PRAVNI FAKULTET

TEORIJA DRAVE

TEORIJA DRAVE
SEMINARSKI RAD

septembar,2016. godina

UVOD
Drava je organizacija vlasti, a pravo skup normi koje prisilno ureuju vane drutvene
odnose, unosei u njih red prema odreenom shvatanju pravde, zapovijedajui ljudima
kako da se ponaaju i prijetei im fizikim kaznama ako tako ne postupe.
Kao to moemo vidjeti ve u poetnoj definiciji drave, drava i pravo su dva
nerazdvojiva pojma. Prvo stvara pravila a drava sankcionie one koji ta pravila ne
potuju.
Drava i pravo se nalaze skoro u svakom segmentu naeg ivota.. Dravne odluke i
pravna pravila moramo potovati kada stupamo u brak, kada uzdravamo i odgajamo
djecu, kada radimo, gradimo kuu i sl. pa ak i onda kada se nalazimo u intimnosti naeg
doma, naizgled daleko od drave i prava a zapravo opet u okvirima drave i prava jer se
nalazimo u prostoriji koja je nae vlasnitvo ili iznajmljeni stan, meu stvarima koje su
nae vlasnitvo dakle ovjek je u skoro svakom trenutku iako nije svjestan toga
obuhvaen ili prinuen ili zatien nekim dravnim odlukama ili pravnim normama.
Kada u svakodnevnom ivotu uju za dravu i pravo, i osobe koje su bez pravnog
obrazovanja shvataju da je rije o odreenoj organizaciji ili skupu pravila ponaanja. Ali
takvo znanje je tek poetak razumijevanja drave i prava.
Prema Maxu Weberu, drava je ljudska zajednica koja, unutar jednog odreenog teritorija
potrauje za sebe (s uspjehom) monopol na legitimno fiziko nasilje.
Problematika drave, prava i politike je obraivana od strane mnogih domaih i stranih
autora sa mnogih aspekata, ali obzirom na to da nema sigurnih dokaza o porijeklu
drave, otuda prava arolikost u teorijama i raznim konstrukcijama o tome kako je drava
nastala.
Iz samog uvodnog izlaganja obuhvatili smo otprilike pojam drave i iz istog zakljuili
da su osnovni elementi drave stanovnitvo, teritorija i dravna vlast....

USLOVI NASTANKA DRAVE

Ve je buroaska misao o dravi i pravu u XIX vijeku dola do saznanja da drava nije
oduvijek postojala i da je ona, zapravo, tvorevina koja se u istoriji ljudskog drutva
pojavljuje relativno kasno. Stoga je novovjekovna teorija o drutvu pola od zajednike
pretpostavke da postoje dva stanja drutva: preddravno i dravno, te da se nastanak
drave nikako ne moe shvatiti ako se nema u vidu njihova razlika.
Preddravno stanje drutva u marksistikoj nauci oznaava se kao prvobitna zajednica. Sa
stanovita nae discipline treba istai da se ono karakterizira postojanjem malih
drutvenih grupa (porodica, rodova, klanova, plemena) obzirom na nestabilnu
ekonomsku i linu sigurnost van grupe, postoji visok stepen solidarnosti i meusobne
povezanosti lanova grupe. Nain ivota je u svakom smislu kolektivan i nema
individualizacije meu pojedincima. Grupom vlada kolektivna svijest koja se ispoljava u
obiajima, moralu i razliitim oblicima mistike. Osnovno obiljeje itave prvobitne
zajednice jeste injenica da unutar njenih oblika drutvenosti nije postojala posebno
izdvojena organizacija za sprovoenje prinude nad lanovima drutvenih grupa.
injenica jeste da je grupa bila naoruana ali se oruano nasilje preteno sprovodilo u
pohodima protiv drugih grupa, te bi se za njih moglo rei da su to bile ratnike zajednice.
Bitno je spomenuti i to da u takvoj zajednici kada je u pitanju najnii oblik privreivanja
(skupljanje plodova, lova i ribolova, primitivnih oblika zemljoradnje i stoarstva i sl.)
nije se mogla sprovoditi diferencijacija na grupe bogatih i siromanih. Svojina je bila
grupna. Nije postojala podjela rada (osim one isto prirodne izmeu spolova). U
odnosima izmeu pripadnika iste grupe nije bilo nikakve formalizacije nego je njihovo
regulisanje preputeno nepisanim pravilima to jeste obiaju i moralu. I kod drutva i kod
pojedinca postojala je autonomija volje: po obiaju i po moralu oni su postupali zato jer
su sebe smatrali dobrim a ne zato jer su se plaili neke spoljne prisile.
Ovakvo stanje drutva nije moglo da traje zauvijek. Njegovom raspadanju pogodovala su
najmanje dva elementa: postepeno razvijanje proizvodnih snaga i teritorijalno irenje
prvobitnih zajednica.
Do prelaska prvobitne zajednice u poetne civilizacije dolazi pojavom vika drutvenog
rada i od momenta kad taj viak drutvenog proizvoda vie ne stoji na raspolaganju svim
lanovima grupe niti se moe ravnomjerno rasporeivati. Izmeu pripadnika grupe kao i

