Hivateka abriigxe komore Putko otvoreno ubiste Zagreb Original naslov: Fachkunde Kratfahreeugtechnik(Fachkenntisse, 27. Auflage Copyright © 2001127%h edition): Verlag Europe-Letritl, Nouiney, Volimer GmbH & Co,, 42781 Hoar-Gruten IGermany) Lceneni nakladnict Hivatske obritka komora Zagreb, lice 4! Puéko otvoreno ueiiste Zagreb Zagreb, ica grads Vukovera 68 Za nakladaike ‘Stjepan Safran Zoran Vase Glavai urednik Zelko Obad Uredaik izdanja ‘racine Vacion Prijevod Goran Popovit Recenzenti hrvatskoga izdanis: Petar Katalnic Igor Niegovan Redaktor i lektor Marian Rikovis Priprema Reprogrst doo Tisat A.G. Mato da, Samobor CP Koolgizacia vpubllockt NNocicelna eons banc Zagreb ok 629.31095) TEHINEKA motrih vorle / SPARC Tat of bt pound dk e fetsnotei 08 9 part nas usin Supestop Faavoonog pokes 176. N-A.Onokonsvute onto s komeresiom 1612. onl nese wats asomebine Smee gorse, Motor bo éevercakn © fst pea od Tiny Cems fegeno re ln 1916, Ossovara ie trta BMW (Beyerache Motte 1683. Daimler Maybach rami pr breohadn oe etverotakt benzinek motor = pafeniem po we Strong mae xo ¢ aes mm 8 ore 196, 1938, Osnovana VW Totnes u Woleburge S11. Daimlerov motorotst i Benzova trokoica 1949, Michelin je lac niskoprofine prevent 1896. Benz konetruka motorro volo sti kota od greumstite Colénam taKom ocsnitnim metorom, © 9144 mm, hod 160 190. Rover uate pinsku tina u cestowne voclo rm, 890 em 0:68 KW pr 400 mi 1954, SISU-Wenkel 2reduje motor s rotaciskn 1886, Daimir wie vorio = Get kot pogoniena ieee (Wankolov moto iecrocinansim benanslrn motor 1054, Meteodes rade evi automobile Ottov mo- 887. Boseh e uv prkidn palerie tors arene vzgovaniom gona usa 38 legendas Moreeaes 300 St Gung 1961, chovolet Corair Manse Turbo oprembene je ‘urboouniazem 1966, Bosch radu slekronith usar ubrapevanie benz u serbia vale D-evone) 1970, Uyredujuse sigumnesn pojasevi ma vontat su DBKWpleCC ann 1Bhonh agit kote 1986. Upraden je airbag i ratezet pojeseve ee ee ee 1893. Ford je iodo svoj pr automobil nienjem,nazvoui go GOI 189, Rudolf Diesel patentrao kevin proces s ra 1997. Upreden elekvondk requaciskisusta stair 2lbkin devodenjem | oavodenjer topline a ost vou SP itasitn Deselow proces pion sesmotony 1999. Mercedes-Benz uprade sustay BAS u made cn kompresia istog raka | iegarane teskh serie $+ soos Roza O802 1, Motorna vorila 1.2. Podjela i konstrukcije motornih vozila Podjola CCestovn vorla su sva ona voula koa sluie u ces- tomnom prometu, 18 nisu na waércama, (sk 1 Podijeera su u dvje skupne: motomna i pricjuena ‘veal. Motor veala coverno maju materi pega, = par awe “eps — SL 1. Podjelacestovnih vero Voila s ava traga U motor varias da vite tragava ubrajamo: — osobna vor (P)-namjenjens su prievozu ‘soba i niove priage, te razicith Oba. Mogu S12 Konstrukija motornogvorla Podiela motor vorile ‘Cli prikakoe. Bro sjadecin mjesta ogronigen jena , ukjutujcii vorabevo, — privtedna vosila (Nkw! -naminiena su prievo- uputnia, robe ivui prikjuéh vols (prikolica ‘Autor ne spaday u pwedna voz, Motorna vozila sjednim tragom Motorkotaé su matorna veails¢ jednim tragom va. kotata, Mogu imsti procul [s boéne Sttane), pri Gomu zadrzavaju osobitost) motorko- {Ga ako tela preznog voeka re prelai 400 ko, Na moterkotace se moze prkuétt 1 prikofea? (strap). Rezitujemo — motorkotaée- imaju krate djlove u podruciu Kolena (goremnik goriva, motor notre oslone papute, — skuter -imaju slobodan prosto u postusiy jena, noge su na podnam lr Dicikli ¢ pomocnim motorom - imaju oso bitost bickla, npr pedsle (moped, mots) Konstrukcia Motorno voullo tine nekolko asnowih sustava i nina pripadajcl dijo. Podjela je standard 2irana, pa tao, pryerice, motor