PRIRUNIK

BIBLIJSKE LEKCIJE

INSTITUT ZA RELIGIJSKA ISTRAIVANJA

Naziv:

Biblijske lekcije prirunik

Prireiva:

Institut za religijska istraivanja

Izdava:

Institut za religijska istraivanja

www.religija.me

tampa:

Primo Design Podgorica

Tira:

200 primjeraka

Napomena izdavaa:

Ovaj prirunik je proizvod kompilacije razliitih

teolokih materijala dostupnih u tampanim ili
elektronskim izvorima, kao i biblijskog prouavanja od strane IRI-ja.
Prirunik je tampan u nekomercijalne svrhe.

Prvo izdanje, Podgorica 2016.

CIP -
,
ISBN 978-9940-696-03-0
COBISS.CG-ID 30681104

~2~

Sadraj
1. BOG I NJEGOVA OTKRIVENJA ................................................................ 4
2. TA JE SVETO PISMO I ZATO NAM JE DATO? ......................................... 10
3. VANOST PROROANSTAVA ................................................................ 16
4. TA TREBA DA ZNAMO O ISUSU? ......................................................... 22
5. ODAKLE GRIJEH, STRADANJA I SMRT? ................................................... 29
6. PLAN SPASENJA ................................................................................ 35
7. KAKO NAS BOG SPASAVA OD GRIJEHA? ................................................. 43
8. HRISTOV PONOVNI DOLAZAK .............................................................. 51
9. ZNACI HRISTOVOG DOLASKA ............................................................... 57
10. VANOST MOLITVE .......................................................................... 63
11. BOJI ZAKON .................................................................................. 69
12. DAN ODMORA KOJI JE GOSPOD POSVETIO ........................................... 75
13. POREKLO NEDJELJE .......................................................................... 81
14. PROREENI RELIGIJSKI OTPAD ............................................................ 87
15. DESET ZAPOVIJESTI I OBREDNI ZAKON ................................................. 93
16. STARI I NOVI SAVEZ ......................................................................... 99
17. POKAJANJE I OBRAENJE ................................................................ 105
18. HRIST ELI DA IVI U VAMA ............................................................. 111
19. ZDRAVSTVENA REFORMA NAE TIJELO KAO BOJI HRAM ................... 117
20. BOG JE OTKRIO VRIJEME POETKA NEBESKOG SUDA ............................ 123
21. ISUS NA POGLAVAR SVETENIKI I NEBESKI SUD ................................ 129
22. DA LI OVJEK IVI POSLE SMRTI? ...................................................... 135
23. DA LI E BOG KAZNITI GRENIKE VJENIM PAKLOM? ........................... 141
24. ANELI I DEMONI ......................................................................... 148
25. HRISTOVO HILJADUGODINJE CARSTVO ILI MILENIJUM ......................... 154
26. VJENI IVOT NA OBNOVLJENOJ ZEMLJI ............................................. 160
27. OBILJEJA PRAVIH VJERNIKA ........................................................... 167
28. POSLUNOST I IVOT ILI NEPOSLUNOST I SMRT ................................. 174
29. NAA VJERA TAJNA POBJEDE U HRISTU .......................................... 182
30. POTVRDA SAVEZA SA BOGOM ......................................................... 188
31. BRAK I PORODICA IZ BIBLIJSKE PERSPEKTIVE ....................................... 194
32. BIBLIJSKI MODEL ORGANIZOVANJA VJERNIKA ..................................... 206
~3~

1. BOG I NJEGOVA OTKRIVENJA

Mi ivimo na jednoj divnoj planeti, okrueni udesnim svemirom, kojega je naa zemlja samo malen dio. Sjajno sunce, blistave
zvijezde, ptice, ivotinje, cvijee i hiljade drugih stvari u prirodi su
uda koja nas zadivljuju. Odakle potiu sve ove stvari? Da li su se
one pojavile pukim sluajem ili ih je neko nainio i stavio ih na njihovo mjesto? Odakle potie ovjek? Zato on ivi i gdje odlazi
posle smrti? To su pitanja koja interesuju svakog ovjeka. Jedini
zadovoljavajui odgovor na pomenuta pitanja jeste: Postoji jedna
via Sila, koja je sve stvorila, i od koje mi svi zavisimo. To je Bog.
On nam jedini moe pokazati cilj i pravi smisao ivota na zemlji.
Bog ne samo da postoji nego se i otkriva ovjeku kao svome stvorenju, jer mu je njegova pomo neophodno potrebna.
I. KAKO SE BOG OTKRIVA LJUDIMA?
1. Priroda je prva knjiga kroz koju nam se Bog otkriva.
Jer im je oigledno ono to se moe znati o Bogu - Bog im je to
uinio oiglednim. Jer njegova nevidljiva svojstva, naime njegova vjena mo i boanstvo, jasno se vide jo od stvaranja svijeta, budui da se prepoznaju po onome to je stvoreno, tako
da nemaju izgovora. (Rimljanima 1:1920)
~4~

 Nebesa objavljuju slavu Boju, o djelu ruku njegovih nebeski

svod govori. Dan za danom oni govore, iz noi u no znanje
otkrivaju. Nije to govor, a nisu ni rijei, nije ni glas to se moe
uti. Ali po cijeloj se zemlji rasteglo mjerno ue njihovo, i rijei
su njihove do kraja svijeta stigle. (Psalam 19:14)
Priroda nam govorio Bojoj sili, mudrosti, svemoi, ljubavi i njegovoj njenoj brizi za ovjeka. (Vidi: Psalam 111:24; Isaija 40:26)
Svuda u svemiru i u prirodi koja nas okruuje primjeujemo red,
plan, sklad i tanost. Sve je potinjeno odreenim zakonima i slui
odreenoj svrsi.
Da li je sve to produkt sluaja? Nipoto! Red u vasioni govori
nam o velikom Organizatoru, plan o velikom Inenjeru, savreni
zakon o velikom Zakonodavcu, a u svrsishodnosti svega to je stvoreno vidimo ljubav i brigu Stvoritelja prema njegovim stvorenjima.
Sat koji pokazuje vrijeme, kao i svaku mainu i svaki predmet
namijenjen odreenoj svrsi, mora da je neko zamislio i nainio.
Svemir sa svojim bezbrojnim zvijezdama i planetama, koje se sve
kreu savrenim redom svojim odreenim putanjama, mnogo je
savreniji od svake maine. Naunici su uspjeli da poalju u orbitu
satelit koji se sastoji od etrdeset hiljada finih djelia. Zar bi bilo
mogue da su naa zemlja i zvijezde same sebe stvorile, stavile u
svoju orbitu i pokrenule? Bog je uzrok i poetak vidljivog i nevidljivog svijeta i on je prvi Pokreta svega.
2. Bog nam se otkriva kroz nau savjest.
Jer kad se neznaboci, koji nemaju zakon, po prirodi dre onoga to je u zakonu, onda su oni sami sebi zakon, premda nemaju zakon. Oni pokazuju da je ono to nalae Zakon zapisano
u njihovom srcu, a o tome svjedoi i njihova savjest i u svojim
mislima bivaju optueni ili pak opravdani. (Rimljanima 2:1415)
~5~

Dok nam priroda govori spolja o Tvorcu, savjest nas na njega

podsjea iznutra. Ona nas pohvaljuje kad inimo dobro, i osuuje
kad inimo zlo. Ona nam svjedoi o Bogu kao vrhovnom Zakonodavcu i Sudiji. Ona je dokaz da Bog vodi rauna o nama i da e pa
kraju traiti obraun od nas. Filozof Emanuel Kant je rekao: Dvije
stvari me sve vie zadivljuju i podstiu na razmiljanje: zvjezdano
nebo spolja i moralni zakon iznutra. Kad bi savjest ovjeja bila jedini dokaz da ima Boga, to bi bilo dovoljno.
Isus je savjest uporedio sa svjetiljkom koju treba da odravamo
u dobrom stanju ako ne elimo da budemo u mraku. (Matej 6:22)
Samo pomou Boje rijei moe savjest da se izotri, tako da e
moi uvijek da nam pokazuje ta je dobro a ta zlo, i da nas upuuje
na nau moralnu dunost.
3. Bog nam se otkriva kroz svoju objavu Bibliju.
Traite u Gospodnjoj knjizi i itajte naglas - nita od ovoga nije
izostalo, nita nije ostalo bez svog para, jer su Gospodnja usta
tako zapovijedila i njegov ih je Duh skupio. (Isaija 34:16)
Knjiga Gospodnja ili Sveto pismo je najpotpunije otkrivenje o
Bogu; u njemu nam Gospod preko proroka otkriva svoju volju, svoj
karakter i svoj plan spasenja. U Svetom pismu nalaze se i mnoga
proroanstva o buduim dogaajima ija ispunjenja svjedoe o
postojanju vieg Bia, koje unaprijed javlja ta e se zbiti. (Isaija
44:6-7) U Svetom pismu iznijeta je unaprijed i istorija ovjeanstva
i mnogih naroda, to pokazuje da Bog kontrolie dogaaje u svijetu
i upravlja ih prema svome krajnjem cilju. (Djela 17:26) U Svetom
pismu vidimo kako Bog radi i kako On govori.
4. Bog nam se otkriva kroz svoga Sina Isusa Hrista.
Bog, koji je u prolosti mnogo puta i na mnogo naina govorio

~6~

naim praoevima preko svojih proroka, u ovim poslednjim danima obratio se nama preko Sina, koga je postavio za naslednika svega i kroz koga i svijet stvori. (Jevrejima 1:1-2)
Isus je bio olienje Oevog karaktera. On nam je svojim ivotom
i karakterom tako potpuno otkrio Oca da je mogao rei: Ko je vidio mene vidio je Oca. (Jovan 14:9)
II. ZATO MNOGI LJUDI NE RAZUMIJU
BOJA OTKRIVENJA I NE POZNAJU BOGA?
1. Ne ele da ga upoznaju.
Jer premda su upoznali Boga, nisu mu kao Bogu iskazali slavu
ni zahvalnost, nego im je razmiljanje postalo isprazno i nerazumno srce im se pomrailo. Tvrdili su da su mudri, ali su postali
bezumni i zamijenili su slavu neraspadljivog Boga likovima nainjenim po obliju raspadljivog ovjeka i ptica i etvoronoaca
i gmizavaca. (Rimljanima 1:2123)
Sveto pismo istie da je ljudsko srce pomraeno grijehom. Priroda, savjest i Boja rije su dovoljni da vode ovjeka Bogu, ali
ovjek se protivi i zatvara oi. Mnogi ne poznaju Boga i ne ele da
ga upoznaju. Oni ele da ive u ovom svijetu bez ogranienja i da
budu sami sebi zakon. Njima se ne svia takav Bog koji ne odobrava njihove prohtjeve i grene strasti pale prirode.
2. Zbog svog idolopoklonstva i nevjerstva.
Idolopoklonstvo i nevjerstvo su dva oblika otpada od ivoga
Boga. Zbog grijeha i stalnog udaljavanja od Boga ljudi su preli na
oboavanje lanih, izmiljenih bogova i idola, koji nisu nita niti
mogu ita pomoi. (Isaija 45:1821; 44:9)

~7~

III. BOG KAO LINOST I NJEGOVE OSOBINE

1. Bog je duhovna, inteligentna i stvaralaka linost.
Bog je duh; i koji mu se mole, u duhu i istini treba da se mole.
(Jovan 4:24)
Bog je duh, ali ima sposobnost miljenja, volje i osjeanja. Kao
Tvorac i duhovna linost, on nije ogranien vremenom ni prostorom, kao to su to ograniena tjelesna bia. Bog je vjean, svuda
prisutan, svemogui i sveznajui. (Jevrejima 10:1013; Prie 15:3;
Psalam 135:6; 33:1315)
2. Ljubav je sutina Boje prirode.
Ljubav, milost, pravda i istina su osnovne osobine Bojeg karaktera. Ljubav je sutina Boje prirode. (1. Jovanova 4:8) Boji odnos
prema nama temelji se na Bojoj milosti. Boja milost je izvor naeg spasenja. (2. Mojsijeva 34:6,7) Pouzdanje moemo da imamo
samo u Bogu koji je pun ljubavi prema svojoj djeci, milostiv, pravedan i obilan istinom. (Jeremija 29:11; 31:3; Psalam 108:4.)
IV. BOG KAO STVORITELJ
1. On je sve stvorio.
I da pokaem u emu je tajna koja je od vjenosti bila sakrivena
u Bogu koji je stvorio sve. (Efescima 3:9)
Bog je sa svojim Sinom i Svetim Duhom stvorio svijet za est
dana. (2. Mojsijeva 20:8,11; 1. Mojsijeva 1:131.)
2. On je sve stvorio svojom rijeju i iz nita.
Jer on je rekao, i nastalo je; on je zapovijedio, i postalo je.
(Psalam 33:9) Vidi: Nemija 9:6; Djela 17:27-28.

~8~

3. ovjek je kruna Bojeg stvaranja.

I stvori Bog ovjeka po obliju svome, po obliju Bojem stvori
ga; muko i ensko stvori ih. (1. Mojsijeva 1:27.) Vidi: Psalam
8:36; 139:14).
ovjek je stvoren slian Bogu kako po spoljanosti tako i po
svome karakteru. Njegov um je bio sposoban da shvati boanske
istine. Njegova osjeanja bila su ista i plemenita. Svi aspekti ovjekovog bia bili su usklaeni sa zakonima ivota koje je uspostavio
Tvorac.
V. KAKAV TREBA DA JE NA ODNOS PREMA BOGU?
1. Bogu smo duni iskazivati strahopotovanje, ast, slavu i
zahvalnost.
Bojte se Boga i dajte mu slavu jer doe as suda njegova, i
poklonite se onome koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore
vodene. (Otkrivenje 14:7)
Potovanje prema Bogu ui se i pokazuje u svim aspektima naeg ivota.
2. Njemu dugujemo ljubav i poslunost.
Voli Gospoda, svog Boga, svim svojim srcem i svom svojom duom i svom svojom snagom i svim svojim umom. (Luka 10:27,
prvi dio; vidi: 5. Mojsijeva 6:5)
Jer ljubav prema Bogu znai drati njegove zapovjesti. (1. Jovanova 5:3)
Jer po Njemu imamo ivot, miemo se i postojimo. (Djela
17:28)
Mi treba da se uimo da cijenimo Boju ljubav i da smo mu
zahvalni i posluni.
~9~

2. TA JE SVETO PISMO
I ZATO NAM JE DATO?
Sveto pismo je najvanije od Bojih otkrivenja datih ovjeku. U
njemu nam Bog otkriva ta treba da znamo o njemu kao svome
Stvoritelju, o Isusu Hristu kao svome Otkupitelju i o glavnim istinama spasenja. Nae spasenje zavisi od pravog poznavanja Boga
i Onoga koga je On poslao Isusa Hrista. (Jovan 17:3), kao i od
poznavanja i prihvatanja istina koje nam je Bog u Svetom pismu.
I. TA JE SVETO PISMO I TA ONO OBUHVATA?
1. Sveto pismo u Hristovo vrijeme obuhvatalo je Mojsijeve
knjige, istorijske i proroke spise i psalme.
I ree im: ovo su rijei koje sam vam govorio jo dok sam bio s
vama, da sve treba da se izvri to je za mene pisano u zakonu
Mojsijevu i u prorocima i u psalmima. Tada im otvori um da
razumiju pismo. (Luka 24:44,45)
2. Spisi apostola su takoe bili priznati kao dio Svetog pisma.
Apostol Petar spominje poslanice apostola Pavla kao dio Pisma.
To isto vrijedi i za spise ostalih apostola. Izmeu Starog i Novog
saveza postoji potpuni sklad. Stari savez je temelj Novoga. Pisci
~ 10 ~

Novoga saveza se pozivaju na spise iz Staroga saveza. To pokazuje

da su oba dijela Svetoga pisma jednako vana. Oba su Boja rije
temelj nae vjere i ivota.
II. KAKO JE DATO SVETO PISMO?
1. Iako su Sveto pismo pisali ljudi proroci i apostoli, ono je
od Boga dato, jer je rezultat Boanskog nadahnua.
Sve je Pismo nadahnuto od Boga (2.Timoteju 3:16)
2. Bog je preko Svetog Duha otkrio svoju objavu naroito izabranim ljudima.
Jer nikad prorotvo ne bi od ovjeje volje, nego naueni od
Svetoga Duha govorie sveti Boji ljudi. (2. Petrova 1:21)
Bog je izabrao neke ljude koje je nadahnuo svojim Duhom i
otkrio im plan spasenja i svoje namjere u pogledu ovjeanstva.
Boje nadahnue primljeno je pod direktnim uticajem i upravom
Njegovog Duha. Vidi: 2. Timoteju 3:16; 1. Petrova 1:21; 2. Samuelova 23:2; Jeremija 1:9; Djela 1:16; 1. Korinanima 2:13; Danilo
10:15-17; 1. Mojsijeva 49:1-28; 2. Mojsijeva 4:14-16; 4. Mojsijeva
22:35,38; 23:5,11,12,16; 1. Dnevnika 28:10-19; Jeremija 26:1,2;
36:1-4; 5. Mojsijeva 18:18; Jovan 12:49; Djela 2:3, 4
Premda je istina da je Bog nadahnuo i vodio biblijske pisce,
Biblija je pisana ljudskim jezikom iz razloga to Boja objava nije
sama sebi svrha, ve je data ovjeku tamo gdje se on nalazi.
Istorijski dogaaji i prie u Bibliji imaju narativnu funkciju u smislu vjerodostojnog izvjetavanja i takoe su nadahnuti Bojim Duhom.
Pisci Svetog pisma su bili ljudi iz raznih krajeva, raznih vjekova,
razliitih stalea i razliitog obrazovanja: carevi, dravnici, svetenici, pastiri, ribari, carinici, itd. Pa ipak je ova knjiga jedinstvena
~ 11 ~

cjelina. Ona je nadahnuta istim duhom, jedan glas govori iz nje, a

to je upravo dokaz njenog boanskog porekla.
U pisanju Svetog pisma uestvovalo je 40 pisaca, a pisano je u
periodu od 1600 godina, i to od 1500. god. prije Hrista do 100. god.
posle Hrista.
to se tie predanja (tradicije), ono se ne moe izjednaiti sa
knjigama Svetog pisma. Predanje ne samo to ne dolazi od oevidaca koji su sluali Hrista i njegovu nauku, kao to je to sluaj sa
piscima Svetog pisma, ve nije ni plod boanskog nadahnua. Ono
se esto ne slae sa naukom Svetog pisma, koje je pisana Boja
rije. Zato predanje ne moe biti temelj nae vjere.
III. ZATO NAM JE DATO SVETO PISMO?
1. Poznavanje Svetog pisma je korisno za ovaj ivot i za budui.
Da od ranog djetinjstva poznaje svete spise koji te mogu uiniti mudrim na spasenje kroz vjeru u Hrista Isusa. Sve je Pismo
nadahnuto od Boga i korisno za pouavanje, za ukoravanje, za
popravljanje, za vaspitavanje u pravednosti, da ovjek Boji
bude savren, potpuno opremljen za svako dobro djelo. (2.Timoteju 3:1517; vidi: Rimljanima 15:4)
Za uenje. Sveto pismo nam daje pravila za savren hrianski
ivot. Ono nam otkriva sve nae dunosti prema Bogu i blinjima.
Za ukoravanje. Ono igoe svaki grijeh u nama.
Za popravljanje. Sveto pismo nas ne samo ukorava ve nas i
popravlja pokazuje nam pravi put i daje nam silu da njime idemo. U srce svoje zatvorio sam rije tvoju, da ti ne grijeim.
(Psalam 119: 11; vidi: Jevrejima 4:12)
Za vaspitavanje u pravednosti. Kao to se dijete vaspitava da
~ 12 ~

bi razumjelo osnovne odgovornosti prema blinjima, tako

hrianin nalazi u Svetom pismu ona naela koja e mu pomoi
da postane savren i pripremljen za svako dobro djelo.
2. Sveto pismo je svjetlost. Ono otkriva pravi put u tami i
rasvjetljava budunost.
Rije je tvoja svjetiljka nozi mojoj, i svjetlost stazi mojoj. (Psalam 119:105)
Tako je proroanska rije koju imamo jo pouzdanija, i dobro
inite to na nju pazite kao na svjetiljku koja svijetli na tamnom
mjestu, u vaem srcu, dok ne svane dan i ne pojavi se zvijezda
danica u vaim srcima. (2. Petrova 1:19)
3. Biblija nas upoznaje sa Hristom koji je centralna linost svetih spisa.
Vi istraujte Pisma jer mislite da u njima imate vjeni ivot, a
upravo ona svjedoe o meni. (Jovan 5:39; vidi Luka 24:27)
IV. KAKO MOEMO RAZUMJETI SVETO PISMO?
1. Sveto pismo treba prouavati svaki dan i sa molitvom.
Oni su imali plemenitiji stav od onih u Solunu, jer su svim srcem
primili rije i svaki dan istraivali Pisma da vide je li to tako.
(Djela 17:11)
2. Za razumijevanje Biblije potrebna je pomo Svetog Duha.
A nama je Bog to otkrio svojim Duhom, jer Duh sve istrauje,
ak i dubine Boje A mi nismo primili duh svijeta, nego Duh
koji je od Boga, da spoznamo ono to nam je Bog podario. (1.
Korinanima 2:10,12.)
Sveti ili Boji Duh jedini je Uitelj boanske istine. Isus je kazao:
A Utjeitelj, Duh Sveti, koga e Otac poslati u ime moje, on e vas
~ 13 ~

nauiti svemu. (Jovan 14:26)

3. U prouavanju Biblije mogu nam pomoi i vjerni Boji ljudi,
koje je Bog poslao da objave njegovu volju i da poue ljude kako
da ive u skladu sa Rijeju Bojom.
Zato idite i nauite sve narode, krstei ih u moje ime i uei ih
da dre sve to sam vam zapovijedio. (Matej 28:19,20)
Hristov nalog istie potrebu prouavanja. Bez umnog napora u
cilju da shvatimo otkrivenu Boju volju ne moe biti pravog
hrianstva i pravog duhovnog napretka. Bez pravog prouavanja
vanih biblijskih istina ne moe biti ni pravog duhovnog ivota.
Samo oni koji su ve prihvatili Sveto pismo kao pravilo svog ivota
i koji ive u skladu sa Bojim zakonom mogu da poue i druge istinama Boje rijei.
V. KAKO NAS SVETI DUH VODI U PROUAVANJU?
1. Prilikom prouavanju Boje rijei molimo se za pomo Svetog Duha.
Dakle, ako vi, iako ste zli, znate da dajete svojoj djeci dobre
darove, koliko e vie Otac, koji je na nebu, dati Svetog Duha
onima koji ga mole za to! (Luka 11:13)
Bog e nam dati Svetog Duha kao odgovor na nae molitve. Traimo ga, i On e nam se dati.
2. Da bi nam Sveti Duh bio dat, moramo biti voljni da Mu se
pokoravamo.
Mi smo svjedoci tih dogaaja, kao i Sveti Duh, koji Bog dade
onima koji mu se pokoravaju. (Djela 5:32)
Sveti Duh nije obean samo odreenim biblijskim linostima,
ve svima koji iskreno vole ljube Boga i sluaju Ga (Jovan 7:17).
~ 14 ~

Poslunost Stvoritelju je temelj pravog odnosa ovjeka prema

Bogu (vidi: 1. Samuelova 15:22). Aneli se pokoravaju Bogu iz ljubavi a ne iz straha. Istu poslunost Bog oekuje i od nas.
VI. ZNAAJ BOJE RIJEI
1. Bog nam govori iz nje.
Bog, koji je u prolosti mnogo puta i na mnogo naina govorio
naim praoevima preko svojih proroka, u ovim poslednjim danima obratio se nama preko Sina. (Jevrejima 1:1,2)
Isus Hrist, Sveto pismo i Boji Duh su nae voe. Divno je saznanje da je Biblija knjiga iz koje Bog govori da je ona pismo od
Boga, koje nam je uputio da nas vodi boljem i srenijem ivotu.
2. Boja rije moe da nas preporodi i preobrazi u Hristovo
oblije.
Jer niste ponovo roeni iz raspadljivog nego iz neraspadljivog
sjemena, rijeju ivog i vjenog Boga. (1. Petrova 1:23.)
U Bojoj rijei je sila koja daje nov ivot. Boja rije je promijenila ivot hiljadama ljudi. Ona ih je oslobodila ravih navika, ojaala protiv iskuenja i nadahnula plemenitim tenjama. Ova sila
ponuena je svakom ovjeku. Ako je prihvatimo, ona e vas uiniti
pravim Hristovim sledbenicima.
Ako ostanete u mojoj rijei, zaista ste moji uenici, i upoznaete istinu i istina e vas osloboditi. (Jovan 8:31,32; vidi: Luka
11:28)

~ 15 ~

3. VANOST PROROANSTAVA
Ljudi su uvijek eznuli da otkriju i upoznaju budunost. Stari
narodi kao to su bili: Egipani, Asirci, Vavilonci i Rimljani imali su
svoje gatare i astrologe, preko kojih su eljeli da saznaju budunost. Lakovjerni ljudi i danas ele da upoznaju budunost od ljudi,
koji gataju po kartama, uz pomo pasulja ili gledajui u dlan. Meutim, sva ljudska nagaanja u ovom smislu beskorisna su i uzaludna. ovjeku nije dodijeljena mo da poznaje i otkriva budunost. Budunost pripada Bogu, i samo je On moe otkriti. Dogaaji
koji e ispuniti budunost su pred Njim kao otvorena knjiga.
Bog je preko svojih slugu proroka otkrio u Svetom pismu mnoge
budue dogaaje. Ispunjena proroanstva iz Svetog pisma predstavljaju jedan od najjaih dokaza o postojanju ivog i vjenog
Boga koji od poetka javlja kraj; ona potvruju da je Sveto pismo
zaista istinita Boja rije.
I. ZNANJE O BUDUNOSTI PRIPADA BOGU
1. Ljudi ne poznaju budunost.
Iznesite svoje dokaze Iznesite ih i kaite nam ta e se dogoditi. Kaite nam ta je prvo bilo, da o tome razmislimo i da
znamo ta budunost donosi. Ili nam objavite ono to dolazi.
~ 16 ~

Kaite nam ta e posle biti, pa emo znati da ste bogovi. Uinite neto, dobro ili zlo, pa emo svi to gledati i vidjeti. Eto, vi
niste nita i vaa su djela nitavna. (Isaija 41:21-24)
Budunost poznaje samo Bog. U navedenom tekstu Bog poziva
ljude i njihove lane bogove da objave ta je bilo ili ta e biti, ali
oni to ne mogu uiniti. Oni ne mogu kazati kako je postao svijet i
ovjek, a jo manje ta e biti u budunosti.
2. Samo Bog moe da otkrije budunost.
Ja od poetka javljam ta e na kraju biti, od davnina javljam
ono to jo nije bilo. Ja kaem: Moja namjera e se ostvariti i
uiniu sve to elim. (Isaija 46:9,10; vidi: Isaija 45:21; 44:7)
3. Bog je povjerio svoja proroanstva svojim slugama prorocima, koji su ih zabiljeili, i tako su se ta proroanstva sauvala u
zbirci svetih spisa.
Jer Gospod, Gospod, ne ini nita ne otkrivi tajne svoje slugama svojim prorocima. (Amos 3:7)
4. Proroci su bili Boja posluna orua. Oni su govorili i radili
pod uticajem i kontrolom Svetog Duha.
Jer nikad prorotvo ne bi od ovjeje volje, nego naueni od
Svetog Duha govorie sveti Boji ljudi. (2. Petrova 1:21)
Obraajui se Isaiji, Gospod izjavljuje: Ja ti metnuh u usta rijei
svoje i sjenom ruke svoje zaklonih te. (Isaija 51:16) Mojsiju je Bog
takoe kazao: Idi, dakle, ja u biti s ustima tvojim, i uiu te ta
e govoriti. (2. Mojsijeva 4:12)
II. MISIJA PROROKA
1. Proroci su imali vjersku, moralnu i proroku misiju.
~ 17 ~

Proroci su u religijskom pogledu imali dunost da uvaju poznanje o Bogu i pripremaju narod za dolazak obeanog Mesije.
U moralnom pogledu, proroci su uporno propovijedali svetost
Bojeg zakona; borili su se protiv mnogobotva i idolopoklonstva,
nepravde i ugnjetavanja, lai i poroka. Gospod je zapovijedio Isaiji;
Vii iz grla, ne ustei se, podigni glas svoj kao truba, i objavi narodu mome bezakonja njegova i domu Jakovljevu grijehe njihove.
(Isaija 58:1)
U okviru svoje proroke misije proroci su imali ove obaveze:
- Da ukazuju na grijehe koje je poinio Boji narod i nagovjetavaju Boje negodovanje i kazne koje e ih stii kao posledica
gaenja moralnog Zakona i neposlunosti.
- Da objavljuju razna proroanstva protiv neznaboakih naroda:
protiv Asirije, Vavilona, Edoma, Moava, itd.
- Da objavljuju proroanstva o Mesiji i opisuju Njegovo carstvo.
III. PRIMJERI ISPUNJENIH PROROANSTAVA
1. Dolazak obeanog Mesije Hrista glavna je tema starosaveznih proroanstava.
To su spasenje marljivo ispitivali i paljivo istraivali proroci
koji su prorokovali o blagodati namijenjenoj vama. Ispitujui u
kakvo ili u koje vrijeme javljae Duh Hristov u njima, unaprijed
svjedoei za Hristove muke i za slavu koja e uslijediti. (1. Petrova 1:10,11)
Bog je dao jasna i odreena proroanstva o Hristovom prvom
dolasku:
a) Iz kog plemena treba da doe (1. Mojsijeva 49:10; Isaija
11:1,2). Ispunjenje: Matej 1:1. Jesej, Davidov otac, bio je iz Judinog
plemena, a Isus se rodio kao Davidov potomak.
b) Od koga e biti roen (Isaija 7:14). Ispunjenje: Matej 1:22,23.
~ 18 ~

c) Mjesto roenja (Mihej 5:1,2). Ispunjenje: Matej 2:1.

d) Isusov ulazak u Jerusalim na magaretu (Zaharija 9:9). Ispunjenje: Matej 21:19.
e) Da e biti izdan za 30 srebrenika (Zaharija 11:12). Ispunjenje:
Matej 26:15.
f) Njegove haljine krvnici e podijeliti izmeu sebe (Psalam
22:16,18). Ispunjenje: Jovan 19:18,23,24.
g) Dae mu da pije ocat pomijean sa ui (Psalam 69:21). Ispunjenje: Marko 15:36; Jovan 19:29.
h) Njegovo stradanje, smrt i sahrana (Isaija 53:5-9). Ispunjenje:
Matej 27:57-60.
i) Njegovo vaskrsenje (Psalam 16:10). Ispunjenje: Matej 28:1
6.
2. Proroanstva o pojedinim gradovima.
a) Propast Ninive. Bog e svoju ruku pruiti na sjever i unitie
Asiriju. Ninivu e u pusto pretvoriti, u bezvodni kraj poput pustinje... To je onaj veseli grad koji je spokojno ivio, koji je u svom srcu
govorio: Ja, i niko drugi! Kako je postao straan prizor i prebivalite divljih ivotinja! (Sofonija 2:13,15.)
Pored grada Mosula u Iraku otkopane su ruevine nekadanjeg
grada Ninive.
b) Propast grada Tira. Zato ovako kae Gospod Jahve: Dolazim na tebe Tire i podignuu na tebe mnoge narode kao to more
podie svoje talase. Oni e sruiti tirske zidine i razorie njegove
kule, a ja u poistiti njegovu prainu i pretvoriu ga u golu stijenu.
On e postati mjesto gdje se razastiru mree usred mora. (Ezekijel
26:35)
Ovo proroanstvo ispunio je Aleksandar Veliki 333. godine prije
Hrista. Mjesto na kome je nekada stajao grad Tir slui jo i danas
ribarima za irenje i suenje mrea.
~ 19 ~

d) Opustoenje Vavilona. Vavilon, ukras carstava, ljepota i ponos Haldejaca, bie kao Sodom i Gomor kad ih je Bog unitio. Nikad
vie nee biti nastanjen, nee ga vie biti ni u jednom buduem narataju. Arapin nee tamo razapinjati svoj ator, niti e pastiri voditi svoja stada da tamo poivaju. (Isaija 13:19,20)
Ovo proroanstvo se doslovno ispunilo. Mjesto na kome je nekada stajao Vavilon i danas je pusto i nenastanjeno.
g) Propast Jerusalima i hrama. Vidite li sve ovo? upita ih on.
Istinu vam kaem: nee ovdje ostati ni kamen na kamenu koji nee
biti razvaljen. (Matej 24:2)
Rimski vojskovoa Tit ispunio je ovo proroanstvo osvajanjem
Jerusalima i razorenjem Hrama 70. god. posle Hrista.
3. Proroanstva za nae vrijeme.
A ti, Danilo, zatvori ove rijei i zapeati knjigu do vremena
kraja. Mnogi e pretraivati i pravo znanje e se umnoiti. (Danilo 12:4)
I propovijedae se ovo Jevanelje o carstvu po svemu svijetu
za svjedoanstvo svim narodima. I tada e doi posledak. (Matej 24:14)
Proroanstva Svetog pisma, kojih ima preko hiljadu, veim dijelom su se ispunila, neka se ispunjavaju, a neka e se tek ispuniti.
Najznaajnija proroanstva su ona koja govore o Planu spasenja tj. djelu i linosti Isusa Hrista. Nas, takoe, zanimaju proroanstva koja se odnose na nae dane. O tim proroanstvima govoriemo u narednim lekcijama.
IV. ZNAAJ I CILJ PROROANSTAVA
1. Kakvo jemstvo nam je dato da emo razumjeti proroanstva koja se odnose na poslednje vrijeme?
~ 20 ~

A on je rekao: Idi, Danilo, jer su ove rijei tajna i zapeaene

su do vremena kraja. Mnogi e se oistiti, ubijeliti i proistiti. A zli
e initi zlo, i ko je god zao nee razumjeti; ali e razumjeti oni koji
su razumni. (Danilo 12:9,10; vidi: Otkrivenje 1:1)
Knjiga proroka Danila i Otkrivenje imaju veliki znaaj za poslednje vrijeme. Te knjige vie nisu zapeaene niti zatvorene, jer je
vrijeme posletka dolo.
Ispunjena proroanstva svjedoe o istinitosti Svetog pisma,
koje je zaista Boja rije. Zajedno sa apostolom Petrom ovako moemo rei: Tako je proroanska rije koju imamo jo pouzdanija, i
dobro inite to na nju pazite kao na svjetiljku koja svijetli na tamnom mjestu, u vaem srcu, dok ne svane dan i ne pojavi se zvijezda
danica u vaim srcima. (2. Petrova 1:19) Svjetiljka je Boja rije
(Psalam 119:105), koja rasvjetljava tamno mjesto tj. zemaljski put
prema vjenoj budunosti.
2. Kakav treba da bude na odnos prema proroanstvima iz
Boje rijei?
Srean je onaj ko ita i oni koji uju rijei ovog proroanstva i
koji dre ono to je u njemu napisano. Jer je vrijeme blizu. (Otkrivenje 1:3)
Bog obeava blagoslov svima koji itaju Boju proroku rije sa
eljom da bolje razumiju istine koje ona sadri. Boja je volja da
Njegovu rije ne samo itamo, sluamo i razumijemo, ve da ona
postane i pravilo naeg ivota (Matej 7:21-23).

