ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU

I. OPE ODREDBE
Predmet normiranja
lanak 1.
(1) Ovim se zakonom (u daljnjem tekstu: Zakon) ureuje visoko obrazovanje,
osnivanje i ustroj visokih uilita, vrednovanje i financiranje, ustroj i izvedba
prijediplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija, te statusna pitanja
studenata i akademskih nastavnika.
(2) Zakonom se ureuje i status drugih pravnih osoba ija djelatnost osigurava
rad sustava visokog obrazovanja, ako su osnovane u sastavu visokih uilita.
(3) Na statusna pitanja koja ovim Zakonom nisu drukije ureena primjenjuju
se, na odgovarajui nain, odredbe Zakona o ustanovama.
(4) Izrazi koji se u Zakonu koriste u mukom rodu odnose se na oba spola.
Osnovni pojmovi
lanak 2.
(1) U Zakonu su u uporabi pojmovi sa sljedeim znaenjem:
Visoko uilite - ustanova visokog obrazovanja ovlatena za ustroj i izvedbu
studija te znanstvenog, visokostrunog ili umjetnikog rada;
Sveuilite - visoko uilite koje se ustrojava s fakultetima, umjetnikim
akademijama i/ili s odjelima ili samo s odjelima (sastavnice sveuilita), te
obavlja znanstvena istraivanja i visokostruni rad, ustrojava i izvodi
prijediplomske, diplomske i poslijediplomske studije, te razvija vrhunsko
umjetniko i tehnoloko stvaralatvo;
Veleuilite - visoko uilite koje ustrojava i izvodi prijediplomske i diplomske
strune studije i razvija visokostruni i umjetniki rad;
Visoka kola - visoko uilite koje ustrojava i izvodi prijediplomski studij, i
razvija visokostruni i umjetniki rad;
Studij - program kojeg ustrojava i izvodi visoko uilite, a ijim zavravanjem
student stjee visoku naobrazbu i odgovarajui struni naziv i akademski
stupanj;

Studij na daljinu - pouavanje kada su student i akademski nastavnik fiziki

udaljeni uz uvjet koritenja raunalnih tehnologija i interaktivnih nastavnih
materijala;
Prijediplomski studij - visokoobrazovni program koji se ustrojava i izvodi na
razini visokog uilita, a ijim zavravanjem student stjee akademski naziv
baccalaureus/baccacalaurea uz naznaku znanstvenog podruja;
Diplomski studij - visokoobrazovni program koji se ustrojava i izvodi na razini
sveuilita, a ijim zavravanjem student stjee akademski naziv sveuilini
magistar struke, odnosno doktor struke za sveuiline studije medicine,
stomatologije i veterine;
Diplomski struni studij struni visokoobrazovni program koji se ustrojava i
izvodi na razini veleuilita, a ijim zavravanjem student stjee akademski
naziv magistar struke;
Poslijediplomski studij - visokoobrazovni program koji se ustrojava i izvodi na
razini sveuilita, a ijim zavravanjem se stjee akademski stupanj magistra ili
doktora znanosti, odnosno magistra ili doktora umjetnosti;
Student - osoba koja studira na prijediplomskom, diplomskom ili strunom
diplomskom ili poslijediplomskom studiju;
Mobilnost studenata - ostvarivanje dijela studijskog programa (semestra,
akademske godine) na drugom visokog uilitu;
Mobilnost nastavnika - provoenje istraivanja i/ili sudjelovanja u nastavnom
procesu u drugoj znanstvenoj pravnoj osobi;
Akademski nastavnik - osoba koja se bavi znanstvenim, odnosno strunim ili
umjetnikim radom ili koja izvodi nastavu na visokom uilitu i zaposlena je na
znanstveno-nastavnom ili nastavnom radnom mjestu;
Akademska nastavna dopusnica (venia docendi) - akt koji donosi upravljako
tijelo na sveuilitu, na nain propisan opim aktom sveuilita, kojim se osobi
odobrava izvoenje nastave na sveuilitu;
Znanstvena pravna osoba pravna osoba koja se bavi znanstvenim
istraivanjima i upisana je u Upisnik znanstvenih pravnih osoba ministarstva
nadlenog za znanost (u daljnjem tekstu: Ministarstvo);

Znanstveni novak - osoba izabrana na radno mjesto znanstvenog novaka radi

stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti i upisana u Upisnik znanstvenih
novaka;
Suradnik postdoktorand - osoba s akademskim stupnjem doktora znanosti,
izabrana na radno mjesto suradnika postdoktoranda radi usavravanja u
samostalnom znanstvenom istraivanju.
Temeljna naela i ciljevi
lanak 3.
(1) Temeljna naela visokog obrazovanja su:
- akademske slobode, akademska samouprava i autonomija sveuilita u skladu
s Ustavom i ovim Zakonom;
- sloboda pouavanja, znanstvenog istraivanja i umjetnikog stvaralatva;
- nedjeljivost sveuilinog nastavnog rada i znanstvenog istraivanja, odnosno
umjetnikog stvaralatva;
- etinost i odgovornost nastavnika i studenata;
- ukljuenost u meunarodni visokoobrazovni sustav, posebice u europski sustav
visokog obrazovanja, te
- potivanje i afirmacija ljudskih prava.
(2) Temeljni cilj visokog obrazovanja je odgovoran doprinos u podizanju razine
opeg obrazovanja i kvalitete ivota u Rapublici Hrvatskoj putem:
- prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog obrazovanja;
- znanstvenog istraivanja i umjetnikog stvaralatva.
Akademske slobode i akademska samouprava
lanak 4.
(1) Akademske slobode pripadaju svim lanovima akademske zajednice, a
obuhvaaju slobodu znanstvenog istraivanja, umjetnikog stvaralatva,
pouavanja, meusobne suradnje i udruivanja, potujui etika naela te
odgovornost u sustavu znanosti i visokog obrazovanja sukladno Ustavu
Republike Hrvatske, ovom Zakonu i zakonu kojim se ureuje podruje znanosti.
(2) Akademska samouprava na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj
obuhvaa:

- utvrivanje pravila studija;

- utvrivanje uvjeta za upis studenata na temelju sustava vanjskog vrednovanja
najmanje etverogodinjeg srednjokolskog obrazovanja;
- izbor akademskih nastavnika te
- upravljanje resursima s kojima visoka uilita raspolau u skladu s Ustavom i
Zakonom.
II. NACIONALNO VIJEE ZA VISOKO OBRAZOVANJE I ZNANOST
Zadae Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i znanost
lanak 5.
(1) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje i znanost (u daljnjem tekstu:
Nacionalno vijee) skrbi o sustavnom razvoju visokog obrazovanja i znanosti u
Republici Hrvatskoj, a osobito:
- ocjenjuje u trogodinjem razdoblju stanje u znanosti i visokom
obrazovanju, poloaj i razvoj visokog obrazovanja i znanosti sa stajalita
meunarodne usporedivosti, kakvoe i drutvene svrhovitosti, na temelju
vrednovanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje;
- predlae Hrvatskom Saboru Strategiju razvoja znanosti i tehnologije u
Republici Hrvatskoj za razdoblje od pet godina;
- temeljem Strategije razvoja znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj
utvruje prioritetna podruja znanstvenih istraivanja nacionalne
znanstvene prioritete;
- na zahtjev ministra nadlenog za poslove visokog obrazovanja daje
miljenje o potrebi osnivanja, statusnih promjena i prestanka rada
znanstvenih pravnih osoba;
- predlae Vladi Republike Hrvatske strateki dokument mree znanstvenih
pravnih osoba osnovanih od Republike Hrvatske;
- daje miljenje na predloene strategije razvoja znanstvenih pravnih osoba
i sveuilita osnovanih od Republike Hrvatske;
- predlae Vladi Republike Hrvatske smjernice za financiranje znanosti i
visokog obrazovanja za narednu proraunsku godinu;
- raspravlja pitanja od vanosti za visoko obrazovanje i znanost te predlae
i potie donoenje mjera za njezino unaprjeenje;
- na zahtjev ministra nadlenog za poslove visokog obrazovanja (u
daljnjem tekstu: Ministar) daje miljenje o kriterijima za raspodjelu
proraunskih sredstava za visoko obrazovanje;

- na zahtjev ministra nadlenog za poslove visokog obrazovanja utvruje

potrebu osnivanja, statusnih promjena i prestanka rada javnih visokih
uilita;
- predlae Vladi Republike Hrvatske strateki dokument mree visokih
uilita osnovanih od Republike Hrvatske.
(2) Nacionalno vijee razmatra i daje svoje miljenje o drugim pitanjima vanim
za razvoj znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
(3) lanovi Nacionalnog vijea te lanovi njegovih radnih tijela izuzet e se od
odluivanja u pitanjima kada kod njih postoji mogunost sukoba interesa to se
poblie ureuje poslovnikom o radu Nacionalnog vijea.
(4) Nacionalno vijee jednom godinje objavljuje izvjee o svojem radu na
mrenim stranicama Vlade Republike Hrvatske.
Poslovnik o radu Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i znanost
lanak 6.
Rad Nacionalnog vijea ureuje se poslovnikom koji se donosi natpolovinom
veinom ukupnog broja lanova.
Sastav i nain imenovanja lanova Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i
znanost
lanak 7.
(1) Nacionalno vijee ima devetnaest lanova.
(2) Predsjednik Nacionalnog vijea po poloaju je predsjednik Vlade Republike
Hrvatske.
(3) Nacionalno vijee ima dva zamjenika. Jedan zamjenik po poloaju je
Ministar i jedan od lanova iz stavka 5. ovog lanka kojeg izmeu sebe biraju
lanovi Nacionalnog vijea.
(4) lanovi Nacionalnog vijea po poloaju su i:
- ministar nadlean za financije;
- predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog Sabora;
- potpredsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog
Sabora.

(5) Ostale lanove Nacionalnoga vijea imenuje Vlada Republike Hrvatske na

vrijeme od etiri godine na sljedei nain:
- za svako znanstveno podruje iz zakona kojim se ureuje podruje
znanosti imenuje po dva lana;
- iz umjetnikog podruja imenuju se po dva lana.
lanak 8.
(1) Na temelju javno objavljenog poziva Ministarstva, kandidate za lanove
Nacionalnoga vijea predlau znanstvene pravne osobe.
(2) Vlada Republike Hrvatske imenuje lanove Nacionalnoga vijea na prijedlog
Ministarstva, vodei rauna o zastupljenosti predstavnika sveuilita i drugih
znanstvenih pravnih osoba.
Razrjeenje imenovanih lanova nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i
znanost
lanak 9.
(1) Imenovani lan Nacionalnoga vijea moe biti razrijeen dunosti i prije
isteka vremena na koje je imenovan ako:
- sam zatrai razrjeenje;
- ne ispunjava dunosti lana;
- izgubi sposobnost obnaanja dunosti;
- svojim ponaanjem povrijedi ugled dunosti koju obnaa.
(2) Postupak radi utvrivanja uvjeta za razrjeenje lana mogu pokrenuti
predsjednik Nacionalnog vijea ili najmanje pet lanova Nacionalnog vijea,
podnoenjem zahtjeva predsjedniku Nacionalnog vijea.
(3) Nakon primitka zahtjeva iz stavka 2. ovoga lanka, predsjednik Nacionalnog
vijea e imenovati povjerenstvo iz reda svojih lanova na temelju ijeg izvjea
e odluiti hoe li Vladi Republike Hrvatske predloiti razrjeenje lana
Nacionalnog vijea ili e odbiti zahtjev kojim je postupak pokrenut.
(4) U povjerenstvu iz stavka 3. ovog lanka ne mogu biti lanovi Nacionalnog
vijea koji su podnijeli zahtjev za pokretanje postupka radi utvrivanja uvjeta za
razrjeenje lana Nacionalnog vijea.

