Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

NUMERIKI MODEL ZA ANALIZU NAKNADNO

PREDNAPETIH BETONSKIH KONSTRUKCIJA U RAVNINI
Doc. dr. sc. Mladen Koul, dipl. ing. gra.
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru

Saetak: U ovom radu analiziran je problem vremenski ovisnih deformacija betona, odnosno
puzanja i skupljanja, polazei od fenomenologije problema i njegovog uinka na konstrukcije
od armiranog i prednapetog betona. Prikazan je novi numeriki model za analizu deformacija
puzanja betona u ravnini, utemeljen na korekciji njegovog modula elastinosti u glavnim
pravcima, za trenutno stanje glavnih naprezanja. Korekcija modula elastinosti ovisi o
trenutnom koeficijentu puzanja i trenutnom modulu elastinosti dobivenom iz jednoosnog
radnog dijagrama betona u tlaku. Ovakav pristup dovodi do lokalne ortotropije betona, to se
onda reflektira na njegovu matricu krutosti. Na temelju izraenog raunalnog programa
izvrena je analiza valjanosti i uinkovitosti razvijenog modela na odgovarajuim primjerima
laboratorijski i numeriki ispitivanih armiranih i prednapetih betonskih konstrukcija, te na
jednom primjeru realne konstrukcije mosta, gdje su eksperimentalno mjereni pomaci tjemena
luka tijekom vremena.
Kljune rijei: puzanje, skupljanje, armirani beton, prednapeti beton, ortotropija,
numeriki postupak

NUMERICAL MODEL FOR ANALYSIS OF SUBSEQUENTLY

PRESTRESSED CONCRETE STRUCTURES IN PLANE
Abstract: This paper analyzes the problem of time-dependent deformations of concrete, or
creep and shrinkage, proceeding from phenomenology of the problem and its effects on
reinforced and prestressed concrete structures. It presents a new numerical model for
analysis of in-plane concrete creep deformations, based on correction of its modulus of
elasticity in principal directions, for current state of principal stresses. The correction of
modulus of elasticity depends on current creep coefficient and current elasticity modulus
obtained from the uniaxial working diagram of concrete under pressure. Such approach
leads to local orthotropy of concrete, which then reflects on its stiffness matrix. Based on the
created computer program, validity and efficiency of the developed model were analyzed on
adequate examples of laboratory-tested and numerically examined reinforced and
prestressed concrete structures, and on one example of actual bridge structure, where
displacements of arch top were experimentally measured over time.
Key words: creep, shrinkage, reinforced concrete, prestressed concrete, orthotropy,
numerical procedure

Koul, M.

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

1. UVOD
Analiza vremenski ovisnih deformacija betona, kao to su puzanje i skupljanje, nuno
zahtjeva praenje deformacija betona tijekom vremena te utjecaj tih deformacija na armaturu
i elik za prednapinjanje. Taj utjecaj se prvenstveno reflektira u poveanju deformacija i
preraspodjeli naprezanja, te u pojavi pukotina u betonu. Ovaj model ukljuuje sve bitne
nelinearne efekte betona, armature, te elika za prednapinjanje. Model skupljanja betona je
preuzet iz EC-2, dok je za analizu deformacija puzanja razvijen novi numeriki postupak koji
je inkorporiran u postojei model /1/, /2/. Ovaj novi numeriki postupak je utemeljen na
korekciji matrice krutosti betona na razini svake Gauss toke tijekom vremena, uz izbor
odgovarajueg koeficijenta puzanja i jednoosnog radnog dijagrama betona u tlaku /3/.
Poznato je da konane ili trajne deformacije mogu biti dva i vie puta vee od
trenutnih elastinih deformacija armiranih i prednapetih betonskih konstrukcija. Ovo nije bitno
samo zbog eksploatacijskih svojstava konstrukcija ve i zbog preraspodjele naprezanja i
pojave nepredvienih pukotina u betonu. Danas analiza armiranih i prednapetih betonskih
konstrukcija, posebice veih raspona i visina, nema smisla bez ukljuivanja vremenski
ovisnih deformacija betona /4/, /5/, /6/.
Puzanje betona spada u skupinu viskoznih deformacija koje se razvijaju tijekom
vremena, a iji mehanizam razvoja nije u potpunosti razjanjen do danas. Zbog toga se te
deformacije uglavnom opisuju empirijskim izrazima iji rezultati trebaju odgovarati stvarnim
izmjerenim deformacijama puzanja betona.
2. NUMERIKI MODEL NAKNADNOG PREDNAPINJANJA
Pojava pukotina u betonu se, ve od poetka primjene armiranog betona, smatrala njegovim
glavnim nedostatkom, kojega se nastojalo umanjiti, ili potpuno eliminirati. Iz tih nastojanja se
raa ideja prednapinjanja, ija se bit sastoji u tome da se utjecajem izvana u betonu izazovu
takva naprezanja koja se suprotstavljaju vanjskim optereenjima konstrukcije. Na taj nain
itav betonski presjek sudjeluje u preuzimanju naprezanja od vanjskog optereenja, to
omoguava uporabu presjeka manjih dimenzija u odnosu na klasini armirani beton.
Postoji itav spektar mogunosti to se tie stupnja prednapinjanja, koji zapoinje s
klasinim armirano-betonskim konstrukcijama, a zavrava s potpunim prednapinjanjem. Izbor
stupnja prednapinjanja ovisi o ekonominosti, vrsti i tipu prednapete konstrukcije, a posebice
o uvjetima eksploatacije konstrukcije. S obzirom na stupanj prednapinjanja razlikuje se
potpuno i djelomino prednapinjanje. Kod potpunog prednapinjanja u itavom betonskom
presjeku djeluju tlana naprezanja za konano optereenje. Ovaj tip prednapinjanja ima
svojih manjkavosti, kao to su: poveanje progiba tijekom vremena, povean utroak elika
za prednapinjanje, nepotrebno velika sigurnosti i pojava nepredvienih pukotina. Stoga se u
praksi esto koristi djelomino prednapinjanje, gdje se za ekstremna pokretna optereenja
doputa pojava pukotina ogranienih irina u vlanim zonama betona /7/, /8/.
S obzirom na vrijeme prednapinjanja razlikuje se prednapinjanje prije stvrdnjavanja
betona (prethodno ili adhezijsko) i prednapinjanje nakon stvrdnjavanja betona (naknadno). U
sluaju adhezijskog prednapinjanja ono se izvodi na stazi, gdje se najprije izvri istezanje
kabela potrebnom silom, a zatim se element betonira. Ovaj nain prednapinjanja se koristi za
manje elemente, kao to su razne gredice, eljezniki pragovi, ploe sa upljinama, te mali i
srednji nosai.