~ 21 ~

4. TA TREBA DA ZNAMO O ISUSU?

Jednom prilikom Isus je upitao svoje uenike: ta kau ljudi,
ko je Sin oveiji? Oni mu odgovorie: Jedni kau - Jovan Krstitelj;
drugi - Ilija; a trei - Jeremija ili jedan od proroka. Tada ih on upita:
A ta vi kaete, ko sam ja? Simon Petar mu odgovori: Ti si Hristos,
Sin Boga ivoga. (Matej 16:13-16)
Iz ovih rijei vidimo da je narod bio sklon da vjeruje da je Isus
jedan od vaskrslih proroka, ili Ilija koji se vratio sa Neba, ili neko
drugi, samo ne Boji Sin, Spasitelj ljudi. Meutim, Petar i drugi apostoli smatraju ga Sinom Bojim. (Matej 16:13-17; Jovan 1:49)
I. ISUS JE BOJI SIN
1. Kako Isus govori o svome poreklu?
Izioh od Oca, i dooh na svijet; i opet ostavljam svijet, i idem
k Ocu. (Jovan 16:28; vidi: Jovan 3:16)
2. ta je Isus tvrdio da ima u sebi?
Jer kao to Otac ima ivot u sebi, tako dade i Sinu da ima ivot
u sebi. (Jovan 5:26.)
Isus je govorio da ima besmrtnost, a to je osobina koju je primio
od Boga kao Njegov jedinoroeni Sin. (1. Timoteju 6:16)
~ 22 ~

3. Koji dokazi postoje u prilog Isusovom boanskom poreklu?

a) Svjedoanstvo proroka (Isaija 7:14; Matej 1:22,23; Mihej
5:1,2; Matej 2:6).
b) Njegova sila da lijei bolesne i vaskrsava mrtve. On prata
grijehe i mijenja nain ivota onih koji Ga primaju; zapovijeda
vjetru i moru, i oni Ga sluaju (Jovan 5:1-15; Marko 3:1-6; Luka
7:11-17; 8:22-25).
c) Njegovo boansko uenje (Jovan 3:1,2).
d) Svjedoanstvo njegovih prijatelja (Matej 16:16; Jovan
20:27,28; 6:66-69).
e) Svjedoanstvo njegovih neprijatelja (Matej 27:54).
f) Njegovo slavno vaskrsenje (Matej 28:1-6; 1. Korinanima
15:4; Rimljanima 1:4).
4. Kakav odnos postoji izmeu Isusa i Boga Oca?
Ja i Otac jedno smo. (Jovan 10:30)
Ljudi esto pitaju: Kako je mogue da Bog i Hrist budu jedno?
Na ovo pitanje odgovaramo: Oni su jedno u namjeri, u ljubavi i
djelovanju, u misli i karakteru, ali svaki od njih je jedinstvena Linost.
Biblija povlai jasnu razliku izmeu linosti Boga Oca i Sina
Bojeg Isusa Hrista, ali ih i stavlja u ravan boanskog savjeta kojem nijedno stvoreno bie nema pristupa. Vidi: Jovan 1:18; 6:46;
7:29; Matej 11:27; Galatima 1:1,3; Rimljanima 1:4; 1. Jovanova
4:9,10,14
II. HRIST JE POSTOJAO PRIJE SVOG DOLASKA NA OVAJ SVIJET
1. Isus je istakao da je postojao prije nego to se rodio u tijelu.
A sada ti, Oe, proslavi me svojom slavom koju sam imao s tobom prije nego to je svijet postao. (Jovan 17:5)
~ 23 ~

 Jer nisam siao s neba da vrim volju svoju, nego volju Oca koji
me poslao. (Jovan 6:38; vidi: Mihej 5:2)
2. Koliki je udio Hrist imao u stvaranju naeg svemira?
Bog, koji je u prolosti mnogo puta i na mnogo naina govorio
naim praoevima preko svojih proroka, u ovim poslednjim danima obratio se nama preko Sina, koga je postavio za naslednika svega i kroz koga i svijet stvori. (Jevrejima 1:1,2)
U poetku bjee Rije, i Rije bjee kod Boga, i Bog bjee Rije.
Ona bjee u poetku kod Boga. Sve je kroz Nju postalo, i bez Nje
nita nije postalo to je postalo. (Jovan 1:13; vidi: Koloanima
1:16,17)
Ta Rije kroz koju je sve postalo je Hrist. (Jovan 1:10,14) Moe
se kazati da Sin Boji izvrni stvaralac. On takoe ima mo da u
nama stvori nov ivot. Ako je ko u Hristu, novo je stvorenje. (2.
Korinanima 5:17)
III. ISUSOVO ROENJE I IVOT
1. Od koga je trebalo da se Isus rodi?
Zato e vam sam Gospod dati znak: Evo, djevojka e zatrudnjeti i rodie sina i dae mu ime Emanuel. (Isaija 7:14; vidi: Galatima 4:4) Ovo prorotvo se doslovno ispunilo. itaj: Matej
1:16,21-23.
Hrist, Boji Sin, uzeo je na sebe ljudsku prirodu, postao ovjek
(Jovan 1:14). Da bi se kvalifikovao kao Spasitelj ovjeanstva, Sin
Boji se morao spustiti na nivo ovjeka kojemu je potrebno iskupljenje, roditi se kao ljudsko bie.
2. Zato je bilo potrebno da Sin Boji postane ovjek?
A poto su ta djeca [palo ovjeanstvo] sudionici tijela i krvi,
~ 24 ~

tako i on sam uze udijela u tome, da kroz smrt uniti onoga koji
ima silu smrti, to jest avola, i da oslobodi sve koji su zbog
straha od smrti cio ivot bili podloni ropstvu. Jer on ne uze na
sebe prirodu anela, ve uze na sebe sjeme Avramovo. Zato je
u svemu morao da postane poput svoje brae, da bude milosrdan i vjeran kao prvosvetenik u Bojoj slubi, kako bi prinio
rtvu pomirenja za grijehe naroda. A poto je i sam trpio kad je
bio iskuavan, on moe pritei u pomo onima koji su u kunjama. (Jevrejima 2:14-18)
3. ta nam otkriva Isusov ivot i stradanje na zemlji?
A na to ste i pozvani, jer je i Hristos propatio za vas i ostavio
vam primjer kako da u svemu idete njegovim stopama. Kada su
ga vrijeali, nije uzvraao uvredom. Kada je patio, nije prijetio,
nego se prepustio onome koji pravedno sudi. On je u svom tijelu
ponio nae grijehe na drvo, da bismo prekinuli s grijesima i
ivjeli za pravednost. Njegovim se ranama iscijeliste. (1. Petrova 2:21-24)
Isus je svojim bezgrenim ivotom ne samo omoguio ovjeku
pokajanje i oienje od grijeha, ve otkrio Oev karakter i pokazao
da Bojom silom moemo ivjeti u skladu sa Bojom voljom. On je
kadar da nam da silu koja e nas osposobiti da pobijedimo iskuenja (vidi: Rimljanima 8:3,4).
IV. ISUSOVO STRADANJE I SMRT
1. Za koga je Isus stradao i umro na krstu?
A Bog nam je pokazao svoju ljubav tako to je Hristos, dok smo
jo bili grenici, umro za nas. (Rimljanima 5:8)
2. Koje je proroanstvo Isus ispunio svojim stradanjem i
~ 25 ~

smru?
Prezren bjee i odbaen izmeu ljudi, ovjek bola i upoznat s
bolestima, i kao jedan od koga svako zaklanja lice, prezren i necijenjen meu nama. A On bolesti nae nosi i patnje nae uze
na se, a mi smo mislili da mu Bog stvara nevolju, da ga on udara
i da ga mui. Ali on bi ranjen za nae prestupe, slomljen za naa
bezakonja; kazna za izopaenost bjee na njemu naeg mira
radi, i ranom njegovom mi se iscijelismo. (Isaija 53:3-5)
S Hristom se postupalo onako kao to smo mi zasluili da se
prema nama postupa. On je umro da bismo mi ivjeli. On je otac
ovjeanstva u optem smislu kao Adam (vidi: Rimljanima 5:15,1719; 1. Korinanima 15:21-23).
Bog je bio u Hristu i pomirio svijet sa sobom, ne raunajui im
njihove prestupe, i stavio u nas rijei pomirenja. (2.Korinanima 5:19)
Biblijsko uenje je jasno: Isus je umro da bi nam omoguio da
dobijemo oprotenje grijeha.
V. VANOST HRISTOVOG VASKRSENJA
1. Hristovo vaskrsenje bilo je proreeno.
Jer nee duu moju ostaviti u grobu, niti e dozvoliti da ljubazni tvoj vidi raspadanje. (Psalam 16:10)
2. Kako se zbio taj dogaaj?
A aneo progovori i ree enama: Vi se ne bojte. Znam da traite Isusa, koji je raspet. On nije ovdje - vaskrsao je, ba kao to
je i rekao. (Matej 28:5,6; vidi: Djela 2:22-36)
3. Kako apostol Pavle svjedoi o Hristovom uskrsnuu?
A meu najvanijim poukama koje sam primio i vama predao
~ 26 ~

jeste ovo: Hristos je umro za nae grijehe, kao to pie u

Pismima; bio je sahranjen i vaskrsnuo je trei dan, kao to pie
u Pismima. (1. Korinanima 15:3,4)
4. Kojim rijeima apostol Pavle istie vanost Hristovog uskrsnua?
A ako Hristos nije vaskrsnuo, vaa vjera je uzaludna - jo ste u
svojim grijesima. Onda su propali i oni koji su umrli u Hristu. Ali
injenica je da je Hristos ustao iz mrtvih, i on je prvina od onih
koji su umrli. (1. Korinanima 15:17,18,20)
Vaskrsli Hristos je na ivi Spasitelj. Hristovo vaskrsenje je garancija naeg vaskrsenja (Otkrivenje 1:17,18). Vaskrsli Spasitelj poruuje: Jer Ja ivim, i vi ete ivjeti. (Jovan 14:19) Ja sam vaskrsenje i ivot; ko vjeruje u mene ako i umre ivjee. (Jovan 11:25)
VI. ISUSOVO VAZNESENJE, POSREDOVANJE
ZA NAS KOD OCA I PONOVNI DOLAZAK
1. Kuda je Isus otiao posle zavrene misije na Zemlji?
Zatim je Gospod Isus, nakon to je razgovarao s njima, bio uzet
na nebo i sjeo je s desne strane Bogu. (Marko 16:19)
2. Kakvu slubu Hrist sada vri za nas?
Jer jedan je Bog, i jedan je posrednik izmeu Boga i ljudi,
ovjek, Hristos Isus. (1. Timoteju 2:5)
Jer Hristos nije uao u sveto mjesto nainjeno rukama, koje je
kopija onog stvarnog, ve u samo nebo, da se sada pojavi pred
Bojim licem za nas. (Jevrejima 9:24)
A u ovome to je reeno glavno je ovo: imamo takvog prvosvetenika, koji je sjeo s desne strane prestola Velianstva na
nebesima. On je sluga koji slui za ljude na svetom mjestu i u
~ 27 ~

pravom hramu koji je podigao Gospod, a ne ovjek. (Jevrejima

8:1,2)
Hrist kao na Posrednik zastupa nas kod Oca. On je spreman da
nam kao odgovor na nae pokajanje oisti od grijeha i podari Svetog Duha, koji e nam dati silu da pobijedimo sve naslijeene i steene sklonosti ka zlu i izgradimo karakter po Bojem obliju. Kad
Hrist bude zavrio svoju posredniku slubu na Nebu, doi e po
svoje vjerne (Jovan 14:1-3).
Tako je i Hristos bio jednom zauvijek prinesen da ponese grijehe mnogih. A kad se drugi put pojavi, a to nee biti zato da bi
opet uklanjao grijeh, vidjee ga oni koji ga eljno oekuju da bi
dobili spasenje. (Jevrejima 9:28)
Isus je doao kao ovjek na ovaj svijet; ivio meu nama 33 i po
godine i posredniki umro za nas na krstu da bi nas oslobodio od
grijeha i vjene smrti; vaskrsnuo je iz groba i vaznio se na Nebo da
posreduje za nas kod Oca. On e uskoro zavriti svoju slubu na
Nebu i tada e ponovo doi da svakome da po njegovim djelima.

~ 28 ~

5. ODAKLE GRIJEH,
STRADANJA I SMRT?
ivimo u svijetu u kome ima mnogo bijede, stradanja, alosti i
suza u svijetu u kome vladaju bolest i smrt. Strah, mrnja i nepovjerenje koji su osvojili ljudska srca pokreu zloine, ratove i krvoprolia. Oluje, poplave, zemljotresi, nesree na kopnu, u vazduhu
i na vodi postale su svakidanje pojave. Mnogi se pitaju zar Bog
nije mogao da stvori bolji svijet. Biblija odgovara na ovo pitanje.
Ona istie da Bog nije odgovoran za djelovanje zla u ovome svijetu.
Bog je stvorio savreni svemir i savrena bia. Sve to je Bog stvorio bilo je savreno (1. Mojsijeva 1:31). Bog je Ljubav (1. Jovanova
4:8), i Njegov zakon je ljubav. Boje staranje o biima koje je stvorio predstavlja dokaz u prilog Njegovoj nepromjenljivoj ljubavi.
Bog nije stvorio zao svijet.
Odakle onda zlo u svijetu? Grijeh je uzrok postojanja zla u svijetu. Grijeh je uzrok sadanjeg, prolog i budueg stradanja. Prema
definiciji Svetoga pisma grijeh nije nita drugo nego doslovni prestup Bojeg zakona. Svaki koji ini grijeh i bezakonje ini: i grijeh
je bezakonje. (1. Jovanova 3:4) Neposlunost Bojim zakonima i
Bojoj volji je grijeh. Ljudi mogu da odbace ovu definiciju, ali ne
mogu da otklone posledice grijeha.
~ 29 ~

I. KADA SE I KAKO POJAVIO GRIJEH I ZLO?

1. Sotona grijei od poetka.
Koji ini grijeh od avola je, jer avo grijei od poetka. Zato
se javi sin Boji da uniti djela avolja. (1. Jovanova 3:8.)
Isus kae da je avo krvnik ljudski od poetka i da je laov i otac
lai (Jovan 8:44).
2. Sotona (protivnik) nije stvoren ve je to postao
Ovako kae Gospod: Ti si peat savrenstva, pun si mudrosti i
savreno si lijep. Bio si u Edenu, vrtu Bojem.... Bio si pomazani
heruvim zatitnik, ja sam te postavio. Bio si na svetoj gori
Bojoj. Hodio si usred plamenih stijena. Bio si besprekoran na
svojim putevima od dana kad si stvoren pa sve dok se u tebi nije
nala nepravednost. (Ezekijel 28:1215)
Lucifer je stvoren kao jedan od najslavnijih anela. ivio je u
stalnoj Bojoj prisutnosti, najblie Bogu i Hristu, i tako imao najveu ast na Nebu. Prorok ga u ovom tekstu prikazuje kao simbol
tirskog cara.
3. U Luciferovom srcu pojavila se oholost i tenja za najviim
poloajem na Nebu.
Srce se tvoje ponese ljepotom tvojom, ti pokvari mudrost svoju
svjetlou svojom. (Ezekijel 28:17)
Govorio si u srcu svom: izai u na Nebo, vie zvijezda Bojih
podignuu presto svoj .... izai u u visine na oblake, izjednaiu
se s Svevinjim. (Isaija 14:13,14)
Sveto pismo istie da se u Luciferovom ivotu pojavila oholost
kojoj se prepustio zbog svoje savrene ljepote. To je bio poetak
grijeha. Lucifer je tako postepeno postao Boji protivnik (Sotona).
On je otiao tako daleko da je poeo da seje nesklad i pobunu
~ 30 ~

meu anelima, uei ih da Boji zakon nije potreban, jer oni sami
mogu sebi da budu zakon.
4. Zbacivanje Sotone sa Neba.
A na nebu je izbio rat: Mihailo i njegovi aneli borili su se sa
adajom. A borila se i adaja i njeni aneli, ali nije pobijedila. I
za njih vie nije bilo mjesta na nebu. I bila je zbaena velika
adaja, stara zmija, koja se zove avo i Sotona, koja zavodi cio
svijet. Bila je zbaena na zemlju, a s njom su bili zbaeni i njeni
aneli. (Otkrivenje 12:79)
Apostol i Petar i Juda izriito istiu da su uz Lucifera pristali i
drugi aneli, treina njih, i da su zajedno sa svojim voom pobune
zbaeni na Zemlju (2. Petrova 2:4; Juda 1:6).
II. KAKAV POLOAJ IMA SOTONA NA ZEMLJI I TA RADI?
1. Pobijedivi nae praroditelje u Raju, Sotona je prigrabio njihovu vlast i zato se smatra knezom ovoga svijeta.
Vie neu mnogo govoriti s vama, jer dolazi vladar ovog svijeta
i u meni nema nita. (Jovan 14:30)
Sada je suenje ovom svijetu, sada e vladar ovog svijeta biti
izbaen. (Jovan 12:31)
2. Sotona je veoma aktivan: neumorno zavodi ljude s ciljem
da ih potpuno uniti.
Budite trezni i pazite, jer suparnik va, avo, kao lav riui hodi
i trai koga da prodere. (1. Petrova 5:8)
Sotona i njegovi saradnici, demoni, napadaju ljude svom svojom silom i uticajem. Oni navode ljude da njeguju rave navike, da
podlijeu strastima, raspaljuju zle elje, zlobu, mrnju, strah, nepovjerenje. Tako ih pokreu ih da ine zloine, ratuju i prolivaju
~ 31 ~

krv, gaje nevjerstvo, podstiu na osvetu, izazivaju ljubomoru, rue

brakove i nemoralom potresaju ljudsko drutvo.
III. KAKO JE GRIJEH NASTAO U IVOTU PRVIH LJUDI?
POSLEDICE GRIJEHA.
1. Grijehu prethodi grena elja.
Nego svakoga iskuava njegova elja tako to ga vue i mami.
Zatim elja, kada je zaeta, raa grijeh, a grijeh, kad se uini,
donosi smrt. (Jakov 1:14,15)
2. Sotona je naveo Evu na prestup Bojeg zakona, a Adam je
pod uticajem Eve svjesno prestupio Boju volju.
Na to zmija ree eni: Ne, sigurno neete umrijeti. Jer Bog zna
da e vam se onog dana kada ga budete jeli otvoriti oi i da ete
postati kao bogovi, znajui dobro i zlo. Tada je ena vidjela da
je plod sa drveta dobar za jelo, da je primamljiv za oi i prijatan
za gledanje. Zato ga je ubrala i okusila ga. Posle je dala i svom
muu, kad je bio s njom, pa je i on okusio. (1. Mojsijeva 3:4-6)
ovjek je stvoren kao slobodno bie, koje je svoju slobodu
moglo da sauva jedino poslunou. Bog je predao ovjeku sledeu zapovijest:
Tada je Gospod Bog dao ovjeku ove upute rekavi: Sa svakog
jestivog drveta u vrtu jedi. Ali s drveta spoznanja dobra i zla ne
smije jesti, jer onog dana kada bude jeo s njega, sigurno e
umrijeti. (1. Mojsijeva 2:16,17)
Sumnja se uvukla u Evino srce kada je ula zmijin apat: Je li
istina da je Bog kazao. Meutim, Eva se prepustila osjeanjima i
radoznalosti u pogledu nezavisnosti i navodnom viem statusu o
kojem je govorila zmija (Sotona) i vie nije mogla da se odupre
iskuenju.
~ 32 ~

S druge strane, Adam, kao glavni upravitelj Zemlje, popustio je

Evinom zahtjevu i poistovjetio se s njom u prestupu.
3. Teki ivotni uslovi, stradanje duevno i tjelesno, bolest i
smrt posledice su Adamovog prestupa.
Adam i Eva izagnani su iz Raja i vie im nije bio doputen pristup
drvetu ivo ta. Tada ga je Gospod Bog istjerao iz edenskog vrta
da obrauje zemlju od koje je i uzet. Tako je on otjerao ovjeka, i
na istonoj strani edenskog vrta postavio heruvime i plameni ma
koji se stalno okretao, da bi uvali put ka drvetu ivota. (1. Mojsijeva 3:23,24) Nad naim praroditeljima izreeno je prokletstvo,
ije poslednje rijei izraavaju njihovo novo stanje: Jer si prah, i u
prah e se vratiti. (1. Mojsijeva 3:19)
ovjek je postao podloan propadanju i smrti, a grijeh je sve
vie skraivao duinu ljudskog vijeka. On je uzrok bolesti i nemoi,
koje su se poele javljati u ovjekovom ivotu, slabei njegove intelektualne i moralne sile. Grijeh je napao i kompletnu tvorevinu,
koja postepeno gubi svoju prvobitnu ljepotu i funkcionalnost.
Sklonost prema grijehu postala je sveopta i nasledna. Svi ljudi,
prodani pod grijeh, postali su grenici i osueni na stradanja i smrt:
Jer svi su sagrijeili i lieni su slave Boje. (Rimljanima 3:23)
Jer je plata za grijeh je smrt. (Rimljanima 6:23)
IV. ZATO SOTONA I DEMONI NISU ODMAH UNITENI?
Bog nije stvorio Sotonu, ve anela koji je imao velianstveno
ime - Lucifer (Svjetlonoa). Promjena od Lucifera do Sotone, sijaa
grijeha i zla, nastala je voljom samoga Lucifera.
Bog je mogao da stvori bia sposobna da vre slobodan izbor ili
bez te sposobnosti. Bog je stvorio ljudska bia i ukrasio njihov ivot
sposobnou da vre slobodan izbor, tj. sa slobodnom voljom.
~ 33 ~

Poto su nebeska bia, pa i ovjek, stvorena sa slobodnom voljom, ona su potencijalno mogla da izaberu alternativni put tj. zlo,
to je suprotno Bojoj volji. Lucifer je to upravo uinio, iako je imao
najmanje povoda za takav izbor.
Da je Bog odmah unitio Sotonu ne dozvolivi mu da pokae
svoj koncept, strah i sumnja uvukli bi se u srca ostalih Bojih stvorenja. Aneli koji nisu zgrijeili i stanovnici drugih planeta, koji nisu
znali ta je grijeh i uas njegovih posledica, mogli bi da zakljue da
je Bog unitio Sotonu, jer se plaio da Sotona dokae da Njegove
zapovijesti nisu potrebne. Bog je ostavio Sotonu u ivotu da sva
bezgrena bia upoznaju pravu Sotoninu prirodu i program njegovog djelovanja i da se osvjedoe da Sotona zaista zasluuje unitenje koje e ga na kraju stii prilikom izvrnog Bojeg suda (Otkrivenje 22:11). Da je Bog odmah unitio Sotonu, bezgrena bia sluila
bi Mu iz straha, a ne iz ljubavi. Takva sluba nije ugodna Bogu, niti
bi Sotonin uticaj bio potpuno onemoguen.
V. KAKO MOEMO POBIJEDITI SOTONU?
Pokorite se, dakle, Bogu, a suprotstavite se avolu, i pobjei e
od vas. Pribliite se Bogu, i on e se pribliiti vama. Oistite svoje
ruke, grenici, i proistite svoje srce, neodluni. (Jakov 4:7,8)
Isus je pobijedio Sotonu Bojom rijeju (Matej 4:111) i ivotom
stalne zavisnosti od Bojeg vostva i sile. Tako ga moemo i mi pobijediti. Osim toga, zapamtimo da je molitva u vjeri bi za Sotonu.
Mi nemamo snage da sami pobijedimo Sotonu, zato u molitvi
treba da traimo Hristovu pomo. Mi pobjeujemo vjerom u Hrista i Njegove zasluge. Boje obeanje glasi: Ne boj se, jer sam ja s
tobom. Ne osvri se plaljivo, jer sam ja tvoj Bog. Ja u te ojaati i
pomoi u ti. Podrau te svojom pravednom desnicom. (Isaija
41:10)
~ 34 ~

6. PLAN SPASENJA
ovjek je prekrio Boju zapovijest (1. Mojsijeva 2:17), i time
navukao na sebe tragine posledice. Grijeh je oslabio ovjekove
fizike i duhovne snage, potamnio u njemu Boji lik (Rimljanima
3:23), rastavio ga od Boga, Izvora ivota i sree (Isaija 59:1,2);
ovjek je padom u grijeh izgubio svoju prvobitnu domovinu Edem,
kao i vlast nad Zemljom, koja je prela u Sotonine ruke, u ruke uzurpatora, koji se od tog trenutka naziva vladarom ovoga svijeta
(Jovan 12:31). Meutim, Bog se u svojoj velikoj ljubavi nije odrekao ovjeka i nije ga prepustio traginim posledicama njegove neposlunosti. Bog je u svojoj ljubavi, jo prije ovjekovog pada u grijeh, nainio plan za spasavanje ovjeka. Njegova bezgranina ljubav prema palom oveku ogledala se u Njegovom pristanku da
svog jedinoroenog Sina da da nijedan koji Ga vjeruje ne pogine,
nego da ima ivot vjeni. (Jovan 3:16)
I. BOJI PLAN ZA SPASENJE OVJEKA
1. Kada je Bog nainio plan za spasenje ovjeka i ko je postao
izvrilac tog plana?
I poklonie joj se svi koji ive na zemlji kojima imena nisu zapisana u ivotnoj knjizi Jagnjeta zaklanog od postanka svijeta.
~ 35 ~

(Otkrivenje 13:8; 1. Petrova 1:19,20; uporedi sa 1. Mojsijeva

3:21)
Jer je jedan Bog i jedan Posrednik izmeu Boga i ljudi, ovjek
Hristos Isus, koji sebe dade u otkup za sve. (1. Timoteju 2:5)
On nas je spasao i pozvao nas svetim pozivom, ne zbog naih
djela, ve zbog svoje namjere i blagodati, koja nam je prije
mjerljivih vremena data u Hristu Isusu. (2. Timoteju 1:9)
Hrist, Boji Sin, saalio se nad palim ovjekom. Njegovo srce,
puno ljubavi i milosti, bilo je dirnuto stradanjem i nesreom palog
ovjeanstva koje je unaprijed vidio. Boji prestupljeni zakon traio je smrt grenika. U cijelom svemiru bilo je samo jedno bie koje
je umjesto ovjeka moglo da zadovolji zahtjev Zakona. Poto je
Boji zakon svet kao i sam Bog, to je samo bie jednako Bogu
moglo da zadovolji pravdu prestupljenog Zakona. Samo Hrist je
mogao da otkupi palog ovjeka i zatiti ga od prokletstva Zakona
i vrati u Boje okrilje.
2. Kada je Bog prvi put otkrio Adamu i Evi plan za spasenje
ljudskog roda?
Staviu neprijateljstvo izmeu tebe i ene i izmeu tvog sjemena i njenog sjemena. Ono e ti glavu zdrobiti, a ti e ga u
petu raniti. (1. Mojsijeva 3:15)
Ove rijei naim praroditeljima postale su pouzdana podrka
njihovim ranjenim srcima. Razumjeli su da e se roditi Otkupitelj
kao enin potomak, koji e im vratiti Raj, izgubljenu vlast i vjenu
sreu.
3. Kako je Bog kasnije otkrivao i dopunjavao obeanje o dolasku Otkupitelja?
Bog je prvobitno obeanje o dolasku obeanog Spasitelja kasnije sve vie dopunjavao. To je inio pomou sistema rtava koji je
~ 36 ~

uspostavio u ivotu svog naroda, a zatim pomou simbola i proroanstava o buduem Mesiji.
Sam Bog je prinio prvu rtvu i nae praroditelje obukao u haljine
od koe. (1. Mojsijeva 3:21) Jagnje koje je Bog rtvovao da bi obukao nae praroditelje prije nego to ih je istjerao iz Raja, bilo je
slika Isusa Hrista, nevinog Jagnjeta, koji e uzeti na sebe nae prestupe i umrijeti posredniki za nas da bismo mi mogli ivjeli.
Vjerni ljudi su u staro vrijeme po Bojoj naredbi prinosili krvne
rtve (1. Mojsijeva 4:4; 8:20; 22:13), vrili obrednu slubu i praznike koji su ukazivali na razliite aspekte Plana spasenja (3. Mojsijeva 23). Podizali su rtvenike na kojima su rtvovali jagnje, koje je
predstavljalo nevinog Bojeg Sina, Onoga koji e jednog dana poloiti svoj nevini ivot u korist grenog ovjeka. Bog je pomou
rtava uio ljude da bez prolivanja krvi nema oprotenja. (Jevrejima 9:22)
Preko proroka Bog je u narodu odravao nadu u dolazak obeanog Spasitelja i preko njih je objavio mnoge pojedinosti o obeanom Mesiji. Preko Miheja objavio je da e se Mesija roditi u
Betlehemu (Mihej 5:2), preko Danila objavio je tano vrijeme Mesijine slube i njegove smrti (Danilo 9:2327), preko Zaharije objavio je njegov trijumfalni ulazak u Jerusalim (Zaharija 9:9), a preko
proroka Isaije, koji se naziva jevanelistom Starog saveza, dat nam
je taan opis Hristovog ivota, Njegove misije i Njegove smrti (Isaija 7:14; 9:6; 61:1; 53:18). Sve ovo objavljeno je vie stotina godina prije Spasiteljevog roenja.
II. OSTVARENJE PLANA SPASENJA
1. ta se dogodilo kad je dolo vrijeme za ostvarenje plana
spasenja?
Ali kad se vrijeme navrilo, Bog je poslao svog Sina, roenog
~ 37 ~

od ene i roenog pod Zakonom. (Galatima 4:4)

2. Da li je Hrist postojao prije nego to je zapoeo svoju misiju?
U poetku bjee Rije, i Rije bjee kod Boga, i Bog bjee Rije.
Ona bjee u poetku kod Boga. Sve je kroz Nju postalo, i bez Nje
nita nije postalo to je postalo... I Rije je postala tijelo i prebivala je meu nama i gledali smo njenu slavu, slavu kao jedinoroenog od Oca, punu blagodati i istine. (Jovan 1:13, 14)
Hrist je postojao jo prije nego to je stvorena naa Zemlja (Jovan 17:5). On je sve stvorio pa i ovjeka (Jovan 1:13, 14). Hrist je
u Raju razgovarao sa Adamom i Evom. On im je dao prvo obeanje
o spasenju iskazano u tekstu iz 1. Mojsijeve 3:15. Patrijarsi u staro
vrijeme nisu razgovarali sa Ocem, nego sa Sinom - Hristom (Jovan
1:18; 8:5559). Hrist je razgovarao i sa Mojsijem 40 dana na Sinajskoj gori. On je govorio izraelskom narodu sa Sinaja. On je svojim
prstom napisao Deset zapovjesti na dvije ploe; On je preveo Boji
narod preko Crvenog mora i vodio ga kroz pustinju (1. Korinanima
10:4). Hristov Duh govori ljudima preko proroka, a kasnije i preko
apostola (1. Petrova 1:10, 11).
3. Zato je Hrist doao na na svijet?
Jer je sin oveiji doao da nae i spase to je izgubljeno.
(Luka 19: 10; vidi: Jevrejima 2:14,15)
4. Kako je Hrist ostvario ovu svoju misiju?
Jer znate da niste neim raspadljivim, srebrom ili zlatom,
izbavljeni od svog ispraznog naina ivota koji ste naslijedili od
svojih praoeva, nego dragocjenom Hristovom krvlju, koja je
poput krvi nevinog i istog jagnjeta, koji je uistinu bio predvien
prije postanka svijeta, ali se pojavio na posletku vremena radi
vas. (1. Petrova 1:18, 19; vidi: Jovan 1:29; 2. Korinanima 5:21;
Filipljanima 2:8)
~ 38 ~

S Hristom je postupljeno onako kao to smo mi zasluili da se

prema nama postupi. On je bio osuen za nae grijehe, u kojima
nije imao udjela, da bismo se mi opravdali njegovom pravdom, u
kojoj mi nismo imali udjela. On je pretrpio smrt koju smo mi zasluili, da bismo mogli dobiti ivot koji je u Njemu. Ranom njegovom
mi se iscijelismo. (Isaija 53:5)
5. ta znai Hristova smrt za ovjeka?
On nas je izbavio iz vlasti tame i prenio nas u carstvo svog voljenog Sina, u kome imamo iskupljenje krvlju njegovom i oprotaj grjehova. (Koloanima 1:13, 14)
Hristos je sebe dao za nas da bi nas izbavio od svakog bezakonja i oistio sebi narod koji je izabrao, revan za dobra djela.
(Titu 2:14; vidi: Koloanima 1:19, 20; Efescima 2:46, 1013)
Isus je umro da bi nas svojom smru na krstu pomirio s nebeskim Ocem (Rimljanima 5:10) i da bismo u Njegovoj krvi imali
oprotenje grijeha (Rimljanima 3:2326).
6. ta je znaila Hristova smrt za Sotonu?
Ko ini grijeh od avola je, jer avo grijei od poetka. Zato se
javi sin Boji da uniti djela avolja. (1. Jovanova 3:8)
Svojom smru Hrist je pobijedio Sotonu. Kada je Isus na krstu
izgovorio rijei: Svri se, Sotoni je oznaen kraj. Velika borba
izmeu Hrista i Sotone tada je odluena u Hristovu korist, a konano unitenje grijeha i Sotone osigurano.
7. Postoji li jo neko ko doprinosi naem spasenju?
I ni u kom drugom nema spasenja, jer nema drugog imena pod
nebom datog meu ljudima kojim bi se mi mogli spasiti. (Djela
4:12)

~ 39 ~

III. NA UDIO U PLANU SPASENJA

1. Da li e se svi ljudi na zemlji spasti Hristovom smru?
Gospodo, ta moram raditi da bih se spasao? Oni su rekli:
Vjeruj u Gospoda Isusa Hrista i bie spasen, i ti i tvoj dom.
(Djela 16:30)
Poto je Hrist ispunio svoju misiju Spasitelja, potrebno je da
ljudi pojedinano prihvate Plan spasenja, Njegove zasluge i
posredniku slubu ienja grijeha. Spasenje postaje stvarnost
samo za one koji ga vjerom prihvate.
2. Kada e nastupiti potpuno ostvarenje spasenja?
Tako je i Hristos bio jednom zauvijek prinesen da ponese grijehe mnogih. A kad se drugi put pojavi, a to nee biti zato da bi
opet uklanjao grijeh, vidjee ga oni koji ga eljno oekuju da bi
dobili spasenje. (Jevrejima 9:28)
Spasenje e biti potpuno ostvareno na dan ponovnog Hristovog
dolaska. Hriani u ovom vremenu i dalje ive u vjeri da e Gospod
ispuniti sva svoja obeanja. Ta nada je sigurni lenger za nau duu
u ovom uzburkanom ivotu.
3. Kako glasi poziv koji Hrist upuuje svakom ovjeku?
Hodite k meni svi koji ste umorni i natovareni, i ja u vas odmoriti. (Matej 11:28.)
Obratite se k meni i spasite se, vi koji ivite po svim krajevima
zemaljskim, jer sam ja Bog i nema drugog. (Isaija 45:22)
Hrist poziva sve ljude da prihvate spasenje, koje je On ve izvojevao i koje e nam dati ako doemo k Njemu. ovjek je neposlunou izgubio vjeni ivot i Boju slavu. Samo vjerom i poslunou
moe povratiti te uzviene vrijednosti; zato doimo Hristu!

~ 40 ~

IV. KLJUNE FAZE PLANA SPASENJA

Plan spasenja obuhvata kompletan proces Bojeg rjeavanja
problema grijeha, izbavljenje ovjeka i obnovu.
R.B.
1.

2.

3.

OPIS FAZE PLANA SPASENJA

Bog je napravio Plan spasenja prije mjerljivih
vremena, za sluaj da neko slobodno moralno
bie posegne za alternativnom opcijom nezavisnosti, otkazivanja poslunosti Tvorcu i ustrojstvu odrivosti ivota i univerzuma.
Sin Boji, kao Izvrni stvaralac (Koloanima 1:16,
17; Jovan 1:3), odluio je da na sebe preuzme
djelo spasenja, tako to e dobrovoljno uzeti
prirodu palog ovjeka kao njegov opti predstavnik (1. Korinanima 15:45-50; Rimljanima
5:12, 19; Jevrejima 2:17; Filibljanima 2:7).
Plana spasenja aktiviran je odmah po Padu u grijeh, kao i uspostavljanje tipske slube i praznika
koji su u detalje ukazivali na djelo Sina Bojeg
Mesije.
Istorijski: prije oko 6.200 godina

4.

Prvi Hristov dolazak, utjelovljenje, ivot bez grijeha po Zakonu, posredniko preuzimanje grijeha ovjeanstva i rtvovanje.

5.

Ispunjenjem gore navedenog, Hrist se kvalifikovao za vrenje stvarne slube pomirenja kao
Prvosvetenik u Nebeskoj originalnoj Svetinji.
Time je prestala vanost zemaljske tipske slube
i svetenstva.

BIBLIJSKA REFERENCA
Titu 1:2;
2. Timoteju 1:9;
Efescima 1:4;
1. Petrova 1:20.
Jovan 3:13-17;
1. Korinanima 15:47;
Efescima 5:2;
Galatima 2:20;
Jovan 8:42; 10:17,18.
1. Mojsijeva 3:15, 21;
1. Mojsijeva 4:3-5;
1. Mojsijeva 22. glava;
3. Mojsijeva 23. glava;
Jevrejima 8:3-5; 9:1-7.
Jevanelja;
Danilo 9:24-27.

Istorijski: 4. godine prije n.e. - 31. godine n.e.

Jevrejima 9:11-28;
Danilo 9:27;
Koloanima 2:14-17.

Istorijski: 31. godine n.e.

6.

Prenoenje slube pomirenja u Svetinju nad

svetinjama i ulazak u antitipski Dan pomirenja.
Ovo odgovara ulasku u posledak vremena ili
Bojem istranom sudu svom narodu ili vremenu milosti.
Istorijski: 1844. godine

~ 41 ~

Danilo 7:9,10; 8:14;

1. Petrova 4:17;
Jovan 5:24.

7.

Kraj slube pomirenja i prestanak vremena milosti, Hristov drugi dolazak, vaskrsenje umrlih
spasenih i preobraaj ivih spasenih. Zli e tom
prilikom biti pobijeni slavom Hristovog dolaska i
kataklizminim dogaajima na Zemlji. Zemlja
ostaje pusta sa Sotonom i demonima kao jedinim stanovnicima koje Bog ograniava na planetu koju su uzurpirali.

8.