III. VISOKA UILITA

Vrste visokih uilita i njihova zadaa
lanak 10.
(1) Visoka uilita su sveuilite sa svojim sastavnicama, veleuilite i visoka
kola.
IV. SVEUILITE
lanak 11.
(1) Sveuilite se osniva radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja kroz
izvedbu prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija, djelatnosti
znanstvenih istraivanja i umjetnikog stvaralatva te strunog rada.
(2) Sveuilite se osniva, ustrojava i djeluje kroz pravni okvir koji se ureuje
Zakonom o sveuilitu.
V. VELEUILITA I VISOKE KOLE
lanak 12.
(1) Veleuilite se osniva radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja kroz
izvedbu vie prijediplomskih studija i strunog diplomskog studija te strunog
rada.
(2) Visoka kola se osniva radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja kroz
ustroj i izvedbu prijediplomskog studija te stunog rada.
(3) Veleuilita i visoke kole ne mogu osnivati druga visoka uilita kao svoje
sastavnice.
(4) Veleuilita i visoke kole mogu osnivati posebne ustrojbene jedinice za
obavljanje djelatnosti iz podruja prehrane i smjetaja studenata sukladno
Zakonu o ustanovama.
Javna i privatna veleuilita i visoke kole
lanak 13.
(1) Veleuilita i visoke kole mogu biti javni i privatni.

(2) Javna visoka uilita iz stavka 1. ovog lanka su ona koja osniva:
- Vlada Republika Hrvatske uredbom te
- gradovi i upanije odlukom svog predstavnikog tijela uz suglasnost Vlade
Republike Hrvatske.
(3) Privatno veleuilite i visoka kola osnivaju se odlukom osnivaa na nain
propisan odredbama ovoga Zakona i propisima koji se odnose na osnivanje
ustanova.
Upisnik visokih uilita
lanak 14.
(1) Visoko uilite osnovano prema ovome Zakonu, Zakonu o sveuilitu i
propisima koji se odnose na osnivanje ustanova moe zapoeti obavljanje
djelatnosti i izvoenje odreenih studija nakon upisa u Upisnik visokih uilita i
registar ustanova pri trgovakom sudu.
(2) Upisnik visokih uilita vodi Ministarstvo. Ministar posebnim pravilnikom
propisuje sadraj, oblik i nain voenja Upisnika te postupak upisa.
(3) Upis u Upisnik visokih uilita obavlja se na temelju Zakona i opih akata
kojima se ureuje osiguranje kvalitete i uinkovitosti u visokom obrazovanju.
(4) Rjeenje o zahtjevu za upis visokih uilita u Upisnik donosi Ministar.
(5) Rjeenje kojim se odbija zahtjev za upis u Upisnik visokih uilita upravni je
akt protiv kojeg nije doputena alba, ali se protiv njega moe pokrenuti upravni
spor.
lanak 15.
(1) Gubitak statusa visokog uilita i brisanje iz Upisnika visokih uilita
rjeenjem odreuje Ministar na temelju rezultata vrednovanja Agencije za
znanost i visoko obrazovanje.
(2) Rjeenje kojim se odreuje brisanje visokog uilita iz Upisnika upravni je
akt protiv kojeg nije doputena alba, ali se protiv njega moe pokrenuti upravni
spor.

Visoka vjerska uilita

lanak 16.
(1) Visoka vjerska uilita (veleuilita i visoke kole) osnovana po opim
aktima vjerskih zajednica imaju prava i obveze kao i visoka uilita iz ovoga
Zakona, ako ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona.
(2) Poloaj visokih vjerskih uilita iz stavka 1. ovoga lanka koja djeluju kao
sastavnice nekog od javnih sveuilita ureuje se ugovorom izmeu sveuilita i
osnivatelja uilita, uz potivanje meunarodnih ugovora.
(3) Vjerske zajednice mogu osnivati visoka uilita i ustrojavati studije koji nisu
vjerske naravi sukladno odredbama ovoga Zakona za privatna visoka uilita.
Tijela veleuilita i visoke kole
lanak 17.
(1) Veleuilite i visoka kola imaju:
- dekana
- nastavniko vijee
- upravno vijee te
- druga struna i savjetodavna tijela ije se osnivanje, sastav i nadlenost
ureuje statutom ili drugim opim aktom.
Dekan veleuilita i visoke kole
lanak 18.
(1) Dekan ima prava i obveze ravnatelja u smislu Zakona o ustanovama.
(2) Nastavniko vijee utvruje i predlae kandidate, na nain i u postupku
utvrenim statutom veleuilita ili visoke kole.
(3) Dekana veleuilita i visoke kole imenuje i razrjeava upravno vijee.
(4) U sluaju da upravno vijee ne izabere ni jednog od predloenika, upravno
vijee imenuje vritelja dunosti dekana, u skladu s odredbama Zakona o
ustanovama.
(5) Za akademska pitanja dekan je odgovoran nastavnikom vijeu, a za
zakonitost rada odgovaran je upravnom vijeu.

Nastavniko vijee
lanak 19.
(1) Nastavniko vijee veleuilita i visoke kole ine nastavnici, suradnici i
studenti, u skladu sa statutom.
(2) Nastavniko vijee, sukladno statutu, odluuje o nastavnim i strunim
pitanjima i drugim pitanjima vanim za obavljanje djelatnosti.
(3) Studenti ine najmanje 10% ukupnog broja lanova nastavnikog vijea.
Studente lanove nastavnikog vijea biraju studenti u skladu sa statutom
veleuilita i visoke kole.
(4) Prilikom odluivanja studenata u nastavnikom vijeu, za pitanja od
posebnog interesa za studente, studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog
veta. Nakon suspenzivnog veta nastavniko vijee ponovno raspravlja o
navedenom pitanju najranije u roku od osam dana. U ponovljenom odluivanju
nema suspenzivnog veta. Nain upotrebe studentskoga suspenzivnog veta, kao i
potrebna veina u ponovnom odluivanju nakon suspenzivnog veta, poblie se
utvruju statutom veleuilita i visoke kole.
(5) Pitanja od posebnog interesa za studente, predviena stavkom 4. ovog lanka
su:
- promjena sustava studija
- osiguranje kvalitete studija
- donoenje nastavnog programa studija
- utvrivanje izvedbenih programa studija
- studentski standard.
Upravno vijee
lanak 20.
(1) Upravno vijee veleuilita ili visoke kole ima pet lanova od kojih tri
imenuje osniva, s time da najmanje jedan lan mora biti strunjak iz podruja
djelatnosti veleuilita, jednog bira nastavniko vijee veleuilita ili visoke
kole, a jednog radniko vijee veleuilita ili visoke kole.
(2) Predsjednika upravnog vijea bira se veinom lanova svih lanova vijea.
Dekan veleuilita i visoke kole sudjeluje u radu upravnog vijea bez prava
glasovanja.

(3) Upravno vijee brine o ostvarivanju djelatnosti veleuilita i visoke kole

prema aktu o osnivanju i statutu, posebice brine o zakonitosti njihova rada,
racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa, provoenju odluka
nastavnikog vijea, daje suglasnost na pojedine odluke dekana i nastavnikog
vijea sukladno statutu, te obavlja ostale poslove predviene statutom.
Dekanska konferencija
lanak 21.
(1) Dekansku konferenciju ine dekani svih veleuilita i visokih kola u
Republici Hrvatskoj.
(2) Dekanska konferencija odluuje o pitanjima od zajednikog interesa za
djelovanje i razvoj veleuilita i visokih kola:
- predlae nune uvjete za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku
izbora na nastavna radna mjesta;
- sudjeluje u postupku kolektivnog pregovaranja s predstavnicima sindikata;
- prati rad i razvoj veleuilita i visokih kola i o tome donosi preporuke i
miljenja;
- obavlja druge poslove predviene ovim zakonom i poslove koje mu
povjere visoka uilita.
(2) Dekanska konferencija donosi poslovnik o svom radu.
VI. STUDIJI NA VISOKIM UILITIMA
Provedba visokog obrazovanja
lanak 22.
(1) Visoko obrazovanje provodi se na sveuilitima, veleuilitima i visokim
kolama.
Studiji na sveuilitu
lanak 23.
(1) Sveuilite ustrojava i izvodi:
- prijediplomski studij
- diplomski studij te
- poslijediplomski studij.

(2) Iznimno se odreeni studijski programi na sveuilitima ustrojavaju i izvode

kao integrirani prijediplomski i diplomski studij.
Studiji na veleuilitu
lanak 24.
(1) Veleuilite je ustanova koja ustrojava i izvodi najmanje dva prijediplomska
studija.
(2) Iznimno, veleuilite ustrojava i izvodi struni diplomski studij kao nastavak
prijediplomskog studija iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Odobrenje za ustroj i izvedbu studija iz stavka 1. i 2. ovog lanka daje
Agencija za znanost i visoko obrazovanje sukladno pravilniku kojeg donosi
Ministar.
(3) Javnu ispravu o zavrenom studiju iz stavka 1. i 2. ovog lanka izdaje
veleuilite na kojem se izvodi studij.
Studij na visokoj koli
lanak 25.
(1) Visoka kola je ustanova koja ustrojava i izvodi jedan prijediplomski studij.
Ustroj veleuilita i visoke kole
lanak 26.
(1) Statutom veleuilita i visoke kole ureuju se pitanja unutarnjeg ustroja,
upravljanja i odluivanja.
(2) Statut veleuilita i visoke kole donosi upravno vijee na prijedlog
nastavnikog vijea, uz suglasnost osnivaa.
Poslijediplomski studij na nacionalnom znanstvenom institutu
lanak 27.
(1) Nacionalni znanstveni instituti mogu iznimno organizirati i izvoditi
poslijediplomske studije iz znanstvenih podruja svoje temeljne djelatnosti.
(2) Odobrenje za ustroj i izvedbu poslijediplomskog studija iz stavka 1. ovog

lanka daje Agencija za znanost i visoko obrazovanje prema pravilniku kojeg

donosi Ministar.
(3) Ustrojstvo, izvedba i zavretak poslijediplomskog studija provodi se prema
odredbama Zakona.
Prijediplomski studij
lanak 28.
(1) Prijediplomski studij traje tri ili etiri godine. Uvjet za zavretak studija je
steenih 180 ili 240 ECTS bodova.
(2) Prijediplomski studij osposobljava studente za struni rad i zapoljavanje na
odreenim strunim poslovima srednje sloenosti, odnosno za diplomski studij.
Zavretak prijediplomskog studija
lanak 29.
(1) Zavretkom prijediplomskog studija stjee se akademski naziv baccalaureus
uz naznaku struke, koji se koristi u domaem i meunarodnom pravnom
prometu.
(2) Kratica bacc. akademskog naziva baccalaureus uz naznaku struke, stavlja se
iza imena i prezimena osobe.
Struni diplomski studij
lanak 30.
(1) Uvjet za upis na struni diplomski studij je zavretak prijediplomskog
studija.
(2) Struni diplomski studij traje jednu ili dvije godine.
(3) Struni diplomski studij osposobljava studente za bavljenje strukom na
najvioj razini ime se stjeu uvjeti za neposredno ukljuivanje u proces rada
unutar jedne struke.

