Ishodi Ucenja PDF

ISHODI UENJA
prirunik za sveuiline nastavnike
Ovi materijali temelje se na radu koji je nancirala

Nacionalna zaklada za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske
ISHODI UENJA - prirunik za sveuiline nastavnike

doc.dr.sc. Sanja Lonar-Vickovi, dipl.ing.arh.
doc.dr.sc. Zlata Dolaek-Alduk, dipl.ing.gra.
Za nakladnika
prof.dr.sc.dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica
Recenzenti
prof.dr.sc. Vlasta Vizek-Vidovi
prof.dr.sc. Edita Bori
Lektor
Vesna Zobundija, prof.
Grako oblikovanje
Davor Vrandei, ing.inf.
Tisak
-----Naklada
------
CIP - Katalogizacija u publikaciji

GRADSKA I SVEUILINA KNJINICA
OSIJEK
UDK 378.4(497.5 Osijek) (036)
Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike / <autorice Sanja Lonar-Vickovi,
Zlata Dolaek-Alduk>. - Osijek : Sveuilite
Josipa Jurja Strossmayera, 2009
ISBN ***-***-****-**-*
*********
Predgovor
Ovaj prirunik nastao je kao rezultat rada na projektu Sustavni

pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na
Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS).
Projekt je realiziran u razdoblju od sijenja 2008. do veljae 2009.
godine na inicijativu Nacionalne zaklade za znanost koja je projekt
podrala u okviru programa Zaklade Visoko obrazovanje temeljeno
na ishodima uenja.
Prirunik se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu su, uz ocrtavanje
opih odrednica europskog i hrvatskog sustava visokog obrazovanja
na poetku 21. stoljea, denirani pojmovi, postupci i modeli vezani
uz primjenu ishoda uenja u visokom obrazovanju u Republici
Hrvatskoj i na osjekom Sveuilitu. U drugom dijelu prirunika
prikazani su materijali koji su pratili provedbu aktivnosti u okviru
SUPER UNIOS projekta.
U ostvarenju ciljeva SUPER UNIOS projekta sudjelovalo je vie od
pet stotina ljudi; svi su oni omoguili nastanak prirunika te im
iskreno zahvaljujemo - Nacionalnoj zakladi za znanost, rektorici
i djelatnicima Rektorata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku, upravama, studentima i nastavnicima svih fakulteta naeg
sveuilita, akademskim i narodnim knjinicama te graevinskim
tvrtkama na podruju Slavonije i Baranje, kolegama s drugih
hrvatskih sveuilita i lanovima projektnog tima.
Nadamo se da e ovaj prirunik sluiti dionicima u sustavu visokog
obrazovanja - ustanovama visokog obrazovanja, nastavnicima,
studentima i poslodavcima - kao polazni dokument koji prua
odgovore na pitanja vezana uz ishode uenja.
Sanja Lonar-Vickovi
Zlata Dolaek-Alduk
Sadraj
Predgovor
I DIO
1.
2.
3.
| EUROPSKI PROSTOR VISOKOG OBRAZOVANJA |

1. 1.
Osnovne odrednice Europskog prostora visokog obrazovanja
1. 2.
Cjeloivotno uenje i prepoznavanje prethodnog uenja
13
1. 3.
Europski kvalikacijski okvir
14
1. 4.
Hrvatski kvalikacijski okvir
17
| VISOKO OBRAZOVANJE TEMELJENO NA ISHODIMA UENJA |
5.
21
2. 1.
Kurikularni pristup obrazovanju
21
2. 2.
Kompetencije
24
2. 3.
Ishodi uenja - denicije
30
2. 4.
Veza ishoda uenja i kompetencija
31
2. 5.
Drutveno prihvatljiva razina postignua studenata
32
2. 6.
Pozitivni i negativni vidovi primjene ishoda uenja
34
| MATRICA ZA DEFINIRANJE ISHODA UENJA |

3. 1.
4.
Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva
35
35
3. 1. 1.
Kognitivno podruje znanja i razumijevanja
36
3. 1. 2.
Afektivno podruje stavova
40
3. 1. 3.
Psihomotoriko podruje vjetina
41
3. 2.
Ciljevi uenja
3. 3.
Konstruktivno povezivanje ishoda uenja, pouavanja i ocjenjivanja 43
41
3. 3. 1.
Povezivanje ishoda uenja i ECTS bodova
43
3. 3. 2.
Povezivanje ishoda uenja i pouavanja
44
3. 3. 3.
Povezivanje ishoda uenja i ocjenjivanja
45
| DESET KORAKA DO ISHODA UENJA |
53
4. 1.
Kako napisati oekivane ishode uenja na razini

studijskog programa?
53
4. 2.
Procesi u deniranju ishoda uenja
54
| DIONICI U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA |
57
5. 1.
Istraivanje miljenja zavrenih studenta,

poslodavaca i nastavnika u okviru Tuning projekta
57
5. 2.
Uloga drutva u sustavu visokog obrazovanja
59
Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike
5. 3.
Uloga ustanova visokog obrazovanja
60
5. 4.
Poslodavci kao dionici sustava visokog obrazovanja
61
5. 4. 1.
5. 5.
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku istraivanje percepcije ishoda uenja iz vizure poslodavaca
63
Studenti kao dionici sustava visokog obrazovanja
5. 5. 1.
66
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

istraivanje percepcije ishoda uenja iz vizure studenata
66
6.
| STRATEGIJA UVOENJA ISHODA UENJA NA

SVEUILITU JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU|
69
7.
| ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ZA PODRKU UVOENJU

ISHODA UENJA NA SVEUILITU JOSIPA JURJA
STROSSMAYERA U OSIJEKU |
73
II DIO
77
8.
| PROJEKT SUPER UNIOS |
79
9.
| ULOGA STUDENATA U FORMULIRANJU ISHODA UENJA |
81
9. 1.
Ispitivanje percepcije ishoda uenja na uzorku studenata

Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
9. 1. 1.
Opis i metodologija istraivanja
9. 1. 2.
Prilog I Anketni upitnik
9. 2.
81
82
90
Studentska radionica Imam diplomu to sad?
9. 2. 1.
Prilog II - Anketni upitnik
10. | ULOGA POSLODAVACA U FORMULIRANJU ISHODA UENJA |

10. 1. Ishodi uenja Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku
rezultati istraivanja
94
103
105
105
10. 1. 1. Opis i metodologija istraivanja
106
10. 1. 2. Prilog III - Anketni upitnik
116
10. 2. Istraivanje uloge poslodavaca Graevinskog fakulteta

u Osijeku - rezultati istraivanja
120
10. 2. 1. Opis i metodologija istraivanja
120
10. 2. 2. Prilog IV - Anketni upitnik
132
11. | RADIONICE O ISHODIMA UENJA |
135
11. 1. Priprema radionica to treba znati o ishodima uenja?
135
11. 2. Prezentacije s radionica
139
11. 3. Prilog V - vjebe
152
11. 4. Evaluacija radionice

12. | LITERATURA |
155
161
I dio
1.
| EUROPSKI PROSTOR VISOKOG OBRAZOVANJA |

1. 1.
Osnovne odrednice Europskog

prostora visokog obrazovanja
Bolonjska deklaracija je zajednika deklaracija europskih ministara obrazovanja iz 1999. godine kojom se deniraju ciljevi od
primarne vanosti za uspostavu Europskog prostora visokog obrazovanja1. Ti ciljevi su prihvaanje sustava lako prepoznatljivih i
usporedivih stupnjeva, prihvaanje sustava temeljenog na dvama
glavnim ciklusima, uvoenje bodovnog sustava, promicanje mobilnosti, promicanje europske suradnje u osiguravanju kvalitete i
promicanje europske dimenzije u visokom kolstvu2. Hrvatska je
potpisala Bolonjsku deklaraciju 2001. godine i time preuzela obvezu reforme sustava visokog obrazovanja.
Na sastanku Europskog vijea u Lisabonu u oujku 2000. godine
oblikovani su strateki ciljevi razvoja Europske unije. Lisabonska strategija polazi od mjera nunih za strukturne reforme
kako bi EU do 2010. godine postala najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo temeljeno na znanju, sposobno za odriv
1
Ministarsko priopenje iz Londona 2007. denira Europski prostor visokog obrazovanja
(European Higher Education Area - EHEA) kroz odrednice institucionalne autonomije, akademske slobode, jednakih prilika i demokratskih naela, mobilnosti, poveanja zapoljivosti
te privlanosti i konkurentnosti Europe.
2 www.public.mzos.hr/fgs.axd?id=10812 (Bolonjska deklaracija - zajednika deklaracija
europskih ministara obrazovanja potpisana u Bolonji 19. lipnja 1999.)
razvoj, sposobno ponuditi brojnija i bolja radna mjesta, drutvo u

kojem vlada socijalna kohezija. Revidirana Lisabonska strategija iz
2005. godine stavila je naglasak na ulaganja u istraivanje i razvoj
u visini od 3 % BDP-a zemalja Europske unije te stvaranje 6 milijuna novih radnih mjesta ime bi se osigurala 70%-tna zaposlenost
do 2010. godine.
Iste godine, inicijativom europskih sveuilita i uz potporu Europske
komisije, zapoela je realizacija projekta Usklaivanje obrazovnih
struktura u Europi (Tuning Educational Structures in Europe) sa
zadaom povezivanja politikih ciljeva bolonjskog procesa i Lisabonske
strategije s podrujem visokog obrazovanja. S vremenom je Tuning
projekt prerastao u kontinuirani proces redizajniranja, razvoja,
implementacije, evaluacije i unaprjeivanja kvalitete akademskih
studijskih programa, istovremeno uvajui njihovu tradiciju i
raznolikost. Tuning projekt stavlja naglasak na edukacijske strukture
koje su pod ingerencijom sveuilita, za razliku od edukacijskih
sustava koji su denirani od strane dravne uprave3.
Svaki studijski program treba biti relevantan za drutvo, treba voditi prema zapoljavanju, pripremati za aktivno graanstvo, biti prepoznat od
akademske zajednice i dovoljno transparentan i usporediv da olaka pokretljivost i prepoznatljivost. Program mora biti razumljiv, cijenjen i dovoljno privlaan da privue znaajan broj studenata, bilo u nacionalnom
ili internacionalnom kontekstu3.
Sa svrhom ispunjavanja stratekih ciljeva Bolonjske deklaracije i

zakljuaka Lisabonske konferencije, posljednjih je godina organiziran niz konferencija na kojima su zakljueni dogovori o ustrojavanju i osnovnim principima buduega Europskog kvalikacijskog
okvira kao i nacionalnih kvalikacijskih okvira europskih zemalja.
Na konferenciji odranoj u Pragu 2001. godine s ciljem praenja
ostvarivanja Bolonjske deklaracije, podrana je ideja ostvarivanja
Europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine.
U Berlinu 2003. godine postavljeni su prioriteti za naredno dvogodinje razdoblje (osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju),
naglaena je vanost cjeloivotnog uenja i promocije privlano3 www.tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/template/General_brochure_Croatian_version_FINAL.pdf
10
sti europskog visokog obrazovanja. Ministri, potpisnici dokumenta

Realising the European Higher Education Area, Communique of the
Conference of Ministers responsible for Higher Education, obvezali
su se izraditi temelje nacionalnih kvalikacijskih okvira koji obuhvaaju optereenje studenta, razinu, ishode uenja, kompetencije i profesionalne prole. Nakon Berlinske konferencije, skupina
strunjaka unutar Joint Quality Initiative denirala je tzv. Dublinske deskriptore koji opisuju ishode uenje unutar tri ciklusa visokog obrazovanja prema Bolonjskoj deklaraciji. Deskriptor svakog
ciklusa openito (neovisno o struci) opisuje oekivana postignua i
sposobnosti studenata na kraju svakog ciklusa4.
etvrta ministarska konferencija, odrana u Bergenu 2005. godine, rezultirala je prihvaanjem kvalikacijskog okvira Europskog
prostora visokog obrazovanja (Framework for Qualications of the
EHEA) te obvezom deniranja kompatibilnih nacionalnih kvalikacijskih okvira do 2010. godine. Ministri su takoer prihvatili Standarde i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru
visokog obrazovanja (Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area). Na konferenciji je
usvojen dokument The European Higher Education Area - Achieving the Goals, Communiqu of the Conference of European Ministers Responsible for Higher Education.
U Londonu je 2007. godine odrana peta ministarska konferencija
na kojoj je broj ukljuenih zemalja narastao na 46. Ministri su prihvatili prijedlog izrade registra europskih agencija za osiguranje kvalitete
(REHEQA) koji bi trebao pruati informacije o nacionalnim agencijama koje ispunjavaju zahtjeve iz Standarda i smjernica za osiguranje
kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja. Na konferenciji
je naglaena mobilnost kao jedan od ciljeva Bolonjske deklaracije te
socijalna dimenzija visokog obrazovanja. Ministri su prihvatili dokument London Communiqu - Towards the European Higher Education Area: responding to challenges in a globalised world u kojem su
denirane smjernice za izradu Europskog kvalikacijskog okvira
(European Qualications Framework - EQF)5.
4
www.jointquality.nl
5 Kvalikacijski okviri vani su instrumenti za postizanje usporedivosti i transparentnosti unutar Europskog prostora visokog obrazovanja te za olakavanje kretanja studenata
unutar pojedinih sustava visokog obrazovanja i izmeu njih. Oni bi trebali pomoi visokim
uilitima da razviju module i studijske programe usmjerene prema rezultatima uenja i
11
Na konferenciji OECD6-a u Parizu 2008. godine pod nazivom Higher Education to 2030: What Futures for Quality Access in the
Era of Globalisation izloena su etiri mogua scenarija razvoja visokog obrazovanja u iduih dvadesetak godina, svaki temeljen na
razliitim europskim trendovima u akademskom i irem socijalnom
okruenju7 (slika 1).
Prvi scenarij, nazvan Otvoreno umreavanje, naslanja se na
principe bolonjskog procesa i razvijen je na otvorenom pristupu
znanju, fenomenu pristupanog i brzog interneta te meunarodnoj
i regionalnoj akademskoj suradnji. Predvianje za 2030. godinu je
viestruko internacionalno umreen i harmoniziran sustav europskog visokog obrazovanja koji podrazumijeva snanu i kontinuiranu studentsku mobilnost i slobodnu razmjenu znanja.
Drugi scenarij, Sluenje lokalnoj zajednici, zalee nalazi u rairenosti antiglobalizacijskog pokreta, nacionalnom protekcionizmu te u prepoznavanju lokalne, regionalne i drutvene vanosti
sveuilita. U okviru tog scenarija fokus djelatnosti akademske
zajednice okree se lokalnoj zajednici, jaaju se veze s lokalnim
gospodarstvom, a obrazovanje strunjaka postaje vaniji cilj od
razvijanja znanstvenih istraivanja.
Trei scenarij, Nova javna odgovornost, temelji se na injenici
da su kolarine i autonomno nanciranje sveuilita (to se odraava na poveanoj autonomiji ustanova visokog obrazovanja) sve
prisutniji u Europi, ali ujedno i na sve razvijenijoj svijesti o socijalnoj odgovornosti sveuilita (studenti, drutvo u cjelini) i potrebi
za ekasnim troenjem sredstava i transparentnim funkcioniranjem visokog obrazovanja.
etvrti scenarij razvoja, Visoko obrazovanje d.o.o., podlogu nalazi u liberalizaciji trita znanosti i visokog obrazovanja i poveanom udjelu privatno nanciranih sveuilita. Rezultat bi do 2030.
godine mogla biti globalna konkurencija ustanova visokog obrazovanja (potencijalno raslojavanje obrazovanja studenata i znanbodovima te poboljati priznavanje kvalikacija i svih oblika prethodnog uenja.
6 Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (Organization for Economic Co-operation
and Development)
7 www.oecd.org/dataoecd/46/22/41889307.ppt (prezentacija Dirk Vam Damme: Future
scenarios for higher education, Pariz 9.12.2008.)
12
stvenih istraivanja) i specijalizacija sveuilita, tj, koncentracija

najvie kvalitete obrazovanja/istraivanja.
Slika 1 - Mogui scenariji razvoja visokog obrazovanja
1. 2.
Cjeloivotno uenje i prepoznavanje

prethodnog uenja
Cjeloivotno uenje denira se kao aktivnost uenja tijekom ivota s ciljem unaprjeivanja znanja, vjetina i sposobnosti unutar
osobne, graanske, drutvene i poslovne perspektive. Za uspjenu tranziciju prema drutvu i ekonomiji utemeljenima na znanju,
vodee naelo u cjelokupnom kontekstu uenja i usvajanja znanja
treba se zasnivati na cjeloivotnom uenju8. Cjeloivotno uenje
podrazumijeva stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobno8 www.europarl.europa.eu/summits/lis1_en.htm (Zakljuci zasjedanja predsjednitva
Europskog vijea u Lisabonu 23. i 24. oujka 2000. godine)
13
sti, interesa, znanja i kvalikacija od predkole do razdoblja nakon

umirovljenja te uvaavanje svih oblika uenja (formalnog9, neformalnog10 ili informalnog11).
Jedan od pojmova vezanih uz cjeloivotno uenje je i prethodno
uenje, odnosno prepoznavanje i vrjednovanje uenja temeljenog
na iskustvu (Recognition of prior learning - RPL12). Sve vei drutveni znaaj RPL-a vidljiv je u potrebi za aktivacijom svih znanja u
drutvu temeljenom na znanju, u populacijskim migracijama i sve
veoj zastupljenosti starije populacije, u elji za poveanjem kvalitete humanog kapitala i za stvaranjem boljih mogunosti razvoja svim lanovima drutva. Veliki problem priznavanja prethodnog
uenja je njegova implementacija u kvalikacijske okvire na europskoj i nacionalnoj razini. Na seminaru Recognition of Prior Learning,
Quality Assurance and Implementation of Procedures in Higher Education odranom u Amsterdamu u prosincu 2008. godine, postavljeno je pitanje - kako ostvariti priznavanje prethodnog uenja? Neki
od odgovora i prijedloga formuliranih na seminaru su - upotreba
ishoda uenja, vanost izgradnje kvalikacijskih okvira, vanost
ukljuivanja razliitih dionika u partnerstvo s visokim obrazovanjem
i u deniranje obrazovnih kvalikacija, uspostava zajednikih principa i smjernica za priznavanje prethodnog uenja na europskoj i
nacionalnoj razini te stimuliranje razvoja sredita znanja.
1. 3.
Europski kvalikacijski okvir
Europski kvalikacijski okvir (European Qualication Framework EQF), koji je u zavrnoj fazi ustrojavanja, predstavlja jasan instrument prepoznavanja razina steenih kvalikacija europskih zemalja na osnovi mjerljivih ishoda uenja, meusobnog povjerenja
i sustava osiguranja i upravljanja kvalitetom.
9 Formalno uenje odvija se u obrazovnim institucijama i putem njega se stjeu priznate
diplome i kvalikacije, to obuhvaa osnovnu i srednju kolu i visoko obrazovanje.
10 Neformalno obrazovanje je neovisno o slubenom obrazovnom sustavu, a moe biti
organizirano na radnom mjestu i kroz aktivnost razliitih drutava ili udruenja, kao to su
organizacije mladih, sindikati ili politike stranke.
11 Informalno uenje, za razliku od formalnog i neformalnog, ne mora se odvijati svjesno
zbog ega ga ni pojedinci sami nuno ne prepoznaju kao faktor koji doprinosi njihovom
znanju i vjetinama. Moe ukljuivati znanja koja se dobivaju, primjerice, iz razgovora s
prijateljem, putem medija, tiska i slino.
12 Recognition of Prior Learning (RPL) - prepoznavanje prethodnog uenja temeljenog na
iskustvu. U upotrebi je i izraz Assessment of Prior Experiential Learning (APEL)
14
Preporukom Europskog parlamenta i Vijea Europske unije od 23.

travnja 2008. godine, postavljen je rok zemljama lanicama da do
2010. godine poveu sustave nacionalnih kvalikacija s europskim.
Ista preporuka navodi da do 2012. godine svaka zemlja treba osigurati da sve pojedinane svjedodbe kvalikacija nose referencu o
odgovarajuoj razini EQF-a, tj, svaka pojedina kvalikacija mora biti
opisana mjerljivim pokazateljima odgovarajue razine.
Kvalikacija je naziv za odreenu razinu i obujam kompetencija odreene osobe koja se dokazuje diplomom. Naziv kvalikacije oznaava vrstu
kvalikacije s tonom naznakom struke ili podruja rada koju je pojedina
osoba stekla13.
Europska komisija je u Bruxellesu 5. rujna 2006. godine usvojila osnovne elemente Europskoga kvalikacijskog okvira, tj. kljune kompetencije i ishode uenja za svaku od razina kvalikacija
te prihvatila denicije osnovnih pojmova. Europski kvalikacijski
okvir predlae 8 razina koje su opisane ishodima uenja, kroz
sloenost i doseg steenih znanja (teorijska i injenina), vjetina (kognitivne i psihomotorike) i kompetencija (odgovornost i
autonomija) (tablica 1). Ishodi uenja oznaavaju steene kompetencije nakon uenja. Dakle, istie se ishod uenja umjesto ulaznih svojstava, kao to su trajanje uenja, oblik uenja i drugo.
Prva razina obuhvaa kvalikacije koje podrazumijevaju osnovna
opa znanja, osnovne vjetine za izvoenje jednostavnih zadaa te kompetencije koje su potrebne na radnom mjestu ili uenju pod izravnim nadzorom voditelja u unaprijed poznatom kontekstu. Osma razina obuhvaa kvalikacije koje podrazumijevaju
najnaprednija specina znanja i njihovo meusobno povezivanje,
vladanje najnaprednijim vjetinama i tehnikama u znanstvenim
istraivanjima te kompetencije odrivoga autoriteta, inovacije, odgovornosti, samostalnosti te voenja odrivih znanstvenih istraivanja i projekata.
Kroz posljednje tri razine (6., 7. i 8. razina) prepoznavat e se razine kvalikacija koje se predviaju Bolonjskim procesom za visoko
obrazovanje.
15
Tablica 1 - Bitni ishodi uenja pojedinih razina kvalikacijskog okvira13

znanje
kompetencije
Rad ili uenje pod izravnim nadzorom u
strukturiranom okruenju.
Rad ili uenje pod izravnim nadzorom s

neto samostalnosti.
Razina 1
Temeljno ope znanje
Razina 2
Temeljno injenino znanje u podruju rada ili

uenja
Temeljne kognitivne i praktine

vjetine nune za koritenje bitnih informacija kako bi se obavile
zadae i rijeili rutinski problemi
koritenjem jednostavnih pravila
i alata.
Razina 3
Znanje injenica, naela,

procesa i opih koncepata u podruju rada ili
uenja
Niz kognitivnih i praktinih vjetina nunih za ispunjenje zadaa

i rjeavanje problema odabirom i
primjenom osnovne metodologije, alata, materijala i informacija.
injenino i teorijsko
znanje u irim kontekstima unutar podruja rada
ili uenja
Niz kognitivnih i praktinih vjetina nunih za stvaranje rjeenja na specine probleme u

podruju rada ili uenja.
Opseno, specijalizirano,
injenino i teorijsko znanje unutar podruja rada
ili uenja te svjesnost
granica vlastitoga znanja
Obuhvatan niz kognitivnih i praktinih vjetina nunih za razvoj

kreativnih rjeenja na apstraktne
probleme.
Napredno znanje podruja rada ili uenja, ukljuuje i kritiko razumijevanje teorija i naela
Napredne vjetine, demonstrirajui majstorstvo i inovacije nune

za rjeavanje sloenih i nepredvidivih problema u specijaliziranom podruju rada ili uenja.
Razina 4
Razina 5
Razina 6
Razina 7
V i s o k o s p e c i j a l i z i ra n o
znanje od kojeg su neka
znanja na prvoj crti znanja u podruju rada ili
uenja kao osnova originalnom miljenju i/ili
istraivanju.
Kritika svijest o problematici znanja u podruju
i graninim podrujima izmeu razliitih podruja.
Razina 8
13
16
vjetine
Temeljne vjetine za obavljanje
jednostavnih zadataka.
Znanje na najnaprednijoj
granici u podruju rada
ili uenja i graninim podrujima izmeu razliitih podruja
Specijalizirane vjetine rjeavanja problema nune za istraivanje i/ili inovacije kako bi se

stvorila nova znanja i procedure
i integriralo znanje iz razliitih
podruja.
Najnaprednije i specijalizirane
vjetine i tehnike, ukljuujui
sintezu i vrjednovanje, nune za
kritiko rjeavanje problema u
istraivanju i/ili inovacijama i za
irenje i redeniranje postojeih
znanja ili strune prakse.
Preuzima odgovornost za zavravanje zadaa u radu ili uenju.

Prilagoava vlastito ponaanje okolnostima u rjeavanju problema
Prakticira upravljanje sobom unutar smjernica rada ili uenja u predvidivom okruenju u kojem je promjena ipak mogua.
Nadzire rutinski rad drugih, preuzima izvjesnu odgovornost za vrjednovanje i unaprjeivanje aktivnosti u radu ili uenju.
Prakticira upravljanje i nadzor u okruenju rada ili uenja u kojem su mogue
nepredvidive promjene.
Preispituje i unaprjeuje vlastitu i izvedbe
drugih.
Upravlja sloenim tehnikim ili strunim
aktivnostima projekata, preuzimajui odgovornost za donoenje odluka u nepredvidivom okruenju rada ili uenja.
Preuzima odgovornost za upravljanje
profesionalnim razvojem pojedinaca i
skupine.
Upravlja i mijenja sloene i nepredvidive

uvjete rada ili uenja - to zahtijeva nove
strateke pristupe.
Preuzima odgovornost za doprinos strunim znanjima i praksama i/ili za preispitivanje strateke izvedbe timova.
Pokazuje esencijalnu mjerodavnost, inovativnost, samostalnost, znanstveni i

profesionalni integritet i odrivu angairanost razvoju novih ideja ili procesa na
najnaprednijoj granici rada ili uenja koji
ukljuuju i istraivanje.
http://serve01.globaldizajn.hr/aso.hr/UserDocImages/dokumenti/eqf.pdf
1. 4.
Hrvatski kvalikacijski okvir
Prema Lisabonskoj strategiji svaka europska zemlja, potpisnica Bolonjske deklaracije, uspostavit e Nacionalni kvalikacijski okvir (NKO)
sastavljen od mree kvalikacija i razina kvalikacija. Usporedo s
uspostavom Nacionalnog kvalikacijskog okvira, unutar svake znanstvene discipline formulirat e se okvir kompetencija sastavljen od
opisa zanimanja, funkcija, procesa i pojedinosti kompetencija nunih
za rad u pojedinom zanimanju. Sve kompetencije bit e uzete u obzir,
neovisno jesu li steene formalno, neformalno ili informalno.
Ostvarivanje ciljeva Lisabonske strategije znaajno utjee na reformu
visokog obrazovanja u Hrvatskoj, s obzirom da se okvir provedbe
Lisabonske strategije vremenski podudara s oekivanim razdobljem
pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji. Time Lisabonski ciljevi postaju relevantni za nau zemlju u pretpristupnom razdoblju. U oujku
Slika 2 Hrvatski kvalikacijski okvir14
17
2006. godine zapoeo je rad na Hrvatskom kvalikacijskom okviru

osnivanjem radne grupe pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i
porta. Konani prijedlog dokumenta Polazne osnove Hrvatskog
kvalikacijskog okvira usvojen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 5. srpnja 2007. godine13. Polaznim osnovama Hrvatskoga
kvalikacijskog okvira uvedeni su osnovni pojmovi i razine sloenosti kvalikacija te naela za izradu i razvoj cjelovitoga Hrvatskoga kvalikacijskog okvira (slika 2)14.
Podjela kompetencija u Europskom kvalikacijskom okviru na znanja, vjetine i kompetencije u uem smislu (samostalnost i odgovornost) izraena je s ciljem lakeg opisivanja i odreivanja razina. Za izradu Hrvatskog kvalikacijskog okvira odabrana je slina
struktura kompetencija svake obrazovne razine (tablica 2).
Tablica 2 - Struktura kompetencija obrazovnih razina14
znanja
injenina
teorijska
vjetine
spoznajne
psihomotorike
kompetencije u uem smislu

socijalne
samostalnost
odgovornost
Prema prijedlogu Pojmovnika Hrvatskog kvalikacijskog okvira15

znanje, vjetine i kompetencije u uem smislu deniraju se kao:
Znanja se odnose na injenina i teorijska, odnosno na steene zasebne
informacije te njihovo povezivanje. Steene informacije mogu biti pojmovi, njihove denicije te druga znanja koja sama po sebi ne otvaraju
jednoznanu mogunost stvaranja novih informacija na temelju ogranienoga broja postojeih informacija. Povezivanje zasebnih informacija
moe se odnositi na razliite teorije, modele te druga znanja kojima se
otvara mogunost jednoznanoga stvaranja novih zasebnih informacija.
14 http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2007/243_sjednica_vlade_republike_hrvatske (Polazne osnove Hrvatskog kvalikacijskog okvira, Zagreb,