uih oblika (porodice, rodova, plemenskih organa i sl.) dolo je do sukobljavanja koje
dovelo do tenje za privatnom svojinom i raspada zajednikog sistema. Kolektivni i lini
interes kao ni kolektivna svijest nisu ostali u zajednikom ivljenju. Pojavljuje se potreba
za besplatnom radnom snagom, privatna svojina zahtjeva posebnu zatitu, zajednici je
potrebno irenje van grupe, dolazi do pojave eksploatacije tueg rada i pojave prvih
oblika ropstva i konano dolazi do raslojavanja drutva.
Dakle, preddravno stanje drutva skonava drutvenom nejednakou i pojavom
drutvenih klasa. Konture prvih dravnopravnih poredaka naziru se u osvitima
civilizacije i njima poinje novo razdoblje u istoriji ovjeanstva.
SUTINA DRAVE
Uslijed pojave klasne diferencijacije unutar prvobitne zajednice, pretvaranja nekadanjih
suplemenaa u robove i pojave privatne svojine, potreba za dravnim i pravnim
ureenjem bila je materijalne prirode kao organizovani i iznad drutva izdignuti nainu
prinude, koji dotadanja prvobitna zajednica nije poznavala nudio je zatitu onog naina
proizvodnje koji je odgovarao interesima novonastalih vladajuih drutvenih slojeva.
Osnovna funkcija dravnopravnog poretka bila je zapravo da odri prinudno jedinstvo
drutva koje bi se bez njegove represivne funkcije brzo raspalo.
DRAVA I KLASE
Drava je historijska tvorevina na odreenom stepenu drutvenog razvitka.
Definisanje drave kao organizacije za zatitu onog naina proizvodnje koji je u interesu
vladajuih klasa treba primiti samo kao njenu optu ili okvirnu definiciju. Jer takvo
shvatanje bi bilo samo povrno ukoliko ne bi ili u dalja ispitivanja, koja u prvom redu
posmatraju odnos drave i klasa. Zato jer taj odnos nikada nije bio tako jednostavan kako
bi se to iz pomenute definicije moglo zakljuiti. Drava nije uvijek titila interese
vladajuih klasa, niti je potinjene stalno drala u nekoj vrsti emancipiranog ropstva
kako ga na jednom mjestu naziva Marks.
Postojanje vie vladajuih klasa na odreeni nain to i dokazuje, obzirom da se drava po
pravilu nalazi u funkciji interesa samo jedne od njih.
Drava namee interese jedne, vladajue klase drugoj, potinjenoj klasi. Zato ona i jeste

organizacija za prinudu. Njena je sutina klasna.