(4) Uvjet za upis jednogodinjeg strunog diplomskog studija je steenih 240

ECTS bodova.
(5) Uvjet za zavretak strunog diplomskog studija je steenih 60 ili 120 ECTS
bodova.
(6) Struni diplomski studij traje jednu do dvije godine i njegovim zavretkom
se stjee najmanje 60 ECTS bodova.
(7) Ukupan broj bodova koji se stjeu na prijediplomskom i strunom
diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.
Diplomski studij
lanak 31.
(1) Uvjet za upis na diplomski studij je zavretak prijediplomskog studija.
(2) Diplomski studij traje jednu ili dvije godine.
(3) Uvjet za upis jednogodinjeg diplomskog studija je steenih 240 ECTS
bodova.
(4) Uvjet za zavretak diplomskog studija je steenih 60 ili 120 ECTS bodova.
(5) Diplomski studij traje jednu do dvije godine i njegovim zavretkom se stjee
najmanje 60 ECTS bodova.
(6) Diplomski studij osposobljava studente za radni odnos u struci na najvioj
razini ime se stjeu uvjeti za primjenu strunih znanja i vjetina u radnom
procesu te nastavak znanstvenog usavravanja.
(7) Ukupan broj bodova koji se stjeu na prijediplomskom i diplomskom studiju
iznosi najmanje 300 ECTS bodova.
Zavretak diplomskog studija i strunog diplomskog studija
lanak 32.
(1) Zavretkom strunog diplomskog studija stjee se akademski naziv magistar

(mag.) uz naznaku struke.

(2) Zavretkom diplomskog studija stjeu se akademski nazivi:
- za sveuilini studij medicine, veterine i stomatologije doktor (dr.) uz
naznaku struke;
- za programe iz podruja tehnikih znanosti magistar inenjer
(univ.mag.ing.) uz naznaku struke;
- za ostale programe sveuilini magistar (univ. mag.) uz naznaku
struke.
(3) Kratice akademskih naziva dr., univ. mag., univ. mag. ing. i mag. stavljaju se
iza imena i prezimena osobe.
Poslijediplomski studij
lanak 33.
(1) Poslijediplomski studij moe se upisati nakon zavretka diplomskog studija
na sveuilitu.
(2) Iznimno, poslijediplomski studij moe se upisati nakon zavretka strunog
diplomskog studija nakon pet godina radnog iskustva u struci, uz uvjet upisa
razlikovnog semestra/semestara na temelju odluke tijela sveuilita.
(3) Poslijediplomski studij upisuje se za stjecanje:
- naziva specijalist struke ;
- akademskog stupnja magistar znanosti, odnosno magistra umjetnosti te
- akademskog stupnja doktor znanosti, odnosno doktora umjetnosti.

Zavretak poslijediplomskog studija za stjecanje akademskog stupnja magistar

znanosti/umjetnosti
lanak 34.
(1) Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti,
odnosno magistra umjetnosti traje u pravilu dvije godine i stjee se od 90 do 120
ECTS bodova.

(2) Ispunjenjem svih propisanih uvjeta studija iz stavka 1. ovog lanka i javnom
obranom magistarskog rada, stjee se akademski stupanj magistra znanosti (mr.
sc.), odnosno magistra umjetnosti (mr.art.).
(3) U magistarskom radu student postdiplomand samostalno obrauje zadanu
temu iz znanstvenog podruja i obvezan je, odgovarajuom znanstvenom
metodom i sistematski, izloiti rezultate primijenjenog ili razvojnog
znanstvenog istraivanja za razvoj gospodarstva ili struke u znanstvenom
podruju.
(4) Kratica akademskog stupnja mr. sc. i mr. art. stavlja se ispred imena i
prezimena.
Zavretak poslijediplomskog studija za stjecanje akadmeskog stupnja doktor
znanosti /umjetnosti
lanak 35.
(1) Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti,
odnosno doktora umjetnosti traje u pravilu tri godine i stjee se od 180 do 240
ECTS bodova.
(2) Poslijediplomski doktorski studij moe upisati osoba koja ima osigurano
znanstveno osposobljavanje ili umjetniko usavravanje u znanstvenoj pravnoj
osobi.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, osobe koje su stekle akademski stupanj
magistra znanosti mogu upisati doktorski studij u trajanju od dvije godine, a
temeljem odluke odgovarajueg strunog vijea sveuilita.
(4) Nakon zavretka studija i ispunjenja svih uvjeta uspjenom javnom obranom
disertacije mogu stei akademski stupanj doktora znanosti. Javna obrana
disertacije najavljuje se na mrenim stranicama sveuilita osam dana prije dana
obrane.
(5) Sveuilite, organizator poslijediplomskog studija za stjecanje akademskog
stupnja doktora znanosti duno je objaviti disertaciju na mrenim stranicama.
(6) U disertaciji (doktorskom radu) mora biti ostvaren originalni, samostalni
znanstveni rad, po metodologiji obrade i doprinosu znanstvenim istraivanjima
prikladan za utvrivanje sposobnosti pristupnika za samostalno znanstveno
istraivanje.

(7) Kratica akademskog stupnja dr. sc. i dr. art. stavlja se ispred imena i
prezimena.
Poslijediplomski specijalistiki studij
lanak 36.
(1) Sveuilite moe organizirati poslijediplomski specijalistiki studij koji traje
jednu do dvije godine i zavretkom kojeg se stjee do 60 ECTS bodova i zvanje
specijalista odreene struke.
(2) Naziv specijalist, odnosno njegova kratica (spec.) dodaju se akademskom
nazivu iz lanka 32. Zakona.
Iznimno, zavretkom poslijediplomskog specijalistikog studija medicine,
stomatologije ili veterine stjee se naziv sveuilini magistar specijalist
(univ.mag.spec.) odnosno njegova kratica dodaje se akademskom nazivu iz
lanka 32. Zakona.
Prijenos ECTS bodova
lanak 37.
(1) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova izmeu razliitih studija unutar
jednog visokog uilita propisuju se opim aktom visokog uilita.
(2) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova izmeu jednakih ili slinih studija
razliitih visokih uilita ureuje se opim aktom visokih uilita ili ugovorom
izmeu visokih uilita.
Ugovor o suradnji visokih uilita i znanstvenih pravnih osoba
lanak 38.
(1) Visoka uilita mogu suraivati sa znanstvenim pravnim osobama u
znanstvenim istraivanjima i u izvoenju studijskog programa sukladno svojim
strategijama.
(2) Suradnja visokih uilita i znanstvenih pravnih osoba, u znanstvenim
istraivanjima i u izvoenju studijskih programa na visokom uilitu, ureuje se
ugovorom izmeu znanstvene pravne osobe i visokog uilita sukladno ovom
Zakonu.

(3) Ugovor o suradnji u izvoenju studijskih programa iz stavka 2. ovog lanka

u pravilu sadri:
- naziv i opis studijskog programa koji je predmet suradnje;
- svi oblici nastave kojima se izvodi studijski program, vrijeme, nain i
koliina izvoenja svih oblika nastave;
- popis znanstvenika zaposlenih na znanstvenim radnim mjestima koji
sudjeluju u izvoenju nastave u okviru studijskog programa;
- iznos financijskih obveza koje su predmet ugovora;
- primjenu propisa i pojedinanih akata o radnom vremenu, normi rada i
plaama zaposlenih u znanstvenim pravnim osobama i visokim uilitima;
- primjenu propisa i pojedinanih akata kojima se ureuje prekovremeni rad
zaposlenika u znanosti i visokom obrazovanju;
- zatitu interesa studenata i javnosti u pogledu naina i vremena izvedbe
studijskog programa;
- te druga pitanja kojima se ureuje suradnja znanstvenih pravnih osoba i
visokih uilita.
(4) Ugovor o provedbi znanstvenog istraivanja iz stavka 2. ovog lanka u
pravilu sadri:
- predmet i sadraj znanstvenog istraivanja;
- mjesto i trajanje istraivanja;
- iznos financijskih obveza koje su predmet ugovora;
- prava i obveze ugovornih strana i ostalih sudionika znanstvenog
istraivanja;
- popis znanstvenika koji sudjeluju u znanstvenom istraivanju;
- primjenu propisa i pojedinanih akata o radnom vremenu, normi rada i
plaama zaposlenih u znanstvenim pravnim osobama i visokim uilitima;
- primjenu propisa i pojedinanih akata kojima se ureuje prekovremeni rad
zaposlenika u znanosti i visokom obrazovanju;
- praenje i izvjeivanje o provedbi znanstvenog istraivanja;
- intelektualno vlasnitvo;
- objavu rezultata istraivanja i prezentacija;
- raspolaganje opremom;
- te druga pitanja koja ureuju suradnju znanstvenih pravnih osoba i visokih
uilita.
Cjeloivotno uenje
lanak 39.

(1) Visoka uilita mogu osnivati programe strunog usavravanja za potrebe

cjeloivotnog uenja.
(2) Program strunog usavravanja iz stavka 1. ovog lanka
studijem u smislu ovoga Zakona.

ne smatra se

(3) Po zavretku programa strunog usavravanja visoko uilite polazniku

izdaje odgovarajuu potvrdu koja moe biti vrednovana ECTS bodovima na
temelju odluke tijela odreenog opim aktom sveuilita, odnosno nastavnikog
vijea veleuilita i visoke kole.
(4) Oblik i sadraj potvrde iz stavka 3. ovog lanka propisuje Ministar
pravilnikom.
Kapacitet i kvota visokog uilita, upis na studij, ustroj i izvedba studija
lanak 40.
(1) Kapacitet visokog uilita utvruje Agencija za znanost i visoko
obrazovanje.
(2) Broj studenata unutar kapaciteta visokog uilita (kvota) odreuje visoko
uilite.
(3) Upis studija obavlja se na temelju javnog natjeaja visokog uilita koji se
raspisuje najmanje est mjeseci prije poetka nastave.
(4) Natjeaj za upis mora sadravati: uvjete za upis, broj mjesta za upis,
postupak, podatke o ispravama koje se podnose te rokove za prijavu na natjeaj i
upis.
(5) Visoka uilita utvruju kriterije na temelju kojih se obavlja upis.

Uvjeti za upis na prijediplomski studij

lanak 41.