Koul, M.

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Naknadno ili kabelsko prednapinjanje se izvodi kabelima provuenim kroz prethodno

ugraene eline savitljive cijevi u betonu. Ovaj tip prednapinjanja se koristi kod jae
optereenih konstrukcija i konstrukcija veih raspona. U ovom sluaju kabeli mogu biti bez
spoja, ili sa spojem s betonom. Postoji i sluaj vanjskog prednapinjanja, gdje se kabeli
nalaze izvan betonskog presjeka elementa ili konstrukcije.

2.1 Materijali u prednapetom betonu

Za izradu prednapetih elemenata ili konstrukcija nuno je koristiti beton i elik visokih fizikomehanikih svojstava, budui da se i jedan i drugi materijal iskoritavaju do vrlo velikih
stupnjeva.
Zbog primjene materijala vrlo dobrih svojstava u prednapetim konstrukcijama mogua je
izvedba elemenata manjih poprenih presjeka, to ima znaajnog utjecaja na ekonominost
gradnje. Osim toga, deformacije prednapetih elemenata su znaajno manje od armiranobetonskih. Isto tako je i vrstoa na zamor prednapetih elemenata vea nego kod drugih
konstruktivnih materijala zbog injenice da su promjene naprezanja vlane armature male.
Koritenje betona visokih svojstava i visoko vrijednih elika dovelo je do suvremenih
prednapetih konstrukcija, ime su postavljeni visoki zahtjevi u pogledu kvalitete i osobina,
kako osnovnih materijala, tako i radova na izvoenju ovih konstrukcija.

2.2 Numeriki model prednapinjanja

Model, koji e ukratko biti opisan u nastavku, je preuzet iz /1/. On opisuje nelinearno
ponaanje naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini. Pretpostavljena je idealna
veza izmeu betona i kabela za prednapinjanje. Modelom je omoguen opis pravocrtnih i
zakrivljenih kabela, izveden jednodimenzionalnim izoparametrijskim trovornim elementima.
Zbog osiguranja kontinuiteta vorovi kabela se moraju nalaziti na mjestu presjeka
dvodimenzionalnih elemenata betona. Ovo se odnosi na krajnje vorove 1D elementa, dok
se koordinate srednjeg vora odreuju razraenim iterativnim postupkom.
Analiza naknadno prednapetih betonskih konstrukcija ima odreeni slijed definiran pojedinim
fazama, kako bi se to bolje opisalo stvarno ponaanje takvih konstrukcija. U prvoj fazi
konstrukcija se analizira s optereenjem koje na nju djeluje prije prednapinjanja. To je
uglavnom vlastita teina konstrukcije i dio stalnog optereenja. U drugoj fazi se vri
pojedinano prednapinjanje kabela, gdje se poetna sila prednapinjanja moe unijeti
odjednom, ili inkrementalno, ime se moe vjerno opisati postupak postupnog
prednapinjanja. Takoer je mogue ve unesenu silu naknadno smanjiti, to se u praksi
ponekad i ini kako bi se, u dijelu kabela, smanjilo visoko poetno naprezanje. U trenutku
prednapinjanja kabel se ne tretira kao dio konstrukcije, ve se koristi samo njegova
geometrija za dobivanje poetnog utjecaja prednapinjanja u obliku fiktivnog optereenja.
Nakon toga kabeli funkcioniraju kao klasina armatura, sa zadanim poetnim naprezanjima.
Nakon prednapinjanja svih kabela slijedi trea faza, u kojoj se konstrukcija analizira na
preostali dio stalnog optereenja i korisno ili pokretno optereenje. Optereenje se nanosi
inkrementalno do sloma, s tim to inkrementi mogu biti razliite veliine. U poetku se mogu
uzeti vei inkrementi optereenja, dok pri pojavi nelinearnosti treba raunati s manjim
inkrementima optereenja.

Koul, M.

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

2.2.1 Model prijenosa sile prednapinjanja

Sila u kabelu, u bilo kom presjeku elementa, ovisi o poetnoj sili prednapinjanja i gubicima.
Na slici 1. prikazan je jedan element betona, s ugraenim kabelom za prednapinjanje. Na
jednom kraju kabela je poznata sila prednapinjanja S A . Utjecaj prednapinjanja je
predstavljen raspodjeljenim, normalnim pn ( s ) i tangencijalnim pt ( s ) optereenjem, na duljini
kabela ds . Normalno optereenje, u bilo kom presjeku kabela, moe se definirati u ovisnosti
o radijusu zakrivljenosti kabela i intenzitetu sile prednapinjanja u tom presjeku:

pn ( s ) =

S (s)
,
r ( s)

(2.1)

dok se tangencijalno optereenje moe definirati kao funkcija normalnog optereenja i

koeficijenta trenja izmeu kabela i betona:

pt ( s ) = pn ( s ).

(2.2)

Sila u kabelu, na udaljenosti s od poetka kabela, moe se dobiti prema slijedeem

izrazu:
s

S ( s ) = S A pt ( s )ds.

(2.3)

Slika 1. Element betona s ugraenim kabelom za prednapinjanje /1/

Uvrtenjem izraza (2.1) i (2.2) u gornju jednadbu dobiva se:

Koul, M.

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini
s

S ( s)
ds.
r
(
s
)
A

S (s) = S A

(2.4)

Deriviranjem gornje jednadbe po ds , te nakon separacije varijabli dobiva se:

dS ( s )

=
ds,
S ( s)
r ( s)

(2.5)

Integriranjem gornjeg izraza slijedi:

s

ds

S ( s)
r (s)
=e A .
SA

(2.6)

Konano se sila u kabelu, na bilo kojoj udaljenosti s od poetka kabela, moe prikazati u
obliku:

S ( s ) = S Ae g ( s ) ,

(2.7)

gdje je veliina
s

ds
r ( s)
A

g (s) =

(2.8)

funkcija geometrije kabela.

Ako se kabel prednapinje s jedne strane silom S A , sila S B na drugom kraju je

S B = S Ae g ( s )s=B ,

(2.9)

gdje je
B

ds
.
r (s)
A

g (s) =

(2.10)

Sila u bilo kom presjeku kabela, te raspodijeljeno optereenje se dobivaju izravno iz izraza
(2.7), (2.1) i (2.2). Ako su poznate su sile na krajevima kabela S A i S B , onda se moe
odrediti koeficijent trenja prema izrazu:

Koul, M.