Spaseni se prenose na Nebo (Boje prebivalite), gdje slijedi reviziona faza suda, kada e svi
spaseni imati priliku da se uvjere u Boju pravednost prilikom donoenja presude za ivot ili
smrt.
Posle 1000 godina slijedi Trei Hristov dolazak,
zajedno sa spasenima, i tada e, nakon vaskrsenja mrtvih zlih, uslijediti Boji izvrni sud nad
njima, Sotonom i demonima i bie kanjeni drugom, vjenom smru.
Obnova planete Zemlje i naeg univerzuma
predstavlja konanu realizaciju Plana spasenja i
oslobaanje kompletne materije od ropstva
propadljivosti.

9.

10.

Danilo 12:1;
Otkrivenje 19:11-21;
Matej 25:31;
Jovan 14:2, 3;
1. Korinanima 15.
1. Solunjanima
4:16,17;
Isaija 24:1-6, 19, 20;
Jeremija 4:23-28;
Otkrivenje 20:1-3,6.
1. Korinanima 6:2,3;
Otkrivenje 20:4.

Otkrivenje 20:5, 7-15.

Otkrivenje 21. glava;

Otkrivenje 22:1-5;
2. Petrova 3:13;
Isaija 65:17-25;
1. Korinanima 2:9.
Rimljanima 8:19-23

Detaljnije o pojedinim fazama Plana spasenja u narednim lekcijama.

~ 42 ~

7. KAKO NAS BOG

SPASAVA OD GRIJEHA?
1. ta je grijeh?
Svaki koji ini grijeh i bezakonje ini: i grijeh je bezakonje. (1.
Jovanova 3:4)
Ovo je izuzetno razumljiva definicija grijeha data u Bibliji. Bog
ima osnovni, nepromjenljivi, vjeni Zakon (Psalam 111:7,8), i prestup tog Zakona je grijeh. Bog koji se ne mijenja ne moe, da bi
spasao ovjeka, da promijeni svoj Zakon. To bi znailo unititi temelj Njegove vladavine. Ovaj osnovni i nepromjenljivi Boji zakon
saet je u Deset zapovjesti, koje je Bog na gori Sinaju objavio preko
Mojsija (2. Mojsijeva 20:2-17). Principi Bojeg Zakona bili su poznati i naim praroditeljima jo u Raju.
Prestupom Bojeg zakona nai praroditelji su navukli na sebe
prokletstvo (1. Mojsijeva 3:17,19,24). ovjek je padom u grijeh
izgubio slavu Boju, Boje oblije, svoj dom - edemski vrt, drvo
ivota, vlast nad zemljom i sam ivot. Mi se kao potomci Adama i
Eve raamo sa prirodom sklonou ka grijehu i tokom ivota uveavamo svoju grenost. Biblija izriito naglaava da nema nijednog
pravednog ovjeka, nijednoga koji nije prestupio Boji zakon.
Zato, kao to je kroz jednog ovjeka u svijet uao grijeh i preko
~ 43 ~

grijeha smrt, i tako se smrt proirila na sve ljude jer su svi sagrijeili.... (Rimljanima 5:12)
I. OD EGA JE POTREBNO DA OVJEK BUDE SPASEN?
1. Od kazne zbog grijeha.
Poto su svi sagrijeili i izgubili slavu Boju (Rimljanima 3:23),
svi ljudi su grenici, a plata za grijeh je smrt (Rimljanima 6:23).
Ovdje nije rije o takozvanoj prvoj smrti, koja je posledica Adamovog grijeha jer po Adamu svi umiremo, ve o vjenoj smrti, koja
se u Bibliji naziva drugom smrti, koja dolazi kao kazna zbog naih
linih (nepokajanih) grijeha (Otkrivenje 20:6,14). Ovu vjenu smrt
moemo izbjei ako uvidimo i priznamo svoje grijehe, ako prihvatimo Hrista za svog Spasitelja i ako Bojom milou napustimo grean ivot.
Neka zli ostavi svoj put i nepravednik svoje misli. Neka se vrati
Gospodu, koji e mu se smilovati, naem Bogu, jer e mu velikoduno oprostiti. (Isaija 55:7)
2. Od sile grijeha u naem ivotu.
Zato je tjelesan [ulan] um neprijateljstvo Bogu, jer se ne pokorava Bojem Zakonu, niti zapravo moe. (Rimljanima 8:7)
ovjek se prilikom stvaranja odlikovao umom i ivotom koji su
bili u savrenom skladu sa Bojom voljom. Naela Bojeg zakona
bila su upisana u njegovom srcu, i on je ivio po njima. Meutim,
grijeh je odvojio ovjeka od Boga i od tog vremena ljudsko srce
ispunjeno je pobunom i neprijateljstvom protiv Boga. ovjekovim
padom u grijeh, ljudska priroda postala je sklona grijehu, a poto
je sve vie ugaao svojim grenim prohtjevima, ovjek je postao
rob grijehu. ovjeku je nemogue da svojom silom i svojim djelima
~ 44 ~

postigne pravdu i spasenje. Isus je doao da nas spase i od sile grijeha (Matej 1:21). Isus je u ljudskom tijelu pobijedio grijeh (Rimljanima 8:3,4), i zato nam nudi svoju boansku silu koja nas moe
osposobiti tako da i mi ivimo po Bojoj volji. Ako Hrista vjerom
primimo za svog linog Spasitelja, ako se Njemu predamo, On e
nas Svetim Duhom nanovo roditi (Jovan 3:3), utisnue zakon Boji
u naa srca i nae misli (Jevrejima 8:10), da bi se na karakter i cjelokupan ivot saobrazili u Hristovo oblije.
3. Od prisutnosti grijeha.
A Bog mira uskoro e satrti Sotonu pod vaim nogama. (Rimljanima 16:20)
Dok god postoji Sotona, dotle e na Zemlji postojati grijeh i stradanja. Meutim, ovaj tekst istie da e grijeh i njegov uzronik, Sotona, biti uniteni. Tako emo postati osloboeni od prisutnosti
grijeha, a Bog e za nas stvoriti novi svijet, u kome pravda ivi, i u
kome nee vie biti bolesti, stradanja i smrti (2. Petrova 3:13;
Otkrivenje 21:1).
II. MOE LI OVJEK SAM SEBE DA SPASE OD GRIJEHA?
1. ovjek ne moe da izbrie svoje prole grijehe.
Stoga iz djela zakona ni jedno tijelo se nee opravdati u njegovim oima, jer preko Zakona dolazi spoznaja o grijehu. (Rimljanima 3:20)
Svi ljudi, bez razlike, prestupili su Boji zakon i svima je potrebno opravdanje, to jest oprotenje prolih grjehova. Ali Zakon
nema sile da nas opravda; on nam samo otkriva grijeh (Rimljanima
7:7) i vodi nas Isusu, koji jedini moe da nam oprosti nae prole
grijehe (Rimljanima 3:2326).
~ 45 ~

2. ovjek sam po sebi ne moe da se oslobodi od sile grijeha.

Moe li Etiopljanin promijeniti svoju kou ili leopard svoje
are? Tako ni vi ne moete dobro initi kad ste navikli zlo initi.
(Jeremija 13:23)
Grenost je osobina ovjekove prirode. Kao to Etiopljanin ne
moe da promijeni boju svoje koe ili ris svoje are, tako ni ovjek
svojom silom ne moe promijeniti svoju grenu prirodu. To potvruje i apostol Pavle:
Jer znam da u meni, to jest u mom tijelu, ne prebiva nita
dobro. Jer sam sposoban da elim dobro, ali ne i da inim dobro.
Jer dobro koje elim da inim, ne inim, nego zlo koje ne elim
da inim, to inim. A ako inim ono to ne elim, onda to ne inim vie ja, nego grijeh koji prebiva u meni. (Rimljanima 7:1820)
III. TA BOG INI DA BI NAS SPASAO OD GRIJEHA?
1. Bog nam u Isusu Hristu prata prole grijehe.
Jer Bog je toliko volio svijet da je dao svog jedinoroenog Sina,
da niko ko vjeruje u njega ne bude uniten, nego da ima vjeni
ivot. (Jovan 3:16)
Hrist je doao na Zemlju da svojom smru oslobodi ovjeka od
grijeha i otkupi od njegovih posljedica.
Zaista, dok smo jo bili slabi, Hristos je u vrijeme koje je za to
bilo odreeno umro za bezbonike A Bog nam je pokazao
svoju ljubav tako to je Hristos, dok smo jo bili grenici, umro
za nas. (Rimljanima 5:6,8)
Prorok Isaija izjavljuje: Ali on bi ranjen za nae prestupe, slomljen za naa bezakonja; kazna za izopaenost bjee na njemu naeg
mira radi, i ranom njegovom mi se iscijelismo. (Isaija 53:5)
~ 46 ~

2. Bog omoguava ovjeku pobjedu nad grijehom.

Kad primamo Hrista za svoga Spasitelja, Bog nas Svetim Duhom
i svojom rijeju preporaa nanovo stvara. (Jovan 1:12,13; 3:5; 1.
Petrova 1:23; 2. Korinanima 5:17). On nam daje silu koja nam omoguava da ivimo po Bojoj volji, odnosno u skladu sa Bojim
zakonom.
Budui da je Zakon bio nemoan, jer je zbog tijela bio slab, Bog
je, poslavi svog Sina u obliju grenog tijela, za grijeh osudio
grijeh u tijelu, da bi se pravedni zahtjevi Zakona ispunili na
nama koji ne hodimo po tijelu, nego po Duhu. (Rimljanima
8:3,4; vidi: Jevrejima 8:10).
IV. KOLIKI JE OVJEKOV UDIO U SPASENJU?
1. Da bismo dobili oprotenje prolih grjehova, potrebno je da
uinimo sledee korake:
a) Da vjerom gledamo na Hrista. Pogledajte u mene, i
spaete se svi krajevi zemaljski; jer sam ja Bog, i nema drugoga.
(Isaija 45:22) A oni rekoe: vjeruj Gospoda Isusa Hrista i spae
se ti i sav dom tvoj. (Djela 16:31)
b) Da priznamo svaki poznati grijeh. Ako priznamo svoje grijehe, vjeran je i pravedan da nam oprosti grijehe i oisti nas od
svake nepravednosti. (1. Jovanova 1:9)
c) Da se pokajemo za svaki grijeh. Pokajte se dakle i obratite
se da se izbriu vai grijesi, da bi od Gospodnjeg lica dola vremena
okrepe. (Djela 3:19)
d) Da nadoknadimo tetu koju smo uinili svome blinjem.
A kad onom ko je zao kaem: Umrijee, a on se odvrati od svog
grijeha i pone postupati po pravdi i pravednosti, pa vrati ono to
je u zalog uzeo, nadoknadi ono to je oteo i pone ivjeti po odred~ 47 ~

bama koje ivot znae, ne inei nepravdu, ostae iv. Nee umrijeti. Svi grijesi koje je poinio bie zaboravljeni. Sada po pravdi i
pravednosti postupa. Zato e ostati iv. (Ezekijel 33:14-16)
2. Da bismo pobijedili grijeh i ivjeli po Bojoj volji, potrebno
je da vjerom doemo Bogu, spremni da uinimo sledee korake:
i) Da se odreknemo svakog grijeha. Ko krije prestupe svoje,
nee biti srean; a ko priznaje i ostavlja dobie milost. (Prie
28:13)
ii) Da dopustimo da nas Duh Boji vodi. Jer svi koje vodi duh
Boji, sinovi su Boji. (Rimljanima 8:14)
iii) Da smo voljni da posluamo Boji zakon. Ko odvraa uho
svoje da ne slua zakon, i molitva je njegova mrska. (Prie 28:9)
iv) Da uvijek gledamo na Isusa. Dakle, poto smo okrueni
tolikim oblakom svjedoka, skinimo i mi svaki teret i grijeh koji nas
lako moe namamiti u zamku i istrajno trimo trku koja je pred
nama. Pri tom uprimo pogled u Zaetnika i Usavritelja nae vjere,
Isusa. (Jevrejima 12:1,2)
Kao to ovjek, koji je pomilovanjem puten na slobodu, treba
da nastavi da ivi u skladu sa graanskim zakonom da ne bi ponovo
dospio na sud, tako i pomilovani grenik, kome je Hrist oprostio
prole grijehe, treba da od tog trenutka, Bojom milou, ivi u
skladu sa Bojim zakonom (Rimljanima 8:1,2).
Bog nam nudi potpuno spasenje u Isusu Hristu, ali do nas stoji
hoemo li ga primiti ili odbiti. Boja rije nas opominje: Zato je
neophodno da obratimo posebnu panju na ono to smo uli, da
ne budemo odvueni od vjere. Jer ako je rije izgovorena preko
anela bila vrsta, pa su svaki prestup i svaka neposlunost bili pravedno kanjeni, kako emo mi umai ako zanemarimo tako veliko
spasenje koje je poeo da propovijeda na Gospod. (Jevrejima
2:1-3)
~ 48 ~

3. Bogu je najvaniji krajnji cilj naeg spasenja tj. na potencijal da u Hristu postignemo savreni karakter Bojeg djeteta!
Carstvo nebesko je slino domainu koji je rano ujutro izaao
da unajmi radnike za svoj vinograd. Pogodi se sa radnicima da
im plati dinar dnevno pa ih posla u vinograd. Oko devet sati izae iz kue i vide neke ljude kako besposleni stoje na trgu pa
im ree: Idite i vi u moj vinograd, a ja u vam platiti koliko je
pravo. I oni odoe. A on opet izae oko dvanaest pa oko tri sata
i uini isto. Oko pet sati izae ponovo i nae druge ljude koji su
stajali pa ih upita: Zato cio dan ovde stojite besposleni? Oni
mu rekoe: Zato to nas niko nije unajmio. On im ree: Idite i
vi u vinograd, i primiete to je pravo. Kad je palo vee, vlasnik
vinograda ree svom upravitelju: Pozovi radnike i isplati ih redom od poslednjih do prvih. Tako dooe oni koji su bili unajmljeni oko pet sati, i svaki dobi jedan dinar. Kad su doli oni koji
su bili unajmljeni prvi, pomislie da e dobiti vie, ali i oni dobie
po jedan dinar. Uzee ga pa poee da gunaju protiv domaina
govorei: Ovi poslednji su radili samo jedan sat, a ti si ih izjednaio s nama koji smo podnijeli teret dana i egu! Prijatelju,
ree vlasnik jednom od njih, nisam bio nepravedan prema tebi.
Zar se nisi pogodio sa mnom da ti platim jedan dinar? Uzmi
svoje i idi, a ja ovom poslednjem hou da dam isto koliko i tebi.
Zar nemam pravo da s onim to je moje inim ta hou? Ili si
zavidan to sam ja dobar? Tako e poslednji biti prvi, a prvi
poslednji; jer je mnogo zvanih, a malo izbranih. (Matej 20:116)
Oni koji su to uli upitali su: Ko se onda moe spasti? A on
ree: Ono to je ljudima nemogue, Bogu je mogue. (Luka
18:26-27)
Jedan od objeenih zloinaca hulio je na njega: Zar nisi ti Hristos? Spasi sebe i nas. Tada ga je drugi prekorio: Zar se ne boji
~ 49 ~

Boga, a kanjen si istom kaznom? Mi smo pravedno osueni, i

primamo ono to smo svojim djelima zasluili, ali on nije uinio
nikakvo zlo. Zatim ree: Isuse, Gospode, sjeti me se kad doe
u svoje carstvo. A Isus mu ree: Zaista, kaem ti danas, bie
sa mnom u raju. (Luka 23:39-43)
Ovo je vjerovatno najupeatljiviji dogaaj koji pokazuje mo
spasenja u Hristu. Ovaj zloinac spoznao je i prihvatio istinu o Hristu u najteim trenucima i javno je prihvatio! Hrist je u njegovom
karakteru vidio dovoljno potencijala da ga jednog dana u raju preobrazi u savrenog sina Bojeg. To samo svjedoi kolika je ljubav
Stvoritelja prema svojim stvorenjima.
I ne samo to, nego i mi koji imamo prvine Duha, i mi u sebi
uzdiemo, oekujui posinjenje, otkup tijela naeg. Jer u toj
smo nadi smo spaseni A znamo da sve zajedno na dobro ide
onima koji vole Boga, onima koji su pozvani po njegovoj namjeri. Jer one koje je unaprijed znao, njih je i predodredio da se
saobraze po obliju njegovog Sina, da on bude prvoroeni
meu mnogom braom. A one koje je unaprijed odredio, njih i
poziva; one koje pozva, njih i opravdava; a one koje je opravdao, njih i proslavlja. (Rimljanima 8:23,24,28-30)

~ 50 ~

8. HRISTOV PONOVNI DOLAZAK

ovjeanstvo se brzim koracima pribliava asu Hristovog ponovnog dolaska i osnivanja Njegovog vjenog carstva koje je predstavljeno kamenom koji je udario u stopala velikog lika (Danilo
2:44,45) i postao gora koja je ispunila svu Zemlju. Ponovni Hristov
dolazak spominje se preko trista puta u Novom savezu. Patrijarsi i
proroci oekivali su ne samo Hristov prvi dolazak ve su u viziji gledali i Njegov drugi dolazak (Juda 1:14; Jov 19:2527; Psal.50:3;
96:13; Isaija 35:4). Hristov ponovni dolazak bio je blaena nada
rane hrianske zajednice i svih vjernih Hristovih sledbenika u prolim stoljeima (Titu 2:13,14; Djela 3:1921).
I. DA LI E HRIST OPET DOI?
1. Isus je obeao:
Neka se vae srce ne uznemiruje. Vjerujte u Boga, i u mene vjerujte. U kui mog Oca ima mnogo stanova. Da nije tako, rekao
bih vam. A sada idem da vam pripremim mjesto. I kad odem i
pripremim vam mjesto, ponovo u doi i uzeu vas k sebi, da i vi
budete tamo gdje sam ja. (Jovan 14:13)
Isus je ovo obeanje dao svojim uenicima neposredno prije
svoje smrti. Ove rijei imale su cilj da utjee uenike; Isus e ih
~ 51 ~

ostaviti, ali nee ih zaboraviti. Doi e dan ponovnog sastanka u

Oevoj kui. U meuvremenu, On e za njih pripremiti velianstvene stanove; tada e opet doi, da ih uzme gdje je On.
2. Aneli su posvjedoili da e Isus opet doi.
Kada je to rekao, bio je podignut pred njihovim oima, i oblak
ga je zaklonio od njihovog pogleda. Dok su netremice gledali u
nebo kako on odlazi, gle, dva ovjeka u belim haljinama stala
su pored njih i rekla: Ljudi Galilejci, zato stojite i gledate u
nebo? Ovaj Isus koji je od vas uzet na nebo doi e na isti nain
kao to ste ga vidjeli da odlazi na nebo. (Djela 1:911)
Vijest ova dva anela, koja je potvrdila Isusovu izjavu, ispunila
je srca uenika velikom radou (Luka 24:52). Pored vaskrsenja,
Hristov drugi dolazak postao je glavni stub vjere i nade hriana
svih vjekova.
Kada je Isus stajao na sudu pred poglavarom svetenikim Kajafom, i kada mu je ovaj pod zakletvom postavio pitanje da kae
da li je zaista Boji Sin, Isus je odgovorio: Ti kaza, ree Isus. I
kaem svima vama: od sada ete vidjeti Sina ovjejega kako sjedi
s desne strane sile i dolazi na nebeskim oblacima. (Matej 26:64)
Isusovo obeanje je pouzdano i On e ispuniti svoje obeanje.
II. KAKO E ISUS DOI?
1. Isus e doi lino isti Onaj koji se vaznio na Nebo.
Ovaj Isus koji je od vas uzet na nebo doi e na isti nain kao
to ste ga vidjeli da odlazi na nebo. (Djela 1:11)
2. Doi e vidljivo na oblacima.
Jer, kao to munja dolazi sa istoka i sijeva do zapada, takav e
biti i dolazak Sina ovjejega. (Matej 24:27; Otkrivenje 14:14).
~ 52 ~

 Evo, dolazi s oblacima i vidjee ga svako oko (Otkrivenje 1:7;

vidi: Danilo 7:13; Matej 24:30)
ta predstavljaju oblaci, saznaemo u nastavku lekcije.
3. Doi e u velikoj sili i slavi.
Tada e se na nebu pojaviti znak Sina ovjejega. Zakukae
tada sva zemaljska plemena, i vidjee Sina oveijega kako dolazi na nebeskim oblacima, sa silom i velikom slavom. On e poslati svoje anele sa gromoglasnom trubom i oni e skupiti njegove izabrane sa sve etiri strane svijeta, s jednog kraja neba
do drugog. (Matej 24:30,31)
Teko moemo da predstavimo uticaj ove slave na ljude. Prilikom Hristovog vaskrsenja pojava jednog anela uinila je da su
rimski straari popadali kao mrtvi na zemlju (Matej 28:2-4); zato
nee biti nita neobino to e grenici prilikom Hristovog drugog
dolaska vikati gorama i kamenju da padnu na njih i da ih sakriju od
slave Onoga koji e doi u slavi svojoj, slavi Oevoj i svih svetih
anela (Otkrivenje 6:1417; Luka 9:26).
4. Isus e doi iznenada.
Zato i vi budite spremni jer e Sin oveiji doi u as u koji ga
ne oekujete A o tom danu i o tom asu ne zna niko - ni aneli
na nebu, nego samo moj Otac. (Matej 24:44,36)
Isus nas opominje da se uvamo da nas ko ne prevari: uvajte
se da vas ko ne prevari! Jer e mnogi doi u ime moje govorei: Ja
sam Hristos. I mnoge e prevariti. (Matej 24:4,5) Sotona danas
mnoge vara pomou spiritizma. Spiritisti tvrde da se na njihovim
skupovima pojavljuje Isus Hrist i da im lino upuuje vane savjete.
Meutim, na osnovu Isusovih rijei, znamo da se On nee pojaviti
u sobi, i zato ne vjerujmo spiritistikim tvrenjima. Isus kae: Ako
vam, dakle, kau: Eno ga u pustinji, ne idite onamo; ili: Evo ga u
~ 53 ~

sobama, ne vjerujte. Jer, kao to munja dolazi sa istoka i sijeva do

zapada, takav e biti i dolazak Sina ovjejega. (Matej 24:26,27)
Isus se nee pojaviti tajno, u nekoj sobi ili pustinji, ve javno,
pred oima cijelog svijeta. Nee doi kao neki tajanstveni duh, ve
lino i fiziki kao Sin ovjeji. (Matej 26:64)
III. ZATO E ISUS HRIST DOI?
1. On e doi da pravedne koji su umrli podigne iz grobova, a
ive pravedne da preobrazi i da im da besmrtnost.
Jer e sam Gospod sii s neba sa zapovjednikim pozivom, s
glasom arhanela i s Bojom trubom, i mrtvi u Hristu ustae
prvi. Zatim emo mi ivi, koji ostanemo, biti zajedno s njima odneseni u oblacima da se sretnemo s Gospodom na nebu. I tako
emo uvijek biti s Gospodom. (1. Solunjanima 4:16,17; Filipljanima 3:20; 1. Korinanima 15:51-53)
2. On e spasene povesti na Nebo, Boje prebivalite.
Od sada se za mene uva vijenac pravednosti, kojim e me
Gospod, pravedni sudija, nagraditi u onaj dan i ne samo mene
nego i sve koji eljno ekaju da se on pojavi. (2. Timoteju 4:8)
U kui mog Oca ima mnogo stanova. Da nije tako, rekao bih
vam. A sada idem da vam pripremim mjesto. I kad odem i pripremim vam mjesto, ponovo u doi i uzeu vas k sebi, da i vi
budete tamo gdje sam ja. (Jovan 14:2,3; vidi: 2. Korinanima
5:1; Jevrejima 11:10)
3. ive grenike e ukloniti.
Jer je pravedno da Bog uzvrati nevolju onima koji vama nanose
nevolju, a vama, koji trpite nevolju, da donese olakanje, kao i
nama, kad se s neba pojavi Gospod Isus sa svojim monim
~ 54 ~

anelima u plamenoj vatri i kad izvri osvetu nad onima koji ne

poznaju Boga i koji se ne pokoravaju dobroj vijesti o naem
Gospodu Isusu Hristu. Oni e biti kanjeni vjenim unitenjem
od lica Gospodnjeg i od slave njegove moi, kad on doe da se
proslavi u svojim svetima. (2. Solunjanima 1:6-10)
IV. KAKO MOEMO DA SE PRIPREMIMO
ZA HRISTOV DRUGI DOLAZAK?
1. Moemo sada doi k Njemu vjerom.
Sve to mi Otac daje doi e k meni, i onoga ko doe k meni
neu otjerati. (Jovan 6:37)
Ako elimo da nas Isus uzme prilikom svog Drugog dolaska, moramo ga sada primiti u na ivot za svog Spasitelja. Jedan od razloga to do sada nije jo doao je to jo ima mnogo iskrenih dua
koje treba da budu spasene.
2. Moemo da ivimo za njega, kao to je apostol Pavle ivio.
Dobro sam se borio, trku sam do kraja istrao, veru sam sauvao. Od sada se za mene uva vijenac pravednosti, kojim e me
Gospod, pravedni sudija, nagraditi u onaj dan i ne samo mene
nego i sve koji eljno ekaju da se on pojavi. (2. Timoteju 4:7,8)
Nije dovoljno da se smatramo hrianima ve treba da to budemo u svakodnevnom ivotu. Isus je kazao: Nee svaki koji mi
govori: Gospode, Gospode, ui u Carstvo nebesko, nego onaj koji
izvrava volju moga Oca, koji je na nebesima. (Matej 7:21)
3. Teiti da postanemo slini Njemu.
Ljubazni, sada smo djeca Boja, ali se jo nije pokazalo ta
emo biti. Znamo da emo, kad se on pokae, biti poput njega,

~ 55 ~

jer emo ga vidjeti upravo onakvog kakav jeste. I svako ko polae ovu nadu u njega, isti se kao to je on ist. (1. Jovanova
3:2,3)
4. Mi trebamo znati ta zapravo znai Njegov dolazak.
A kad se drugi put pojavi, a to nee biti zato da bi opet uklanjao grijeh, vidjee ga oni koji ga eljno oekuju da bi dobili spasenje. (Jevrejima 9:28)
Ako znamo ta predstavlja Hristov dolazak, mi emo se i pripremati da Ga spremni doekamo.
5. Mi se trebamo radovati Njegovom dolasku i moliti se za
njega.
Od sada se za mene uva vijenac pravednosti kojim e me
Gospod, pravedni sudija, nagraditi u onaj dan i ne samo mene,
nego i sve koji se raduju [vole] njegovom dolasku. (2. Timoteju
4:8)
Da doe carstvo tvoje; da bude volja tvoja; i na zemlji kao na
Nebu. (Matej 6:10; vidi Otkrivenje 22:17,20)
Od naeg sadanjeg odnosa prema Hristu i Njegovom dolasku
zavisi kakav e biti Hristov odnos prema nama u vrijeme Drugog
dolaska. Tada e biti samo dvije grupe ljudi. Jedni e Hrista doekati u strahu i oajanju (Otkrivenje 6:15-17), a drugi e Ga radosno
pozdraviti: Gle, to je na Bog, njega smo oekivali, i on e nas spasti. Ovo je Gospod koga smo ekali, radujmo se i veselimo se njegovom spasenju. (Isaija 25:9) Od naeg izbora zavisi u kojoj emo
se grupi tada nai.

~ 56 ~

9. ZNACI HRISTOVOG DOLASKA

Sveto pismo jasno ui da e Hrist opet doi. Sam Isus je kazao:
Opet u doi. Meutim, ni On ni Njegovi apostoli nisu oznaili
dan ni godinu Njegovog dolaska. tavie, Isus je rekao: A o tom
danu i o tom asu ne zna niko ni aneli na nebu, nego samo moj
Otac. (Matej 24:36)
Iako Isus nije otkrio dan svoga dolaska, On je, ipak, spomenuo
razne znakove po kojima moemo zakljuati da je Njegov dolazak
blizu. O znacima je govorio u svom uvenom prorokom govoru
zapisanom u 24. glavi Jevanelja po Mateju.
I. ZNACI U FIZIKOM SVIJETU
1. Znaci na nebu.
A odmah posle nevolje tih dana, sunce e potamnjeti i mjesec
vie nee sjati, padae zvijezde sa neba i nebeske sile bie uzdrmane. Tada e se na nebu pojaviti znak Sina ovjejega. Zakukae tada sva zemaljska plemena, i vidjee Sina oveijega kako
dolazi na nebeskim oblacima, sa silom i velikom slavom. (Matej 24:29,30; vidi: Joel 3:15)
Veliko razdoblje nevolje koje se ovdje spominje je takozvani
mrani srednji vijek papske dominacije, vrijeme u kome su mnogi
~ 57 ~

vjerni Hristovi sljedbenici bili nemilosrdno proganjani i ubijani. Bog

je otkrio proroku Danilu da e ta papska dominacija trajati 1260
godina (Danilo 7:25; uporedi sa Otkrivenje 13:1-9), i ona je zaista
trajala od 538. do 1798. posle Hrista. Progonstva su, ipak, prestala
oko 25 godina prije nego to je istekao pomenuti period. Odmah
posle nevolja iz tog perioda trebalo je da se pojave odreeni znaci
na nebu, i oni su se pojavili.
19. maja 1780. bio je mrani dan zbog natprirodnog pomraenja Sunca. Pomraenje je poelo oko 10 sati prije podne i trajalo
sve do ponoi. Pravi uzrok tog znaajnog fenomena ostao je nepoznat. Iste noi sva nebeska vidjela bila su obavijena neprobojnom sjenkom, a Mjesec je izgledao kao krv.
I zvijezde e s neba pasti, rekao je Isus.
Ovaj znak ispunio se 13. novembra 1833. kad se dogodilo najvee padanje meteora u istoriji. Oevici ove pojave smatrali su je
predznacima Hristovog dolaska. Zaista, ovi fenomeni su bili su prvi
znaci Hristovog dolaska, jer su se zbili u vrijeme koje je unaprijed
bilo proreeno.
2. Znaci na zemlji.
Narod e se dii protiv naroda i carstvo protiv carstva. I bie
gladi i zemljotresa na raznim mjestima. (Matej 24:7)
Glad i epidemije obino prate velike ratove. Posle Prvog svjetskog rata umrlo je u Kini od gladi preko tri miliona ljudi, a od panske groznice irom svijeta preko 15 miliona. Drugi svjetski rat takoe ima svoju mranu istoriju gladi i bolesti.
Zemljotresi su drugi znak Hristovog dolaska. Zemljotresa je bilo
uvijek, ali to se vie pribliavamo Hristovom dolasku, oni e biti
sve uestaliji i jai.

~ 58 ~

II. ZNACI U RELIGIJSKOM SVIJETU

1. Rugai.
A prije svega znajte ovo: u poslednjim danima pojavie se rugai, koji e ivjeti po svojim eljama, i govorie: Gdje je taj njegov obeani dolazak? Otkada su nai praoevi pomrli, sve stoji
kao to je bilo od poetka stvaranja. Jer namjerno nee da znaju
[istinu o Bogu i stvaranju] (2. Petrova 3:3-5)
2. Spoljanja formalna pobonost.
Koji imaju formu pobonosti, ali se odriu njene sile. Takvih se
kloni. (2. Timoteju 3:5)
3. Nedostatak vjere.
Ali sin ovjeji kad doe, hoe li nai veru na zemlji? (Luka
18:8)
Talas nevjerstva u poslednje dane sve e se vie iriti. Pa i meu
onima, koji sebe smatraju hrianima, nee biti pravog povjerenja
u Boga i poslunosti Njegovoj rijei.
4. Nedostatak ljubavi.
Zbog velikog bezakonja ohladnee ljubav mnogih. (Matej
24:12)
Mnogi e se obeshrabriti i njihova ljubav prema Bogu ohladnee zbog sve veeg irenja pokvarenosti u svijetu.
5. Jevanelje e se propovijedati cijelom svijetu.
A ova dobra vijest [jevanelje] o Carstvu propovijedae se po
cijelom svijetu kao svjedoanstvo svim narodima, i tada e doi
kraj. (Matej 24:14)
Ovo proroanstvo danas se ispunjava na neobian nain. Jevan~ 59 ~

elje se propovijeda na skoro svim jezicima i dijalektima irom svijeta, i ne samo usmeno ve i pomou svih masovnih medija.
III. ZNACI NA DRUTVENOM I MORALNOM POLJU
1. Opadanje morala.
A ovo znaj: u poslednjim danima nastae naroito teka vremena. Jer ljudi e biti sebini, pohlepni za novcem, umiljeni, oholi, hulnici, neposluni roditeljima, nezahvalni, nevjerni, bezosjeajni prema drugima, mirolomci, klevetnici, neobuzdani,
okrutni, prezrivi prema dobroti, izdajnici, tvrdoglavi, ponosni,
koji vie vole uitke nego Boga, i imaju formu pobonosti, ali se
odriu njene sile. (2. Timoteju 3:1-5)
Sve vei broj uasnih zloina, rastave brakova, alkoholiara i uivalaca droga, devijantnih oblika ponaanja i dr. pokazuje da drutvo dostie nanii stupanj moralnosti, opisan u ovim stihovima. Isus je kazao: Kao to je bilo u Nojevo vrijeme, tako e biti i o dolasku Sina oveijega. Ba kao to su u ono vrijeme, prije potopa,
ljudi jeli i pili, enili se i udavali, sve do dana kad je Noje uao u
koveg, a oni nisu nita slutili dok nije doao potop i sve ih odnio tako e biti i o dolasku Sina ovjejega. (Matej 24:3739)
2. Strah i zbunjenost.
I bie znakova na suncu, mjesecu i zvijezdama, a narode na
zemlji obuzee tjeskoba i osjeaj nemoi zbog huke mora i talasa, i ljudi e umirati od straha i oekivanja onoga to e zadesiti svijet, jer e se sile nebeske uzdrmati. I tada e vidjeti Sina
oveijeg kako dolazi u oblaku sa silom i velikom slavom. (Luka
21:2527)
Mnogim ranijim opasnostima dodata je u nae vrijeme i ova o~ 60 ~

pasnost strah od atomskih sukoba. Jedan uveni naunik je rekao: Ja sam prestraen ovjek. Svi naunici koje poznajem su
prestraeni boje se za svoj ivot i va ivot. ivimo u vrijeme sve
vee opasnosti od unitenja stranim razornim orujem koje izaziva strah i uas svih ljudi.
IV. ZNACI NA POLJU NAUKE I TEHNIKE
A ti, Danilo, zatvori ove rijei i zapeati knjigu do vremena
kraja. Mnogi e pretraivati i pravo znanje e se umnoiti. (Danilo 12:4)
Od poetka velike industrijske revolucije sredinom 19. vijeka,
mnogi pronalasci iz oblasti nauke i tehnike promijenili su put
svemu ivom na zemlji. Isto tako, dolo je do poveanja i akumulacije opteg znanja, ali i dubljeg svestranijeg istraivanja i razumijevanja Boje rijei. Podsjetimo se samo nekih izuma kao to su:
parna maina, telegraf, telefon, automobil, avion, televizija, radar,
primjena atomske energije, kompjuteri, vasionski brodovi
Razumijevanje Boje rijei takoe se u poslednje vrijeme neobino povealo. Dok je Biblija prije vremena kraja (biblijski termin) bila prevedena na vrlo mali broj jezika, danas je ona u cjelosti
ili djelimino prevedena na 2.883 jezika i dijalekata i distribuira se
u milionima primjeraka. Zaista danas ivimo u vrijeme posletka.
V. KAKO TREBA DA IVIMO U VRIJEME OEKIVANJA
A kad sve to pone da se zbiva, uspravite se i podignite glavu,
jer se pribliava vae izbavljenje. (Luka 21:28)
Ne govorite: Pridruimo se zavjeri! kad god ovaj narod kae:
Kujmo zavjeru! Ne bojte se onoga ega se oni boje i nemojte
drhtati pred tim. (Isaija 8:12)
~ 61 ~

Apostol Pavle daje ovakav savjet:

Neka vas sam Bog mira potpuno posveti. I neka, brao, sav va
duh i dua i tijelo budu sauvani besprekornima do vremena dolaska naeg Gospoda Isusa Hrista. (1. Solunjanima 5:23)
Isus nas poziva da pazimo, da se molimo i da budemo spremni:
Pazite, straite i molite se Bogu; jer ne znate kad je vrijeme. To je
kao kad ovjek otputuje u tuinu i ostavi svoju kuu, i upravljanje
povjeri svojim slugama, svakome odredi njegov posao, a vrataru
zapovijedi da bdi. Zato bdite, jer ne znate kada dolazi gospodar
kue, da li uvee ili u pono ili kad se oglase pijetlovi ili rano ujutru,
da vas ne bi, kad iznenada doe, naao kako spavate. A to vama
kaem, svima kaem: Bdite! (Marko 13:3337)
Zato i vi budite spremni jer e Sin ovjeji doi u as u koji ga
ne oekujete. (Matej 24:44)
Bog nam je u svojoj ljubavi dao mnoge znakove koji pokazuju
da je Njegov dolazak blizu. Mi moemo na osnovu prouavanja
Biblije i istorije da utvrdimo da je najvei dogaaj svih vremena
veoma blizu. Svijet oko nas moe da ivi u strahu i zabuni, ili ignorantom pomirenou sa sudbinom, ali mi treba da se radujemo
to e uskoro sve to proi i to e sa Hristom stii vjenost nepomuenog mira, radosti i sree.