(1) Prijediplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui

program najmanje etverogodinjeg srednjokolskog obrazovanja s vanjskim
vrednovanjem.
(2)Iznimno, pod uvjetima koji su propisani statutom sveuilita, studij se moe
upisati i bez prethodno zavrenoga odgovarajueg kolovanja, ako je rije o
iznimno nadarenim osobama za koje se moe oekivati da e i bez zavrenoga
prethodnog kolovanja uspjeno zavriti studij.
Uvjeti za upis na struni diplomski studij
lanak 42.
(1) Struni diplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui
prijediplomski studij.
(2) Struni diplomski studij ustrojava se na veleuilitu uz odgovarajuu struku.
(3) Veleuilite propisuje uvjete za upis na struni diplomski studij.
(4) Veleuilite utvruje kriterije na temelju kojih se obavlja upis na struni
diplomski studij i kriterije mobilnosti studenata.
(5) Veleuilite moe, sukladno stavku 3. i 4. ovog lanka, u iznimnim
sluajevima, propisati i upis razlikovnih semestara. Predmeti koji se upisuju u
razlikovni semestar dio su akreditiranog studijskog programa. Sadraj
razlikovnog semestra definiran je izvedbenim programom.
Uvjeti za upis na diplomski studij
lanak 43.
(1) Diplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui
prijediplomski studij.
(2) Diplomski studij se ustrojava uz znanstveno podruje.
(3) Sveuilite propisuje uvjete za upis na diplomski studij kao odgovarajui za
upis pojedinoga diplomskog studija, uvjete upisa za pristupnike koji imaju
zavren neki drugi prijediplomski studij, struni diplomski studij ili diplomski

studij.
(4) Sveuilite utvruje kriterije na temelju kojih se obavlja upis na diplomski
studij i kriterije mobilnosti studenata.
(5) Sveuilite moe, sukladno stavku 3. i 4. ovog lanka, u iznimnim
sluajevima, propisati i upis razlikovnih semestara. Predmeti koji se upisuju u
razlikovni semestar dio su akreditiranog studijskog programa. Sadraj
razlikovnog semestra definiran je izvedbenim programom.
Uvjeti za upis na poslijediplomski studij
lanak 44.
(1) Poslijediplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui
diplomski studij u skladu s uvjetima koje propisuje sveuilite.
(2) Sveuilite propisuje koji je diplomski studij odgovarajui za upis pojedinog
poslijediplomskog studija kao i uvjete upisa za pristupnike koji imaju zavren
neki drugi diplomski studij, struni diplomski studij ili poslijediplomski studij.
(3) Sveuilite utvruje kriterije na temelju kojih se obavlja upis na
poslijediplomski studij.
(4) Sveuilite moe, sukladno stavku 2. i 3. ovog lanka, u iznimnim
sluajevima, propisati i upis razlikovnog semestra. Predmeti koji se upisuju u
razlikovni semestra dio su akreditiranog studijskog programa. Sadraj
razlikovnog semestra definiran je izvedbenim programom.
Studijski program
lanak 45.
(1) Studiji se ustrojavaju prema studijskom programu koji donosi visoko
uilite.
(2) Studijski program donosi se u skladu sa statutom i drugim opim aktom
visokog uilita te sadri:
- akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija;
- uvjete upisa na studij;

- sadraj obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu

izvedbu;
- bodovnu vrijednost svakog predmeta odreenu u skladu s ECTS;
- oblik provoenja nastave i naine provjere znanja za svaki predmet;
- popis predmeta koje student moe izabrati s drugih studija iste razine;
- uvjete upisa studenta u svaki semestar ili trimestar studija te preduvjete
upisa pojedinog predmeta ili grupe predmeta;
- nain zavretka studija;
- odredbe o privremenom prekidu i gubitku prava studiranja.
(3) Visoko uilite moe s domaim ili stranim visokim uilitem ustrojiti
zajedniki studij.
(4) Uvjeti i postupak organizacije i izvoenja studija iz stavka 1. ovog lanka
propisani su Zakonom.
Izvedbeni plan studija
lanak 46.
(1) Studiji se izvode prema izvedbenom planu koji donosi visoko uilite.
(2) Izvedbeni plan objavljuje se prije poetka nastave u akademskoj godini i
dostupan je javnosti.
(3) Izvedbeni plan nastave kao i informacije nune za praenje nastave i
polaganje ispita objavljuju se na mrenim stranicama visokog uilita. U
sluajevima nedostupnosti odgovarajue literature objavljuje se i tekst
predavanja i tekstovi za druge oblike nastave.
(4) Izvedbenim planom utvruju se:
- nastavnici i suradnici koji e izvoditi nastavu prema studijskom
programu;
- mjesta izvoenja nastave;
- poetak i zavretak te satnica izvoenja;
- oblici nastave (predavanja, seminari, vjebe, konzultacije, provjere
znanja i sl.);
- tekstovi saetka predavanja i drugih oblika nastave;
- nain polaganja ispita;
- ispitni rokovi;
- popis literature za studij i polaganje ispita;

- mogunosti izvoenja nastave na stranom jeziku;

- ostali sadraji vani za uredno izvoenje nastave.

Studij u punoj nastavnoj satnici i studij u produljenom obliku

lanak 47.
(1) Studij se moe organizirati u punoj nastavnoj satnici ili u produljenom
obliku.
(2) Puna nastavna satnica je izvedbeni plan nastave koji se ustrojava i odvija u
okviru 40-satnog radnog vremena.
(3) Izvedbenim planom iz lanka 46. ovog Zakona, prema rasporedu satnice,
moe se organizirati studij u produljenom obliku, sukladno potrebama studenata
koji studiraju uz rad ili neku drugu aktivnost.
Studij na daljinu
lanak 48.
(1) Studiranje na daljinu je pouavanje kada su student i akademski nastavnik
fiziki udaljeni uz uvjet koritenja raunalnih tehnologija i interaktivnih
nastavnih materijala.
(2) Studijski program moe se organizirati i kroz studiranje na daljinu, ako su
osigurani uvjeti za provoenje studija kroz unaprijed odreeni slijed nastavnih
modula i samostalno uenje studenata uz odgovarajue nastavne materijale za
pripremu ispita.
(3) Prije poetka studija koji ukljuuje uenje na daljinu, studentima se na
prikladan nain dostavlja raspored nastavnih modula i razdoblja samostalnog
uenja te nain koritenja nastavnih materijala za pripremu ispita.
(4) Polaganje ispita kod studija iz stavka 1. ovog lanka organizira se u
kontroliranim uvjetima.
(5) Dopusnica za studijski program iz stavka 1. ovog lanka i njegovo izvoenje
izdaje se u istovjetnom postupku kao i dopusnica ureena posebnim zakonom.

Akademska godina
lanak 49.
(1) Akademska godina poinje 1. listopada, a zavrava 30. rujna sljedee godine.
(2) Nastava se ustrojava po semestrima, trimestrima ili na drugi nain, sukladno
odredbama izvedbenog plana visokog uilita ili njegove sastavnice.
(3) Nastava moe poeti i prije poetka akademske godine iz stavka 1. ovog
lanka, ako je tako propisano izvedbenim planom studija, ali ne prije 1. rujna.
Provjere znanja, ispiti i ocjene
lanak 50.
(1) Znanje studenta moe se provjeravati i ocjenjivati tijekom nastave, a
konana se ocjena utvruje na ispitu.
(2) U sluajevima provjeravanja i ocjenjivanja tijekom nastave, konana se
ocjena moe utvrditi i bez ispita.
(3) Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja izraava se sljedeim
ocjenama:
- A - izvanredan uspjeh sa samo nekoliko nevanih pogreaka;
- B - uspjeh s nekoliko pogreaka;
- C - uspjeh s nekoliko znatnijih pogreaka;
- D - uspjeh s nekim znaajnim nedostacima;
- E - zadovoljava minimalne kriterije;
- F - potreban je dodatan rad za dobivanje prolazne ocjene, te
- FX- potrebno je vie rada za dobivanje prolazne ocjene.
(4) U indeks i/ili drugu odgovarajuu ispravu i/ili evidenciju studenta unose se
prolazne ocjene: A, B, C, D i E.
(5) Visoka uilita su uz ocjenu iz stavka 4. ovog lanka duna voditi i
evidenciju o rangu uspjenosti studenata.
(6) Prosjek ocjena studenta ini kolinik umnoka pripadajue brojane ocjene
iz stavka 2. ovog lanka pomnoen sa ECTS bodovima i ukupnog broja steenih

ECTS bodova.
(7) Izvedbenim studijskim programom nastave moe se utvrditi da se neki oblici
nastave provode bez ocjenjivanja ili da se ocjenjuju opisno. Navedeni kolegiji ne
ulaze u izraun prosjeka ocjena iz stavka 6. ovog lanka.
(8) Ispit je dostupan javnosti u skladu s prostornim uvjetima visokog uilita.
(9) Pravo uvida u ispitnu dokumentaciju ima student te osoba koja za to dokae
pravni interes.
Postupak i uvjeti provjere znanja studenta
lanak 51.
Opim aktom visokog uilita o pravilima studija poblie se ureuju ispitni
rokovi, nain i vrijeme kontinuiranog ocjenjivanja studenata, vrijeme izmeu
izlazaka na ispit, nain ispitivanja (predmetni nastavnik, nastavniko
povjerenstvo), alba na ocjenu i postupak ponavljanja.
Uvjeti za zavretak studija
lanak 52.
(1) Prijediplomski studij zavrava polaganjem svih ispita te, ovisno o studijskom
programu, izradom zavrnog rada i/ili polaganjem zavrnog ispita u skladu sa
studijskim programom.
(2) Diplomski studij i struni diplomski studij zavrava uspjenim polaganjem
svih ispita, izradom diplomskog rada i uspjenim polaganjem diplomskog ispita
u skladu sa studijskim programom.
(3) Poslijediplomski studij zavrava uspjenim polaganjem svih ispita, izradom
zavrnog rada i uspjenom javnom obranom znanstvenog ili umjetnikoga
magistarskog, odnosno doktorskog rada (disertacije).
(4) Poslijediplomski specijalistiki studij zavrava uspjenim polaganjem svih
ispita, izradom specijalistikog rada i uspjenim polaganjem specijalistikog
ispita.
(5) Studijskim programom moe se utvrditi da poslijediplomski umjetniki
studij zavrava polaganjem svih ispita te uspjenim polaganjem zavrnog ispita

pred ispitnim povjerenstvom i/ili izradom, izvedbom i prikazivanjem

umjetnikog djela.
(6) Postupak prijave, ocjene i obrane magistarskog i doktorskog rada
(disertacije), odnosno izrade, izvedbe i prikazivanja umjetnikog djela ureuje
se statutom i drugim opim aktima sveuilita.
Diplome
lanak 53.
(1) Po zavretku prijediplomskog, diplomskog, strunog diplomskog i
poslijediplomskoga studija studentu se izdaje diploma.
(2) Diplome su javne isprave.

(2) Diplomom se potvruje da je student zavrio odreeni studij i stekao

pravo na akademski naziv ili stupanj.
(4) Sadraj diplome propisuje Ministar.
(5) Oblik diplome propisuje visoko uilite.
Dopunska ispravao studiju (supplement)
lanak 54.
(1) Visoko uilite izdaje dopunsku ispravu o studiju (supplement) i potvrdu o
studiju.
(1) Sadraj dopunskih isprava i potvrda o studiju propisuje Ministar.
(2) Oblik dopunskih isprava o studiju i potvrda te informacijskih paketa za
prijenos ECTS bodova propisuje visoko uilite.
(3) Dopunskom ispravom o studiju (supplement) potvruje se koje je student
ispite poloio i s kojom ocjenom, podatak o nastavnom optereenju i nastavnim
sadrajima, naziv struke studijskog programa te drugi podaci sukladno

pravilniku kojim se odreuje sadraj dopunske isprave o studiju.