Ovdje treba odvojiti ekonomske i politike interese jer oni bivali razliiti a ponekad ak i
suprotstavljeni. U antikim dravama recimo robovlasnika aristokracija esto se opirala
reformama koje su predlagali slobodni graani kada je u pitanju poboljane interesa
robova. Takoer i u srednjem vijeku i sukobima izmeu feudalnih gospodara i slobodnih
graana koji su branili svoju autonomiju i steeno pravo, u vrijeme prvobitne
kapitalistike akumulacije u sukobima izmeu zemljoposjednike i nove klase kapitalista
u pitanju stvaranja slobodnog trita. U navedenim primjerima moemo vidjeti da je
drava u odnosu na vladajue klase imala dvojaku funkciju. titila je nain proizvodnje iz
koje proistie njihova zajednika mo, i istovremeno je u politikim sukobljavanjima
morala da intervenie kako bi sauvala prisilni integritet drutva. Od odnosa snaga
zavisilo je kojoj bi se strani priklonila drava da bi sauvala prisilni integritet drutva.
Navedeni primjeri mogu posluiti kao ilustracija o stalnoj ili potencijalnoj prisutnoj
napetosti oko sukoba interesa u okviru vladajuih klasa.
Odnos drave prema potinjenim klasama bio je sloen i iznijansiran. Samo u prvobitnim
dravnim oblicima cilj drave bilo je bezrezervno dranje klasa, ali ve u zrelijim
razdobljima rimske drave kao i modernim dravama razvija se socijalna politika koja ide
u prilog potinjenim klasama. Na taj se nain javljaju optedrutvene funkcije drave koje
istina, nisu znatno mijenjale njenu klasnu prirodu, ali su tokom vremena ipak postojali
sve vidljiviji. Ova funkcija postoji zbog proste injenice da jedno drutvo i pored sukoba
koji ga u veini dovodi do ruba propasti, u krajnjoj liniji ne moe a da ne bude
jedinstveno.
Odnos drave i klasa moe se posmatrati sa jo jednog aspekta. Gotovo sve drave
pokazivale su tendenciju ka otuivanju i osamostaljivanju i od vladajuih i od
podinjenih klasa. Zbog toga se naroito u modernim vremenima pojavila teorija o
birokratiji kao treoj klasi koja odrava ravnoteu izmeu ove dvije klase i izdie se
iznad njih kao uzorpator vlasti. Tenja ka osamostaljenju drave je uvijek postojala ali
nikad nije mogla postati apsolutna. Dravni aparat je u svom otuivanju mogao da ide
samo do odreenih granica. Poslije toga se suoavao sa vlastitom propau.
ELEMENTI DRAVE
Polazimo od klasinog razlikovanja tri elementa drave: teritorij, stanovnitvo,
organizacija vlasti.

Isprepletenost organizacijskog i institucijskog aspekta drave ilustrira se na dva primjera:

prvi je mogunost reguliranja ponaanja ljudi u drutvu istim institucijskih normativnim
sustavom, gotovo bez ikakve organizacijske komponente, sustavom morala; a drugi je
prvenstveno organizacijska mjera diobe vlasti koja je profunkcionirala tek kada se
stabilizirala u instituciji.
TERITORIJA ODNOSNO PODRUJE

Drava se ne moe zamisliti bez svoje oblasti. U pojmu teritorija kao elementu drave
obuhvaena su ona podruja na kojima se prostire vlast dravnih organa. Pri tome
moramo imati na umu da pojam teritorija nije samo povrinski odreen, nego see i pod
zemljinu povrinu i u zrani stup koji se uzdie nad podrujem koje je oivieno dravnim
granicama. S toga je dravni teritorij trodimenzionalan.
I drava je nastala u procesu teritorijalizacije prethodno rodovskih organiziranih drutava,
primjerice u antikim dravama, veinom one u dolinama velikih rijeka gdje je bilo
potrebno organizirati i regulirati rad velikog broja ljudi.
injenica sama po sebi da drava postoji i djeluje na jednom odreenom djelu zemljine
povrine dokazuje da pripada rodu organizacija jer svi oblici drutvene organizacije
izraavaju se simboliki, pa i stvarno, kroz smjetenost u prostoru. Po nekim miljenima
teritorija se upotrebljava kao svojstvena odrednica drave: njen teritorij, podruje
nadlenosti ili geografske granice. Granice drave granice su njenog djelokruga, njenog
legitimnog dosega vlasti, njene obaveznosti reguliranja normi i sl. Opet sa druge strane
granice su za dravu resurs, ekonomska vrijednost, izvor koristi a i maneverski prostor u
vojnom pogledu. Granice su normativne prirode i moraju biti precizno utvrene, bez
obzira na to dali su u isto vrijeme obiljeene jasno vidljivim geografskim
karakteristikama.
STANOVNITVO
Stanovnitvo je prirodna oznaka za ljude koji stanuju na dravnom podruju. Drugi
mogui nazivi su graani, narodi, dravljani, i sl. I odnose se na pojedine uloge koje
stanovnici mogu ispunjavati u odnosu na dravu odnosno koje su stvarno imali u
pojedinim razdobljima razvitka. Stanovnici od samih poetaka dravnosti doivljavaju
dravu bilo kao zajednicu iji su lanovi, bilo kao vanjsku i premonu silu iji su podnici,