2007.)
15 http://www.mvpei.hr/ei/download/2008/11/18/Izvijesce_o_napretku_RH_2008-hrv_
nal.doc (u Izvjeu o napretku Hrvatske za 2008. godinu pozitivno je ocijenjen rad na
izradi Hrvatskog kvalikacijskog okvira)
16 http://www.vlada.hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/hko_hrvatski_kvalikacijski_okvir/dokumenti/pojmovnik_hrvatskog_kvalikacijskog_okvira_prijedlog
(Pojmovnik Hrvatskog kvalikacijskog okvira)
18
Vjetine se dijele na spoznajne (logiko i kreativno razmiljanje), psihomotorike (zika spretnost te upotreba metoda, instrumenata, alata
i materijala) i socijalne vjetine. Vjetine se odnose na sve ono to omoguava primjenu znanja (injeninih i teorijskih), bez obzira odnosi li se
ta primjena na brzinu i koliinu obrade informacija, odluivanja ili zike
reakcije, kao i ponaanja i odnose s drugima unutar razliitih drutvenih
skupina, ili kombinaciju razliitih vjetina
Kompetencije u uem smislu (samostalnost i odgovornost) oznaavaju postignutu primjenu nekih konkretnih znanja i vjetina. To znai
da ako neka osoba ima odreeni skup injeninih i teorijskih znanja (odgovarajuega prola, razine i obujma), te spoznajne, psihomotorike i
socijalne vjetine (opet u nekoj odreenoj strukturi, sloenosti i koliini),
tada kompetencije u uem smislu oznaavaju pravo na pripadajuu samostalnost koja dalje uvodi odgovaraju u pripadnost razini za odgovornost, i obratno.
Kao potpora Povjerenstvu za izradu Hrvatskog kvalikacijskog

okvira osnovan je operativni tim sastavljen od predstavnika institucija koje se bave obrazovanjem na svim razinama, sa zadaom
pripreme materijala i dokumenata za izradu Hrvatskog kvalikacijskog okvira.
Neki autori16 problematizirali su razlike izmeu ovako zamiljenih
osnova Hrvatskog kvalikacijskog okvira i postojeeg zakonodavstva u podruju visokog obrazovanja (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04,
46/07) te preporuuju provedbu akademske evaluacije hrvatskog
kvalikacijskog okvira na temelju europskih mjerila.
17 www.mes.com.hr/leadmin/Documents/102/Informator_Akademski_nazivi.pdf (Rodin
S.; Monnet, J.: Usklaivanje hrvatskog kvalikacijskog okvira s Europskim i povreda ustavnog prava na autonomiju sveuilita, Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet)
19
2.
| VISOKO OBRAZOVANJE TEMELJENO

NA ISHODIMA UENJA |
...u horizontu sveuilita ono vodee jest pitanje: u emu je istinska svetost, u
emu je istinska pravednost, u emu je istinsko zdravlje i u emu je istinska korist.
prof.dr.sc. Branko Despot, predavanje na tribini
Filozoja na sveuilitu - ideja i mjesto
odranoj u Zagrebu, 20. prosinca 1994. godine
2. 1.
Kurikularni pristup obrazovanju
Osnovno polazite visokog obrazovanja u razvijenim zemljama zasniva se na nacionalnom kurikulumu koji jasno postavlja naela,
vrijednosti, ciljeve i ishode kojima tei odreeni obrazovni sustav.
Nacionalni kvalikacijski okvir i nacionalni kurikulum dva su elementa koji utjeu na izradu studijskih programa.
Glavno obiljeje nacionalnog kurikuluma je kompetencijski
pristup visokom obrazovanju. Polazite za planiranje obrazovnog programa je utvrivanje kompetencija zavrenih studenata
21
(competence based curriculum). Razvoj kompetencija cilj je svakog obrazovnog programa. Ovaj pristup planiranja sustava obrazovanja naziva se kurikularni pristup obrazovanju (slika 3).
Slika 3 - Dinamiki ciklus razvoja kurikuluma temeljenog na

kompetencijama
Kod kurikularnog pristupa u prvi plan dolaze ishodi obrazovanja ono to svi studenti tijekom kolovanja trebaju nauiti, to trebaju
znati i umjeti, koje vrijednosti prihvaati. Ovakav pristup obrazovanju iri je od pristupa koji fakultet shvaa kao mjesto usvajanja
znanja i prenoenja injenica. Nasuprot tome, kurikulum naglaava da je fakultet mjesto cjelovitog osobnog i socijalnog
razvoja studenta.
Pojam kurikuluma prezentira cjeloviti odgovor na pitanja zato
se ui, to se ui i kako se ui. Odgovor na pitanje zato se ui
predstavlja ishode uenja studijskog programa (ili grupe srodnih
predmeta, predmeta, grupe nastavnih sati koji predstavljaju neku
cjelinu ili jednog nastavnog sata). Odgovor na pitanje to se ui
predstavlja sadraj studijskog programa dok odgovor na pitanje
kako se ui predstavlja opis postupaka koji osiguravaju studentu
stjecanje potrebnih kompetencija.
22
Kurikulum obuhvaa preciznu i sustavnu ukupnost planiranog odgoja i obrazovanja, podrazumijeva znanstveno zasnivanje cilja,
zadataka, sadraja, plana i programa, organizaciju i tehnologiju
provoenja te razliite oblike evaluacije uinaka [23]. Kurikulum
je relativno pouzdan, precizan i optimalan nain provoenja eksibilno planiranog procesa uenja, obrazovanja te stjecanja kompetencijskih sposobnosti. Kurikulum se moe smatrati katalogom
razraenih sadraja koji se procesima programiranja i planiranja
transferiraju u nastavu kao organizirano i aktivno stjecanje znanja, vjetina i kompetencija [17]17.
Planiranje visokokolskog kurikuluma izvodi se na sljedeim razinama: razina drave (nacionalni kurikulum), razina fakulteta
(kurikulum fakulteta) i razina predmeta (predmetni kurikulum).
Odnos izmeu kurikuluma na te tri razine u najveoj mjeri ovisi o
strukturi programskih dokumenata na nacionalnoj razini. Razvoj
nacionalnog kurikuluma je sloen i dugotrajan proces i zahtijeva
temeljite pripreme, ukljuujui detaljnu analizu svih elemenata u
procesu njegove izrade i implementacije, a podrazumijeva sudjelovanje predstavnika obrazovne politike, strunjaka za razvoj kurikuluma, nastavnike, studente, roditelje i skrbnike, administrativno
osoblje, znanstvenike iz disciplina i podruja iji se sadraji pouavaju, poslodavce, predstavnike lokalne zajednice, predstavnike
sindikata i druge zainteresirane strane. Nacionalni kurikulum obuhvaa nastavne planove (s pripadajuim programima) obveznog
obrazovanja i zajednike sadraje u razliitim vrstama obrazovanja. To znai da se pri kurikularnim intervencijama mora voditi
rauna o njegovoj primjerenosti, odnosno usklaenosti s ostalim
elementima: ciljevima, uvjetima izvoenja i rezultatima empirijske
evaluacije.
Kurikulum fakulteta obuhvaa aktivnosti kojima fakultet dopunjava, pojaava ili proiruje obrazovni program. Uz sadraje, kurikulum obuhvaa niz drugih elemenata, kao to su metode pouavanja i aktivnosti usmjerene na postizanje ciljeva i ishoda uenja,
materijali pomou kojih se ui, vrjednovanje obrazovnih postignua, sustav vrijednosti fakulteta. Pritom ovakav dokument polazi od
opih ciljeva i ishoda uenja koji opisuju znanja, vjetine i vrijed17 Novija istraivanja kurikuluma navode kljune pojmove i rijei, kategorije i module:
cilj, svrha, zadaci, sadraj, organizacija, metode, razvoj, evaluacija, kompetencija, odnosi i
slino.
23
nosti koje svaki student treba usvojiti da bi bio spreman za cjeloivotno uenje, razvio vlastite potencijale i aktivno i produktivno
sudjelovao u drutvenom ivotu. Pitanja koja mogu pomoi upravi
u planiranju kurikuluma fakulteta, odnosno pojedinog studijskog
programa, su to znamo o studentima koji studiraju na fakultetu (prethodna znanja i vjetine, ali i zapoljivost nakon studija,
daljnje obrazovanje), to ih elimo nauiti, kako moemo postii
najbolje rezultate (izbor odgovarajuih pedagokih metoda, izvora
i instrumenata, integracija iskustava unutar i izvan uionice) i kako
moemo dokazati jesmo li uspjeli u realizaciji planiranog18.
No danas su jo uvijek mnogi programi usmjereni na nastavnika,
to znai da su usmjereni na izvore, a ne na rezultate. Programi su
esto odraz interesa i podruja ekspertize nastavnika to dovodi
do programa sastavljenih od razmjerno nepovezanih jedinica koje
nisu meusobno uravnoteene ni djelotvorne.
2. 2.
Kompetencije
Polazite za planiranje kurikuluma temeljnog na ishodima uenja

je utvrivanje kompetencija zavrenih studenata. Pod pojmom
kompetencije podrazumijevaju se znanja, vjetine i stavovi pomou kojih je pojedinac osposobljen za izvrenje odreenog posla.
Kompetencije predstavljaju kombinaciju znanja i njegove primjene
(vjetina), stavova i odgovornosti koje opisuju ishodi uenja obrazovnog
programa.
Postoji vie podjela kompetencija. U ovom Priruniku navedene su

kompetencije denirane u okviru Tuning projekta19, kod kojeg se
kompetencije dijele na ope/generike i strune.
Ope kompetencije (eng. generic competences) trebaju posjedovati svi koji zavre odreenu razinu obrazovanja, bez obzira na
znanost ili struku kojom se bave (npr. znanje stranog jezika, primjena znanja u praksi, informatika ili informacijska pismenost).
18 http://celt.ust.hk/obe/download/2006/Outcomes_SENG61_070824.pdf (Outcome based Approaches in Teaching and Learning, Workshop for SENG Faculty, Hong Kong2006.)
19 www.relint.deusto.es/TUNINGProject/index_english.html (Gonzales, J.; Wagenaar, R.
(editors), Tuning Educational Structures in Europe II: Universities Contribution to the Bologna Process, University of Deusto, University of Groningen, 2005.)
24
U okviru Tuning projekta denirane su tri grupe opih kompetencija instrumentalne, interpersonalne i sistemske (tablica 3).
Prema rezultatima istraivanja provedenog u okviru Tuning projekta, u kojem je sudjelovalo 101 sveuilite, prema miljenju diplomiranih studenata i poslodavaca najvanije kompetencije koje
se trebaju razvijati su sposobnost analize i sinteze, sposobnost
uenja, rjeavanje problema, sposobnost za primjenu znanja u
praksi, sposobnost prilagodbe novoj situaciji, briga za kvalitetu,
vjetine upravljanja informacijama, sposobnost za samostalni rad
i timski rad.
Strune kompetencije (eng. subject specic competences) deniraju se za svaku struku ili podruje studija i u tom su smislu ue.
Strune kompetencije povezane su s odreenim akademskim podrujem i svojstvene su pojedinom studijskom programu. U podruju
strunih kompetencija neophodan je dijalog i usuglaavanje unutar
odreene struke, radi meusobne prepoznatljivosti kurikuluma i priznavanja dijelova studija ili zavrnih kvalikacija prilikom mobilnosti
studenata. Usuglaavanje ne podrazumijeva izradu identinih kurikuluma, planova i programa, ve se odnosi na zajedniko deniranje
izlaznih opih i strunih kompetencija na prihvatljivoj razini uinka
(drutveno prihvatljiva razina).
Kod razvoja i izrade studijskih programa, stjecanje opih kompetencija treba uravnoteiti sa stjecanjem strunih kompetencija, s
obzirom na njihovu vanost za zapoljavanje diplomiranih studenata. Kao primjer balansa u planiranju opih i strunih kompetencija, prikazan je pregled kompetencija koje stjee student zavretkom preddiplomskog studija graevinarstva (tablica 4) i diplomskog studija graevinarstva (tablica 5) na Graevinskom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu20.
20 Szavits-Nossan, A.: Novi studiji graevinarstva, Graevinar 58 (2006) 5, 357-366
25
Tablica 3 Pregled opih kompetencija [27]
instrumentalne
kompetencije
interpersonalne
kompetencije
sistemske
kompetencije
- sposobnost analize
i sinteze
- kritike i samokritike sposobnosti
- sposobnost
organiziranja i
planiranja
- timski rad
- sposobnost
primjene znanja
u praksi
- osnovno ope znanje

u podruju
- utemeljenost znanja
u profesiji
- usmena i pisana
komunikacija na
materinjem jeziku
- znanje drugog jezika
- osnovne vjetine
upotrebe raunala
- vjetine
upravljanja
informacijama
(sposobnost
prikupljanja
informacija iz
razliitih izvora)
- rjeavanje
problema
- odluivanje
- meuljudske vjetine
- sposobnost rada u
interdisciplinarnim
timovima
- uvaavanje raznolikosti i multikulturalnosti
- sposobnost rada
u meunarodnom
okruenju
- etika predanost
- istraivake
vjetine
- sposobnost
uenja
- sposobnost
prilagodbe novoj
situaciji
- sposobnost
stvaranja novih
ideja (kreativnost)
- vodstvo
- razumijevanje
kultura i obiaja
drugih zemalja
- sposobnost
samostalnog
rada
- planiranje i
voenje projekta
- inicijativa i
poduzetniki duh
- briga za
kvalitetu
- volja za uspjehom
26
Tablica 4 Kompetencije steene na preddiplomskom studiju graevinarstva [27]
Ope kompetencije
Zavreni student je sposoban:
Strune kompetencije
razmjenjivati informacije,
ideje, probleme i rjeenje sa
strunim i s laikim osobama
primjenjivati znanja iz
matematike, znanosti i
inenjerstva u graevinarstvu
prilagoavati se promjenama
u tehnologiji i metodama
rada u okviru cjeloivotnog
obrazovanja
pripremati i provoditi
eksperimente te analizirati i
interpretirati rezultate
uinkovito suraivati u
projektnim timovima i
prilagoditi se zahtjevima
radne okoline
prepoznati, opisati i rjeavati

inenjerske probleme
prepoznati interakciju izmeu

projektiranja, graenja,
marketinga, zahtjeva korisnika
i uklanjanja graevine
koristiti se uobiajenim
raunarskim alatima za izradu
dokumenata, prezentacija,
internetskih stranica,
provedbu prorauna i
simulacija
projektirati konstrukcije na
osnovnoj razini
upravljati i nadzirati manji

graevinski projekt
dimenzionirati manje
graevinske konstrukcije na
statika optereenja
sudjelovati u planiranju i
projektiranju vodogradnja i
prometnica
prihvatiti pomonu ulogu u

dijelovima veih projekata kao
to su ceste, mostovi, tuneli,
luke i zgrade
razumjeti utjecaj inenjerstva

na drutvo i okolinu te
pokazati visokomoralni i
etiki pristup u rjeavanju
inenjerskih problema
primijeniti steena znanja
i navike u svom daljnjem
strunom i akademskom
obrazovanju
kritiki procjenjivati
argumente, pretpostavke,
apstraktne koncepte i
podatke pri donoenju
odluka i pri svom doprinosu
rjeavanju kompleksnih
problema, a sve na kreativan
nain
pokazati razumijevanje za
nesigurnost, nejasnou i
ogranienja znanja
27
Tablica 5 Kompetencije steene na diplomskom studiju graevinarstva [27]
Ope kompetencije
-
28
prihvatiti analitiki pristup rada

temeljen na irokom i dubokom
poznavanju znanosti
preuzeti vodeu ulogu u
poduzeima i istraivakim
organizacijama te pridonositi
inovacijama
planirati, nadzirati i izvoditi

strune, razvojne i znanstvene
projekte
rastumaiti svoje zamisli i

projekte suradnicima
pronalaziti rjeenja tehnikih

i ljudskih problema u radnoj
sredini
primijeniti steena znanja

i kvalitete pri donoenju
odluka na odgovornim radnim
mjestima
raditi na meunarodnoj razini

uzimajui u obzir kulturne,
jezine, socijalne i ekonomske
utjecaje
prihvatiti odgovornost za
vlastite odluke
prihvatiti zahtjeve drugih struka

i biti spreman sudjelovati u
interdisciplinarnim aktivnostima
Strune kompetencije
-
sveobuhvatno razumjeti
ope fenomene i probleme
graevinarstva, a posebno u
grani graevinarstva u kojoj se
specijalizira
pronalaziti naine kako produbiti

razumijevanje problema u
grani graevinarstva u kojoj se
specijalizirao, uvaavajui spoznaje
iz drugih znanstvenih disciplina i
uvjetovana ogranienja
primijeniti steena znanja i vjetine

pri projektiranju, graenju,
nadziranju i odravanju sloenih
graevinskih konstrukcija, zahvata i
sustava u grani svoje specijalizacije
sa stajalita stabilnosti, sigurnosti,
uporabivosti, zatite okolia i
trokova
tumaiti socijalne aspekte

graevinskih pothvata na kojima
radi kao i socijalni kontekst u
kojem se graenje dogaa
primijeniti cijelo svoje osobno

znanje i znanstveni pristup pri
ostvarenju navedenih ciljeva
pokazati visoki stupanj

profesionalnog znanja u ponaanja
u grani graevinarstva za koju je
specijaliziran
primijeniti steene vjetine i

znanja potreba za prepoznavanje,
formuliranje i analiziranje problema
te pronai jedno ili vie prihvatljivih
rjeenja u grani graevinarstva u
kojoj se specijalizirao
stalno pratiti i usavravati se u

struci
Primjer kompetencija steenih na preddiplomskom studiju graevinarstva, University of

Loughborough, Velika Britanija http://www.lboro.ac.uk/admin/ar/lps/progspec/year/0809/
docs/civil%20engineering%20beng.doc
Kada student zavri preddiplomski studij iz graevinarstva i ako je u cijelosti iskoristio prednosti i mogunosti za uenje koje sveuilite prua, morao bi imati usvojena:
1)
2)
3.)
znanje i razumijevanje iz:
matematike, znanstvenih i inenjerskih principa konstrukcija, geotehnike, hidrotehnikog inenjerstva i geodezije
svojstava, ponaanja, proizvodnje i koritenja relevantnih materijala
izgradnje objekata i graevinske prakse
organizacija graenja i procedura ugovaranja
zakonskih okvira za projektiranje i graenje
principa projektiranja specinihe za graevinarstvo
uloge inenjera u drutvu, ukljuujui svijest o zdravlju, sigurnosti i utjecaju graevinarstva na okoli
sposobnost rjeavanja problema:
identicirati, denirati i rijeiti probleme iz domene graevinarstva
primijeniti adekvatne matematike i na raunalu bazirane metode za modeliranje

i analizu inenjerskih problema
primijeniti adekvatne tehnike i uobiajene naine (prakse) za projektiranje objekata ili sustava
procijeniti i integrirati informacije i postupke tijekom projektiranja
deniratnje, provoenje i prezentiranje originalnih istraivakih projekata
praktine kompetencije
koritenje laboratorijske i terenske opreme kompetentno i sigurno
promatrati, biljeiti i analizirati podatke dobivene laboratorijskim i terenskim ispitivanjima
koristiti raunalnu tehnologiju
pripremiti i prezentirati tehnike izvjetaje
izraditi tehnike nacrte, runo i pomou CAD-a
4.) kljune kompetencije:
sposobnost komuniciranja: usmeno, pismeno, grako
sposobnost koritenja IT tehnologija
matematike kompetencije primjerene inenjerima
sposobnost samostalnog rada
sposobnost timskog rada
uspjeno upravljanje radnim optereenjem i vremenom.
29
Osim navedene podjele kompetencija na ope i strune, postoji niz

drugih podjela, od kojih je vana i podjela vezana uz cjeloivotno
uenje. Kljune kompetencije koje bi se kroz obrazovanje trebale
stei jesu one koje pojedincu osiguravaju temelj za ivot i za rad.
One dakle podrazumijevaju strukovne i tehnike kompetencije kao
i drutvene i osobne sposobnosti koje ljudima omoguavaju zajedniki rad, uspjeh i sreu u ivotu. Pojava informacijskih i komunikacijskih tehnologija zahtijeva stalnu re-evaluaciju osnovnih
kompetencija te njihovu prilagodbu promjenama. Zemlje Europske unije prepoznaju kljune kompetencije iz sljedeih podruja
kao zajednike ciljeve sustava obaveznog obrazovanja i strunog
usavravanja u ekonomiji utemeljenoj na znanju21: funkcionalna
pismenost na materinjem i stranom jeziku, numerika pismenost,
informacijsko komunikacijske kompetencije, poduzetnitvo, matematika i prirodne znanosti, interpersonalne i socijalne kompetencije, uenje za uenje i opa kultura.
Da bi se kod studenta razvila odreena kompetencija potrebno je
utvrditi koja su mu znanja (obrazovni sadraji) potrebna, vjetine
potrebne za primjenu znanja, potrebni stavovi za predmetna znanja,
kojim metodama i postupcima e se oni ostvariti, nain vrjednovanja
ostvarenosti kompetencija te potrebni nastavni mediji.
2. 3.
Ishodi uenja - denicije
Pregled literature vezane uz ishode uenja daje niz slinih denicija:
Ishodi uenja su iskazi kojima se izraava to student treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon to zavri odreeni proces uenja (Kova, V.; Koli-Vehovec, S.:
Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na
ishodima uenja Prirunik za sveuiline nastavnike, Rijeka, 2008.).
Ciljani ishodi uenja su iskaz oekivanih studentskih znanja, sposobnosti razumijevanja i/ili sposobnosti koje bi
student trebao moi demonstrirati nakon zavretka procesa uenja, te opis posebnih intelektualnih i praktinih
vjetina steenih ili demonstriranih uspjenim zavretkom
21 www.eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32001G0720(01):EN:H
TML (Ofcial Journal C 204, 20/07/2001 P. 0001 0002)
30
nastavne jedinice, programa ili studija (Agencija za znanost i visoko obrazovanje: Pojmovnik osnovnih termina i
denicija u podruju osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju, Zagreb, 2007.).
Skupine sposobnosti koje izraavaju ono to e student

znati, razumjeti ili biti sposoban raditi nakon to zavri
proces uenja, bez obzira na to je li on dugaak ili kratak
(Prirunik za korisnike ECTS-a, 2004).
Ishodi uenja su skup sposobnosti koje govore to e student

znati, razumjeti ili biti sposoban raditi nakon zavretka obrazovnog procesa.
Ishodi uenja mogu se odnositi na razdoblje studija (prvi ciklus ili

drugi ciklus), na samo jedan predmet ili na modul. Ishodi uenja pojedinih predmeta doprinose ishodima uenja cjelokupnog programa.
2. 4.
Veza ishoda uenja i kompetencija
Ishodi uenja su jedan od osnovnih elemenata kurikuluma i osnova su za temeljnu promjenu procesa obrazovanja, iako se njihovo
formuliranje u praksi esto svodi na zadovoljavanje forme koju
propisuje Bolonjski proces. Za razliku od tradicionalne nastave
kojoj je u sreditu nastavnik, recentni pristupi usmjereni su na
studenta i proces uenja (a ne proces nastave). Novim pristupom
obrazovnom procesu u prvi plan postavljaju se kompetencije koje
e student ponijeti nakon zavrenog studijskog programa.
Kada se poveu pojmovi ishoda uenja i kompetencija tada se
moe utvrditi da su ishodi uenja izjave o tome koje bi kompetencije student trebao stei nakon uspjeno zavrenog
procesa pouavanja.
Potrebno je napomenuti da steene kompetencije mogu i nadilaziti
utvrene ishode uenja22. Postizanjem deniranih ishoda uenja
kroz proces studiranja student razvija i stjee kompetencije potrebne za zapoljavanje. Kompetencije razvijaju studenti tijekom
procesa uenja. Kompetencije se razvijaju u razliitim nastavnim
jedinicama i postiu na razliitim razinama obrazovnog ciklusa.
22 www.unizd.hr/Portals/0/bolonjski_proces/pdf/Vodic_za_korisnike_ECTS-a.pdf (Prirunik za korisnike ECTS-a, Glavna uprava za obrazovanje i kulturu, Bruxelles, kolovoz 2004.)
31
Ishodi uenja opisuju se kao kompetencije koje student stjee nakon

to udovolji svim obvezama studija. Odreuju ih nastavnici na razini
studijskih programa, a kompetencije ostvaruje osoba koja ui. Razina
ostvarenih kompetencija izraava se ocjenom.
Postoji razlika izmeu kompetencija i ishoda uenja; ishodi uenja pokazuju koji udio opisanih kompetencija je neki student zaista stekao, a ocjenjivanje je nain kojim se vrednuje kvaliteta
tog udjela. Poeljne ishode uenja i pretpostavljeno optereenje studenta denira nastavnik; to predstavlja podlogu
za razvoj strategije pouavanja, uenja, odreivanja broja bodova
unutar predmeta i provjere nauenog. Postignuti ishodi uenja
po zavretku studijskog programa zavise od vie imbenika; oni
su individualni, mogu ukljuivati poeljne ishode uenja (ali i ne
moraju tada student nije uspio apsolvirati odreeni predmet), a
mogu se pojaviti i pozitivni nepredvieni ishodi uenja.
2. 5. Drutveno prihvatljiva razina postignua studenata
Prihvatljiva razina uinka studenta odnosi se na vrijednosti koje
student treba usvojiti nakon odsluanog predmeta ili na kraju svog
kolovanja. Te vrijednosti opisane su kroz obrazovne ciljeve i ishode uenja, a odnose se na aktivnosti koje e student znati obavljati nakon uspjenog svladavanja programa predmeta na razini
prihvatljivoj za drutvo.
Slika 4 Drutveno prihvatljiva razina postignua studenata [19]
32
Slika 4 prikazuje ktivni pogled na postignua studenata u rasponu od 0 do 100 posto. Deniranjem praga prolaz/pad na ispitu
pomou graninih ishoda uenja utvruje se razina prolaznosti.
To znai da je podruje uenja zadano ishodima uenja i da se opisano uenje mora postii. Ishod uenja, deniran kao prag, ukazuje studentu to treba nauiti kako bi poloio ispit (studentu treba
denirati jasan standard koji mora postii kako bi poloio ispit).
Ovaj prag prolaska pie se za prosjenog studenta, ime se otvara
ire pitanje deniranja to je prosjek, je li to 55% ili 65%?
Prilikom deniranja kriterija ocjenjivanja treba imati u vidu razliku
izmeu oekivanih i maksimalnih ishoda uenja. Za prolaznu ocjenu potrebno je ispuniti oekivane ishode uenja (drutveno prihvatljiva razina), a za najviu ocjenu potrebno ispuniti maksimalne ishode uenja. U prostoru izmeu ova dva kriterija (donjeg
i gornjeg) mogu se jasno denirati kriteriji za ostale ocjene. To
je prostor u kojem se moe izraziti kvaliteta visokog obrazovanja
kroz uenje studenata i pristup procesu pouavanja.
U literaturi se moe pronai i sljedei nain razrade postignua
studenata23:
0-39% - ogranieni doseg odgovarajuih ideja i pitanja;
40-49% - doseg odgovarajuih ideja i pitanja je evidentan,
iako ogranien;
50-59% - povremeno analitian u stilu i pristupu, iako u veem
dijelu opisan i propisan;
60-69% - analitian u stilu i pristupu s nekim kritikim interpretacijama i
70-100% - visoko analitian u stilu i pristupu s kritikim razumijevanjem i interpretacijom.
Osim graninih ishoda uenja, u praksi se koriste poeljni ishodi
uenja koji deniraju to nastavnici oekuju od prosjenog studenta s obzirom na razinu ostvarenih kompetencija. U praksi se
daje prednost pristupu koji se temelji na poeljnim ishodima ue23 www.campus.manchester.ac.uk/medialibrary/tlao/MAP2/Guide%20to%20writing%20
aims%20and%20intended%20learning%20outcomes.doc (A guide to writing aims and intended learning outcomes)
33
nja, s obzirom da se oni bolje uklapaju u kulturu uenja i pouavanja europskih zemalja.
2. 6.
Pozitivni i negativni vidovi primjene ishoda uenja
Ishodi uenja pomau studentima shvatiti to se od njih oekuje i

olakavaju proces uenja, pomau nastavnicima da tono denirati to bi studenti morali znati uiniti (izvriti) na kraju odreenog
razdoblja uenja, dok buduim studentima i poslodavcima pruaju
informacije o vjetinama i kompetencijama koje se stjeu tijekom
studiranja.
Oekivane prednosti24 primjene ishoda uenja su poveanje transparentnosti procesa obrazovanja prema svim dionicima, fokusiranje na studenta, pojednostavljenje procesa priznavanja diploma i
mobilnosti ukljuujui priznavanje prethodnog uenja i uenja temeljenog na iskustvu, bolje povezivanje pouavanja, uenja i ocjenjivanja tijekom obrazovanja i prakse, unaprjeenje osiguranja
kvalitete i poveanje odgovornosti ustanova visokog obrazovanja.
Tradicionalna nastava je najbolje rezultate uvijek donosila kod
najboljih studenta; kako je nekad samo srednjokolska elita, nastavljala kolovanje takav je pristup bio racionalan. Zato je tradicionalne akademske vrijednosti, kod kojih uenje i istraivanje
nema uvijek jasan cilj, ponekad teko uskladiti s unaprijed deniranim ishodima pa je, uz navoenje prednosti obrazovnog pristupa usmjerenog ka studentu i temeljenog na ishodima uenja,
potrebno naglasiti i neke nedostatke. Potencijalni negativni aspekti
obrazovanja temeljenog na ishodima uenja su: limitiranje kreativnosti, uenje za ispit, simplikacija poduavanja, podravanje
trenda normizacije znanja, pretjerano reguliranje poduavanja i
nastavnog procesa, dodatno optereenje nastavnika i fakultetske
administracije.
24 www.ist.utl.pt/les/bolonha/icuk_garethjones.pdf (The Use of Learning Outcomes in