moze predstav= ati posebnu geting, a made bit | dio prienosa nage inansmsiel U ove| kn prkazana je jena od mogucin padiola fa Ceti temeina djels motornog verig: motor, Dejonos snag, Karosera 'elektrick ured Tetmetin’ skiopow i prpadolucicijlovprikazani su ash 2, — Ottov éetverotaktni moto Motor jo st Ko? pronase neki bik energie u ‘ehanik ad, Topas motor ou sre Ko ele ‘aru topinsa enero saréana ukemiskim gore ‘nau meng red vlan o tome age 8 gervo Una ave adhog peso, eknske mere ie lnm na mesore s vans garam (ovo iegaa ian rechog postra Pie 2 ca tapi stot | bans tuba) unutarni ngoraniom Mots nue agaanem sj ss uke gore volzgra napostecno ura radroa restos. Tonka snag Hoja Bricm nese srebare ee u menanck fad, xoretvoet Kemeko oneigie game u ake trototer wlo acon Mau evel posted 7a, rdodatr wed Goto, kendo Podjela motora s unutarniim i2garenjem Prema stvaranju smiese | pallenjs, motore smo pode na ‘oto-motore- re vega to su berzinc » eniskim ao | unutamim iagaranjern 1 stvarnjam soso. Pon srrese izvedeno je prisino (sjecicom dizelski motor ~ s unutamjim stvaranjem smjese, a pogone se dizelgarvarn, Prema radnim taktovime, motori mogu bit —éetverotaktn! - imajuzatvorenu (odvojenu) 2mjenu plinove, a rari ciktus edvia se unutar 4 takea It va ckrotaja rade) = dvotaktni «rade 5 otvorenom iznienom pina a, a adhi cidlus odvia se u dva takta Vedan okreta action). Proma smjeStajy linda, (sl. 13, reziayjerna = rede (i —Vibok motore bokser matare(posebna iavedbe Vloke s a = 180"), —vR-motore S11. Podjela motoraproma smjoitaj cindara 2. Motor 13 = Prema gibanju Kipova _— motors potsnim lipovima (Ottow i Dieselovi, motors rotaciskim kipovima Wenkelow) Prema hladeniu —tekuinom hladeni moton, zakom hladeni moto. 2.1, Ottov éetverotaktni motor 2.1.1. Konstrukeija i princip rada Konsteukelia Eetvorotakeni Otov motor, (6. 2.) ima det osno- na cata i dodatne sustave: uéi8te motora -karter (uno koro, Blok mo- ‘ora, dava, poklopac glave | brva —klipni mehanizam - kipovi, Kipsiaée i racica (eoljenasto vest: = ranvodni mehanizam - venti, opiuge,Klacks tee, podzati ventia, bregasto vai, remeni iancanipryenos —sustav za stvaranje_ smjese - spremnik, Pumps, fitar(prosistae) goviva, usisna cv, Sustav ubriegavanja — pomoéni sustavi- sustav za palienie, podenazh ‘anie, Pladenie, spun) sustav. a on waaeted (ee Ne ote cea le wt spurge ‘1.2. Konstrutijs Otova motorsawee = 2, Motor Konstrukoia i prncip ada ‘« £ -\ BH rae eign! BE ag Si. 3. Cai tata rachog eittasa Fer pa oo OMT po (Sie tore pro ener are ts of sarah toner pa ‘akon plans pine ape | sab inom ols oie "i tik tampa ng |stos ote eps goo ton akon | OM ams GM. Nee [tray do 2700°Ch kawane |rsog txts put! no ona vin oe so om |e Sou co 00a erm ee ode hoe see |rtes ees ewan vera > 10 bl Tare arc [OMT 4 - i ata ‘ar | sunt heparan Pavel opines stn sk |e. scm go else sous wed | hesnom =a, | at dobee se veto) sia! pana poten | sto) dle vl ers Sega uz mins pore a | Ho. Ovo ea at Kear) Stag ap ante ra rand os smerletson oso caesar ar naion DM |e fm otro oe 6s Princip cada Kaine to2ko giana ipa nazhaju se mtv toda ima, Kako ja uotieajeno da clinch stoe okt, _Bkujemo conju (DMA i gon (GMT) metvy tk, Takt je hod klipe od jade do druge mrive tek. od Getverotaktnog oto-matoraradni proces od. Ja 50 unutar Get taka (sl. 3 U ta Cetin tata radiica napravé dua, 3 bregasto ratio ale: bregasta) jedan puni okreta, 29 ova lokretaradlco kip naprav va hoda od jade do euge mrtve tothe. Parnas ve upnan| sua vans he Spon Hessen tne nde va wownat secly soso peak tae Team uw reece Peo sas cna | usa coe en Pome si cha oe ron _ Bitro je uotitiraziku pojmova takti proces: takt kompresi¢ potinja u DMT-u i zavréava s GMTrom, 3 proces kompresije potinje zatva- ranjem usisnih ventila | zaviSava paljenjem ‘ora: — uw radnom taktu odvjai se: palin, izaaran, lokspanaja | spuh. Pallenje poéine ved u taktu ompresie: — takt ispuna krat jo 04 procesa ispuhs: takt usise kra6 je od proces usisa Fizklne :kemiske osnove 2.1.2. Fizikalne i kemijske osnove Osobitosti Ottovs motors = pogonsko grivo je lakohlapljivd (benzin, aikohol, pinout. ; = slacvanje smjese gorva (od toge odstupsiy GDI u Stednom vezimuth — prisino paljenie ivaniskim izvorom energie, Iskrom!: — ingarane priv ~ const. - glavno obiljete oto- ‘motoraje29arane pri konstantnom volumenu: lagaranje se odvia oko GMT-2 kad lp ima rmalu brainy gibania. pa se mote rei da je promjene volumens iqgarania ranemarive romiena snage promjenam koligine smjese fleptiram gasa U usisna grand, odnasno prom jenom koeficjenta punjen clindara. Koliina Smiese mionia 50 promjonom —polozaia pigusne zaklopke. Punjenie ciindare Punjen clindare predstavia masu plinova (smie- sa goriva|2rakal koje [etekom procasa usisa usa \Welindar, Zb0g otpora strujanjy 2raks u usisno} Gran. zagrjavanja smjese na velim stjenkams Ghindare kis, te za0statth plinovs izgaranie, clindre lazi manje svjez0 smiage nego sto bi edgoveralo zapremini elinda’s. Sto je punienie clindara bole, to je snaga motora voea, Poveeanjo punienia - vemena otverenost usisnih vena magu se produit s2 180" tak) do 315° za rete radico, Sto doje prekivane venti ido 135°. Prekrivanje venta: u pijlaznoj fai taka ispue ha u takt usisa istodobno su otvoreni uss | 'sputai vent Ls! vend overala pe GMT, jer u elindima vada mali podtak, 2bog velike brzine istryjavania ispusnih plinova preko ispusnih venta, te. sve marie bezine Kipa koji usporave priblizavaiudi xe GMi-u, To znai da se Uss i ispuh usporedno ‘dviaiu, bez Stetnog medudjelovara.'spu8ni ver- til trebaju se zetvoit prie nego Sto bi sviezs sm jesa potela strut preke nih Isto tako, zahvalyjue velco romnost 2009 velco brzine pinova oko usisnog venta (do 100 avs = ‘360 kWh), usisn’ venti magus Zatvorrakon DMT, kad klip svojim krotanjer proms GMT ed patinje stscivati smiesu.laka je klip veé us kretanju prema GMT, plinov jo8 uvek velicom brainom ustrujavau u cilndar povisujuei punjene clindara LUsprkos svim poduzetim mierama, punjoni cin dara Kod motora bez rabjanja ne prolea BO %. Motor 15 Koeficijent punjenia silindara iy Koeficjent punjenja je omier volumena usisane smiese | volumena clindea, odnasno fomjera mase usisane smjege | teoriski maguéeg punjenia cineca w Ik) | de -keaticiont punjonia. ay Sara koiéna usisanog aka i smjese kal ‘go: tworisk mogué Kline ysisanog zraka il smjese u Ika remote amostarsk Punjenje cindara mote se pove¢ati manim ot ponma strujanja svezh plinova i nizom tempe- Faturom u elds. To se postize: prawinom konstrukcijom | xedom usisne grane, — dobro oamierenim preksivaniem ven wana odsbranim oblikom i2gamnog prostors, velkim presiecima usisnih otvors, = veventiskom tehnikom, = dobrim hiagenjom, ~ Gist firm zak, Puniene ciincara pogortave se — vedim otpores leptre 2350, = kracim vremenima otvarania ventia px vi8em bro okreta, = manjm tlkom okoline {na svat 100 mn po- i snaga za pripiano 1 St ‘Stupanj kompresije lagarni prostor omeden je stienkama cilindr, slave i cele Kina. Kaka se klip asia u gibani, 16 |e veldina ovog prostora promjeniiva: najved! je kad se kip alec! u DMT Najved!izgatniprostor je ukupni volumen clin Yor Kompresijski volumen Vy naimanji je. zgami prostor (kp eu GMT), Radi votumen V, je volumen kojeg preva kip svojim hedom, i. zapremning jzmedu rath toéaka Omjer ukupaoga