~ 62 ~

10. VANOST MOLITVE

Bog nam govori kroz prirodu, u Bibliji, svojom promisli i djelovanjem Svetoga Duha. Meutim, inicijativa mora postojati i s nae
strane. Poto je zbog pada u grijeh ovjeku onemoguena direktna
komunikacija sa svojim Stvoriteljom, vjera i molitva su od kljune
vanosti za zdravost naeg duhovnog ivota. Da bismo duhovno
napredovali, moramo izgraditi vrstu vezu sa svojim nebeskim Ocem. Molitva nas povezuje sa Bogom. To je karika koja spaja slabog ovjeka sa svemoguim Bogom.
I. PREIMUSTVA KOJA PRUA MOLITVA
1. Kakvu potvrdu daje Boja rije da Bog uje i usliava molitve
iskrenih molilaca?
Kad se moj narod, koji nosi moje ime, ponizi, pomoli i potrai
moje lice i vrati se sa svojih zlih puteva, ja u tada uti s nebesa
i oprostiu im njihov grijeh, i izlijeiu njihovu zemlju. Oi e
moje biti otvorene i ui e moje uti njihovu molitvu s ovog mjesta. (2. Dnevnika 7:14,15; Matej 7:7,8)
Molitva je otvaranje srca Bogu kao prijatelju. Ona ne mijenja
Boje namjere u smislu promjene Njegove volje, ve mijenja nas i
~ 63 ~

na odnos prema Bogu. Kada putem molitve zatraimo Boji

oprost i intervenciju u naim ivotima, On ima pravo da djeluje sa
posebnom silom za nae dobro. Molitva je disanje due i tajna duhovne sile.
2. Kome treba da upuujemo svoje molitve?
Nego, kad se moli, ui u svoju sobu, zatvori vrata i moli se
svome Ocu, koji je u tajnosti, i uzvratie ti tvoj Otac, koji gleda
u tajnosti. (Matej 6:6; Djela 7:59)
3. Kako svoje molitve treba da upuujemo Ocu?
Zato jo govori Gospod: obratite se k meni svim srcem svojim
i postei i plaui i naricajui. (Joel 2:12; Vidi: Jovan 14:13;
15:16)
Molitva treba da potie iz srca. Prava molitva znai izlivanje najdubljih tenji srca Bogu kao nebeskom Ocu. Molitva nije itanje ili
ponavljanje nekih nauenih reenica.
II. VRIJEME, MJESTO I SADRAJ MOLITVE
1. Kako esto se David molio? ta itamo o proroku Danilu?
A ja u Gospoda Boga prizivati, i on e me spasti. Uvee, ujutru
i u podne moliu se i vikati, a on uje glas moj. (Psalam
55:16,17)
Kad je Danilo saznao da je pismo potpisano, uao je u svoju
kuu. Prozori njegove gornje sobe bili su otvoreni prema Jerusalimu. Tu je tri puta na dan kleao na kolenima i molio se i davao hvalu svom Bogu, kao to je to i ranije redovno inio. (Danilo 6:10)
~ 64 ~

2. ta itamo o Korneliju? Kako esto treba da se mi molimo?

Kornelije, stotnik [centurion] poboan ovjek koji se bojao
Boga, kao i cijelo njegovo domainstvo. Velikoduno je davao milostinju narodu i neprestano je upuivao usrdne hvale Bogu.
(Djela 10:2)
Mi treba da se molimo uvijek, a ne povremeno. Boja rije nas
savjetuje: Ustrajte u molitvi, bdite u njoj i zahvaljujte. (Koloanima 4:2) Poeljno je da se molimo ujutro kad ustanemo; uvee
prije nego to poemo na poinak i posebno zahvaljujemo Bogu
za dobra u ovom ivotu. Pored odreenih asova za molitvu, cio
svoj ivot treba da provedemo u duhu molitve razgovora sa Bogom. Uvijek i na svakom mjestu moemo svoje srce moemo podizati Bogu u tihoj molitvi traei od Njega pomo, silu i nebesku
mudrost.
3. Kuda se Isus esto povlaio na molitvu?
Rano ujutru, dok je jo bio mrak, ustao je, izaao napolje i otiao na jedno pusto mjesto i tamo se molio. (Marko 1:35; Vidi:
Luka 6:12)
4. ta Isus kae o linoj molitvi?
Nego, kad se moli, ui u svoju sobu, zatvori vrata i moli se
svome Ocu, koji je u tajnosti, i uzvratie ti tvoj Otac, koji gleda
u tajnosti. (Matej 6:6)
Mi moemo da se molimo u zajednici vjernika, u porodinom
krugu, ali ne smijemo zanemariti linu molitvu, molitvu nasamo,
koja daje ivot dui.
5. ta treba da traimo u svojoj molitvi?
Ovako se, dakle, molite: Oe na koji si na nebesima, neka je
~ 65 ~

sveto ime tvoje, neka doe Carstvo tvoje, neka bude volja tvoja,
kako na nebu, tako i na zemlji. Hljeb na nasuni daj nam danas
i oprosti nam dugove nae kao to smo i mi oprostili dunicima
svojim. I ne uvedi nas u iskuenje, nego nas izbavi od Zloga. Jer
tvoje je carstvo, i sila, i slava, zauvijek. Amin. (Matej 6:9-13)
U molitvi poznatoj kao Oe na Isus nas ui kako da se molimo
i ta treba da traimo. U ovoj uzor molitvi istaknuto je est molbi
za duhovne blagoslove, a samo jedna za nae zemaljske potrebe.
Ovo pokazuje da u svojim molitvama treba na prvo mjesto da stavimo svoje duhovne potrebe. Isus je kazao: Nego, prvo traite
Carstvo Boije i njegovu pravednost, i sve ovo [tjelesne potrebe] e
vam se dodati. (Matej 6:33)
Povjerite Bogu sve svoje brige, svoje radosti, svoje potrebe,
svoje nevolje sve to vas pritiska i mui. Va teret nee Mu nikad
biti teak; zbog vas se nikada nee umoriti. Onaj koji je izbrojao
vlasi na vaoj glavi nije ravnoduan prema potrebama svoje djece.
Jer je Gospod samilostan i milosrdan. (Jakov 5:11)
III. USLOVI ZA USLIENJE MOLITVE
1. ta treba da inimo da bi nae molitve bile usliene?
Treba da smo svjesni svoje velike potrebe (Isaija 44:3; Matej
5:6). Pria o fariseju i porezniku pomae nam da razumijemo u
kakvom duhu treba da izlazimo pred Gospoda (itaj: Luka 18:1014).
Mi treba da se molimo sa vjerom. Ako nekom od vas nedostaje
mudrosti, neka trai od Boga, jer on velikoduno daje svima, i to
bez prekoravanja, i on e mu je dati. Ali neka trai s vjerom, nimalo
ne sumnjajui, jer je onaj koji sumnja kao morski talas koga vjetar
~ 66 ~

podie i nosi. Neka takav ovjek ne misli da e ita dobiti od

Gospoda, jer to je neodluan ovjek, nepostojan na svim svojim putevima. (Jakov 1:58)
Molitva je klju u rukama vjere koji otvara nebesku riznicu u
kojoj se uvaju blaga kojima Svemogui eli darovati svoju djecu.
Treba da priznamo sve svoje grijehe i da ih ostavimo. Ko krije
prestupe svoje, nee biti srean; a ko priznaje i ostavlja, dobie milost. (Prie 28:13)
Da sam vidio u srcu svom bezakonje, ne bi me usliio Gospod.
(Psalam 66:18)
Priznati grijeh i ostaviti ga. Ne smijemo se oslanjati na osjeanja. Grijeh je prestup Zakona (1. Jovanova 3:4). Moramo se odrei
grijeha, koji je bezakonje. Poslunost treba da bude pravilo naeg
ivota, a poslunost je rod vjere. Bog nas moe usliiti samo onda
ako je na ivot u skladu sa Njegovim zakonom (Prie 28:9).
Gajimo duh pratanja. I kad stojite i molite se, oprostite sve to
imate protiv nekoga, da bi i va Otac koji je na nebesima oprostio
vama vae prestupe. (Marko 11:25)
Treba da budemo istrajni u molitvi (Luka 18:18).
Treba da se molimo u Isusovo ime (Jovan 14:13).
Mi se moramo moliti u Hristovo ime. To znai da molitvu uobliavamo rijeima u Hristovo ime. Moliti se u ime Isusovo znai
vie nego samo spomenuti Njegovo ime na kraju molitve. Mi moramo da se molimo u smislu i duhu Isusovom, da vjerujemo u Njegova obeanja, Njegovu posredniku slubu za nas, i da se uzdamo
u Njegovu milost i da inimo Njegovu volju.
Niiji ivot nije bio toliko ispunjen poslom i optereen odgovornostima kao Isusov, ipak On je posveivao mnogo vremena molitvi. Prekidao je svoju aktivnost, a esto se liavao nonog sna da bi
~ 67 ~

u samoi, u vezi s nebeskim Ocem, primio novu snagu. Kad je to

inio On, bezgreni Boji Sin, koliko vie mi, slabi i greni ljudi,
treba da osjeamo potrebu za iskrenom i stalnom molitvom.
Pristupimo, dakle, slobodno prestolu blagodati, kako bi stekli
milosre u nalaenju blagodati kad nam zatreba pomo.
(Jevrejima 4:16)
Isus kao na Zastupnik posreduje pred Bojim prestolom spreman da nae molitve iznese Bogu. On primjenjuje svoje zasluge da
od Oca izmoli upravo ono to nama potrebno.
Zato sa punim povjerenjem moemo pristupiti Prestolu blagodati da primimo oprotenje i silu koja nam je potrebna da bismo
mogli ivjeti istim i svetim ivotom!
2. Biblijska vjera ne poznaje nikakve druge posrednike u molitvi Bogu osim Isusa Hrista ne smijemo se moliti preko lanih
posrednika.
Jer jedan je Bog, i jedan je posrednik izmeu Boga i ljudi,
ovjek, Hristos Isus. (1. Timoteju 2:5; vidi takoe Jovan 10:7-16)
Samo ovjek Isus Hrist je kvalifikovan da posreduje za nas kao
na Zastupnik, Iskupitelj i Spasitelj.

~ 68 ~

11. BOJI ZAKON

Svuda, na planeti Zemlji i u svemiru, postoje zakoni. Nebeska
tijela u vasioni kreu se u skladu sa nepromjenljivim zakonom koji
je postavio njihov Tvorac. Po istom zakonu kreu se u atomu elektroni oko svoga jezgra. Ne postoji predio u svemiru u kome ne
vlada Tvorev zakon. Ovaj zakon dopire svuda i sve je njemu potinjeno. Ni jedno razumno ljudsko bie ne moe da ivi zajedno u
miru sa ostalima bez uzajamnog potovanja zakona. Pomislimo
to bi se dogodilo kad bi svaki ovjek djelovao u drutvu samo po
onome to mu se svia ne priznajui nikakav zakon. Ljudsko drutvo brzo bi zapalo u potpunu anarhiju: ni na ivot, ni imovina ni
moralna naela ne bi bili zatieni.
Da li postoji zakon po kome svi ljudi treba da se upravljaju da
bi bili sreni? Jedno mjerilo pravde sigurno postoji pomou koga
bi ljudi mogli da odre sklad, red, mir i sigurnost. Na Stvoritelj dao
nam je takav Zakon, Zakon koji vai za sve ljude i za sva vremena,
Zakon koji ureuje kako nae meusobne odnose, tako i na odnos prema naem Stvoritelju. To je Boji moralni zakon Deset
zapovijesti.
Treba napomenuti da je Boji Zakon kakav nalazimo u Bibliji dat
u uslovima grijeha, zbog ega je izraen jezikom razumljivim ljudima tog vremena, ali njegova naela su vjena i nepromjenljiva.
~ 69 ~

I. KAKO JE BOG OBJAVIO SVOJ ZAKON I NJEGOV SADRAJ?

1. Bog je svoj Zakon velianstveno objavio na gori Sinaju usred
ognja, oblaka i dima.
Gospod vam je progovorio iz vatre. uli ste rijei, ali niste
vidjeli nikakav lik - samo se uo glas. I objavio vam je svoj savez
i zapovijedio vam da ga drite - Deset zapovjesti, koje je zatim
napisao na dvije kamene ploe. (5. Mojsijeva 4:12,13; vidi: Nemija 9:13,14)
2. Sadraj Bojeg zakona Deset zapovjesti
Vidi: 2. Mojsijeva 20:2-17
Deset zapovjesti bile su napisane na dvije kamene ploe (2.
Mojsijeva 31:18). Na prvoj ploi zapisane su bile prve etiri zapovjesti, koje odreuju nae dunosti prema Bogu, a na drugoj ostalih est, koje istiu nae dunosti prema blinjima. Isus je svih Deset zapovjesti saeo u dvije opte zapovjesti: Voli Gospoda,
svoga Boga, svim svojim srcem, svom svojom duom i svim svojim
umom. To je prva i najvea zapovijest. A druga je slina ovoj: Voli
svoga blinjega kao samoga sebe. Cio Zakon i Proroci zasnovani
su na ovim dvjema zapovijestima. (Matej 22:3740) Isus je istakao da je ljubav temelj Zakona i da se samo ljubavlju Zakon moe
ispuniti (Rimljanima 13:10).
Ako volite Boga cijelim srcem, draete sve zapovijesti sa prve
ploe Zakona; a ako volite svoje blinje kao samog sebe, draete
drugu plou Zakona.
II. OBILJEJE I SVRHA BOJEG ZAKONA
1. Boji zakon je izraz Bojeg karaktera i Boje volje. Kao to
je Bog svet, savren, pravedan i dobar, tako je i Njegov zakon
~ 70 ~

svet, savren, pravedan i dobar.

Tako, dakle, Zakon je svet, i zapovijest je sveta i pravedna i
dobra. (Rimljanima 7:12)
Djela ruku njegovih istinita su i pravedna, pouzdane su sve
naredbe njegove, utemeljene su za sva vremena, zauvijek,
zasnovane na istini i estitosti. (Psalam 111:7,8; Malahija 3:6;
Propovjednik 3:14)
2. Boji zakon otkriva Boju volju; pokazuje ta je grijeh i
ovjeka upuuje Hristu koji nas moe osloboditi od sile grijeha i
dovesti u sklad sa Bojim zakonom.
Dakle, ta emo rei? Da li je Zakon grijeh? Nipoto! Ali nikada
ne bih shvatio ta je grijeh da nije bilo Zakona. I ne bih shvatio
ta je pouda da Zakon nije rekao: Ne poeli! (Rimljanima 7:7)
Svrha Bojeg zakona je da nas poui o naim dunostima prema
Bogu i blinjima i da nam bude uvar i vodi u ivotu. Zakljuak
svega to si uo jeste ovo: Boj se Boga i zapovijesti njegove dri.
Jer to je sva dunost ovjeku. Jer e Bog iznijeti svako djelo na sud,
i sve to je skriveno, bilo dobro ili zlo. (Propovjednik 12:13,14)
III. BOJI ZAKON VAI ZA SVA VREMENA I ZA SVE LJUDE
1. Boji zakon bio je poznat patrijarsima prije Mojsija. Naela
Bojeg zakona bila su im poznata. O patrijarhu Avramu itamo:
Zato to je Avram sluao moj glas i izvravao svoje obaveze
prema meni, moje zapovijesti, odredbe i zakone. (1. Mojsijeva
26:5)
Zakon nije bio napisan prije Mojsija, ali to ne znai da on nije
bio poznat. Da prije Mojsija nije bilo Zakona, ne bi bilo ni grijeha.
Grijeh postoji od vremena ovjekovog pada, a grijeh je prestup
zakona. (1. Jovanova 3:4) Eva je prestupila Boju zapovijest (1.
~ 71 ~

Mojsijeva 3:6). Kain je prestupio estu zapovijest. Zbog grijeha, to

jest prestupa Bojeg Zakona, Bog je uklonio pretpotopni svijet.
Pisani zakon prije Mojsija nije ni bio potreban. Ljudi su prije Potopa i neposredno posle njega ivjeli veoma dugo. Adam je ivio
930 godina, a Metuzalem 969 godina. Noje je mogao da sazna
Boju volju od Metuzalema, a ovaj od Adama, koga je Bog neposredno upoznao sa naelima svog Zakona.
2. Bog je u vrijeme Mojsija sveano obnovio svoj Zakon na Sinaju, napisao ga svojim prstom na dvije kamene ploe i predao
Mojsiju da ga stavi u Koveg saveza.
On je na ploe napisao iste rijei kao i prije, Deset zapovjesti,
koje vam je Gospod iz ognja izrekao na gori na dan okupljanja
vaeg zbora. Zatim ih je Gospod dao meni. Ja sam se okrenuo i
siao s gore i stavio ploe u koveg koji sam napravio, da tamo
i ostanu, kao to mi je Gospod zapovijedio. (5. Mojsijeva
10:4,5. vidi: Jevrejima 9:3,4)
3. Zakon Boji potovali su Hrist i apostoli.
Prorok Isaija prorekao je o Mesiji da e uiniti zakon velikim i
slavnim. (Isaija 42:21), a psalmista je prorekao da e Hrist imati
zakon Oev u srcu, da e ga voljeti i potovati (Psalam 40:7,8). Isus
je jasno izjavio: Ako drite moje zapovijesti, ostaete u mojoj ljubavi, kao to sam se ja odrao Oeve zapovijesti i ostajem u njegovoj ljubavi. (Jovan 15:10) Znajui da su ga neki sumnjiili da ui
novu nauku, on je u svojoj propovijedi na Gori izjavio: Nemojte
da mislite da sam doao da ukinem Zakon ili Proroke. Nisam doao
da ih ukinem, nego da ih ispunim. Istinu vam kaem: dok nebo i
zemlja ne nestanu, nee nestati nijedno slovce ni crtica iz Zakona
dok se sve ne ispuni. Ko, dakle, prekri i najmanju od tih zapovijesti
- i druge ui da tako ine - zvae se nitavnim u Carstvu nebeskom.
~ 72 ~

A ko ih izvrava - i druge ui da tako ine zvae se velik u Carstvu

nebeskom. (Matej 5:1719) Isus je ovdje izriito istakao da nije
doao da pokvari Zakon od deset zapovijesti, ve da naui ljude
kako da ga dre.
Apostoli i prvi hriani zauzimali su prema Bojem zakonu isti
stav kao njihov Uitelj. Apostol Pavle pie: A sada se pokazuje
pravednost pred Bogom bez Zakona, o emu svjedoe Zakon i Proroci. (Rimljanima 3:21)
Apostol Jakov istie da e Boji zakon biti mjerilo po kome e
Bog suditi ljudima na dan suda: Jer ko se god u potpunosti dri
Zakona, a onda prekri samo jednu odredbu, kriv je kao da je sve
prekrio. Jer onaj koji je rekao: Ne uini preljubu, rekao je i: Ne
poini zloin ubistva. Ako dakle ne uini preljubu, a poini zloin
ubistva, kriv si za prestupanje zakona. Govorite i postupajte kao
oni koji oekuju da e im biti sueno po zakonu slobode. (Jakov
2:1012; vidi: 1. Jovanova 2:4)
Jer ljubav prema Bogu znai drati njegove zapovijesti, a njegove zapovijesti nisu teke. (1. Jovanova 5:3)
4. Boji zakon obuhvata i Njegov narod posletka vremena.
Ovdje je istrajnost svetih, koji dre Boje zapovijesti i vjeru Isusovu. (Otkrivenje 14:12)
Prava Boja djeca poznaju se po tome to imaju Isusovu vjeru i
dre sve Boje zapovijesti (vidi: Isaija 8:20).
5. Kako moemo da drimo Boje zapovijesti?
Apostol Pavle istie da tjelesan [ulan] ovjek, kojim vladaju
grene i sebine elje, ne moe da se pokorava Bojem zakonu.
Zato je tjelesan [ulan] um neprijateljstvo Bogu, jer se ne pokorava Bojem Zakonu, niti zapravo moe. (Rimljanima 8:7)
Da bi ovjek mogao da se pokorava Bojem zakonu, njegovo
~ 73 ~

srce mora da bude promijenjeno. Bog je obeao da e to uiniti,

ali mi moramo da Mu se predamo. On je obeao da e svoj Zakon
napisati na mesnim ploama naeg srca (Jevrejima 8:10). Ali On to
nee uiniti bez naeg pristanka. Ako smo voljni da napustimo grijeh, Bog e nam dati silu Svetoga Duha koja e nas osposobiti da
ivimo u skladu sa Bojim zakonom (Rimljanima 8:24).
VI. POSLUNOST JE USLOV SPASENJA
Neki teolozi ue da hriani nisu duni da dre svih Deset zapovijesti, tvrdei da je Isus na krstu ukinuo Zakon. Ovo uenje je
lano. Kad bi Boji zakon bilo mogue ukinuti ili promijeniti, onda
Hrist ne bi morao da umre za nae grijehe. Naprotiv, Hrist je morao
zadovoljiti pravdu Zakona, jer bi bez toga ovjeanstvo zauvijek
bilo izgubljeno.
Poslunost Bojem zakonu je uslov za ulazak u Boje carstvo i
dokaz prave vjere i ljubavi prema Bogu.
Nee svaki koji mi govori: Gospode! Gospode! ui u carstvo nebesko; no koji ini po volji Oca mojega koji je na nebesima.
(Matej 7:21)
Sreni su oni koji tvore zapovijesti Njegove, da bi imali pravo
na drvo ivota, i da uu na kapije u grad. (Otkrivenje 22:14)
I sada u ovom ivotu poslunost Bojem zakonu unosi u ovjekov ivot radost, mir i sreu (Isaija 48:18).
Spasenje znai osloboenje od grijeha, od prestupanja Zakona
i obnovljenje Bojeg moralnog oblija u nama. Isus e to uiniti za
nas ako Mu se predamo. Da li ste spremni da Mu se predate i da
zajedno sa Njime kaete: Boe moj, ja uivam u vrenju volje
tvoje, i zakon je tvoj duboko u meni. (Psalam 40:8)

~ 74 ~

12. DAN ODMORA

KOJI JE GOSPOD POSVETIO
Kod svih naroda postoje razni vjerski praznici koje su ljudi vremenom uspostavili. Meutim, Biblija ui da, ustvari, postoji samo
jedan praznik koji potie od samog Stvoritelja svijeta. Iz Svetog
pisma vidjeemo koji je taj praznik i kakvu vanost ima za svakog
hrianina.
I. KADA I KROZ KOGA JE OSNOVAN DAN ODMORA?
1. Dan odmora osnovao je Bog u Raju kroz Isusa Hrista.
Do sedmog dana Bog je dovrio svoje djelo koje je nainio, i
sedmog dana je poinuo od svih djela koja je nainio. (1. Mojsijeva 2:2)
Bog je dovrio stvaranje svijeta za est doslovnih dana. Istorijski, prema biblijskoj hronologiji, svijet je stvoren prije oko 6.000
godina. Sedmog dana je poinuo. Bog je poivao, jer je time stvarao za ovjeka dan odmora i ostavljao mu primjer da se u skladu
sa uzorom koji ima u svom Stvoritelju odmara sedmog dana.
U stvaranju svijeta i ovjeka uestvovali su Bog Otac i Sin Boji.
Bog je sve stvorio kroz Isusa Hrista (Jovan 1:1-3; Koloanima
1:16,17) Hrist je, dakle, Stvoritelj kao to je i Otkupitelj. Hrist je
~ 75 ~

stvorio svijet za est dana i poinuo u sedmi dan. Taj sedmi dan je
Subota. (2. Mojsijeva 31:15) Poto je Hrist osnovao Subotu kao
dan odmora, zato je On ponio ime Gospodar od subote (Marko
2:28).
2. Hrist je osnovao sedmi dan kao dan odmora, jer je toga
dana poinuo i taj dan blagoslovio i posvetio.
I Bog je blagoslovio sedmi dan i posvetio ga, jer je tog dana
poinuo od svih svojih djela. Tako je Bog stvorio sve to je namjeravao da naini. (1. Mojsijeva 2:3)
Hrist je odvojio Subotu od ostalih dana u sedmici kao dan za
odmor, upravo time to je taj dan blagoslovio i posvetio, i to je u
tom danu poinuo (2. Mojsijeva 20:11). Subota kao dan odmora
temelji se, dakle, na ovim trima neoborivim injenicama. Ono to
je Bog blagoslovio i posvetio ostaje zauvijek blagosloveno i posveeno (1. Dnevnika 17:27; 4. Mojsijeva 23:19,20).
3. etvrta zapovijest u Bojem zakonu odreuje Subotu kao
dan odmora.
Sjeaj se subotnog dana i smatraj ga svetim. est dana radi i
obavljaj sav svoj posao. A sedmi dan je Subota posveena
Gospodu, tvom Bogu. Ne radi nikakav posao, ni ti, ni tvoj sin, ni
tvoja ki, ni tvoj rob, ni tvoja robinja, ni tvoja stoka, ni stranac
koji ivi u tvom gradu. Jer je za est dana Gospod stvorio nebesa
i zemlju, more i sve to je u njima, a sedmog dana je poinuo.
Zato je Gospod blagoslovio subotni dan i posvetio ga. (2. Mojsijeva 20:811)
Objavljivanjem Subote, koja je dio Bojeg zakona, Bog je dan
odmora obnovio i utvrdio. Poto su Boje zapovijesti vjene i
nepromjenljive, to je i Subota, kao dio Bojeg zakona, vjena i
nepromjenljiva (Psalam 111:7,8).
~ 76 ~

II. ZATO JE HRIST USPOSTAVIO SUBOTU KAO DAN ODMORA?

Hrist je odvojio Subotu sa etvorostrukom svrhom:
1. Da nas podsjea na Stvoritelja i Njegovo djelo stvaranja.
Jer je za est dana Gospod stvorio nebesa i zemlju, more i sve
to je u njima, a sedmog dana je poinuo. Zato je Gospod blagoslovio subotni dan i posvetio ga. (2. Mojsijeva 20:11)
Subota je uspomena na Stvoritelja i na Njegovo stvaranje. Bog
eli da se sjeamo Njega i Njegovih djela (Psalam 111:4). Da su se
ljudi svetkovanjem Subote uvijek sjeali Stvoritelja i Njegovog
djela stvaranja, ne bi pali u idolopoklonstvo i nevjerstvo.
2. Subota je data ovjeku za njegov odmor.
(2. Mojsijeva 20:9,10.)
Bog je ovim uspostavio odnos izmeu radnih dana i dana za
odmor. U Subotu treba da se odmaramo od svojih svakodnevnih
briga i poslova, kao to je i Hrist u sedmi dan poinuo od svog djela
stvaranja (Jevrejima 4:4,9,10).
3. Subota je data kao dan za bogosluenje.
est dana neka se radi, a sedmi dan je Subota, dan potpunog
odmora, sveti sabor. Ne radite nikakav posao. To je Subota
posveena Gospodu u svim mjestima gdje ivite. (3. Mojsijeva
23:3)
Isus je u Subotu odlazio u sinagogu na bogosluenje (Luka
4:16). I mi Subotom treba da odravamo zajednika bogosluenja
(Jevrejima 10:24,25). Subota je odreena da nam pomogne da se
vre sjedinimo sa svojim Stvoriteljom i pripremimo za budui,
vjeni ivot.
4. Subota je znak pripadnosti Bogu i znak posveenja.
~ 77 ~

 Neka vam moje Subote budu svete i neka one budu znak
izmeu mene i vas, da biste znali da sam ja Gospod, va Bog...
Dao sam im i svoje Subote, da budu znak izmeu mene i njih,
da bi znali da sam ja Gospod, onaj koji ih posveuje. (Ezekijel
20:20,12; 2. Mojsijeva 31:17)
Posvetiti znai uiniti svetim nesveta bia. To je djelo otkupljenja. Hrist je na Otkupitelj i Posvetitelj (1. Korinanima 1:30). Hristova stvaralaka sila uvela nas je u ivot, i ta ista sila nas preporaa i posveuje (Efescima 2:10).
III. KOME JE BOG NAMIJENIO SUBOTU KAO DAN ZA ODMOR?
Iz Svetog pisma saznajemo da je Hrist uspostavio Subotu u Raju
prije ovjekovog pada u grijeh i da je predao Adamu kao predstavniku cijelog ljudskog roda. Isus kae da je Subota nainjena
ovjeka radi, to jest svim ljudima (Marko 2:27). Neki smatraju da
je Subota data iskljuivo Jevrejima, ali iz Boje rijei jasno se vidi
da je data jo u Raju, oko 2.000 godina prije nego to se rodio prvi
Jevrejin Avram (1. Mojsijeva 2:13).
1. Subotu su svetkovali patrijarsi od Adama do Mojsija.
Boja rije za Avrama izriito kae da je sluao Boji glas, uvao
naredbe njegove i zapovijesti njegove, pravila njegova i zakone
njegove (1. Mojsijeva 26:5).
2. Subotu su svetkovali vjerni Boji ljudi od Mojsija do Hrista.
Kada je izraelski narod stigao u Sinajsku pustinju, a to je bilo
oko mjesec dana prije proglaenja Zakona na Sinaju, Bog je naglasio vanost sedmog dana u sedmici kao dana za odmor time to je
estog dana dao dvostruku koliinu mane, koja u Subotu nije pa-

~ 78 ~

dala i ono to su u petak sakupili i uvali za subotu nije se pokvarilo. Ostalih dana mana bi se pokvarila, ako su htjeli da je ostave
za drugi dan (Vidi: 2. Mojsijeva 16:4; 2130). Gospod je ovo udo
sa manom ponavljao u razdoblju od etrdeset godina, tokom kojih
se izraelski narod bavio u pustinji to jest oko 2.000 puta. Bog je
ovim trostrukim udom elio da poui Izraelce kako a treba da
svetkuju upravo sedmi dan, dan, koji je On blagoslovio i posvetio,
a ne bilo koji dan koji bi oni proizvoljno izabrali.
Gospod je na subotu upuivao svoj narod i preko proroka.
Srean je ovjek smrtni koji tako ini i sin oveiji koji se toga
pridrava, koji dri Subotu i ne skrnavi je i uva svoju ruku da ne
uini nikakvo zlo Tuince koji su stali uz Gospoda da mu slue,
da vole Gospodnje ime i da mu budu sluge, sve koji dre Subotu
i ne skrnave je i koji se dre mog saveza, doveu na svoju svetu
goru i razveseliu ih u svom domu molitve Moj dom zvae se
dom molitve za sve narode. (Isaija 56:2,6,7)
Ako odvrati nogu svoju da ne ini ono to je tebi drago u Subotu, na moj sveti dan, i ako Subotu nazove radou, Gospodnjim svetim danom, slavnim danom, i ako ga bude slavio umesto da ide svojim putevima, umesto da ini ono to je tebi
drago i da govori prazne rijei, tada u ja, Gospod, biti tvoja
radost najvea i ja u te izvesti na zemaljske uzviice. (Isaija
58:13,14)
3. Subotu su svetkovali Hrist, apostoli i prvi hriani.
Isus je potovao Subotu koju je nekada uspostavio u Raju. On
je Subotu izdvajao kao vrijeme za odmor, za razmiljanje, za propovijedanje i vrenje dobrih djela.
Doao je u Nazaret, gdje je odrastao. Na subotni dan, po svom
obiaju, uao je u sinagogu i ustao da ita. (Luka 4:16)
Zatim je otiao u Kapernaum, grad u Galileji. I pouavao ih je
~ 79 ~

u Subotu. (Luka 4:31)

Isus se brinuo o tome da njegovi uenici svetkuju Subotu i kad
on bude otiao na Nebo. Nagovjetavajui propast Jerusalima, rekao je: Nego se molite Bogu da vae bjeanje ne bude u zimu ni u
subotu. (Matej 24:20)
Zbog kinog i hladnog vremena bjeanje u zimu bilo bi vrlo
teko. Bjeanje u subotu bilo bi skopano sa mnogim tekoama,
a i napetost i strah naruili bi subotni odmor i subotnu radost.
Isus je u Subotu poivao u grobu (Luka 23:5254).
Hristove sledbenice u Subotu poivale su po Zakonu:
A u Subotu su mirovale, kao to je zapovijeeno. (Luka 23:56)
Apostol Pavle propovijedao je u Subotu Jevrejima i neznabocima.
Iz Perge su krenuli dalje i doli u Antiohiju u Pisidiji. Na subotni
dan uli su u sinagogu i sjeli A kad su Jevreji izili iz sinagoge,
neznaboci su ih molili da im o tome govore i idue Subote
Sledee Subote okupio se skoro cio grad da uje Gospodnju
rije. (Djela 13:14,42,44)
To isto inio je u Filipi (Djela 16:1215), u Solunu (Djela 17:1
4), i u Korintu (Djela 18: 111). Pavlov obiaj je bio, kae Sveto
pismo, da Subotu posveti prouavanju Boje rijei i propovijedanju
Hristovog Jevanelja (Djela 17:14).
4. Boja djeca svetkovae Subotu na obnovljenoj Zemlji.
Jer kao to nova nebesa i nova zemlja koje stvaram stoje
preda mnom, govori Gospod, tako e stajati i vae potomstvo
i vae ime. I od mladine do mladine i od Subote do Subote svako
e tijelo dolaziti da se pokloni preda mnom, kae Gospod. (Isaija 66:22,23)

~ 80 ~

13. POREKLO NEDJELJE

Nedjelja je prvi dan u sedmici, a Subota je sedmi dan. Vei dio
hriana svetkuje nedjelju, iako je, kao to smo vidjeli, Bog odredio sedmi dan kao dan odmora (2. Mojsijeva 20:811).
U ovom prouavanju odgovoriemo na pitanje: ko je promijenio Subotu u nedjelju i kako je pokrenuta ta promjena?
I. HRIST I APOSTOLI NISU PROMIJENILI SUBOTU U NEDJELJU
1. Hristos je Subotom redovno prisustvovao bogosluenju u
sinagogi. To je bio Njegov obiaj.
Doao je u Nazaret, gdje je odrastao. Na subotni dan, po svom
obiaju, uao je u sinagogu i ustao da ita. (Luka 4:16; vidi:
Marko 1:2129; 6:16; Luka 4:31)
Isus se brinuo da Njegovi uenici i posle Njegove smrti svetkuju
subotu: Nego se molite Bogu da bjeanje vae ne bude u zimu ni
u subotu. (Matej 24:20)
2. Apostol Pavle takoe je redovno posjeivao subotna bogosluenja.
Po svom obiaju, Pavle je uao k njima. Tri Subote razgovarao
je s njima na temelju Pisama. (Djela 17:2; vidi: 13:14,44;
~ 81 ~

15:21; 16:13; 18:4)

Godine 49. posle Hrista odran je u Jerusalimu sabor (Djela 15).
Na tom saboru voena je rasprava se o pitanju da li neznaboci
koji ele da postanu hrianski vjernici treba da se obrezuju i ispunjavaju jo neke druge propise iz jevrejskog obrednog zakona. Ovom prilikom odlueno je da se hriani iz neznabotva oslobaaju
od raznih jevrejskih uredbi kao to je obrezanje, prinoenje rtava,
itd. (Djela 15:1,2,2429).
Na saboru se nije raspravljano o ukidanju Bojeg zakona i Subote, jer je svima bilo jasno da je Boji zakon vjean, pa tako i Subota, koja je dio tog Zakona (1. Korinanima 7:19). Da je neko
pokrenuo pitanje ukidanja Subote, onda bi se o tome raspravljalo
i o tome bismo imali neki trag u spisima Novoga saveza. Meutim,
Biblija nigdje ne govori o tome da su Hrist ili apostoli zamijenili
svetkovanje subote za nedjelju, da su slavili prvi dan sedmice i preporuivali drugima da ga slave.
Da je Bog promijenio subotu i da je dan odmora premjeten sa
sedmog na prvi dan, sigurno bismo u Svetom pismu imali izvjetaj
o toj promjeni. Meutim, u cijelom Novom savezu, koji je napisan
u drugoj polovini prvog stolea, ne nalazimo nijedan tekst koji bi
potvrdio tu promjenu. Kako je onda zapoelo svetkovanje nedjelje?
II. INIOCI KOJI SU UTICALI NA
POJAVLJIVANJE NEDJELJE KAO PRAZNIKA
Prvi inilac: uticaj neznaboakih religija koje su oboavale
sunce kao svog boga i njemu u ast posveivale prvi dan sedmice
nedjelju.
Kult sunca bio je veoma rasprostranjen u staro vrijeme. Bog je
~ 82 ~

esto opominjao svoj narod da se uva da ne padne u neznaboaku zabludu i pone da oboava sunce i ostala nebeska tijela umjesto Stvoritelja.
I da ne bi, kad podigne oi prema nebesima i vidi sunce, mjesec i zvijezde, svu tu nebesku vojsku, bio zaveden da im se klanja i da im slui, jer ih je Gospod, tvoj Bog, dao svim narodima
pod cijelim nebesima. (5. Mojsijeva 4:19; vidi: 5. Mojsijeva
17:3; Isaija 17:8)
U drugom stoleu posle Hrista u Rimskom carstvu osobito je
bio rairen kult boga Mitre. Oboavaoci boga Mitre ili boga sunca
posvetili su svom boanstvu prvi dan u sedmici nedjelju, koju su
nazivali dies solis (tj. sunev dan). I danas se nedjelja na njemakom i engleskom jeziku naziva sunev dan (Zontag, Sunday).
Bog sunca poslednjih neznaboakih careva ustupio je u kalendaru mjesto Spasitelju... Sunev dan, dies solis, postao je
hrianska nedjelja, praznik vaskrsenja. Godinjica sunevog roenja (Natalis Solis Invicti), koji je slavljen 25. decembra, prihvaena
je kao dan Spasiteljevog roendana Boi. (La Sibil, str. 96)
Drugi inilac: Nedjelju su nametnule i graanske vlasti. U prilog svetkovanju nedjelje car Konstantin Veliki (272-337) izdao je
7. marta 321. godine svoj uveni zakon o svetkovanju asnog
dana sunca kojim je elio da sjedini neznaboce i hriane. Ta
odredba glasi:
U asni dan sunca (nedjelju) neka se svi gradski slubenici, zanatlije i stanovnici gradova odmaraju. Samo oni koji se bave zemljoradnjom mogu slobodno obavljati svoje poslove, jer se deava
da drugi koji dan nije tako pogodan za sijanje ili obraivanje vinograda. Ne smije se dopustiti da zbog neiskoriavanja pogodnog
vremena propadnu dragocjeni plodovi koje nam nebo alje. (Kodeks Justin. knjiga 3, tit. 12. 13)
~ 83 ~

Trei inilac: uticaj crkvenih sabora i rimskih biskupa.