1
S
ln A .
g (s)s = B SB

(2.11)

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Kod simetrinih sluajeva prednapinjanja problem je mogue jednostavno rijeiti, jer je pad
sile najvei na sredini. Ako je kabel nesimetrian ili su sile prednapinjanja na krajevima
kabela razliite, onda je problem odreivanja sile u kabelu sloeniji. Minimalna sila se javlja u
presjeku koji nije unaprijed poznat. Ako se udaljenost tog presjeka od kraja A oznai s x , a
od kraja B s l x , sila u tom presjeku se moe odrediti s pomou jednog od slijedeih izraza:
x

S min = S Ae

lx

ds

r (s)
A

Smin = S B e

ds

r (s)
B

(2.12)

Izjednaavanjem ova dva gornja izraza dobiva se jednadba s granicom integracije kao
nepoznanicom. Ta jednadba se moe numeriki rijeiti iterativnim postupkom. Smjer
prednapinjanja u ovom modelu je odreen redoslijedom vorova tako to indeks vora raste
od kraja prema sredini kabela.. Tim se redoslijedom rauna i pad sile prednapinjanja.
2.2.2 Modeliranje geometrije kabela
Naelno, poloaj prednapetih kabela u odnosu na konane elemente betona je proizvoljan.
Kabeli mogu biti parabolini, ili ravni. Mogue su i kombinacije ovih oblika, s time to postoji
ogranienje u smislu neprekinutosti prve derivacije trase kabela.
Za elemente kabela odabrani su 1D trovorni izoparametrijski elementi i oni se mogu
locirati proizvoljno u odnosu na 2D elemente betona. Poloaj kabela se zadaje vorovoma
ije su koordinate definirane u globalnom koordinatnom sustavu, slika 2. Radi osiguranja
kontinuiteta izmeu elemenata kabela, krajnji vorovi elementa kabela moraju biti na mjestu
sjecita kabela i 2D elementa betona. Poto su za 1D elemente kabela uzeti izoparametrijski
elementi, srednji vor 1D elementa se mora nalaziti na sredini. Za paraboline elemente nije
mogue analitiki odrediti koordinate srednjeg vora, te ih je potrebno odrediti interpolacijom
na polovici duljine luka.

Slika 2. Poloaj kabela zadan vorovima

2.2.3 Proraun utjecaja prednapinjanja
Utjecaji od prednapinjanja, kao to je ve reeno, su tlane koncentrirane sile na sidrima
i raspodjeljeno normalno i tangencijalno optereenje uzdu kabela.

Koul, M.

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

( x , y ) , ( j = 1, 2,3) . Koordinata bilo koje

*
j

vorovi kabela su zadani globalnim koordinatama

*
j

toke moe se izraziti preko baznih funkcija linijskog elementa i globalnih koordinata vorova
kabela:
3

x = h j x*j ,

y = h j y *j ,

j =1

(2.13)

j =1

gdje su bazne funkcije 1D elementa dane sa:

1
h1 ( ) = (1 )
2
h2 ( ) = (1 + )(1 )

(2.14)

1
h3 ( ) = (1 + ) .
2
Diferencijalni element duljine ds je dan sa:
2

dx dy
ds =
+
d ,
d d

(2.15)

dok su:
3 dh
dx
j *
=
xj
d
d

j =1
3 dh
dy
j
y*j .
=
d
j =1 d

(2.16)

Sila u bilo kojoj toki kabela je dana izrazom (2.7), dok je g ( s ) funkcija diferencijalnog
elementa duljine ds i radijusa zakrivljenosti r ( s ) kabela.
Smjer normalnog raspodijeljenog optereenja ovisi o zakrivljenosti kabela, koja se moe
odrediti iz izraza:

k=

x'
x ''

(x

'2

y'
y ''

+y

3
'2 2

(2.17)

Sada se sila prednapinjanja, u bilo kojoj toki 1D elementa, moe prikazati kao:
3

S ( ) = h j ( ) S j .

(2.18)

j =1

Koul, M.

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

2.2.4 Odreivanje ekvivalentnih vornih sila

Zbog primjene metode konanih elemenata nuno je sva optereenja uslijed
prednapinjanja svesti u vorove 2D elemenata betona, slika 3.

Slika 3. Optereenje na 2D elementu uslijed prednapinjanja /1/

2.2.4.1 Koncentrirana sila na sidru
Na mjestima usidrenja kabela djeluju tlane sile na konstrukciju. Globalne koordinate
toke x p , y p u kojoj djeluje sila su zadane geometrijom kabela. Isto tako, poznata je i

normirana koordinata u lokalnom sustavu elementa kabela. Najprije je potrebno odrediti

pripadne koordinate

, p ) u lokalnom koordinatnom sustavu 2D elementa betona.

Ekvivalentna sila u voru i, ( i = 1,...,8 ) 2D elementa je sada:

S xi
Sx
i = N i ( p , p ) .
S y
S y

(2.19)

Sila prednapinjanja je zadana u pravcu tangente na liniju kabela, (crte 4.), te je potrebno
odrediti njezine komponente S x i S y /1/.

Koul, M.

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Slika 4. Sila prednapinjanja na poetku i kraju kabela /1/

Komponente tangente na kabel u pravcu osi x i y su:

tx =

dx
,
ds

ty =

dy
.
ds

(2.20)

Komponente poetne S 1 i krajnje S n sile su:

dx
dy
S 1y = S 1 ,
,
ds
ds
dx
dy
S xn = S n , S yn = S n .
ds
ds
S 1x = S 1

(2.21)

2.2.4.2 Raspodijeljeno optereenje

Utjecaj sile prednapinjanja uzdu kabela je obuhvaen raspodijeljenim normalnim i
tangencijalnim optereenjem, kojega je potrebno pretoiti u ekvivalentne vorne sile 2D
elemenata.
Raspodijeljeno optereenje je pozitivno ako djeluje u smjeru suprotnom od normale,
odnosno tangente na liniju kabela, ako su vorovi numerirani u smjeru kazaljke na satu, to
je prikazano na slici 5.

Koul, M.