Practice, Gareth Jones, Imperial College London)
34
3.
| MATRICA ZA DEFINIRANJE ISHODA UENJA |

3. 1.
Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva
Ameriko psihogijsko drutvo usvojilo je konvenciju o podjeli ciljeva obrazovnog procesa koju je 1956. godine predloio ameriki
psiholog Benjamin S. Bloom. On je promatrao uenje kao proces u
kojem nadograujemo prethodna znanja s ciljem razvoja sloenijih razina razumijevanja [3].
Prema Bloomovoj taksonomiji25, rezultati pouavanja kategorizirani su u tri povezana podruja:
(1) kognitivno podruje znanja i razumijevanja
(2) afektivno podruje stavova
(3) psihomotoriko podruje vjetina.
Kod deniranja ishoda uenja, nastavnik mora objaviti svoja
oekivanja o tome to e studenti morati demonstrirati kako bi
potvrdili da su neto nauili, razumjeli, usvojili i slino. Kod deniranja ishoda uenja koriste se termini kao to su: denirati, nabrojiti, imenovati, pozivati se, analizirati, izraunati, projektirati i
slino, kako bi se demonstrirala postignua studenata.
25 Taksonomija (gr. tassein - svrstati; nomos zakon, znanost) je znanstvena disciplina koja na temelju slinosti i razlika taksonomske jedinice kategorizira i razvrstava u
skupine.
35
Bloom predlae odreene aktivne glagole koji karakteriziraju sposobnost demonstracije postignua studenata; ti glagoli su kljuni
za pisanje ishoda uenja (lista glagola proirena je od prvog objavljivanja).
precizni glagoli
neprecizni glagoli
analizirati
opisati
denirati
napraviti
usporediti
razlikovati
argumentirati
znati
razumjeti
cijeniti
zapamtiti
upoznati
nauiti
osvijestiti
Deniranjem kognitivnih procesa, nastavnik poinje razmiljati o

tome kako e student pristupiti uenju koje e rezultirati postignuem odreenog ishoda i kako osmisliti nastavnu situaciju i individualne aktivnosti studenata koje e ih uinkovito dovesti do
eljenog ishoda uenja.
3. 1. 1.
Kognitivno podruje znanja i razumijevanja
Znanje se denira kao sustavni pregled usvojenih i trajno zapamenih injenica. Kognitivno znanje se denira kao znanje povezano
s misaonom sposobnou ili funkcijom.
U okviru kognitivnog podruja Bloom razlikuje est uzastopnih hijerarhijskih razina uenja (razina uenja=obrazovni rezultat). Najnie razine su za studente najmanje zahtjevne i pretpostavljaju
jednostavnije pristupe uenju. Vie razine su zahtjevnije za studente i pretpostavljaju koritenje sloenijih pristupa uenju.
Te razine su, poevi od najjednostavnije prema najsloenijoj:
[1] injenino znanje
Usvajanje injeninog znanja najnii je obrazovni cilj. Na ovoj razini znanje se denira kao sjeanje na prije nauene sadraje. Odnosi se na temeljna znanja koja student mora stei da bi shvatio
36
smisao predmeta koji ui. To se prisjeanje odnosi na iroki raspon

sadraja: od usvajanja terminologije, preko prisjeanja na specine injenice pa sve do sjeanja na sloene teorije. Sve to treba
postii na ovoj razini znanja jest prisjetiti se odreene informacije,
koje ne mora nuno znaiti i razumijevanje. Primjerice, student treba memorirati, denirati, opisati, oznaiti, nabrojati, prepoznati.
[2] Razumijevanje
Razumijevanje se denira kao sposobnost promiljanja znaenja
usvojenih injenica. Ova se kognitivna kategorija znanja moe pokazati interpretiranjem nauenih injenica, saimanjem, objanjavanjem ili predvianjem uinaka ili posljedica. Ovaj je obrazovni
cilj vii od prethodnog jednostavnog prisjeanja na informacije i
predstavlja najnii stupanj razumijevanja. Primjerice, za ovu razinu znanja student treba znati interpretirati slike, karte, tablice i
grakone, verbalne zadatke prevesti u formule, na temelju injenica predvidjeti posljedice, navesti primjer, interpretirati, parafrazirati.
[3] Primjena
Primjena se odnosi na sposobnost uporabe nauenih pravila, zakona, metoda ili teorija u novim, konkretnim situacijama. Primjerice, na ovoj razini student treba znati rijeiti matematiki problem,
konstruirati grakon ili krivulju, demonstrirati ispravnu uporabu
neke metode ili postupka.
[4] Analiza
Na analitikoj razini znanja student mora biti sposoban nauene
sadraje razdvojiti na sastavne dijelove i razumjeti organizacijsku
strukturu. Pri tome student mora znati odrediti sastavne dijelove i
odnose meu njima kao i organizacijske principe. Ovaj je obrazovni
cilj vii od razine razumijevanja i razine primjene jer je za ovu razinu znanja potrebno zdrueno razumijevanje sadraja i organizacijske strukture materijala. Primjerice, na ovoj razini student mora
usporeivati, suprotstavljati, prepoznati neizreene pretpostavke,
razlikovati injenice od zakljuaka, razlikovati uzrok od posljedice,
odrediti relevantnost podataka, analizirati organizacijsku strukturu
djela (umjetnikog, muzikog, literarnog).
37
[5] Sinteza
Sintetizirati znai iz pojedinanih dijelova stvoriti novu cjelinu.
Obrazovni cilj u ovom sluaju istie kreativno ponaanje s naglaskom na formuliranje novih obrazaca ili struktura. Primjeri obrazovnih ciljeva sintetike razine znanja jesu: sposobnost kombinacije, postavljanja hipoteze, planiranja, reorganizacije, pisanja dobro
organiziranog rada, odrati dobro organizirani govor (predavanje),
kreativno napisati priu (pjesmu, glazbu), predloiti plan pokusa.
[6] Procjena (vrjednovanje)
Procjena znai sposobnost svrhovite prosudbe vrijednosti materijala (pjesme, romana, govora, istraivakog izvjetaja, projekta). Prosudbe se moraju temeljiti na tono deniranim kriterijima.
Obrazovni ciljevi ove razine su najvii u spoznajnoj hijerarhiji jer
sadre elemente svih prethodnih razina uz dodatak sposobnosti
prosudbe vrijednosti utemeljene na tono deniranim kriterijima.
Primjeri obrazovnih ciljeva ove razine znanja jesu: prosuditi primjerenost zakljuaka iz prikazanih podataka, prosuditi vrijednost
nekog djela (umjetnikog, glazbenog, literarnog) uporabom vanjskih standarda odlinosti, prosuditi loginu postojanost pisanog
materijala ili predavanja.
U tablici 6 daje se pregled aktivnih glagola pomou kojih se deniraju ishodi uenja kognitivnog podruja.
38
Tablica 6 - Aktivni glagoli za ishode uenja kognitivnog podruja znanja
kognitivno podruje
podruje
znanja
razina uenja
aktivni glagoli razine
injenino
znanje
citirati, denirati, grupirati, identicirati,

imenovati, kopirati, nabrojiti, nai,
navesti, numerirati, prikupiti, obiljeiti,
ocijeniti, opisati, pokazati, ponoviti,
povezati, prepoznati, prezentirati,
prikazati, razmotriti, razloiti,
reproducirati, skicirati, tabelarno
prikazati, urediti, zabiljeiti, zapamtiti
Razumijevanje
diskutirati, generalizirati, identicirati,

ilustrirati, interpretirati, izgraditi,
izraunati, izraziti, klasicirati, locirati,
objasniti, obraniti, opisati, predvidjeti,
prepoznati, pridruiti, promijeniti,
proiriti, razjasniti, razlikovati, razaznati,
rijeiti, selektirati, translatirati,
usporediti, zakljuiti
Primjena
demonstrirati, dramatizirati,
interpretirati, izabrati, izraunati,
odabrati, otkriti, predvidjeti, prikazati,
primijeniti, pripremiti, promijeniti,
pronai, razviti, rijeiti, skicirati,
upotrijebiti, zavriti
Analiza
analizirati, debatirati, identicirati,

ilustrirati, kategorizirati, klasicirati,
kritizirati, odrediti, podijeliti, povezati,
testirati, usporediti
Sinteza
formulirati, generalizirati (poopiti),

generirati, integrirati, izmisliti,
kategorizirati, kombinirati, kreirati,
modicirati, napraviti, objasniti,
organizirati, planirati, predloiti,
pripremiti, projektirati, razviti,
reorganizirati, skupiti, sumirati,
ustanoviti
Procjena
interpretirati, izabrati, izmjeriti, obraniti,

obrazloiti, odluiti, podrati, predvidjeti,
preporuiti, usporediti, zakljuiti
39
3. 1. 2.
Afektivno podruje stavova
Ovo podruje ukljuuje osjeaje, vrijednosti, uvaavanje, entuzijazam, motivaciju i stavove. Podruje obuhvaa pet razina navedenih od najjednostavnijih ponaanja prema najkompleksnijim:
1.
2.
3.
4.
5.
prihvaanje,
reagiranje,
usvajanje vrijednosti,
organiziranje vrijednosti i
vrednovanje.
U tablici 7 daje se pregled aktivnih glagola pomou kojih se deniraju ishodi uenja afektivnog podruja.
Tablica 7 - Aktivni glagoli za ishode uenja afektivnog podruja stavova
afektivno podruje
podruje
znanja
40
razina uenja
Prihvaanje
citirati, denirati, grupirati, identicirati, imenovati,

kopirati, nabrojiti, nai, navesti, numerirati, prikupiti,
obiljeiti, ocijeniti, opisati, ponoviti, povezati, prepoznati, prezentirati, prikazati, razmotriti, razloiti, reproducirati, skicirati, tabelarno prikazati, urediti, zabiljeiti,
zapamtiti
Reagiranje
diskutirati, generalizirati, identicirati, ilustrirati, interpretirati, izgraditi, izraunati, izraziti, klasicirati, locirati, objasniti, obraniti, opisati, predvidjeti, prepoznati,
pridruiti, promijeniti, proiriti, razjasniti, razlikovati,
razaznati, rijeiti, selektirati, translatirati, usporediti,
zakljuiti
Usvajanje
vrijednosti
demonstrirati, dramatizirati, interpretirati, izabrati,

izraunati, odabrati, otkriti, predvidjeti, prikazati, primijeniti, pripremiti, promijeniti, pronai, razviti, rijeiti,
skicirati, upotrijebiti, zavriti
Organiziranje
vrijednosti
analizirati, debatirati, identicirati, ilustrirati, kategorizirati, klasicirati, kritizirati, odrediti, podijeliti, povezati,
testirati, usporediti
Vrednovanje
formulirati, generalizirati (poopiti), generirati, integrirati, izmisliti, kategorizirati, kombinirati, kreirati,

modicirati, napraviti, objasniti, organizirati, planirati,
predloiti, pripremiti, projektirati, razviti, reorganizirati,
skupiti, sumirati, ustanoviti
3. 1. 3.
Psihomotoriko podruje vjetina
Psihomotoriko podruje obuhvaa ziko kretanje, koordinaciju i

koritenje motorikih vjetina. Razvoj tih vjetina zahtijeva praksu
i mjeri se s obzirom na brzinu, preciznost, udaljenost, proceduru,
ili tehniku u izvrenju. Podruje obuhvaa pet razina navedenih od
najjednostavnijih ponaanja prema najkompleksnijim:
1.
2.
3.
4.
5.
imitacija (oponaanje),
manipulacija (ustaljen nain rada),
precizacija (tonost i prilagodba razliitim okolnostima),
naturalizacija (koordinacija i eksibilnost tijekom primjene i
artikulacija (uvjebani rutinski pokreti).
U tablici 8 daje se pregled aktivnih glagola pomou kojih se deniraju ishodi uenja psihomotorikog podruja.
Tablica 8 - Aktivni glagoli za ishode uenja psihomotorikog podruja
vjetina
psihomotoriko podruje
podruje
znanja
razina uenja
Imitacija
izabrati, opisati, otkriti, razlikovati, odabrati,

prepoznati, izolirati, usporediti, selektirati
Manipulacija
zapoeti, prikazati, objasniti, pomaknuti, nastaviti,

reagirati, pokazati, tvrditi, volontirati
Precizacija
kopirati, slijediti, traiti, reagirati, ponoviti, odgovoriti
Naturalizacija
sloiti, kalibrirati, izgraditi, rastaviti, prikazati,

ubrzati, popraviti, samljeti, zagrijati, manipulirati,
mjeriti, mijeati, organizirati, skicirati
Artikulacija
sloiti, kalibrirati, izgraditi, rastaviti, prikazati,

ubrzati, popraviti, samljeti, zagrijati, manipulirati,
mjeriti, mijeati, organizirati, skicirati (uz bru, bolju
i toniju primjenu)
3. 2.
Ciljevi uenja
Obrazovnim ciljevima ili ciljevima uenja deniramo ono to bi studenti morali znati uiniti (izvriti) na kraju odreenog razdoblja
uenja, a prije nisu znali. Ciljevi uenja, za razliku od nastavnih ciljeva, deniraju ono to bi morao znati uiniti student,
41
a ne nastavnik. Zadatak26 je sadraj uenja ili vjebe koji student

usvaja za vrijeme nastave ili samostalnog rada do razine koja je
odabrana u deniciji cilja uenja, pri emu se rezultat moe mjeriti i ocjenjivati prema odreenom kriteriju. Glagoli iz Bloomove taksonomije osnovno su polazite u deniranju zadataka za
procjenu znanja studenta do razine koja je navedena u deniciji
cilja uenja.
S obzirom na prirodu kolegija i njegov poloaj u studijskom programu, nastavnik autonomno odluuje do koje razine eli dovesti
studente u odreenim segmentima programa. Neki od kriterija na
temelju kojih nastavnik moe donijeti odluku o razini su:
razina studija (veza s kvalikacijskom okvirom),
zahtjevi trita rada i
zahtjevi vezani uz nastavak obrazovanja.

Dobro denirani zadatak treba sadravati:
Postupak (in) opis zadatka kojemu teimo izraen

aktivnim glagolom
Sadraj specicira predmet, temu prema kojem treba

izvriti in
Uvjet opis okolnosti pod kojima se izvrava in (ogranienja, podatci).
Ako zadatku dodamo kriterij koji denira prihvatljivu razinu

uinka oekivanu od studenta, mogue je mjeriti i ocjenjivati realizaciju ciljeva uenja (mjerenje postignua na prihvatljivoj razini).
Student treba ostvariti ciljeve do razine koja je potrebna za kompetentno obavljanje zadataka.
Primjer:
1/CILJ - Nakon obraenog gradiva i izvoenja vjebi student e moi
mjeriti unutranji promjer razliitih predmeta pominim mjerilom s
tonou 1 desetinke milimetra.
2/ ZADATAK - Izmjeri promjer zakovice pomou pominog mjerila s
tonou od 1 desetinke milimetra.
26 Denicija zadatka: skup postupaka potreban za izvrenje odreenog posla.
42
Na osnovi ciljeva i zadataka potrebno je izraditi mjerila kojima e

se izvriti rangiranje prihvatljive razine postignua ocjenom od 2
do 5. Prema Bloomovoj taksonomiji, iz kognitivnog podruja student treba rjeavati zadatke na razini primjene, iz psihomotorikog
(vjetine) na razini preciznosti, a iz afektivnog podruja na razini
usvajanja vrijednosti.
Tablica 9 Kriteriji ocjenjivanja27
Kriterij ocjenjivanja (ocjena)
Ishod
uenja:
Na kraju kolegija studenti e moi:
sudjelovati
u raspravi
argumentirano branei svoje
miljenje.
Neutemeljeno ili
pogreno
zakljuivanje utemeljeno samo
na anegdotama i
generalizacijama
Ogranieno
argumentiranje i zakljuivanje
poduprto
teorijom i
literaturom
Korektno
utemeljeno
na teoriji i
literaturi
Korektno
utemeljeno
na literaturi
i teoriji uz
manje vlastite doprinose
Analitiko i
kritiko zakljuivanje
utemeljeno
na teoriji i
literaturi uz
prikazane
nove koncepte
3. 3.
Konstruktivno povezivanje ishoda

uenja, pouavanja i ocjenjivanja
Konstruktivno povezivanje je postignut stupanj podudarnosti

izmeu deniranih ishoda uenja, planiranih aktivnosti studenata
(u odnosu na dodijeljeni broj ECTS bodova na kolegiju), naina
pouavanja i naina ocjenjivanja. Povezanost ishoda uenja, metoda pouavanja i metoda ocjenjivanja ine proces obrazovanja
transparentnim svim njegovim dionicima.
3. 3. 1.
Povezivanje ishoda uenja i ECTS bodova
Veza izmeu ishoda uenja i ECTS bodova moe se opisati tako da

ishodi uenja predstavljaju sadraj nauenog, a bodovi koliinu.
Bodovi se dodjeljuju studentu kada postigne odreene (denirane)
ishode uenja.
27 http://iu.foi.hr/upload_data/dokumenti/diseminacija/KakoOdreditiIshodeUcenjaKolegija.pdf
43
U kontekstu povezivanja ishoda uenja i ECTS bodova nastavnik

mora staviti u odnos raspoloivo vrijeme koje student moe posvetiti obvezama na kolegiju i mogunosti studenta da postigne
planirane ishode u tom vremenu.
3. 3. 2.
Povezivanje ishoda uenja i pouavanja
Kod planiranja pouavanja potrebno je odabrati one metode ija

primjena osigurava uinkovito postizanje odreenog ishoda.
Ukoliko se formulirani ishodi uenja kolegija odnose na pamenje
injeninog znanja, nastava se organizira putem predavanja ili se
studenti upuuju na samostalno prouavanje literature. Kada se ishodi uenja odnose na razumijevanje injenica, nastavnik organizira
grupne rasprave na kojima potie studente na razmjenu miljenja.
Kada se ishodi uenja odnose na stvaranje proceduralnog znanja, nastavnik upuuje studente da samostalno osmisle ili izvedu postupak,
uz obvezu da se studentima omogue uvjeti u kojima se to moe i
ostvariti. Mogue aktivnosti nastavnika i studenata za svaku razinu
postignua prikazane su u tablici 10.
Tablica 10 - Povezivanje razina postignua i metoda pouavanja

razine postignua
pamenje injeninog znanja
razumijevanje injeninog stanja
primjena
analiza
vrjednovanje
sinteza
44
metoda pouavanja
predavanja, upuivanje studenata na samostalno prouavanje
literature, suradniko uenje, rad na tekstu, e-uenje, seminarski radovi
traenje i analiziranje primjera, organizacija grupnih rasprava,
usporeivanje pojmova i teorija, rasprave (traenje argumenata)
izraditi program, izraditi projekt, rijeiti problem, prezentirati,
prepoznavanje preparata, prikaz sluaja, sastaviti zadatke, napraviti skulpturu, konstruirati prema uputama
rasprave, analiza, prikaz sluaja, eseji, seminarski radovi
izdvojiti prednosti i nedostatke, napisati prikaz (istraivanja,

metode, teorije)
provjera (istraivanje) pojmova i teorija
3. 3. 3.
Povezivanje ishoda uenja i ocjenjivanja
Procjena znanja ima svrhu utvrditi i pokazati je li planirana razina

ishoda uenja ostvarena ili na kojoj se razini usvojenosti znanja,
vjetina i stavova student trenutno nalazi. Tri su glavne svrhe procjene znanja:
omoguavanje prelaska na vii stupanj ili stjecanje diplome,
razvrstavanje studenata po uspjenosti i
poboljavanje njihovog uenja.
Rezultati procjene znanja mogu se koristi sa svrhom razvoja studentovog znanja ili sa svrhom prosudbe. Ocjenjivanje razvoja, odnosno studentova napretka naziva se formativna procjena znanja.
Procjena znanja koja se provodi sa svrhom prosudbe naziva se
sumativno ocjenjivanje.
Ocjenjivanje je vrjednovanje svih vanih injenica o postignuima
studenta tijekom trajanja kolegija, a izraava se ocjenom. Ocjenjivanje mora biti u skladu s ishodima uenja. Dobro deniran ishod
uenja sadri u sebi manje ili vie eksplicitno denirane metode
ocjenjivanja.
Nain formuliranja ishoda uenja, koritenjem aktivnih glagola,
upuuje na metodu provjere postignua poeljnih ishode uenja.
Razliitim ishodima uenja odgovaraju razliite metode ocjenjivanja, a kada se piu ishodi uenja, glagol je obino naznaka tehnike
ocjenjivanja. U tablici 11 prikazane su metode ocjenjivanja znanja
za svaku razinu postignua studenata.
Tablica 11 - Povezivanje razina postignua i ocjenjivanja
razine postignua
pamenje
metode ocjenjivanja
eseji, pismeni ispiti, usmeni ispiti
razumijevanje
eseji, seminarski radovi, pismeni ispiti, usmeni ispiti
primjena
zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije, pismena izvjea, eseji
analiza
rasprave, eseji, seminarski radovi
vrjednovanje
rasprave, eseji, seminarski radovi
sinteza
zadatci izvedbe, eseji, seminarski radovi, diplomski rad
45
Uinkovitost metode ocjenjivanja ovisi o ishodima uenja koji se

procjenjuju te o konkretnim zadatcima, a ne samo o metodi procjenjivanja.
Metode procjenjivanja postizanja ishoda uenja mogu se podijeliti
u dvije kategorije:
subjektivne metode procjene znanja
objektivne metode mjerenja znanja.
Subjektivne metode procjene znanja su postupci procjenjivanja odgovora i rada studenata te ukljuuju procjenu usmenih
odgovora, izlaganja i prezentacija, eseja i seminarskih radova,
rezultata na zadatcima izvedbe i esejskih zadataka na pismenim
ispitima. Subjektivne metode koriste se kod procjene poznavanja
injenica i konceptualnog te proceduralnog znanja. Posebno su korisne kada se eli procijeniti sposobnost studenata da sagledaju
sloene probleme koji mogu zahtijevati sve razine obrazovnih ciljeva u taksonomiji spoznajnih zadataka.
Objektivno mjerenje znanja provodi se zadatcima objektivnog
tipa, koji zahtijevaju prepoznavanje injenica:
alternativni zadatci (procjenjivanje tonosti tvrdnji)
zadatci viestrukog izbora (izbor izmeu vie ponuenih odgovora na pitanje)
zadatci povezivanja (povezivanje lanova dvaju nizova rijei

ili reenica)
zadatci sreivanja (redanje reenica prema nekom kriteriju),

ili dosjeanje injenica:
zadatci jednostavnog dosjeanja (pitanja koja trae odgovor

od jedne ili nekoliko rijei ili tvrdnje koje se nadopunjavaju) i
zadatci ispravljanja.
Zadatcima objektivnog tipa uglavnom se ispituju prve dvije razine

postignua: poznavanje injenica i njihovo razumijevanje.
U tablici 12 opisane su neke metode procjene znanja28.
28 http://edupoint.carnet.hr/casopis/54/clanci/2?CARNetweb=5665b21283eeb1dd36a43
0dad6ebcc5d (Brown, G.: Procjena znanja Prirunik za predavae (prvi dio), Edupoint,
travanj, 2007.)
46
Tablica 12 Pregled metoda procjene znanja

Metoda procjene
znanja
Opis metode i nain bodovanja
Razina postignua
Sluajevi i otvoreni
problemi
Kratke je sluajeve razmjerno lako osmisliti i bodovati dok je

tee osmisliti i razviti sloenije sluajeve i naine bodovanja.
primjena znanja,
analiza, vrjednovanje
Raunalna procjena znanja
- Oblikovanje pitanja s viestrukim izborom odgovora.

- Mogu se koristiti raznolike grake i simulacije. Sastavljanje je
dugotrajno, no bodovanje se provodi vrlo brzo.
- Pouzdanost je visoka, ali valjanost (usklaenost s ishodima)
zahtijeva veliku panju.
Eseji
Ispituju se razliiti stilovi pisanja i naini razmiljanja. Zadaju

se razmjerno lako, a bodovanje temeljeno na impresionistikom
bodovanju je brzo.
- razumijevanje
- sinteza
- vrjednovanje
Modicirana esejska pitanja
Niz pitanja utemeljenih na analizi sluaja. Nakon to studenti

odgovore na jedno pitanje, dobivaju daljnje informacije i novo
pitanje. Postupak obino traje jedan sat. Razmjerno ih je lagano
zadati. Mogu se koristiti pri pouavanju.
poticanje razmiljanja i analize
Ispit u obliku eseja

na zadanu temu
Relativno lagano za osmisliti, ali potrebno je posvetiti panju

kriterijima. Bodovanje u cilju ocjenjivanja je relativno brzo, pod
uvjetom da su kriteriji jednostavni.
mogunost zakljuivanja na temelju

raznovrsnih znanja,
sintetiziranje i uoavanje tema koje se
ponavljaju
Pitanja s viestrukim izborom

odgovora
Omoguuje brzo uzorkovanje irokog raspona znanja. Brojni

oblici pitanja "tono/netono" i "tvrdnja/razlog". Lako je bodovati i analizirati njihove rezultate.
mjerenje razumijevanja, analize, rjeavanja problema i vjetina vrjednovanja
Pitanja koje zahtijevaju kratak

odgovor
Lake oblikovanje nego kod kompleksnih pitanja s viestrukim

izborom, ali relativno sporo. Bodovanje koritenjem modela
odgovora je relativno brzo, npr. u usporedbi s bodovanjem
problemskih zadataka, ali ne i u usporedbi s pitanjima s viestrukim izborom odgovora.
mjerenja analize,
primjene znanja,
rjeavanje problema
i vjetine vrjednovanja.
Usmeni ispiti
Bodovanje moe biti brzo, no potrebna je odreena standardizacija postupka intervjuiranja da bi se osigurala pouzdanost i
valjanost.
komunikacija, razumijevanje, kapacitet

brzog razmiljanja
pod pritiskom te poznavanje postupaka
Poster sekcije
Opasnost od pretjeranog usredotoivanja na prezentaciju moe

se izbjei koritenjem jednostavnih kriterija.
provjeravaju sposobnost prezentiranja

nauenog i tumaenja na jezgrovit nain
Prezentacije
Bodovanje temeljeno na jednostavnim kriterijima brzo je i potencijalno pouzdano. Mogue je ukljuiti mjerenje sposobnosti
odgovaranja na pitanja i voenja rasprave.
provjeravaju pripremanje, razumijevanje, znanje, sposobnost strukturiranja,

injenice i vjetinu
usmene komunikacije
Problemski zadatci
Bodovanje je brzo za lagane problemske zadatke. Sloeni problemski zadatci i plan bodovanja teko se osmiljavaju. Kreativna, valjana rjeenja od boljih studenata.
potencijal za mjerenje primjene, analize

i strategije rjeavanja problema.
Projekti, grupni
projekti
Grupni projekti omoguavaju mjerenje vjetina i voenja u timskom radu. Motivacija i timski rad visoki. Korist za uenje velika, posebice ako je reektivno uenje jedan od kriterija. Testira
metode i procese, ali i zavrne rezultate. Omoguuje mjerenje
upravljanja projektom i vremenom.
- mogunost provjere irokog niza

praktinih, analitikih
i interpretativnih
vjetina.
- ira primjena znanja, razumijevanja i
vjetina na stvarne/
simulirane situacije.
47
Praenje i vrjednovanje postignua studenata
1 Objasniti
svrhe razliitih vrsta
vrjednovanja.
2 Prepoznati
nastavnike pristranosti.
3 Formulirati
kriterije
ocjenjivanja.
1 sluanje izlaganja, prouavanje

literature i biljeaka
2 analiza radova
i opaanje modela
3 analiza primjera
i uvjebavanje
4 itanje literature
i uvjebavanje
5 opservacijsko
uenje/uenje
4 Konstruirati
po modelu
test znanja.
6 sistematsko
opaanje/zaklju5 Dati konivanje
struktivan
feedback.
Nain praenja i
provjere
Optereenje ECTS
Metode pouavanja
Nain uenja
Ishod uenja:
Student e moi
Osposobiti studenta za
Cilj kolegija kao

kompetencija:
Tablica 13 - Primjer konstruktivnog povezivanja (podruje drutvenih

znanosti)29
1 esej,
kviz,
prikaz
primjera,
projekt,
demonstracija,
dnevnik
1 izlaganje,
rasprava
2 video,
grupna
rasprava
3 suradniko uenje
4 zadatak
itanja i
analiza
primjera
5
5 modeliranje ponaanja
6 izlaganje
6 Provesti
vrjednovanje pouavanja.
29 http://domus.srce.hr/iuoun/images/iuoun%20okvir%20za%20svezaiu%201108.pdf
48
Vjetine
Naturalizacija
Artikulacija
Precizacija
Manipulacija
Imitacija
Stavovi
PODRUJE ZNANJA
Vrjednovanje
Organiziranje
Usvajanje
Reagiranje
Prihvaanje
Znanje
Sinteza
Analiza
Primjena
Razumijevanje
Ishodi
uenja
Cjeline
kolegija
Prisjeanje
Kolegij:
MATRICA ISHODA UENJA KOLEGIJA
Vrednovanje
Slika 5 Matrica ishoda uenja kolegija
49
Slika 6 Matrica ishoda uenja kolegija u odnosu na

ishode studijskog programa
50
programa
Ishodi uenja
Ishod uenja 8
Ishod uenja 7
Ishod uenja 6
Ishod uenja 5
Ishod uenja 4
Ishod uenja 3
Ishod uenja 2
Ishod uenja 1
kolegija
Ishodi uenja
Zavod:
Kolegij:
Studijski program:
(znanja)
grupa
kompetencija
(vjetine)
grupa
kompetencija
(stavovi)
grupa
kompetencija
Strune kompetencije
kompetencije
interpersonalne
kompetencije
kompetencije
sistemske
Ope kompetencije
instrumentalne
MATRICA ISHODA UENJA STUDIJSKOG PROGRAMA
4.
4. 1.
| DESET KORAKA DO ISHODA UENJA |
Kako napisati oekivane ishode uenja na razini

studijskog programa
Kod pisanja ishoda uenja na razini studijskih programa treba

uzeti u obzir:
1. Postavke Dublinskih deskriptora (deskriptori kvalikacija).
2. Postavke Hrvatskog kvalikacijskog okvira za odreenu kvalikaciju.
3. Denirati to je najvanije to student nakon savladavanja programa mora znati, razumjeti ili biti sposoban uiniti/izraditi.
4. Ishode uenja denirati koritenjem aktivnih glagola vodei
rauna o razini postignua.
5. Ishode uenja na studijskom programu (strune i ope kompetencije) provjeriti kroz matricu ishoda uenja koja povezuje
kolegije i ishode studijskog programa (slika 5 i 6).
Prilikom kreiranja ishoda uenja treba imati na umu kako jasni
ishodi uenja:
1. deniraju koje su sposobnosti (znanja, vjetine) studenta nakon odsluanog modula/programa,
53
2. objanjavaju pod kojim uvjetima te sposobnosti (znanja, vjetine) mogu biti realizirane i
3. objanjavaju koliko dobro sposobnosti (znanja, vjetine) trebaju biti razvijene
4. 2.
Procesi u deniranju ishoda uenja
Tri su osnovna procesa tijekom kreiranja ishoda uenja:

pisanje stavljanje na papir ishoda uenja
kritiki osvrt na postavljene ishode uenja
provjera provedivosti postavljenih ishoda uenja.
Ovi se procesi ukupno mogu realizirati kroz 10 najvanijih

koraka koji omoguavaju kreiranje jasnih, kvalitetnih i
provedivih ishoda uenja.
Prilikom pisanja ishoda uenja treba imati na umu i neke primjere
dobre prakse:
ishodi uenja trebaju biti jednostavni,
54
ishodi uenja piu se na razini praga koji oznaava granicu

potrebnu za prolaznu ocjenu,
ishodi uenja moraju biti realistini u procjeni postignua

studenata i ne smiju se postavljati na razinu koja odgovara
samo najboljim studentima i
ishodi uenja obuhvaaju znanja, glavne vjetine, kognitivne vjetine, specine vjetine vezane za temu modula/
programa.
PROVJERA PROVEDIVOSTI
KRITIKI OSVRT
DEFINIRANJE
ISHODA UENJA
proces
korak
10 KORAKA DO ISHODA UENJA
1. Opisati oekivane ishode

uenja
Saeti sadraj predmeta/ programa opisujui oekivane ishode uenja:

- za predmet osnovna znanja, vjetine i stavove koje student stjee,
- za program razinu znanja i razumijevanja, vjetina, kompetencija i
vrijednosti.
2. Opisati kako
e se oekivani
ishodi uenja
moi mjeriti
Koje se sposobnosti oekuju od studenata nakon zavretka predmeta,

to su studenti sposobni napraviti nakon zavretka predmeta, kako se
steeno znanje moe koristiti.
3. Provjeriti
fokusiranost
ishoda uenja
Ishodi uenja moraju se razlikovati od ciljeva i sadraja predmeta:

- ciljevi i sadraj opisuju osnovnu tematiku predmeta i pokazuju kako je
predmet povezan s drugim predmetima unutar programa,
- ishodi uenja opisuju ono to student treba pokazati, to je sposoban
uiniti i na koji nain e se provjeriti jesu li zadani ciljevi i ostvareni.
4. Provjeriti
jesu li ishodi
uenja detaljno
i jasno opisani
Ishodi uenja moraju biti jasno opisani:

- treba voditi rauna o upotrebi glagola koji e detaljno opisati ishode
uenja,
- provjeriti zapoinje li svaki ishod reenicom Nakon ovog predmeta
student e biti sposoban... nakon ega slijedi neki od aktivnih glagola.
5. Provjeriti
razliku izmeu
procesa uenja
i rezultata
Mora postojati razlika izmeu aktivnosti vezanih za uenje i rezultata tih

aktivnosti:
- ishodi uenja ne opisuju kojim se aktivnostima postiu odreeni rezultati,
- ishodi uenja opisuju ime rezultiraju razliite aktivnosti tijekom procesa uenja.
6. Pojasniti nejasne ishode
Neodreeni, openiti i nejasni ishodi uenja moraju biti konkretizirani

kako bi bili prava pomo studentu tijekom studija i odabira predmeta i
programa.
7. Ograniiti
broj deniranih
ishoda uenja
Preveliki broj ishoda uenja moe ukazivati da su ishodi uenja isuvie

detaljni; kod velikog broja ishoda uenja potrebno ih je preraditi i preformulirati te spojiti nekoliko manjih u jedan; prema iskustvima, broj
ishoda uenja ne bi trebao biti vei od osam.
8. Provjeriti
mogunost
jasne ocjene
Provjeriti mogu li se ishodi uenja ocijeniti, mjeriti, testirati:

- opisati i sustav ocjena,
- opisati metode provjere postignutih ishoda uenja.
9. Procijeniti
optereenje
studenta
Procijeniti ukupno optereenje studenta za postizanje ishoda uenja i

provoenje provjere student ne smije biti preoptereen.
10. Provjeriti
usklaenost s
drugim predmetima
Provjeriti u kakvom su odnosu ishodi uenja predmeta s drugim predmetima programa:

- ista tematika moe biti zastupljena u vie predmeta, ali u tom sluaju
ishodi uenja jasno deniraju studentu koji predmet zahtijeva dublje
analize, a koji je na razini osnovnog znanja.
55
5.
| DIONICI U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA |
U dokumentu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. denirane su kljune djelatnosti
i razvojni ciljevi obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj, od kojih se neki
odnose na ukljuivanje razliitih dionika u nastavni proces: potaknuti uinkovitije sudjelovanje studenata u nastavnom procesu, uskladiti programe studija s potrebama struke, razviti sudjelovanje i odgovornost socijalnih i drugih
partnera, uskladiti obrazovne ponude s potrebama trita rada. U Programu
obnove i razvitka Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku do
2010. godine kao jedan od stratekih ciljeva za desetogodinje razdoblje
navodi se ukljuivanje studenata u izradu nastavnih programa.
Dionici u procesu visokog obrazovanja su oni dijelovi populacije

koji su direktno zainteresirani za kvalitetu i ishode obrazovanja na
sveuilinoj razini; to su studenti, poslodavci, nastavnici i uprava
sveuilita, budui studenti i njihovi roditelji, porezni obveznici te,
putem resornog ministarstva, i drutvo u cjelini.
5. 1.
Istraivanje miljenja zavrenih studenta, poslodavaca i nastavnika u okviru Tuning projekta
U okviru Tuning projekta provedeno je opseno istraivanje percepcije vanosti kompetencija studenata iz vizure zavrenih studenata, poslodavaca i sveuilinih nastavnika. Istraivanjem se
nastojalo zapoeti zajedniku raspravu o kompetencijama - koja
e izai izvan okvira akademske zajednice - na europskoj razini te
prikupiti najnovije informacije o toj temi. Istraivanje je provedeno
57
u 11 europskih zemalja, a u njemu je sudjelovalo 5183 zavrena

studenta, 944 poslodavca i 988 sveuilinih nastavnika.
Slika 7 - Potencijalne koristi od ishoda uenja za razliite dionike u

procesu visokog obrazovanja
Zakljuci istraivanja pokazuju da su, iako postoje manje razlike

izmeu razliitih struka30, najvanije kompetencije su sposobnost
studenata za analizu i sintezu te sposobnost rjeavanja problema.
Znaajna je korelacija miljenja studenata i poslodavaca o vanosti
opih kompetencija za zapoljivost, o nunosti njihovog stjecanja za
vrijeme studiranja te o rangu pojedinih kompetencija; pritom su kao
najvanije kompetencije izdvojene sposobnost praktine primjene
teorijskih znanja, sposobnost prilagodbe novim situacijama, tenja
postizanju kvalitete, baratanje informacijama, samostalnost u radu,
sposobnost rada u timu, sposobnost komunikacije i interpersonalne vjetine31. Miljenje sveuilinih nastavnika odstupa od miljenja
diplomiranih studenata i poslodavaca u podruju temeljnih znanja
- njih nastavnici procjenjuju najvanijim, a studenti i poslodavci ih
30 Istraivanje je provedeno u okviru est razliitih struka; poslovno upravljanje, geologija, matematika, zika, obrazovanje i kemija.
31 www.tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/template/General_brochure_Croatian_version_FINAL.pdf
58
rangiraju na 12. mjesto po vanosti i u podruju interpersonalnih

kompetencija koje su izrazito vane studentima i poslodavcima, dok
su manje znaajne sveuilinim nastavnicima.
5. 2.
Uloga drutva u sustavu visokog obrazovanja
Europski prostor visokog obrazovanja mora biti izgraen na europskim tradicijama obrazovanja kao javne odgovornosti, irokom i
otvorenom pristupu dodiplomskim kao i poslijediplomskim studijima; obrazovanju za osobni razvoj i cjeloivotno uenje te graanskim vrijednostima32. Interes drutva u reformi visokog obrazovanja
temeljenoj na ishodima uenja naveden je precizno u stratekim ciljevima formuliranim u Lisabonskoj strategiji. Bitno je konstatirati da
je za drutvo u cjelini vano postizanje prihvatljive razine ishoda
uenja koja se odnosi na vrijednosti koje student treba usvojiti nakon odsluanog predmeta ili na kraju svog kolovanja. Te vrijednosti
opisane su kroz ciljeve i zadatke svakog predmeta, a odnose se na
aktivnosti koje e student znati obavljati nakon uspjenog svladavanja programa predmeta na razini prihvatljivoj za drutvo. I
u okviru istraivanja Tuning projekta navode se transparentnost i
kvaliteta akademskih prola kao glavni doprinos poveanoj zapoljivosti europskih studenata.
Jedna od otvorenih tema vezanih uz interes drutva u visokom
obrazovanju pitanje je izrade kurikuluma, odnosno, vrijednosti koje
se u kurikulum ugrauju. Neki autori upozoravaju na opasnost da
se pristupom temeljenim na usko deniranim kompetencijama i ishodima uenja demotivira kritiko razmiljanje te se studente, budue djelatne lanove drutva, usmjerava na ispunjavanje minimalnih zahtjeva obrazovanja, bez poticanja izvrsnosti. Istovremeno su
ekonomski imbenici sve vaniji u deniranju obrazovne politike pri
emu se naglaava vanost globalne kompeticije (borba za studente) i odgovornost sveuilita prema drutvu.
Kontekst usmjeren na studenta mora udovoljavati potrebama studenata, nastavnika, institucije i ire drutvene zajednice koja prua
podrku studentima i institucijama33.
32 www.see-educoop.net/education_in/pdf/konv_evr_inst_vis_obr-oth-hrv-t02.pdf (Konvencija europskih institucija visokog obrazovanja, Salamanca 2001.)
33 http://edupoint.carnet.hr/casopis/41/clanci/2 (Anderson, T.: U susret teoriji online
uenja, Edupoint, sijeanj 2007, godite VII, ISSN 1333-5987)
59
5. 3.
Uloga ustanova visokog obrazovanja
Neke od implikacija implementacije kurikularnog pristupa obrazovanju na sveuilitima, temeljenog na konceptima kompetencija i
ishoda uenja, su zasnivanje procesa reforme kurikuluma na nacionalnom kvalikacijskom okviru, aktivno ukljuivanje nastavnika
i vanjskih dionika u proces reforme (poslodavci, bivi studenti) te
postizanje dijaloga izmeu nadlenih institucija (ministarstva kao
predstavnika drave-drutva) i sveuilita34.
Slika 8 - Preporuke dionicima nastavnog procesa36
Osim podataka iz Tuning projekta, istraivanjem miljenja zavrenih

studenata na europskoj razini bavi se i REFLEX projekt [24]35 koji
se provodi u 16 europskih zemalja. U okviru projekta provedena
su tri istraivanja od kojih najrecentnije, pod motom Fleksibilni
strunjak u drutvu znanja, predstavlja pregled karakteristika
gotovo 70 000 zavrenih studenata u Europi. Zanimljivo je navesti
da su neki od rezultata ovog opsenog istraivanja kontradiktorni
recentno uvrijeenim stavovima; oni pokazuju da je za kvalitetno
34 www.sjonvarp.khi.is/glaerur/14032008.8.ppt (prezentacija Qualication Framework
and Learning Outcome implementation in practice, Arne Kjr)
35 www.reexproject.org
60
sudjelovanje na tritu rada vanost strunih kompetencija

ipak znaajnija od vanosti opih kompetencija. Namee
se zakljuak da je moderni pristup akademskom obrazovanju
usmjeren na studenta potrebno kombinirati s tradicionalnim
oblicima visokokolske edukacije.
Kao rezultat istraivanja REFLEX projekta formulirane su preporuke
za ustanove visokog obrazovanja:
potrebno je studijske programe uiniti zahtjevnijima,
studijski programi trebali bi biti usmjereni na jaanje strunih znanja,
potrebno je primjenjivati nastavne metode prisutne u pristupu usmjerenog na studenta, ali ne treba zanemariti vrijednost znanja,
ocjenjivanje je vano orue u poticanju uenja i znanja,
relevantno radno iskustvo je potrebno vrjednovati (ECTS

bodovima) tijekom studija i
ne treba precjenjivati utjecaj strune prakse (nema znaajan utjecaj na struno znanje).
U procesu visokog obrazovanja temeljenog na ishodima uenja

promijenjena je i uloga nastavnika36; nastavnici vie nisu samo
prenositelji znanja ve postaju dizajneri obrazovnih iskustava,
procesa i sredina 37.
5. 4.
Poslodavci kao dionici u sustavu

visokog obrazovanja
Europski i hrvatski okvir

Rezultati REFLEX projekta (vidjeti poglavlje 5.2 Uloga drutva u
sustavu visokog obrazovanja) pokazuju da studenti europskih sveuilita dobro kotiraju na tritu rada, da je stopa nezaposlenosti
unutar ove kategorije relativno mala (znatno manja od srednje
stope nezaposlenosti za sve kategorije stanovnitva) te da gotovo
75% zavrenih studenata smatra da su njihova znanja i sposobno36
O perspektivi nastavnika vie u Poglavlju 3 Matrica ishoda uenja
37 www.uwindsor.ca (prezentacija The Evolving Culture of Teaching and Learning at the

University of Windsor, Alan Wright 2006.)
61
sti na trenutanim poslovima dobro iskoritena. Neke od preporuka

za studente koje su formulirane po zavretku istraivanja unutar
projekta su: slijedite vlastite interese i sklonosti bez obzira na trenutanu situaciju na tritu (nema znaajne razlike u iskoritenosti
znanja i vjetina u razliitim strukama), prikupljajte iskustva izvan
visokog obrazovanja (relevantno za razvijanje kompetencija i bolji
ulaz u trite rada) i razvijajte mreu drutvenih kontakata. Poslodavcima se preporua bolja upotreba humanog potencijala radne
snage (znanja i sposobnosti svakog etvrtog zaposlenika nisu optimalno upotrijebljene), razvijanje politika koje e tretirati izraenu
feminizaciju radne snage i razvijanje naina boljeg prepoznavanja
kvalitete buduih zaposlenika38.
Potrebno je napomenuti da veina poslodavaca tek treba prepoznati strunjake koje europska i hrvatska sveuilita obrazuju u
okviru bolonjskog procesa, a jedan od naina transparentnog formuliranja znanja i vjetina koje deniraju pojedine profesionalne
kvalikacije su upravo formulirani ishodi uenja na razini studijskih
programa i predmeta39.
U Hrvatskoj se pitanjem perspektive poslodavaca u sustavu visokog obrazovanja due vrijeme bavi i Hrvatski zavod za zapoljavanje (tablica 13). Neki od zakljuaka formuliranih temeljem
razliitih aktivnosti Zavoda40 provedenih krajem 2008. godine su:
potrebno je podizati informiranost poslodavaca o visokokolskom
sustavu obrazovanja prema bolonjskom procesu, a posebno o novim strunim nazivima, potrebno je ukljuiti poduzetniku kulturu u sve razine sustava obrazovanja, potrebno je uskladiti sustav
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s realnim trenutnim i
buduim potrebama gospodarstva, visokog obrazovanja i hrvatskog drutva openito i potrebno je razvijati partnerstvo u obrazovanju za gospodarstvo.
38 www.reexproject.org
39 www.ond.vlaanderen.be/hogeronderwijs/bologna/BolognaSeminars/Luxembourg2008.
htm (Tema razmatrana na Bologna seminaru odranom u studenom 2008. godine u Luxembourgu pod nazivom Zapoljivost: Perspektiva poslodavaca i implikacije).
40 http://www.kpc.hr/index.php?vijest=71 (Zakljuci okruglog stola pod nazivom Znaaj
kompetencija na tritu rada, Krievci listopad 2008. Rasprava se bazirala na kljunim kompetencijama navedenim u radnom programu Obrazovanje i usavravanje koje je usvojilo
Europsko Vijee 2002. godine).
62
Tablica 13 - Potrebe poslodavaca za dodatnom izobrazbom radnika

prema vrsti znanja i vjetina41
ukupno
odgovora
vrsta znanja ili vjetina
Ua strukovna i tehnika znanja
u kojoj mjeri
broj
veoj
udio
manjoj
udio
2752
28,4
2059
74,8
693
25,2
Znanja rada na raunalu
1764
18,2
822
46,6
942
53,4
Znanje stranih jezika
1598
16,5
705
44,1
893
55,9
Vjetina ophoenja s klijentima
1607
16,6
856
53,3
751
46,7
Vjetine timske suradnje i komunikacije
1614
16,7
948
58,7
666
41,3
353
3,6
168
47,6
185
52,4
9688
100
5558
57,4
4130
42,6
Neka druga
ukupno
5. 4. 1.
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku istraivanje percepcije
ishoda uenja iz vizure poslodavaca
U okviru SUPER UNIOS projekta je sredinom 2008. i poetkom

2009. godine provedeno istraivanje poslodavaca koji zapoljavaju
zavrene studente osjekog sveuilita. Istraivanje je provedeno u podruju informatologije42 (narodne i akademske knjinice
na podruju Slavonije i Baranje) i graevinarstva43 (graevinske
tvrtke na podruju Slavonije i Baranje). Detaljniji podatci o organizaciji i provedbi ovog istraivanja mogu se nai u drugom dijelu
Prirunika, poglavlje 1, a ovdje e se sumarno navesti osnovni zakljuci. Poslodavci su u pravilu zadovoljni ishodima uenja zavrenih studenata, meutim, postoje podruja na kojima treba poraditi
tako da bi ocjena i stupanj zadovoljstva bili maksimalni. Takoer,
41 www.hzz.hr Hrvatski zavod za zapoljavanje, Anketa poslodavaca za 2008. godinu,
Zagreb, lipanj 2008.
42 U podruju informatologije poslodavci su bili ravnatelji narodnih i voditelji akademskih
knjinica osam hrvatskih upanija: Koprivniko-krievake, Bjelovarsko-bilogorske, Sisako-moslavake, Vukovarsko-srijemske, Osjeko-baranjske, Brodsko-posavske, Poekoslavonske te Virovitiko-podravske upanije, a miljenje su davali o svojim djelatnicima,
bivim studentima Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.
43 Poslodavci su bili graevinski poduzetnici, lanovi Drutva graevinskih inenjera Osijek iz pet hrvatskih upanija: Vukovarsko-srijemske, Osjeko-baranjske, Brodsko-posavske, Poeko-slavonske te Virovitiko-podravske upanije, a miljenje su davali o djelatnicima, bivim studentima Graevinskog fakulteta u Osijeku.
63
poeljno je ovo istraivanje ponoviti za nekoliko godina kada se

ponu zapoljavati prvi bolonjski studenti te prikupiti miljenja
poslodavaca i na osnovi njih izvriti korekcije u programu, ukoliko
se za time pokae potreba.
Informatologija
Uoeno je da postoje kompetencije koje poslodavci izuzetno visoko vrjednuju, a na koja Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku nije stavio dovoljan naglasak u studijskim programima. Isto tako, postoje kompetencije koje su poslodavcima nisko na ljestvici prioriteta (primjerice tehnika znanja i
vjetine), na koje je Odsjek stavio vei naglasak. I za narodne i
za akademske knjinice tri najpoeljnije kompetencije djelatnika
su iste, razlikuju se samo po redoslijedu vanosti; to su komunikativnost, pretraivanje i pronalaenje informacija, te obradba
informacija. Kod ocjenjivanja kompetencija svojih djelatnika, a
bivih studenata Odsjeka, narodne knjinice daju visoku ocjenu pretraivanju i pronalaenju informacija, dok su akademske
knjinice kritinije i ta je kompetencija meu etiri najloije ocijenjene kompetencije u uzorku. Zanimljivo je da su znanja i vjetine digitalizacije kod oba tipa knjinica stavljena na posljednje
mjesto po vanosti, a dobila su i najniu ocjenu kod ocjenjivanja
djelatnika. To to je knjinicama ta kompetencija malo vana,
govori u prilog tomu da knjinice jo nisu razvile svijest o potrebi
pokretanja projekata digitalizacije, posebice njihove vanosti za
ouvanje pisane batine. S druge strane, niska ocjena djelatnika moe se objasniti injenicom da su ti studenti studij zavrili
po tzv. starom programu, odnosno prije pokretanja bolonjskog
procesa. Stari je program bio vrlo tradicionalan i u njemu su tehnika znanja, a posebice znanja iz digitalizacije, bila u drugom
planu. Novi, temeljito revidiran bolonjski program studija informatologije44 daje vei naglasak upravo na kompetencije koje su
ovdje istaknute kao najpoeljnije: komunikativnost, pretraivanje i pronalaenje informacija, obradba grae, ali i na tehnika
znanja i vjetine i znanja digitalizacije.
44 S reformom programa dolo je i do promjene naziva. Od ak. god. 2005./06. Odsjek
za informacijske studije nudi studij informatologije koji priprema studente za rad u svim
informacijskim ustanovama (poput knjinica, arhiva, muzeja, ali i banaka, lmskih arhiva i
sl.).
64
Graevinarstvo
Istraivanjem se utvrdilo da postoje odstupanja u miljenjima poslodavaca s obzirom na djelatnost poduzea. Poduzea kojima je
osnovna djelatnost izvoenje graevinskih radova openito daju
bolje ocjene svojim djelatnicima za strune i tehnike kompetencije, to se moe objasniti paljivijom politikom upoljavanja gdje
se vie pozornosti posveuje znanjima i vjetinama kandidata, a
manje uvjetima kao to je kreativnost i poznavanje stranih jezika.
Uoeno je da postoje kompetencije koje poslodavci izuzetno visoko
vrjednuju, a na koja Graevinski fakultet Osijek nije stavio dovoljan
naglasak u svome programu. To je razvoj opih kompetencija (racionalno razmiljanje i samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira
informacija, sposobnost analize i sinteze) te razvoj pozitivnog stava
prema profesiji. I za izvoae i za projektante tri najpoeljnije kompetencije su iste: ope kompetencije, motiviranost za rad i strune
kompetencije. Kod ocjenjivanja svojih djelatnika, bivih studenata
Graevinskog fakulteta u Osijeku, poslodavci daju visoku ocjenu
strunim kompetencijama i tehnikim znanjima i vjetinama. S druge strane, niska ocjena djelatnika u podruju sistemskih kompetencija i motiviranosti za profesiju moe se objasniti injenicom da su
ti studenti studij zavrili po tzv. starom programu, odnosno prije
pokretanja bolonjskog procesa. Novi, temeljito revidiran bolonjski
program studija daje vei naglasak upravo na kompetencije koje
su ovdje istaknute kao najpoeljnije: komunikativnost, sposobnost
odabira informacija te sposobnost analize i sinteze. Podruja znanja
ili vjetina za koje anketirani smatraju da nedostaju inenjerima koji
su diplomirali na Graevinskom fakultetu u Osijeku, a potrebni su
za rad u praksi, navedeni su: temeljitija znanja iz podruja poznavanja materijala te vjetine rjeavanja praktinih zadataka u struci, poznavanje zakona o gradnji, praktini dio inenjerskog posla,
veza fakultet-stvarnost, racionalno razmiljanje, suradnja obrazovnih institucija i gospodarstva, izrada trino orijentiranih kalkulacija,
betonske konstrukcije, poznavanje rada na potrebnim raunalnim
programima, odlunost, educiranost za zavrne radove u graevinarstvu, voenje graevinskog dnevnika, izrada graevinske knjige
i dokaznice mjera, poznavanje nacrta, nauiti raditi timski.
65
5. 5.
Studenti kao dionici sustava visokog obrazovanja
Europski okvir45
U dokumentu Udruge europskih sveuilita (EUA) Trends V46 iz 2007.
godine koji prikazuje trendove u implementaciji bolonjskog procesa u
Europi, spominju se i pitanja studentske participacije u reformi visokog obrazovanja. Naglaena je znaajnija uloga studenata u procesu
visokog obrazovanja (izrijekom se spominje Hrvatska kao jedna od
zemalja sa znaajnom studentskom participacijom) u odnosu na izvjee iz 2003. godine, ali se navode i problemi nerazumijevanja znaenja ishoda uenja i njihove veze s ECTS sustavom i optereenjem
studenata na sveuilitima.
U istraivanju Bologna with Student Eyes 200747 ispitana je implementacija bolonjskog sustava iz studentske vizure. Istraivanje je
provedeno u okviru 40 nacionalnih studentskih organizacija, lanica
europske studentske krovne udruge ESIB. Osnovne preporuke istraivanja, vezane uz studentsku participaciju, su potreba za legalizacijom sudjelovanja studenata u procesu visokog obrazovanja, proirenje participacije studenata i u podrujima kao to su nancije i politika zapoljavanja na sveuilitima te uvaavanje znaaja miljenja
studenata od strane svih dionika procesa akademskog obrazovanja.
5. 5. 1.
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku istraivanje percepcije
ishoda uenja iz vizure studenata
U okviru SUPER UNIOS projekta je sredinom 2008. godine provedeno istraivanje studenata u vezi s percepcijom kompetencija,
vjetina i stavova steenih tijekom preddiplomskih / diplomskih /
poslijediplomskih studijskih programa. Ciljevi istraivanja bili su:
identicirati percepciju doprinosa obrazovnog sustava razvoju temeljnih kompetencija za ivot, izmjeriti percepciju vanosti i stvar45 Za razliku od istraivanja miljenja poslodavaca, koje se u odreenoj mjeri provodi i u
naoj dravi, istraivanja studenatske percepcije ishoda uenja unutar Hrvatske dosad nisu
bila realizirana.
46 www.eua.be/leadmin/user_upload/les/Publications/Trends_V_universities_shaping_
the_european_higher_education_area.pdf EUA publications Trends V:Universities Shaping
the Higher Education Area, 2007.
47 http://www.ond.vlaanderen.be/hogeronderwijs/bologna/documents/Bolognastudenteyes2007.pdf
66
ne razvijenosti strunih, opih, interpersonalnih, sistemskih kompetencija i motivacije za profesiju kod studenata razliitih razina
studiranja, analizirati percepciju zadovoljstva formalnim nastavnim
programom na kojem student trenutno studira ili ga je posljednjeg
zavrio i utvrditi zainteresiranost studenata za razliite mogunosti
u razvoju karijere (od samozapoljavanja do cjeloivotnog obrazovanja). Istraivanje je provedeno na uzorku od 199 studenata na
razliitim razinama studijskih programa (preddiplomski trogodinji bolonjski studijski program; bivi etverogodinji studijski
program, poslijediplomski specijalistiki ili doktorski studijski program) na tri sastavnice Sveuilita (Ekonomski fakultet, Filozofski
fakultet i Odjel za ziku). Detaljniji podatci o organizaciji i provedbi
ovog istraivanja mogu se nai u drugom dijelu Prirunika, poglavlje 2, a ovdje e se sumarno navesti osnovni zakljuci.
Obrazovni sustav znaajno pridonosi razvoju kompetencija i zapoljivosti na tritu rada. Stoga bi u ishode uenja svakog obrazovnog
programa trebalo ugraditi iskaze onoga to e student biti u stanju
uiniti, demonstrirati, rjeavati nakon poloenog studijskog programa. Istraivanjem je potvrena veoma dobra ocjena doprinosa prethodnog obrazovanja u razvijanju ope pismenosti i ope kulture studenata, ali istovremeno i nii doprinos razvoju poduzetnikih sposobnosti. S druge strane, istraivanjem je utvreno da studenti smatraju
da su za zapoljavanje na tritu rada najvanija: struna znanja,
motiviranost i interpersonalne vjetine. Za zapoljivost studenta nakon obrazovanja manje su vane sistemske i ope kompetencije, to
ne odgovara u potpunosti oekivanjima trita rada u 21. stoljeu.
Izabrani studijski programi u visokoj mjeri ispunjavaju oekivanja
studenata u podruju razvijanja motiviranosti za profesiju, no istovremeno relativno nie ispunjavaju oekivanja u pogledu razvoja sistemskih kompetencija (prilagodljivosti, kreativnosti, inicijativnosti).
Europska unija u vezi s dizajniranjem obrazovnih programa preporuuje razvijanje integralnih, a ne parcijalnih kompetencija. Uvoenje
ishoda uenja u dizajniranje studijskih programa uvelike bi moglo
pridonijeti razvijanju integralnih vjetina (od opih do specinih), te
na taj nain poveati zapoljivost studenata nakon zavretka studijskih programa. Zanimljivo je naznaiti da relativno mali broj studenata pokazuje interes za pokretake - poduzetnike aktivnosti. Iako
taj interes ovisi i o drugim vanim imbenicima (opoj ekonomskoj
i drutvenoj situaciji, privlanosti prihoda iz takve aktivnosti i vjero-
67
jatnosti da e osoba biti uspjena,...) praktina znanja poveavaju