Imperator Konstantin je, u saradnji sa klerom, proizveo novu
ekumensku religiju, sjedinjavanjem paganizma i hrianstva. Taj
trend se nastavio kasnije sve veim kompromisima i potiskivanjem
izvorne biblijske religije.
Nedjelju uzdiu sabori u Nikeji (325), u Sardu (345) i naroito u
Laodikeji (364). U svom 29. Kanonu Laodikejski sabor donosi sledeu odluku kojom nastoji da potkopa Subotu i uvede nedjelju:
Hriani ne treba da se odmaraju i lenstvuju u subotu, ve tog
dana treba da rade. Neka svetkuju dan Gospodnji (nedjelju), i neka
se uvaju, koliko je mogue, da ne rade u taj dan. Ako i dalje svetkuju subotu, neka su prokleti.
Gapar del Foso, nadbiskup grada Reija, rekao je 18. januara
1562. na saboru u Trentu: Subota, najistaknutiji dan u zakonu,
promijenjena je u nedjelju ... Ovaj i slini propisi nisu ukinuti Hristovom izjavom, jer sam kae da nije doao da promijeni Zakon
ve da ga ispuni, nego su promijenjeni vlau Crkve. (Frum, Proroka vjera naih otaca, sv. I, str. 478)
Nedjelja, dakle, potie iz neznabotva, proirena je kultom
sunca, poduprta carskim zakonima i nametnuta odlukama sabora
i rimskih biskupa. Sve ovo bilo je potrebno, jer joj nedostaje biblijski temelj. Nedjelja je edo tradicije, i to ne hrianske tradicije,
ve mnogoboake, ljudske. Na potovaoce ove tradicije odnose
se ove Isusove rijei: Zato vi krite Boiju zapovijest zbog svog
predanja?... Uzalud me potuju, uei zapravo ljudske zapovijesti.
(Matej 15:3,9)
etvrti inilac: elja za odvajanjem od jevrejske religije.
Iz politikih i religijskih razloga, ustanova navodne Hrianske
crkve sve vie se distancirala od judaizma, marginalizujui tako i
~ 84 ~

Stari Savez, ime se otvarao prostor za veu manipulaciju sa spisima Novog saveza.
III. SVETKOVANJE SUBOTE SAUVANO JE KROZ VJEKOVE
Odredbe Laodikejskog sabora iz 364. godine koje su uperene
protiv onih hriana koji su svetkovali Subotu, dokaz su da je u 4.
vijeku Subota jo uvijek svetkovana u mnogim hrianskim zajednicama, osobito na Istoku. To potvruju i crkveni istoriari Sokrat
i Sozomen.
Papa Grgur I (590604) istie u jednom pismu da u samom
Rimu ima hriana koji svetkuju Subotu. Papa se ljuti na te
hriane i naziva ih najpogrdnijim imenima.
Subota je vjekovima svetkovana u Etiopiji. Godine 1534. etiopski poslanik izjavio je na lisabonskom dvoru: Budui da je Bog,
poto je zavrio stvaranje svijeta, poinuo u sedmi dan, bilo bi izriito protiv Boje volje ako taj dan ne bismo potovali, a pogotovu
zato to Hrist nije doao da ukine Zakon ve da ga ispuni (Matej
5:17,18). Mihael Gedes, Istorija Etiopije).
IV. PROREENA OBNOVA SVETKOVANJA
SUBOTE U POSLEDNJE DANE
Stvoritelj svemira, koji je Subotu proglasio znakom svoje stvaralake moi i svojom zastavom, sigurno nee dopustiti da ta
zastava bude pogaena, a njegov Zakon osakaen ovjekovom rukom. Prorok Isaija prorie veliku reformu svetkovanja Subote. One
koji objavljuju pravu Subotu naziva obnoviteljima starih razvalina
i puteva za naselje.
I tvoji e izgraditi mjesta koja su davno opustoena, podii e
temelje mnogim naratajima. I prozvae te: onaj koji popravlja
~ 85 ~

razvaline, onaj koji popravlja puteve to vode do naselja. Ako

odvrati nogu svoju da ne ini ono to je tebi drago u Subotu,
na moj sveti dan, i ako Subotu nazove radou, Gospodnjim
svetim danom, slavnim danom, i ako ga bude slavio umesto
da ide svojim putevima, umesto da ini ono to je tebi drago
i da govori prazne rijei, tada u ja, Gospod, biti tvoja radost
najvea i ja u te izvesti na zemaljske uzviice. (Isaija 58:12-14)
Nama su upuene rijei:
Ovako kae Gospod: Drite se pravde i inite ono to je pravedno. Jer e uskoro doi moje spasenje i objavie se moja pravednost. Srean je ovjek smrtni koji tako ini i sin ovjeji koji
se toga pridrava, koji dri Subotu i ne skrnavi je i uva svoju
ruku da ne uini nikakvo zlo. (Isaija 56:1,2)
Uskoro e doi spasenje moje, veli Gospod. Ove rijei odnose
se na Hristov drugi dolazak; a najbolja priprema za Hristov drugi
dolazak jeste vjera u Hrista i poslunost svim Bojim zapovijestima
(Otkrivenje 22:14).
Da li ste spremni da stanete na stranu Boju i njegovog Zakona,
da sluate radije Hristov glas, a ne glas onih koji rue Boji zakon i
navlae na sebe prokletstvo. Ako ste voljni da slijedite Hrista, na
vama e se ispuniti obeanje:
Sreni su oni koji tvore zapovijesti Njegove, da bi imali pravo
na drvo ivota, i da uu na kapije u grad. (Otkrivenje 22:14)

~ 86 ~

14. PROREENI RELIGIJSKI OTPAD

Proroanstva iz Knjige proroka Danila napisana su da bismo ih
razumjeli i kroz njih upoznali budunost. Isus se lino poziva na
Knjigu proroka Danila i istie njena proroanstva: Ko ovo ita
neka shvati. (Matej 24:15) Prouiemo sedmu glavu iz Knjige proroka Danila, koja sadri jedno od najvanijih proroanstava u cijelom Svetom pismu.
I. DANILOVA VIZIJA
Danilo je u viziji gledao kako iz uzburkanog mora izlaze etiri
zvijeri (Danilo7:28).
II. TUMAENJE OVE VIZIJE
Danilo se slui govorom simbola. Simboli koje upotrebljava u
ovom tekstu jesu: etiri vjetra, more, etiri zvijeri, deset rogova i
mali rog koji ima oi i usta oveija.
ta znae ovi simboli? Sama Biblija daje objanjenje.
More predstavlja narode:
~ 87 ~

 Vode koje si vidio, na kojima bludnica sjedi, predstavljaju narode i mnotva i narodnosti i jezike. (Otkrivenje 17:15)
etiri zvijeri predstavljaju etiri svjetska carstva:
One ogromne zvijeri, to ih je etiri, jesu etiri cara koji e se
uzdii na zemlji. (Danilo 7:17)
1. Lav s krilima predstavlja Vavilonsko carstvo pod Navuhodonosorom (stih 4).
Krila oznaavaju brzinu kojom je Navuhodonosor izvojevao
pobjedu nad susjedima. Kasnije su se na toj zvijeri dogodile promjene: krila joj se Dok sam gledao, krila su joj bila iupana, a ona
je bila podignuta sa zemlje i postavljena na dvije noge kao ovjek,
i bilo joj je dato srce ovjeje. (Danilo 7:4). Srce ljudsko, slabo i
plaljivo simbol je Baltazara, poslednjeg vladara Vavilonskog carstva, koji se prestraen i maloduan zatvorio u vavilonsku kulu i sa
kojim se 538. godine prije Hrista zavrava svjetska vlast Vavilona.
2. Medvjed s tri rebra u eljustima oznaava Medo-Persijsko
carstvo (stih 5).
Prorok vidi kako se medvjed podie s jedne strane (st. 5).
Time je simboliki prikazana nadmonost Persijanaca u toj u poetku dvojnoj imperiji imperiji koja se zasnivala na savezu
izmeu Medijanaca i Persijanaca. Tri rebra u eljusti medvjeda
predstavljaju tri drave koje je Medo-Persija osvojila: Vavilon, Lidiju i Egipat. Ova Medo-persijska imperija vladala je od 538. kad
je Kir zauzeo Vavilon, pa do 331. godine kada je u bici kod Arbele
poginuo poslednji persijski vladar.
3. Leopard s etiri glave i etiri krila predstavlja Makedonsko
carstvo (stih 6).
~ 88 ~

Krila oznaavaju brzinu kojom je Aleksandar Veliki osvajao tadanja najjaa carstva. Grko-makedonska drava sauvala je jedinstvo za vrijeme ivota Aleksandra Velikog. Posle njegove smrti,
nastala je u toj dravi borba za presto. Centralna vlast nije se
mogla dugo odrati. Poto su pobijeni lanovi carske kue, vlast je
prela u ruke etvorice generala (Kasander, Lizimah, Ptolomej i Seleuk), koji su dravu meusobno podijelili na etiri dijela. Godine
168. prije Hrista, u bici kod Pidne, Rim je osvojio Makedoniju, a
146. godine proglasio je svojom provincijom. Time je prestalo
postojanje treeg svjetskog carstva.
4. etvrta zvijer predstavlja Rimsko carstvo (stih 7).
Ova svojstva etvrte zvijeri potpuno odgovaraju karakteru Rimske drave. Njena vlast bila je gvozdena, gvozdeni zakoni i gvozdeni jaram koji je nametala pokorenim narodima (Danilo 7:19,23).
Rimska imperija trajala je do 476. godine posle Hrista, kada je propalo Zapadno rimsko carstvo.
III. DESET ROGOVA I MALI ROG
1. Koga predstavljaju deset rogova koje je prorok vidio na
glavi etvrte zvijeri (stih 8)?
A deset rogova znai da e se iz tog carstva podii deset careva. Nakon njih podii e se jo jedan, i on e biti drugaiji od
prethodnih, i ponizie tri cara. (Danilo 7:24)
Deset rogova predstavljaju deset malih carstava koja su nastala
na teritoriji Zapadnog rimskog carstva posle njegove propasti 476.
godine. To su bila carstva koja su osnovali: Franci, Alemani, Burgundi, Svevi, Vandali, Zapadni Goti, Istoni Goti, Anglosasi, Langobardi i Heruli. Iz ovih naroda razvili su se neki od savremenih
~ 89 ~

evropskih naroda.
2. Kakva se promjena dogodila izmeu deset rogova?
Posmatrao sam rogove, i gle, jedan drugi, mali rog, izrastao je
meu njima, i tri prethodna roga bila su iupana pred njim. I
gle, na tom rogu bile su oi kao oi ljudske i usta koja su govorila
velike stvari. (Danilo 7:8; vidi: Danilo 7:24).
Prorok je vidio kako izmeu deset rogova raste jedan mali rog,
pred kojim su bila iupana tri druga roga (stihovi 8, 24).
3. Koga oznaava ovaj mali rog?
Iz istorije je poznato da se papstvo pojavilo na teritoriji Zapadnog rimskog carstva. Ve 330. godine, kada je car Konstantin prenio prestonicu na istok, u Konstantinopolj (Carigrad), rimski biskup
poinje da prisvaja pored duhovnu i svjetovnu vlast. Rimski biskup
postao je u Crkvi malo pomalo, ono to je ranije bio cezar u rimskoj
dravi. Papstvo se rodilo kao kopija rimske carske vlasti. Car Justinijan je 533. godine, u jednom pismu upuenom rimskom patrijarhu Jovanu, priznao rimskog biskupa glavom svih crkava, a eliminisanjem triju germanskih plemena: Herula 493. godine, Vandala
534. i Istonih Gota 538. stvorena je mogunost za ostvarenje papine vlasti. Tako od 538. godine poinje vlast malog roga ili papstva.
4. Obiljeja Malog roga.
Na ovom rogu bile su oi kao oi ljudske i usta koja su govorila
velike stvari (Danilo 7:8, drugi dio). Ovaj rog bio je drugaiji od
prethodnih (stih 24), on e drati drske govore protiv Svevinjega,
ugnjetavae svece Svevinjega, i pomiljae da promijeni vremena
i zakon; sveci e biti predati njegovoj vlasti za jedno vrijeme i za
~ 90 ~

vremena i za po vremena (Danilo 7:25).

Iz ovih stihova proizlaze sledee karakteristike malog roga
koje potpuno prikazuju prirodu papske vlasti:
a) Na malom rogu su oi kao oi ovjeje. Oi su simbol inteligencije. Za razliku od varvarskih germanskih kraljeva, koji su bili
nepismeni, vlast predstavljena malim rogom odlikuje se pronicljivou i izvanrednom politikom vjetinom. To su zaista odlike
papske vlasti.
b) Mali rog uzdigao se iznad od drugih i razlikovao se od drugih.
Papstvo je u srednjem vijeku postalo vea sila od ostalih, i razlikovalo se od drugih, jer je bilo religijsko-politika sila.
c) On e govoriti velike stvari protiv Svevinjega. Izrazom velike stvari oznaene su papine ohole tvrdnje kojima sebi pripisuje
boansku ast i vlast. Katolika enciklopedija istie da papa uiva
toliko dostojanstvo i da je njegov poloaj toliko uzvien da on nije
samo ovjek, ve kao Bog i namjesnik Boji. On je krunisan trostrukom krunom, kao kralj neba i zemlje i niih predjela. (Prompta
Bibliotheca, vol. VI, pp. 25. 29). A u spisu Diktatus Papae, za koji
se smatra da ga je napisao papa Grgur VII, izmeu ostalog istaknuto je da svi vladari treba da ljube papi noge.
d) Ugnjetavae svece Svevinjega. Papstvo je tokom dugih
stolea progonilo sve one koje je smatralo jereticima: valdenane,
albigenze, bogumile, hugenote, itd.
e) Imae namjeru da promijeni vremena i zakon. Papstvo se
zaista usudilo da oskrnavi i sam Boji zakon. Ako itamo Deset
Bojih zapovijesti iz nekog katolikog katekizma, uoiemo da je u
njemu izostavljena druga zapovijest, a deseta podijeljena na dvije.
Papstvo istie promjenu etvrte Boje zapovijesti, to jest da je svetost Subote prenesena na nedjelju. Katolika enciklopedija tvrdi
~ 91 ~

da papa ima toliku vlast i mo da moe promijeniti boanski zakon, jer njegova vlast nije ljudska ve Boja, i on postupa kao Boji
namjesnik na zemlji sa punom vlau da svezuje i razrjeuje svoje
stado. (Prompta Bibliotheca, vol. VI, pp. 2529).
f) Njegova vlast trajae vrijeme, vremena i po vremena. Ovim
je odreena duina vremena sveopte vlasti malog roga.
Vrijeme u Bibliji znai jedna godina, vremena dvije godine i po vremena pola godine (vidi: vidi Danilo 4:16,23,25,32,34). To je ukupno tri i po godine ili 42 mjeseca odnosno 1260 dana (vidi: Otkrivenje 12:6,14; 13:5). U proroanstvu jedan dan znai jednu godinu
(vidi: 4. Mojsijeva 14:34: Ezekijel 4:6). Prema tome apsolutna vlast
malog roga, to jest papstva, mogla je da traje 1260 godina. Papska svjetska vlast poela je 538. godine, kada je car Justinijan priznao papu glavom nad svim crkvama i kad je, pobijedivi germanska
plemena u Sjevernoj Africi i Italiji, stvorio papi mogunost da vri
vjersku i politiku vlast. Ako godini 538. dodamo 1260 dolazimo u
1798. godinu. Te godine Napoleonov general Bertije uao je u Rim,
zarobio papu Pija VI, odveo ga u Francusku u kojoj je uskoro umro.
Tim aktom papstvo je zadobilo smrtnu ranu (Otkrivenje 13:39),
koja se uskoro iscijelila (Otkrivenje 13:12), to je oznailo promjenu strategije za djelovanje ove bogohulne sile.

~ 92 ~

15. DESET ZAPOVIJESTI

I OBREDNI ZAKONI
Bog je Izraelu dao tri razliita zakona: graanski, obredni i moralni zakon ili Deset zapovijesti. Treba znati da iako je moralni Zakon odraz Boje volje i Njegovog nepromjenljivog karaktera, i on
je, kao i svi ostali zakoni, dat palom ovjeku u uslovima grijeha.
Zbog toga se svi ovi zakoni prepliu i vezani su jedni uz druge.
Graanski zakoni odreivali su mnoga pitanja u vezi sa postojanjem izraelskog naroda kao posebne nacije. U okvir ovih zakona
ulazile su uredbe o raznim prestupima, o sudskom postupku, ekonomiji, itd. Mnogi propisi graanskog zakona zapravo su predstavljali proirenu primjenu zakona Deset zapovijesti. Isto tako, neka
od tih pravila bila su primjenljiva samo u teokratskom drutvu.
Ceremonijalni ili obredni zakon definisao je pravila obrednih
slubi, rtava i prinosa. Ovim zakonom odreeni su bili i praznici
koje je izraelski narod trebalo da svetkuje, osim Subote kao sedminog dana za odmor. Obredni zakon imao je privremeni karakter. rtve i praznici, koje je ovaj zakon propisivao, bili su simbol
Hristove slube i tipski prikaz Plana spasenja. Isusovom misijom,
ivotom, smru i vaskrsenjem, prestalo je prinoenje ivotinjskih
rtava, a time su prestale da vae i uredbe koje su ih propisivale.
~ 93 ~

Moralni zakon ili Deset zapovijesti je Boji zakon koji je dat naim praroditeljima jo u Raju, a obnovljen je na Sinaju (2. Mojsijeva
20:217). To je vjean, savren i nepromjenljiv zakon, Zakon koji
otkriva Boju volju i Boji karakter i odreuje na odnos prema
Bogu i blinjima.
I. MORALNI ZAKON
1. Sa naelima Moralnog zakona Bog je upoznao nae praroditelje u raju.
Prestup tog Zakona je grijeh (1. Jovanova 3:4). Eva je prestupila
ovaj Zakon, kada je uzabrala plod sa zabranjenog drveta. Vjerni
Boji ljudi, patrijarsi, imali su taj Zakon u svom srcu (1. Mojsijeva
26:5).
2. Bog je na gori Sinaju sveano proglasio Moralni zakon ili Zakon deset zapovijesti (2. Mojsijeva 20:117), napisao ga je na
dvije kamene ploe i zapovijedio Mojsiju da ga stavi u koveg.
Te zapovijesti Gospod je cijelom vaem zboru izgovorio na gori
jakim glasom iz ognja, oblaka i guste tame, i nita nije dodao.
Zatim ih je napisao na dvije kamene ploe koje mi je dao. (5.
Mojsijeva 5:22)
Ja sam siao s gore i stavio ploe u koveg da tamo i
ostanu, kao to mi je Gospod zapovijedio. (5. Mojsijeva 10:5)
3. Taj Zakon je savren, svet, pravedan, dobar i vjean.
Zakon je Gospodnji savren, duu krepi. Opomena je Gospodnja pouzdana, daje mudrost neiskusnome. (Psalam 19:7)
Tako, dakle, Zakon je svet, i zapovijest je sveta i pravedna i
dobra. (Rimljanima 7:12; Psalam 119:142,152; Matej 5:1719)
~ 94 ~

4. Taj zakon otkriva grijeh. On je duhovno ogledalo koje pokazuje nae duhovno stanje.
Dakle, ta emo rei? Da li je Zakon grijeh? Nipoto! Ali nikada
ne bih shvatio ta je grijeh da nije bilo Zakona. I ne bih shvatio
ta je pouda da Zakon nije rekao: Ne poeli! (Rimljanima 7:7;
Jakov 1:2325)
5. Taj zakon bie mjerilo na nebeskom sudu.
Jer ko se god u potpunosti dri Zakona, a onda prekri samo
jednu odredbu, kriv je kao da je sve prekrio. Jer onaj koji je rekao: Ne uini preljubu, rekao je i: Ne poini zloin ubistva. Ako
dakle ne uini preljubu, a poini zloin ubistva, kriv si za prestupanje zakona. Govorite i postupajte kao oni koji oekuju da
e im biti sueno po zakonu slobode. (Jakov 2:1012)
II. OBREDNI ZAKON
Obredni zakon bio je dat zbog grijeha i posle pojave grijeha na
naoj planeti. Moralni zakon otkrivao je grijeh, a ceremonijalni zakon ukazivao je na Spasitelja kao na lijek za grijeh.
1. Patrijarsi su jo prije Mojsija prinosili krvne rtve, koje su
predstavljale Hristovu rtvu.
Posle nekog vremena, Kain je prinio Gospodu prinos od plodova zemlje. A Abel je prinio od prvina svog stada, zajedno sa
salom. Gospod je s naklonou pogledao na Abela i na njegov
prinos, a na Kaina i na njegov prinos nije pogledao s naklonou. (1. Mojsijeva 4:35; vidi: 1. Mojsijeva 8:20-22; Jov
1:4,5)
~ 95 ~

2. Bog je kasnije dao izraelskom narodu preko Mojsija itav

sistem obrednih propisa, kojima je bila ureena sluba u zemaljskom svetilitu.
Ovaj obredni zakon je odreivao kakve rtve treba prinositi i
koje praznike treba svetkovati pored Subote.
Kad je neko zgrijeio, morao je da prinese ivotinju na rtvu.
Prethodno bi ispovijedao svoj grijeh nad glavom te ivotinje. Tada
je svetenik krvlju zaklane ivotinje izvrio za grenika pomirenje
(vidi: 3. Mojsijeva 4:2731). Svaka rtva je upuivala na Hrista i na
Njegovu stvarnu slubu pomirenja.
Izraelci su osim krvnih rtava prinosili jestivne rtve i rtve od
pia ili naljevne rtve (3. Mojsijeva 2:1,2,5,9; 4. Mojsijeva 28:37).
Obrednim zakonom bili su propisani i praznici: Pasha, Praznik
prijesnih hlebova, Pedesetnica, Praznik truba, Dan oienja i Praznik sjenica (3. Mojsijeva 23. glava). Poto su ovi praznici bili neradni, oni su jo nazivani godinjim subotama osim ili pored subota Gospodnjih ili sedminih subota (3. Mojsijeva 23:36-38).
Ovih obrednih ili godinjih subota bilo je sedam (3. Mojsijeva
23:8,21,24, 28,39).
3. Ovaj obredni zakon je vaio do Hristove smrti na krstu. Hrist
ga je svojom rtvom, ukinuo:
I izbrisao pisani dokument koji je svojim odredbama bio protiv
nas, koji nam se protivio, uklonivi ga s puta i pribivi ga na krst.
Svukao je vladare i vlasti, javno ih pokazavi, trijumfujui nad
njima na njemu [krstu]. Zato neka vas niko ne osuuje zbog jela
i pia, bilo kao dio praznika ili mladina ili abata, jer je to samo
sjenka onoga to dolazi, tijela Hristova. (Koloanima 2:1417)
U ovom je stihu najvanija rije sjenka. Ta rije je klju za pra~ 96 ~

vilno razumijevanje cijelog pasusa. Sve elementi koje apostol nabraja u 16. stihu su sjenka ili slika stvarnosti koja je u Hristu. Subota, sedmi dan sedmice, nije sjenka. Ona je data u Raju prije
pojave grijeha i uspomena je na Stvoritelja i Njegovo djelo stvaranja, a ne simbol Hrista koji je trebalo da doe. Samo rtve i godinji
praznici su sjenka, jer su dati posle pojave grijeha i predstavljali
su Hristovu rtvu i Njegovu slubu za otkup svijeta.
4. Ukidanje obrednog zakona prorekao je prorok Danilo.
I on e tokom jedne sedmice potvrditi savez sa mnogima, a u
polovini te sedmice ukinue rtvu i rtveni dar. (Danilo 9:27;
prvi dio)
Smru na krstu Hrist je ukinuo rtve i prinose koje je propisivao
obredni zakon. Kad je Isus umro, zavjesa u Hramu razderala se odozgo do dolje, ime je Bog pokazao da hramska sluba nema vie
nikakvu svrhu (Matej 27:50,51).
III. UPOREENJE MORALNOG I OBREDNOG ZAKONA
Sledee uporeenje jasno pokazuje razliku izmeu Moralnog i
obrednog zakona:
BOJI MORALNI ZAKON
ILI DESET ZAPOVIJESTI
Naziva se carski (Jakov 2:8)
Izgovorio ga je Bog (5. Mojsijeva
4:12,13)
Napisao ga Bog na dvije kamene
ploe (2. Mojsijeva 24:12)
Bio je stavljen u koveg (2. Mojsijeva 40:20)

CEREMONIJALNI (MOJSIJEV)
ILI OBREDNI ZAKON
Naziva se pismo uredbe (Koloanima 2:14; Efescima 2:15)
Izgovorio ga je Mojsije (3. Mojsijeva 1:1-3)
Napisao ga Mojsije u knjigu (2.
Dnevnika 35:12)
Bio je stavljen pored kovega (5.
Mojsijeva 31:24-26)

~ 97 ~

Boji zakon je savren (Psalam

19:7)
Boji zakon je vjean (Psalam 11:7;
Matej 5:17)
Boji zakon otkriva grijeh (Rimljanima 3:20; 7:7)

Obredni zakon ne moe nikoga usavriti (Jevrejima 7:19)

Obredni zakon je prikovan na krst
(Efescima 2:15; Koloanima 2:14)
Obredni zakon bio je dat zbog grijeha (3. Mojsijeva 3:7)

IV. NA ODNOS PREMA MORALNOM ZAKONU

Boji zakon otkriva nam svu grenost i upuuje nas Isusu koji
Jedini moe da nam oprosti grijehe. Ako grijehe priznamo i ostavimo, on e nam oprostiti i oistie nas od svake nepravde (1. Jovanova 1:9). Ako se Hristu potpuno predamo, ako svoju volju potinimo Njegovoj volji, On e nam dati silu koja e nas osposobiti
da ivimo po Bojoj volji. Hrist e svoj zakon napisati na naem
srcu:
Jer ovo je savez koji u sklopiti s Izraelovim domom posle tih
dana, kae Gospod. Svoje zakone staviu u njihov um i upisau
ih u njihova srca. Biu njihov Bog, i oni e biti moj narod.
(Jevrejima 8:10; Psalam 119:11)
Tada emo iz ljubavi prema Bogu ivjeti u skladu sa Bojim zakonom.
Jer ljubav prema Bogu znai drati njegove zapovijesti, a njegove zapovijesti nisu teke. (1. Jovanova 5:3)
Boja rije naziva srenima (blagoslovenima) sve one koji su
kroz Hrista dobili oprotenje grijeha, koji razmiljaju o Bojem zakonu i u Bojoj milosti ga dre (Psalam 32:1; 1:1,2; Jakov 2:10-12).

~ 98 ~

16. STARI I NOVI SAVEZ

Kad se govori o Starom i Novom savezu obino se misli na nadahnute knjige koje su pisane prije Hrista (Stari savez) i na one
koje su pisane posle Hrista (Novi savez). Sve knjige Staroga i Novoga saveza su Boja rije, jer su ih pisali proroci i apostoli, nadahnuti Svetim Duhom (2. Petrova 1:21).
Meutim, izrazi stari i novi savez imaju jo jedno znaenje,
znaenje ugovor. U Svetom pismu esto nailazimo izraze stari
savez (ili zavjet u starim prevodima) i novi savez. Veoma je
vano da shvatimo sutinu ova dva saveza u kontekstu Bojeg
plana spasenja.
I. STARI SAVEZ
1. O koja dva saveza (ugovora) govori Sveto pismo?
Kad kae novi savez, onaj prethodni ini zastarjelim. A ono
to je staro i zastarjeva, blizu je nestanka. (Jevrejima 8:13)
2. Kako su jo oznaena ova dva saveza?
Jer da je onaj prvi savez bio bez mane, ne bi bio potreban
drugi. (Jevrejima 8:7)
~ 99 ~

3. ta je predstavljao stari savez?

Stari savez je bio ugovor koji je Bog nainio sa izraelskim narodom poto ga je izveo iz egipatskog ropstva. Predmet ugovora bio
je Zakon Deset zapovijesti, koji je Bog objavio na Sinaju. On se
zasnivao ne samo na obavezi vrenja Zakona, ve i na obrednim tj.
krvnim rtvama (vidi: Jevrejima 9:18-22). Meutim, Boji narod se
nalazio pod uslovima starog saveza jo od Pada u grijeh, od prve
rtve koju je prinio sam Gospod (vidi: 1. Mojsijeva 3:21,15).
4. Kakvo obeanje je Bog dao Izraelcima ako odre Njegov savez?
A sada, ako budete dobro sluali moj glas i drali se mog saveza, biete moje blago izmeu svih drugih naroda, jer je sva
zemlja moja. I biete mi carsko svetenstvo i sveti narod. To su
rijei koje treba da kae Izraelovim sinovima. (2. Mojsijeva
19:5,6)
5. ta su Izraelci po tom ugovoru bili duni da dre?
Gospod vam je progovorio i objavio vam je svoj savez i zapovijedio vam da ga drite - Deset zapovijesti, koje je zatim napisao na dvije kamene ploe. A meni je tada Gospod zapovijedio
da vas pouim propisima i zakonima, da postupate po njima u
zemlji u koju idete da je zauzmete. (5. Mojsijeva 4:12,13)
Narod se sa svoje strane obavezao na poslunost (vidi: 2. Mojsijeva 24:3,7)
6. ime je bio potvren prvi savez?
Jer kad je Mojsije svem narodu izgovorio sve zapovijesti Zakona, uzeo je krv junaca i jaraca s vodom i skerletnom vunom i

~ 100 ~

isopom i pokropio i knjigu i sav narod, govorei: Ovo je krv saveza kojim vas je Bog obavezao. (Jevrejima 9:19,20; vidi: 2.
Mojsijeva 24:58)
etrdeset dana posle sklapanja saveza, Izraelci raskidaju ovaj
ugovor (vidi: 2. Mojsijeva 32. glava). ta je bio uzrok tako brzom
krenju ugovora? Izraelci nisu poznavali svoje srce. Nisu osjeali
potrebu za Bojom milosti i pomoi, koja im je bila neophodna da
bi odrali Boji zakon. Zato su tako lako i obeali da e biti posluni. Oni su znali da je ovaj ugovor bio dobar i koristan za njih,
ali nisu uvidjeli da njihova vlastita snaga nije dovoljno jaka za to i
da bez Boje pomoi nee uspjeti. Ovo razoaranje trebalo je da
ih dovede do Hrista, jer je bilo potrebno da naue i zapamte da
nema spasenja ako se ovjek oslanja samo na sebe. Niko ne moe
drati zakon bez Boje pomoi (Rimljanima 8:7).
Iskustvo Izraelaca treba da poslui za pouku. Mi treba da budemo svjesni svoje slabosti. Nemojmo zaboraviti da nam je uvijek potrebna boanska sila, koja e nas osposobiti da pobijedimo
svako zlo i odrimo Boji zakon.
7. Sutina Starog saveza
Prema Bibliji, jo prije stvaranja svijeta i naeg univerzuma, Otac i Sin su se u nebeskom savjetu meusobno zavjetovali da e
Sin (na zemlji utjelovljen kao Isus Hrist), ukoliko se stvorena moralna bia alternativno odlue da ne ostanu odani Bogu i padnu u
grijeh, zauzeti mjesto grenika, ponijeti njegovu zakonsku krivicu
i rtvovati se, kako bi ovjek mogao dobiti oprotenje i ansu za
povratak prvobitnog statusa (Efescima 1:4-7; 1. Jovanova 2:2; Jovan 3:16). Taj Plan spasenja aktiviran je odmah nakon pada
ovjeka u grijeh (vidi 1. Mojsijeva 3. glava).
~ 101 ~

Dakle, Bog je naim praroditeljima obeao Spasitelja od grijeha

i smrti, a do Njegovog dolaska, uspostavio uslove Saveza kroz
vjeru u obeanog Spasitelja, koja se imala praktikovati dranjem
moralnog Zakona i obrednim sistemom ivotinjskih rtava, prinosa i praznika. Cilj ovakvog praktikovanja vjere bilo je tipsko (simbolino) prikazivanje budueg Spasitelja, Plana spasenja i neprekidna potreba za pokajanjem i oprotenjem radi odravanja ivog
odnosa sa Bogom.
Taj Savez Boga i ovjeka potvren je krvlju nevinih ivotinja (2.
Mojsijeva 24:3-8), ali je sutina bila vjera u budueg Spasitelja,
stvarne nevine rtve i Posrednika, koja je prinesena za spasenje
ovjeka jednom zauvijek (Jevrejima 9. glava).
II. NOVI SAVEZ
1. Zato novi savez?
Mnogo vjekova kasnije, Hristovim roenjem, ivotom, smru i
vaskrsenjem, Boji savez sa ljudima je ratifikovan ili obnovljen
(vidi Jeremija 31:31-33) i zato se naziva Novi Savez, jer vie nije
zasnovan na krvlju ivotinja, ve na Hristovoj krvi. Pogled vjere vie
nije na budueg Spasitelja na kog su ukazivali obredi, kao to je to
bilo u starosavezno vrijeme, ve vjera u Spasitelja koji je u realnosti obavio misiju kao Iskupitelj ovjeanstva. Hristov dolazak na
zemlju ispunio je starosavezni obredni sistem. Svetenika sluba
okonana je u velikom Antitipu ispunjenju simbolike (Danilo
9:27; Efescima 2:15; Koloanima 2:16-17), jer je Hrist nakon svog
vaskrsenja otpoeo novu fazu Plana spasenja ili stvarnu provosveteniku slubu u nebeskoj Svetinji (vidi Jevrejima poslanicu), to od tada nadalje iskljuuje sve navodne ovjekove
~ 102 ~

posrednike pred Bogom u vidu zemaljskog svetenstva ili drugih

entiteta (1. Timoteju 2:5; Jevrejima 4:14-16).
Blagoslovi Saveza sa Bogom zasnivaju se na Bojoj milosti u
opratanju grijeha i obeanju vjenog ivota, ali Bog ne moe ni u
najmanjoj mjeri omalovaiti ili preinaiti svoj Zakon, koji je izraz
Njegovog karaktera, tako da su uslovi pod kojima se oprataju grijesi i nasleuje vjeni ivot uvijek isti, a to je vjera u Spasitelja i
Posrednika Isusa Hrista (Jovan 3:16, 11:25; Rimljanima 10:9).
ovjek svojim ivotom i ponaanjem pokazuje da li ima pravu
vjeru, odnosno da li potuje Boje uslove ili ne (Jovan 14:15; 1. Jovanova 5:3; Matej 6:8; Jeremija 9:24; 5. Mojsijeva 11:1).
Kao to moemo zakljuiti, postoji jedan Savez izmeu Boga i
grenog ovjeka, a termini stari i novi oznaavaju faze Plana
spasenja i osnove ulaska u Savez sa Bogom. Nije, dakle, jedan dio
knjiga iz Biblije zastario (Stari Savez), da bi bio zamijenjen novim
kanonom, ve Plan spasenja tee linearno i mi ga trebamo pratiti
vjerom, umjesto odravanja statusa kvo (kao to je insistiranje na
Starom Savezu zasnovanom na obrednoj slubi) ili, jo gore, negiranja i omalovaavanja njegovih odreenih faza ili samog Bojeg
Zakona (problem tzv. hrianskog svijeta).
2. ta je Bog obeao da e uiniti pod Novim savezom?
A ovo je savez koji u sklopiti s Izraelovim domom posle tih
dana, govori Gospod. Svoj zakon staviu u njih i upisau ga u
njihova srca. Biu njihov Bog, i oni e biti moj narod. (Jeremija
31:33)
Meutim, ovo je proces koji se odnosi na konano oienje od
grijeha i osloboenje Bojeg naroda, to svjedoi tekst u nastavku:
Nee vie prijatelj prijatelja uiti niti brat brata, govorei: Upoznajte Gospoda! Jer e me svi poznavati, od najmanjeg do
~ 103 ~

najveeg, govori Gospod. Oprostiu im njihov prestup i vie se

neu sjeati njihovog grijeha. (Jeremija 31:34)
3. Ko je Posrednik Novog saveza?
A sada je Isus dobio slubu koja je uzvienija od one prethodne,
pa je postao posrednik saveza koji je isto tako bolji od onog
prethodnog, saveza koji je zakonski utemeljen na boljim obeanjima. (Jevrejima 8:6)
Posrednik novog saveza je Hrist. Prvi savez bio je utvren na
ivotinjskom krvlju; dok je novi utvren na boljim obeanjima,
na stvarnosti oienja grijeha u Hristu (vidi: Jevrejima 9. glava).
4. ta ini stvarnu razliku ivljenja pod Starim i Novim savezom?
Samo progres Plana spasenja. Mi moramo slijediti Boji plan,
kako u smislu saveza sa Bogom tako i istorijski (vidi: Otkrivenje
14:4).
5. Kako postajemo sudionici trajnog Saveza sa Bogom?
to je roeno od tijela, tijelo je, a to je roeno od Duha, duh
je. Ne udi se to sam ti rekao: Morate ponovo da se rodite.
(Jovan 3:6,7)
Izraz ponovo roditi odnosi se na konaan ishod duhovnog
procesa prihvatanja Bojeg Plana spasenja. Vano je zapaziti da se
novoroenje ne deava prilikom obraenja ili krtenja, ve duhovno zaee u novi ivot (grki pojam genao moe da znai i
jedno i drugo).
Dalje slijedi duhovni rast i napokon, o vaskrsenju, primanje konanog obeanja novog ivota.