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Slika 5. Pozitivan predznak raspodijeljenog optereenja /1/

Prirast sile prednapinjanja u pravcu globalnih koordinata x i
tangencijalnog optereenja je dan sa:

dPx = pn dsnx pt dst x ,

dPy = pn dsn y pt dst y ,

y uslijed normalnog i

(2.22)

gdje je diferencijalni element duljine luka dan sa:

ds = dx 2 + dy 2 .

(2.23)

Komponente normale, odnosno tangente na liniju kabela, u pravcu globalnih osi, su dane
slijedeim izrazima:

dy
,
ds
dx
tx = ,
ds
nx =

dx
,
ds
dy
ty = .
ds
ny =

(2.24)

Uvrtenjem ovih izraza u izraze (2.22) dobiva se:

dPx = pn dy pt dx,
dPy = pn dx pt dy.

(2.25)

Inkrement optereenja u pravcu globalnih osi x i y moe se prikazati, preko normirane

koordinate, u obliku:

Koul, M.

10

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

y
x
pt
dPx = pn
d ,

x
y
pt
dPy = pn
d .

(2.26)

Ukupna sila uslijed raspodijeljenog optereenja, u pravcu globalnih osi, je

y
x
pt
Px = pn
d ,

x
y
pt
Py = pn
d .

(2.27)

Komponente sile, u pravcu globalnih osi x i y , u Gauss tokama elementa kabela, kako
slijedi

y
x
Px ( l ) = pn ( l )
( l ) pt ( l ) ( l ) wl ,

x
y
Py ( l ) = pn ( l )
( l ) pt ( l ) ( l ) wl ,

(2.28)

gdje je l , ( l = 1, 2,3) normirana koordinata Gauss toke linijskog elementa kabela, a wl

teinski koeficijent numerike integracije.
Ekvivalentne vorne sile na 2D elementu betona, uslijed raspodijeljenog normalnog i
tangencijalnog optereenja, su:
3

Pxi = N i (l ,l ) Pxl ,
l =1
3

Pyi = N i (l ,l ) P ,
l =1

(2.29)

l
y

gdje indeks i, ( i = 1,...,8 ) oznaava vorove 2D elementa betona, a indeks l , ( l = 1, 2,3)

Gauss toke 1D elementa kabela.
3. NUMERIKI MODEL PUZANJA BETONA
U ovom radu je razvijen numeriki model utemeljen na korekciji trenutnih modula elastinosti
betona, u pravcima glavnih naprezanja, te u funkciji koeficijenta puzanja betona. Funkcija
puzanja i koeficijent puzanja betona uzeti su prema EC-2 /9/, i definirani slijedeim izrazima:

Koul, M.

11

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

J ( t , t0 ) =

( t , t0 )
1
+
,
Ec ( t0 )
Ec 28

( t , t0 ) = 0 c ( t t0 ) ,

(3.1)
(3.2)

gdje su:

J ( t , t0 ) - funkcija puzanja u vremenu t ,

(t , t0 ) - koeficijent puzanja,
Ec ( t0 )

- tangentni modul elastinosti betona u trenutku t0 ,

Ec 28 - tangentni modul elastinosti betona pri starosti od 28 dana,

0 = RH ( f cm ) ( t0 ) - osnovni koeficijent puzanja,

t t0
c ( t t0 ) =

H + ( t t0 )

0.30

- koeficijent kojim se opisuje razvoj deformacija

puzanja

tijekom vremena.
Koeficijent puzanja ( t , t0 ) predstavlja, u bilo kom trenutku t , odnos deformacije
puzanja prema poetnoj elastinoj deformaciji u trenutku t0 , i odreen je izrazom:
Ukoliko naprezanja u betonu znaajnije ne variraju za proraun deformacija puzanja
moe se koristiti izraz za efektivni modul elastinosti, dan slijedeim izrazom:

Ec ,eff =

Ec ( t0 )

1 + ( t , t0 )

(3.3)

Odreivanje trenutnih modula elastinosti betona, za odgovarajue vrijednosti glavnih

naprezanja u nekom trenutku, vri se preko radnog dijagrama betona. Za odreenu razinu
optereenja poznata su glavna naprezanja u svim Gauss tokama konstrukcije, u poetnom
vremenskom trenutku t0 . S pomou tih naprezanja i usvojenog radnog dijagrama betona
mogue je odrediti trenutne sekantne module elastinosti za svaki glavni pravac. Nakon toga
se vri korekcija tih trenutnih modula elastinosti preko odgovarajueg koeficijenta puzanja
betona, koristei izraz (1.3) za efektivni modul elastinosti betona.
Na taj nain se uvodi lokalna ortotropija betona na razini pripadnog podruja svake Gauss
toke, to se reflektira na matricu materijala, odnosno u konanici, na matricu krutosti
konanog elementa betona. Ovaj je postupak pojednostavljeno prikazan na slici 6.

Koul, M.

12

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Slika 6. Postupak korekcije modula elastinosti betona

3. 1 Korekcija modula elastinosti betona

U praktinim problemima s anizotropnim materijalima teko je dobiti realne vrijednosti
njihovih konstanti. Kako bi materijal bio fizikalno mogu matrica Dort mora imati pozitivnu
determinantu. Oblik i sadraj matrice Dort potvruje da djelovanje samo osnog naprezanja
( 12 = 0 ) rezultira samo osnim deformacijama, to znai da se ne javljaju posmine
deformacije. Isto tako, djelovanje samo posminog naprezanja rezultira samo posminim
deformacijama. Kae se da nema sprezanja izmeu uzdunih i posminih
naprezanja/deformacija. Ova konstatacija uvijek vrijedi za izotropne materijale, dok za
ortotropne materijale vrijedi samo u sluaju kada je pravac djelovanja optereenja paralelan
materijalnim osima.
Openito, optereenja mogu djelovati pod bilo kojim kutom u odnosu na glavne osi. Stoga je
potrebno izvriti transformaciju matrice materijala Dort iz materijalnog u globalni koordinatni
sustav.
U formulaciji ovog modela analize deformacija puzanja betona potrebno je odrediti
trenutni modul elastinosti betona E (t ) u pravcima glavnih tlanih naprezanja svake
integracijske toke. Kako bi to bilo mogue potrebno je usvojiti jednoosni radni dijagram
betona u tlaku, te je stoga ovdje je usvojen Hogenstad-ov radni dijagram u tlaku /10/,
prikazan na slici 7.

Koul, M.

