Professional Documents
Culture Documents
001 60-10 Zakon o Porezu Na Dohodak
001 60-10 Zakon o Porezu Na Dohodak
(Slubeni glasnik Brko distrikta Bosne i Hercegovine, broj 2/10), Skuptina Brko
distrikta Bosne i Hercegovine, na 37. redovitoj sjednici odranoj 15. prosinca 2010.
godine, usvaja
ZAKON
O POREZU NA DOHODAK
DIO PRVI OSNOVNE ODREDBE
lanak 1
(Predmet)
(1) Ovim zakonom propisuje se nain utvrivanja i plaanja poreza na dohodak
fizikih osoba u Brko distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt).
(2) Prihodi od poreza na dohodak fizikih osoba propisani ovim zakonom pripadaju
proraunu Distrikta.
lanak 2
(Definicije)
Izrazi koji se rabe u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
a) prihod je bruto priljev ekonomskih koristi u odreenom razdoblju ako dovodi do
promjene u blagajni;
b) dohodak je razlika izmeu svih prihoda i rashoda nunih za ostvarenje tih
prihoda;
c) nepovezani kupac i nepovezani prodavatelj su osobe koje razmjenu dobara ili
usluga vre po trinoj vrijednosti;
d) imovina je nepokretna i pokretna imovina koja se iznajmljuje ili koja slui za
obavljanje djelatnosti poreznog obveznika, kao i imovina koja je do trenutka
otuenja sluila u te svrhe;
e) rezident Distrikta, sukladno ovom zakonu, je fizika osoba koja:
1) ima prebivalite na podruju Distrikta,
2) na podruju Distrikta neprekidno ili s prekidima boravi 183 ili vie dana u
bilo kojem poreznom razdoblju,
3) ima prebivalite u Distriktu, a na temelju obavljanja nesamostalne
djelatnosti izvan podruja Distrikta ostvaruje prihode iz prorauna
Distrikta;
f) nerezident, sukladno ovom zakonu, je fizika osoba koja na podruju Distrikta
boravi manje od 183 dana;
g) stalno mjesto poslovanja je mjesto gdje je djelatnost registrirana.
lanak 3
(Porezni obveznik)
(1) Obveznik poreza na dohodak je rezident Distrikta i nerezident koji ostvaruje dohodak
i to:
a) rezident koji ostvaruje dohodak na podruju Distrikta i izvan podruja Distrikta;
b) nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na
podruju Distrikta;
c) nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na podruju Distrikta;
d) nerezident koji ostvaruje prihod na podruju Distrikta od pokretne i nepokretne
imovine, autorskih prava, patenata, licencija, ulaganja kapitala ili bilo koje druge
djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv sukladno ovom zakonu.
(2) Kada vie fizikih osoba zajedniki ostvaruje dohodak porezni obveznik je svaka
fizika osoba posebno i to za udio koji ostvari u tako ostvarenom dohotku.
lanak 4
(Fizike osobe koje ne podlijeu oporezivanju)
(1) Obvezi obraunavanja i plaanja poreza na dohodak ne podlijeu sljedee fizike
osobe koje imaju prebivalite na podruju Distrikta:
a) voditelji stranih diplomatskih misija;
b) osoblje stranih diplomatskih misija i lanovi njihovih kuanstava, ukoliko nisu
dravljani Bosne i Hercegovine;
c) voditelji stranih konzulata i konzularni dunosnici ovlateni da obnaaju
konzularne dunosti i lanovi njihovih kuanstava, ukoliko nisu dravljani Bosne i
Hercegovine;
d) dunosnici i strunjaci programa za tehniku pomo Organizacije ujedinjenih
naroda i njezinih specijaliziranih agencija, ukoliko nisu dravljani Bosne i Hercegovine;
e) profesionalni konzuli, pripadnici konzulata i osoblje konzulata, ukoliko su te
osobe pripadnice drave koja ih je odaslala;
f) poasni konzuli stranih drava za primanja koja dobivaju od drave koja ih je
imenovala za vrenje konzularnih funkcija, ukoliko nisu dravljani Bosne i Hercegovine;
g) fizike osobe koje rade kao posluga u stranim diplomatskim i konzularnim
predstavnitvima i meunarodnim organizacijama, ukoliko nisu dravljani Bosne i
Hercegovine, i to na dohodak koji ostvare od svoje drave ili meunarodne organizacije
na temelju plae i drugih nadoknada za svoju diplomatsku, konzularnu i druge
aktivnosti.