odnosno u raznim i protuslovnim kombinacijama onih dviju oprenih uloga.

S dolaskom urbanog i industrijskog drutva drava postaje organizator i voditelj sve
veeg broja javnih slubi, a stanovnici dolaze u isti mah u novi oblik ovisnosti od
dravnog sustava, ali ovoga puta ne od drave kao suverene vlasti, kao nosioca monopola
sile, ve koristei svoja zajamena prva na usluge sve raznovrsnijih mrea ustanova. Ova
se pozitivna ovisnost produbljuje u socijalnoj dravi koje preuzimaju odgovornost za
egzistenciju minimum svakog svog lana.
Sa stanovita drave kao racionalne i nesentimentalne organizacije, stanovnici se
pojavljuju ili kao sredstvo ili kao smetnja. Kao poreski i vojni obveznici, ali i kao
potencijalni politiki funkcioneri, kao eventualni dravni slubenici i namjetenici, pa i
kao glasai i lanovi politikog opinstva, dakle stanovnici su neophodni ljudski supstrat
dravnog djelovanja, temelj postojanja i legitimiteta dravnog tijela i njihovih odluka. S
druge strane stanovnici mogu postati smetnja za dravni sustav i izvor poremeaja
njegove stabilnosti.
I pored postepenog irenja kruga legitimnosti interesa stanovnika u dravi, razlikuju se do
danas trajni pripadnici od onih koji samo prolaze kroz dravu po pravnom odnosu
dravljanstva. Pored toga u nekim dravama su se postavili kriteriji po kojima se
dravljani razlikuju jedan od drugoga odnosno klasificiraju u graane prvog reda i
stanovnike nie kategorije. Takvi su kriteriji najee nacionalnost u smislu etnike ili
rasne pripadnosti, ali i vjerska odnosno ideoloka pripadnost.

ORGANIZACIJA DRAVNE VLASTI

Organizaciju odnosno strukturu dravne vlasti najbolje emo objasniti ako poemo od
definicije drave kao organizacije koja raspolae legitimnim monopolom prisile u dravi.
Ako krenemo od pretpostavke da je dravna vlast mogua pod uslovom da postoji
efektivni monopol prinude i odgovarajui aparat koji e ga sprovodit, tada bi i struktura
dravne vlasti obuhvatala tri glavna elementa:

Organizacija vlasti na vrhu drave;

Suverenost;

Organe drave.