13

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Slika 7. Radni dijagram betona prema Hogenstadu /8/

Na temelju poznatih glavnih naprezanja iz radnog dijagrama betona se mogu odrediti i
trenutne deformacije. Iz odnosa trenutnog glavnog naprezanja u nekom pravcu i
odgovarajue trenutne deformacije, dobivene iz radnog dijagrama betona, moe se dobiti
trenutni sekantni modul elastinosti betona u tom glavnom pravcu.
Pod pojmom trenutni moduli elastinosti podrazumijevaju se moduli elastinosti u pravcima
glavnih tlanih naprezanja za tu razinu tlanog naprezanja i odgovarajuu trenutnu tlanu
deformaciju, u odreenom vremenskom trenutku.
Ako se pretpostavi da su pravci i smjerovi glavnih naprezanja 1 i 2 , za konano vanjsko
optereenje, kao na crteu 8., i ako su iz radnog dijagrama betona odreene trenutne
deformacije 1 i 2 , onda se za svaku Gauss toku i za svaki glavni pravac mogu odrediti
trenutni moduli elastinosti betona prema slijedeim izrazima:

Slika 8. Glavna naprezanja u Gauss toki (ortotropija)

Koul, M.

14

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

E1 (t0 ) =

1 ( t0 )
(t )
, E2 (t0 ) = 2 0 ;
1 (t0 )
2 (t0 )

E1 (t1 ) =

1 ( t1 )
(t )
, E2 (t1 ) = 2 1 ;
1 (t1 )
2 (t1 )

(3.4)

#
E1 (tn ) =

1 ( tn )
(t )
, E2 (tn ) = 2 n .
1 (tn )
2 (tn )

Glavna naprezanja 1,2 ( t0 ) , 1,2 ( t1 ) ,... 1,2 ( tn ) se dobiju u svakom vremenskom

trenutku ti iz numerike analize. Promjena glavnih naprezanja tijekom vremena, u odnosu na
glavna naprezanja prije ukljuenja vremenske analize deformacija, ne bi trebala biti velika,
niti bi trebalo doi do znaajnije rotacije njihovih pravaca zbog utjecaja puzanja betona. To
se, u ovom modelu, osigurava usvojenim modelom fiksnih ortogonalnih pukotina. Do neke
veliine preraspodjele naprezanja e sigurno doi zbog utjecaja deformacija puzanja betona,
ne samo na beton, ve i na armaturu i elik za prednapinjanje.

Slika 9. Trenutni sekantni moduli elastinosti u glavnim pravcima

Kako bi se numeriki simulirale deformacije puzanja betona korigirat e se trenutni moduli
elastinosti betona u pravcima glavnih tlanih naprezanja. Na taj nain fiktivno se uvodi
ortotropija materijala na razini svake Gauss toke u kojoj je barem jedno glavno naprezanje
tlano. U pravcu glavnih vlanih naprezanja ne vri se korekcija modula elastinosti, i on je u
tim pravcima jednak poetnom modulu elastinosti, ukoliko nije dolo do pojave pukotina u
betonu. Nakon odreivanja trenutnih modula elastinosti betona prema izrazu (3.4) vri se
njihova korekcija. Izraz (3.3) moe se zapisati u slijedeem obliku, za pojedini glavni pravac:

Koul, M.

15

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

E k (t ) =

E t (t )

1 + ( t , t0 )

= E t (t ) B (t ) ,

(3.5)

gdje je E k ( t ) korigirani modul elastinosti betona u nekom trenutku za neki glavni pravac, a

E t ( t ) je trenutni modul elastinosti betona za isti taj pravac. Vremenska funkcija

B (t ) =

1 + ( t , t0 )

ovisi o koeficijentu puzanja i ista je za svaki glavni pravac u odreenom

vremenskom trenutku. Ova pretpostavka je prihvatljiva, iako postoji mogunost izbora

razliitih vremenskih funkcija za pojedina stanja naprezanja.
Ovi korigirani moduli elastinosti betona ulaze u matricu materijala, koja za ravninsko
stanje naprezanja i vremenski trenutak ti , ima oblik:

E1k (ti ) 12 E2k (ti )

c
c

k
k
E (t )
E2 (ti )
Dort ( ti ) = 21 2 i
c
c

0
0

0 ,

G12

(3.6)

Gornju matricu ortotropnog materijala treba transformirati iz materijalnih u globalne osi, te

matrica ortotropnog materijala, u globalnim koordinatama, ima oblik:

D = TDort TT .

(3.7)

Ova matrica sada ulazi u matricu krutosti konanog elementa, i ona vrijedi samo u podruju
koje pripada odreenoj Gauss toki u kojoj su oba glavna naprezanja tlana, ili je jedno
glavno naprezanje tlano, a drugo vlano. U sluaju da su oba glavna naprezanja u nekoj
Gauss toki vlana, onda u njenom podruju treba koristiti matricu izotropnog materijala,
odnosno matricu za raspucani beton ukoliko je dolo do pojave pukotina u betonu. Modul
elastinosti betona, u tom sluaju, jednak je poetnom modulu elastinosti, ili se vri njegova
redukcija prema usvojenom modelu vlanog omekanja.
Poisson-ovi koeficijenti se mogu zapisati u obliku:

12 =

, 21 = 1 .
1
2

(3.8)

Za veinu graevnih materijala Poisson-ov koeficijent lei u podruju vrijednosti od 0.0 do

0.5. Ovo vrijedi za izotropne materijale, dok za anizotropne vrijednost Poisson-ovog
koeficijenta moe biti vea od 0.5 /11/. Modul posmika u ravnini 1-2 je neovisan o modulima
elastinosti. U jednadbi (3.6) se nalazi pet materijalnih parametara, ali su samo etiri
neovisna. Ovaj zakljuak slijedi iz injenice da matrica materijala mora biti simetrina, to
znai da vrijedi slijedea jednakost:

21
E2

Koul, M.

12
E1

(3.9)

16

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Za modul posmika G ortotropnog materijala predloeno je vie izraza, a ovdje je koriten

slijedei izraz, koji uzima srednje vrijednosti za E1 i E2 , te za 1 i 2 :

G12 =

E1 + E2
1

4 1 + ( 1 + 2 )
2

(3.10)

Slika 10. Trenutni moduli elastinosti u glavnom pravcu 1

Na slici 10. prikazani su trenutni moduli elastinosti, u funkciji trenutnih glavnih naprezanja i
trenutnih deformacija dobivenih iz radnog dijagrama betona, u jednom glavnom pravcu.
Slian oblik bi se dobio i za drugi glavni pravac. Crte 11. prikazuje deformacije puzanja
betona u jednom glavnom pravcu u funkciji vremena, dok je na crteu 12. prikazana
promjena korigiranog modula elastinosti, u glavnom pravcu 1, tijekom vremena.
Ovakvi dijagrami mogu se konstruirati i za drugi glavni pravac, na analogan nain. Iz
navedenog je vidljivo da je mogue odrediti korigirane module elastinosti u svakom trenutku
na temelju poznatih glavnih naprezanja, radnog dijagrama betona u tlaku i koeficijenta
puzanja u tom trenutku.
Ovaj model funkcionira i za ravninsko stanje deformacija, te osno-simetrine probleme
armiranih i prednapetih betonskih konstrukcija.