(2) Oporezivanju ne podlijeu fizike osobe rezidenti Distrikta koji se nalaze u radnom
odnosu s Uredom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
lanak 5
(Predmet oporezivanja)
lanak 11
(Prihodi od nesamostalne djelatnosti)
(1) Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plaa koju zaposleniku
isplauje poslodavac na temelju ugovora o radu, odnosno radnog odnosa ili daje u
stvarima, koristima, protuuslugama i u vidu premija i drugih prihoda za rad obavljen
prema njegovim uputama, izuzev prihoda iz lanaka 6 i 7 ovog zakona.
(2) Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i:
a) dodatni prihod na temelju naknada, pomoi i slino koje poslodavac isplati
zaposlenicima iznad iznosa utvrenih posebnim propisima;
b) plaa koju umjesto poslodavca isplati druga osoba;
c) korist koja se primi na temelju nesamostalne djelatnosti, a odnosi se na:
1) koritenje vozila i drugih sredstava za osobne potrebe,
2) smjetaj, hranu kao i uporabu drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni
koja je nia od trine cijene,
3) odobrene beskamatne kredite ili kredite s kamatnom stopom koja je nia od
trine kamatne stope,
4) izmirivanje osobnih trokova od poslodavca,
5) izmirivanje ili oprost dunike obveze od poslodavca,
6) naknadu koju poslodavac isplauje zaposlenicima za topli obrok,
7) hranu koju poslodavac osigurava zaposlenicima za topli obrok iznad iznosa od
1,5% osnovnog mjesenog osobnog odbitka iz lanka 25 stavak 1 ovog zakona, za
svaki dan koji je zaposlenik proveo na radu;
d) svi drugi prihodi nastali na temelju i u svezi s nesamostalnom djelatnou.
(2) Pod obrtom i djelatnostima srodnim obrtu, u smislu stavka 1 toke a) ovog lanka,
smatraju se: obrtnika, trgovaka, ugostiteljska, transportna, turistika djelatnost i
djelatnosti posredovanja pri davanju stvari u zakup, podzakup i slino.
(3) Dohodak ostvaren obradom zemljita, eksploatacijom umskog bogatstva i
uporabom proizvoda dobivenih obavljanjem tih djelatnosti smatra se dohotkom od
samostalne djelatnosti u poljoprivredi i umarstvu. Fizika osoba, koja ostvaruje
dohodak obavljanjem poljoprivredne i umarske djelatnosti, obveznik je poreza na
dohodak, ako je na temelju ove djelatnosti, istodobno, i obveznik poreza na dodanu
vrijednost.
(4) Slobodnim zanimanjem, u smislu stavka 1 toke c) ovog lanka, smatra se:
a) samostalna djelatnost zdravstvenih radnika, veterinara, odvjetnika, biljenika,
revizora, poreznih savjetnika, raunovoa, inenjera, arhitekata, prevoditelja, turistikih
vodia i druge sline djelatnosti;
b) samostalna djelatnost znanstvenika, knjievnika, izumitelja i druge sline djelatnosti;
c) samostalna predavaka djelatnost, odgojna djelatnost i druge sline djelatnosti;
d) samostalna djelatnost novinara, umjetnika i portaa.
(5) Drugom samostalnom djelatnou, u smislu stavka 1 toke d) ovog lanka, smatraju
se:
a) djelatnost lanova predstavnikog tijela vlasti;
b) djelatnost lanova skuptina, nadzornih odbora i upravnih odbora pravnih osoba i
steajnih upravitelja;
c) povremene samostalne djelatnosti kao to su: povremene djelatnosti znanstvenika,
umjetnika, strunjaka, novinara, sudskih vjetaka, trgovakih putnika, akvizitera,
portskih sudaca i delegata, i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu
samostalnu ili nesamostalnu djelatnost.
lanak 15
(Poslovni prihodi)
(1) Poslovnim prihodom (u daljnjem tekstu: prihod) od samostalne djelatnosti smatraju
se svi prihodi steeni iz bilo kojeg izvora, primljeni u gotovini, stvarima i uslugama, koji
su ostvareni samostalnim ili zajednikim obavljanjem djelatnosti, bez obzira na to je li
fizika osoba registrirana ili nije za obavljanje te djelatnosti.