(4) Studentu se na osobni zahtjev za vrijeme trajanja studija izdaje isprava o
ostvarenim ECTS bodovima.
Priznavanje inozemnih diploma i kvalifikacija
lanak 55.
(1) Postupak priznavanja inozemnih diploma te akademskih i strunih
kvalifikacija provodi se sukladno posebnom zakonu, odnosno na temelju
bilateralnih ili multilateralnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
(2) Postupak akademskog priznavanja inozemnih diploma u studijske svrhe
provodi visoko uilite sukladno opem aktu.
Oduzimanje akademskog naziva ili stupnja
lanak 56.
(1) Akademski naziv ili stupanj oduzima se ako se utvrdi da je steen protivno
propisanim uvjetima za njegovo stjecanje ili grubim krenjem pravila studija.
(2) Postupak oduzimanja akademskog naziva ili stupnja provodi se u skladu s
odredbama statuta ili drugog opeg akta visokog uilita na kojem je steeno
akademsko zvanje ili stupanj.
VII. STUDENTI
Status studenta, stjecanje i dokaz
lanak 57.
(1) Status studenta stjee se upisom na visoko uilite, a dokazuje se
odgovarajuom studentskom ispravom iji sadraj propisuje Ministar, a oblik
sveuilite, veleuilite ili visoka kola opim aktom.
(2) Pravo na upis na visoko uilite ima svaka osoba koja je ispunila uvjete iz
lanka 41. do 44. ovoga Zakona, u okviru kvote koju odreuje visoko uilite.

(3) Ako broj osoba koje su ispunile uvjete iz lanka 41. do 44. ovog Zakona
prelazi kvotu visokog uilita, pravo na studij imaju one osobe koje su u
postupku klasifikacije ostvarile bolje rezultate.
Studentski savjetnik i mentor
lanak 58.
(1) Studentu na prijediplomskom studiju dodjeljuje se studentski savjetnik koji
mu pomae u studiju te prati njegov rad i postignue.
(2) Studentu diplomskog i poslijediplomskog studija imenuje se mentor pri
emu se, prema mogunostima visokog uilita, vodi rauna o elji studenta.
(3) Odredbe o studentskom savjetniku i mentoru studenta utvruju visoka
uilita opim aktom.
Prava i obveze studenta
lanak 59.
(1) Student ima pravo na:
- studiranje prema studijskom programu;
- sudjelovanje u strunom i znanstvenom radu;
- konzultacije i mentorski rad;
- slobodu miljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih
aktivnosti na visokim uilitima;
- zavretak studija u kraem roku;
- sudjelovanje, preko svojih predstavnika, u radu i upravljanju visokim
uilitem;
- slobodno koritenje knjinica i ostalih izvora informacija;
- upisivanje predmeta iz drugih programa, sukladno statutu i na njemu
utemeljenim propisima visokog uilita i ugovorima izmeu visokih
uilita;
- izjanjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika;
- sudjelovanje u odluivanju, sukladno statutu visokog uilita;
- pritubu za sluaj povrede nekog od njegovih prava predvienih
zakonom ili opim aktima visokog uilita;
- privremeni prekid studija za vrijeme trudnoe i do godine dana starosti
djeteta, za vrijeme dulje bolesti, te u drugim opravdanim sluajevima

predvienim opim aktom visokog uilita te

- druga prava predviena statutom i drugim opim aktima visokog
uilita.
(2) Student ima obvezu potivati ope akte visokog uilita te pravovremeno
izvravati svoje nastavne i druge obveze na visokom uilitu.
(3) Stegovna odgovornost studenata ureuje se opim aktima visokog uilita.
Iznos upisnine
lanak 60.
(1)Visoka uilita mogu izvriti naplatu upisnine po studentu na ime ukupnog
iznosa administrativnih trokova studija.
(2) Visoka uilita samostalno utvruju iznos upisnine svih studenata sukladno
ovom Zakonu. Iznos upisnine na javnim visokih uilitima za studente
prijediplomskog i diplomskog studija, ne moe biti vea od 60 % iznosa
prosjene mjesene neto plae utvrene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj
kalendarskoj godini sukladno podacima Dravnog zavoda za statistiku za
upisano puno nastavno optereenje u iznosu od 60 ECTS bodova.
(3) Iznos upisnine na javnim visokim uilitima za studente poslijediplomskog
studija koji se financiraju temeljem programskog ugovora, ne moe biti vea od
iznosa prosjene mjesene neto plae utvrene u Republici Hrvatskoj u
prethodnoj kalendarskoj godini sukladno podacima Dravnog zavoda za
statistiku za upisano puno nastavno optereenje u iznosu od 60 ECTS bodova.
(4) Ukoliko student upisuje vee ili manje nastavno optereenje, iznos upisnine
studenta mijenja se razmjerno broju upisanih ECTS bodova.
(5) Iznos upisnine stranih studenata utvruje se Pravilnikom o studentskom
standardu, ukoliko drugaije nije odreeno meunarodnim ugovorom.
(6) Studenti imaju pravo na subvenciju trokova upisnine sukladno Pravilniku o
studentskom standardu.
Studentski standard
lanak 61.

(1) Studenti imaju prava iz zdravstvenog osiguranja, prava na subvencionirano

stanovanje i prehranu, pravo na privremeno i povremeno zapoljavanje, pravo na
otkup trokova studija temeljem uspjeha na studiju te druga prava sukladno
Pravilniku o studentskom standardu.
(2) Razina navedenih prava i visina financijske upisnine samog studenta ureuje
se pravilnikom iz stavka 1. ovog lanka, kojeg donosi Ministar.
Studentsko vrednovanje
lanak 62.
(1) Studentsko vrednovanje na visokim uilitima provodi se putem ankete ili na
drugi primjereni nain najmanje jedanput semestralno sukladno opem aktu
visokog uilita.
(2) Kod provedbe studentskog vrednovanja iz stavka 1. ovog lanka vrednuju se:
- kvaliteta studija;
- kvaliteta pojedinih kolegija unutar studija;
- nain izvedbe i uinkovitost svih oblika nastave koje izvode akademski
nastavnici;
- razina uspjenosti polaganja ispita sukladno studijskom programu i
izvedbenom studijskom planu;
- drugi pokazatelji kojima se osigurava kvaliteta i uinkovitost ustroja i
izvedbe pojedinog studija na visokom uilitu.
(3) Rezultati studentskog vrednovanja redovito se objavljuju na mrenim
stranicama visokog uilita uz primjenu odredbi zakona kojim se propisuje
zatita tajnosti osobnih podataka.
(4) Podaci iz stavka 2. i 3. ovog lanka slue za provedbu vrednovanja
studijskog programa kao i vrednovanja samog visokog uilita koje provodi
Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Prestanak statusa studenta
lanak 63.
(1) Osobi prestaje status studenta:

- kad zavri studij;

- kad se ispie sa sveuilita, veleuilita ili visoke kole;
- kad je iskljuena sa studija po postupku i uz uvjete utvrene statutom ili
drugim opim aktom visokog uilita, te
- kad ne zavri studij u roku utvrenom opim aktom visokog uilita.
(2) Visoka uilita vode evidencije o osobnim podacima studenata koji se trajno
pohranjuju.
(3) Oblik i sadraj evidencije, nain prikupljanja, pohranjivanja i davanja
podataka o studentima propisuje Ministar.

VIII. AKADEMSKI NASTAVNICI

Ope odredbe o radnim mjestima akademskih nastavnika
lanak 64.
(1) Znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta ustrojavaju se na
sveuilitima.
(2) Nastavna radna mjesta ustrojavaju se na visokim uilitima.
(3) Osobe zaposlene na znanstveno-nastavnim radnim mjestima su znanstvenici
u smislu odredbi Zakona kojim se ureuje podruje znanosti.
Znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta
lanak 65.
(1) Znanstveno-nastavna radna mjesta na sveuilitima su:
- docent (doc. dr. sc.)
- izvanredni profesor (izv. prof. dr. sc.)
- redoviti profesor (prof. dr. sc.).
(2) Umjetniko-nastavna radna mjesta na sveuilitima su:
- docent (doc. dr.art.)
- izvanredni profesor (izv. prof. dr. art.)

- redoviti profesor (prof. dr. art.).

(3) Minimalni uvjet za izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto je steen
akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti.
(4) Minimalni uvjet za izbor na umjetniko-nastavno radno mjesto je steen
akademski stupanj doktora umjetnosti.
(5) Dodatne uvjete za izbor na znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna i
nastavna radna mjesta propisuje sveuilite opim aktom.
(6) Kratice naziva akademskih nastavnika na znanstveno-nastavnim i
umjetniko-nastavnim radnim mjestima piu se ispred imena i prezimena osobe
koja je izabrana na navedeno radno mjesto.
Nastavna radna mjesta
lanak 66.
(1) Nastavna radna mjesta su:
- predava (pred.)
- vii predava (v. pred.)
- lektor
- vii lektor
- profesor visoke kole (prof.v..).
(2) Minimalni uvjeti za izbore na nastavna radna mjesta su:
- za predavaa, vieg predavaa lektora i vieg lektora uspjeno zavren
diplomski studij, te odgovarajue iskustvo u struci;
- za profesora visoke kole steen akademski stupanj doktora znanosti.
(3) Dodatne uvjete za izbor na nastavna radna mjesta propisuje visoko uilite
opim aktom.
(4) Kratice naziva akademskih nastavnika na nastavnim radnim mjestima piu se
iza imena i prezimena osobe koja je izabrana na navedeno nastavno radno
mjesto.
Ustroj znanstveno-nastavnih i umjetniko-nastavnih radnih mjesta

lanak 67.
(1) Ustroj i ukupan broj znanstveno-nastavnih i umjetniko-nastavnih radnih
mjesta na javnim sveuilitima koja se financiraju iz Dravnog prorauna
Republike Hrvatske, uspostavlja se prema sljedeim kriterijima:
- broj znanstveno-nastavnih ili umjetniko-nastavnih radnih mjesta redovitog
profesora je najvie do 1/6 ukupnog broja znanstveno-nastavnih, odnosno
umjetniko-nastavnih radnih mjesta;
- broj znanstveno-nastavnih ili umjetniko-nastavnih
radnih mjesta
izvanrednih profesora je najvie do 2/6 ukupnog broja znanstveno
nastavnih, odnosno umjetniko-nastavnih radnih mjesta.
(2) Ustroj znanstveno-nastavnih ili umjetniko-nastavnih radnih mjesta javnog
sveuilita iz stavka 1. ovog lanka, donosi se uz suglasnost Ministra.
(3) Ustroj i ukupan broj radnih mjesta iz stavka 1. ovog lanka objavljuje se na
mrenim stranicama sveuilita.
(4) Javna sveuilita mogu ustrojiti znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna
radna mjesta, koja se financiraju iz vlastitih prihoda sveuilita, kao radna
mjesta na odreeno vrijeme.
Ustroj nastavnih radnih mjesta
lanak 68.
(1) Ustroj i ukupan broj nastavnih radnih mjesta koja se financiraju iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske na javnim veleuilitima i visokim kolama,
uspostavlja se prema kriteriju po kojem broj nastavnih radnih mjesta vieg
predavaa je najvie do 1/3 ukupnog broja nastavnih radnih mjesta.
(2) Javna veleuilita i visoke kole, u skladu sa zakonom i drugim propisima, u
svojim opim aktima o ustroju i ukupnom broju nastavnih radnih mjesta
primjenjuju kriterije iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Ustroj nastavnih radnih mjesta javnog visokog uilita donosi se uz
suglasnost Ministra.
(4) Ustroj nastavnih radnih mjesta objavljuje se na mrenim stranicama javnih
visokih uilita.