~ 104 ~

17. POKAJANJE I OBRAENJE

ovjek je po svojoj prirodi grean. On se raa sa grenim nasleem, sa sklonou ka grijehu, i tokom godinama jo vie poveava
svoju grenost.
Nai grijesi nas odvajaju od Boga (Isaija 59:1,2) i navlae gnjev
Boji na nas (Rimljanima 1:18) Prirodno je zato da se pitamo: kako
se ovjek moe vratiti Bogu? Kako se ovjek moe pomiriti s Bogom? Drugim rijeima, kako se moe spasiti?
Isus istie da je obraenje uslov spasenja. Svojim uenicima ovako je rekao: Istinu vam kaem: ako se ne obratite i ne postanete
kao djeca, neete ui u Carstvo nebesko. (Matej 18:3)
Takvu nauku propovijedali su i apostoli. Apostol Petar u svojoj
uvenoj propovijedi rekao je sakupljenom mnotvu: Pokajte se
dakle i obratite se da se izbriu vai grijesi. (Djela 3:19)
I. POKAJANJE
Pravo pokajanje je temeljita promjena u odnosu na grijeh i na
Boga. To je iskreno aljenje zbog uinjenih grjehova i naputanje
istih.
1. Kakav je svaki ovjek po svom tjelesnom roenju?
~ 105 ~

 Svi smo mi postali kao neisti, i sva je naa pravda kao prljava
haljina; svi kao lie uvenusmo, i nae izopaenosti odnijee nas
kao vjetar. (Isaija 64:6)
Jer svi su sagrijeili i lieni su Boje slave. (Rimljanima 3:23;
Galatima 5:1921)
Oni koji ne prouavaju Boju rije i koji ne poznaju Boji zakon
ne mogu znati koliko su greni. Samo Sveti Duh u skladu sa Bojom
rijei i Bojim zakonom moe da nas probudi i osvjedoi o naoj
grenosti. (Jovan 16:7,8)
2. Boja dobrota vodi grenika pokajanju.
Ili moda prezire bogatstvo njegove dobrote i uzdrljivosti i
dugog trpljenja, ne shvatajui da te Boja dobrota vodi do pokajanja? (Rimljanima 2:4; Luka 5:32)
3. Primjer pokajanja.
Zatim je rekao: Jedan ovjek je imao dva sina. Mlai je rekao
ocu: Oe, daj mi dio imanja koji mi pripada. I on im je podijelio
imetak. Posle nekoliko dana mlai sin je pokupio sve, otputovao
u daleku zemlju i tamo rasuo svoj imetak ivei raskalano. Kad
je sve potroio, nastala je velika glad irom te zemlje i on je poeo da oskudijeva. ak je otiao i nagovorio jednog graanina
te zemlje da ga uzme za najamnika, a ovaj ga je poslao na svoja
polja da uva svinje. elio je da se nasiti rogaima koje su jele
svinje, ali mu ih niko nije davao. Kad se urazumio, rekao je: Koliko najamnika kod mog oca ima hljeba u izobilju, a ja ovdje umirem od gladi! Ustau, otii u svome ocu i rei u mu: Oe,
zgrijeio sam nebu i tebi. Nisam vie dostojan da se zovem tvojim sinom. Primi me kao jednog od svojih najamnika. I ustao je
i poao svom ocu. Dok je jo bio daleko, otac ga je ugledao i
saalio se, pa je potrao, zagrlio ga i izljubio. Tada mu je sin
~ 106 ~

rekao: Oe, zgrijeio sam nebu i tebi. Nisam vie dostojan da se

zovem tvojim sinom. Primi me kao jednog od svojih najamnika.
A otac je rekao svojim slugama: Brzo, iznesite najbolju haljinu
i obucite ga! Stavite mu prsten na ruku i obujte mu sandale. Dovedite ugojenog junca i prigotovite ga, pa da jedemo i veselimo
se, jer mi je ovaj sin bio mrtav i oiveo je, bio je izgubljen i naen
je! I poeli su da se vesele. (Luka 15:1124)
Pokajanje znai naputanje grijeha i povratak Bogu.
4. ovjek svojom silom ne moe da pobijedi grijeh.
Moe li Etiopljanin promijeniti kou svoju ili ris are svoje? Moete li vi initi dobro nauivi se initi zlo? (Jeremija 13:23; Rimljanima 8:7)
Nijedan ovjek ne moe sam, svojom silom, pobijediti grijeh.
On se, istina, moe odrei mnogih tetnih navika, ali da bi mogao
da pobijedi silu grijeha, i da bi ivio novim ivotom, u skladu sa
svetim Bojim zakonom, potrebno je da na srce djeluje jedna via
sila, da u njega doe jedan ivot od gore. Ta sila je Hrist (Jovan
15:5).
5. Roenjem od od Svetoga Duha i kroz Boju rije, postajemo
novi ljudi, sposobni da ivimo u skladu sa Bojom voljom.
Isus mu na to ree: Zaista, zaista, kaem ti, ako se neko ponovo ne rodi, ne moe vidjeti Boje carstvo. Isus odgovori:
Zaista, zaista, kaem ti, ako se neko ne rodi od vode i Duha, ne
moe ui u Boje carstvo. Ne udi se to sam ti rekao: Morate
ponovo da se rodite. (Jovan 3:3,5,7)
Roenjem od naih biolokih roditelja mi nasleujemo njihovu
grenu prirodu, a roenjem odozgo, od nebeskog roditelja,
postajemo uesnici boanske prirode (2. Petrova 1:4). Bog nas preporaa i zainje u nov ivot Duhom Svetim i svojom Rijeju ako tu
~ 107 ~

Rije vjerom primimo u svoja srca i odluimo da ivimo po njoj.

Jer niste ponovo roeni iz raspadljivog nego iz neraspadljivog
sjemena, rijeju ivog i vjenog Boga. (1. Petrova 1:23)
6. Kakvo je obeanje dato onima koji su se potpuno predali
Bogu?
Dakle, ako je neko u Hristu, on je novo stvorenje. Ono to je
staro prolo je, i evo, novo je nastalo. (2. Korinanima 5:17)
II. ODNOS IZMEU POKAJANJA I OBRAENJA
Pokajanje ili unutranja iskrena promjena, praena je i spoljanjom promjenom novim ivotom. Novi ivot koji je ishod pokajanja, Sveto pismo naziva obraenjem (Djela 15:3).
Ne treba zamijeniti pokajanje s obraenjem. Pokajanje je moralni uzrok obraenja, ono prethodi obraenju.
Obratiti se znai okrenuti se promijeniti pravac kretanja.
Obratiti se znai okrenuti se od grijeha prema Bogu. Odrei se
grijeha to je pokajanje, a obraenje Bogu je vjera kojom se dua
potpuno oslanja na Hrista i ivi po Bojoj volji (Efescima 2:8,9).
1. Pokajanje obuhvata:
a) Uvianje svoje grenosti: Tada se urazumio. (Luka 15:17)
b) alost zbog grijeha: To ih je pogodilo u srce. (Djela 2:37;
Matej 26:75)
c) Priznanje grijeha: Ko krije grijehe svoje nee biti srean, a ko
priznaje i ostavlja dobie milost (Prie 28:13; Psalam 51:37; 1.
Jovanova 1:9)
Sveto pismo ne ui da treba grijehe ispovijedati sveteniku.
Ispovijest na uvo uvedena je u 13. vijeku, na saboru u Lateranu
1215. godine. Kroz sistem ispovijedanja, kler kontrolie vjernike.
~ 108 ~

Grijeh uinjen protiv svoga blinjega treba najprije njemu da

priznamo a potom Bogu, jer ne postoji grijeh kojim Boga ne vrijeamo.
d) Koliko nam je god mogue treba da budemo spremni da nadoknadimo tetu koju smo nanijeli blinjemu: Evo, Gospode, pola
svoje imovine dajem siromanima, i svima koje sam lano optuio
da bih iznudio novac vraam etvorostruko. (Luka 19:8)
e) Naputanje grijeha. Odbacite od sebe sve svoje prestupe
u kojima ste zgrijeili, i nainite novo srce i novi duh. Zato da
mrete, dome Izraelov? (Ezekijel 18:31,32, 2023)
2. Vjera obuhvata:
a) Primanje Hrista za linog Spasitelja: A onima koji su ga primili dao je pravo da postanu djeca Boja. (Jovan 1:12)
Apostol Jovan naglaava da je odluujui inilac spasenja u naim rukama. Svi koji Hrista priznaju i vjeruju postaju djeca Boja.
b) Predanje i poslunost Hristu. I savrivi se, postao je svima
koji su mu posluni uzrok vjenog spasenja. (Jevrejima 5:9)
Vjera i poslunost vode spasenju. Mi ne zasluujemo spasenje
poslunou, ali poslunost je rod prave vjere.
III. RODOVI OBRAENJA
Obraen ovjek ivi novim ivotom. Njegov karakter svaki dan
postaje sve sliniji Hristovom karakteru. On raa duhovne rodove.
A rod Duha je: ljubav, radost, mir, trpljenje, ljubaznost, dobrota,
vjera, blagost, samosavladavanje A oni koji pripadaju Hristu Isusu razapeli su tijelo zajedno sa strastima i poudama tijela. (Galatima 5:22,23; 1. Jovanova 2:26)
Obraen ovjek svaki dan sa Hristom umire grijehu i grenoj prirodi.
~ 109 ~

 Sa Hristom se razapeh. Ne ivim vie ja, nego Hristos ivi u

meni. Jer ivot koji sada ivim u tijelu, ivim vjerom Sina Bojeg,
koji me je volio i predao sebe za mene. (Galatima 2:19,20; 1.
Korinanima 15:31)
Ljudi koji su uvidjeli svu teinu grijeha, bie vrsto odluni da
vie ne grijee. Oni e se sada pitati: ta da inim? Oni e rado
priznati svoju krivicu i aliti zbog grijeha koji su uinili (Psalam
38:18; 2. Korinanima 7:810) U trenutku kada su odluili da vie
ne grijee, ljudima e se pridruiti najvei Pomonik Sveti Duh.
To je najvea sila kojom ovjek moe da raspolae. Ljudi koji su
ovako doivjeli silu Svetoga Duha posluae svaki Boji savjet, svjesni da se samo tako mogu spasiti i prestati da grijee.
Obraen ovjek ima zakon Boji napisan u svom srcu i ivi u
skladu sa njim (Jevrejima 8:10).
Dau vam novo srce i u vas u nov duh staviti. Izvadiu iz vaeg
tijela kameno srce i dau vam mesno srce. Staviu u vas svoj
Duh, pa ete ivjeti po mojim propisima i draete se mojih zakona i izvravaete ih. (Ezekijel 36:26,27)
Put spasenja je uzan put. Samo oni koji su iskusili pravo pokajanje i obraenje nalaze se na tom putu. Isus nas poziva na taj put.
Uite kroz uska vrata. Jer, iroka su vrata i prostran put koji vodi
u propast, i mnogo je onih koji kroz njih ulaze. O kako su uska vrata
i tesan put koji vodi u ivot, i malo je onih koji ga nalaze. (Matej
7:13,14) Da li ste voljni da mu se odazovete ovom pozivu. Uinite
to jo sada, jer je sada vrijeme milosti i dan spasenja! (Jevrejima
3:7,8; 2. Korinanima 6:2)

~ 110 ~

18. HRIST ELI DA IVI U VAMA

Hrianski ivot predstavlja linu zajednicu sa Hristom. Mi moemo biti pravi Hristovi sledbenici samo ako smo upoznali Hrista,
Njemu se predali i ako smo stalno s Njim u vezi (Jovan 17:3).
Kad neko upozna Hrista i doivi pravo pokajanje i obraenje, u
njemu se zbiva potpuna promjena. On postaje drugaiji ovjek
novi ovjek. Apostol Pavle ovako objanjava ta se zbiva u onome
koji prolazi kroz ovo iskustvo: Sa Hristom se razapeh. Ne ivim
vie ja, nego Hristos ivi u meni. Jer ivot koji sada ivim u tijelu,
ivim vjerom Sina Bojeg, koji me je volio i predao sebe za mene.
(Galatima 2:20)
I. HRIST SVOJIM SVETIM DUHOM IVI U NAMA
1. Koje dragocjeno obeanje je Hrist dao uenicima prije nego
to se vratio svome Ocu?
I ja u zamoliti Oca i on e vam dati drugog utjeitelja da bude
s vama uvijek, a to je Duh istine, koga svijet ne moe primiti, jer
ga ne vidi i ne poznaje. A vi ga poznajete, jer stoji i bie u vama.
Neu vas ostaviti kao siroie. Doi u k vama. (Jovan 14:1618)
~ 111 ~

Duh Boji naziva se ovdje drugim Utjeiteljem, to znai da je

Isus bio prvi Utjeitelj. Za rije utjeitelj u grkom originalu stoji
izraz parakletos to znai onaj koji je pozvan da stoji pored nekog ko je u nevolji da mu prui potrebnu pomo. Duh Sveti je Boji
i Hristov duh. On je Hristov zamjenik na Zemlji. Duh Boji obezbjeuje prisustvo Oca i Sina tamo gdje oni nisu prisutni kao linosti.
To je znaenje Isusovih rijei da nee ostaviti uenike kao siroad.
2. Zato je bilo potrebno da se Isus vrati k Ocu?
Za vae je dobro to ja odlazim. Jer ako ne odem, utjeitelj nee
doi k vama, ali ako odem, poslau ga k vama. (Jovan 16:7)
Ogranien ljudskom prirodom, Hrist nije mogao da bude kao
linost na svakom mjestu. Zato je bilo bolje za uenike da on ode
Ocu i da im poalje svog Duha na Zemlji.
3. Kakav odnos treba da postoji izmeu Svetog Duha i nas?
Isus mu je odgovorio: Ako me neko voli, drae moje rijei, i
moj Otac e ga voljeti, i doi emo k njemu i prebivaemo s
njim. (Jovan 14:23)
I koji dri zapovijesti njegove u njemu stoji, i on u njemu. A mi
po Duhu koji nam je dao znamo da on stoji u nama. (1. Jovanova 3:24)
Ovdje je objanjena velika tajna. Bog i Hrist stanuju u nama
kroz svoga Duha. On je takoe dao uenicima obeanje: I evo, ja
sam uvijek sa vama, sve do svretka ovog doba. (Matej 28:20)
Ova obeanje mogue je ispuniti samo na gore naveden nain.
4. Kada je Hrist hrianima poslao svog Duha?
Na dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istom mjestu jednoduno. Odjednom je nastala huka s neba kao kod naleta jakog
~ 112 ~

vjetra, i ispunila je cijelu kuu u kojoj su sjedili. Tada su ugledali

neto poput plamenih jezika, koji su se razdijelili, i po jedan je
siao na svakog od njih. Svi su se ispunili Svetim Duhom i poeli
da govore raznim jezicima, kako im je Duh davao da govore.
(Djela 2:14)
Pedesetnica im je potvrdila pojavu Utjeitelja, o kome je Isus
rekao da e On u vama biti Hrist je preko Duha trebalo ubudue neprekidno da prebiva u srcu svoje djece. Njihovo jedinstvo
sa Njim postalo je tako prisnije nego kada je lino bio sa njima.
Vidjelo, ljubav i sila Hrista, koji je prebivao u njima, zraili su iz njih,
tako da ljudi koji su ih posmatrali, divili znajui da su bili sa Isusom. (Put Hristu, str. 59; izdanje 2008)
II. RAD SVETOGA DUHA I NJEGOVI RODOVI
1. ta je po Hristovim rijeima zadatak Svetoga Duha?
A kad on doe, razotkrie svijetu ta je grijeh, i pravednost, i
sud. (Jovan 16:8)
Ovdje je istaknut trostruk zadatak Svetog Duha. (1) Kada se
srce pokori uticaju Bojeg Duha, tada se savjest budi, a grenik
uspijeva da razazna neto od dubine i svetosti Bojeg uzvienog
zakona Grenik je svjestan Jehovine pravednosti. (Put Hristu,
str. 18, izdanje 2008.) (2) Sveti Duh nas osvjedoava u to ta je
pravednost i podstie nas da inimo pravdu ako elimo da postanemo Hristovi sledbenici (5. Mojsijeva 6:25; Mihej 6:8). (3) Sveti
Duh nas osvjedoava o sudu koji e doi.
2. ta jo predstavlja rad Svetog Duha?
A utjeitelj, Sveti Duh, koga e Otac poslati u moje ime, on e
vas pouiti svemu i podsjetie vas na sve to sam vam govorio.
~ 113 ~

(Jovan 14:26)
Ali kad doe on, Duh istine, uputie vas u svu istinu. (Jovan
16:13; prvi dio)
Duh Sveti je jedini uspjeni Uitelj boanske istine. On otkriva
zabludu i izgoni je iz srca, a istinu urezuje u srce. Kroz Sveto pismo,
koje je istina, Duh Sveti nas isti, usavrava i sve vie usklauje sa
Bojom voljom. Duh Sveti ini da djelo koje je Spasitelj vri za nas
bude za na napredak. Sveti Duh isti srce, i doprinosi da vjernik
postane uesnik Boje prirode (Jovan 3:5,6; 1. Petrova 1:23; 2.
Petrova 1:4). Hrist je dao svoga Duha da pobijedimo sve naslijeene i steene sklonosti ka zlu i primimo peat Bojeg karaktera.
3. Koje rodove Duh Sveti donosi i u naem ivotu?
A rod Duha je: ljubav, radost, mir, trpljenje, ljubaznost,
dobrota, vjera, blagost, samosavladavanje. (Galatima 5:22,23)
4. Za kakav posao nas Duh Sveti osposobljava?
Nego ete primiti snagu kad Sveti Duh doe na vas i biete mi
svjedoci u Jerusalimu, po cijeloj Judeji i Samariji i sve do kraja
zemlje. (Djela 1:8)
Spasenje koje smo primili u Isusu Hristu je tako neobino iskustvo da o tome ne moemo utati, ve neizmjerno elimo da i drugima o njemu govorimo. Duh Sveti nas ini Hristovim svjedocima.
III. TAJNA HRIANSKOG RASTENJA
1. ime je Isus uporedio nae duhovno rastenje?
Jo je rekao: Boje carstvo je kao kad ovjek baci seme na
zemlju, i nou spava i danju ustaje, a seme nie i raste, a da on
i ne zna kako. Zemlja sama od sebe donosi plod - prvo stabljiku,
~ 114 ~

zatim klas i na kraju puno zrno u klasu. A im plod sazri, on zamahuje srpom, jer je dolo vrijeme za etvu. (Marko 4:2629)
Nicanje semena i razvijanje biljke i na kraju sazrijevanje roda,
je divna slika Bojeg djela milosti u srcu slika duhovnog rastenja.
Biljka i dijete rastu primajui iz okruenja ono to slui njihovom ivotu samo pomou ivotnih snaga koje utiu na njih, a to
su vazduh, sunevu svjetlost i hranu. Ono to darovi prirode znae
ivotinji i biljki, to je Hrist onima koji se uzdaju u Njega. (Put Hristu, str. 54; izdanje 2008)
2. Sa kojom biljkom je Isus uporedio svoj odnos sa Ocem?
Ja sam pravi okot, a moj Otac je vinogradar. (Jovan 15:1)
3. Kakvu je duhovnu pouku Isus izvukao iz okota da bi pokazao kako treba da bude uska veza izmeu Njega i ovjeka?
Ostanite u meni i ja u u vama. Kao to loza ne moe sama od
sebe da donese plod ako ne ostane na okotu, isto tako ne moete ni vi ako ne ostanete u meni. Ja sam okot, a vi ste loze. Ko
bude u meni i ja u njemu, on donosi mnogo ploda, jer bez mene
ne moete initi nita. (Jovan 15:4,5)
IV. DUHOVNA HRANA ZA NA DUHOVNI RAST
Da bismo bili u vezi sa Hristom i duhovno rasli, potrebno je da
se svaki dan duhovno hranimo, da se uvijek na Hrista ugledamo,
hranimo Bojom rijeju i prenosimo je drugima.
1. Molitva je veza sa Bogom Izvorom mudrosti i sile.
Vi ete me prizivati, k meni ete dolaziti i moliete mi se, a ja
u vas usliiti. Traiete me i nai ete me, jer ete me traiti
~ 115 ~

svim svojim srcem. Dau vam da me naete, govori Gospod.

(Jeremija 29:1214)
Molitva je veza due sa Bogom. Ona ini da se ivot koji potie
od Boga uliva u nas i opet vraa Bogu u obliku istote i svetosti.
Svakog dana prvi posao treba da nam bude da se u molitvi posvetimo Bogu. Svi vjerni Boji ljudi bili su ljudi molitve (Psalam 55:17;
Danilo 6:10).
2. Boja rije je najbolja hrana za nae duhovno rastenje.
I kao novoroena djeca razvijajte elju za istim mlijekom
Boje rijei, da biste hranei se njime rasli. (1. Petrova 2:2)
Primanjem Boje rijei vjerom primamo Hristov ivot i karakter. Kroz Boju rije primamo silu kojom moemo pobijediti grijeh
(Psalam 119:11; Matej 4:4,7,10; Jovan 6:63)
3. Duhovno rastenje mogue je samo ako se svaki dan odriemo grijeha, umiremo staroj prirodi i predajemo Bogu.
A oni koji pripadaju Hristu Isusu razapeli su tijelo zajedno sa
strastima i poudama tijela. (Galatima 5:24)
Jer ako po tijelu ivite, umrijeete, ali ako Duhom tjelesne
postupke morite, ivjeete. Jer svi koje vodi Boji Duh sinovi su
Boji. (Rimljanima 8:13,14)
Bog eli da budemo sveti. Apostol Pavle pie: Neka vas sam
Bog mira potpuno posveti. I neka, brao, sav va duh i dua i tijelo
budu sauvani besprekornima do vremena dolaska naeg Gospoda
Isusa Hrista. Vjeran je onaj koji vas poziva. On e to i uiniti. (1.
Solunjanima 5:23,24)

~ 116 ~

19. ZDRAVSTVENA REFORMA

NAE TIJELO KAO BOJI HRAM
Bog je stvorio ovjeka da bude savreno bie. Boja namjera
nikada nije bila da ovjek bude bolestan, da podnosi razliite patnje, propada i na kraju umre. Bolest, stradanja i smrt posledica su
odbacivanja Bojeg zakona ivota od strane ovjeka. Meutim,
Bog nije ostavio ovjeka u beznadenom stanju. Bog nam u Isusu
Hristu nudi lijek protiv smrti. Jer Bog je toliko volio svijet da je dao
svog jedinoroenog Sina, da niko ko vjeruje u njega ne bude uniten, nego da ima vjeni ivot. (Jovan 3:16)
I. SVETO PISMO O NAEM TIJELU
1. Zato treba da uvamo tjelesno zdravlje?
Jer ste skupo kupljeni. Zato proslavite Boga u svojim tijelima, i
u duhu vaem to je Boje. (1. Korinanima 6:20)
Poto nas je Bog u Isusu Hristu otkupio od vjene smrti, naa je
dunost da uinimo sve to je u naoj moi da sauvamo svoje tijelo u najboljem zdravlju da bismo mogli to bolje proslaviti Boga
svojom slubom.
~ 117 ~

2. ta Bog eli da bude nae tijelo?

Zar ne znate da je vae tijelo hram Svetog Duha, koji je u vama,
koji imate od Boga, i da niste svoji? (1. Korinanima 6:19; vidi:
Rimljanima 12:1)
3. ta e se Bog odnositi prema onima koji skrnave ovaj hram?
Ako neko uniti Boji hram, Bog e unititi njega. Jer Boji hram
je svet, a taj hram ste vi. (1. Korinanima 3:17)
II. OSNOVNA ZDRAVSTVENA NAELA
U ljudskom drutvu malo panje poklanja se zdravlju i ouvanju
zdravlja. Ljudi vie prouavaju razliite bolesti i njihovo lijeenje
nego pitanje kako da ih sprijee i sauvaju zdravlje. Naravno, bolje
je sprijeiti bolest nego je lijeiti.
ist vazduh, suneva svjetlost, umjerenost, fizike vjebe,
zdrava ishrana, pravilna upotreba vode, povjerenje u boansku
mo to su pravi ljekovi.
1. ist vazduh i suneva svjetlost.
Na organizam vie zavisi od vazduha koji udiemo nego od
hrane. Vazduh je besplatan nebeski dar. Da bismo ouvali proces
pravilne razmjene materija, treba pravilno da diemo. Treba da
diemo duboko i udiemo ist vazduh. Stan treba esto da provjetravamo da bismo uvijek imali dovoljno svjeeg vazduha. Takoe,
svaki dan treba da provedemo dio svoga vremena na svjeem vazduhu.
2. Budite umjereni.
Nikad ne poputajte svojim prohtjevima za onim to nije
~ 118 ~

dobro. Prava umjerenost znai umjereno uivanje onoga to je

samo po sebi dobro, a potpuno izbjegavanje onoga to nanosi
tetu naem zdravlju.
3. Fiziki rad i kretanje pomau u ouvanju dobrog zdravlja.
Sve vie ljudi umire zbog nedostatka fizikih aktivnosti. Mnogi
zaraju prije nego to se istroe. Svaki dan, najmanje jedan
sat, treba da provedemo u korisnom radu ili etnji na svjeem vazduhu.
Poto se istroene elije naeg organizma nadoknauju stvaranjem novih, i to za vrijeme odmaranja, vano je da imamo redovan
noni odmor. Svaku no treba da spavamo osam sati. Treba da se
naviknemo da u odreeno vrijeme lijeemo i ustajemo.
4. Pazite na ishranu.
U naoj svakodnevnoj hrani treba da budu zastupljeni svi elementi koji su potrebni naem organizmu: ugljeni hidrati (sve vrste
itarica i krompir), bjelanevine (pasulj, soja, kikiriki, bademi, avokado, itd.), mineralne soli (voe i povre), vitamini (svjee voe i
povre) i masti (biljna ulja). itarice, oraasti plodovi (sjemenke),
voe i povre su hrana koju je Bog pripremio i ponudio ovjeku.
Svoje obroke treba da uzimamo u odreeno vrijeme. Izmeu
redovnih obroka ne treba nita jesti.
5. Na organizam se sastoji velikim dijelom od vode.
Voda nam je potrebna kako za izgradnju tkiva tako i za odstranjivanje istroenih produkata. Svakoga dana potrebna nam je
odreena koliina tenosti. Ujutru je dobro da popijemo au ili
dvije vode prije doruka, a i preko dana po au ili dvije izmeu
obroka. Nikad ne treba da pijemo hladnu vodu.
~ 119 ~

6. Zdravlje due utie na zdravlje tijela.

Povjerenje u Boga i radost koju osjeamo, kada savjesno ispunjavamo svoje dunosti prema Bogu i blinjima, povoljno utie na
rad naeg organizma i na ouvanje zdravlja. Veselo srce djeluje
dobro kao lijek, a slomljen duh sui kosti. (Prie 17:22)
III. TA BOJA RIJE UI O HRANI
KOJU MOEMO DA UPOTREBLJAVAMO?
1. Kakvu je hranu Bog u poetku odredio ovjeku?
Zatim Bog ree: Evo, dajem vam sve bilje koje nosi seme po
svoj zemlji, i sve drvee s plodovima u kojima je seme. Neka vam
to bude za hranu. (1. Mojsijeva 1:29)
Zbog pada u grijeh, prvobitnoj ishrani dodato je povre.
Trnje i korov e ti rasti, a ti e jesti poljsko bilje. U znoju svog
lica jee hljeb dok se ne vrati u zemlju, od koje si i uzet. (1.
Mojsijeva 3:18)
Zbog drastine promjene ivotnih uslova na Zemlji i nedostatka
biljne hrane, posle Potopa Bog je dopustio ljudima da jedu meso
(1. Mojsijeva 9:3,4), ali samo istih ivotinja. Stari patrijarsi su poznavali razliku izmeu istih i neistih ivotinja (1. Mojsijeva 7:2;
8:20).
2. Od kojih ivotinja je Bog odobrio meso kao hranu?
Vidi: 3. Mojsijeva 11. glava; 5. Mojsijeva 14. glava
Da se ljudi ne bi prevarili i da ne bi jeli i prinosili na rtve i neiste ivotinje, Bog je objasnio Mojsiju po emu se mogu prepoznati
iste ivotinje od neistih. Ova razlika nije izmiljena, niti ju je Mojsije dao. Ona postoji u prirodi samih ivotinja. Bog najbolje zna
~ 120 ~

kako je koja ivotinja stvorena i za koju svrhu. Bog koji je nas stvorio najbolje zna ta je za nae dobro. Ova podjela nije jevrejska
(Mojsijeva) jer je postojala i prije Jevreja (1. Mojsijeva 7:2; 8:20).
Poznato je da se vei broj bolesti prenosi preko svinjskog mesa.
Tvorac nije svinju uinio istom ivotinjom. Svinja je neista i zato
njeno meso nije pogodno za ljudsku ishranu.
Krv, salo i iznutrice takoe nisu za jelo. (1. Mojsijeva 9:4, 3. Mojsijeva 3:17; 7:23-27; 17:10-14; 5. Mojsijeva 12:16)
3. Kako e Bog u dan suda postupiti sa onima koji jedu neistu
hranu?
Jer kao vatra koja prodire, Gospod e svojim maem pokrenuti spor protiv svakog tijela, i bie mnogo onih koje e Gospod
pobiti. Oni koji se obredno posveuju i iste da bi ili u vrtove
pratei onoga u sredini, koji jedu svinjsko meso, gadosti i mieve, svi e zajedno izginuti, govori Gospod. (Isaija 66:16,17)
4. Boja rije o alkoholu.
Vino stvara prezir, a opojno pie izaziva nemir, i koga ono zavede, taj nije mudar. (Prie 20:1; Prie 23:29-32)
Sva pia u kojima ima alkohola neprijatelji su naeg zdravlja, i
zato ih Boja rije zabranjuje. Mnoga zla deavaju se kao posledica
upotrebe alkoholnih pia.
5. U koje grijehe je uvreno pijanstvo?
Ni lopovi, ni pohlepni, ni pijanice, ni psovai, ni otimai nee
naslijediti Boje carstvo. (1. Korinanima 6:10; vidi: Galatima
5:19-22)
Bog nam je dao groe kao i sve ostalo voe da ga upotrebljavamo u prirodnom stanju, a ne da od njega pravimo alkohol. Voni
~ 121 ~

sokovi su zdravo pie i zdrava hrana i njih treba da troimo. Ovako govori Gospod: Kad se nae sok u grou, ree se: ne kvari
ga, jer je blagoslov u njemu. (Isaija 65:8; Bakoti)
6. Vane opomene u Bojoj rijei u vezi sa alkoholnim piem
Teko onima koji jo od ranog jutra trae opojno pie, koji
ostaju do kasno uvee raspaljeni od vina! (Isaija 5:11)
I ne opijajte se vinom, u kome je razuzdanost, nego se ispunjavajte Duhom. (Efescima 5:18; vidi: Sudije 13:4)
7. Neophodna kompletna reforma
Boja rije ne podrava upotrebu bilo kakvih tetnih supstanci,
iz prirodnih resursa ili vjetaki proizvedenih:
Dakle, poto imamo ta obeanja, ljubazni, oistimo se od
svake prljavtine tijela i duha, i usavravajmo se u svetosti u
strahu pred Bogom. (2. Korinanima 7:1)
To se odnosi kako na duvan (koji u biblijska vremena nije bio
poznat porok) i razliite, tako i na sve psihoaktivne i kodljive materije.
Nasuprot ljudskoj gluposti u samounitavanju, Biblija savjetuje:
Zato troite novac na ono to nije hljeb i zato se trudite za
ono to ne siti? Sluajte me paljivo i jeete ono to je dobro, i
vaa e dua uivati u najboljoj hrani. (Isaija 55:2)
Napokon, zbog sve veeg zagaenja i zloupotrebe prirodnih resursa, vegetarijanska ishrana je najadekvatnija za ovjeka.