(2) Ako je prihod ostvaren u vidu imovine, izuzev gotovog novca, i u vidu usluga, iznos
prihoda jednak je trinoj vrijednosti dobivene imovine ili izvrene usluge.
(3) Trina vrijednost, u smislu stavka 2 ovog lanka, predstavlja iznos koji bi
samostalni nepovezani kupac platio samostalnom nepovezanom prodavatelju, u isto
vrijeme i na istom mjestu, za ista ili slina dobra i usluge pod uvjetima fer konkurencije.
(4) Prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se i trine vrijednosti ekonomskih
dobara i usluga izuzetih i danih bez naknade ili po cijeni nioj od trine cijene, a ije
izuzimanje nije uslijedilo na temelju obavljanja samostalne djelatnosti.
lanak 16
(Poslovni rashodi)
(1) Poslovni rashodi (u daljnjem tekstu: rashodi) koji se mogu odbiti od prihoda su
plaeni trokovi u tijeku jednog poreznog razdoblja koji su u potpunosti, izriito i izravno
povezani s obavljanjem te samostalne djelatnosti.
(2) Rashodi koji se mogu odbiti su i:
a) godinje pristojbe ili obveze plaene strunim udrugama ili strukovnim komorama,
ukoliko su vezane uz ekonomsku aktivnost poreznog obveznika;
b) rashodi koji su nastali koritenjem automobila za obavljanje samostalne djelatnosti
poreznog obveznika, ukljuujui gorivo i odravanje automobila;
c) plaeni doprinosi za zaposlenike i za sebe sukladno posebnim propisima;
d) trokovi nastali u svezi s edukacijom zaposlenika;
e) koristi ili naknade dane zaposlenicima koje su ukljuene u plae zaposlenika do
propisanog iznosa;
f) plaeni porez na imovinu i pristojbe, koji se priznaje sukladno ovom zakonu;
g) kamate na kredite i kamate na pozajmice koji se rabe u svrhu poslovanja;
h) nagrade zaposlenicima isplaene sukladno posebnim propisima;
i) trokovi putovanja sukladno posebnim propisima;
j) troak prehrane do iznosa iz lanka 11 stavka 2 toke c) alineje 7).
(3) Rashodi koji se mogu odbiti, ukoliko postoji vjerodostojna dokumentacija, su i:
a) oglaavanje, odnosi s javnou i promotivni materijal u visini do 3% prihoda
ostvarenog u poreznom razdoblju;
b) trokovi reprezentacije u visini do 1% prihoda ostvarenog u poreznom razdoblju;
c) sponzorstvo u visini do 1% prihoda ostvarenog u poreznom razdoblju, u svrhu
potpore znanstvenih, zabavnih i portskih aktivnosti koje se obavljaju u Distriktu;
d) donacije u visini do 0,5% prihoda ostvarenog u poreznom razdoblju, danih u robi,
predmetima ili novcu doznaenom na iroraun, u kulturne, odgojno-obrazovne,
znanstvene, zdravstvene, humanitarne, portske i vjerske svrhe, udrugama i drugim
osobama koje djelatnost obavljaju sukladno s posebnim propisima.
(4) Osobama koje ostvaruju dohodak od povremene samostalne djelatnosti iz lanka 14
stavka 5 toke c) ovog zakona, rashodi se priznaju u visini 20% ostvarenog prihoda.
(5) Osobama koje kao znanstvenici, umjetnici, strunjaci, novinari i druge osobe u
okviru djelatnosti iz lanka 14 stavka 5 toke c) ovog zakona ostvaruju autorske
naknade, rashodi se priznaju u visini 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu.