Izbor na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta

lanak 69.
(1) Izbor na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta na
sveuilitima provodi se na temelju javnog natjeaja.
(2) Javni natjeaj za izbor na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna
mjesta objavljuje se u Narodnim novinama na hrvatskom jeziku, na mrenim
stranicama javnih sveuilita te na EURAXESS portalu na hrvatskom i
engleskom jeziku.
(3) Postupak i kriteriji izbora na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna
radna mjesta propisuju se opim aktom sveuilita.
(4) Vrijeme trajanja postupka izbora na znanstveno-nastavna i umjetnikonastavna radna mjesta ne moe biti due od 120 dana od dana raspisivanja
natjeaja u Narodnim novinama.
(5) U rok iz stavka 4. ovog lanka ne uraunava se razdoblje mjeseca srpnja i
kolovoza tekue kalendarske godine.
Ocjena uvjeta za izbor na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna
radna mjesta
lanak 70.
(1) Ocjenu znanstvene, odnosno umjetnike, nastavne i strune kompetencije
pristupnika na natjeaju za znanstveno radno mjesto, obavlja struno
povjerenstvo visokih uilita koje se imenuje temeljem sljedeih kriterija:
- lanovi povjerenstva moraju biti zaposleni na istom ili viem znanstvenonastavnom radnom mjestu na koje se bira pristupnik;
- najmanje dva lana povjerenstva moraju imati znanstvene kompetencije iz
znanstvenog podruja za koje se bira pristupnik te
- najmanje jedan lan povjerenstva mora biti zaposlen izvan visokog uilita
koje provodi izbor.
Rokovi i obveze izbora na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna

mjesta
lanak 71.
(1) Izbor na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta provodi se
na vrijeme od pet godina.
(2) Sveuilite ima obvezu raspisivanja natjeaja na izbor na znanstvenonastavno ili umjetniko-nastavno radno mjesto, najkasnije est mjeseci prije
isteka roka od pet godina.
(3) Osoba izabrana na znanstveno-nastavno ili umjetniko-nastavno radno
mjesto ima obvezu podvrgnuti se izboru svakih pet godina.
(4) Obveza izbora iz stavka 3. ovog lanka prestaje izborom na znanstvenonastavno radno mjesto redovitog profesora nakon drugog izbora.
(5) Uvjeti za izbor na znanstveno-nastavna ili umjetniko-nastavna radna mjesta
propisuju se opim aktom sveuilita i objavljuju se u Narodnim novinama na
hrvatskom jeziku, te na mrenim stranicama visokog uilita na hrvatskom i
engleskom jeziku.
(6) Za osobu iz stavka 3. ovog lanka koja nakon proteka roka od pet godina ne
bude izabrana na znanstveno-nastavno ili umjetniko-nastavno radno mjesto za
koje je imala ugovor o radu pokree se postupak redovitog otkaza ugovora o
radu (osobno uvjetovani otkaz) ili otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora, u
skladu s opim propisima o radu i opim aktom o ustroju sveuilita.
Ugovor o radu
lanak 72.
(1) S osobama izabranima na znanstveno-nastavna ili umjetniko-nastavna radna
mjesta zakljuuje se ugovor o radu na neodreeno vrijeme s obvezom
provoenja izbora svakih pet godina.
(2) Na teret vlastitih financijskih sredstava sveuilite moe, na temelju javnog
natjeaja, zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme na znanstvenonastavnom ili umjetnikonastavnom radnom mjestu, ali ne na rok dulji od pet
godina.

(3) S osobama izabranima na znanstvenonastavna ili umjetniko-nastavna

radna mjesta koje rade na projektu, odnosno studiju ograniena trajanja, ugovor
o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme (gostujui akademski nastavnik gostujui profesor), dok traje projekt, studijski program ili njegova dionica na
kojoj je ta osoba angairana, ali ne na rok dulji od pet godina.
Gostujui akademski nastavnik
lanak 73.
(1) Gostujui akademski nastavnici koji su sukladno lanku 72. stavka 3. ovog
Zakona, u svojstvu vanjskog suradnika izabrani za obavljanje znanstvenonastavnih poslova za odreenu akademsku godinu, imaju sva prava i obveze
sukladno lanku 65. ovog Zakona.
(2) Izbor iz stavka 1. ovog lanka moe biti najdue na pet godina.
(3) Svako sveuilite ima pravo priznati izbor osobe na drugom sveuilitu u
Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, to se ureuje opim aktom sveuilita.
(4) Izbor iz stavka 3. ovog lanka obavlja senat sveuilita na prijedlog dva
redovita profesora na nain odreen opim aktom sveuilita.
Izbor na nastavna radna mjesta
lanak 74.
(1) Izbor na nastavna radna mjesta u visokim uilitima provodi se na temelju
javnog natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama i na mrenim
stranicama visokih uilita na hrvatskom i engleskom jeziku.
(2) Postupak izbora na nastavna radna mjesta propisuje se opim aktom visokog
uilita i ne moe trajati dulje od 120 dana od dana raspisivanja natjeaja u
Narodnim novinama.
(3) Izbor osobe na nastavna radna mjesta provodi se na vrijeme od pet godina.
(4) Uvjeti za izbor na nastavna radna mjesta na veleuilitima i visokim kolama
propisuju se opim aktom javnog visokog uilita, sukladno pravilniku koji

donosi Ministar.
(5) Za osobu iz stavka 3. ovog lanka koja, nakon proteka roka od pet godina, ne
bude izabrana na nastavno radno mjesto za koje je imala ugovor o radu pokree
se postupak redovitog otkaza ugovora o radu (osobno uvjetovani otkaz) ili otkaz
s ponudom izmijenjenog ugovora, u skladu s opim propisima o radu i opim
aktom o ustroju veleuilita i visoke kole.
Prestanak radnog odnosa akademskog nastavnika
lanak 75.
(1) Osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, odnosno umjetniko-nastavno ili
nastavno radno mjesto na visokom uilitu istekom akademske godine u kojoj je
navrila 65 godina ivota, prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu.
(2) Iznimno, ukoliko postoji potreba za nastavkom njegova rada redovitom
profesoru s trajnom licencom sveuilite moe produljiti radni odnos, na teret
dravnog prorauna, do isteka akademske godine u kojoj je navrio 68 godina
ivota.
(3) Sveuilite moe redovitom profesoru produljiti radni odnos i nakon
akademske godine u kojoj navrava 68 godina ivota na teret vlastitih sredstava.
Slobodna studijska godina
lanak 76.
(1) Akademski nastavnik, zaposlen na znanstveno-nastavnom ili umjetnikonastavnom radnom mjestu moe, uz uvjete propisane statutom sveuilita,
koristiti plaenu slobodnu studijsku godinu (sabathical) radi znanstvenog ili
umjetnikog rada.
(2) Sveuilite je duno u tom razdoblju organizirati kontinuirano obavljanje
nastave te ispunjavanje drugih obveza umjesto odsutnog akademskog
nastavnika.
Poasni naslov
lanak 77.

(1) Sveuilita svojim istaknutim umirovljenim redovitim profesorima mogu

dodijeliti poasni naslov professor emeritus.
(2) Umirovljeni redoviti profesor koji ima poasni naslov professor emeritus
moe, u skladu s potrebama sveuilita, sudjelovati u izvoenju nastave na
poslijediplomskom studiju i u radu na znanstvenim projektima.
(3) Postupak imenovanja i prava umirovljenog redovitog profesora s poasnim
naslovom professora emeritus poblie se ureuju opim aktom sveuilita.

IX. ZNANSTVENI NOVACI I SURADNICI POSTDOKTORANDI

Znanstveni novaci na sveuilitu
lanak 78.
(1) Na sveuilitima se ustrojava radno mjesto znanstvenog novaka.
(2) Na znanstvene novake na sveuilitima se primjenjuju odgovarajue odredbe
Zakona o znanosti.
(3) Nastavne obveze i prava znanstvenih novaka ureuje sveuilite opim
aktom sukladno odredbama Zakona o znanosti.
Suradnici postdoktorandi na sveuilitu
lanak 79.
(1) Na sveuilitu se ustrojava radno mjesto suradnik postdoktorand.
(2) Na suradnike postdoktorande na sveuilitima se primjenjuju odgovarajae
odredbe Zakona o znanosti.
(3) U skladu s odgovarajuim odredbama Zakona o znanosti, nastavne obveze i
prava suradnika postdoktoranada ureuje sveuilite opim aktom.
Ugovor o poslijediplomskom studiju znanstvenih novaka

lanak 80.
(1) Znanstvene pravne osobe sukladno Zakonu o znanosti zakljuuju ugovor
kojim se ureuju prava i obveze znanstvenih novaka koji pohaaju
poslijediplomski studij na sveuilitu.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovog lanka sadrava:
- naziv i opis poslijediplomskog programa kojeg pohaa znanstveni novak;
- naziv i opis studijskog programa u ijem izvoenju sudjeluje znanstveni
novak te
- normu rada u nastavi, obvezama vremenu, nainu i vrsti nastave koji
znanstveni novak izvodi.
Ugovor o mobilnosti suradnika postdoktoranada
lanak 81.
(1) Znanstvene pravne osobe sukladno Zakonu o znanosti zakljuuju ugovor o
mobilnosti suradnika postdoktoranada.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovog lanka ureuju se prava i obveze suradnika
postdoktoranda, norma rada, opis znanstvenog projekta i znanstvenog tima u
koji e biti ukljuen sukladno odredbama Zakona o znanosti.
X. AKADEMSKA NASTAVNA DOPUSNICA (VENIA DOCENDI)
lanak 82.
(1) Ovlatenje akademskog nastavnika za samostalno izvoenje svih oblika
nastave i rada sa studentima na sveuilitu utvruje se akademskom nastavnom
dopusnicom (venia docendi).
(2) Akademsku nastavnu dopusnicu izdaje rektor na prijedlog senata sveuilita.
(3) Akademska nastavna dopusnica obnavlja se svakih pet godina, na temelju
izvjea o radu koji osoba koja posjeduje dopusnicu podnosi senatu sveuilita.
(4) Minimalni uvjet za stjecanje akademske nastavne dopusnice je akademski
stupanj doktora znanosti ili izbor na znanstveno-nastavno radno ili umjetniko-

nastavno radno mjesto docenta, odnosno na nastavno radno mjesto koje se

ustrojava na sveuilitu.
(5) Senat sveuilita moe predloiti rektoru izdavanje dopusnice akademskom
nastavniku zaposlenom na drugom sveuilitu u okviru sporazuma o suradnji
izmeu sveuilita.
(6) Rektor sveuilita moe, ukoliko utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti predvieni
opim aktom sveuilita, odbiti ili oduzeti dopusnicu.
(7) Minimalni uvjet za uskraivanje akademske nastavne dopusnice je negativna
ocjena izvjea od strane senata sveuilita.
(8) Oduzimanjem, odnosno uskraivanjem akademske nastavne dopusnice,
osoba zaposlena na znanstveno-nastavnom radnom mjestu gubi pravo rada u
svim oblicima nastave na sveuilitu.
(9) U skladu sa stavkom 8. ovog lanka osobi zaposlenoj na znanstvenonastavnom radnom mjestu, bez akademske nastavne dopusnice, smanjuju se
prava koja joj pripadaju iz norme koju vie ne izvrava.
(10) Uvjete, postupak stjecanja i oduzimanja akademske nastavne dopusnice,
kao i sadraj izvjea o radu propisuje sveuilite opim aktom.
(11) Dopusnica i rjeenje kojim se odbija ili uskrauje izdavanje akademske
nastavne dopusnice podnositelju zahtjeva upravni je akt protiv kojega nije
doputena alba, ali se protiv njega moe pokrenuti upravni spor.
XI. OSTALA RADNA MJESTA NA VISOKIM UILITIMA
lanak 83.
(1) Visoka uilita imaju struna i druga radna mjesta (administrativna, tehnika
i opa).
(2) Struna radna mjesta u visokim uilitima su struni suradnik i vii struni
suradnik.
(3) Ustroj, opis poslova i uvjeti za struna i druga rada mjesta propisuju se
opim aktom visokog uilita.