interes za ovakvom opcijom u razvoju karijere, a i ukupne drutvene koristi. Istraivanjem je utvreno da studenti, usprkos relativno
visokoj percepciji ispunjenih oekivanja u vezi s razvojem kompetencija na trenutno upisanim studijima, vie interesa pokazuju za
zapoljavanjem kod drugih poslodavaca ili za nastavak obrazovanja,
nego li za pokretanjem vlastitog poduzea. Prijelaz iz studentskog
statusa u status zaposlene/nezaposlene osobe, predstavlja dramatinu promjenu u ivotu svake mlade osobe. Dizajniranje obrazovnih
programa na jasno postavljenim ishodima uenja uvelike bi olakao
prelazak iz statusa studenta u status (samo)zaposlene osobe. Istovremeno, obrazovni programi temeljeni na ishodima uenja naglaavaju praktinost i primjenjivost steenih znanja u realnoj poslovnoj
praksi te tako poveavaju prepoznatljivost steenih kompetencija iz
perspektive studenata, poslodavaca te obrazovnih institucija.
U travnju 2008. u okviru SUPER UNIOS projekta je provedena i radionica pod nazivom Imam diplomu to sad?48 za studente svih sastavnica osjekog Sveuilita. Sudionici radionice vrjednovali su neke
znaajke sustava visokog obrazovanja (ocjenama od 1 do 5) te nastojali denirati jaz koji nastaje izmeu njihove percepcije vanosti
tih znaajki i trenutnog stanja na fakultetima na kojima studiraju
(tablica 14).
Tablica 14 - Ocjene vanosti i trenutnog stanja znaajki sustava visokog
obrazovanja na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku49
Odnos profesor
- student
Struna znanja
Priprema za
trite rada
Opremljenost
Vanost
4,45
4,32
4,18
3,91
Trenutno stanje
3,77
3,36
2,68
2,91
U diskusiji i pismenoj evaluaciji radionice studenti su navodili teme

o kojima bi eljeli dobiti dodatne informacije. Najzastupljenije teme
bile su: mogunosti daljnjeg obrazovanja, mogunosti zapoljavanja, razgovori s poslodavcima, informacije o bolonjskom sustavu i
novim strunim nazivima i razlikama prema starom programu, o
nagradama na temelju ocjena, radova i drugih uspjeha studenata te
o prolima radnika koje trite treba.
48 Detaljnije o organizaciji, provedbi i rezultatima radionice u drugom dijelu ovog prirunika.
68
6. | STRATEGIJA UVOENJA ISHODA UENJA NA

SVEUILITU JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU49|
Ishodi uenja intenzivno se istrauju i razrauju u razliitim dokumentima vezanim za Bolonjsku deklaraciju. Ishodi uenja predstavljaju jednu od osnova za transparentno visoko obrazovanje i kvalikacije. Imaju svoju primjenu na tri razine: (1) lokalna razina na
pojedinanim visokoobrazovnim institucijama; (2) nacionalna razina kroz kvalikacijski okvir i sustave osiguranja kvalitete; (3) internacionalna razina za iroko priznavanje programa i njihovu transparentnost. Pristup koji se temelji na ishodima uenja ima znaajan
utjecaj na razvoj nastavnog plana, nastavni proces, proces uenja,
te osiguranje kvalitete. Primjena ishoda uenja pri razvoju novih
nastavnih planova i programa predstavlja osnovu promjene u odnosu na dosadanji pristup. Ishodi uenja predstavljaju promjenu iz
sustava kojemu je u centru predavanje u sustav kojemu je u centru
uenje, odnosno iz sustava kojemu je u centru profesor u sustav u
ijem je centru student. Razvoj nastavnih predmeta (modula), koristei ishode uenja, znai prelazak pozornosti sa sadraja predmeta
(modula) na njegov krajnji rezultat, odnosno to je to student sposoban raditi nakon uspjenog zavretka predmeta (modula). Ishodi
uenja pomau studentima, jer im je jasno to se od njih oekuje
na studiju ili predmetu (modulu), a s tim je u vezi i vea uspjenost
studiranja. Nadalje, ishodi uenja pomau nastavnicima da se fokusiraju tono na eljenu razini znanja i vjetina studenata iz pojedi49 Strategija usvojena na sjednici Odbora za osiguranje i unaprjeenje kvalietete Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 3. lipnja 2008. godine.
69
nog predmeta (modula). Ishodi uenja predstavljaju i vrlo koristan

prirunik za informiranje potencijalnih studenata, ali i poslodavaca,
o razini znanja i razumijevanja kojima e diplomant raspolagati.
Na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao i u cijelom
visokoobrazovnom sustavu Hrvatske, uvoenje ishoda uenja i na
njima baziran razvoj programa je na samom poetku. Stoga je neophodno zapoeti s razvojem sustava za uvoenje ishoda uenja i
njihove implementacije na svim sastavnicama Sveuilita.
Planirane aktivnosti za razdoblje od 2008. do 2013. godine:
[1] Ustrojavanje Sveuilinog ureda za razvoj nastavnog
procesa (RNP ured)
Ovakav ured postoji na sveuilitima u Europi (UCE Birmingham
Staff and Student Development Department; Kingston University Learning and Teaching development Unit) i neophodan je za
kvalitetnu i sustavnu primjenu ishoda uenja u nastavnom procesu
Sveuilita. Ured provodi sve aktivnosti vezane za ishode uenja,
njihovu primjenu u izradi nastavnih planova, odrava kontakte s
bivim studentima, potie i odrava kontakte s poslodavcima, izrauje i izdaje materijale vezane za ishode uenja, organizira radionice, provodi i analizira ankete i slino.
[2] Obuka djelatnika RNP-a
S ciljem kvalitetne implementacije ishoda uenja u nastavni proces
Sveuilita djelatnici RNP ureda moraju proi obuku na jednom ili
vie europskih sveuilita koji imaju razvijene sline urede za praenje ishoda uenja, ali i karijere zavrenih studenata (Sveuilite
Leuven Belgija; Sveuilite Bristol Velika Britanija; Sveuilite
Westminster Velika Britanija).
[3] Uspostavljanje suradnje sa slinim uredima
Nakon formiranja ureda i obuke djelatnika potrebno je RNP ured
Sveuilita umreiti, odnosno povezati sa slinim uredima na sveuilitima u Europi kako bi bio u toku s najnovijim pravcima u visokoobrazovnom sustavu Europske Unije. Razmjenom iskustava s
kolegama na drugim sveuilitima, postie se bolja i kvalitetnija
primjena ishoda uenja na matinom sveuilitu. Ovdje je potrebno
iskoristiti bilateralne ugovore s partnerskim sveuilitima u Austriji,
70
Norvekoj, Njemakoj i vedskoj, te Maribor Network sveuilinu

mreu.
[4] Organizacija sveuilinih radionica
Tijekom svake akademske godine potrebno je organizirati dvije radionice (poetak zimskog i ljetnog semestra) za djelatnike Sveuilita s
ciljem: (1) informiranja o ishodima uenja i potrebi njihovog inkorporiranja u nastavni proces; (2) zajednike razrade i deniranja ishoda
uenja za pojedine programe ili predmete; (3) prenoenje iskustava
o ishodima uenja s drugih sveuilita kroz prezentacije i rad na ishodima uenja s pozvanim predavaima stranih sveuilita; (4) analize
anketnih upitnika i poboljanja njihove forme i kvalitete pitanja.
Jednom godinje potrebno je organizirati radionice sa studentima
na kojima e se i njih upoznati s ishodima uenja, te uti njihova miljenja i oekivanja u svezi studija koje pohaaju. Sugestije i
primjedbe studenata potrebno je analizirati i, koliko je to mogue,
izvriti potrebne izmjene i prilagodbe.
Godinje je potrebno pozvati i predstavnike poslodavaca buduih diplomanata i organizirati zajedniku radionicu s nastavnicima i studentima, kako bi se kroz iznoenje iskustava i potreba svih triju strana denirala najbolja rjeenja i unaprjeenja nastavnog procesa.
[5] Izrada prirunika za pisanje ishoda uenja
Izuzetno je bitno denirati jedinstveni nain pisanja i razrade ishoda uenja za sve sastavnice Sveuilita kako bi proces uvoenja i
primjene ishoda uenja bio usporediv i visokokvalitetan. U priruniku je potrebno denirati: to su to ishodi uenja, proces ishoda
uenja, prednosti uvoenja ishoda uenja, nain deniranja ishoda
uenja na razini programa, nain deniranja ishoda uenja na razini
predmeta (modula), nain pisanja ishoda uenja, nain povezivanja
ishoda uenja s ocjenjivanjem.
[6] Izrada jedinstvenih obrazaca za pisanje sadraja predmeta (modula) i programa za sve sastavnice Sveuilita
Obrasci trebaju imati tono denirana poglavlja od ciljeva, potrebnog predznanja, tematskih cjelina, ishoda uenja te potrebne literature.
71
[7] Izrada anketnih obrazaca za bive studente i provedba

ankete
Obrasci trebaju posluiti za analizu zapoljavanja diplomanata Sveuilita i njihovog zadovoljstva steenim znanjima i vjetinama, te
mogunosti primjene istih na poslovima koje rade. Formulari trebaju sadravati i pitanja vezana za probleme s kojima se pri zapoljavanju susreu, nedostatcima njihovog obrazovanja i znanjima koja
im nedostaju, ali i o prednostima koje imaju s obzirom na steena
znanja i vjetine. Ova bi anketiranja trebalo provoditi pet godina
nakon to je student diplomirao. Za ovakva anketiranja potrebno
je koristiti bazu zavrenih studenata Alumni kluba Sveuilita. Rezultati ankete e posluiti za poboljanja u organizaciji i sadraju
pojedinih predmeta (modula) ili cijelih programa, te e se na osnovi
nje inicirati i izrada novih predmeta (modula) ili cijelih studijskih
programa.
[8] Formiranje baze podataka poslodavaca
Formirati bazu podataka o potencijalnim poslodavcima zavrenih
studenata Sveuilita koja e posluiti za organiziranje zajednikih
radionica, informiranje studenata o moguem zapoljavanju te za
anketiranje poslodavaca zavrenih studenata.
[9] Izrada anketnih obrazaca za poslodavce i provedba ankete
Obrasci trebaju posluiti za analizu razine znanja i vjetina zavrenih studenata sa stajalita poslodavca. Takoer, anketa treba otkriti
i koji su to nedostatci u obrazovanju studenata te koja im znanja i
vjetine prema miljenju poslodavaca nedostaju. Rezultati ankete
kombinirat e se s rezultatima ankete zavrenih studenata te e
posluiti za poboljanja u organizaciji i sadraju pojedinih predmeta
(modula) ili cijelih programa. Na osnovi rezultata mogue je da e
doi do iniciranja izrade novih predmeta (modula) ili cijelih studijskih programa.
[10] Imenovanje osobe zaduene za suradnju s RNP uredom
na svakoj pojedinoj sastavnici Sveuilita
72
7.
| ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ZA PODRKU

UVOENJU ISHODA UENJA NA SVEUILITU
JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU |
Sukladno strategiji Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

o uvoenju ishoda uenja u razvoj studijskih programa i odredbama Pravilnika o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete
na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, od 29. rujna
2006. godine aktivnosti na uvoenju ishoda uenja povjeravaju se
Odboru za unaprjeivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Za potrebe
uvoenja ishoda uenja mijenja se Pravilnikom denirana nadlenost Odbora koja se proiruje aktivnostima planiranja i uvoenja
ishoda uenja u visoko obrazovanje.
Sukladno strategiji o uvoenju ishoda uenja, unutar organizacijske strukture Odbora formira se radna skupina za razvoj nastavnih
procesa (RNP). Zadatak radne skupine je praenje razvoja ishoda
uenja i uvoenje ishoda uenja u visoko obrazovanje na Sveuilitu.
Organizacijska struktura za podrku uvoenju ishoda uenja na
Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s naglaskom na
organizacijsku strukturu Odbora za unaprjeivanje i osiguranje
kvalitete, prikazana je na slici 9.
73
Slika 9 - Organizacijska struktura za podrku uvoenju ishoda uenja

na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Sukladno proirenju aktivnosti i nadlenosti Odbora, proiruje se nadlenost povjerenstava za unaprjeivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveuilita.
Nadlenost Odbora
Odbor prati i nadzire sustav kvalitete Sveuilita.
Odbor provodi strateko planiranje i donosi odluke o smjernicama
i postupcima osiguranja i unaprjeenja kvalitete.
Odbor predlae rektoru i Senatu konkretne projekte i aktivnosti
te potie inovacije i razvoj sa svrhom osiguranja, unaprjeenja i
promicanja kvalitete.
Odbor osigurava djelotvornost postupaka unaprjeenja kvalitete
te nadzire uinkovitost provedbe propisanih mehanizama za osiguranje i unaprjeenje kvalitete na znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveuilita.
74
Odbor prati razvoj ishoda uenja.

Odbor denira i predlae mehanizme za uvoenja ishoda uenja
u visoko obrazovanje na Sveuilitu.
Radna grupa unutar Odbora uspostavlja suradnju sa slinim uredima na hrvatskim i europskim sveuilitima.
Radna grupa unutar Odbora organizira sveuiline radionice na
temu ishoda uenja.
Radna grupa unutar Odbora izrauje vodi za pisanje ishoda uenja.
Nadlenost povjerenstva
Povjerenstvo znanstveno-nastavne sastavnice organizira, koordinira i provodi postupke vrjednovanja i razvija unutarnje mehanizme osiguravanja, unaprjeenja i promicanja kvalitete na razini
znanstveno-nastavne sastavnice Sveuilita.
Povjerenstvo znanstveno-nastavne sastavnice u suradnji s Odborom i Centrom:
planira strategiju unaprjeenja kvalitete znanstveno-nastavne sastavnice
provodi program procjene i postupak unaprjeenja kvalitete

znanstveno-nastavne sastavnice
koordinira provedbu projekata za profesionalni i struni razvoj kadrova u podruju kvalitete.
Povjerenstvo znanstveno-nastavne sastavnice provodi postupke

uvoenja ishoda uenja u studijske programe.
Povjerenstvo znanstveno-nastavne sastavnice organizira obrazovanje i usavravanje nastavnika za potrebe uvoenja ishoda
uenja.
Radna grupa unutar povjerenstva znanstveno-nastavne sastavnice vodi bazu podataka o poslodavcima i provodi anketiranje poslodavaca.
Radna grupa unutar povjerenstva znanstveno-nastavne sastavnice vodi bazu podataka o zavrenim studentima i provodi anketiranje zavrenih studenata.
75
II dio
77
8.
| PROJEKT SUPER UNIOS |
Jednogodinji projekt Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja

u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku projekt je kontinuiteta koji na temeljima postojee
strukture sustava za osiguranje unaprjeenja kvalitete obrazovanja nastoji denirati i promovirati mjesto ishoda uenja u
akademskom obrazovanju na osjekom sveuilitu.
Uloga ishoda uenja u akademskom obrazovanju na osjekom sveuilitu denirana je kroz institucijsku strategiju i organizacijsku strukturu50 koja podrava sustavno uvoenje ishoda uenja
u obrazovanje.
Tijekom projekta lanovi projektnog tima educirani su za osposobljavanje nastavnika za deniranje i mjerenje ishoda uenja na train
the trainers radionici. Radionica je odrana 7. oujka 2008. godine,
a voditelj radionice bio je prof.dr.sc. Sergij Gabrek, lan projektnog tima i ekspert za podruje ishoda uenja. Za nastavnike svih
znanstveno nastavnih sastavnica Sveuilita odrane su radionice o
ishodima uenja koje su temelj programa sustavnog i kontinuiranog educiranja nastavnika. U razdoblju od 15. do 30. studenog 2008., pod vodstvom lanova projektnog tima, odrano je deset
radionica na kojima je sudjelovalo 194 nastavnika Sveuilita.
52 Strategija i organizacijska struktura za podrku uvoenju ishoda uenja prihvaena
je na sjednici Odbora za uspostavljanje i unaprjeivanje kvalitete na Sveuilitu Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku, odranoj 3. lipnja 2008. godine
79
SUPER UNIOS projekt je u deniranje poeljnih ishoda uenja ukljuio i studente kroz studentsku radionicu Imam diplomu to
sad? (odrana 24. travnja 2008. godine) i studentsku tribinu
odranu 3. lipnja 2008. Percepcija ishoda uenja kroz studentsku
vizuru istraena je i anketiranjem 199 studenata razliitih sastavnica Sveuilita (Ekonomski fakultet, Filozofski fakultet, Odjel
za ziku).
U okviru projekta provedeno je i anketiranje poslodavaca koji
zapoljavaju zavrene studente osjekog Sveuilita u podruju
informatologije i graevinarstva s ciljem ukljuivanja miljenja poslodavaca u formuliranje ishoda uenja.
U ovom dijelu Prirunika nalaze se radni materijali koji su
dio priprema i rezultata navedenih istraivanja.
80
9.
| ULOGA STUDENATA U FORMULIRANJU

ISHODA UENJA |
prof.dr.sc. Sanja Pfeifer

Ekonomski fakultet
9. 1. Ispitivanje percepcije ishoda uenja na uzorku
studenata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku
U okviru projekta Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - SUPER UNIOS provedeno je anketiranje studenata u vezi s
percepcijom kompetencija, vjetina i stavova steenih tijekom preddiplomskih / diplomskih / poslijediplomskih studijskih programa.
Ciljevi ovog istaivanja su:
identicirati percepciju doprinosa obrazovnog sustava razvoju temeljnih kompetencija za ivot
izmjeriti percepciju vanosti i stvarne razvijenosti strunih,
opih, interpersonalnih, sistemskih kompetencija i motivacije za profesiju kod studenata razliitih razina studiranja
analizirati percepciju zadovoljstva formalnim nastavnim
programom na kojem student trenutno studira ili ga je posljednjeg zavrio
utvrditi zainteresiranost studenata za razliite mogunosti
u razvoju karijere (od samozapoljavanja do cjeloivotnog
obrazovanja).
81
9. 1. 1.
Uzorak
Istraivanje percepcije ishoda uenja izvreno je na prigodnom
uzorku studenata Sveilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Istraivanjem je obuhvaeno ukupno 199 studenata na razliitim razinama studijskih programa: preddiplomski trogodinji
bolonjski studijski program; bivi etverogodinji studijski
program, poslijediplomski specijalistiki ili doktorski studijski program. Struktura uzorka prema sastavnicama upisanoj razini studija te spolu, prikazana je na slikama 1 i 2.
Odjel za fiziku
preddiplomski trogodinji program
Ekonomski fakultet
dodiplomski etverogodinji studij
Odjel za fiziku dodiplomski

etverogodinji program
Filozofski fakultet
dodiplomski
etverogodinji studij
Ekonomski fakultet
preddiplomski
trogodinji studij
Filozofski fakultet
preddiplomski trogodinji studij
Slika 1 - Struktura uzorka prema razini studiranja

i sastavnicama Sveuilita
Anketiranje studenata provedeno je u razdoblju travanj-lipanj

2008. godine. Studenti preddiplomskih te poslijediplomskih specijalistikih studijskih programa anketirani su nakon ili tijekom redovite nastave. Stopa povrata anketa odgovara stopi prisustva na
predavanjima, te je relativno visoka kod studijskih progama poput
zike (81%) ili knjievnosti, a neto nia kod studenata ekonomije
(67% preddiplomski studij smjera poduzetnitvo). Studenti bivih
etverogodinjih studija anketirani su kontaktiranjem njihove alumni udruge. Budui da je rije o anketiranju potom, stopa oda-
82
Slika 2 - Struktura uzorka prema spolu
ziva od 10% odgovara uobiajenim stopama povrata u ovakvom

tipu prikupljanja podataka. Studenti poslijediplomskog doktorskog
programa Knjievnost anketirani su e-mailom, te su svoje odgovore dostavili u elektronskom obliku u velikom broju.
Metodologija istraivanja
Za potrebe ovog istraivanja kreiran je anketni obrazac (Prilog I Anketni upitnik) koji se sastojao od ukupno 11 nezavisnih i 27 zavisnih initelja ishoda uenja. Nezavisni initelji ishoda uenja obuhvatili su demografske i psihosociografske podatke o ispitanicima
(spol, dob, steena obrazovna kvalikacija, radno mjesto, iskustvo).
Zavisni initelji ishoda uenja obuhvaaju percepciju vanosti, te
stvarne razvijenosti kompetencija koje se oekuju kao ishodi obrazovnih sustava u 21. stoljeu. Za kreiranje ove liste koritena je
preporuka Europske komisije vezana uz kljune kompetencije za
ivot. Doprinos i zadovoljenost oekivanja pojedinog studijskog programa u izgradnji kompetencija studenti su ocjenjivali Likertovom
ljestvicom u rasponu od 1 (nedovoljno) do 5 (izvrsno). Na isti nain
ocijenili su i svoj interes za razliite ponuene mogunosti u razvoju
karijere (od samozapoljavanja, zapoljavanja kod drugog poslodavca, do nastavka formalnog ili neformalnog obrazovanja).
Podatci su analizirani koritenjem parametrijskih i neparametrijskih
statistikih metoda. Tablica 1 sistematizira zavisne initelje ishoda uenja u istraivanju, a tablica 2 prikazuje koncepcijski okvir istraivanja.
83
Tablica 1 - Popis zavisnih initelja ishoda uenja
Opa pismenost u materinjem jeziku (sposobnost koritenja

usmene i pismene komunikacije u razliitim situacijama: od posla, obitelji do slobodnog vremena)
Strani jezici (sposobnost koritenja stranog jezika za usmeno
i pismeno izraavanje u poslovnom, obiteljskom ili obrazovnom
okruenju)
Numerika i prirodoznanstvena pismenost (koritenje
osnovnih raunskih operacija - od zbrajanja do dijeljenja, izrauna postotka ili omjera, te koritenje prostornih ili logikih zakljuaka (koritenje formula ili geometrijskih oblika) za opisivanje
ili objanjavanje pojava; razumijevanje prirodnih zakonitosti i
sposobnost koritenja tehnologije za prilagodbu ili modiciranje
prirodnih uvjeta sukladno ljudskim potrebama)
Digitalne kompetencije (koritenje informacijsko komunikacijske tehnologije za pronalaenje, pohranjivanje, prezentiranje
ili ocjenjivanje i komuniciranje informacijskih sadraja)
Sposobnost uenja (sposobnost reguliranja osobnog uenja,
efektivnog koritenja vremena, rjeavanje problema, usvajanje i
primjena novih saznanja, upravljanje razvojem vlastite karijere)
Interpersonalne, socijalne kompetencije i javno djelovanje (sposobnost ukljuivanja na konstruktivan nain u interakciju s drugim pojedincima ili grupama, sposobnost ukljuivanja u
civilno drutvo, demokratske principe djelovanja)
Kompetencije za pokretake i poduzetnike aktivnosti
(sposobnost inoviranja, ali i podupiranja inovacija drugih, sposobnost prilagodbe, preuzimanje odgovornosti za vlastitu sudbinu, motiviranost za postignuima)
Opa kultura (sposobnost stvaranja ili potivanja razliitih kreativnih izriaja, potivanje kulturnih i jezikih razliitosti, razvijen osjeaj za kulturni identitet, otvorenost prema kulturnoj raznolikosti drugih)
84
Tablica 2 - Koncepcijski okvir istraivanja

Ishodi uenja
Strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija,
metoda i tehnika karakteristinih za struku)
Bolja
osposobljenost
Ope kompetencije
(racionalno razmiljanje i samostalnost u
odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze)
Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna
komunikacija, prezentacijske vjetine...)
Sistemske kompetencije (prilagodljivost,
kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh)
Vei rezultati
Vea zapoljivost
nakon zavretka
obrazovanja
Vei interes za
poduzetnikom
aktivnou
Motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i

njezinim etikim naelima)
Rezultati istraivanja
Percepcija doprinosa prethodnog obrazovanja razvoju osobnih
kompetencija
Istraivanjem je utvreno da su studenti Sveuilita veoma zadovoljni doprinosom prethodno steenog obrazovanja u pogledu
razvoja ope pismenosti, kulture, numerike, digitalne pismenosti
i slino. Najmanju ocjenu dodijelili su doprinosu prethodnog obrazovanja razvoju poduzetnikih kompetencija (slika 3).
Percepcija vanosti i stvarne razvijenosti pojedinog tipa kompetencija
Studenti smatraju da su strune kompetencije, motivacija, interpersonalne i sistemske kompetencije najvaniji ishodi uenja. S
druge strane, utvreno je da su im najrazvijenije sistemske, ope
i strune kompetencije. Iako ne postoji statistiki signikantna razlika izmeu ocjena vanosti i stvarne razvijenosti pojedinog tipa
kompetencija na osobnoj razini, zanimljivo je naglasiti da je jaz
izmeu percipirane vanosti i razvijenosti najvei kod interpersonalnih i strunih kompetencija (slika 4).
85
Slika 3 - Prosjeana ocjena doprinosa prethodnog obrazovanja razvoju

temeljnih kompetencija za ivot u 21. stoljeu
Slika 4 - Ocjena vanosti / razvijenosti kompetencija na osobnoj razini
86
Zadovoljstvo upisanim studijskim programom