(6) Rashodi koji se ne mogu odbiti su:
a) plaeni porezi na dohodak u Distriktu;
b) kazne i kamate plaene zbog krenja zakona i drugih propisa;
c) rashodi koji nisu nastali u svezi sa stjecanjem dohotka;
d) rashodi koji su registrirani u poslovnim knjigama za koje ne postoji dokumentacija;
8
10
lanak 22
(Dohodak od imovinskih prava)
(1) Dohodak od imovinskih prava ukljuuje prihode ostvarene otuenjem, odnosno
prodajom, ustupanjem, zamjenom ili drugim prijenosom uz naknadu autorskih prava,
patenata, licencija, franiza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava.
(2) Dohodak od vremenski ogranienog ustupanja prava, koji se odnosi na autorska
prava i prava industrijskog vlasnitva, oporezuje se kao dohodak od imovinskih prava,
samo onda kada se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne
djelatnosti.
(3) Osnovica oporezivanja dohotka od imovinskih prava je razlika izmeu prihoda
utvrenih prema trinoj vrijednosti imovinskog prava koje se prodaje, ustupa ili
zamjenjuje uz naknadu i nabavne vrijednosti uveane za rast proizvoake cijene
industrijskih proizvoda.
(4) Rashodi, koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenog prodajom imovinskih prava,
priznaju se u stvarnom iznosu na temelju principa blagajne.
(5) Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenih od vremenski ogranienog
ustupanja imovinskih prava iznose 20% od prihoda ostvarenog po toj osnovi.
GLAVA IV. DOHODAK OD ULAGANJA KAPITALA I NAGRADNIH IGARA
lanak 23
(Dohodak od ulaganja kapitala)
(1) Dohodak od ulaganja kapitala koji podlijee oporezivanju je prihod ostvaren na
temelju kamata od zajmova.
(2) Kod utvrivanja dohotka od ulaganja kapitala, rashodi se ne mogu odbiti.
lanak 24
(Dohodak od nagradnih igara)
(1) Dohodak od nagradnih igara ini vrijednost svake pojedinane nagrade ili dobitka
ostvarenog udjelom u nagradnim igrama koji je dobitniku isplaen u novcu, proizvodima,
uslugama ili pravima, izuzev nagrada i dobitaka iz lanka 6 stavka 1 toke j) i lanka 7
stavka 1 toke j) ovog zakona.
(2) Osnovicu za obraun poreza na dobitke iz stavka 1 ovog lanka ini svaki
pojedinano ostvareni dobitak, ostvaren udjelom u nagradnim igrama sukladno lanku 6
stavku 1 toki j) i lanku 7 stavku 1 toki j) ovog zakona, ija je pojedinana vrijednost
12
13
14
lanak 30
(Utvrivanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti)
(1) Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 14 stavka 1 toki
a), b) i c) ovog zakona utvruje se u visini godinjeg iznosa, na osnovi dohotka od
djelatnosti koji je utvren za posljednje porezno razdoblje, a plaa se mjeseno u visini
16
17
(1) Porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost iz lanka 13 stavka 1 ovog
zakona, a koji nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, porez na dohodak moe
utvrivati i plaati u paualnom iznosu.
(2) Porezna uprava moe poreznom obvezniku ukinuti paualno plaanje poreza na
dohodak i, sukladno lanku 30 ovog zakona, utvrditi i naloiti plaanje akontacije poreza
na dohodak ukoliko, u tijeku godine, u postupku nadzora ili na temelju prikupljenih
podataka o njegovim ostvarenim prihodima, utvrdi da je ostvario dohodak iznad iznosa
koji primjenom propisane stope poreza na dohodak premauje utvreni paualni iznos
poreza ili da je ostvario prihode koji podlijeu obvezi plaanja poreza na dodanu
vrijednost.
(3) U sluaju iz stavka 2 ovog lanka porezni obveznik duan je prei na utvrivanje
dohotka od samostalne djelatnosti sukladno lanku 20 ovog zakona.