i kompresiiskog volumens igkazan je stupnjam kompresiat, (sl. 4) Stupanj Kompresje veoma je vatan za termicku korisnast provese, edaesno Kanaénu saagu moto ra utosak gorna,16 2. Motor our we Haw SL 4. Stupanikomoresio St0j¢ vi, toe veda korisnost jer se pov ka re temperature tkou! procesu agerara 2g: ~ bolieg éféenja manjeg kompresjskog prostora (0d za0staih produksta izgerana, — vibe temperature i laka ne kei komprasie, te potpunieg agarana, vece ekspanaie plinova iegarania |, 209 1092, ‘de tomporatueispuha (i menog gubitea ener- (ie Koz isp susta, S visim stuprjem kompresie povisuju se tak i temperatura smyese na kaju komoresie, tablica 1), time 1 moguénost pojave detonacie, oxo- {3n0 samopalena goriva, Stoga su govro 1 optore Genie motore agcaniavaiua-cimbercl v odabiru stupnia kempresha Kod motos nabianjem stupanj kompresie je rid jr ate w cline vee uaz spredtiakom, our B our f O—>@ stone: one Ye dinen? ‘1.5. Oc taka, volun Tate Go, engi Rear Fzkalng i kemiiske osnove Boyle-Maritteov zakon GGibaniem klipe od jedne mrtve toeke do druge, u fin se mieniiy tak | temparatura. Vee u 17. St otkril su fear Boyle! i Mariove da se pri keonstantnoj tamperaturi volumen i lak odnose bmute proporcianaina. Np. smart IS. vols ‘men B puta tolko se poveca lak. 12 je nepromientiv Gay-Lussacov zakon Francuski fia J. A. Charles? otktio je da je kod stalnog taka volumen pina iaravno preporcionalan ‘psolutnim tomperaturama, no. _2qrie Hse odrederd volumen pina a 1K (1 °C) poveéa mu se volumen 20.273. dio poeatnog volumena Zogrle i se pln 2a 273 K, volumon se udvostut. ‘Alp 0 sprig Senje volumena, npr. pi kompre: Sj. tak se povisue, sl. 51). Hladenjem plinova na silenkama sling, konagai tak je neSto ni Proces izgaranja Kako jez proces iggararia na raspoaganu wlo malo ‘rere agate awsova tk rakon GMT), avo P b OO oneombomonsie seis $50 pen? ‘pasar 2 ise Deak: 22516 1 ermperatura u procesu Kompresile ia, 1746 «1823. Ove mkon rave GeyLuseeccvin zakenern Fikalne i kemijske osnove i z9k mora bit dobro porijeSsni. Kisk poteban 23 agarary uzrma se iz zaka: budve: da gaa rlatvno malo oko 20 9, gorvu se mora doves veka Kok 1a aka. Za potpune igatanie | kg berzina, potreb- oe dovest oko 18 kg 2aka (minima i eorike kina baka, ~ 12 m8 pp = 129 kal. Iagarare je komjsko spejanje gorvin olomenata s “eskom (proces oksdacie, pi demu nasi topina, ‘vjllosna energie proved zgaranja,U Keriskiy sgotivima, kakva se kaistou MSU, osnovri grt el enti su: ugk (C voc IH) fsteti super, 5. a bi do gorenja vopds moclo dot, potrobno je imati tw elomenta: gorvo,kisik | topinu. Osi to 92, gorenjo Ge 39 odviati samo ako su goriva sik pomjesani v odredenom omer, th ako wore tv. eksplozi macy | ako jo gorva sm jesa zagijana na temperatura paljena th took Ssmopajenia. Temperatura pajenja neke (a je temperatura pri Kojo, var pocine govt (ovis! © mnogo éimbenika i nie kenstantia. Uslik iz gore fagare s kisikom u uh doksid {Cy a voai's ksikor dajo vodenw ary (120) Dusk iz aaka ne utjoée na proces igaranl. al pri Vsokim tlakovima | tomperaturams stvarajy se ‘trovni dus’ oksid (NO) legaranje mote biti patpuno i nepotpuno: ako je Kika nedovolino, gacane je Aepotpuno | stvara se ugliéni monaksid (CO) Ps potpunom izgaranju dobha se samo nezs pal lin | tepting [© 40,500; + topline 2H, + 0, = 24,0 + toptina ‘Ako se na 1 4g benaina dovadi mania Kolgina ae ka, np. samo 13 kg, stesa ée bit prebogata (1 13), Keko je na raspolaganju premalo Kisks, dio Lolita ngarat de u otrovni zapaliv uglin monok (CO) Pri nepotpunom izgaranju odvjs se ova reakci: 26 + 0, > 200 + topina Untiéni moncksid dodavanjem kiska ingara CO+ 0; > 603+ topine