Organizacija vlasti na vrhu drave

Problem legalizacije jedne dravne vlasti spada u jednu od najsloenijih pitanja pravne
teorije. Izvori legalizacije kojima su se kroz historiju sluile vladajue grupe su najee
boansko ili metafiziko porijeklo vrhovne vlasti, harizma, provienje ili naprosto neka
svjetovna volja. Ali znaajnije je pitanje kako se legalizacija praktino vri. Najvanija
stvar koju grupa koja eli da postane vladajua i da legalizuje svoju vlast kao najviu,
jeste ta da mora obezbijediti uslove da najprije postane vladajua, odnosno da nadmauje
ostale grupe u konkurenciji i da svoj projekt namie kao dominirajui.
Vladajua volja u dravi se poslije sve procedure funkcionalno diferencira kroz
zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast. Ova podjela ujedno izraava i strukturu vlasti na
dravnom vrhu. Njena je organizacija takva da obezbjeuje da se vladajua volja
sprovodi na jedinstven nain. Zakonodavna vlast tu volju izraava na zapovijedan nain i
obezbjeuje joj zatitu u sluaju njenog nepotivanja. Izvrna vlast ima zadatak da
sprovodi njene zamisli, a sudska da vri kontrolu i izrie presude nad onim ponaanjima
koja nisu skladna sa odredbama. Nepobitna je istina da dravna vlast mora biti politiki
jedinstvena a funkcionalno podijeljena po vrstama organa koji je vre.
Suverenost
Pojam suverenost koji je izveden iz latinske rijei superamus (najvii) na ovom sluaju bi
se moglo prevest kao vrhovnitvo i biti uzet kao sinonim monopola dravne prinude.
Suverenost je unutranja i postoji onda ako dravna vlast efikasno djeluje na svojoj
tertoriji i ako uspijeva da praktino provodi svoju politiku volju. Spoljnju suverenost
drava posjeduje ukoliko je priznata od meunarodne zajednice i ukoliko joj polazi za
rukom da odrava svoj teritorijalni integritet kao nezavisan subjekt meunarodnog prava,
i da vodi politiku za koju se opredjeljuje bez prinude ostalih drava ili njenih saveza.
Dravna suverenost se moe gledati na dva naina: pravni i faktiki. Sa pravnog gledita,
suverenost je neograniena, jer dravna vlast, koristei monopol prisile moe da donosi
sve odluke koje su u interesu vladajue grupe. Ali je drava u procesu donoenja odluka
praktino ograniena dostignutim nivoom proizvodnih snaga, stupnjem drutvene,
kulturne, etike i obiajne svijesti, fizikim i psihikim mogunostima samih ljudi i sl.

faktorima. U meunarodnim odnosima suverenost drave uvijek mora biti neograniena.

Ako neka druga drava ili njihov savez, blok ili udruenje, odreuje pravac njene
politike, ona prestaje da bude suverena i postaje kolonija, polukolonija, ili neto sasvim
drugo. Pored dravne postoje i narodna i nacionalna suverenost.
Struktura suverenosti
Strukturu suverenosti ine tri elementa

Nosilac (subjekt) suverenosti. U modernim dravama to je narod ili nacija.

Suvereni organ. Pod suverenim organom se podrazumijeva najvii dravni organ

ija je dunost da izraava volju subjekta suverenosti. Taj organ je skuptina.

Predstavnik suverenosti je ef drave (monah ili predsjednik)

Dravni organi
Dravni organi zapravo predstavljaju neku vrstu kimenog stuba drave koji odravan
njenu konstituciju i omoguuje djelovanje. Dravnu organizaciju ini veliki broj ljudi.
Svi oni se jednim imenom nazivaju slubene osobe.
Izraz dravni organ ne oznaava neku osobu, kao se esto pogreno misli, a jo manje
oznaava neki materijalni objekt ili zgradu. Dravni organ je normativna pojava, samo
jedan skup srodnih poslova koji je postavljen pravnim normama i nosi odreeni naziv.
Stvaranje dravnih organa je osnovni nain podjele rada u dravnoj organizaciji. Dravni
organi nastaju tako da se svi poslovi nuni za ostvarivanje ciljeva drave putem pravnih
normi raspodjeljuju zbog njihovog uspjenijeg obavljanja na veliki broj srodnih jedinica
poslova, od kojih se svaka naziva organom.
Dravne organe kao skupove poslova prema osnovnoj kvalifikaciji moemo podijeliti:

Prema vrstama poslova od kojih se organi sastoje, razlikuju se ustavnozakonodavni, izvrno-politiki, pravosudni i upravni organi.

Prema nainima kako slubene osobe dolaze na poslove organe, razlikuju se

nasljedni, izborni, postavljeni i nametnuti organi odnosno slubene osobe.

Prema hijerarhijskim odnosima organ u odnosima dravne organizacije razlikuju

se odluujui i izvrni organi.

Prema osobinama slubenih osoba koje rade u organima razlikuju se profesionalni

i neprofesionlni organi.