Koul, M.

17

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Slika 11. Deformacije puzanja u glavnom pravcu 1

Slika 12. Korigirani modul elastinosti u glavnom pravcu 1

Matrica krutosti konanog elementa betona ima standardni oblik:

ke = BT DB dVe ,

(3.11)

Ve

pri emu je za ortotropna pripadna podruja pojedinih integracijskih toaka matrica materijala
D dana izrazom (3.7). Nakon ovoga slijedi standardna procedura formiranja jednadbi
ravnotee, te njihovo rjeavanje inkrementalno-iterativnim postupkom u okviru metode
konanih elemenata.

Koul, M.

18

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

4. PRIMJERI
4.1 Primjer 1.
Ovdje je prikazana prednapeta betonska greda analizirana u /1/. Geometrija i optereenje
grede prikazani su na slici 13., dok su u tablici 1. dani parametri materijala. Greda je
diskretizirana s 48 konanih elemenata, s time da su dva elementa po visini grede.
Tablica 1. Parametri materijala
Beton:

Prednapeti elik:

f c = 30.0 MN / m 2 ,

u = 0.003

f y = 1500.0 MN / m 2

Ec = 31500.0 MN / m 2 ,
= 0.20

f t = 3.0 MN / m 2

Es = 200000.0 MN / m 2
u = 0.01

Proraun je izvren u tri faze. Prva faza obuhvaa samo vlastitu teinu konstrukcije, u
drugoj se vri pojedinano prednapinjanje kablova, dok se u treoj fazi vri proraun na
vanjsko raspodijeljeno optereenje. Greda je preliminarno proraunata prema klasinoj teoriji
prednapetog betona, te dobivena potrebna poetna sila prednapinjanja u kablovima
S = 1372.0kN .

Slika 13. Geometrija i optereenje grede

Na slici 14. prikazani su presjeci u kojima je analizirana promjena naprezanja betona tijekom
vremena. Odabrana je zona unosa sile prednapinjanja, koja je priblino jednaka visini
nosaa.
Na slici 15. prikazana je promjena naprezanja xx u pravcu osi grede, u presjeku C-C,
koji je najblii sredini grede. Vidljivo je da tijekom vremena dolazi do pada ovih tlanih
naprezanja, koji nije znaajan. Neto vei pad se javlja u zoni kabela to bi se moglo
protumaiti njihovim utjecajem na deformacije betona.

Koul, M.

19

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Slika 14. Presjeci za analizu naprezanja

y=0,105

y=0,394

y=0,605

y=0,894

0,00
-1,00

t=0

naprezanje [MPa]

-2,00

t=30

-3,00

t=40

-4,00

t=55
t=95

-5,00

t=150

-6,00
-7,00
-8,00
-9,00
-10,00
koordinate G. T. [m]

Slika 15. Promjena naprezanja u presjeku C-C

Na slikama 16. 23. prikazana je promjena naprezanja betona u presjecima 1-1, 2-2,
3-3 i 4-4, u zoni sidrenja kablova. Naprezanje xx , u presjeku 1-1, prikazano je na slici 16.
Vidljivo je da dolazi do pada tlanih naprezanja tijekom vremena, posebice u dijelu presjeka
s maksimalnim naprezanjima. Raspodjela ovih naprezanja po visini presjeka znaajno se
razlikuje od raspodjele prema klasinom proraunu prednapetih konstrukcija, gdje je tlano
naprezanje gotovo konstantno po visini presjeka. Maksimalno tlano naprezanje se javlja u
podruju teita kablova, a opada prema donjem i gornjem rubu grede.
Naprezanje yy , okomito na os grede, takoer je tlano u presjeku 1-1, to je
posljedica utjecaja oslonakog podruja grede. Ve u presjeku 2-2 ova naprezanja postaju
vlana po gotovo itavoj visini presjeka, to je prikazano na slici 19.

Koul, M.

20

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Vidljivo je da se tlana naprezanja xx u pravcu osi grede smanjuju s rastojanjem od

oslonca. S poveanjem tog rastojanja stanje naprezanja se stabilizira, pri emu naprezanja
xx postaju dominantna, a naprezanja yy su gotovo zanemariva.
t=0

naprezanje x-x [MPa]

t=40
t=50

0
y=0,105

y=0,394

-5

t=60
t=70

y=0,605

y=0,894

t=80
t=90

-10

t=100

-15
-20

koordinate G. T. [m]

Slika 16. Promjena naprezanja xx u presjeku 1-1

1

naprezanje y-y [MPa]

0
-1

y=0,105

y=0,394

y=0,605

-2

y=0,894
t=0

-3

t=40

-4
-5

t=50
t=60

-6

t=70

-7

t=80

-8

t=90

-9

koordinate G. T. [m]

t=100

Slika 17. Promjena naprezanja yy u presjeku 1-1

t=0

naprezanja x-x [Mpa]

0
-2
-4
-6
-8

y=0,105

y=0,394

t=40
t=50

y=0,605

y=0,894

t=60
t=70
t=80
t=90
t=100

-10
-12

koordinate G. T. [m]

Slika 18. Promjena naprezanja xx u presjeku 2-2

Koul, M.

21

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini
t=0

t=40

naprezanja y-y [MPa]

2,5

t=50

t=60

1,5

t=70

t=80

0,5

t=90

0
-0,5

t=100

y=0,105

y=0,394

y=0,605

y=0,894

-1
-1,5

koordinate G. T. [m]

Slika 19. Promjena naprezanja yy u presjeku 2-2

t=0

0
y=0,105

naprezanja x-x [MPa]

-1

y=0,394

-2

t=40
t=50

y=0,605

y=0,894

t=60

-3

t=70

-4

t=80

-5

t=90

-6

t=100

-7
-8
-9

koordinate G. T. [m]

Slika 20. Promjena naprezanja xx u presjeku 3-3

naprezanja y-y [MPa]

2,5

t=0
t=40

t=50

1,5

t=60

1
0,5
0
-0,5

t=70
t=80
t=90
t=100

y=0,105

y=0,394

y=0,605

y=0,894

-1
-1,5

koordinate G. T. [m]

Slika 21. Promjena naprezanja yy u presjeku 3-3

Koul, M.