Swvara i se smjesa koja ima vse 2aka od pote minimane kaléine za potpune igaranie (np. 16 kg zaka}, wv. siromasna smjesa, odvia se potpune iagstane, al zbog manie kone goa koje spare- ve hia linda, motor se maze pregtiat Dotonacija u Ottovim motorima Brzina iggaranja elinckioa iznasi 40 - 60 ms, pi {emu porasttlaka nije Tako visok da bi istskveo Luli fl ulezaim. Taj pores lake 3 Ottove mo tore na smile nti wsi od 2 bara okretaiarasiice 2.Motor 11 ad pxshos sr, goa ses zap se nepesrodno oko elektro sven. Plamaival ce vm pt ‘aiegrnag posta os nozpeen smee. Pod eporsnimunetna aval moe rat samonaloje moet ere tak sr nou at oko Ko- jh 6 so St stl 9 mnogo vedi brnara ‘an 900-500 mh a 63. Nezgerone eres oe ‘ide se statu empertirs | tak ako == povsuy Komp realeje eda se u samer udarnor vols Koj doe bre eco 1000 mis Tada gore fo detoraciskor taro i detonac spmezaplne St 6 Datonacia oto motora Detonacja oto-motora je prebrzo, eksplozino, i- gatanje goriva. Nastaje U nepavoliim uvetims Kad se, osm iskrom, smyesa pal | sama od sabe, Plamene fronts gibaju 58 jedna prema crugo, (sl 6). Nova tarsta vode prebreom ieaerenj, 80 Je uzrok pola previsouih takova, (el. 7) 1.7. p9-ajagram pri deronaci Buka iz motora metal wari) nastae od udarnih valova zaavanth pajavom vige 2arsta, pr Commu pO- Jedi motor djelov dolaze u rezanantne vibrac: Je. Detonacia hastaja samopahenjem smiese, a nnakon preskakanja kre Posijedce detonacie na rad motora slgne su -samopaleni poveéana toplinska naprezanja i rezaranje me tera —smanjenie snage motora i ves toplinsk gubicl elovanje udarnag vale re Geo lina (unstavenje Gljelova kipnog mehanizma, osobtoletaeva.Uzroci pojave detonaci u otemotora su: —noprkiagno torve ipremal oktansk! bea), — prerano pana (vicjtiNEloktrenicko pani, — previ stupanj kompresie inp. zbog tenje brve slave, — lose hisdenje 2bo9 naslago koksa il kvarove na sustavy hlegerja, blk iagarag prostors Ndi Blok i glava mo- toraVProsior zearania, — eravmomjoma raspodiela smjase u clindru, —pogonski wie foro okrtaiaopteregenio mo- torah Detonacia pri ubrzavaniu Najgeéei uztok pojavi detonacie pri ubreaniu s imalim brojem okretna | vei epterocanjen ja premali ROB i pogregan renutak pane Dotenacifa pri velixom broju okretaja Ked detonacianastaje u goenjom podeutiu broja ‘okretaia prt punom optereceniy, obiéno Je UzFO« ‘gorivo premalim MO8-om, adnosne gorivo kod kojog fe veka razika vrjednosti MOB-3 | ROB, “Zoog Duke unutarputrickog prostra vil Gasto se ‘a detonaata na zamijab pravodobro. 2o09 pregtavanje motore mogu se oStatiti kpovi (Golo kipa pregor, past kliga je pohaban) i lava moter ‘Samopaljenje emjese ‘Samopalenie smjose mode nastat zbog uzarenih Gjelova u prostony izgarana (svjeco, spun vo til naslage). Trenutak pajena postaje nekontol- fan, tlk temperatura rastu, 2 pajenie se pomise Sve ranje, Motor je u fadu nemiran, ub snagu i Pregijava se, a udarcl 2bo9 napravinog tgarania Sptereduju ledajeve. Samonalene sese nsstale pre proskakana kr. 2.1.3. Radni dijagram (pV - dijagram) COdnos tak i volumens plinove mogu se za rec cikiusoto-motore prikazatu pV-djagyama, Prema Boyle Mariotteows i Gay-Lusscovu zakonu dob- smo idesini djsgram na kojem seu retin to¢kama klpatiekom zoarana ispuhene rena eprom. Meharigku energy megema prikazai kao pov. Sinu u pVjagramu koji na ordinal ima takove p, 8 na apscsi vlamene V. U motorima se mehanitka energiia dobive ‘ekspanaijom welt pinova izgarana’ tek i tem Bereture pinova padaju tim vise sto je vaca ekspanzia, 2, Motor adn’ diagram p¥.diagram, (sl. 81, prikazylo ovisnost tlaka u Eiindr u ods ia poids Kip, dok razvion pV: Sjsgram lpejagrem) ovsnost taka u