OBLICI DRAVE
Drave se mogu razvrstati odnosno klasificirati prema njihovim vanijim osobinama od
jednostavnijim ka sloenijima te ih po jednoj tradicionalnoj podjeli moemo klasifikovati
u etiri grupa:

Oblici vladavine;

Oblici dravne vlasti ili oblici podjele vlasti;

Oblici dravnog ureenja;

Oblici politikog sistema;

OBLICI VLADAVINE
Oblici vladavine odreuju se prema pravnom i politikom svojstvu lica koje se nalazi na
elu odreene drave i tu dravu predstavlja prema vlastitom stanovnitvu i u odnosima
sa inostranstvom. Takvo lice naziva se ef drave ili dravni poglavar. ef drave
najee je inokosan organ ali moe biti i zborni organ kome u tano odreenim
razmacima predsjedava po jedan njegov lan. ef drave dolazi na svoju funkciju na tri
naina: izborom, naslijeem ili dravnim udarom. Izbori i nasljedni put su legalni u
odnosu na postojei pravni poredak, dok je dolazak dravnim udarom nelegalan jer se
ustavom ne predvia takva mogunost.
Ako ef drave dolazi na vlast izbornim putem rije je o republici. A ako dolazi na vlast
nasljednim putem onda se radi o monarhiji. Oblici vladavine izvedeni su po
formalnopravnom kriteriju organizacije koji ima ef drave a koji je opisan u njenom
ustavu.

Monarhija
Monarhija je zajedniki naziv za one oblike vladavine u kojima se na elu drave nalazi
lice sa posebnim i jasno izdvojenim privilegijama. Ovako odreena monarhija se
pojavljuje u vie razliitih formi kao to su carevina, kraljevina, kneevina, u orijentalnim
islamskim zemljama sultanat i kalifat. Velike monarhije nazivaju se i imperijama. U svim
njima vladar se nalaz iznad pravnog poretka, samim tim nije pravno odgovoran i za svoje
postupke ne moe biti izveden pred sud. Privilegije su vezane za njegovu linost i traju za
itavo vrijeme njegove vladavine, jer monarh dolazi na vlast naslijeem.
Neogranienost monarhove vlasti ne treba shvatiti doslovno, tj. Da on moe da radi ta
hoe. Pravilno je rei da je apsolutni monarh bio neogranien uglavnom sa
formalnopravnog gledita, a da je bio politiki ogranien podrkom koju mu je pruala
vladajua grupa.
Republika
Osnovno obiljeje koje razlikuje republiku od monarhije jeste nain izbora efa drave. U
republici je to predsjednik, koji na funkciju dolazi izbornim putem, i na njoj se zadrava
jedno odreeno vrijeme tj. Za vrijeme mandatnog perioda koji traje etiri, pet ili sedam
godina, sa mogunou jo jednog izbora. Pravni poloaj predsjednika se u mnogo emu
razlikuje od poloaja monaha. On nema nikakve privilegije koje bi bile vezane za
njegovu linost neko samo one koje proizilaze iz prirode dravnike funkcije. Odgovoran
je i pravno i politiki, a u sluaju da je utvrena neka od ovih odgovornosti prije nego li
bude izveden pred sud mora biti razrijeen dunosti i mora da bude izveden pred poseban
sud.

OBLICI PODJELE VLASTI

Iako je ef drave esto najistaknutiji organ ne znai da je jedini koji je na elu drave,
pored njega postoje jo tri vrste dravnih organa a to su zakonodavni, izvrni i sudski
ija je uloga u kreiranju politike ravnopravna efovoj a esto i mnogo znaajnija. Kada se
govori o oblicima dravne vlasti onda se pominju termini jedinstvo i podjela vlasti.
Podjela vlasti upuuje na injenicu da jedno lice, ili jedan organ ne mogu sami da vre
vlast nego da izmeu njih mora da postoji podjela koja je tim sloenija i razuenija to je
drava vea i razvijenija. U obavljanju svojih poslova zakonodavni, izvrni i sudski
organi su funkcionalno podijeljeni. Priroda tih poslova je bitno razliita. Prvu odlikuje