XII. RAD IZVAN VISOKOG UILITA

lanak 84.
(1) Zaposlenik visokog uilita iji je osniva Republika Hrvatska moe raditi
poslove izvan matinog visokog uilita koji su predmet djelatnosti ili vezani uz
predmet djelatnosti koju obavlja matino visoko uilite u znanstvenom,
nastavnom ili strunom smislu, samo na temelju ugovora izmeu matinog
visokog uilita i drugih poslodavaca.
(2) Rad zaposlenika unutar matinog visokog uilita bez obzira na kojoj se
sastavnici izvodi smatra se obvezom iz ugovora o radu, odnosno ne smatra se
vanjskom suradnjom na izvoenju nastave.
(3) Rad zaposlenika izvan matinog visokog uilita moe iznositi najvie jednu
treinu radnog vremena, odnosno najvie polovinu nastavne norme.
(4) Iznimno, rad iz stavka 3. ovog lanka moe iznositi punu nastavnu normu,
ali najdue u razdoblju od jedne akademske godine.
(5) Prekovremeni rad, puno i nepuno radno vrijeme, preraspodjela radnog
vremena i kumulativni radni odnos propisani su odredbama Zakona o radu.
Sukob interesa
lanak 85.
(1) lanovi upravljakih tijela i elnici visokih uilita u kojima Republika
Hrvatska ima vie od 50% upravljakih prava ne mogu obavljati upravljaku
djelatnost niti mogu biti vlasnici poslovnih udjela, dionica, odnosno drugih
prava na temelju kojih sudjeluju u upravljanju, odnosno u kapitalu bilo
kojeg gospodarskog subjekta s vie od 20 % koji se bavi znanstvenim
istraivanjima i visokim obrazovanjem.
XIII. STEGOVNA ODGOVORNOST ZAPOSLENIKA
lanak 86.
(1) Zaposlenici u visokim uilitima stegovno odgovaraju za povrede svojih
radnih i drugih obveza iz rada i u vezi s njim, kao i zbog grubog naruavanja

ugleda visokog uilita, sukladno opem aktu visokog uilita.

(2) Utvrena stegovna odgovornost predstavlja mogui uvjet za oduzimanje
akademske nastavne dopusnice.
(3) Stegovno se moe odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme poinjenja
opim aktom visokog uilita bilo predvieno kao stegovno djelo i za koje je
bila predviena odreena stegovna mjera.

XIV. FINANCIRANJE VISOKOG OBRAZOVANJA

Izvori financiranja
lanak 87.
(1) Visoka uilita financiraju se iz:
- Dravnog prorauna Republike Hrvatske;
- sredstava osnivaa;
- sredstava drugih pojedinaca, trgovakih drutava i pravnih osoba na
temelju ugovora o suradnji;
- prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave;
- Hrvatske zaklade za znanost,
- vlastitih prihoda ostvarenih na tritu od kolarina, strunih projekata,
elaborata;
- ekspertiza, nakladnike i drugih djelatnosti;
- zaklada, ostvarene dobiti trgovakih drutava i drugih pravnih osoba na
temelju ugovora o suradnji;
- donacija te
- ostalih izvora.
(2) Visoka uilita mogu se financirati samo iz onih izvora koji ne utjeu na
njihovu neovisnost i dostojanstvo.
(3) Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima koje ne tete
ostvarenju osnovnih zadaa visokih uilita.
Financiranje javnih visokih uilita

lanak 88.
(1) Javna visoka uilita financiraju se iz Dravnog prorauna uzimajui u obzir
utvrene kapacitete pojedinoga visokog uilita, cijenu pojedinih studija te
ocjenu o njihovoj kvaliteti na temelju vrednovanja, sukladno zakonu kojim se
vrednuje i osigurava kvaliteta visokog obrazovanja.
(2) Javna sveuilita financiraju se iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske
na nain odreen programskim ugovorom.
(3) Sredstva iz dravnog prorauna namijenjena javnim visokim uilitima
doznauju im se kao ukupni iznos za njihov rad, a oni ih svojim proraunom
rasporeuju na pojedine trokovne stavke, sukladno statutu i odlukama svojih
nadlenih tijela.
XV. NADZOR
Ope odredbe o nadzoru
lanak 89.
(1) Ministarstvo nadzire primjenu odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih
na osnovi njega, ako drugim Zakonom nije odreeno da nadzor obavlja drugo
tijelo dravne uprave, uvaavajui pritom naelo autonomije sveuilita.
Upravni nadzor veleuilita i visokih kola
lanak 90.
(1) Na nadzor nad opim i pojedinanim aktima te drugim poslovima koji se na
temelju javne ovlasti obavljaju u veleuilitima i visokim kolama primjenjuju
se propisi kojima se ureuje sustav dravne uprave.
(2) Ako Ministarstvo utvrdi da su opi akt ili pojedine njegove odredbe protivne
zakonu ili drugom propisu, zatrait e od veleuilita i visoke kole da iste
uskladi sa Zakonom ili drugim propisom u roku od 30 dana od dana dostave
zahtjeva.
(3) Ako veleuilite ili visoka kola ne uskladi akt iz stavka 2. ovog lanka
Ministarstvo e ponititi ili ukinuti opi akt ili pojedine njegove odredbe.

(4) Ako Ministarstvo utvrdi nedostatke ili propuste u radu veleuilita i visoke
kole, zatrait e otklanjanje nedostataka, odnosno propusta u odreenom roku,
a najdue u roku od 90 dana.
(5) Ako veleuilite i visoka kola ne otkloni nedostatak ili propust u radu u
roku iz stavka 4. ovog lanka, protiv veleuilita i visoke kole, fizike osobe ili
odgovorne osobe u znanstvenoj pravnoj osobi pokrenut e se prekrajni
postupak, u skladu s prekrajnim odredbama ovog Zakona.
Nadzor nad primjenom Zakona o radu
lanak 91.
(1) Nadzor nad primjenom zakona i propisa kojima se ureuju radni odnosi u
veleuilitima i visokim kolama obavlja tijelo dravne uprave nadleno za
poslove inspekcije rada.
Nadzor nad primjenom Zakona
lanak 92.
(1) Ako Ministarstvo u obavljanju nadzora na veleuilitu i visokoj koli utvrdi
da je prekrena postupovna odredba Zakona ili na temelju njega donesenog
propisa moe ukinuti odluku koja je donesena u postupku koji je proveden
suprotno ovom Zakonu ili drugom propisu.
Nadzor nad izvrenjem preuzetih obveza
lanak 93.
(1) Ministarstvo nadzire izvrenje obveza preuzetih proraunima visokih
uilita, troenje sredstava dodijeljenih iz Dravnog prorauna Republike
Hrvatske kao i izvrenje ugovora sklopljenih izmeu veleuilita ili visokih
kola i Ministarstva.
(2) Ako Ministarstvo u obavljanju nadzora iz stavka 1. ovog lanka utvrdi da
veleuilite i visoka kola ne izvrava ugovorne obveze ili veleuilite i visoka
kola nenamjenski koristi dodijeljena sredstva, moe raskinuti ugovor i donijeti
odluku o obustavi daljnje novane potpore koja je predmet ugovora.

(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka Ministarstvo e pokrenuti pred

nadlenim dravnim tijelima postupak protiv odgovornih osoba veleuilita i
visoke kole pravne osobe te izvijestiti osnivaa radi poduzimanja mjera koje su
u njegovu djelokrugu.
XVI. PRIMJENA ZAKONA O USTANOVAMA
lanak 94.
(1) Ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno na visoka uilita primjenjuju
se odredbe Zakona o ustanovama.
XVII. PREKRAJNE ODREDBE
lanak 95.
(1) Novanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se
veleuilite i visoka kola ako:
- ne postupi po zahtjevu Ministarstva za otklanjanje nedostataka ili
propusta u odreenom roku;
- obavlja izbor na nastavna i druga radna mjesta protivno odredbama
ovog Zakona i svojih opih akata;
- otkae ugovor o radu osobi izabranoj na nastavno ili drugo radno
mjesto kada su za to ispunjeni uvjeti propisanim zakonom ili opim
aktom ili ako ne potuje odredbe ovoga Zakona o odlasku akademskih
nastavnika u mirovinu;
- zapone djelatnost bez dopusnice ili drugog odgovarajueg akta
sukladno posebnom zakonu, ili visoko obrazovanje obavlja bez
dopusnice ili drugog odgovarajueg akta kad su oni za obavljanje
visokog obrazovanja potrebni prema odredbama ovoga ili posebnog
Zakona, ili znanstveno istraivanje obavlja na nain koji nije predvien
dopusnicom ili drugim odgovarajuim aktom;
- obavlja suradnju sa znanstvenim institutom protivno odredbama ovog
Zakona;
- obavlja suradnju sa drugim poslodavcem protivno odredbi lanka 77.
ovog Zakona;
- ne upotrijebi viak prihoda za razvoj djelatnosti;
- ne uskladi svoj ustroj i rad s odredbama ovog Zakona u rokovima
propisanim glavom XII. ovog Zakona.