odnosu na provalen’ put kojena race, Povisina omedene todkame 1-294 predstavia dobiveni radu jednom radnom ciklusu Dobiveri rad moze se povecati vecim stupnjom ompresijee, mmo so povisujo maksimaln tak | temperatura izgaranj, 18 srizenjom tlaka | ter perature ispuha Medutim, matecial ne mogu podniti previsore tlakove | temperature, 9 snzenje Uaka i tempera. ture ispuna do atmosterstog taka i temperature (toska 8] u praks| nije moguce poster: produzenie ‘kspanaje povozano jo s povetanjom hod kipa. Povrsina 1-4-5 i2gubljeni je ra Ideaini p-jagram, (sl. 81, dobivamo uz odee dene pretpostavke: —ucilingru nema zaostah pinova izgarania, — izgaranie je potpuno, a radi med ne izmjeniu fe topline elirdiom, —izgarane je renutaéno, oda se pri konstant- "rom volurenu fzohora), — nema gubitaka koz Kipne prstene. 1-+2 kompresija smjose goriva. Porast taka roma Sovle-Manctieow zakonu, Dez veda topine zotops), 2-3. izgaranje smijese pri konstantnom volu- menu Gzohora), dovod topline. Gay: issacov gakon, 3-+4 radni takt (okspanzi izgamih plinov Plin pod visokim takor Sse potiskujo kip proma DMT, Noma odvoda topline, BoyledMatiotteoy zakon, 471 bladenie, proces se odvia pi konstant nom voiumenu. Zehvalujucl_odvodu topline, ak pads na potelnu vijednost taka utoeki | Gay-Lussacov 2akon. ale oT View SL. 8. Iden cijagram éetverotatnog oto-motora Hazvedni diagram Stvatni pV-dijagram oto-motora U stvarnosti.pV-dg oto-motora znatno adstupa od ideainog. lzgarane nije ine smie bit tenutaeno, jer bi tpjelijlovi motors (osobito Klip: maha hizam). Shimanjo p\-djagrams, tv. inaikaterskog Sjagrama motora, moze se provest piezosIek- {Wékim Indikatoror sjekorn rada motoca i prkaza tina zaslonu, (sl. 8) 2 ‘kweli ea 8 ‘1.9, stvariciagram cetverocstinog oto-motors Veéa odstuparia od normainog ukazuju na Pogteske u sustavu paliona, sivarenia smiose, oe ontwjeno, siabu kompresiy, 9 prie svegs otonacisto agarane. 2.1.4. Razvodni dijagram Razvodni diagram prikazue otvernie i zatvaranie ventia U ovisnost 8 potas, ednasno hod ac. lice. S djagrama sa moze vidiot prekevanje vont ite kutobvarana isatvorana verte w ognceu na GMT DMT. sh 10). 8 eur ef SMe, EMm eo, S110, Reavodhn diagram oto-motore 19 Kut otvarania ventia i blk bregova bregaste ceksparimentino se ulv-Cuje 28 svaku konstrukc ju motora kako bi se dobila maksimalna snage uz ‘minimainu potrosowu gore Kako se promjanom brojaokretaa i opteredenjem motore mienialu optimaine verona otvarania i Zatvaranja ventla, odabi je Uvjek kompromisnc rene. 'S promienlivim vremenam owvarana i zatvarania Vontila postize se bolle punjenje cilindara u Sirokom ‘asponu brajova okFetala motors (vigjett\Varjabiino owaranje venti) Kutewi otvarenja i zatvarana ventia razikuju se od rmotora do motors, Tako 38 Svaki motor Ima Sv} ast razvodei djagcam (npr sl. 10.) U pravil se ku owvarania venta povedava svisim nazivnim brojem oxzetaa motora RRazvodni diagram mode biti — simetiitan-kutovi Voz 10 lo Uz jodnak su —nesimetriéan jedan od ove dva para nj edna. 2.1.5. Oznagivanje cilindara i redos Oznséivanie cinder Oznaéivanjo Inumericanio) elindars motors je standardiarano. Brojanie potinje od strane koja je-nesuprot zamasnjaku (leu snage). Kod Vt \Vitbio¥ove potinje se s lievom stranom bloks, Lt) S111, Oxnativane otindora20 2. Motor edosijod paljenja i razmak palienja kod Visecilinarignin motora Redoslijed palienja gover o rodosijedu covinje rach taktova u moter po pojedinim eiindrima. FRazmak palienjadaje kutzaketaradilice iemedu ‘va susjedna. paiena.. Kod jednoclindricnos fetverotakinog motorarazmak palona je 720°. Sto je ve cindar to je razmak pera mang mo- ‘or radi mize, a okretni