(4) Kriteriji, prema kojima se odreuju samostalne djelatnosti za koje se porez na
dohodak moe plaati u paualnom iznosu, kao i mjeseni iznosi pauala poreza na
dohodak, utvruju se podzakonskim aktom koji donosi ravnatelj.
lanak 33
(Utvrivanje akontacije poreza na dohodak od imovine)
(1) Akontacija poreza na dohodak od imovine koji se ostvaruje naplatom najamnine i
zakupnine plaa se mjeseno u visini 1/12 od godinjeg iznosa utvrenog za prethodno
porezno razdoblje na temelju prijave poreznog obveznika.
(2) Kod utvrivanja akontacije iz stavka 1 ovog lanka ne uzima se u obzir osobni
odbitak poreznog obveznika.
(3) Akontaciju poreza na dohodak plaa porezni obveznik sukladno lanku 30 ovog
zakona.
(4) Porez na dohodak od imovine koji se sukladno lanku 21 ovog zakona ostvaruje
iznajmljivanjem kua, stanova, soba i kreveta putnicima i turistima, obraunava se i
plaa pri svakoj naplati najamnine.
(5) Porez iz stavka 4 ovog lanka se obraunava po stopi od 10% na poreznu osnovicu
koju ini naplaeni iznos najamnine umanjen za rashode iz lanka 21 stavka 9 toke b)
ovog zakona, bez prava na osobni odbitak.
(6) Obustavljeni i uplaeni porez iz stavka 4 ovog lanka smatra se konanom
plaenom poreznom obvezom i ovaj dohodak na koji je plaen porez po odbitku ne
unosi se u godinju poreznu prijavu.
(7) ) Porez na dohodak od otuenja nekretnina plaaju porezni obveznici na svaki takav
pojedinano ostvareni dohodak u roku iz lanka 28 stavka 2 ovog zakona, a koji se
18
lanak 36
(Obraun poreza na dohodak od nagradnih igara)
(1) Porez na dohodak, iz lanka 24 stavka 1 ovog zakona, plaa se po odbitku
primjenom stope od 10%, bez prava na umanjenje osnovice, sukladno lanku 25 ovog
zakona.
(2) Porez na dohodak sukladno stavku 1 ovog lanka koji je utvren, obustavljen i
uplaen smatra se konanom poreznom obvezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne
unosi u godinju poreznu prijavu.
(3) Obraun i obustavu poreza na dobitke od nagradnih igara vri organizator nagradnih
igara pri svakoj isplati dobitka fizikoj osobi koja je ostvarila dobitak, a obustavljeni
19
20
lanak 38
(Porezna prijava)
(1) Porezni obveznik duan je Poreznoj upravi nakon isteka poreznog razdoblja,
odnosno do konca veljae tekue godine za proteklu godinu, podnijeti godinju poreznu
prijavu.
(2) Oblik i sadraj porezne prijave iz stavka 1 ovog lanka utvruje ravnatelj.
(3) Godinju poreznu prijavu porezni obveznik duan je podnijeti ako je u poreznom
razdoblju ostvario:
a) oporezive dohotke iz vie izvora sukladno lanku 5 ovog zakona, odnosno koji je
ostvario dohodak na osnovi nesamostalne djelatnosti istodobno iz dva ili vie
izvora;
b) dohodak izravno iz inozemstva, bez posredovanja rezidentnog poslodavca;
c) dohodak za koji je, sukladno ovom zakonu, propisana obveza podnoenja
godinje porezne prijave ili kada Porezna uprava zatrai od poreznog obveznika
da naknadno plati porez na temelju nesamostalne djelatnosti.
(4) Zaposlenik, koji je u poreznom razdoblju ostvario dohodak od nesamostalne
djelatnosti samo kod jednog poslodavca i koji u istom poreznom razdoblju nije ostvario
dohotke iz drugih izvora, nije duan podnijeti godinju poreznu prijavu.
(5) Godinju poreznu prijavu nisu duni podnijeti porezni obveznici koji su u poreznom
razdoblju ostvarili samo one dohotke za koje je obraunat, obustavljen i uplaen porez
po odbitku, za koji je ovim zakonom utvreno da se taj porez smatra konanom
poreznom obvezom sukladno lanku 31 stavku 2, lanku 32, lanku 33 stavku 6, lanku
34 stavku 3, lanku 35 stavku 2 i lanku 36 stavku 2 ovog zakona.