Upisani studijski programi dobro zadovoljavaju oekivanja studenata (slika 5). Najvei stupanj zadovoljstva ostvarenjem oekivanja od upisanog programa, primjetan je u podruju razvijanja
motiviranosti za profesiju te interpersonalnih i komunikacijskih
kompetencija. Neto nii stupanj ostvarenja oekivanja studenti
daju razvoju sistemskih kompetencija (prilagodljivosti, kreativnosti i pokretakog/poduzetnikog duha).
Slika 5 - Ostvarenje oekivanja od upisanog studijskog programa
Slika 6 - Percepcija interesa za zapoljavanjem

i nastavkom obrazovanja
87
Mogunosti u osobnom razvoju

Studenti najveu ocjenu daju interesu za nastavak neformalnog
obrazovanja, a najmanju komercijalizaciji osobnih kompetencija
kroz pokretanje samostalnog poduzetnikog pothvata (slika 6).
Zakljuci istraivanja
Obrazovni sustav znaajno pridonosi razvoju kompetencija i zapoljivosti na tritu rada. Stoga bi u ishode uenja svakog obrazovnog programa trebalo ugraditi iskaze onoga to e student biti u
stanju uiniti, demonstrirati, rjeavati nakon poloenog studijskog
programa. Istraivanjem je potvrena veoma dobra ocjena doprinosa prethodnog obrazovanja u razvijanju ope pismenosti i ope
kulture studenata, ali istovremeno i nii doprinos razvoju poduzetnikih sposobnosti.
S druge strane, istraivanjem je utvreno da da studenti smatraju
da su za zapoljavanje na tritu rada najvanija struna znanja,
motiviranost i interpersonalne vjetine, odnosno, da su za zapoljivost studenta nakon obrazovanja manje vane sistemske i ope
kompetencije, to ne odgovara u potpunosti oekivanjima trita
rada u 21. stoljeu.
Izabrani studijski programi u visokoj mjeri ispunjavaju oekivanja
studenata u podruju razvijanja motiviranosti za profesiju, no istovremeno relativno nie ispunjavaju oekivanja u pogledu razvoja
sistemskih kompetencija (prilagodljivosti, kreativnosti, inicijativnosti). EU u vezi s dizajniranjem obrazovnih programa preporuuje razvijanje integralnih, a ne parcijalnih kompetencija. Uvoenje
ishoda uenja u dizajniranje studijskih programa uvelike bi moglo
pridonijeti razvijanju integralnih vjetina (od opih do specinih),
te na taj nain poveati zapoljivost studenata nakon zavretka
studijskih programa.
Zanimljivo je naznaiti da relativno mali broj studenata pokazuje
interes za pokretake - poduzetnike aktivnosti. Iako taj interes
ovisi i o drugim vanim imbenicima (opoj ekonomskoj i drutvenoj situaciji, privlanosti prihoda iz takve aktivnosti i vjerojatnosti
da e osoba biti uspjena,...) praktina znanja poveavaju interes
za ovakvom opcijom u razvoju karijere, a i ukupne drutvene koristi. Istraivanjem je utvreno da studenti, usprkos relativno viso-
88
koj percepciji ispunjenih oekivanja u vezi s razvojem kompetencija na trenutano upisanim studijima, vie interesa pokazuju za
zapoljavanjem kod drugih poslodavaca ili za nastavak obrazovanja nego li za pokretanjem vlastitog poduzea. Prijelaz iz studentskog statusa u status zaposlene/nezaposlene osobe, predstavlja
dramatinu promjenu u ivotu svake mlade osobe. Dizajniranje
obrazovnih programa na jasno postavljenim ishodima uenja uvelike bi olakao prelazak iz statusa studenta u status (samo)
zaposlene osobe. Istovremeno, obrazovni programi temeljeni na
ishodima uenja naglaavaju praktinost i primjenjivost steenih
znanja u realnoj poslovnoj praksi te tako poveavaju prepoznatljivost steenih kompetencija iz perspektive studenata, poslodavaca,
te obrazovnih institucija.
89
9. 1. 2.
Prilog I Anketni upitnik
Upisati naziv visokokolske institucije: __________________________

Naziv studijskog programa na kojem ste trenutno: ________________
Anketni listi - ISHODI UENJA

Studenti
U sklopu jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju uenja u
obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS) vrimo anketiranje studenata u vezi s percepcijom
kompetencija, vjetina i stavova steenih tijekom preddiplomskog / diplomskog studija. Molimo vas da odvojite 15 min vremena i odgovorite
na dolje navedena pitanja. Na pitanja odgovarajte dopunjavanjem ili zaokruivanjem odabranog odgovora. Zahvaljujemo na suradnji.
I Opi podatci:
1. Zaokruite spol.
2. Upiite godinu roenja.
3. Zaokruite status koji ste imali tijekom studiranja.
1. Muki
2. enski
______________
1. Redovit student
2. Izvanredan student
1. srednjokolska diploma (upiite naziv):_______________________

2. Diploma preddiplomskog studija (trogodinji sveuilini programi)
4. Zaokruite
najviu dosegnutu obrazovnu
kvalikaciju, te
upiite naziv
institucije na
kojoj je steena
________________________________________________________
3. Diploma diplomskog studija (bivi etverogodinji sveuilini programi)
________________________________________________________
4. Diploma poslijediplomskog studija (specijalistiki studiji nakon etverogodinjeg sveuilinog studija)

_______________________________________________________
90
1. Izvrstan
5. Zaokruite broj ispred ocjene koja najbolje opisuje
va prosjeno ostvareni uspjeh tijekom studiranja.
2. Vrlo dobar
3. Dobar
4. Dovoljan
6. Upiite godinu upisa i godinu diplomiranja na najviem studijskom programu koji ste zavrili. Ukoliko ste
trenutno upisani na preddiplomskom studiju preskoite ovo pitanje.
7. Ukoliko ste zaposleni upiite broj godina
radnog staa i naziv radnog mjesta na kojem
trenutno radite.
Upis _____________________
Diploma __________________
Radni
sta:
_______________________________
Radno
mjesto:
____________________________
II ISHODI UENJA
Ocijenite u kojoj je mjeri obrazovni sustav pridonosi razvoju vaih temeljnih kompetencija za ivot
1 nimalo ne pridonosi | 5 iznimno pridonosi
Opa pismenost u materinjem jeziku (sposobnost koritenja usmene i pismene komunikacije u razliitim situacijama: od posla, obitelji do
slobodnog vremena)
Strani jezici (sposobnost koritenja stranog jezika za usmeno i pismeno

izraavanje u poslovnom, obiteljskom ili obrazovnom okruenju)
Numerika i prirodoznanstvena pismenost (koritenje osnovnih raunskih operacija - od zbrajanja do dijeljenja, izrauna postotka ili omjera, te koritenja formula ili geometrijskih odnosa za zakljuivanje, opisivanje ili objanjavanje pojava; razumijevanje prirodnih zakonitosti i
sposobnost koritenja tehnologije za prilagodbu ili modiciranje prirodnih
uvjeta sukladno ljudskim potrebama)
Digitalne kompetencije (koritenje informacijsko komunikacijske tehnologije za pronalaenje, pohranjivanje, prezentaciju ili ocjenjivanje informacijskih sadraja)
Sposobnost uenja (sposobnost reguliranja osobnog uenja, efektivnog koritenja vremena, rjeavanje problema; usvajanje i primjena novih saznanja, upravljanje razvojem vlastite karijere)
Interpersonalne, socijalne kompetencije i javno djelovanje (sposobnost ukljuivanja na konstruktivan nain u interakciju sa drugim pojedincima ili grupama; sposobnost ukljuivanja u civilno drutvo i demokratske principe djelovanja)
Kompetencije za pokretake i poduzetnike aktivnosti (sposobnost

inoviranja ali i podupiranja inovacija drugih, sposobnost prilagodbe; preuzimanje odgovornosti za vlastitu sudbinu, motiviranost za postignuima)
Opa kultura (sposobnost stvaranja ili potivanja razliitih kreativnih

izriaja, potivanje kulturnih i jezinih razliitosti, razvijen osjeaj za kulturni identitet, otvorenost prema kulturnoj raznolikosti drugih)
91
Upisati naziv visokokolske institucije: ________________________

Naziv studijskog programa na kojem ste trenutno: ______________
Ocijenite vanost pojedinih kompetencija za zapoljivost studenata openito. Za
svaku navedenu kompetenciju zaokruite odgovarajuu ocjenu koristei sljedeu
ljestvicu:
1 najmanje vano
...
5 iznimno vano
NP - ne mogu procijeniti
Kompetencije
1
NP
Strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije,

primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku)
NP
Ope kompetencije
(racionalno razmiljanje i samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze)
NP
Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u

timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine...)
NP
Sistemske kompetencije
(prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh)
NP
Motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema

odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima)
Za svaku od navedenih kompetencija zaokruite ocjenu koja najbolje opisuje stvarnu

razvijenost te kompetencije kod vas osobno. Pri ocjenjivanju koristite sljedeu ljestvicu:
1 nerazvijena odsutna;
2 djelomino razvijena;
3 polovino razvijena;
4 veoma dobro razvijena
5 u potpunosti razvijena;
NP ne mogu procijeniti
92

NP
Ope kompetencije
NP
Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine...)
NP
Sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh)
NP

NP
Za svaku od navedenih kompetencija zaokruite ocjenu koja najbolje opisuje u kojoj

mjeri formalni nastavni program ispunjava ono to od njega oekujete. Ocjene imaju
sljedee znaenje:
1 realizirani program ne ispunjava moja oekivanja;
2 realizirani program marginalno ispunjava moja oekivanja;
3 realizirani program polovino ispunjava moja oekivanja;
4 realizirani program velikim dijelom ispunjava moja oekivanja;
5 realizirani program u potpunosti ispunjava moja oekivanja
NP ne mogu procijeniti
NP
Ope kompetencije
NP
Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja

u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine...)
NP
NP

NP
Zaokruite ocjenu koja najbolje opisuje razinu vae zainteresiranosti za svaku od dolje
dolje navedenih mogunosti u razvoju vae karijere u budunosti. Ocjene imaju sljedee znaenje:
1 - odsutan interes
...
5 iznimno visok interes.
Zainteresirani ste za:
Samozapoljavanje (pokretanje i razvijanje vlastitog poduzea)
Razvoj karijere kod drugih poslodavaca
Nastavak formalnog obrazovanja (upis vie razine obrazovanja)
Nastavak neformalnog obrazovanja (seminari, radionice, programi

cjeloivotnog obrazovanja)
ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI!
93
9. 2.
Studentska radionica Imam diplomu to sad?
Aron Stani, dipl.oec.

Marko Knezovi, dipl.oec.
Centar za poduzetnitvo
etalite kardinala Franje epera 13
31 000 Osijek
SUPER UNIOS
Sustavni pristup uvonenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na
Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
SUPER UNIOS
Radionica Imam diplomu to sad? - 24.4.2008.
Rektorat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Analiza rezultata upitnika

94
Svi sudionici
Odnos profesor student
Struna
znanja
Priprema za
trite rada
Vanost
4,45
4,32
4,18
3,91
Trenutno stanje
3,77
3,36
2,68
2,91
Opremljenost
Prehrambeno - tehnoloki fakultet

Struna znanja
Priprema za
trite rada
Vanost
4,67
4,67
5,00
4,67
Trenutno stanje
3,67
4,00
3,33
4,00
Opremljenost
95
Filozofski fakultet
Odnos profesor
- student
Struna znanja
Priprema za
trite rada
Opremljenost
Vanost
4,00
4,00
5,00
5,00
Trenutno stanje
3,00
3,00
2,00
2,00
Umjetnika akademija
96
Odnos profesor
- student
Struna znanja
Priprema za
trite rada
Vanost
3,00
3,00
2,00
1,50
Trenutno stanje
3,50
2,50
1,50
1,50
Opremljenost
Uiteljski fakultet
Struna znanja
Priprema za
trite rada
Vanost
5,00
5,00
5,00
5,00
Trenutno stanje
4,50
4,50
4,00
2,50
Struna znanja
Priprema za
trite rada
Opremljenost
Vanost
4,50
5,00
5,00
4,50
Trenutno stanje
3,50
3,00
3,00
3,50
Opremljenost
Medicinski fakultet
97
Odjel za kemiju
Struna znanja
Priprema za
trite rada
Vanost
4,00
4,00
4,00
3,00
Trenutno stanje
4,00
3,00
4,00
3,00
Opremljenost
Poljoprivredni fakultet
98
Struna znanja
Vanost
4,00
3,00
2,00
2,00
Trenutno stanje
2,00
2,00
1,00
2,00
Priprema za
trite rada
Opremljenost
Katoliki bogoslovni fakultet

Struna znanja
Priprema za
trite rada
Vanost
5,00
5,00
5,00
4,50
Trenutno stanje
4,50
3,00
1,50
3,50
Opremljenost
Graevinski fakultet
Struna znanja
Priprema za
trite rada
Vanost
5,00
5,00
5,00
5,00
Trenutno stanje
4,33
3,67
3,00
3,00
Opremljenost
99
Odjel za ziku
Struna znanja
Priprema za
trite rada
Vanost
5,00
4,00
4,00
3,50
Trenutno stanje
5,00
5,00
4,50
3,50
Struna znanja
Priprema za
trite rada
Opremljenost
Vanost
4,00
4,00
3,50
3,50
Trenutno stanje
3,00
2,50
1,50
2,50
Opremljenost
Pravni fakultet
100
SUPER UNIOS
SUPER UNIOS
Radionica Imam diplomu to sad? - 24.4.2008.
Rektorat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Evaluacije sudionika

101
Evaluacijski obrazac - rezultati radionica Imam diplomu

to sad? - 24.4.2008.
1. to Vam se na radionici svidjelo?
mogunost iznoenja vlastitog miljenja

rad sa studentima razliitih fakulteta
atmosfera
timski rad
razmjena miljenja
otvorena razmjena problema i moguih rjeenja
izlaganje svake grupe
kreativnost
to je zaista bila radionica, a ne predavanje
slobodna i otvorena komunikacija
interakcija i spoznaja da imamo sline probleme
2. ime bi se radionica mogla poboljati?
vei broj studenata i prisutnost svih fakulteta Sveuilita

ukljuivanje i profesora na radionice sa studentima (ne zasebne
radionice)
dovoenjem enskih predavaa
dua uvodna rije profesora jer naslovna tema radionice nije obraena
trebala bi je proi veina studenata Sveuilita
organizacija radionice vie puta godinje
organizacija radionice na svakom fakultetu
naziv radionice nije odgovarao samoj temi
manje pisanja vie razgovora
3. O kojim temama biste eljeli dobiti dodatne

informacije?
102
mogunosti daljnjeg obrazovanja, napredovanja u poslu

mogunosti zapoljavanja, praksa
razgovori s poslodavcima
o bolonjskom sustavu
novim strunim nazivima i razlikama prema starom programu
miljenje profesora o ovim temama
prezentacija / radionica za profesore kako bi uli razmiljanja i dali
odgovor koliko su mogue promjene
imaju li ovakve radionice ikakav utjecaj na navedene probleme
nagrade na temelju ocjena, radova i drugih uspjeha studenata
to trite stvarno treba kakav prol radnika
kako postupati nakon to dobijemo diplomu
kako suraivati s drugim fakultetima (zajedniki projekti)
9.2.1. Prilog II - Anketni upitnik
SUPER UNIOS
Upisati naziv visokokolske institucije: _____________________

Ocijenite u kojoj su mjeri po Vaem miljenju navedene znaajke
visokoobrazovnog sustava bitne za razvoj mladih strunjaka:

(mentorski pristup, otvorenost, razina povjerenja, profesionalnost)
Struna znanja
(uenje najnovijih teorijskih dostignua na pojedinom podruju, upoznavanje s "tajnama"
struke)
Priprema za trite rada

(povezanost teorije i prakse, mogunost obavljanja strune prakse, gosti predavai, timski
rad, analize stvarnih poslovnih sluajeva)
Opremljenost
(dovoljan broj uionica, raunala, posebne tehnike opreme koja zadovoljava standarde struke, dostupnost knjinice i knjinini fond, web
stranica s najvanijim i aurnim informacijama,
online baze podataka)

103
SUPER UNIOS
Sada ocijenite u kojoj ste mjeri zavodoljni istim znaajkama na

Vaoj visokokolskoj ustanovi:

(mentorski pristup, otvorenost, razina povjerenja, profesionalnost)
Struna znanja
(uenje najnovijih teorijskih dostignua na
pojedinom podruju, upoznavanje s "tajnama" struke)
Priprema za trite rada

(povezanost teorije i prakse, mogunost obavljanja strune prakse, gosti predavai, timski
rad, analize stvarnih poslovnih sluajeva)
Opremljenost
(dovoljan broj uionica, raunala, posebne
tehnike opreme koja zadovoljava standarde
struke, dostupnost knjinice i knjinini fond,
web stranica s najvanijim i aurnim informacijama, online baze podataka)

104
10.
10. 1.
| ULOGA POSLODAVACA U FORMULIRANJU

ISHODA UENJA |
Ishodi uenja Odsjeka za informacijske znanosti

u Osijeku - rezultati istraivanja
doc.dr.sc. Kornelija Petr-Balog
Filozofski fakultet
U okviru jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS), pokrenutog 2008. godine, provedeno je istraivanje o ishodima uenja meu poslodavcima bivih studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog
fakulteta u Osijeku51. Cilj istraivanja bio je utvrditi do koje mjere
su kompetencije steene tijekom studija bile podudarne s iekivanjima i zahtjevima poslodavaca, odnosno radnog mjesta za koje je
student bio pripreman tijekom studija. Budui da su studenti obuhvaeni ovim istraivanjem bili studenti koji su studij dovrili po
tzv. starom programu (prije prelaska na bolonjski program), ti su
studenti diplomirali dvopredmetni studij (najee knjiniarstvo u
kombinaciji s hrvatskim jezikom i knjievnou, ali i pedagogijom,
lozojom, povijeu itd.). Meutim, kako je cilj ovog istraivanja
51 U vrijeme studiranja veine od studenata za koje se provelo istraivanje, Odsjek je
nosio naziv Katedra za knjiniarstvo.
105
bilo istraiti do koje mjere je program nastave iz knjiniarstva Odsjeka za informacijske znanosti pripremio studente za njihov budui
poziv, iz uzorka su bili iskljueni oni studenti koji su, po zavretku
studija, zaposlenje pronali na nekom drugom mjestu, a ne u knjinici.
10. 1. 1.
U istraivanje su ukljuene akademske i narodne knjinice52 osam

upanija: Koprivniko-krievake, Bjelovarsko-bilogorske, Sisako-moslavake, Vukovarsko-srijemske, Osjeko-baranjske, Brodsko-posavske, Poeko-slavonske te Virovitiko-podravske upanije. Knjinice koje su ule u istraivanje odabrane su na temelju baze
podataka o studentima koji su diplomirali na Odsjeku za informacijske znanosti kao redovni ili kao izvanredni studenti te informacijama, ali i pretpostavkama o konkretnim radnim mjestima na kojima
su se zaposlili. Iz baze Portala narodnih knjinica (URL:www.knjiznica.hr) tako su odabrane 32 knjinice na ije su adrese poslani upitnici. Ujedno su s navedenog portala preuzeti podatci za kontakt53. U
istraivanje je bilo ukljueno i 14 akademskih knjinica, uglavnom
sa Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku54.
Anketiranje je provedeno u drugoj polovici travnja 2008. godine.
Svaki je ravnatelj/ica knjinice prvo kontaktiran telefonski (u dva je
sluaja brigu oko ankete preuzela druga osoba iz knjinice) i obavijeten o provoenju istraivanja te zamoljen za suradnju, nakon
52
kolske knjinice, u kojima je vjerovatno uposleno najvie bivih studenata Odsjeka, nisu ukljuene u ovo istraivanje. Naime, ovim se istraivanjem trailo miljenje
poslodavca o radu bivih studenata Odsjeka, a kolske knjinice u pravilu upoljavaju samo
jednog knjiniara i tu bismo doli do situacije da bivi student ocjenjuje samog sebe i studijski program koji je zavrio. Iako su i ti rezultati zanimljivi za temu ishoda uenja, oni su
predmet prouavanja nekog drugog istraivanja koje zahtijeva i poseban, za to koncipiran
upitnik.
53
Narodne knjinice kojima su poslani upitnici nalaze se u mjestima: Beli Manastir,
Belie, azma, epin, Dalj, Daruvar, Donji Miholjac, Drenovci, akovo, urenovac, Gornji Bogievci, Ilok, Krievci, Naice, Nova Gradika, Okuani, Orahovica, Osijek, Petrinja,
Pitomaa, Pleternica, Poega, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Suhopolje, Valpovo, Vinkovci,
Virovitica, Vrpolje, Vukovar, upanja.
54
Anketirane akademske knjinice nalaze se u sklopu sljedeih visokih uilita: Medicinski fakultet, Elektrotehniki fakultet, Ekonomski fakultet, Evaneosko-teoloki fakultet,
Prehrambeno-tehnoloki, Poljoprivredni fakultet, Graevinski fakultet, Katoloki - bogoslovni fakultet, Pravni fakultet, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Uiteljski fakultet, Odjel
za matematiku (Knjinica Odjela za ziku i Odjela za biologiju u sklopu ove), Filozofski fakultet, Umjetnika akademija. Od navedenih ustanova jedino Evaneosko-teoloki fakultet
nije u sklopu osjekog Sveuilita.
106
ega mu je upitnik poslan elektronikom potom. Dakle, za svaku

je knjinicu pojedinano poslan upitnik nakon obavljenog razgovora
s ravnateljem/icom. Nakon ponovljenog kontaktiranja i poziva na
suradnju krajem travnja, prikupljeno je sveukupno 37 upitnika.
Instrument
U istraivanju je upotrijebljen anketni upitnik (Prilog II Anketni
upitnik). Upitnik je bio anoniman, meutim ispitanici su imali mogunost ostaviti svoje podatke u sluaju da ele biti obavijeteni o
rezultatima ankete.
Upitnik je imao ukupno deset pitanja podijeljenih u tri cjeline:
opi podatci
znanja i vjetine openito
znanja i vjetine ocjena uposlenih djelatnika.
Kod dijela posveenog openitim znanjima i vjetinama, ispitanici
su, izmeu ostalog, upitani da rangiraju sljedee kompetencije:
organizacijske vjetine
pretraivanje informacija
obradba grae (katalogizacija, klasikacija, predmetna
obradba)
tehnika znanja i vjetine (ICT)
komunikativnost, rad s korisnicima
sposobnost rada u timu
strani jezici
samostalnost u radu i odluivanju
digitalizacija grae i kreiranje metapodataka.
U treem se dijelu trailo da prema tim kompetencijama koje su
ranije rangirali po vanosti, poslodavci ocijene svoje djelatnike,
diplomirane studente Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Pored toga, ispitanici su trebali dati svoj
odgovor vezan uz kriterije upoljavanja novih djelatnika te svoju
konanu ocjenu zadovoljstva radom svojih djelatnika, bivih studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u
Osijeku. Prikupljeni rezultati obraeni su u raunalnom programu
Statistica.
107
Rezultati
Kao to je ve ranije spomenuto, prikupljeno je 37 odgovora (narodne 23 (62%), akademske 13 (35%) i jedna knjinica s dvojnom funkcijom (2,7%). Stupanj odaziva iznosi vrlo dobrih 80%
(narodne knjinice: 72%, akademske: 93%).
Sveukupno 20 knjinica u uzorku upoljava bive studente Odsjeka. Od toga, 10 knjinica (27%) upoljava studente koji su
bili redoviti studenti, a isto toliko, 10 knjinica (27%) upoljava
studente koji su knjiniarstvo na Filozofskom fakultetu u Osijeku
zavrili kao izvanredni studenti. Slika 1 daje prikaz upoljavanja
studenata prema tipu knjinice.
Kod skupine pitanja koja su se odnosila na vanost pojedinih kompetencija za poslodavce, ravnatelji obje vrste knjinica davali su
sline odgovore, s tom razlikom da su voditelji akademskih knjinica u pravilu svim kompetencijama davali neto veu vanost od
ravnatelja narodnih knjinica55. Akademskim je knjinicama najvanija kompetencija pretraivanje i pronalaenje informacija (medijan: 2,2), druga po vanosti je obradba grae (2.9), a trea komunikativnost (3,2). Za narodne knjinice najvanija kompetencija je
komunikativnost (2,9), slijedi ju pretraivanje i pronalaenje informacija (3,2), dok je trea po vanosti obradba grae (3,3). Najma-
Slika 1 Upoljavanje studenata (narodna:akademske)

57 Ravnatelji su po vanosti rangirali 9 kompetencija. Najvanija je bila oznaena brojkom 1, najmanje vana brojkom 9.
108
nje vana kompetencija za oba tipa knjinica odnosi se na znanja i

vjetine digitalizacije (narodne: 6,4; akademske: 6,8).
Kod ocjena svojih uposlenika56, voditelji akademskih knjinica opet
daju bolje ocjene nego ravnatelji narodnih knjinica. Jedino kod
kompetencije pretraivanje i pronalaenje informacija bolju ocjenu
daju ravnatelji narodnih (4,4) nego voditelji akademskih knjinica (4,1). Akademske najbolju ocjenu daju komunikativnosti svojih
djelatnika (4,9), dok narodne svoju najviu ocjenu daju upravo
pretraivanju i pronalaenju informacija (4,4). Ravnatelji oba tipa
knjinica najnie ocjene daju znanjima iz podruja digitalizacije
(narodne: 2,7; akademske: 3).
Slike 2 i 3 daju usporedbu vanosti kompetencija za ravnatelje
narodnih knjinica te njihovu stvarnu ocjenu tih kompetencija kod
svojih djelatnika, bivih studenata Odsjeka. Nii rezultati oznaavaju bolju ocjenu.
Prema prikazanim rezultatima razvidno je da su ravnatelji svoje
djelatnike bolje ocijenili po svim tokama, s tim da je statistiki
znaajna razlika (pri razini signikantnosti od 5%) primijeena za
dvije kompetencije:
tehnika znanja i vjetine

samostalnost.
Slika 2 Narodne knjinice vanost kompetencija vs. ocjena kompetenicja uposlenika I

58 Kod ovog dijela upitnika poslodavci svoje djelatnike ocjenjuju ocjenama od 1-5 (pri
tome je 1 najloija, a 5 najbolja ocjena).
109
Slika 3 - Narodne knjinice vanost kompetencija vs. ocjena kompetenicja uposlenika II
Slika 4 - akademske knjinice vanost kompetencija vs. ocjena kompetenicja uposlenika I
110
Slika 5 - Akademske knjinice vanost kompetencija vs. ocjena kompetenicja uposlenika II
Kao to je vidljivo iz ovih grakih prikaza, i kod akademskih knjinica stvarne su ocjene bolje nego rang kompetencija po vanosti.
Meutim, jedino su se vrijednosti za kompetenciju pretraivanje i
pronalaenje informacija gotovo pribliile (i dodijeljena vanost i
realna ocjena djelatnika). Kod svih ostalih kompetencija primjeuje se vea razlika izmeu vanosti kompetencije i realne ocjene).
Statistiki znaajna razlika (pri razini signikantnosti of 5%) primijeena je za sljedee kompetencije:
komunikativnost
strani jezici
digitalizacija.
Nadalje, poslodavcima je postavljeno pitanje na osnovu kojih kriterija odabiru budue djelatnike i od njih zatraeno da ocjenama
od 1 do 5 ocijene vanost sljedeih opcija: dojam koji kandidat
ostavlja na razgovoru za posao, ocjene, ugled fakulteta na kojem
je studirao, preporuka nastavnika, mjesto prebivalita iz okolice
knjinice, odraena praksa u toj knjinici i neto drugo. Slika 6
prikazuje razultate za ovo pitanje.
Kao to se moe vidjeti iz slike 6, u odnosu na narodne knjinice,
akademske knjinice u pravilu daju veu vanost gotovo svim vari-
111
Slika 6 Kriteriji upoljavanja
jablama, osim mjesta prebivalita. Najveu vanost akademske daju