22

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini
t=0

0
y=0,105

naprezanja x-x [MPa]

-1

t=40

y=0,394

y=0,605

t=50

-2

t=60

-3

t=70

y=0,894

t=80

-4

t=90

-5

t=100

-6
-7
-8

koordinate G. T. [m]

Slika 22. Promjena naprezanja xx u presjeku 4-4

naprezanja y-y [MPa]

1,2
1
t=0

0,8

t=40
t=50

0,6

t=60

0,4

t=70
t=80

0,2

t=90
t=100

0
y=0,105

y=0,394

y=0,605

y=0,894

koordinate G. T. [m]

Slika 23. Promjena naprezanja yy u presjeku 4-4

4

naprezanja y-y [MPa]

2
0
-2

x=0,105

x=0,394

x=0,605

t=0
t=40

x=0,894

t=50

-4

t=60
t=70

-6

t=80
t=90

-8

t=100

-10

koordinate G. T. [m]

Slika 24. Promjena naprezanja yy u presjeku 5-5

Koul, M.

23

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Na slici 24. prikazana je promjena naprezanja yy u presjeku 5-5, paralelnom s osi nosaa.
Vidljivo je da ovo naprezanje, koje je u presjeku 1-1 tlano, ve u slijedeem presjeku prelazi
u vlano, te s odmakom od oslonca opada k nuli.
U svim ovim presjecima je oit utjecaj skupljanja i puzanja betona na veliinu i
raspodjelu naprezanja. Dolazi do pada naprezanja tijekom vremena, to u ovoj zoni unosa
sile prednapinjanja ima pozitivne uinke.
Na slici 25. prikazana je promjena pomaka sredine grede tijekom vremena, dok je na
slici 26. prikazano polje pomaka grede tijekom vremena.
0,008
0,007

pomaci [m]

0,006
0,005
0,004

puzanje

0,003

puzanje+skupljanje

0,002
0,001
0
0

40

50

60

70

80

90

100

110

120

130

140

150

vrijeme [dani]

Slika 25. Pomaci sredine nosaa

Koul, M.

24

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

a
n
i

e
t
a
t
i
t
s
a
l
V
e
j
n
a
j
n
i
p
a
n
d
e
r
P
e

e
r
e
t
p
o
o
n
s
i
r
o
K
e
j
n
a
z
u
P

Slika 26. Pomaci grede

4.2 Primjer 2.
U ovom primjeru je analiziran most u apljini /3/. Most je okvirna sanduasta konstrukcija
raspona 40+84+40m, sa zglobnim vezama na krajnjim osloncima. Intrados mosta je
parabolian, s promjenom visine od 192cm do 404cm. Debljina gornje ploe sanduka je
konstantna na cijeloj duljini mosta i iznosi 20cm na konzolnom dijelu, te 26cm na sredini
sanduka. Donja ploa sanduka je promjenjive debljine. Najvea debljina ove ploe je na
pozicijima srednjih oslonaca, i iznosi 50cm. Ova debljina se linearno smanjuje do vrijednosti
od 18cm u sredini velikog raspona, te na pozicijama krajnjih oslonaca. Takoer i boni zidovi
sanduka imaju promjenjivu debljinu. Najvea debljina ovih zidova je 62cm, na pozicijama
srednjih oslonaca, dok je najmanja 24cm, na pozicijama krajnjih oslonaca, te u sredini
velikog raspona. Rasponska konstrukcija mosta je od betona MB45, dok je za prednapinjanje
koriten sustav BBR CONA COMPACT, s uadima 120.5 kvalitete 1660/1860 MPa.
Poetna sila prednapinjanja svakog kabela iznosi 1250.0kN.
Uzduni presjek polovine mosta prikazan je na slici 28. Na slici 27. su prikazani
karakteristini popreni presjeci. Popreni presjek 10 se nalazi uz desnu stranu lijevog
oslonca velikog srednjeg raspona. On sadri uad grupe B i grupe A. Uad grupe B se nalazi
u gornjoj ploi sanduka, dok se uad grupe A nalazi u zidovima sanduka. Popreni presjek
19 se nalazi na sredini velikog raspona. Most nije simetrian zbog razliitih visinskih kota
odgovarajuih presjeka, te se morao uraditi model itavog mosta. Na slici 29. je prikazan
zamjenjujui popreni presjek, koji je koriten u numerikom proraunu. On je aproksimacija
stvarnih presjeka koja je nuna zbog mogunosti modela da opie ravninsko stanje
naprezanja.
Konstrukcija mosta je diskretizirana s 996 osamvornih 2D konanih elemenata, s
ukupno 3333 vorova. Pri diskretizaciji kabela za prednapinjanje izvreno je projiciranje svih
kabela u vertikalnu ravninu.
Koul, M.

25

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Na taj nain je grupa kabela B ukupno prikazana s dva kabela, jedan iznad srednjeg lijevog,
a drugi iznad srednjeg desnog oslonca. Isto tako, grupa kabela C je predstavljena s ukupno
tri kabela, koji se nalaze u donjoj ploi sanduka svakog raspona. Uad grupe A je prikazana
s ukupno esnaest kabela, po osam iznad oba srednja oslonca. Na taj nain je dobiven
ukupno 21 kabel, ija diskretizacija prati diskretizaciju konstrukcije osnovnim elementima
betona.
Klasina armatura RA400/500 uzeta je samo u donjoj i gornjoj ploi sanduka, u donjoj i
gornjoj zoni, te stoga 332 2D elementa betona sadre armaturu.
Pomaci tjemena srednjeg luka mosta su mjereni geodetski etiri puta. Prvi put tijekom
probnog ispitivanja mosta, te nakon 80, 140 i 360 dana.
0
1
K
E
J
S
E
R
P
I
N

E
R
P
O
P
7
1
1

8
91
68
28
1
1
8
1
8
1

1
8

9
4
8
1
8
1
8
1
8
1
8
1
8
1

08
15
62

8
1
8
1
8
1
8
1
8
1
8
1
9
4

1
8

8
1
8
1
8
1
8
91
68
21

7
1
1

6
2

7
1
7
1
7
1
7
1
7
1
7
1
7
1
7
1

8
2
3
1
.
0
6
2

0
5
4
9
71
85
82
2

3
6

2
6

3
6

8
2444
7381
5631

3
6

2
1 6
3

3
6

77
55
224
9
1

9
1
K
E
J
S
E
R
P
I
N

E
R
P
O
P
8
4
1
1
1
2
4
9
1

3
6
4
2

1
0
1

46
88
35

1
0
1

4
2
3
6

4
9
1

7
4
1

4
2
2

0
5
3

0
5
3

4
2
2

6
2

0
2

8
1
4
3
6

Slika 27. Karakteristini popreni presjeci

Koul, M.