moment je ravecmien a f hy ()) Oznativanjo clindars 120° raiice ‘anak patorio = 720° as Redosiied i razmak palenja ovise 0 broju i ‘siesta clindara,tektnost motora, te ulelste- ny radios, Motors pravino odabranion redosie- dom patna ima manje vibra, nema me st 0 ‘nt 5} ‘esti 209 3 ‘aia i} ‘pact 0] mete ey ‘eesti ‘matte 2 Znadojke motora 2.1.6. Znaéajke motora = dijagrami Karakterstke il znaéajke motors Waste) dobwaiu ‘98 a ispitnom stolu mjerenjam snage, okreinea momesta i specténe potresnie gov. Kad se ove ‘vednosti nanesu u dijagrem ut ovisnost 0 brojy dkreta2, tako polcdene tooke oblicju posebns Krivuje- araktonstke motor, 12) Pls fee in Ele 4 pat V0 a} Ree cients | ‘1. 12, Viatte karaktaristhe 47 oto-motors Raalkvjemo karakteristike punoge i djelomiénog copterecenia Karaiteristike punog optereéenia Motor se na radnoj temperaturi s potouno jotvorenim lepticom gasa kot na ispitnom solu Puno optereéenje ono je opterecenie kojeg motor svladava bez pada bfoja oKretaa, kad ima. ne Faspolaganiu: nayvecu moguéu koliinu gorva Vijednost koje su odredene u cjeiom podrutjs brow okretaa pri razistom opteracen temel sy 23 tick krivula okvetnog momenta snage | spec {iene potiosne qotiva, fz ovog teks krivuls mogy 50 odredhts raksimaini okretai moment, maxsi- ‘mana snaga | minimaina potrosnis govva pri ‘dredenom broju okretaja Kerakteristike djolomicnog opterecenja Kako je motor u svakodnevnor pogonu sijetko otauno optereéen, mierenia px calomignam Dpterecenju isto su tako vazna. Snimanye karakte ‘sta izvod! se nizor mierenia na razititim bot ima okseiaa, pri cemu se bro] okteiaa odgovare jucim optereéeniarn koénice ofti na Konstantnoj ‘iiednost, 8 Koléina qoriva mienia ee postavia: jer leptira gass, ‘ibis pearag haa aloo voor czwa non peptert=raa nS 2, Motor 21 Potrodak gorva i okvetni mament motor teoriski bi moral biti nepromijenieni u cijelom podrutiy bro. okretaa:jegnaka Kolcina energie dovedene Ulindar, mora da jedneku zakretnu Siu narod 1. Prema tome, shaga bi movala rast propor. lonalno broju okzetala motor. Razlozizbog Kojh dolsz do odstupanja od toga su Motors resplinjagam ima vise zakrijonu kara teristy okretnog momenta od motora s ubrizge ‘anjom 2bog ugredenog dfuzora (suena, Ijavka} ‘adi postizanja vacin brzina stujanj, nuzmh 2a tasprvanje goriva. Os0bito na visi Drojevima ‘okfetaj rastu otpor sujana: povecavaj se gu 6 punjeniatoxretni moment pada Elastiéno podrudje motora - je podtutie broja ‘okretaia emadu maksimalnag okretnog moments maksimaine snage, (sl. 12). U eiastitnom pod- ‘ueju motor maze pi padu bio okretaja i snage) Svisdatl otpore vobnje. zahvaljjue porastu ‘okretnag momenta (bole punjenje clindars) Podrugje karatteristika potrosnje -na univerzal- oj Karakterstic) motor, (sl. 1.) prkazana je ‘usnost okretnag momenta o broju okretala pr fezlitim spectienim pottasnjama gorve. Nastal Su djelomieno zetvoren’ grafowt = Konstantnom potroéajom gorve, Kako Krvule nalikuiu Sk, val disgram nazkamo i Skolikastim, 2 dodatno ita | krvulle Konstantne afektivne snage. Maze Se vijetl da je Stu snagu moguée dobitsrazié= tom sneciénom pottosnjom goriv: motor na dy. moze dati 60 KW kako pf speciiéno| potrosnj goriva 03.320 gfkWh, tako | s 280 ghkWh Btowse, 5 povecanim okretnim momentor). 2e0anvm etn orn moire S113. Pole podrute karattristxa powotnje Gros atuponi Vedi topirsh gue bog ute ian sce Manik za le tiny ses chon alt +” Sbbie Sven clase gus purlana ?beg Verh-opora Sika + Gable butyenie aos wat temparaure untae chara * Gib: te2 2. Motor 2.1.7. Brzohodnost, volumenska snaga, omjer tezine i snage motora Rodi vece tijnosti seiskin motor, srechia bezna fipa ne smije prekoraati 16 rs. Da bs se unatoe tome postigh visok. brojew okretaia, grade. se ratkohodnl motor kod kojn je omyer od prom= jena pa hid < 0 (0,8 0.7, So anti da imaju me fj hod od promjera Kipa. Dugohodn/metan ima Ria > 11,1. 