sloenost postupka, drugu efikasnost, treu odmjerenost. Ali sve one skupa i pojedinano
ostvaruju jednu volju i djeluju u okviru jedinstva vlasti.
Nastaju tri najznaajnija sistema podjele vlasti, ije se osnovne politike i organizacijske
zamisli i danas sprovode a to su parlamentarni sistem, predsjedniki sistem i konventski
sistem.
OBLICI DRAVNOG UREENJA
Oblici dravnog ureenja odreuju se prema odnosu centralnih i necentralnih organa.
Centralni organi imaju vlast koja se protee na itavom teritoriju jedne drave, dok je
pojam necentralnih organa neto sloeniji i u njih spadaju dvije glavne vrste: organi
drava lanica koje su ule u sastav jedinstvene dravne tvorevina, i lokalni organi ija se
vlast prostire u okviru manjih pravno-politikih ili administrativnih zajednica. Drava
koja u svom sastavu ima dvije ili vie nekadanjih suverenih drava naziva se sloenom.
Dok drava koja se sastoji iz same sebe i u kojoj stoga postoji samo povezanost
centralnih i lokalnih organa naziva se prostom.
Sloena drava
Sloena drava je eventualna dravno pravna tvorevina koja se susree na odreenom
stupnju razvitka drave. Zavisno od intenziteta odricanja svoje prvobitne suverenosti kroz
historiju su se razvila dva osnovna oblika sloenih drava:

Konfederacija ona je nastajala kao rezultat meudravnog sporazuma ili

ugovora o kraem ili duem stupanju u savez dvije ili vie drava koje su zadrale
svoju suverenost. Konfederacija bi se mogla nazvati savezom drava u koji se
lako ulazi i isto tako lako izlazi jer je za oba ina dovoljna suverena volja drava
odnosno lanica. Kao dravni oblik sa njima se bilo mogue susresti uglavnom do
poetaka razvijene buroaske epohe a u XX vijeku ih gotovo i nema.

Federacija njeno oblikovanje odvija se na dva naina: stupanjem suverenih

drava u novi dravni oblik, ili unutranjim raslojavanjem do tad jedinstvene
proste drave na dvije ili vie lanica. Federacija je drava sa vie dravnih
aparata u kojoj je savezna drava nosilac suverene vlasti i uvijek imaju u svojoj
nadlenosti vojne, carinske i vanjske poslove, veinom i policijske poslove. U
raspodjeli nadlenosti izmeu savezne drave i lanica postoje ipak velike razlike
od jedne do druge federacije: negdje lanice imaju vrlo jake samostalne
nadlenosti, gotovo kao konfederacija, a druge su one slabije moi i ponegdje

sline autonomnim oblastima ili provincijama u decentraliziranim dravama. U

suvremenom svijetu postoje brojne federacije.
Prosta drava
Pod pojmom proste drave podrazumijeva se onaj oblik dravnog ureenja koji je
odreen odnosom izmeu centralnih i necentralnih organa. Poto nije nastao ujedinjenjem
nekadanjih suverenih drava u njemu nema ni njihovih organa, ije bi postojanje
uslovljavalo potrebu za feudalizmom. Najee se problematika proste drave svodi na
odnos centralnih organa i lokalne samouprave.
Unija
Jo jedan oblik dravnog ureenja. To su unije kao oblici povezivanja drava koji se
nalaze na sredini izmeu konfederacije i federacije. One se obino dijele na realne i
personalne. Od konfederacija se razlikuju po tome to lanice iz nje ne mogu izlaziti kada
to nau za shodno, ali one nisu ni federacija, jer drave koje u nju ulaze zadravaju
unutranju suverenost. Unije se uvijek javljaju u monarhijskom obliku vladavine.
OBLICI POLITIKOG SISTEMA
Razlikovanje prema politikom sistemu glavni je nain klasifikacije drave, jer polazi od
najznaajnijih osobina dravne vlasti- od politikih odnosa kojima se vlast ustanovljava.
Pod politikim sistemima misli se na to da li i u kolikoj mjeri narod utjee na
postavljanje, rad i odgovornost nosilaca dravne vlasti.
Autokracija
Naziv potie od grke rijei auto to znai sam, i kratein to znai vladati. Autokracija je
drava u kojoj dravni ef, monah, poglavar ili diktator, ne izvodi svoju vlast iz volje
naroda ili nekih znaajnijih dijelova drutva, nego vlada na temelju religijskog ili
tradicionalnog shvaanja, ili na temelju vlastitog ugleda, ili na temelju oruane sile. Zbog
injenice da je u takvom drutvu stanovnitvo lieno prava da utjee na politiku vlast
ono je sastavljeno samo od podanika.
Totalitarizam
Se vee za moderno drutvo koje je takoer oblik diktature, a karakterie ga netolerantna
ideologija koja opravdava dravno zadiranje u svaki segment ivota, vlast jedinstvene
dravne partije i jednog voe bez opozicije i bez autonomije drugih drutvenih
organizacija, sistemski teror, potpuni monopol nad sredstvima masovnog informisanja i
obrazovanja, dravno upravljanje i nadzor nad ekonomijom.