(2) Novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj

iz stavka 1. ovoga lanka fizika osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekraje iz ovoga lanka ovlateni podnositelj optunog prijedloga za
pokretanje prekrajnog postupka je Ministar ili osoba koju on ovlasti.
(4) Osobi koja je poinitelj prekraja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe se
izrei zatitna mjera zabrane obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili
dunosti fizikoj osobi, u trajanju od 1 mjeseca do godine dana, odnosno
zatitna mjera zabrane obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj
osobi, u trajanju od 3 mjeseca do godine dana.
XVII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Organizacijske promjene
lanak 96.
(1) Osnivaka prava nad javnim veleuilitima i visokim kolama obavlja
Republika Hvatska, odnosno gradovi i upanije, ako osnivakim aktom nije
drugaije odreeno. Prava i dunosti osnivaa obavlja Ministarstvo.
(2) Na javna veleuilita i visoke kole kojima nije osniva Republika Hrvatska
primjenjuju se odredbe ovog Zakona dok se odredbe o financiranju veleuilita I
visokih kola primjenjuju na nain da osnovna sredstva za rad osigurava
osniva.
(3) Veleuilita i visoke kole iz lanka 10. ovog Zakona uskladit e svoje
statute s odredbama ovog Zakona u roku od etiri mjeseca od dana stupanja na
snagu ovog Zakona.
(4) Ostale ope akte veleuilita i visoke kole uskladit e u roku od dva mjeseca
od dana donoenja statuta iz stavka 3. ovog lanka.
(5) Veleuilita i visoke kole nastavljaju s radom u roku od tri mjeseca iz
stavka 3. ovog lanka prema postojeim statutima i drugim opim aktima do
njihova usklaivanja s ovim Zakonom.
lanak 97.
(1) Dekani veleuilita i visokih kola izabrani prije stupanja na snagu ovog
Zakona ostaju na dunosti do isteka mandata na koji su izabrani.

(2) Postupci izbora dekana veleuilita i visokih kola koji su zapoeti, a nisu
dovreni prije stupanja na snagu ovog Zakona, dovrit e se prema odredbama
propisa i opih akata prema kojima su zapoeti.
(3) Dekanima veleuilita i visokih kola kojima mandat istjee nakon stupanja
na snagu ovog Zakona, produljuje se mandat do donoenja statuta sukladno
odredbama ovog Zakona.
Novi ustroj studija i nastavak studija prema ranijim propisima
lanak 98.
(1) Prijediplomski, diplomski i struni diplomski studiji na visokim uilitima
ustrojit e se, organizirati i provoditi prema odredbama ovoga Zakona od
akademske godine 2011./2012.
(2) Poslijediplomski studiji na sveuilitu uskladit e se prema odredbama ovoga
Zakona najkasnije do poetka akademske godine 2011./2012.
(3) Sveuilini preddiplomski i diplomski i struni preddiplomski i diplomski
studiji ustrojeni prema propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovog
Zakona, uskladit e se prema odredbama ovog Zakona najkasnije do poetka
akademske godine 2011./2012.
Zavretak studija prema uvjetima koji su vrijedili do stupanja Zakona na snagu
lanak 99.
(1) Studenti kojima je na temelju prijanjih propisa odobrena tema za izradu
doktorskog rada bez doktorskog studija, imaju pravo obrane doktorskog rada i
stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti prema propisima koji su vrijedili
do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Osobe koje su zavrile struni studij ili drugi studij koji se vie ne provodi,
mogu upisati diplomski studij, ako je to predvieno opim aktom sveuilita ili
struni diplomski studij na veleuilitu u sluajevima predvienim ovim
Zakonom.
Zateeni struni i akademski nazivi te akademski stupanj
lanak 100.

(1) Osobe koje su stekle odreene strune i akademske nazive i akademski

stupanj, prije stupanja na snagu ovog Zakona, zadravaju pravo njihova
koritenja sukladno propisima prema kojima su ih stekli.
(2) U smislu odredbi ovog Zakona osobe koje su stekle odreeni znanstveni ili
struni naziv prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog
Zakona imaju pravo koristiti akademske nazive na sljedei nain:
- baccalaures (bacc.) - koriste osobe koje su stekle naziv struni baccalaureus,
sveuilini baccalaureus te osobe sa steenim VI stupnjem strune spreme prema
propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno
zavrenim strunim studijem u trajanju od dvije ili tri godine (vs);
- sveuilini magistar (univ. mag.) - koriste osobe koje su zavrile sveuilini
diplomski studij (univ.mag), osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi
do 1996. godine stekle VII/1 stupanj strune spreme te osobe koje su nakon
1996. godine stekle stekle VII/1 stupanj strune spreme (vss) na sveuilitu;
-magistar struke (mag.) - koriste osobe koje su zavrile specijalistiki struni
diplomski studij te osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi nakon
1996. godine, a prije stupanja na snagu ovog Zakona, na strunim studijima
stekle visoku strunu spremu VII/1(vss);
- doktor struke ( dr.) koriste osobe koje su stekle zvanje doktor struke (dr.) za
sveuiline programe medicine, veterine i stomatologije (dr.) kao i osobe koje su
prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog Zakona
zavrile sveuilini studij medicine, veterine i stomatologije;
- sveuilini magistar specijalist (univ. mag. spec.) - koriste osobe koje su
zavrile poslijediplomski specijalistiki studij prije stupanja na snagu ovog
Zakona kao i osobe koje su zavrile struni magisterij prema propisima koji su
bili na snazi prije stupanja na snagu ovog zakona i stekle naziv magistar (mr.);
- magistar znanosti (mr. sc.) - koriste osobe koje su prema ranijim propisima
stekle akademski stupanj magistra znanosti i zadravaju ga;
- doktor znanosti (dr. sc.) - koriste osobe koje su prema ranijim propisima
stekle akademski stupanj doktora znanosti i zadravaju ga.

Zapoeti izbori u zvanja i odgovarajua radna mjesta

lanak 101.

(1) Natjeajni postupci izbora u znanstvena zvanja i na odgovarajua znanstveno

- nastavna, umjetniko nastavna i nastavna radna mjesta zapoeti prema
propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovog Zakona dovrit e se
najkasnije do 30. lipnja 2011. godine.
(2) Natjeajni postupci za izbor na znanstveno nastavna, umjentiko
nastavna i nastavna radna mjesta i u znanstvena zvanja koji se provode u okviru
postupka izbora na znanstveno nastavna radna, umjentiko nastavna i
nastavna radna mjesta mogu se raspisati prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti
i visokom obrazovanju najkasnije do 30. oujka 2011. godine.
(3) Visoka uilita i druga tijela koja sudjeluju u postupcima izbora iz stavka 1. i
2. ovog lanka obvezni su svoj rad uskladiti s rokovima iz stavka 1. i 2. ovog
lanka.
Zateena zvanja i radna mjesta
lanak 102.
(1) Osobe izabrane u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjentiko-nastavna i
nastavna zvanja prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovog
Zakona zadravaju steena zvanja.
(2) Osobe izabrane na odgovarajua znanstvena-nastavna, umjentiko-nastavna i
nastavna radna mjesta ostaju na tim radnim mjestima do isteka roka na koji su
izabrane prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovog Zakona,
ako drugaije nije ureeno ovim Zakonom.
(3) Akademski nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna i umjetnikonastavna radna mjesta redovitog profesora po drugi puta (trajno zvanje)
zadravaju ta radna mjesta i nisu duni podnositi izvjea prema odredbama
ovog Zakona.
(4)Akademski nastavanici koji na dan stupanja ovog Zakona na snagu imaju
navrenih 65 godina ivota, a zateknu se na radnim mjestima redovitih profesora
u trajnom zvanju, nastavljaju s radom na tim radnim mjestima do isteka ugovora
o radu sa sveuilitem.
(5) Osobe izabrane u znanstvena, znanstveno - nastavna, umjentiko nastavna i
nastavna zvanja i/ili radna mjesta kojima rok izbora istjee nakon stupanja na
snagu ovog zakona, produljuje se trajanje navedenih zvanja i radnih mjesta do

donoenja opih akata sukladno odredbama ovog Zakona.

Znanstveni novaci
lanak 103.
(1) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateene na
suradnikom radnom mjestu znanstvenog novaka - vieg asistenta, zadravaju
postojei ugovor o radu.
(2) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovog Zakona zateene na
suradnikom radom mjestu znanstvenog novaka - asistenta zadravaju postojei
ugovor o radu.
(3) S osobama iz stavka 2. ovog lanka koje ispune uvjete iz lanka 79. i 80.
ovog zakona sveuilite moe, nakon provedenog natjeajnog postupka, sklopiti
ugovor o radu na odreeno vrijeme za radno mjesto suradnika postdoktoranda u
skladu s odredbama ovog Zakona i Zakona o znanosti.
Zateeni postupci izbora na suradnika i struna radna mjesta
lanak 104.
(1) Natjeajni postupci izbora u suradnika i struna zvanja i na odgovarajua
radna mjesta zapoeti prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu
ovog Zakona dovrit e se najkasnije do 30. lipnja 2011. godine.
(2) Visoka uilita i druga tijela koja sudjeluju u postupcima izbora iz stavka 1.
ovog lanka obvezni su svoj rad uskladiti s rokom iz stavka 1. ovog lanka.
Studenti dravljani zemalja lanica Europske unije
lanak 105.
Od trenutka u kojem Republika Hrvatska postaje drava lanica Europske unije
studenti i akademski nastavnici dravljani zemalja Europske unije imaju ista
prava na temelju ovog Zakona kao i studenti i akademski nastavnici dravljani
Republike Hrvatske.
Obveza donoenja Etikog kodeksa visokog uilita

lanak 106.
Visoka uilita obvezna su donijeti Etiki kodeks i objaviti ga na mrenim
stranicama najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog
Zakona.
Prestanak rada tijela predvienih Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju
lanak 107.
(1) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje, Odbor za etiku u znanosti i
visokom obrazovanju i Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog
obrazovanja, prestaju s radom u roku od 6 mjesei od dana stupanja na snagu
ovog Zakona.
(2) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje i znanost ustrojeno prema
odredbama ovog Zakona poet e s radom prema odredbama ovog Zakona dana
1. srpnja 2011. godine.
Uspostava ustroja radnih mjesta akademskih nastavnika
lanak 108.
(1)Ministarstvo e u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona
odrediti ustroj iz lanka 67. ovog zakona.
(2)Najdulji rok za uspostavu ustroja i ukupnog broja znanstveno nastavnih,
umjetniko nastavnih i nastavnih radnih mjesta u javnim visokim uilitima iz
lanka 67. ovog Zakona je pet godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Primjena odredbi o financiranju
lanak 109.
(1) Financiranje visokog obrazovanja prema odredbama ovog Zakona zapoet e
1. sijenja 2012. godine. Do tada, financiranje e se provoditi prema odredbama
propisa koji su vrijedili do stupanja na snagu ovog Zakona i podzakonskih akata
donesenih na temelju njega.

Prestanak vaenja odredaba Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju
lanak 110.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje vaiti Zakon o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04,
174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07, 45/09) i na njemu utemeljeni propisi, osim
onih odredbi tog zakona i na njemu utemeljenih propisa za koje je ovim
zakonom navedeno da e se primjenjivati do odreenog vremena i nakon
stupanja na snagu ovoga Zakona i na njemu utemeljenih propisa.
(2) Podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i
visokom obrazovanju primjenjivat e se i nakon prestanka vaenja navedenog
zakona sve do donoenja odgovarajuih propisa prema ovome Zakonu, osim ako
nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Obveza donoenja podzakonskih propisa
lanak 111.
(1) Podzakonske propise na temelju ovog Zakona Ministar e donijeti u roku od
6 mjeseci od dana stupanja ovog Zakona na snagu.
Zavrna odredba stupanje na snagu
lanak 112.
(1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim
novinama.