131, pamjengiu se prvenstveno 2a gon privrednin vezla autobusa Imaju velku 69 host zahvafujudi malo broly oktetaa velo ‘reine momente zbog velhog redusa radice. Volumensks snaga motora - breokretni roton Dee vat oo waste Ci gerne pedttom S18 Pumps 6 vatcima-rotaciske Obodne pumpe, sI 8.) -pumpe s boénim kana- om spadsju u ‘stuine pumpe, pa je dobava polpuno bez puisscia. Postizu tiak do 2 bara Koristo se uolavnem kao predstupan| kod In-Line ‘dvostupaniske pumpe. Zadatak im je stvoiti tek {ollki Tak kako 5 se spretla pojava parnin Cepo- va u gory, Frinciprada zasniva se na tome da iopatic rotora Zaha odreden Kolitiny gorva | uorza ga, Gorivo 8 pod delovanjem centafugalne silo ora proma ‘bod tas. Visokotlatna obodna pumpa - bo) lopstica roto ‘a matng je veel nego kod prethodnh, pa se post $u is take (do bara) many Sumovs “~~ S18. bona pumpa ii pumpa s botnim ksnslom Dyostupanske In-Line pumpe, (sl, 10) - kako bi se osigurala dobava ber pari mjenurita, ove umpe imaju u sabi dvje pumpe raziith konstru ofa prt stupani je pumpas Boénim Kanalor Sitha jo je dobava gorva drugom stupniu (ols rem), & drug stuparystvarapotreba! tak gorva Powratni vert foypass)sprjadavahidrauli6ko pre ‘opteredonie j ostecenje pumpe tako sto svoj Dtvaranjem spajatlaénu stranu § ulaznomn ssustav dovods goriva, S110, Dvostopaniska InLine pumpa ‘Shoma spaiani elektriéin pump Radom elektriénin pump! upavia sredinja elektro: rika motora (u sprezi s protuprovalnim slarmnim Uredajem s blokadom pokretana). tako de se pr nnepravinom pokretan voola np. kad) pki Strut Krug i purmpa se ne moze uklet, (sh 11), Lf 1, {* | | Al 1.11. Elena shema spajenja pumps Hidravliske pumpe, (a. 12.) spromnlke s vila slofenim obtixom (so je Gest suéay, sl. 2.) ugradu ju se mlazne pumpe koje crpe goto iz svin haprstupatnin festa Sau ga v Catch. Tank = <= pte puma, Te S112. Mszna pumps 1. Nabroidjotove sustava za dobave gorval 2. Objasni ulogu fitara 8 ehivnim uglenom ustovs dabave gorival 3. Kakvi se fri goriva ugradyju u sustave ovess? _ 2. Motor se ‘Miszne pumpejacnestama sui jftne Konak, bez poten elo, a imal mal iskortvost Kao pogonsko sredstvm sutra grin prokveden lave) pump. Zedbak sapnice je do tak primar og gota pretvorv Eo voeu bey stan 20g fistep tua aaa Sapres (va rans lt) Trea Gesicaprimarreg| sekunssemog goriva ris? primaroga gra usicaa i pou za oom ek fara go’vo fz nopistupnn mjesta prema) U omoumesaje Mazna pump fopéenitoeiekton uovar se sues, Kae su prema gokurcarn Tus ekusin (orn), uve eat, Regulator tlaks gorive Sistomsti tak goriva mota bit ovian o aku 2raka \Uusisno|cevi Naime, radia akove gorva are ka mora bit konstantne kako b Kokdina ubrigga ‘hog gorva bila ovisna samo 0 vremenu otvoreno- St briagalke, Regulator taka gorva odraavea tu Faalky takova konstantnom Odzrativanje spremnika Danasnja vezis imaju zatvorane sustave opskibe goriam Koji spreéavaiu gubitsk pare gorau Skolt. Pare gorva prvode so fitry s aktivnim Ugienom, (1.13. kop i upia dok je motor uga en. Kad se motor pokrane, dio pottebnog 2aka 25 lagaranje Koj Se privod preko ovog fia povla 8 za sobom pohranjene pare gota. Rega Netacisk venti brine se © nihovu pravilnom doz: ‘Aksvni ugien wo je porazan, pa ima vel pov Sinu (7 g gions ima 500 - 1800 er). S113. Odrativan spremnika | Koje se pumpe gorive ugraduju u vasa? 5. Objasni ad prtasto papel Koja su prednosti dvontypanske In-tine pompe u Usporedbi 8 jednostupaniskom?