dojmu koji kandidat ostavi na razgovoru (4,3), a zatim preporuci nastavnika (4,2), te ocjenama (3,8). Mjesto prebivalita im je najmanje
vano (2,2). Narodnim knjinicama najvaniji je takoer dojam na
razgovoru (4), a odmah iza toga slijedi upravo mjesto prebivalita
(3,7), te preporuka nastavnika. Najmanju vanost polau na ocjene
(3,2) i ugled fakulteta na kojem je kandidat studirao (3,2).
Zadnje pitanje u upitniku odnosilo se na ocjenu zadovoljstva vjetinama i znanjima djelatnika, bivih studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Ravnatelji obje
vrste knjinica daju slinu ocjenu: akademske knjinice neto viu
4,5, dok narodne daju ocjenu 4.4.
Diskusija
Rezultati prikupljeni ovim upitnikom daju uvid u zanimljive razlike
u politici upoljavanja i vanosti kompetencija za rad u narodnim
odnosno akademskim knjinicama. Narodne knjinice upoljavaju
u pravilu redovite studente odnosno diplomirane studente, koje
nalaze na tritu rada (redoviti 26%, izvanredni 17%). Akademske knjinice, pak, upoljavaju ee izvanredne studente
(redoviti 23%; izvanredni 38%) to je u skladu s njihovim
potrebama za predmetnim strunjacima koje alju na formalnu
izobrazbu iz knjinine i informacijske znanosti. A kako je Odsjek
za informacijske znanosti prilikom upisivanja studenata na izvanredan studij knjiniarstva traio i kopiju ugovora o radu (drugim
rijeima, studij su mogli upisati samo pristupnici koji su ve radili
112
u knjinici i koje je zakon obvezao da u roku od 5 godina od potpisivanja ugovora zavre formalnu izobrazbu iz knjiniarstva), to je
znailo da na burzi rada nije bilo neuposlenih diplomiranih izvanrednih studenata knjiniarstva koji su studij knjiniarstva zavrili
u Osijeku.
Ravnatelji narodnih i akademskih knjinica pridaju razliitu vanost
kompetencijama, iako, moramo naglasiti da su te razlike vrlo male.
Ono to je malo zabrinjavajue je diskrepancija u vanosti koja se
pridaje pojedinim kompetencijama i realnim ocjenama djelatnika.
Kod narodnih knjinica tri najpoeljnije kompetencije smatraju se:
komunikativnost, pretraivanje i pronalaenje informacija i obradba grae. Meutim, meu tri najbolje ocijenjene kompetencije
pronalazimo samo pretraivanje i pronalaenje informacija (ostale
dvije su tehnika znanja i vjetine i organizacijske sposobnosti).
Tri najloije ocijenjene kompetencije za narodne knjinice su digitalizacija grae, poznavanje stranih jezika i samostalnost u radu.
To znai da su ostale dvije kompetencije kojima se pridaje vanost
negdje na sredini ljestvice.
Za akademske knjinice, tri najvanije kompetencije su: pretraivanje i pronalaenje informacija, obradba grae i komunikativnost.
Komunikativnost se nalazi meu tri najbolje ocijenjene kompetencije (ostale su tehnika znanja i vjetine, organizacijske sposobnosti te poznavanje stranih jezika). Problematino je meutim to se
pretraivanje i pronalaenje informacija te obradba grae nalaze
meu kompetencijama s tri najloije ocjene (ostale su digitalizacija i samostalnost u radu).
Kod upoljavanja, akademske i narodne knjinice vode se razliitim kriterijima. Akademske knjinice u pravilu prilikom odabira novih djelatnika vie pozornosti posveuju njihovim kompetencijama
i kvaliteti (tri kriterija s najveom vanou su dojam na razgovoru,
preporuka nastavnika i ocjene). Iako prva dva kriterija mogu biti
subjektivni, u kombinaciji s treim, ocjenama, voditelji akademskih
knjinica u boljoj su poziciji odabrati kvalitetnog budueg djelatnika.
S druge strane, ravnatelji narodnih knjinica, osim dojma na razgovoru, pozornost pridaju mjestu prebivalita i tek onda preporuci
nastavnika. I dok su dojam i preporuka, kao to je ve napomenuto,
subjektivne, iako nikako zanemarive veliine, trei kriterij odabira
mjesto prebivalita, apsolutno nita ne govori o kvaliteti budueg
113
djelatnika. Zanimljivo je da ravnatelji ni jednog tipa knjinica ne pridaju veliku vanost kriteriju odraene prakse u njihovoj knjinici, a
upravo to, po naem miljenju, mogao bi biti dobar pokazatelj kvalitete i vrijednosti potencijalnog djelatnika budui da su ga poslodavci
imali prilike upoznati i u svojoj radnoj sredini.
Zakljuak istraivanja
Ovaj izvjetaj daje prikaz rezultata istraivanja miljenja poslodavaca o ishodima uenja provedenog u sklopu jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER
UNIOS) pokrenutog 2008. godine. Poslodavci su u ovom sluaju bili
ravnatelji narodnih i voditelji akademskih knjinica osam hrvatskih
upanija: Koprivniko-krievake, Bjelovarsko-bilogorske, Sisakomoslavake, Vukovarsko-srijemske, Osjeko-baranjske, Brodskoposavske, Poeko-slavonske te Virovitiko-podravske upanije, a
miljenje su davali o svojim djelatnicima, bivim studentima Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Istraivanjem se utvrdilo da nema velikih odstupanja u miljenjima
poslodavaca s obzirom na vrstu knjinice. To je vidljivo u njihovoj
ocjeni zadovoljstva svojim djelatnicima, bivim studentima Odsjeka, jer daju gotovo identine ocjene (narodne: 4,4; akademske:
4,5; najee birana ocjena kod oba tipa: 5).
Meutim, akademske knjinice openito daju bolje ocjene svojim
djelatnicima (za sve kompetencije osim za pretraivanje i pronalaenje informacija) to se moe objasniti paljivijom politikom upoljavanja gdje se vie pozornosti posveuje znanjima i vjetinama
kandidata, a manje formalnim uvjetima kao to je mjesto prebivalita koje ne govori nita o kvaliteti budueg djelatnika. Openito uzevi, moemo zakljuiti da su poslodavci u pravilu zadovoljni
ishodima uenja budui da su svojim djelatnicima dali tako visoku
ocjenu, meutim, postoje podruja na kojima treba poraditi tako da
bi ocjena i stupanj zadovoljstva bili maksimalni.
vrednuju, a na koja Odsjek nije stavio dovoljan naglasak u svome
programu. Isto tako, postoje kompetencije koje su poslodavcima
nisko na ljestvici prioriteta (primjerice tehnika znanja i vjetine),
na koje je Odsjek stavio vei naglasak. I za narodne i za akademske
114
knjinice tri najpoeljnije kompetencije djelatnika su iste, razlikuju

se samo po redoslijedu vanosti. Najvanija kompetencija za narodne knjinice je komunikativnost, za akademske je pretraivanje
i pronalaenje informacija, a trea najpoeljnija kompetencija je
jo obradba informacija. Kod ocjenjivanja kompetencija svojih djelatnika, a bivih studenata Odsjeka, narodne knjinice daju visoku
ocjenu pretraivanju i pronalaenju informacija, dok su akademske
knjinice kritinije i ta je kompetencija meu etiri najloije ocijenjene kompetencije u uzorku. Razlog ovome mogao bi biti razliita
priroda informacijskih potreba korisnika koji dolaze u knjinice ova
dva tipa. Mogue je da su korisnici akademskih knjinica zahtjevniji
u svojim informacijskim potrebama i zahtjevima i zahtijevaju viu
razinu znanja i spretnosti prilikom pretraivanja, ali i dobro poznavanje predmetnog podruja i specijaliziranih baza podataka.
Zanimljivo je da su znanja i vjetine digitalizacije kod oba tipa knjinica stavljena na posljednje mjesto po vanosti, a dobila su i najniu ocjenu kod ocjenjivanja djelatnika. I premda bi se to moglo
interpretirati kao kompetencija koju poslodavci ne trebaju, a Odsjek ju i ne razvija pa stoga nema pogrijeno utroenog napora i
energije, ova bi interpretacija bila pogrena. To to je knjinicama
ta kompetencija malo vana govori u prilog tomu da nae knjinice
jo nisu razvile svijest o potrebi pokretanja projekata digitalizacije,
posebice njihove vanosti za ouvanje pisane batine. S druge strane, niska ocjena djelatnika moe se objasniti injenicom da su ti
studenti studij zavrili po tzv. starom programu, odnosno prije pokretanja bolonjskog procesa. Stari je program bio vrlo tradicionalan
i u njemu su tehnika znanja, a posebice znanja iz digitalizacije, bila
u drugom planu. Novi, temeljito revidiran bolonjski program studija
informatologije 1 daje vei naglasak upravo na kompetencije koje su
ovdje istaknute kao najpoeljnije: komunikativnost, pretraivanje i
pronalaenje informacija, obradba grae, ali i na tehnika znanja i
vjetine i znanja digitalizacije.
Poeljno je stoga ovo istraivanje ponoviti za nekoliko godina kada
se ponu zapoljavati prvi bolonjski studenti te prikupiti miljenja
poslodavaca i na osnovi njih izvriti korekcije u programu, ukoliko se
za tim pokae potreba.
59
S reformom programa dolo je i do promjene naziva. Od ak. god. 2005./06.
Odsjek za informacijske studije nudi studij informatologije koji priprema studente za rad
u svim informacijskim ustanovama (poput knjinica, arhiva, muzeja, ali i banaka, lmskih
arhiva i sl.).
115
10. 1. 2.
Prilog III - Anketni upitnik
Ishodi uenja SUPER UNIOS

Ravnatelji knjinica (narodne, akademske)
Potovani!
U sklopu jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju uenja u
obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS), vrimo anketiranje poslodavaca da bismo dobili to
bolji uvid u kvalitetu diplomiranih studenata Odsjeka za informacijske
znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, do koje razine njihova znanja i
vjetine odgovaraju stvarnim potrebama na tritu rada. Molimo Vas da
nam pomognete svojim odgovorima.
Na upitnik odgovarajte dopunjavanjem ili zaokruivanjem odabranog odgovora.
Anketa je anonimna, no ukoliko nam ostavite svoje podatke obavijestit
emo Vas o rezultatima ove ankete.
Zahvaljujemo na suradnji!
I. Opi podatci:
1. Vrsta knjinice:
a. narodna knjinica
b. akademska knjinica
c. neto drugo: ..
2. Broj knjiniara uposlenih u Vaoj knjinici koji su diplomirali
knjiniarstvo na Odsjeku za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta u Osijeku:
a. kao redoviti studenti
b. kao izvanredni studenti .
c. nemamo takvih djelatnika
3. Jeste li Vi studirali i diplomirali na Odsjeku za informacijske znanosti
Filozofskog fakulteta u Osijeku:
a. da, kao izvanredan student(ica)
b. da, kao redovit student(ica)
c. ne
4. Na kojim odjelima u knjinici rade diplomirani knjiniari s Filozofskog
fakulteta u Osijeku?
116
II. Znanja i vjetine openito

5. Molimo da sljedee kompetencije uposlenika rangirate po vanosti za
Vas kao direktora(icu)/voditelja(icu) knjinice. Na crtu ispred kompetencije umetnite broj od 1-7.
1 najvanije; 7 najmanje vano
Rang
Ishod uenja
Ope kompetencije
Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu,
interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine, i sl.)
Sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost,
pokretaki i poduzetniki duh)
Tehnika znanja i vjetine (ICT)
Poznavanje stranih jezika
6. Na to obraate pozornosti prilikom upoljavanja novog djelatnika,

netom diplomiranog knjiniara? Molimo oznaite po vanosti umetanjem
kriia (x) uz odgovarajuu brojku.
1 najmanje vano; 5 - izuzetno vano
Kriteriji upoljavanja
Dojam koji ostavlja na

razgovoru za posao
Ocjene
Ugled fakulteta na
kojem je studirao
Preporuka nastavnika
Mjesto prebivalitva iz
okolice knjinice
Odraena praksa u
Vaoj knjinici
Neto drugo?
_____________
117
7. Na razvijanje kojih znanja i vjetina bi, prema Vaem

miljenju, trebalo staviti naglasak u nastavnom programu za
obrazovanju buduih informacijskih strunjaka?
III. Znanja i vjetine ocjena uposlenih djelatnika

Ukoliko ste na 3. pitanje odgovorili s NE, preskoite pitanja 8-10.
8. Molimo da na ljestvici od 1-5 umetanjem kriia (x) ocijenite svoje
sadanje uposlenike - knjiniare koji su diplomirali na Filozofskom
fakultetu Osijek:
1 izuzetno slabo, 5 odlino
Kompetencije
Strune kompetencije (profesionalna

znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za
struku)
Ope kompetencije (racionalno
razmiljanje i samostalnost u odluivanju,
sposobnost odabira informacija, analize i
sinteze)
Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna
komunikacija, prezentacijske vjetine, i sl.)
Sistemske kompetencije (prilagodljivost,
kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh)
Motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i
njezinim etikim naelima)
9.
Na ljestvici od 1 do 5 zaokruite broj koji oznaava stupanj
Vaeg zadovoljstva znanjima i vjetinama diplomiranih knjiniara s
Filozofskog fakulteta Osijek:
1 izuzetno nezadovoljan, 5 izuzetno zadovoljan
118
10. Molimo da navedete podruja znanja ili vjetine koje smatrate da

knjiniarima koji su diplomirali na Filozofskom fakultetu u Osijeku nedostaju, a potrebni su za rad u knjinici:
.
Ukoliko elite da Vam poaljemo rezultate ankete molimo da ostavite svoje
podatke:
Moja kontakt adresa je:
119
10. 2.
Istraivanje uloge poslodavaca Graevinskog

fakulteta u Osijeku - rezultati istraivanja
dr.sc. Zlata Dolaek-Alduk, dipl.in.gra.
doc.dr.sc. Sanja Lonar-Vickovi, dipl.in.arh.
Graevinski fakultet
Dubravka Trampus
Rektorat
10. 2. 1.
U sklopu jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS) pokrenutog 2008. godine,
provelo se istraivanje o ishodima uenja meu poslodavcima bivih
studenata Graevinskog fakulteta u Osijeku. Cilj istraivanja bio je
utvrditi do koje mjere su kompetencije steene tijekom studija bile
podudarne s iekivanjima i zahtjevima poslodavaca odnosno radnog mjesta za koje je student bio pripreman tijekom studija.
Studenti obuhvaeni ovim istraivanjem su studenti koji su zavrili
studij po tzv. starom programu (prije prelaska na bolonjski program).
Cilj ovog istraivanja je istraiti do koje mjere je program nastave
na Graevinskom fakultetu pripremio studente za njihov budui
poziv pa su iz uzorka iskljueni oni studenti koji su, po zavretku
studija, zaposlenje pronali na nekom drugom mjestu, a ne u graevinskom poduzeu.
Metodologija i uzorak istraivanja
U istraivanje su ukljuena graevinska poduzea koja se bave
projektiranjem, izvoenjem i obrtnikim radovima u pet upanija:
Vukovarsko-srijemska, Osjeko-baranjska, Brodsko-posavska, Poeko-slavonska te Virovitiko-podravska upanija. Poduzea koja
su ula u istraivanje odabrana su na temelju baze podataka o
lanovima Drutva graevinskih inenjera Osijek i baze podataka
o studentima koji su diplomirali na Graevinskom fakultetu u Osijeku kao redoviti ili kao izvanredni studenti te informacijama, ali
i pretpostavkama o konkretnim radnim mjestima na kojima su se
120
zaposlili. Iz baze podataka Drutva graevinskih inenjera Osijek

odabrana su 84 lana na ije su adrese poslani upitnici.
Anketiranje je provedeno u razdoblju od 25. studenog 2008. do 15.
sijenja 2009. godine. Svaki lan Drutva kontaktiran je telefonski
ili putem e-maila i obavijeten o provoenju istraivanja te zamoljen za suradnju, nakon ega mu je upitnik poslan potom. Dakle,
za svakog je lana pojedinano poslan upitnik. Nakon ponovljenog
kontaktiranja i poziva na suradnju sredinom sijenja 2009. godine,
prikupljeno je sveukupno 23 upitnika (27% poslanih upitnika).
Instrument
U istraivanju je upotrijebljen anketni upitnik (Prilog 1). Upitnik je
bio anoniman, meutim ispitanici su imali mogunost ostaviti svoje podatke u sluaju da ele biti obavijeteni o rezultatima ankete.
Upitnik je imao sveukupno deset pitanja podijeljenih u tri cjeline:
opi podatci o poduzeu
znanja i vjetine openito
znanja i vjetine ocjena uposlenih djelatnika.
Kod dijela posveenog openitim znanjima i vjetinama ispitanici

su, izmeu ostalog, upitani da rangiraju sljedee kompetencije:
strune kompetencije
ope kompetencije
interpersonalne i komunikacijske kompetencije
sistemske kompetencije
motiviranost za profesiju
tehnika znanja i vjetine (ICT)
poznavanje stranih jezika.
U treem se dijelu trailo da prema tim kompetencijama koje su

ranije rangirali po vanosti, poslodavci ocijene svoje djelatnike, diplomirane studente Graevinskog fakulteta u Osijeku. Pored toga,
ispitanici su trebali dati svoj odgovor vezan uz kriterije upoljavanja
novih djelatnika te svoju konanu ocjenu zadovoljstva radom svojih
121
djelatnika, bivih studenata Graevinskog fakulteta u Osijeku. Prikupljeni rezultati obraeni su u raunalnom programu Excel.
Diskusija
Rezultati prikupljeni ovim upitnikom daju uvid u razlike u politici
upoljavanja i vanosti kompetencija za rad u graevinskim poduzeima.
Kao to je ve ranije spomenuto, prikupljena su 23 ispunjena anketna upitnika, od toga: 12 iz poduzea ija je primarna djelatnost
izvoenje, 4 iz poduzea ija je primarna djelatnost projektiranje te
7 anketnih upitnika od poduzea koja se bave ostalim djelatnostima
u graevinarstvu (komunalno poduzee, uslune djelatnosti).
Anketirani poslodavci su veinom bivi studenti Graevinskog fakulteta u Osijeku, njih 16 kao redoviti studenti te 3 kao izvanredni
studenti. 4 anketirana poslodavca nisu zavrila Graevinski fakultet u Osijeku.
Slika 1 Struktura vraenih upitnika prema djelatnostima ispitanika
122
Poduzea koja se bave projektiranjem upoljavaju u pravilu redovite studente odnosno diplomirane studente koje nalaze na tritu
rada. Poduzea ija je primarna djelatnost izvoenje, uz redovite
studente ee upoljavaju i izvanredne studente, to je u skladu
s njihovim potrebama za strunjacima koji se postupno alju na
formalnu izobrazbu.
Rangiranje vanosti kompetencija
Na upit da po vanosti rangiraju kompetencije uposlenika od 1-najvanije do 7-najmanje vano, dobili smo razliite odgovore.
Poslodavci, ovisno o primarnoj djelatnosti, pridaju razliitu vanost
kompetencijama, iako su te razlike vrlo male.
Poslodavcima ija je primarna djelatnost izvoenje, na 1. mjestu
po vanosti su strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih
za struku), na 2. mjestu su ope kompetencije (racionalno razmiljanje, samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze), dok je na 3. mjestu motiviranost za profesiju
(razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim
etikim naelima).
Sljedee po vanosti su tehnika znanja i vjetine i sistemske kompetencije, zatim interpersonalne i komunikacijske kompetencije,
te na samom kraju poznavanje stranih jezika.
Poslodavcima ija je primarna djelatnost projektiranje, na 1. mjestu po vanosti su sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh), na 2. mjestu su ope kompetencije (racionalno razmiljanje, samostalnost u odluivanju,
sposobnost odabira informacija, analize i sinteze) i motiviranost za
profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i
njezinim etikim naelima).
Sljedee po vanosti su strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku), zatim interpersonalne i komunikacijske
kompetencije i tehnika znanja i vjetine. Na samom kraju je poznavanje stranih jezika. Kriteriji upoljavanja novih djelatnika
123
Tablica 1 Usporedni pregled najvanijih kompetencija prema

miljenju poslodavaca
pregled vanosti kompetencija prema poslodavcima
izvoai
projektanti
ostali
strune
kompetencije
sistemske
kompetencije
ope kompetencije
ope
kompetencije
motiviranost za
profesiju
ope kompetencije
motiviranost za
profesiju
strune kompetencije
strune kompetencije
124
Ukupno, svi poslodavci ocjenjuju vanost kompetencija:

1
ope kompetencije
racionalno razmiljanje, samostalnost u odluivanju, sposobnost
odabira informacija, analize i sinteze
2
strune kompetencije
profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika
karakteristinih za struku
3
razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim
naelima
4
5
suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine
6
prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh
7
poznavanje stranih jezika
Poslodavci se vode razliitim kriterijima kod upoljavanja novih djelatnika. Izvoai u pravilu, prilikom odabira novih djelatnika, vie
pozornosti posveuju njihovim kompetencijama i kvaliteti (tri kriterija s najveom vanou su dojam na razgovoru, preporuka nastavnika i ugled fakulteta na kojem je studirao). Iako prva dva kriterija
mogu biti subjektivni, u kombinaciji s treim, ugledom fakulteta,
poslodavci su u poziciji odabrati kvalitetnog budueg djelatnika. Isti
rezultati su i kod poslodavaca koji se bave ostalim djelatnostima u
graevinarstvu.
S druge strane, poslodavci ija je osnovna djelatnost projektiranje,
osim dojma na razgovoru, pozornost pridaju odraenoj praksi u poduzeu i tek onda preporuci nastavnika. I dok su dojam i preporuka,
kao to je ve napomenuto, subjektivne, iako nikako zanemarive
veliine, drugi kriterij odabira odraena praksa u poduzeu omoguuje poslodavcima odabir kvalitetnog budueg djelatnika.
125
Ova grupa ispitanika, za razliku od ostalih, pridaje veliku vanost

odraenoj praksi u poduzeu kao kriteriju upoljavanja i dobar je
pokazatelj kvalitete i vrijednosti potencijalnog djelatnika budui da
su ga poslodavci imali prilike upoznati i u svojoj radnoj sredini.
Tablica 2 Usporedni pregled najvanijih kriterija kod upoljavanja
novih djelatnika
126
izvoai
projektanti
ostali
dojam koji ostavlja

na razgovoru za
posao
dojam koji ostavlja na

razgovoru za posao
dojam koji ostavlja na

razgovoru za posao
preporuka
nastavnika
odraena praksa u
poduzeu
ugled fakulteta na
kojem je studirao
preporuka nastavnika
ugled fakulteta na kojem
je studirao
ocjene
Ukupno, kod svih poslodavaca kriteriji kod upoljavanja

novih djelatnika su:
1
dojam koji ostavlja na razgovoru za posao
2
3
ugled fakulteta na kojem je studirao
4
odraena praksa u poduzeu
5
ocjene
6
mjesto prebivalita iz okolice poduzea
Ocjena kompetencija uposlenih inenjera

Poslodavci, ovisno o primarnoj djelatnosti, pridaju razliitu vanost
kompetencijama, iako su te razlike vrlo male. Ono to je zabrinjavajue je diskrepancija u vanosti koja se pridaje pojedinim kompetencijama u odnosu na realne ocjene uposlenih djelatnika.
Kod izvoaa trima najpoeljnijim kompetencijama smatraju se:
strune kompetencije, ope kompetencije i motiviranost za profesiju. Meutim, meu trima najbolje ocijenjenim kompetencijama
pronalazimo samo strune kompetencije (ostale su tehnika znanja i vjetine, komunikacija i poznavanje stranih jezika).
Tri najloije ocijenjene kompetencije kod projektanata su sistemske
kompetencije (koje su ocijenjene kao najpoeljnije!), motiviranost
za profesiju (druga po vanosti) i interpersonalne komunikacije.
Kod ostalih poslodavaca, najbolje ocijenjene kompetencije uposlenih djelatnika su ope kompetencije, interpersonalne i komunikacijske kompetencije te sistemske kompetencije. Struna znanja,
kojima se pridaje velika vanost (druga najpoeljnija kompetencije), jedna je od tri najloije ocijenjene kompetencije.
127
Tablica 3 Usporedni pregled ocjene kompetencija uposlenih djelatnika

izvoai
projektanti
strune
kompetencije
1
tehnika znanja i
vjetine
poznavanje stranih
jezika
128
interpersonalne i
komunikacijske kompetencije
interpersonalne i
komunikacijske kompetencije
ostali
ope kompetencije
strune kompetencije

ope kompetencije
tehnika znanja i
vjetine
poznavanje stranih
jezika
interpersonalne
i komunikacijske
kompetencije
strune kompetencije
motiviranost za
profesiju
Ukupno, svi poslodavci ocjenjuju kompetencije uposlenih djelatnika:

1
strune kompetencije
profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika
karakteristinih za struku (2. kompetencija po vanosti)
tehnika znanja i vjetine (4. poeljna kompetencija)
2
suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine
(5. poeljna kompetencija)
3
ope kompetencije
racionalno razmiljanje, samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze (najpoeljnije kompetencije)
4
poznavanje stranih jezika (7. poeljna kompetencija)
5
razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim
naelima
(3. najpoeljnija kompetencija)
prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh
(6. poeljna kompetencija)
Zakljuak istraivanja
Ovaj izvjetaj daje prikaz rezultata istraivanja miljenja poslodavaca o ishodima uenja provedenog u sklopu jednogodinjeg
projekta Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
(SUPER UNIOS) pokrenutog 2008. godine. Poslodavci su u ovom
sluaju bili graevinski poduzetnici, lanovi Drutva graevinskih
inenjera Osijek iz pet hrvatskih upanija: Vukovarsko-srijemske,
Osjeko-baranjske, Brodsko-posavske, Poeko-slavonske te Virovitiko-podravske upanije, a miljenje su davali o svojim djelatnicima, bivim studentima Graevinskog fakulteta u Osijeku.
129
Istraivanjem se utvrdilo da postoje odstupanja u miljenjima poslodavaca s obzirom na djelatnost poduzea. Poduzea kojima je
osnovna djelatnost izvoenje graevinskih radova, openito daju
bolje ocjene svojim djelatnicima za strune i tehnike kompetencije, to se moe objasniti paljivijom politikom upoljavanja gdje se
vie pozornosti posveuje znanjima i vjetinama kandidata, a manje uvjetima kao to je kreativnost i poznavanje stranih jezika.
Openito uzevi, moemo zakljuiti da su poslodavci u pravilu zadovoljni ishodima uenja budui da su svojim djelatnicima dali tako
visoku ocjenu, meutim, postoje podruja na kojima treba poraditi
tako da bi ocjena i stupanj zadovoljstva bili maksimalni.
vrednuju, a na koja Graevinski fakultet Osijek nije stavio dovoljan naglasak u svome programu. To je razvoj opih kompetencija
(racionalno razmiljanje i samostalnost u odluivanju, sposobnost
odabira informacija, sposobnost analize i sinteze) te razvoj pozitivnog stava prema profesiji.
I za izvoae i za projektante tri najpoeljnije kompetencije su
gotovo jednake, razlikuju se po redoslijedu vanosti: ope kompetencije, motiviranost za rad i strune kompetencije. Kod ocjenjivanja svojih djelatnika, bivih studenata Graevinskog fakulteta u
Osijeku, poslodavci daju visoku ocjenu strunim kompetencijama i
tehnikim znanjima i vjetinama.
S druge strane, niska ocjena djelatnika u podruju sistemskih kompetencija i motiviranosti za profesiju, moe se objasniti injenicom
da su ti studenti studij zavrili po tzv. starom programu, odnosno
prije pokretanja bolonjskog procesa. Stari je program bio vrlo tradicionalan i u njemu su kreativnost i samostalnost u odluivanju
bile u drugom planu. Novi, temeljito revidiran bolonjski program
studija daje vei naglasak upravo na kompetencije koje su ovdje
istaknute kao najpoeljnije: komunikativnost, sposobnost odabira
informacija te sposobnost analize i sinteze.
Podruja znanja ili vjetine za koje anketirani smatraju da inenjerima koji su diplomirali na Graevinskom fakultetu u Osijeku nedostaju, a potrebni su za rad u praksi, navedeni su: temeljitija znanja
iz podruja poznavanja materijala te vjetine rjeavanja prakti-
130
nih zadataka u struci, poznavanje zakona o gradnji, praktini dio

inenjerskog posla, veza fakultet-stvarnost, racionalno razmiljanje, suradnja obrazovnih institucija i gospodarstva, izrada trino
orijentiranih kalkulacija, betonske konstrukcije, poznavanje rada
na potrebnim raunalnim programima, odlunost, educiranost za
zavrne radove u graevinarstvu, voenje graevinskog dnevnika,
izrada graevinske knjige i dokaznice mjera, poznavanje nacrta,
nauiti raditi timski.
Poeljno je stoga ovo istraivanje ponoviti za nekoliko godina kada
se ponu zapoljavati prvi bolonjski studenti te prikupiti miljenja
poslodavaca i na osnovi njih izvriti korekcije u programu, ukoliko
se za tim pokae potreba.
131
10. 2. 2.
Prilog IV - Anketni upitnik
Ishodi uenja SUPER UNIOS

Graevinski inenjeri
Potovani!
U sklopu jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju
uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS) vrimo anketiranje poslodavaca
kako bismo dobili to bolji uvid u kvalitetu diplomiranih studenata
Graevinskog fakulteta u Osijeku i razine njihovih znanja i vjetina.
Molimo Vas da nam pomognete svojim odgovorima.
Na upitnik odgovarajte dopunjavanjem ili zaokruivanjem odabranog odgovora. Anketa je anonimna, no ukoliko nam ostavite svoje
podatke obavijestit emo Vas o rezultatima ankete.
Zahvaljujemo na suradnji!
I. Opi podatci o poduzeu:
1. Vrsta poduzea:
a. projektant
b. izvoa
c. obrtnik
d. neto drugo:..............................
2. Broj graevinskih inenjera uposlenih u Vaem poduzeu koji su
diplomirali na Graevinskom fakultetu u Osijeku:
a. kao redoviti studenti .
b. kao izvanredni studenti .
c. nemamo takvih djelatnika
3. Jeste li Vi studirali i diplomirali na Graevinskom fakultetu u
Osijeku:
a. da, kao izvanredni student(ica)
b. da, kao redoviti student(ica)
c. ne
4. U kojim odjelima Vaeg poduzea rade diplomirani inenjeri i
inenjeri s Graevinskog fakulteta u Osijeku?
132
II. Znanja i vjetine openito

5. Molimo da sljedee kompetencije uposlenika rangirate po vanosti za Vas kao direktora(icu) poduzea ili kao voditelja(icu) projekta. Na crtu ispred kompetencije umetnite broj od 1-7.
1 najvanije; 7 najmanje vano
Rang
Ishod uenja - kompetencije

Strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena
koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku)
Ope kompetencije (racionalno razmiljanje, samostalnost u odluivanju,
sposobnost odabira informacija, analize i sinteze)
Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine i slino)
Sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i
poduzetniki duh)
Motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj
profesiji i njezinim etikim naelima)
6. Na to obraate pozornosti prilikom upoljavanja novog djelatnika, netom diplomiranog inenjera? Molimo oznaite po vanosti
umetanjem kriia (x) uz odgovarajuu brojku.
1 najmanje vano, 5 - izuzetno vano
Dojam koji ostavlja na razgovoru za posao

Ocjene
Ugled fakulteta na kojem je studirao
Preporuka nastavnika
Mjesto prebivalitva iz okolice poduzea
Odraena praksa u Vaem poduzeu
Neto drugo? _____________
7. Na razvijanje kojih znanja i vjetina bi, prema Vaem miljenju,

trebalo staviti naglasak u nastavnom programu za obrazovanje
buduih graevinskih strunjaka?
133
III. Znanja i vjetine ocjena uposlenih djelatnika

8. Molimo da na ljestvici od 1-5 umetanjem kriia (x) ocijenite svoje sadanje uposlenike - inenjere koji su diplomirali na
Graevinskom fakultetu u Osijeku:
1 izuzetno slabo, 5 - odlino

Ope kompetencije (racionalno razmiljanje i samostalnost u
odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze)
Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u
timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine, i
slino)
9. Na ljestvici od 1 do 5 zaokruite broj koji oznaava stupanj Vaeg zadovoljstva znanjima i vjetinama inenjera s
Graevinskog fakulteta u Osijeku:
1 izuzetno nezadovoljan
5 izuzetno zadovoljan
1
10. Molimo da navedete podruja znanja ili vjetine koje smatrate da inenjerima koji su diplomirali na Graevinskom
fakultetu u Osijeku nedostaju, a potrebni su za rad u praksi:
Popunjenu anketu molimo vratiti na adresu:

Graevinski fakultet Osijek
doc.dr.sc. Sanja Lonar-Vickovi
Drinska 16a | 31000 Osijek
ili faxom na broj 031-274-444
134
11.
| RADIONICE O ISHODIMA UENJA |
mr. sc. Slavko Petrinak, prof.