26

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

S obzirom na karakteristike ovog numerikog modela i stvarnu konstrukciju moe se rei da

je njegova tonost uvjetovana slijedeim injenicama:
pojednostavljena geometrija modela u odnosu na stvarnu konstrukciju;
pojednostavljenje u pogledu poloaja kabela, odnosno njihovo projiciranje u
odgovarajui rezultantni kabel, te u pogledu modeliranja vremena prednapinjanja
svakog pojedinog kabela;
zanemarenja utjecaja dijela klasine armature na deformabilnost konstrukcije;
utjecaj opsega i povrine poprenog presjeka, te vlanosti okolia na veliinu
deformacija puzanja, to se razlikuje u odnosu na stvarnu konstrukciju;
utjecaj vremena prvog optereivanja, budui da je konstrukcija mosta optereena
preostalim stalnim optereenjem tek nakon zavretka posljednjeg segmenta u sredini
velikog raspona mosta, to se znaajno razlikuje od numerikog modela. Pri tome su
segmenti, koji su ranije betonirani, ve pretrpjeli izvjesnu veliinu deformacija puzanja
i skupljanja.

Koul, M.

27

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

A
T
S
O
M
K
E
J
S
E
R
P
I
N

U
D
Z
U

Slika 28. Uzduni presjek polovine mosta

Koul, M.

28

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

Slika 29. Zamjenjujui popreni presjek

Na slici 30. prikazani su izmjereni pomaci sredine mosta, te pomaci dobiveni ovim
numerikim modelom bez klasine armature i s njom. Razlika izmjerenih i dobivenih pomaka
nakon jedne godine iznosi oko 8mm u sluaju kada nema klasine armature, dok je u sluaju
s klasinom armaturom u gornjoj i donjoj ploi sanduka ta razlika znatno manja i iznosi oko
4mm. Iz ovoga je vidljiv utjecaj klasine armature na deformabilnost prednapetih
konstrukcija, koji se ogleda u preuzimanju dijela naprezanja i smanjenju deformacija.
0,05
0,045
0,04

pomaci [m]

0,035
0,03

num. rez. (bez armature)

0,025

mjerenje
num. rez. (s armaturom)

0,02
0,015
0,01
0,005
0
0

40

60

80

100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360

vrijeme [dani]

Slika 30. Pomaci sredine mosta tijekom vremena

Koul, M.

29

Broj 2 prosinac, 2011

Numeriki model za analizu naknadno prednapetih betonskih konstrukcija u ravnini

5. ZAKLJUAK
Iz prikazanih rezultata na pojedinim primjerima moe se zakljuiti da model daje fizikalno
prihvatljiva rjeenja, te da posjeduje sve znaajke numeriki efikasnog postupka.
Usporedbom rezultata ovog modela s referentnim rjeenjima iz literature, te izvrenog
mjerenja na terenu, moe se zakljuiti da je model, prije svega, funkcionalan, ali i racionalan
u smislu njegove matematike formulacije. Posebna analiza tonosti modela nije vrena, ali
se sigurno moe rei da na nju utjee veliina vremenskog koraka, posebice na poetku
odvijanja procesa, kao i model betona pri jednoosnom tlaku. Isto tako, znaajnu ulogu igra i
izbor funkcije, odnosno koeficijenta puzanja. Zbog toga je potrebno, u poetku, uzeti manje
veliine vremenskog koraka (1-3dana), kako bi postupak to bolje pratio stvarno odvijanje
procesa puzanja betona. Nenaruena interakcija betona i armature, ili elika za
prednapinjanje, daje deformacijama puzanja i skupljanja veliki znaaj, posebice u
preraspodjeli unutarnjih sila. Stoga se moe govoriti o kontinuiranoj promjeni stanja
naprezanja i deformacija tijekom dugog vremenskog perioda.

LITERATURA
1. . Nikoli Razvoj numerikog modela za naknadno prednapinjanje armirano betonskih
konstrukcija u ravnini, Magistarski rad, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split,
1993.
2. . Nikoli, A. Mihanovi Non-linear finite element analysis of post-tensioned concrete
structures, Engineering Computations, Vol. 14, No. 5, 1997, pp. 509-528, MCB
University Press.
3. M. Koul Numerika simulacija vremenski ovisnih deformacija betona,
Disertacija, Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2011.
4. A. Ghali, R. Favre Concrete Structures: Stresses and Deformations, Chapman and Hall
Ltd, New York, 1986.
5. L. G. Selna Time Dependent Behaviour of Reinforced Concrete Structures,UC-SESM
Report No. 67-19, Division of Structural Engineering and
Structural
Mechanics,
University of California, Berkeley, 1967.
6. A. M. Neville, W. H. Dilger, J. J. Brooks Creep of plain and structural concrete,
Construction Press, London and New York, 1982.
7. Y. J. Kang Nonlinear Geometric, Material and Time Dependent Analysis of Reinforced
and Presstressed Concrete Frames, Ph. D. Thesis, Division of Structural Engineering
and Structural Mechanics, University of California, Berkeley, UC-SESM Report No. 771, 1977.
8. I. Tomii Betonske konstrukcije odabrana poglavlja, Drutvo hrvatskih graevinskih
konstruktora, serija Prirunici, knjiga 4, Zagreb, 1990.
9. EUROCODE 2: Design of Concrete Structures, Part 1: General Rules and Rules for

Buildings, Brussel
, 1990.
10. E. Hognestad A study of Combined Bending and Axial Load in Reinforced Concrete
Members, University of Illinois Eng. Exper. Station Bull. Ser. No. 399, Bull No. 1, 1951.
11. N. G. Pui Lam
Constitutive Modelling and Finite Element Analysis of Reinforced
Concrete
Structures, Ph. D. Thesis, The University of Hong Kong, 2007.

Koul, M.

30