~ 122 ~

20. BOG JE OTKRIO VRIJEME

POETKA NEBESKOG SUDA
Biblija govori o sudu na kojem emo se svi pojaviti da poloimo
pred Bogom raun o svojim djelima. Apostol Pavle pie: Jer svi mi
moramo stati pred Hristovu sudsku stolicu, da svako dobije platu
za ono to je u tijelu zasluio, po onome to je uinio, bilo dobro,
bilo zlo. (2. Korinanima 5:10) Apostol Pavle takoe kae da je
Bog odredio dan u koji e suditi cijelome svijetu preko Isusa Hrista
(Djela 17:30,31) Kada se ovaj sud na Nebu zavri, Hrist e doi u
slavi svojoj da svakome da po njegovim djelima. (Otkrivenje 22:12)
I. VRIJEME SUDA JE OTKRIVENO
1. ta je proroku Danilu bilo pokazano u vienju?
I uo sam kako jedan sveti govori, a drugi sveti je rekao onome
koji je govorio: Dokle e trajati vizija o svakidanjoj rtvi i o prestupniku koji izaziva pustoenje, i o preputanju svetog mjesta
i vojske gaenju? Tada mi je on rekao: Do dvije hiljade i trista
dana, svetinja e se oistiti. (Danilo 8:13,14)
2. Za koje vrijeme je dato ovo proroanstvo?
~ 123 ~

 A on mi je rekao: Shvati, sine oveiji, da se ova vizija odnosi

na vrijeme kraja. (Danilo 8:17)
3. Zato Danilo nije odmah razumio ovo razdoblje od 2300
dana i noi, iako je aneo doao da mu objasni vienje?
Ono to je reeno u viziji o veeri i jutru, istinito je. A ti zapeati
viziju, jer ona treba da se ispuni za mnogo dana. Tada sam ja,
Danilo, bio iscrpljen i bolovao sam vie dana. Zatim sam ustao i
obavljao careve poslove, ali sam i dalje bio smeten zbog vizije, i
nije bilo nikoga ko bi razumio. (Danilo 8:26,27)
II. DANILO SE MOLI ZA OBJANJENJE VIZIJE O 2300 DANA I NOI
1. ta je Danilo razumio prve godine vladanja cara Darija?
Prve godine Darija, Asvirovog sina, koji je poreklom Meanin,
a koji je bio postavljen za cara nad haldejskim carstvom, prve
godine njegovog vladanja, ja, Danilo, razumio sam iz knjiga broj
godina koje, prema rijei koju je Gospod uputio proroku Jeremiji, treba da se navre nad opustoenim Jerusalimom, naime,
sedamdeset godina. I okrenuo sam svoje lice prema Gospodu,
istinitom Bogu, da ga traim molitvom i usrdnim molbama, u
postu, kostrijeti i pepelu.... (Danilo 9:19)
2. Za to se Danilo naroito molio?
A sada posluaj, Boe na, molitvu svog sluge i njegove usrdne
molbe, i neka tvoje lice zasja nad tvojim opustoenim svetilitem, zbog tebe, Gospode. (Danilo 9:17)
3. Ko je doao da po drugi put objasni Danilu vienje koje mu
je bilo ranije pokazano?
~ 124 ~

 I dok sam jo izgovarao molitvu, onaj ovjek Gabriel, koga sam

na poetku vidio u viziji, iscrpljen od umora, doao je k meni u
vrijeme prinoenja veernjeg rtvenog rtvenog dara. I obratio
mi se da mi pomogne da sve to razumijem, rekavi: Danilo, doao sam da te urazumim. Kad si poeo da se usrdno moli, izala
je rije i ja sam doao da ti je javim, jer si miljenik Boji. Zato
pazi na rije i shvati viziju. (Danilo 9:2123)
III. OBJANJENJE 2300 DANA I NOI
1. Kojim rijeima je aneo poeo da objanjava viziju o 2300
dana i noi?
Sedamdeset je sedmica odreeno tvom narodu i tvom svetom
gradu da se okona prestup, da se uini kraj grijehu, da se oisti
krivica, da se uvede vjena pravednost, da se stavi peat na viziju i na proroanstva i da se pomae Sveti nad svetima. (Danilo 9:24)
ta znai 2300 dana od kojih je 70 sedmica odsjeeno? Dan u
proroanstvu znai jednu graansku godinu (4. Mojsijeva 14:34;
Ezekijel 4:6). Prema tome, 2300 dana znai 2300 godina, a 70 sedmica ili 490 prorokih dana znai 490 godina. Proroanstvo kae
da je 70 sedmica ili 490 godina odsjeeno od 2300 godina i da je
ovih 490 godina odvojeno za izraelski narod, kao naroito vrijeme
milosti.
2. Koji dogaaj oznaava polaznu taku za raunanje 70 sedmica?
Zato treba da zna i da razumije: Od asa kad izae rije da
se Jerusalim obnovi i ponovo sagradi pa do Pomazanika vla~ 125 ~

dara, bie sedam sedmica, i jo ezdeset i dvije sedmice. Jerusalim e se obnoviti i bie ponovo sagraen s trgom i opkopom,
ali u teko vrijeme. (Danilo 9:25)
Ovdje je data polazna taka kako za 2300 prorokih dana tako
i za 70 sedmica. Poto je razdoblje od 2300 prorokih dana jedino
razdoblje koje se spominje u osmoj glavi, to je 70 sedmica moralo
biti odsjeeno od njega. To znai da su 70 sedmica dio od 2300
godina, i da ta dva perioda poinju u isto vrijeme. Sedamdeset sedmica, prema anelovom objanjenju, poele su u vrijeme kada je
bila izdana zapovijest da se Jerusalim opet sazida. Ovu zapovijest
izdao je persijski car Artakserks Longiman u jesen 457. godine
prije Hrista (vidi: Ezra 7:7-13,23). Dakle, godina 457. prije Hrista
oznaava polaznu godinu za izraunavanje ovog razdoblja.
3. Ko e se pojaviti na kraju 69 sedmica?
pa do Pomazanika vladara... (Danilo 7:25)
4. ta je trebalo da se dogodi u sredini poslednje sedmice?
I on e tokom jedne sedmice potvrditi savez sa mnogima, a u
polovini te sedmice ukinue rtvu i rtveni dar. (Danilo 9:27)
5. Prema Danilovom proroanstvu ta je trebalo da se dogodi
Gradu i Svetinji?
A grad i sveto mjesto unitie narod jednog voe koji dolazi.
(Danilo 9:26)
Ovo proroanstvo ispunilo se 70 godine posle Hrista kada je
rimska vojska pod komandom vojskovoe Tita razorila jerusalimski Hram (Svetinju) i grad.
6. Koji su dogaaji obiljeili svretak 70 sedmica odreenih
izraelskom narodu?
~ 126 ~

Poslednja proroka sedmica poela je 27. godine posle Hrista.

Te godine je Mesija bio pomazan i zvanino otpoeo svoju misiju. U sredini poslednje sedmice, tri i po godine posle svog krtenja, tj. 31. godine Isus je bio razapet (Danilo 9:26). Pri kraju ove
poslednje sedmice 3 i po godine posle Hristove smrti, tj. 34. godine kamenovan je Stefan, prvi hrianski muenik, i tada je
nastalo opte progonstvo hriana. Time je zavreno 70 godinjih
sedmica vrijeme naroite milosti za izraelski narod. (Djela 7:5860; 8:1,4).
7. Do koje godine se protee vrijeme od 2300 godina?
Ako godini 34. posle Hrista dodamo 1810 godina, to jest ostatak
koji smo dobili odbijanjem 490 godina od 2300 godina, dobiemo
1844. godinu kao poetak oienja nebeske Svetinje!
8. ta se dogodilo 1844 godine?
Do dvije hiljade i trista dana, svetinja e se oistiti. (Danilo
8:14)
Oienje o kome je ovdje rije obavlja se na Nebu. Godine
1844. trebalo je da otpone oienje nebeske Svetinje.
Prema Planu spasenja tipski prikazanom kroz obrednu slubu i
praznike, priznati grijesi unoeni su u zemaljsko svetilite preko
krvi nevinih rtvenih ivotinja. Svetinja se istila jednom godinje,
na Dan oienja, kada se vrila posebna sluba oienja u drugom dijelu Svetilita zvanom Svetinja nad svetinjama (detaljnije u
sledeoj lekciji). To odgovara istranom Bojem sudu koji je antitipski, u stvarnosti, otpoeo 1844. godine. Mi ivimo u vremenu
istranog suda.
Svrha Istranog suda je uklanjanje svih priznatih grijeha ljudi
koji su ikad uli u savez sa Bogom kroz Plan spasenja, kako bi kad
~ 127 ~

se ova sluba na Nebu zavri mogli primiti dar ivota prilikom Drugog Hristovog dolaska. Ba kao to je to prikazano u zemaljskoj slubi na Dan oienja, pokajani grijesi se prenose na Sotonu, uzronika grijeha (vidi: 3. Mojsijeva 16. glava).
Logino, za nepokajane grijehe odgovarae njihovi poinioci,
jer ne postoji nikakva alternativa Planu spasenja, nema Plana B.
9. S obzirom da je na Nebu poeo istrani sud, ta nam Boja
rije savjetuje da inimo?
Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer je doao as njegovog suda!
Poklonite se Onome koji je stvorio nebo i zemlju i more i izvore
voda! (Otkrivenje 14:7)

~ 128 ~

21. ISUS NA POGLAVAR

SVETENIKI I NEBESKI SUD
ivimo u vrijeme u kome se na nebu vri oienje nebeske Svetinje ili istrani sud. Proroku Danilu u vienju je bilo pokazano da
e ovo djelo suda poeti posle 2300 prorokih dana (Danilo 8:14).
U prolom prouavanju vidjeli smo da je ovo djelo oienja Svetinje poelo 1844. godine.
U ovom prouavanju sagledaemo slubu koju Isus vri za nas
u nebeskoj Svetinji i kako se odvija sud na Nebu
I. ZEMALJSKA SVETINJA I SLUBA U NJOJ
Od Adama do Mojsija, u razdoblju od 2500 godina, otac je bio
svetenik u porodici i on je prinosio krvne rtve (1. Mojsijeva 4:3
5; 8:20). Te rtve su bile slika ili simbol Isusa Hrista, Bojeg Jagnjeta, koji e doi na Zemlju i proliti svoju krv za nae spasenje.
Od Mojsijevog vremena do Hristovog dolaska, ivotinjske rtve
prinoene su u dvoritu naroite graevine koja se nazivala Svetinja. Bog je u toj graevini elio da se sastaje sa svojim narodom.
Gospod je kazao Mojsiju: Neka mi naine svetilite jer u prebivati
meu njima. (2. Mojsijeva 25:8)
~ 129 ~

1. Koliko je odjeljenja imala Svetinja?

Okai zavjesu ispod kuka i unesi koveg svjedoanstva iza zavese. Zavjesa neka vam razdvaja Svetinju od Svetinje nad svetinjama. (2. Mojsijeva 26:33)
Svetinja je zavjesom bila podijeljena na dva dijela prvi dio
zvao se Svetinja, a drugi Svetinja nad svetinjama.
U prvom odjeljenju ili u Svetinji nalazila su se tri predmeta:
zlatni svijenjak sa sedam krakova, sto za postavljanje hljebova
(2x6) i zlatni kadioni oltar (vidi: 2. Mojsijeva 40:2227).
U drugom odjeljenju ili u Svetinji nad svetinjama nalazio se koveg saveza u koji je Mojsije stavio ploe Svjedoanstva ili ploe sa
Bojim zapovjestima (vidi: 2. Mojsijeva 25:1020; 40:20). Zato se
Koveg nazivao Koveg svjedoanstva ili koveg saveza. Zakon
Boji koji se nalazio u kovegu bio je veliko mjerilo pravde i suda.
Iznad kovega Bog je nalazio Bog je presto milosti ili pomirite,
iznad koga se otkrivala Boja prisutnost.
Oko Svetinje nalazilo se dvorite ili trijem (2. Mojsijeva 27:9). U
dvoritu se nalazio oltar za rtve paljenice, na kome su prinoene
krvne rtve, a pred ulazom u prvo odjeljenje u Svetinji stajao je
veliki bakreni umivaonik, u kome su svetenici prali ruke prije pristupanja slubi u Svetinji.
2. Kako je vrena sluba u zemaljskoj Svetinji?
Otkad je sve to tako nainjeno, svetenici su stalno ulazili u
prvu prostoriju atora da vre svetu slubu Boju. A u drugu prostoriju ulaae samo prvosvetenik jednom godinje, i to ne bez
krvi, koju prinosi za sebe i za grijehe naroda uinjene iz neznanja. (Jevrejima 9:6,7)
Sluba u zemaljskoj Svetinji dijelila se na dnevnu i godinju slubu.
Svaki dan grenici koji su se kajali prinosili su svoje krvne rtve
~ 130 ~

(vidi: 3. Mojsijeva 4:1320, 2731). Grenik koji se kajao doveo bi

ivotinju na vrata Svetilita, ispovijedio je svoje grijehe nad glavom
nevine ivotinje. Tada je ivotinja bila zaklana. Krv ivotinje, kao
zamjena za krv ivot grenika, bila je odnijeta u Svetinju i njome
je prskano pred zavjesom iza koje se nalazio koveg sa Bojim zakonom, koji je grenik prestupio. Na taj nain grijeh je bio simboliki prenijet u Svetinju. Prinoenjem rtve za grijeh grenik je priznao autoritet Bojeg zakona koji je prestupio, priznao je krivicu
svog prestupa i izrazio vjeru u Onoga koji e uzeti na sebe grijehe
svijeta. Meutim, grenik tada jo nije bio potpuno osloboen od
osuenja Zakona. Potpuno oprotenje i osloboenje grenik je dobio tek prilikom godinje slube ili slube na Dan oienja. Na veliki Dan oienja slubu je vrio lino poglavar sveteniki (vidi: 3.
Mojsijeva 16:330).
Kad je Svetinja tako bila oiena, poglavar sveteniki polagao
je obje ruke na glavu ivom jarcu, koji je bio odreen za Azazela.
Nad njime je priznao sve krivice sinova Izraelovih i sve prestupe
koje su poinili. Jarac je zatim bio odveden u pustinju, i tako su
grijesi simbolino bili uklonjeni iz naroda (3. Mojsijeva 16:8,21,22).
Ovaj jarac za Azazela nije se vie vraao u izraelski logor. Dan oienja narod je provoditi u dubokoj poniznosti, postu i molitvi (3.
Mojsijeva 16:2832), jer je to bio dan suda za izraelski narod.
II. NEBESKA SVETINJA I NJENO OIENJE
1. Zemaljska Svetinja bila je slika nebeske Svetinje.
Hrist je posle svog vaznesenja uao u nebesku Svetinju i tamo
otpoeo prvosveteniku slubu za nas:
A u ovome to je reeno glavno je ovo: imamo takvog prvosvetenika, koji je sjeo s desne strane prestola Velianstva na
nebesima. On je sluga koji slui za ljude na svetom mjestu i u
~ 131 ~

pravom hramu koji je podigao Gospod, a ne ovjek. (Jevrejima

8:1,2; 9:24)
Apostolu Jovanu pokazani su u vienju predmeti koji se nalaze
u nebeskoj Svetinji: zlatni svijenjaci (Otkrivenje 1:12,13; 4:5),
zlatni kadioni oltar (Otkrivenje 8:3,4) i Koveg saveza (Otkrivenje
11:18,19).
Zemaljska Svetinja bila je samo kopija nebeske Svetinje (2.
Mojsijeva 25:40).
2. Oienje zemaljske Svetinje bilo je slika oienja nebeske
Svetinje.
Zato je bilo potrebno da se zemaljske slike onoga to je na
nebu iste na taj nain, a ono to je na nebu isti se rtvama
boljim od takvih rtava. Jer Hristos nije uao u sveto mjesto nainjeno rukama, koje je kopija onog stvarnog, ve u samo nebo,
da se sada pojavi pred Bojim licem za nas. (Jevrejima 9:23,24)
Godine 1844. kako je to prorekao Danilo u 8. glavi, stih 14: Do
dvije hiljade i tri stotine dana i noi onda e se svetinja oistiti,
Hrist je uao u drugo odjeljenje nebeske Svetinje da izvri oienje Svetinje. Na Nebu nema grijeha, ali Hrist je svojom rtvom
posredniki ponio nae pokajane grijehe (vidi: Jevrejima 9:25-28).
Osim toga, treba da se izvri sud u vezi sa izvjetajima o naim grijesima koji postoje u nebeskim knjigama. Brisanje grijeha iz nebeskih izvjetaja u stvari, je ienje nebeske Svetinje, a tom ienju
prethodi djelo istraivanja ili sud (2. Korinanima 5:10; 1. Timoteju
5:24)
III. TOK NEBESKOG SUDA
1. Kakav je prizor bio pokazan proroku Danilu u vienju o
sudu?
~ 132 ~

 Dok sam gledao, bili su postavljeni prestoli i Pradavni je sjeo.

Odjea mu je bila bijela kao snijeg, a kosa na glavi kao ista
vuna. Presto mu je bio plamen ognjeni, a tokovi oganj razgorjeo. Ognjena rijeka je tekla i izvirala ispred njega. Hiljade hiljada
sluilo mu je, i deset hiljada po deset hiljada stajalo je pred njim.
Sud je sjeo i knjige su se otvorile. (Danilo 7:9,10)
Gledao sam dalje u nonim vizijama, kad eno, na oblacima nebeskim dolazio je neko kao sin oveiji. Bilo mu je dozvoljeno da
pristupi Pradavnom i doveli su ga pred njega. (Danilo 7:13)
Pradavni je Bog Otac (Psalam 90:1,2). On je sudija na tom nebeskom istranom sudu. Sin ovjeji, Isus, je na Zastupnik (1. Jovanova 2:1; Djela 17:31), a aneli su svjedoci (Propovjednik 5:6).
2. Sud e djelovati u skladu sa izvjetajem u knjigama.
Sveto pismo spominje tri knjige i to: Knjigu ivota (Danilo 12:1;
Otkrivenje 13:8; Filipljanima 4:3), Knjigu bezakonja (Psalam
69:28; Jeremija 2:22) i Knjigu sjeanja (Malahija 3:16).
3. Sudie se na osnovu nepromjenljivog Bojeg zakona.
Deset zapovijesti bie mjerilo na sudu.
Jer ko se god u potpunosti dri Zakona, a onda prekri samo
jednu odredbu, kriv je kao da je sve prekrio. Jer onaj koji je rekao: Ne uini preljubu, rekao je i: Ne poini zloin ubistva. Ako
dakle ne uini preljubu, a poini zloin ubistva, kriv si za prestupanje zakona. Govorite i postupajte kao oni koji oekuju da
e im biti sueno po zakonu slobode. (Jakov 2:1012)
4. emu e se sve suditi na tom sudu?
a) svim mislima (1. Korinanima 4:5; Jevrejima 4:12)
b) svim rijeima (Matej 12:36,37)
c) svim djelima (Propovjednik 12:13,14)
~ 133 ~

5. Kako e biti sueno?

Kad se budu otvorile sudske knjige na Nebu, pred Bogom e biti
ispitan ivot svakoga koji je ma kad ivio i vjerovao u Spasitelja
(vidi: 1. Petrova 4:17). Najprije e biti ispitan ivot umrlih pravednika poevi od Adama i Abela, a posle njih doi e na red izvjetaji
o djelima onih koji su ivi. Svaki sluaj bie tano ispitan. Neka imena bie opravdana a neka odbaena. Ako se u knjigama nau
neiji grijesi koji nisu priznati i oproteni, njihova imena bie izbrisana iz Knjige ivota, a izvjetaj o njihovim dobrim djelima bie
izbrisan iz Knjige za sjeanje (2. Mojsijeva 32:33). Imena onih koji
budu opravdani na sudu nee biti izbrisana iz Knjige ivota (Otkrivenje 3:5).
6. Kako mogu biti upisan u Knjigu ivota i opravdan na nebeskom sudu kad moje ime bude prozvano?
Ako priznamo svoje grijehe, vjeran je i pravedan da nam oprosti grijehe i oisti nas od svake nepravednosti. (1. Jovanova
1:9)
Ako priznamo svoje grijehe Isusu, naem Poglavaru svetenikom, On je voljan da nam oprosti, a nae ime upie u Knjigu ivota.
Isus eli da nam d i silu Svetog Duha koja e nas osposobiti da
ivimo u skladu sa Bojom voljom svetim Bojim zakonom (Jevrejima 7:25; Juda 24:25). Zato je potrebno da se njemu potpuno predamo i da svoju volju potinimo Njegovoj volji. Tada e On izbrisati
izvjetaj o naim grijesima iz nebeskih knjiga (Isaija 44:22; Djela
3:19), i nae ime zadrati u Knjizi ivota (Otkrivenje 3:5).

~ 134 ~

22. DA LI OVJEK IVI POSLE SMRTI?

Vjerovanje u besmrtnost ljudske due danas je u svijetu gotovo
sveopte rasprostranjeno. Ve stari Egipani su vjerovali u besmrtnost due. Od njih je ovo vjerovanje stiglo do Grka i Rimljana, a od
ovih poslednjih u tzv. hriansku crkvu. S druge strane, oni koji su
prihvatili materijalistiki pogled na svijet ue da smrt znai definitivan ovjekov kraj i da budui ivot ne postoji.
I. KO IMA BESMRTNOST?
ovjek je smrtan, a samo Bog je besmrtan.
Dok se ne pojavi na Gospod Isus Hristos, koga e u svoje
vrijeme pokazati blagosloveni i jedini Silni Car nad carevima i
Gospodar nad gospodarima, jedini koji ima besmrtnost, koji
prebiva u nedostupnoj svjetlosti, koga niko od ljudi nije vidio niti
ga moe vidjeti. (1. Timiteju 6:15,16)
U ovom tekstu je istaknuto da je samo Bog besmrtan, a pravedni e primiti besmrtnost kroz Hrista u asu vaskrsenja. Apostol
Pavle kae: Jer kao to u Adamu svi umiru, tako e i u Hristu svi
oivjeti. Ali svako u svom redu: Hristos kao prvina, a zatim, za
vrijeme njegovog dolaska, oni koji su Hristovi. (1. Korinanima
15:22,23; 5255)
~ 135 ~

Vjeni ivot ili besmrtnost nije uroena osobina ljudske due.

Vjeni ivot i besmrtnost nee primiti oni koji odbacuju Hrista.
Besmrtnost je obeana samo onima koji prihvataju Plan spasenja
i koji bez prestanka ine dobro i trae slavu, ast i neraspadljivost.
(Rimljanima 2:7)
II. OVJEKOVA PRIRODA
1. Kako je ovjek stvoren?
Gospod Bog je stvorio ovjeka od zemaljskog praha i udahnuo
mu u nozdrve dah ivota, i ovjek je postao iva dua. (1. Mojsijeva 2:7; vidi: Jov 33:4)
Bog je ovjeka stvorio od materije (praha zemaljskoga) i udahnuo u njega dah ivota. Tako je ovjek postao iva dua. Obratite
panju na injenicu da Bog nije udahnuo u ovjeka ivu ili
besmrtnu duu, ve je udahnuo u njega dah ivota; i ovjek je
postao ivo bie (dua iva).
Sjedinjenjem tijela i daha (ivotnoga duha) pokrenut je lini ivot, postalo je ivo bie ili iva dua. Elektrina sijalica sama od
sebe ne daje svjetlost. Ali, kad elektrina struja prostruji kroz ice
koje se nalaze u sijalici, tada nastaje svjetlost.
2. ta je iva dua?
Izraz iva dua oznaava razumno ivo bie. Rije dua znai
isto to i lice osoba, linost. Tijelo, dah i misli ili razum sainjavaju
ivu duu. Bez ivotnog daha ovjek je samo beivotna materija.
Kad ovjek umre, dah se vraa Bogu, a ne dua (Propovjednik
12:7).
3. Kakve se funkcije pripisuju ljudskoj dui?
a) e Prie 25:25
~ 136 ~

b) glad Prie 27:7

c) jede, pije, veseli se Luka 12:19
d) osjea i misli Djela 14:2
e) umire Ezekijel 18:4
Rije dua (hebrejski: nefe) spominje se u Svetom pismu
preko 800 puta i ima razliita znaenja. Dua je prije svega oznaka
za lini ivot. Dua nije neko duhovno bie, zatvoreno u tijelo kao
u neki zatvor; ona znai potpuni tjelesni ivot, zemaljsku osobu,
koja ima svoj poetak i kraj.
4. Da li rijei dah i duh znae isto?
Okrene li lice svoje, smetu se. Uzme li im duh, umiru, i u prah
se svoj vraaju. Poalje li duh svoj, nastaju. Ti obnavlja lice
zemlji. (Psalam 104:29,30; vidi: Jov 27:3)
Duh i dah u ovim tekstovima upotrebljavaju se naizmjenino kao rijei istog znaenja.
Rije duh (hebrejski: ruah) upotrebljava se u Svetom pismu vie
od 800 puta. Da bi tijelo koje je Bog nainio postalo ivo, On mu je
dunuo u nos dah ivotni (disanje ili duh ivotni; Jov 27:3). Duh
oznaava najprije disanje, ivotni princip, univerzalnu energiju,
koja pokree organizam.
Ali u Svetom pismu rije duh ima katkada i drugo znaenje,
vie i dublje. Duh je vii dio u ovjeku, sjedite naih pobuda, razuma i moralne svijesti (Rimljanima 1:9). Duhom ovjek dolazi u
vezu sa Bogom; duhom poinje djelo obnovljenja, koje Boji Duh
vri u ovjeku (2. Timoteju 4:22; Efescima 4:23).
III. TA SE DEAVA SA OVJEKOM KAD UMRE?
1. Tijelo se opet vraa u prah.
~ 137 ~

 Jer si prah, i u prah e se vratiti. (1. Mojsijeva 3:19; vidi: Propovjednik 3:20)
2. Duh (dah ivota) vraa se Bogu.
I vrati se prah u zemlju, kako je bio, a duh se vrati k Bogu, koji
ga je dao. (Propovjednik 12:7; vidi: Propovjednik 3:19; Psalam
104:26)
Kada je ovjek bio stvoren, nainjeno mu je bilo najprije tijelo
od praha zemaljskoga. Tada je Bog udahnuo u njegove nozdrve
dah ivota, i ovjek je postao bie koje misli, osjea, odluuje i radi.
To bie nazvano je ivom duom.
Kad ovjek umre, deava se suprotno: Izae iz njega duh
(dah), i vrati se u zemlju svoju: taj dan propadnu sve pomisli njegove. (Psalam 146:4) Tijelo se smru vraa zemlji, a duh se vraa
Bogu koji ga je dao. Kad Bog oduzme ivim biima svoj duh (dah),
ona umiru (Jov 34:14,15). Ljudska bia mogu da oive, kad im Bog
povrati svoj duh (Ezekijel 37:110).
IV. OVEKOVO STANJE ZA VRIJEME SMRTI
Mnogi ljudi vjeruju da smrt nije prestanak ivota, nego da
ovjek ivi i posle smrti i da se nalazi u svjesnom stanju. Da li je to
istina? Da li je ovjek svjestan za vrijeme smrti?
Evo etiri take koje Sveto pismo istie :
1. Taj dan propadnu sve pomisli njegove (Psalam 146:4).
2. Mrtvi ne znaju nita i ne osjeaju nita (Propovjednik 9:5,6).
3. Mrtvi ne hvale Boga. (Psalam 115:17).
4. Smrt je uporeena sa snom (Jovan 11:1114). Ovo iz razloga
to Biblija govori o dvije smrti: prvoj biolokoj, nakon koje slijedi
vaskrsenje u vjeni ivot ili vjenu smrt (vidi: Danilo 12:2; uporedi
sa Otkrivenje 20. glava).
~ 138 ~

Isus je podigao Lazara iz groba, ali Lazar nije mogao nita da

pria o tome ta je bilo sa njim u vremenu od etiri dana dok se
nalazio u grobu, jer se nalazio u besvjesnom stanju, slinom dubokom snu.
Biblija jasno ui da mrtvi pravednici ne idu odmah posle smrti
u Raj, niti grenici u pakao ili istilite. Jedni i drugi odlaze u grob,
u kome spavaju do vaskrsenja, kada e ih Bog podii iz grobova da
bi im dao platu prema njihovim djelima (Jovan 5:28,29). U grobu
mrtvi spavaju i ne znaju nita o tome ta se zbiva pod suncem.
Ko je izmislio teoriju o ovjekovoj uroenoj besmrtnosti, o
ovjekovom svjesnom stanju za vrijeme smrti? Sotona je jo u Raju
kazao Evi: Neete vi umrijeti! (1. Mojsijeva 3:4) Meutim, Bog
je kazao: Jer u koji dan okusi s njega (sa zabranjenog drveta),
umrijee. (1. Mojsijeva 2:17) Sotona je tvrdio suprotno: Neete
vi umrijeti! Sotona je prevario Evu i preko nje skoro cio svijet. Ova
zabluda o uroenoj besmrtnosti ljudske due, koju je Sotona izmislio postala je dio vjerovanja paganskih religija od Vavilonske kule
do Egipta. Od njih je stigla Grcima i Rimljanima, a preko ovih dalje
u tzv. Hriansku crkvu.
V. NAA NADA U VJENI IVOT
1. Kako u vjeni ivot?
Jer e sam Gospod sii s neba sa zapovjednikim pozivom, s
glasom arhanela i s Bojom trubom, i mrtvi u Hristu ustae
prvi. Zatim emo mi ivi, koji ostanemo, biti zajedno s njima odneseni u oblacima da se sretnemo s Gospodom na nebu. I tako
emo uvijek biti s Gospodom. (1. Solunjanima 4:16,17)
Od sada se za mene uva vijenac pravednosti, kojim e me
Gospod, pravedni sudija, nagraditi u onaj dan i ne samo mene
nego i sve koji eljno ekaju da se on pojavi. (2. Timoteju 4:8)
~ 139 ~

Prema Svetom pismu, svi pravednici e ui u Nebo u isto

vrijeme. Hristov glas prilikom Njegovog Drugog dolaska dozvae
svete iz grobova. Mrtvi pravednici vaskrsnue i zajedno sa ivim
pravednima, koji e biti preobraeni, bie uzeti s Hristom na Nebo.
Za mrtve pravedne vaskrsenje znai vrata u vjeni ivot.
Ali ako mrtvi, kao to neki vjeruju, im umru odlaze u Nebo ili
pakao (nebiblijski pojam), zato bi onda bilo potrebno vaskrsenje?
Ako je neko ve u paklu, zato bi bio osloboen i posle opet
baen u pakao? Ili ako je neko na Nebu, zato bi bio poslan u grob
da vaskrsne da bi se opet vratio na Nebo? Ovakva nauka ne odlikuje se nikakvom logikom. Isus je rekao: Idem da vam pripremim
mjesto. I kad odem i pripremim vam mjesto, ponovo u doi i uzeu
vas k sebi, da i vi budete tamo gdje sam ja. (Jovan 14:13)
2. Jedina nada u vjeni ivot
Naa jedina nada u vjeni ivot je Hristov dolazak i vaskrsenje,
jer ako nema vaskrsenja, onda e svi koji su umrli u Hristu propasti.
Ali Hrist e doi, i vaskrsenje e se dogoditi, jer to Bog obeao
3. Kakav savjet daje Boja rije?
Evo, sada je vrijeme milosti! Evo, sada je dan spasenja! (2.
Korinanima 6:2)
Hrist nam daje ivot i omoguava vaskrsenje. On ima besmrtnost, On je Izvor vjenog ivota (Jovan 11:25). Ako elimo da imamo vjeni ivot, ivot nepomuene radosti i sree, onda naa
vjera treba da je vrsto utemeljena u Hristu, jer je On jedini Put u
ivot.

~ 140 ~

23. DA LI E BOG KAZNITI

GRENIKE VJENIM PAKLOM?
Mnogi vjeruju da postoji mjesto koje se zove pakao, u kome
grenici beskonano trpe uasne muke u ognju koji se nikad ne
gasi. Ovo uenje o muenju dua u vjenom paklu proistie iz vjerovanja u uroenu besmrtnost ljudske due. Naime, ako su grenici i pravednici besmrtni, ako imaju besmrtnu duu, onda, u
stvari, niko od njih ne prestaje smru postojati: oni nastavljaju ivot kao duhovi bilo u mjestu muenja, to jest u paklu, bilo u mjestu
blaenstva, u raju.
U prolom prouavanju uvjerili smo se na osnovu Boje rijei
da je samo Bog bezuslovno besmrtan. Razumjeli smo takoe da se
ovjek za vrijeme smrti nalazi u grobu u besvjesnom stanju, ali doi
e dan vaskrsenja za pravedne i grenike, i tada e svako primiti
platu po svojim djelima.
I. PAKAO KAO POJAM U SVETOM PISMU?
Rije pakao u Svetom pismu jednostavno ne postoji. Postoje
prevodi odreenih rijei u kojima je upotrijebljen taj termin, ali
one nemaju to znaenje.
1. Pakao katkada znai grob. Hebrejska rije za grob je
~ 141 ~

eol, a grka hades. U Psalmu 16:10 itamo proroanstvo koje

se odnosi na Hrista: Jer nee duu moju ostaviti u grobu, niti e
dozvoliti da ljubazni tvoj vidi raspadanje. U Djelima 2:27 apostol
Petar citira ovaj stih i izriito kae (st. 31) da se ovo proroanstvo
odnosi na Hrista. Isus nije ostavljen u grobu (eolu ili hadesu), ve
je ustao iz mrtvih. Rije hades u znaenju grob spominje se u Novom savezu 11 puta (Matej 11:23; Luka 10:15; Matej 16:18; Djela
2:27,31; Otkrivenje 1:18; 6:8; 20:13; 20:14; Luka 16:23; 1. Korinanima 15:55). Poto rije pakao u naem jeziku znai mjesto
muke, to moderni prevodioci, da bi izbjegli zabunu, radije u tim
stihovima koriste termin grob.
2. Pakao takoe znai mjesto spaljivanja.
Za ovaj pojam upotrebljava se u Novom savezu rije gehena.
Ovaj izraz upotrebljava se u 12 puta (Matej 5:22,29,30; 10:28;
10:9; 23:33; Marko 9:43,45,47; Luka 12:5; Matej 3:12; Luka 3:9).
Rije gehena potie od hebrejske rijei Ge-Hinom, koja
znai dolina Hinon ili Dolina sinova Enomovih (2. Carevima
23:10; 2. Dnevnika 28:3; 33:15,16; Jeremija 7:31; Joua Nunov
15:8). Dolina Hinon gehena bila je uska dolina ili klanac juno od
Jerusalima u kome su nekada neznaboci, a kasnije i otpali Jevreji,
spaljivali djecu u ast Molohu. Car Josija ukinuo je ovaj paganski
obiaj (2. Carevima 23:10) i odredio je da to mjesto bude mjesto
za spaljivanje smea i uginulih ivotinja. Kasnije, i takoe u vrijeme
Isusovo, dolina Ge-Hinom sluila je za spaljivanje i leeva kriminalaca koji nisu sahranjivani u grobovima, tako da je na tom mjestu
vatra neprekidno gorjela. Isus ovo povezuje sa Isaijom 66:24 (vidi
Marko 9:42-48), to zajedno ukazuje na pobijene zle o Drugom dolasku koje nee imati ko pokopati i jee ih crvi, i konano unitenje ognjem. Tako je gehena slika neminovnog i potpunog unitenja.
~ 142 ~

3. Pakao znai i mjesto mraka ili bezdan. U tom znaenju ova rije upotrijebljena je u 2. Petrovoj 2:4 Zaista, Bog nije
potedio anele koji su sagrijeili, nego ih je bacio u jame Tartarusa i predao u okove tame da ih sauva za sud. U ovom tekstu
rije tartar znai mjesto mraka u koje je baen Sotona sa svojim anelima poto se pobunio protiv Boga (Otkrivenje 12:712;
Isaija 60:2). Tartarus je pojam iz grke mitologije srodan rijeima
ambis ili bezdan.
II. KUDA IDU SVI LJUDI POSLE SMRTI?
Biblija jasno ui da ovjek kad umre ne odlazi ni u Nebo, ni u
pakao ni u istilite. On se nalazi u besvjesnom stanju i poiva u
grobu do dana vaskrsenja (Propovjednik 9:5,6).
1. ta Boja rije kae gdje se nalaze vjerni Boji ljudi kao to
su bili Jov, David i Danilo?
Ako budem ekao, grob e biti moj dom, u tami u prostrti
postelju svoju. Grobu viem: Oe moj! A crvima: Majko moja,
sestro moja!. (Jov 17:13,14)
Znam dobro da e me u smrt vratiti, u kuu gdje odlaze svi
ivi. (Jov 30:23)
Ljudi, brao, dozvolite da vam otvoreno govorim o praocu Davidu. On je umro i bio sahranjen i njegov je grob meu nama
sve do dananjeg dana Jer David nije uzaao na nebo. (Djela
2:29,34; vidi: Danilo 12:13)
2. Kuda idu grenici posle smrti? Da li u oganj pakla ili istilita?
Svima biva jednako u svemu. Isti je kraj pravednome i zlome,
dobrome i istome i neistome, onome ko prinosi rtvu i onome
~ 143 ~

ko ne prinosi rtvu. (Propovjednik 9:2)

Koji to ivi ovjek smrti vidjeti nee? Moe li duu svoju iz ruku
groba (eola) izbaviti? (Psalam 89:48)
U nevolji svojoj prizvao sam Gospoda, i on me je usliio. Iz
utrobe groba (eola) za pomo sam vapio. Ti si uo glas moj.
(Jona 2:2)
III. KADA E MRTVI USTATI IZ GROBA?
1. Pravednici e izai iz groba na zvuk poslednje trube prilikom
Hristovog drugog dolaska.
Jer e sam Gospod sii s neba sa zapovjednikim pozivom, s
glasom arhanela i s Bojom trubom, i mrtvi u Hristu ustae
prvi. (1. Solunjanima 4:16; vidi: 1. Korinanima 15:51-53)
Vaskrsenje pravednih oznaava poetak milenijuma ili Hristovog hiljadugodinjeg carstva na Nebu (Otkrivenje 20:6).
2. Nepokajani grenici vaskrsnue posle hiljadu godina.
Ostali mrtvi nisu oiveli dok se nije navrilo hiljadu godina.
(Otkrivenje 20:5)
IV. KADA I GDE E ZLI DOIVJETI OGANJ UNITENJA?
Zli e biti uniteni ognjem na kraju hiljadu godina, i to na ovoj
zemlji.
Ostali mrtvi nisu oiveli dok se nije navrilo hiljadu godina.
(Otkrivenje 20:5)
Ali vatra je sila od Boga s neba i pojela ih. (Otkrivenje 20:9)
A smrt i had bili su baeni u ognjeno jezero. Ovo je druga smrt.
I ko se god nije naao zapisan u Knjizi ivota, bio je baen u
ognjeno jezero. (Otkrivenje 20:14,15)
~ 144 ~