(6) Ako porezni obveznik u poreznoj prijavi iskae netone ili nepotpune podatke, porez
na dohodak utvruje Porezna uprava.
(7) Porezna uprava, sukladno Zakonu o Poreznoj upravi, ima ovlast da procijeni
dohodak poreznog obveznika i utvrdi njegovu poreznu obvezu, odnosno podnese
poreznu prijavu u ime poreznog obveznika u sluaju kada utvrdi da je porezni obveznik
obavljao djelatnost u poreznom razdoblju.
DIO PETI DOSTAVLJANJE IZVJEA I DRUGE OBVEZE
lanak 39
(Rokovi)
Porezni obveznici su duni Poreznoj upravi prijaviti poetak obavljanja djelatnosti
davanja u zakup i iznajmljivanja, kao i ostvarivanja dohotka, u roku od osam dana od
dana poetka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana ostvarivanja dohotka ukoliko
poinju:
21
22
(3) Obveznici poreza na dohodak koji su, sukladno ovom zakonu, duni voditi poslovne
knjige, prije uporabe su duni te poslovne knjige ovjeriti svojim peatom.
(4) Obveznici poreza na dohodak duni su poslovne knjige i druge propisane evidencije
drati na jednom od sljedeih mjesta:
a) u svojim poslovnim prostorijama;
b) kod ovlatenog knjigovodstvenog servisa;
c) u stambenim prostorijama i mjestima gdje obavljaju djelatnost ukoliko nemaju
poslovnu prostoriju.
(5) Poslovne knjige moraju biti u svakom trenutku dostupne radnicima Porezne uprave
koji su ovlateni za vrenje inspekcijskog nadzora.
lanak 44
(Suradnja)
Na zahtjev suda i dravnih tijela, Porezna uprava duna je dostaviti podatke o dohotku i
osnovici poreza koju je prijavio porezni obveznik u svojoj godinjoj prijavi, odnosno koju
je ona utvrdila, izuzev podataka koji se, sukladno Zakonu o Poreznoj upravi, smatraju
poreznom tajnom.
DIO ESTI PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 45
(Podzakonski akti)
(1) Ravnatelj je duan, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona,
donijeti Pravilnik.
(2) Pravilnik iz stavka 1 ovog lanka objavljuje se u Slubenom glasniku Brko distrikta
BiH.
lanak 46
(Kaznene odredbe)
Fizike i pravne osobe, koje postupe suprotno odredbama ovog zakona i time uine
prekraj, kanjavaju se sukladno Zakonu o Poreznoj upravi.
lanak 47
(Prijelazna odredba)
(1) Porezne obveze, koje su nastale do dana stupanja na snagu ovog zakona,
izvravaju se sukladno propisima koji su bili na snazi u trenutku nastanka porezne
obveze.
23
(2) Porezni obveznici, koji obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 5 toki b) i c) ovog
zakona i koji porez na dohodak plaaju akontativno, akontacije u 2011. godini plaaju
na temelju utvrene porezne obveze za 2010. podijeljenu s 12 mjeseci.
lanak 48
(Supsidijarna primjena)
Na kontrolu, naplatu, zatezne kamate, povrat poreza, albeni postupak i zastaru naplate
poreza supsidijarno se primjenjuje Zakon o Poreznoj upravi.
lanak 49
(Stavljanje izvan snage)
Danom poetka primjene ovog zakona stavlja se izvan snage Zakon o porezu na
dohodak, odredbe koje se odnose na porez na dohodak (Slubeni glasnik Brko
distrikta BiH, brojevi: 12/03 i 13/03).
lanak 50
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku
Brko distrikta BiH, a primjenjivat e se od 1. 1. 2011. godine.
Broj: 01-02-322/10.
Brko, 15. prosinca 2010. godine
PREDSJEDNIK
SKUPTINE BRKO DISTRIKTA BiH
Mirsad apo, dipl. pravnik, v.r.
24