Oligarhija
je dravni sistem u kojem uz dravnog poglavara u vlasti sudjeluju po vlastitom pravu i
manji dio drutva koji je ujedno ekonomski i vladajui stale, dok je ostatak stanovnitva
iskljuen iz bilo kakvog politikog donoenja odluka. Postoje dva tipa oligarhije a to su
aristokratska drava to je drava u kojoj je sloj monika koji sudjeluju u vlasti sastavljen
od plemstva, i plutokratska drava u kojoj se taj sloj sastoji od finansijski bogatih ljudi.
Demokracija
Iz grke rijei demos to znai narod, jeste politiki termin koji je najtee definirati, jer se
njegovo znaenje mijenja od jedne do druge ideologije. Ali se ipak moe rei da je
demokracija politiki sistem gdje ili znatan dio ili veina stanovnitva ima slobode i
pravo politikog odluivanja i postavljanja, nadzora i pozivanja na odgovornost nosilaca
dravne vlasti. Dakle temelji politikog sistema demokracije su ideja ljudske jednakosti i
narodne suverenosti.
ODUMIRANJE DRAVE
Osnovni tokovi odumiranja drave jesu: prvo, ukidanje dravnih organa i prenoenje
poslova na samoupravne organe drutva; drugo, smanjenje dravnog aparata i ogranienje
njegovih kompetencija, jaanje uloge predstavnikih tijela na raun njihovih izvrnih
organa i svoenje uloge dravne uprave na strunog izvrioca
odlukapredstavnikih tijela; tree, unoenje elemenata drutvenog samoupravljanja i u dr
ave organe i promjena njihovog karaktera, te povezivanje dravnih i samoupravnih
organa u jedinstveni sistem koji sve vie dobiva karakter samoupravljanja.

ZAKLJUAK

Drava postoji u svakom klasnom drutvu. Njen nastanak je u mnogome specifian kod
razliitih etnikih zajednica. Drava je organ vladajue klase za ostvarenje njenih klasnih
interesa. Sa dravom se u svakodnevnom ivotu susreemo. Ona se pojavljuje kao vlast
na odreenoj teritoriji. Drava je pravna i politika organizacija koja raspolae
monopolom fizike sile, koja titi odreene interese u drutvu.
Svaki tip drave moe imati razliite oblike. Dijelimo ih prema organizaciji vrhovne
vlasti u dravi (monarhija i republika), prema odnosu lokalnih i centralnih organa
vlasti(federativne i unitarne drave) i prema politikom nosiocu suverene vlasti
(demokratija, oligarhija i autokratija). I suvremena drava je instrument klasne vladavine,
ali se putem nje ostvaruje i tendencija podrutvljenja sredstava za proizvodnju.

LITERATURA I IZVORI

Dr. D. Luki, . Radomir: Teorija o dravi i pravu, Savremena administracija,

Beograd, 1976.

Dr. Muhi, Fuad: Teorija prava, Svjetlost, Sarajevo 1987.

zer, Atila: Drava, campus, Sarajevo,2003.

Pusi, Eugen: Drava i dravna uprava, suvremena javna uprava, Zagreb, 2007.

Dr. Viskovi, Nikola: birotehnika, Zagreb,2006.