Odjel za Fiziku
11. 1. Priprema radionica
to treba znati o ishodima uenja?
Radionica po nazivom to treba znati o ishodima uenja? provodi se u okviru projekta Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja
u obrazovanje studenata na sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku sa svrhom deniranja i promoviranja visokog obrazovanja temeljenog na ishodima uenja na osjekom Sveuilitu.
Aktivnosti ove radionice pruit e nastavnom kadru Sveuilita
pregled sadraja, ideja i mogunosti za kreiranje nastave temeljene na ishodima uenja na razini visokoobrazovne ustanove za
pojedine predmete, module ili studijske programe.
Kljuni pojmovi: temelji uenja, kurikulum, svrha, ciljevi i ishodi uenja, kompetencije, Bloomova taksonomija, razine postignua, metode pouavanja, procjena znanja.
135
Deniranje potrebe za uvoenjem ishoda uenja

Ishodi uenja su jedan od osnovnih elemenata kurikuluma, ali se
njihovo formuliranje u praksi najee svodi na zadovoljavanje forme
koju propisuju Bolonjski proces. Novi pristup stavlja studenta i proces
uenja u sredite obrazovnog procesa1 .
Ovim pristupom u prvi plan postavljaju se kompetencije koje e student ponijeti nakon zavrenog studijskog programa. Pod pojmom
kompetencije podrazumijevaju se znanja, vjetine i stavovi pomou
kojih je pojedinac osposobljen za izvrenje odreenog posla. Kompetencije u tom smislu predstavljaju kombinaciju znanja i njegove
primjene (vjetina), stavova i odgovornosti koji opisuju ishode uenja obrazovnog programa. Postoji vie podjela kompetencija. Ovdje
su navedene kompetencije denirane u okviru Tuning projekta2 , pri
emu se kompetencije dijele na ope (generike) i strune. Ope
kompetencije (eng. generic competences) trebaju posjedovati svi
koji zavre odreenu razinu obrazovanja, bez obzira na znanost ili
struku kojom se bave (npr. znanje stranog jezika, primjena znanja
u praksi, informatika ili informacijska pismenost). Strune kompetencije (eng. subject specic competences) deniraju se za svaku
struku ili podruje studija.
Na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera, kao i u cijelom visokoobrazovnom sustavu Hrvatske, uvoenje ishoda uenja i na njima
baziran razvoj programa je na samom poetku. Stoga je neophodno zapoeti s razvojem sustava za uvoenje ishoda uenja i njihove implementacije na svim sastavnicama Sveuilita.
Radionica o ishodima uenja
Svrha radionice je upoznavanje nastavnog kadra Sveuilita s
osnovnim pojmovima iz podruja obrazovanja temeljenog na is60
Ishodi uenja pomau studentima jer im je jasno to se od njih oekuje na studiju ili predmetu (modulu), a s tim je u vezi i vea uspjenosti studiranja. Nadalje, ishodi
uenja pomau nastavnicima da se fokusiraju tono na eljenu razini znanja i vjetina studenata iz pojedinog predmeta (modula). Ishodi uenja predstavljaju i vrlo koristan vodi
za informiranje potencijalnih studenata, ali i poslodavaca o razini znanja i razumijevanja
kojima e diplomant raspolagati.
61
Julia Gonzales, Robert Wagenaar (editors), Tuning Educational Structures in Europe II: Universities Contribution to the Bologna Process, University of Deusto, University
of Groningen, 2005. Takoer i na http://www.relint.deusto.es/TUNINGProject/ index_english.html
136
hodima uenja, postupcima deniranja ishoda uenja i njihovom

primjenom u odgojno-obrazovnoj praksi.
Ciljevi radionice su:
1. Objasniti sudionicima osnovne didaktike pojmove (kurikulum, svrha, ciljevi i ishodi uenja, kompetencije, Bloomova
taksonomija, razine postignua, metode pouavanja, procjena znanja).
2. Povezati ishode uenja s bolonjskim procesom.
3. Prezentirati i objasniti sudionicima kako primijeniti Bloomovu taksonomiju u deniranju ishoda uenja.
4. Opisati i objasniti postupak deniranja ishoda uenja.
Ishodi uenja
Na kraju ove radionice sudionici bi trebali moi:
1. Opisati to podrazumijeva pojam ishoda uenja.
2. Diskutirati o Bloomovoj taksonomiji i ciljevima obrazovanja.
3. Primijeniti Bloomovu taksonomiju kao pomo za pisanje ishoda uenja.
4. Denirati precizne ishode uenja.
5. Sumirati prednosti ishoda uenja.
6. Odrediti probleme koje izazivaju loe napisani ishodi uenja.
Broj sudionika
S obzirom na koncept i strukturu radionice, optimalan broj sudionika
je izmeu 15 i 25.
Pribor: LCD projektor, papir, olovke
Trajanje: Vrijeme trajanja radionice: oko 180 minuta sa stankama
Tijek rada: prikazan u planu radionice.
137
Plan radionice
ETAPE
CILJ
AKTIVNOST
1
Podjela radnog
materijala
sudionicima
radionice
Dopuniti praenje izlaganja tekstom
Pripremiti materijale prema redoslijedu

izvoenja radionice
Predstavljanje projekta naslovna stranica
crvena boja
Vjebe - naslovna stranica plava boja
Mini-predavanje: Obrazovna politika uta
boja
2
Predstavljanje
projekta
Upoznati sudionike sa svrhom i ciljevima projekta (lanovima tima)
Prezentacija projektu
- LCD
5 minuta
Stjecanje meusobnog povjerenja i

pozitivnog ozraja;
1
predstavljanje sudionika: ime, prezime, ue
podruje rada, 5 pozitivnih osobina.
2
Frontalni rad: upisivanje osobina u tablicu
osnovnih temelja uenja na ploi
20 minuta
Upoznati sudionike s promjenama

obrazovne politike usmjerene na
standardizaciju obrazovanja
- cjeloivotno obrazovanje
- globalizacija obrazovanja
- standardizacija obrazovanja
- prioritet znanosti: Istraivanje ili
obrazovanje? (problem: uskladiti
znanstveni rad i planiranje i izvoenje
nastave)
5 minuta
Ukazati sudionicima na dva osnovana
pristupa pouavanja i uenja
- obrazovanje temeljeno na
sadrajima
- obrazovanje temeljeno na ishodima
uenja
5 minuta
Vjeba 1 (Prilog V)
Svaki sudionik pojedinano u tablicu upisuje
poslove i radne zadatake koji se odnose na
znanstveni i struni rad, planiranje nastave
i pouavanje studenata implementacija
bolonjskog procesa (iskazuje u postotku
odnos utroenog vremena)
15 minuta
3
Osobno predstavljanje sudionika,
formiranje grupa
(parova)
Pregled koncepta
radionice
4
a) Obrazovna
politika
b) Obrazovanje
kurikularni pristup
STANKA 15 MINUTA
5
Predavanje - to
treba znati o
ishodima uenja?
Izrada osobne liste aktivnih glagola

Vjeba 2 (Prilog V)
Deniranje svrhe, ciljeva i ishoda uenja za
predmet Osnove informatike
Rad i izlaganje po grupama
25 minuta
Upoznavanje sudionika s pojmovima

i postupcima deniranja ishodima
uenja na razini predmeta
25 minuta
STANKA 15 MINUTA
138
6
Deniranje ishoda
uenja za kolegij
koji sudionik
predaje (na osnovi
svojih glagola)
Primjena steenog znanja u planiranju predmetnog kurikuluma
Vjeba 3 (Prilog V)
Rad i izlaganje po grupama
30 minuta
7
Zavrna aktivnost
Evaluacija radionice, dobivenih znanja

i vjetina, sa svrhom unaprjeivanja
budueg rada
Evaluacijski list
Slobodno razmjenjivanje miljenja sudionika
o radu
20 minuta
Prezentacije s radionica
Prezentacija 1 - Uvod
11. 2.
139
140
141
Prezentacija 2
142
Prezentacija 2
143
Prezentacija 2
144
Prezentacija 3
145
Prezentacija 3
146
Prezentacija 3
147
Prezentacija 3
148
Prezentacija 3
149
Prezentacija 3
150
Prezentacija 3
151
11. 3.
Prilog V - Vjebe
Vjeba 1. Znanost nasuprot obrazovanju (15 minuta)
Proitajte uokvireni tekst, promislite i u tablicu upiite poslove

i radne zadatke koji se odnose na:
1. Znanstveni i struni rad,
2. Planiranje nastave, pouavanje i ocjenjivanje studenata.
3. Iskaite procjenu (u postotcima) ukupno utroenog vremena
izmeu 1. i 2.
Komentirajte
Dosadanji rad i napredovanje znanstveno nastavnog kadra na fakultetima usmjeren je na napredovanje u znanstveno zvanje u podruju struke i ovisi o znanstvenom radu. Nasuprot tomu, rezultati koji se odnose na ostvarivanje obrazovnog procesa smatraju
se popratnim poslovima koji bitno ne utjeu na status i opstojnost
kadra u visokom obrazovanju. Rezultat ovakvog pristupa u sustavu
visokog obrazovanja namee djelatnicima maksimalnu angairanost
u podruju znanstvenog rada i zapostavljanje poslova vezanih uz
obrazovni proces.
Znanstveni i struni rad
Utroeno vrijeme:
Planiranje nastave, pouavanje

i ocjenjivanje studenata
Utroeno vrijeme:
Ovi materijali temelje se na radu koji je nancirala Nacionalna zaklada za

znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske
152
Vjeba 2. Osobna lista aktivnih glagola (5 minuta)
Na osnovu tablice Blomove taksonomije izradi osobnu listu aktivnih glagola (5) za pojedino podruje.
PDRUJE
denirati, nabrojati, imenovati, prepoznati, zapisati, povezati, razvrstati, nacrtati, objasniti, saeti, primijeniti, demonstrirati, zakljuiti,
predvidjeti, skicirati, upotrijebiti, analizirati, usporediti, provjeriti, rijeiti, testirati, razvrstati, shvatiti, otkriti, uiniti, planirati, ocijeniti,
predloiti, odluiti, potvrditi...
PODRUJE
dopuniti, prilagoditi, graditi, skupljati, ispravljati, sjei, rezati, nacrtati, grupirati, ilustrirati, umetnuti, locirati, napraviti, oznaiti, mjeriti,
promatrati, djelovati, izvoditi, smjestiti, postaviti, preraditi, skenirati,
odvojiti, pohraniti, testirati, prebaciti, koristiti, gledati, brisati, procijeniti, izbaciti...
PODRUJE
AFEKTIVNO
PSIHOMOTORIKO
KOGNITIVNO
AKTIVNI GLAGOLI
pitati, izabrati, slijediti, ukazati, odgovoriti, pomoi, prilagoditi se,

raspraviti, predstaviti, izvijestiti, izdvojiti, pozvati, ukljuiti, opravdati,
prosuditi, predloiti, podijeliti, prouiti, obraniti, generalizirati, identicirati, integrirati, organizirati, staviti u odnos, sintetizirati, djelovati,
razlikovati, utjecati, sluati, primijeniti, ispitati, revidirati, rijeiti, vrjednovati...
OSOBNA LISTA AKTIVNIH GLAGOLA

Kognitivno
Psihomotoriko
Afektivno
AKTIVNI
GLAGOLI

153
Vjeba 3. Deniranje ishoda uenja za kolegij Informatika (20minuta)

Zadatak:
Dopuni tablicu s 4 - 6 ishoda uenja za nastavni plan i program iz kolegija
Informatika za studijski program na vaem fakultetu. (minimalno 1 za
svako podruje).
Rad u grupi: na osnovi individualnih kreirajte zajedniku listu ishoda
uenja
Naziv kolegija
Informatika
ifra
Status kolegija
Obvezni
Studij
Semestar
Nositelj kolegija
Suradnici na kolegiju
Ishodi uenja
Sadraj kolegija
Informacijska tehnologija i digitalno drutvo. Raunalni sustav. Podatci i informacije. Hardver. Softver. Ljudi. Organizacija. Komunikacija. Algoritmi i programiranje raunala. Model raunalnog sustava. Sredinja jedinica raunala.
Procesor. Radna memorija. Izvoenje programa i skupovi instrukcija. Ulazno
izlazni podsustav, Ulazni ureaji i naprave. Izlazni ureaji i naprave. Ureaji za
pohranu podataka. Struktura podataka. Fizika i logika organizacija podataka.
Sistemski software. Operacijski sustavi. Pomoni i usluni programi. Komunikacije i mree raunala. Informacijski sustavi. Uloga i zadatci IS. Projektiranje
IS. Izgradnja IS. Upravljanje IS. Organizacija i upravljanje podatcima. Datoteke. Baze podataka. Skladita podataka. Skladitenje podataka. Rudarenje
podataka. Internet i elektroniko poslovanje. Internet. Funkcije Interneta. Pretraivanje Interneta.
Pruiti studentima osnovna znanja o informacijskoj tehnologiji i nauiti ih ovla-
Opa i posebna znanja koja se dati osnovnim vjetinama rukovanja raunalima, a sa svrhom stvaranja temelja za stjecanje specijaliziranih znanja potrebnih za upravljanje informacijama
stjeu na kolegiju (cilj)
u poslovanju. Specine kompetencije razvijale bi se u okviru seminarskih radova i vjebi, izradom projektnih zadataka prema preferencama studenata.
Nastava
(sati/tjedan)
(ukupno)
Nain polaganja ispita
Bodovi
Predavanja
Seminari
Vjebe
30
15
Kontinuirano ocjenjivanje tijekom semestra najmanje 2 puta pismenim i/ili

usmenim putem.
3
Jezik
hrvatski, engleski
Obvezna literatura
eri, V., Varga, M., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb,

2004.
Novak, N.: Poseban studentski prirunik o ICT; Zagreb, Osijek, 2001.
Preporuena literatura
Gupta, U., Information Systems, Success in the 21st century, Prentice Hall,
Upper Saddle River, NJ, 2000.
Hinkle, D., Marple, M., Stewart, K., MS Ofce XP Suite: A Comprehensive
Approach, Student Edition, Glencoe/McGraw-Hill, 2002.

154
11. 4.
Evaluacija radionice
Dojmovi i impresije o provedbi radionice, razini zadovoljstva dobivenim informacijama te odranim aktivnostima u okviru radionice,
prikazani su u analizi evaluacijskih obrazaca.
Analiza evaluacijskih obrazaca radionice
to treba znati o ishodima uenja?
Radionica je odrana na svim sastavnicama Sveuilita na kojima
je sudjelovalo 194 nastavnika. Ukupno 152 sudionika ispunilo je
evaluacijski listi koji je bio anoniman. Rezultati ocjena pojedinanih pitanja prikazani su tablino i graki.
Polaznici su putem evaluacijskog obrasca iskazali osobne dojmove
odgovarajui na 7 postavljenih pitanja:
1. Jesu li izlaganja bila zanimljiva?
2. Jesu li teme radionice bile dovoljno objanjene i praktino
primjenjive?
3. Jesu li izlaganja bila logino osmiljena, dovoljno jasna i
razumljiva?
4. to Vam se na radionici najvie svidjelo?
5. ime bi se radionica mogla poboljati?
6. O kojim biste temama eljeli dobiti dodatne informacije?
7. Koja je Vaa ukupna ocjena radionice?
155
Na pitanje o zanimljivosti izlaganja, 67% sudionika u potpunosti je

zadovoljno izlaganjima, 32% djelomino i 1% nikako.
Tablica 1 Evaluacija radionice
Pitanje 1_Jesu li izlaganja bila zanimljiva?
broj odgovora
u potpunosti
102
djelomino
48
nikako
2
Slika 1 Evaluacija radionice

Pitanje 1_Jesu li izlaganja bila zanimljiva?
Za 65% sudionika radionica je u potpunosti dovoljno objanjena i

praktino primjenljiva, za 34 djelomino i 1% nikako.
Tablica 2 Evaluacija radionice Pitanje 2
Jesu li teme radionice bile dovoljno objanjene i praktino primjenjive?
broj odgovora
u potpunosti
100
djelomino
51
nikako
1
Slika 2 Evaluacija radionice Pitanje 2

Jesu li izlaganja bila logino osmiljena, dovoljno jasna i razumljiva?
156
Da su izlaganja logino osmiljena, jasna i razumljiva u potpunosti

procijenilo je 75% sudionika, 24% djelomino i 1% nikako.
broj odgovora
u potpunosti
114
djelomino
37
nikako
1

Jesu li teme radionice bile dovoljno objanjene i praktino primjenjive?
Svoje dojmove sudionici su iskazali i kroz ukupnu ocjenu o radionici:

51% je dalo ocjenu odlian, 37% vrlo dobar, 11% dobar i 1% loe.
Tablica 4 Evaluacija radionice Pitanje 7
Koja je Vaa ukupna ocjena radionice?
broj odgovora
u potpunosti
100
djelomino
51
nikako
1

Koja je Vaa ukupna ocjena radionice?
157
Svoje komentare i sugestije sudionici su iskazali u pisanom obliku

o tome to im se najvie svidjelo, kako poboljati radionicu i o kojim bi temama eljeli dobiti dodatne informacije.
to se sudionicima najvie svidjelo (pitanje 4):
aktivno sudjelovanje tijekom radionice
ispreplitanje teorije i vjebi
interaktivni rad i logino organizirane vjebe
vjebe
otvorenost, susretljivost i kompetentnost predavaa
zanimljivost teme
objanjenje ishoda uenja
primjeri
obrazovna politika i kurikularni pristup
jasnoa i kvaliteta izlaganja, pristupanost
prikaz suvremenih metoda obrazovanja
ukazivanje na vanost ishoda uenja
zauzetost i entuzijazam izlagaa
timski rad, atmosfera
Bloomova taksonomija
razumljivost i mogunost primjene u organizaciji i osmiljavanju nastave
izmjena iskustava s kolegama drugih fakulteta
interacija, konstruktivan dijalog
Kako poboljati radionicu (pitanje 5):
158
produljiti trajanje radionice
diskusijom
sluajevima dobre prakse
primjena na konkretni kolegij
vie praktinih primjera
primjerima iz humanistikih znanosti
primjerima pozitivnih i negativnih iskustava
vie predavaa pedagoke struke
poveati vrijeme za aktivno sudjelovanje
ukljuivanjem studenata
manjim brojem sudionika
primjeri prilagoeni fakultetima, usmjeriti na konkretan fakultet
uvoenjem drugih taksonomija
eim odravanjem
da se odri na poetku akademske godine u vrijeme planiranja nastavnog plana i programa
kolaborativni rad
Dodatne teme (pitanje 6):
samoevaluacija i izrada ankete za nastavu
svjetski trendovi u obrazovanju
analiza uspjenosti razliitih modela obrazovanja
ishodi uenja na tehnikim fakultetima
planiranje predmetnog kurikuluma
strune kompetencije
o nacionalnom i sveuilinom kurikuluma
metode prenoenja znanja
rezultati Bolonjskog kolovanja u Hrvatskoj
evaluacija studenata i nain ocjenjivanja
odreivanje razine ECTS bodova
usklaivanje formalnog obrazovanja
usporedba s nekim sveuilitima u inozemstvu
povezanost kompetencija s ishodima uenja
kako ovaj pristup prilagoditi umjetnikim podrujima
projekti na europskoj razini
obuka i popunjavanje postojeeg kadra
kako motivirati studente
globalizacija i standardizacija obrazovanja.
159
12.
| LITERATURA |
[1]
Agencija za znanost i visoko obrazovanje, POJMOVNIK osnovnih

termina i denicija u podruju osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju, Zagreb, 2007.
[2]
Biggs, J., Teaching for Quality Learning at University Buckingham:

The Society for Research into Higher Education and Open University
Press, 2003.
[3]
Bloom B. S., Taxonomy of Educational Objectives, Handbook I: The

Cognitive Domain. New York: David McKay Co Inc., 1956.
[4]
COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES, A Memorandum

on Lifelong Learning, Brussels, 2000.
[5]
COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES, Towards a European qualications framework for lifelong learning, Brussels, 2005.
[6]
Dave, R. H., Developing and Writing Behavioral Objectives. (R J

Armstrong, ed.) Educational Innovators Press, 1975.
[7]
EUROPEAN COMMISSION, Implementation of Education & training

2010 work programme, Working group Basic skills, entrepreneurship and foreign languages, 2003.
[8]
Glavna uprava za obrazovanje i kulturu, Vodi za korisnike ECTS-a

Europski sustav za prijenos i prikupljanje studijskih bodova i dodatak diplomi, Bruxelles, 2004.
161
[9]
Gonzlez J.; Wagenaar, R., Tuning Educational Structures in Europe,

Universidad de Deusto, 2003.
[10] Harrow, A., A taxonomy of psychomotor domain: A guide for developing behavioral objectives, New York: David McKay, 1972.
[11] JQI, Shared Dublin descriptors for Short Cycle, First Cycle, Second
Cycle and Third Cycle Awards, Draft 1 working document, Dublin,
2004.
[12] Kennedy, D.; Hyland, A.; Ryan, N., Writing and using learning outcomes: a practical guide, article C 3.4-1 in Eric Froment, Jrgen
Kohler, Lewis Purser and Lesley Wilson (eds.): EUA Bologna Handbook Making Bologna Work, Berlin 2006.
[13] Kova, V.; Koli-Vehovec, S., Izrada nastavnih programa prema
pristupu temeljenom na ishodima uenja Prirunik za sveuiline
nastavnike, Rijeka, 2008.
[14] Krathwohl, D. R.; Bloom, B. S.; Masia, B. B., Taxonomy of Educational Objectives, the Classication of Educational Goals. Handbook
II: Affective Domain, New York: David McKay Co., Inc., 1973.
[15] Londonsko ministarsko priopenje Prema Europskom prostoru visokog obrazovanja: odgovor na izazove u globaliziranom svijetu,
2007.
[16] Loyola University Chicago Core Curriculum Renewal, 2003-2006,
Recommended Learning Outcomes for a New Core Curriculum - Final Report
[17] Marsh, C.J., Kurikulum temeljni pojmovi, Zagreb, Educa, 1994.
[18] Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske: Polazne osnove Hrvatskog kvalikacijskog okvira (prijedlog), Zagreb,
2007.
[19] Moon, J., Linking Levels, Learning Outcomes and Assessment Criteria, Report for the Bologna conference on learning outcomes Edinburgh, 2004.
[20] Nacionalni opsevatorij za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Reforma kurikuluma u kontekstu cjeloivotnog obrazovanja: istraivaki projekt / (urednica/voditeljica radne skupine
istraivakog projekta Olga Lui), Zagreb, 2002.
[21] Peorda, S., Kurikulum i nastava povijesti, Povijest u nastavi 11,
2008. (dostupno na http://povijest.net/sadrzaj/skola/praksa/201kurikulum-i-nastava-povijesti.html)
162
[22] Povjerenstvo za izradu Hrvatskog kvalikacijskog okvira: Izvjee o

aktivnostima na izradi Hrvatskog kvalikacijskog okvira za razdoblje
od 19. oujka do 27. studenoga 2008. godine, Zagreb, 2008.
[23] Previi, V. (urednik): Kurikulum: Teorije-metodologija-sadrajstruktura, Zavod za pedagogiju i kolska knjiga Zagreb, 2007.
[24] Research Centre for Education and the Labour Market, The Flexible
Professional in the Knowledge Society: General results of the Reex
Project, Maastricht University, Maastricht 2007.
[25] Simpson E. J., The Classication of Educational Objectives in the
Psychomotor Domain. Washington, DC: Gryphon House, 1972.
[26] Swedish Agency for Networks and Cooperation in Higher Education,
Writing intended learning outcomes, 2006.
[27] Szavits-Nossan, A.: Novi studiji graevinarstva, Graevinar 58
(2006) 5, 357-366
[28] Tempus Project: CROATIAN BOLOGNA PROMOTERS TEAM Cro4Bologna; Prvi koraci u bolonjskom procesu, Sveuilite u Zagrebu, 2005.
[29] The World Bank, From Fragmentation to Cooperation: Tertiary Education, Research and Development in South Eastern Europe, 2008.
[30] Trends in Learning Structures in Higher Education (II), Follow-up
Report prepared for the Salamanca and Prague Conferences of
March / May 2001 by Guy HAUG and Christian TAUCH
[31] URED ZA STRATEGIJU RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE: Bijeli dokument o Hrvatskom obrazovanju, 2002.
[32] Using learning outcomes, UNITED KINGDOM BOLOGNA SEMINAR
1-2 July 2004, Heriot-Watt University (Edinburgh Conference Centre) Edinburgh, Scotland, Stephen Adam, University of Westminster, 2004.
163

Ishodi Ucenja PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ishodi Ucenja PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ISHODI UENJA

prirunik za sveuiline nastavnike

Ovi materijali temelje se na radu koji je nancirala

ISHODI UENJA - prirunik za sveuiline nastavnike

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Ovaj prirunik nastao je kao rezultat rada na projektu Sustavni

| EUROPSKI PROSTOR VISOKOG OBRAZOVANJA |

Osnovne odrednice Europskog prostora visokog obrazovanja

Cjeloivotno uenje i prepoznavanje prethodnog uenja

Europski kvalikacijski okvir

Hrvatski kvalikacijski okvir

| VISOKO OBRAZOVANJE TEMELJENO NA ISHODIMA UENJA |

Kurikularni pristup obrazovanju

Ishodi uenja - denicije

Veza ishoda uenja i kompetencija

Drutveno prihvatljiva razina postignua studenata

Pozitivni i negativni vidovi primjene ishoda uenja

| MATRICA ZA DEFINIRANJE ISHODA UENJA |

Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva

Kognitivno podruje znanja i razumijevanja

Afektivno podruje stavova

Psihomotoriko podruje vjetina

Konstruktivno povezivanje ishoda uenja, pouavanja i ocjenjivanja 43

Povezivanje ishoda uenja i ECTS bodova

Povezivanje ishoda uenja i pouavanja

Povezivanje ishoda uenja i ocjenjivanja

| DESET KORAKA DO ISHODA UENJA |

Kako napisati oekivane ishode uenja na razini

Procesi u deniranju ishoda uenja

| DIONICI U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA |

Istraivanje miljenja zavrenih studenta,

Uloga drutva u sustavu visokog obrazovanja

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Uloga ustanova visokog obrazovanja

Poslodavci kao dionici sustava visokog obrazovanja

Studenti kao dionici sustava visokog obrazovanja

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

| STRATEGIJA UVOENJA ISHODA UENJA NA

| ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ZA PODRKU UVOENJU

| PROJEKT SUPER UNIOS |

| ULOGA STUDENATA U FORMULIRANJU ISHODA UENJA |

Ispitivanje percepcije ishoda uenja na uzorku studenata

Opis i metodologija istraivanja

Prilog I Anketni upitnik

Studentska radionica Imam diplomu to sad?

Prilog II - Anketni upitnik

10. | ULOGA POSLODAVACA U FORMULIRANJU ISHODA UENJA |

10. 1. 1. Opis i metodologija istraivanja

10. 1. 2. Prilog III - Anketni upitnik

10. 2. Istraivanje uloge poslodavaca Graevinskog fakulteta

10. 2. 1. Opis i metodologija istraivanja

10. 2. 2. Prilog IV - Anketni upitnik

11. | RADIONICE O ISHODIMA UENJA |

11. 1. Priprema radionica to treba znati o ishodima uenja?

11. 2. Prezentacije s radionica

11. 3. Prilog V - vjebe

11. 4. Evaluacija radionice

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

| EUROPSKI PROSTOR VISOKOG OBRAZOVANJA |

Osnovne odrednice Europskog

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

razvoj, sposobno ponuditi brojnija i bolja radna mjesta, drutvo u