Naa zemlja postae mjesto spaljivanja, konana gehena, o

kojoj Isus esto govori (Matej 10:28; 5:30; 18:8,9). Apostol Petar
ovako pie: A tom istom rijeju sadanja nebesa i zemlja sauvani
su za vatru i uvaju se do dana suda i unitenja bezbonika. (2.
Petrova 3:7) Ovo je poslednja faza Bojeg suda izvrni sud nad
zlima.
V. KOLIKO DUGO E ZLI GORETI?
Mnogi hriani vjeruju da e zli biti beskonano mueni u vjenom ognju. Ova zabluda uvukla se u vei dio hrianskih crkava
zbog njihovog pogrenog vjerovanja u uroenu besmrtnost ljudske due i zbog nerazumijevanja biblijskih izraza vjeni oganj i
oganj koji se nee ugasiti, koji gori dovijeka.
Isus ovako govori o kazni koja e stii grenike: Potom e rei
onima slijeva: Idite od mene, prokleti, u oganj vjekovni koji je pripremljen za avola i njegove anele! (Matej 25:41)
Prouavanje izraza vjeni (grki: ainios) u vezi sa ognjem
poslednjih dana pokazuje da se ovim pridjevom pojaava razorna
sila ognja, a ne njegovo vjeno ili neprekidno trajanje. U Svetom
pismu naziva se vjenim ognjem onaj oganj koji se ne moe ugasiti, dok ne uniti materiju kojom se hrani. Tako, na primjer, Boja
rije istie da su gradovi Sodom i Gomor, zbog svoje pokvarenosti,
primili kaznu u vjenom ognju (Juda 1:7). Oganj je pretvorio Sodom i Gomor u pepeo. On je potpuno unitio ove gradove, ali se
odavno ugasio.
Ni izraz dovijeka nema znaenje apsolutnog ili beskonanog
trajanja. A avo, koji ih je zavodio, bio je baen u ognjeno i sumporno jezero, gdje se ve nalaze i zvijer i lani prorok. I bie mueni
dan i no, u vjekove vjekova. (Otkrivenje 20:10)
Sama Biblija objanjava kako treba shvatiti izraz muen dan i
~ 145 ~

no u vjekove vjekova, jer dodaje: I smrt i hades baeni bie u

jezero ognjeno. Ovo je druga smrt. (Otkrivenje 20:14)
Sveto pismo ne ui o vjenom muenju u paklu, ve o vjenoj
kazni ili vjenom unitenju (Matej 10:28; 2. Solunjanima 1: 79).
Zli e primiti muku ili vjenu kaznu, a ne vjeno muenje ili kanjavanje.
Da e grenici biti potpuno uniteni, dokaz je i to to se oni u
Svetom pismu uporeuju sa najpropadljivijom i najlake zapaljivom materijom: bie razbijeni kao lonac (Psalam 2:9); proi e kao
dim (Psalam 37:20); rastopie se kao vosak (Psalam 68:2,3); izgorjee kao strnjika, suva trava i suva loza (Isaija 5:24; Jovan 15:6);
iupae se i spaliti kao strnjika (Matej 13:4042; Malahija 4:1);
bie kao da ih nije bilo (Avdija, stih 16).
VI. KAKO MOEMO IZBEI UNITENJE I IMATI VJENI IVOT?
Uslov za to je da primimo Hrista i ivimo pravednim i svetim
ivotom.
Zato, voljeni moji, budui da to oekujete, nastojte da vas on
nae iste, besprekorne i u miru. (2. Petrova 3:14)
Ko ima uho, neka uje ta Duh govori skuptinama: Onome ko
pobijedi dau da jede s drveta ivota, koje je u Bojem raju...
Onome ko pobijedi, druga smrt nee nakoditi. (Otkrivenje
2:7,11)
Bog ne eli da iko od ljudi trpi u ognjenom jezeru ili da bude
uniten vjenom smru. Oganj je pripremljen za Sotonu i njegove
anele (Matej 25:41). Bog eli u zajednici da sa Njim vjeno ivimo
na obnovljenoj Zemlji. Vjenu nagradu emo dobiti jedino pod
uslovom da primimo Hrista za svog linog Spasitelja i ivimo u
skladu sa Bojom voljom (Otkrivenje 22:14).
~ 146 ~

24. ANELI I DEMONI

Aneli su nebeska bia koja je Bog stvorio prije postanja planete Zemlje i ljudi. Rije aneo znai poslanik ili glasnik (Malahija
3:1). Aneli se opisuju kao mona bia, na viem nivou od ovjeka,
sa svim odlikama linosti, inteligencijom, emocijama i voljom (Matej 8:29; 2. Korinanima 11:3; 1. Petrova 1:12; Luka 2:13; 8:28-31;
Jakov 2:19; Otkrivenje 12:17; 2. Timoteju 2:26; Juda 1:6).
Biblija nabraja neke od aneoskih aktivnosti: oni slave Boga
(Psalam 148:1-2; Isaija 6:3); oni ga oboavaju (Jevrejima 1:6; Otkrivenje 5:8-13); raduju se Njegovim djelima (Jov 38:6-7); slue Bogu
(Psalam 103:20; Otkrivenje 22:9); pojavljuju se pred Bogom (Jov
1:6; 2:1); oni su orua Bojih sudova (Otkrivenje 7:1; 8:2; 1. Mojsijeva 19. glava); oni donose odgovore na molitve (Danilo 10:5-14;
Djela 12:5-10); oni pomau u zadobijanju ljudi za Hrista (Djela
8:26; 10:3); oni prate hriansko djelo, rad i stradanje (1. Korinanima 4:9; 11:10; Efescima 3:10; 1. Petrova 1:12); oni ohrabruju i
pomau u vrijeme opasnosti (Djela 27:23-24)
I. DOBRI ANELI I NJIHOV BROJ
1. Da li su aneli postojali kod stvaranja ovjeka.
Tako je on otjerao ovjeka, i na istonoj strani edenskog vrta
~ 147 ~

postavio heruvime i plameni ma koji se stalno okretao, da bi

uvali put ka drvetu ivota. (1. Mojsijeva 3:24; Jov 38:7)
2. Kome su potinjeni nebeski aneli?
Isusa Hrista, koji je otiao na Nebo, i On je Bogu zdesna, i pokoreni su mu aneli i vlasti i sile. (1. Petrova 3:22)
Hrist je vojskovoa nebeske vojske (Joua Nunov 5:13-15).
3. ta apostol Pavle kae o njihovom broju?
Vi ste, naprotiv, pristupili gori Cionu i gradu ivog Boga, nebeskom Jerusalimu, i desetinama hiljada anela. (Jevrejima
12:22; vidi: Danilo 7:10)
4. ta kae Boja rije o snazi i karakteru anela?
Blagosiljajte Gospoda, aneli njegovi, moni i silni, koji izvravate rije njegovu, sluajui zapovijesti njegove. (Psalam
103:20)
II. SLUBA ANELA
1. Kakav posao je povjeren anelima?
Zar nisu svi oni duhovi kojima je dunost da slue i koji su poslati da slue onima koji e naslijediti spasenje? (Jevrejima
1:14; vidi: Psalam 91:11; 34:7)
Aneli nas upuuju na dobro i donose nam blagoslov od Boga i
pomo koja nam je potrebna.
2. Kako je Danilo bio spasen od smrti u jami lavovskoj?
Moj Bog poslao je svog anela i zatvorio usta lavovima, te mi
nisu naudili, jer sam se pred njim naao neduan, a ni tebi, care,
nisam uinio nikakvo zlo. (Danilo 6:22)
~ 148 ~

3. Kako su apostoli bili osloboeni iz zatvora?

Ali je Gospodnji aneo nou otvorio zatvorska vrata, izveo ih i
rekao... (Djela 5:19; vidi: 12:710)
Fiziki zakoni ne mogu da budu smetnja anelima u njihovoj
slubi. Nema mjesta gdje aneli ne bi mogli doi da pomognu
Bojem djetetu.
4. Da li svaki ovjek ima svog anela pratioca ili uvara?
Pazite da ne prezrete jednog od ovih malenih. Jer, kaem vam:
njihovi aneli na nebesima stalno gledaju lice moga Oca, koji je
na nebesima. (Matej 18:10; vidi: Propovjednik 5:6)
Proroku Ezekijelu u vienju bio je pokazan jedan aneo pratilac
kao ovjek obuen u lan, s pisarskim priborom za pojasom (Ezekijel 9:2). Na nebu postoje knjige u kojima se uvaju izvjetaji o
zemaljskim stanovnicima (Malahija 3:16). Ti izvjetaji su nepogreivi. Aneli pratioci biljee svako nae djelo, dobro ili ravo, svaku
izgovorenu rije, kao i nae tajne misli i pobude koje biljee u nebeskim knjigama.
5. Kakvu funkciju obavljaju aneli na nebeskom sudu?
Dok sam gledao, bili su postavljeni prestoli i Pradavni je sjeo
Hiljade hiljada sluilo mu je, i deset hiljada po deset hiljada stajalo je pred njim. Sud je sjeo i knjige su se otvorile. (Danilo
7:9,10)
Poto su aneli slubeni duhovi koji vode izvetaj o naem ivotu, jasno je da e oni kao svjedoci biti prisutni na nebeskom
sudu.
III. ZLI DUHOVI ILI DEMONI
Sotona i demoni su pali aneli. Sotona je uzronik svakog zla
~ 149 ~

na naem svijetu, ali on djeluje prikriveno u svojim prevarama

tako da mnogi ljudi ak ne vjeruju da on postoji. On na svoje misli
navodi one koji poputaju njegovim iskuenjima. Svaka sebinost,
lakomost, sumnja, strah, zavist, svaa, mrnja i sukob; svako
ravo i nisko djelo sve je to rezultat njegovog uticaja.
1. Ko je Sotona?
Va je otac avo i elite da postupate po eljama svog oca. On
je bio ubica ljudi od poetka i nije ostao postojan u istini, jer u
njemu nema istine. Kad govori la, svoje govori, jer je laov i
otac lai. (Jovan 8:44)
2. Koje jo ime nosi Sotona?
Sotona se naziva bog ovog doba (2. Korinanima 4:4); vladar
ovoga svijeta (Jovan 14:30); knez koji vlada u zraku (Efescima
2:2).
3. Gdje su baeni Sotona i njegovi aneli, posle izgubljenog
rata na Nebu?
I bila je zbaena velika adaja, stara zmija, koja se zove avo
i Sotona, koja zavodi cio svijet. Bila je zbaena na zemlju, a s
njom su bili zbaeni i njeni aneli. (Otkrivenje 12:9-10; vidi: 2.
Petrova 2:4)
4. ta Sotona sa svojim pomagaima radi na ovoj Zemlji?
Budite trezveni, budno pazite! Va protivnik, avo, ide unaokolo kao riui lav i trai koga da prodere. (1. Petrova 5:8)
5. Protiv koga hrianin mora da se bori na Zemlji?
Obucite svu Boju ratnu opremu da biste mogli da se oduprete
avolovim spletkama. Jer se ne borimo protiv krvi i tijela, nego
protiv vrhovnih poglavara, protiv sila, protiv kosmikih vladara
~ 150 ~

tame ovog doba, protiv zlih duhovnih sila na nebesima. (Efescima 6:11,12)
Sotona je kuao ak i Isusa u elji da Ga pobijedi, ali Isus nikada
nije popustio Sotoninom uticaju.
IV. SPIRITIZAM VELIKA SOTONINA PREVARA
1. ta je spiritizam?
Spiritizam je vjerovanje da ivi mogu da odravaju vezu sa
mrtvima; drugim rijeima, spiritizam tvrdi da smrt ne postoji, da
duhovi umrlih mogu da se javljaju ivima. Sutina spiritistike ideologije je da se smrt i zlo ovjekovjee.
2. Otkad postoji spiritizam?
Spiritizam je starog porekla. On je u prolosti samo mijenjao
svoje oblike. Sotona je jo u Raju tvrdio da prvi ljudi nee i ne mogu
umrijeti, jer su besmrtni kao bogovi (1. Mojsijeva 3:4). Sotona je i
dalje zavodi ljude u ovome pravcu, uei ih da smrt ne postoji, ve
da je ona samo prelaz u drugo stanje.
3. Kakvu je opomenu Bog dao svom narodu o spiritizmu?
Kad ue u zemlju koju ti daje Gospod, tvoj Bog, ne ui se da
ini odvratne stvari koje ine oni narodi. Neka se kod tebe ne
nae niko ko bi svog sina ili svoju ker provodio kroz vatru, ni
koji gata, ni koji se bavi magijom, ni koji prorie po zvijezdama
[astrolog], ni vraar, ni koji baca ini, ni koji priziva [prijateljske]
duhove, ni opsjenar [hipnotizer, armer], ni koji pita mrtve
[nekromant]. Jer ko god tako neto ini odvratan je Gospodu, i
zbog takvih gadosti Gospod, tvoj Bog, tjera te narode ispred
tebe. Budi posluan Gospodu, svom Bogu. (5. Mojsijeva 18:9
13)
~ 151 ~

4. Koga predstavljaju tajanstveni duhovi?

Prema Svetom pismu, svi mrtvi spavaju i ne mogu da odravaju
vezu sa ivima (Propovjednik 9:5,6; Psalam 146:4). Ko se onda javlja iz mjesta umrlih? Postoje dvije grupe duhovnih bia: aneli koji
nikada nisu zgrijeili, i demoni, iji je otac avo (Jovan 8:44), koji
trae koga e prevariti, zavesti i unititi (1. Petrova 5:8). Dakle, ti
duhovi mogu da budu samo demoni, koji su zbaeni na Zemlju
(Otkrivenje 12:9,12) da varaju ljude, dok oekuju i svoju vlastitu
propast.
5. ta prema Hristovim rijeima predstavlja spiritizam?
Spiritisti tvrde da se Hrist javlja na njihovim seansama po sobama. Meutim, Isus nam kae: Ne vjerujte. To su samo uda
kojima obmanjuju lakovjerne (Matej 24:24) Hrist nas zato unaprijed opominje.
6. Posledice stupanja u vezu sa duhovima.
Tako je Saul poginuo zbog svojeg prestupa kojim se ogrijeio
o Gospoda zato to nije drao Gospodnju rije i zato to je pitao
za savjet enu koja priziva duhove. (1. Dnevnika 10:13)
Spiritistika seansa u kojoj je uestvovao izraelski car Saul opisana je u 1. Samuelovoj 28. glava.
7. Kakva e biti sudbina svih vraara?
A kukavice, bezvjerni, izopaeni, ubice, bludnici, vraari, idolopoklonici i svi laljivci zavrie u jezeru koje gori ognjem i sumporom, koje je druga smrt. (Otkrivenje 21:8)
8. Kako moemo da se zatitimo od demonskih obmana?
Pokorite se, dakle, Bogu, a suprotstavite se avolu, i pobjei
e od vas. (Jakov 4:7)
Isus je Bojom rijeju pobijedio Sotonu. Istim orujem treba da
~ 152 ~

se i mi naoruamo protiv Sotone i njegovih obmana. Ako znamo

ta Biblija ui i to drimo, Sotona nee moi da nas obmane. Bog
stavlja oko onih koji Ga vole zatitu svetih anela (Psalam 34:7;
Jov 1:9,10), koji onemoguavaju Sotoni da im se priblii. Sotonina
mo je velika, ali Boja zatitnika sila jo je vea!

~ 153 ~

25. HRISTOVO HILJADUGODINJE

CARSTVO ILI MILENIJUM
Kad bude po drugi put doao, Isus nee uspostaviti svoje carstvo, ve e to uiniti posle hiljadu godina, kad se nebeski grad,
Novi Jerusalim, bude spustio na Zemlju. Isus e prilikom svog Drugog dolaska ispuniti obeanje koje je dao svojim uenicima uoi
odlaska sa Zemlje: U kui mog Oca ima mnogo stanova. Da nije
tako, rekao bih vam. A sada idem da vam pripremim mjesto. I kad
odem i pripremim vam mjesto, ponovo u doi i uzeu vas k sebi,
da i vi budete tamo gdje sam ja. (Jovan 14:2,3) Hrist e prilikom
svog dolaska uzeti vjerne na Nebo, i oni e sa Hristom carovati na
Nebu hiljadu godina (Otkrivenje 20:4).
I. KOJI DOGAAJI OZNAAVAJU POETAK MILENIJUMA?
U poetku milenijuma zbiva se sledeih pet dogaaja:
1. Hristov drugi dolazak.
Jer e sam Gospod sii s neba sa zapovjednikim pozivom, s
glasom arhanela i s Bojom trubom, i mrtvi u Hristu ustae
prvi. Zatim emo mi ivi, koji ostanemo, biti zajedno s njima
odneseni u oblacima da se sretnemo s Gospodom na nebu. I
~ 154 ~

tako emo uvijek biti s Gospodom. (1. Solunjanima 4:16,17;

vidi: Jevrejima 9:28)
2. Mrtvi, vjerni vaskrsavaju, a ivi vjerni u trenu doivljavaju
preobraenje.
Evo, govorim vam tajnu: Neemo svi zaspati smrtnim snom, ali
svi emo se preobraziti, u jednom trenutku, u tren oka, na zvuk
poslednje trube. Jer truba e zatrubiti i mrtvi e vaskrsnuti neraspadljivi, i mi emo se preobraziti. (1. Korinanima 15:51,52)
Ovdje treba da istaknemo da postoje dva vaskrsenja: prvo
vaskrsenje ili vaskrsenje pravednih i drugo vaskrsenje ili uskrsnue
grenika. Isus prvo vaskrsenje naziva vaskrsenjem ivota, a drugo
vaskrsenjem suda (Jovan 5:28,29). Biblija naziva blagoslovenima i
svetima one koji e imati udela u prvom vaskrsenju (Otkrivenje
20:6). Grenici e ustati iz grobova posle hiljadu godina to je
drugo vaskrsenje (Otkrivenje 20:5).
3. ivi nepokajani slavom Hristovog dolaska bie uniteni.
A Gospodnji dan e doi kao lopov nou, u koji e nebesa proi
uz veliku buku, i elementi e se, uareni, raspasti, a zemlja i
djela na njoj bie spaljeni. (2. Petrova 3:10; vidi: Luka 17:26
30)
4. Svi spaseni bie uzeti na Nebo.
potom mi ivi koji smo ostali, zajedno s njima biemo uzeti u
oblake na susret Gospodu na Nebo, i tako emo svagda s
Gospodom biti. (1. Solunjanima 4:16,17; vidi: Jovan 14:13)
5. Sotona e biti onemoguen i vezan za opustoenu Zemlju.
Uhvatio je adaju, staru zmiju, koja je avo i Sotona, i svezao
je na hiljadu godina. Bacio ju je u bezdan, koji je nad njom zakljuao i zapeatio, da vie ne zavodi narode dok se ne navri
~ 155 ~

hiljadu. Posle toga treba da bude nakratko odvezana. (Otkrivenje 20:2,3)

II. DOGAAJI ZA VRIJEME MILENIJUMA
Razmotriemo najprije ta se za to vrijeme zbiva na Nebu, a
zatim emo sagledati prilike na Zemlji za vrijeme tog razdoblja od
hiljadu godina.
1. Pravedni e na Nebu uestvovati u suenju zlima.
I vidio sam prestole. Onima to su sieli na njih dato je da sude.
Vidio sam due onih koji su pogubljeni zato to su svjedoili za
Isusa i zato to su govorili o Bogu, onih koji se nisu poklonili ni
zvijeri ni njenom liku i koji nisu primili ig na elo ni na ruku.
Oni su oiveli i vladali kao carevi s Hristom hiljadu godina.
(Otkrivenje 20:4)
Zar ne znate da e sveti suditi svijetu? Zar ne znate da emo
suditi anelima? (1. Korinanima 6:2,3)
Iz ovih stihova jasno proizlazi da e sveti iz svih stolea biti zaposleni sa Hristom u suenju za vrijeme ovog razdoblja od hiljadu
godina. Pretpostavimo da imate jednog prijatelja ovdje na Zemlji,
koga neete nai na Nebu. Vi ete se, tokom hiljadu godina, moi
uvjeriti da je Bog pravedno sudio njemu i ostalima koji nee biti
spaseni. Bog za ovo suenje odvaja hiljadu godina. On eli da
svima spasenima bude potpuno jasno da je On uinio sve za spasenje grenika, ali da su oni svojevoljno prezreli ponuenu milost.
Kad nad zlima bude izreena presuda, svima e postati jasno da su
zasluili odreenu kaznu.
Zbog toga se ova faza Bojeg suda moe nazvati revizioni sud.

~ 156 ~

2. Za vrijeme hiljadu godina Zemlja e biti pusta, a Sotona na

njoj vezan lancem okolnosti.
Gledao sam zemlju, a ona bjee prazna i pusta. Gledao sam
nebesa, a njihove svjetlosti vie nije bilo. Gledao sam gore, a
one su se zatresle, i svi su se bregovi uzdrmali. Pogledao sam, i
nije bilo zemaljskog ovjeka i sve su nebeske ptice odletjele.
Gledao sam vonjak, a ono se plodna zemlja u pustinju pretvorila, i svi su njeni gradovi razoreni. Gospod je to uinio u svom
estokom gnjevu. (Jeremija 4:2326)
III. KOJIH PET DOGAAJA OZNAAVAJU KRAJ MILENIJUMA?
1. Na kraju hiljadu godina zbie se vaskrsenju zlih.
Ostali mrtvi nisu oiveli dok se nije navrilo hiljadu godina.
(Otkrivenje 20:5)
Na poetku hiljadu godina vaskrsli su samo pravedni, koji su
umrli u Hristu (1. Solunjanima 4:16). Na kraju hiljadu godina vaskrsavaju ostali mrtvaci, to jest zli. Ovo vaskrsenje naziva se vaskrsenje suda (Jovan 5:29). Zli ustaju proeti istim duhom pobune koji
ih je nadahnjivao za ivota.
2. Sotona e biti osloboen iz svoje tamnice.
A kad se navri hiljadu godina, Sotona e biti puten iz svoje
tamnice. (Otkrivenje 20:7)
Poto su zli vaskrsli, Sotona moe da nastavi svoje djelo obmanjivanja i zavoenja.
3. Sveti grad, nebeski Jerusalim, spustie se na Zemlju.
I ja Jovan vidjeh sveti grad, Novi Jerusalim, kako silazi s neba
od Boga, pripremljen kao nevjesta ukraena za svog mua.
(Otkrivenje 21:2)
~ 157 ~

Hrist na kraju hiljadu godina, u pratnji mnotva otkupljenih i hiljada anela, ponovo se vraa na Zemlju. Isus silazi na Maslinsku
goru odakle se posle svoga vaskrsenja vaznio na Nebo i gdje su
aneli ponovili obeanje o Njegovom dolasku (Zaharija 14:4). Kad
se Novi Jerusalim u svom blistavom sjaju bude spustio sa Neba,
postavie se na oienom i za to pripremljenom mjestu, a Hrist e
sa svojim narodom i anelima ui u Sveti grad.
4. Sotona okuplja zle oko grada i eli da ga zauzme.
Pa e izai [Sotona] da zavodi narode na etiri kraja zemlje,
Goga i Magoga, da ih sakupi za rat. A bie ih kao morskog pijeska. I vidio sam kako su napredovali irom zemlje i okruili
logor svetih i voljeni grad. Ali vatra je sila od Boga s neba i
pojela ih. (Otkrivenje 20:2,8,9)
Ovo je poslednji in u velikoj borbi izmeu Hrista i Sotone. Cio
ljudski rod ovdje se susree prvi i poslednji put. Ovdje nastaje
vjeno odvajanje pravednih od zlih. Grenici e primiti svoju platu
na zemlji (Prie 11:3). Oni e biti strnjika, i upalie ih dan koji ide,
veli Gospod nad vojskama. (Malahija 4:1) Kada svi oni koji su prihvatili satanizam i onesposobili se za Boje carstvo budu uniteni,
Sotona e se i dalje muiti u jezeru ognjenom, ali e na kraju i on
biti uniten.
5. Bog stvara novu Zemlju.
Ali po njegovom obeanju oekujemo nova nebesa i novu zemlju u kojima e pravednost prebivati. (2. Petrova 3:1014)
I vidio sam novo nebo i novu zemlju, jer su prethodno nebo i
prethodna zemlja nestali, a ni mora vie nije bilo. (Otkrivenje
21:1)

~ 158 ~

IV. KO E NASLIJEDITI NOVU ZEMLJU?

Novu Zemlju naslijedie oni koji su vjerom primili Hrista za svog
Spasitelja i drei Boje zapovijesti ivjeli pobjedonosnim ivotom.
A ako ste Hristovi, onda ste Avramovo potomstvo, naslednici
po obeanju. (Galatima 3:29)
Ako smo Hristovi, onda smo naslednici nove Zemlje. Biti Hristov
znai vjerovati u Njega, graditi svoje spasenje na Njemu i Njegovoj
rijei i ii Njegovim putem.
Ko pobijedi, naslijedie te blagoslove. Ja u mu biti Bog, a on
e mi biti sin. (Otkrivenje 21:7)
Sreni su oni koji tvore zapovijesti Njegove, da bi imali pravo
na drvo ivota, i da uu na kapije u grad. (Otkrivenje 22:14)
Da li emo biti sa spasenima na novoj Zemlji zavisi od toga da li
emo uiniti savez sa Bogom i prihvatiti Njegov Plan spasenja, ivei po vjeri i gradei karakter po uzoru na Hrista.

~ 159 ~

26. VJENI IVOT NA

OBNOVLJENOJ ZEMLJI
Bog je u poetku stvorio savreni svijet (1. Mojsijeva 1:31), ali
grijeh je prouzrokovao promjenu ne samo u ovjekovom ivotu
kod ovjeka nego i na zemlji, u prirodi. Prokletstvo zbog grijeha,
koje je pogodilo ovjeka, palo je i na cijelu planetu zemlju. I zemlja
mora da nosi teinu grijeha (1. Mojsijeva 3:16-19).
Bog ima plan da sve vrati u prvobitno, edemsko savrenstvo. O
tom Bojem planu svjedoe Boji proroci od pada u grijeh, a nada
u obnovu svih stvari duboko je usaena u srca Hristovih sledbenika, pa ak, po rijeima apostola Pavla, i priroda uestvuje u nadi
na spasenje (Rimljanima 8:19-23).
Vjeni ivot je biblijski termin koji se koristi u opisu nagrade
koja eka sve one koji prihvate Boji Plan spasenja kroz Njegovog
Sina, Isusa Hrista. Naime, Biblija, prepoznata i priznata kao Boja
objava ovjeanstvu, ui da bioloka smrt kojom svi umiremo po
nasleu pada u grijeh, odnosno odvajanja od Boga kao Izvora i davaoca ivota, nije kraj svih nada, ve da postoje dvije opcije: prva
je podizanje u novi ivot odnosno vaskrsenje svih onih koji prihvate Boju pripravu, i druga, odbijanje Bojeg dara, to za posljedicu ima sjedinjenje sa grijehom i kaznu drugom vjenom smru o
~ 160 ~

izvrnom Bojem sudu. I jedno i drugo bie na odreeni nain verifikacija odluka koje smo sami donijeli i izbora koji smo napravili
u sadanjem ivotu.
I. KOJA JE ETIRI PREIMUSTVA
BOG DAO OVEKU PRILIKOM STVARANJA?
1. Bog je ovjeka stvorio po svome obliju istog, svetog i
pravednog.
Tada je Bog stvorio ovjeka po svom obliju, stvorio ga je po
Bojem obliju - stvorio je mukarca i enu. (1. Mojsijeva 1:27)
Eto, jedino sam ovo otkrio: Bog je ljude nainio estitima, ali
oni idu za mnogim zamislima svojim. (Propovjednik 7:29)
Adam i Eva bili su nevini i isti kada ih je Bog stvorio.
2. ovjek je stvoren sa mogunou da vjeno ivi.
Tako je Gospod Bog uinio da iz zemlje nikne raznovrsno
drvee prijatno za gledanje i iji je plod dobar za jelo, kao i drvo
ivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. (1. Mojsijeva 2:9)
Bog je dao ovjeku ivot, i Boja je namjera bila da ovjek
vjeno ivi; zato mu je dao pravo da jede rod sa drveta ivota.
ovjek nije znao u poetku za umor, bolest i smrt. Da nije prestupio Boju zapovijest, on bi vjeno, u nepomuenoj srei, ivio u
Raju.
3. ovjeku je dat divan dom edemski vrt.
Gospod Bog je zasadio vrt u Edenu, prema istoku, i tamo je
smjestio ovjeka koga je stvorio. (1. Mojsijeva 2:8)
Bog je dao ovjeku kao dom edemski vrt, i Boja je namjera bila
da cijela Zemlja funkcionie na takav nain.
~ 161 ~

4. ovjeku je data vlast nad Zemljom.

Zatim ih je Bog blagoslovio i rekao im: Raajte se i mnoite
se, napunite zemlju i vladajte njom, i budite gospodari nad
morskim ribama i stvorenjima koja lete po nebu i nad svim
stvorenjima to se miu po zemlji. (1. Mojsijeva 1:28)
Iako je stvoren neto niim od anela (Psalam 8:5,6), ovjek je
bio obdaren razumom i snagom volje, tako da je mogao da upravlja Bojim stvorenjima.
Kaka je slavna budunost ekala prvi brani par! Oni su bili
stvoreni pravedni, zdravi; dat im je divan dom u bezgrenom svijetu i vlast nad Bojim djelima. ta bi jo ovjek mogao da zaeli?
Nita drugo nego da to blagosloveno stanje vjeno traje!
II. TA JE OVEK GRIJEHOM IZGUBIO
I KAKO E MU TO BITI VRAENO?
1. Padom u grijeh ovjek je izgubio:
i) Slavu Boju, ist i svet karakter. Jer svi su sagrijeili i izgubili
su slavu Boju. (Rimljanima 3:23)
ii) Pristup drvetu ivota, i zato mora da umre, jer je plata za grijeh smrt. Zato, kao to je kroz jednog ovjeka u svijet uao grijeh
i preko grijeha smrt, i tako se smrt proirila na sve ljude jer su svi
sagrijeili.... (Rimljanima 5:12; vidi: 1. Mojsijeva 3:19; Rimljanima
6:23)
iii) ovjek je grijehom izgubio svoj edemski dom: Tada ga je
Gospod Bog istjerao iz edenskog vrta da obrauje zemlju od koje
je i uzet. Tako je on otjerao ovjeka, i na istonoj strani edenskog
vrta postavio heruvime i plameni ma koji se stalno okretao, da bi
uvali put ka drvetu ivota. (1. Mojsijeva 3:23,24)
~ 162 ~

iv) ovjek je izgubio prvobitnu vlast: Jer svako robuje onom ko

ga savlada. (2. Petrova 2:19)
Sotona je pobijedio nae praroditelje u Raju tako to ih je naveo
na prestup Bojeg zakona; time su oni postali njegovi robovi, i njihova vlast prela je u ruke osvajaa (uzurpatora).
2. Isus je doao da nam vrati sve to smo grijehom izgubili
(Luka 19:10).
On nas je otkupio svojom skupocjenom krvlju (1. Petrova 1:19),
a zatim se vratio na Nebo, gdje pred Ocem vri posredniku slubu
za nas. Isus jedino moe da nam vrati sve to smo grijehom izgubili.
i) Hristos nam vraa pravedan i svet karakter.
Dakle, ako je neko u Hristu, on je novo stvorenje. Ono to je
staro prolo je, i evo, novo je nastalo. (2. Korinanima 5:17)
I dok otkrivenih lica poput ogledala odraavamo Gospodnju
slavu, svi se mi preobraavamo u isti lik, odraavajui sve veu
slavu, onako kako nas preobraava Gospodnji Duh. (2. Korinanima 3:18)
ii) U Hristu imamo vjeni ivot.
Jer Bog je toliko volio svijet da je dao svog jedinoroenog Sina,
da niko ko vjeruje u njega ne bude uniten, nego da ima vjeni
ivot. (Jovan 3:16)
Dar Boji je ivot vjeni u Hristu Isusu. (Rimljanima 6:23.)
iii) Hristos nam vraa izgubljeni dom.
Jer, evo, ja stvaram nova nebesa i novu zemlju. Ono to je prije
bilo nee se u sjeanje vraati niti e se u srcu javljati. (Isaija
65:17; Djela 3:20,21)
iv) Hrist e nam vratiti prvu vlast.
A ti, kulo za stada, brijegu keri cionske, opet e se tebi vratiti
stara vlast, carstvo koje pripada keri jerusalimskoj. (Mihej
~ 163 ~

4:8)
Onome ko pobijedi dau da sjedne sa mnom na moj presto,
kao to sam i ja pobijedio i sjeo sa svojim Ocem na njegov presto. (Otkrivenje 3:21)
III. SLIKA NOVOG SVIJETA
1. Izgled nove Zemlje.
I vidio sam novo nebo i novu zemlju, jer su prethodno nebo i
prethodna zemlja nestali, a ni mora vie nije bilo. (Otkrivenje
21:1)
Umjesto trnovitog grmlja izrae smreka. Umjesto ljute
koprive niknue mirta. Bie to na slavu Gospodu, kao vjean
znak koji se nee unititi. (Isaija 55:13)
Vuk e boraviti s jagnjetom, leopard e leati s jaretom, tele i
mladi lav i uhranjena ivotinja zajedno e biti, a mali djeak vodie ih. Krava i medvjedica zajedno e jesti, a njihovi mladunci
zajedno e leati. Lav e jesti slamu kao bik Zlo se vie nee
initi niti e se pustoiti na svoj svetoj gori mojoj, jer e zemlja
biti puna znanja o Gospodu kao to je more puno vode. (Isaija
11:6-9)
I mora vie nema. Od cjelokupne Zemljine povrine koja
iznosi 510 miliona kvadratnih kilometara, 380 miliona kvadratnih
kilometara pokriveno je morima i okeanima. Nestankom mora
Zemljina povrina poveae se dva do tri puta. Na novoj Zemlji
nee biti pustih, nepristupanih i nezdravih krajeva, na njoj e vladati prijatna klima vjeno prolee. Tamo e sve ivotinje biti pitome.
2. Novi Jerusalim glavni grad obnovljene Zemlje.
~ 164 ~

 I ja Jovan vidjeh sveti grad, Novi Jerusalim, kako silazi s neba

od Boga, pripremljen kao nevjesta ukraena za svog mua.
(Otkrivenje 21:2-27)
3. Stanovnici nove zemlje bie ist i svet narod.
Ali nita nesveto i niko ko ini gadosti i slui se laima nee
ui u njega, ve samo oni koji su zapisani u Jagnjetovoj knjizi
ivota. (Otkrivenje 21:27)
4. Tamo nee biti alosti, bolesti ni smrti.
On e obrisati svaku suzu s njihovih oiju i smrti vie nee biti,
ni tuge, ni jauka, ni bola vie nee biti. Nestalo je ono to je
nekad bilo. (Otkrivenje 21:4; vidi: Isaija 33:24)
5. Spaseni e se baviti prijatnim poslovima.
Oni e graditi kue i stanovae u njima, sadie vinograde i
jee njihov rod. Nee oni graditi, a neko drugi se naseliti, nee
oni saditi, a neko drugi jesti. Jer e dani mom narodu biti kao
dani drvetu, i moji e izabranici uivati u plodovima svojih
ruku. (Isaija 65:21,22)
6. Bog e biti sa spasenima na Zemlji, a oni e svake Subote
dolaziti da se poklone pred Njim.
Jer kao to nova nebesa i nova zemlja koje stvaram stoje
preda mnom, govori Gospod, tako e stajati i vae potomstvo i
vae ime. I od mladine do mladine i od Subote do Subote svako
e tijelo dolaziti da se pokloni preda mnom, kae Gospod. (Isaija 66:22,23)
Nego kao to je napisano: to oko nije vidjelo i uho nije ulo i
to u srce oveije nije dolo, to je Bog pripremio za one koji ga
vole. (1. Korinanima 2:9)
~ 165 ~

IV. KAKO MOEMO NASLIJEDITI NOVU ZEMLJU?

1. Potrebno je da primimo Hrista i da Ga priznamo pred ljudima.
Ko god mene prizna pred ljudima, priznau i ja njega pred svojim Ocem, koji je na nebesima. (Matej 10:32; vidi: Luka 9:26)
Zaista, zaista, kaem vam, ko slua moju rije i vjeruje onome
koji me je poslao, ima vjeni ivot i ne dolazi na sud, nego je
preao iz smrti u ivot. (Jovan 5:24)
2. Boji glas, moramo sluati koji nam govori kroz Boju rije,
i tvoriti Boju volju.
Nee svaki koji mi govori: Gospode, Gospode, ui u Carstvo
nebesko, nego onaj koji izvrava volju moga Oca, koji je na nebesima. (Matej 7:21)
Sreni su oni koji tvore zapovijesti Njegove, da bi imali pravo
na drvo ivota, i da uu na kapije u grad. (Otkrivenje 22:14)

~ 166 ~

27. OBILJEJA PRAVIH VJERNIKA

Bog je u sva vremena imao svoj narod. Pod pojmom Boji narod
podrazumijevamo skup ljudi koji vjeruju u Boji Plan spasenja,
Bibliju kao nadahnutu Boju Rije i neprikosnoveni autoritet za sva
pitanja istine i zablude, Isusa kao svog Spasitelja, prihvataju Njegovu nauku, ive u skladu sa njom. Prema Bojem planu, koji se
nikada ne mijenja, Njegovi pravi sledbenici treba da budu nosioci
i uvari spasonosne istine i da svojim radom i ivotom pomognu
drugima da postignu to isto.
U svijetu ima mnogo religija i vjerskih organizacija. U hrianstvu po imenu takoe postoji mnotvo crkava. Mnogi se pitaju:
Kako iskren ovjek moe prepoznati ta je istina usred religijske i
ideoloke zbrke?
I. UTEMELJIVA BIBLIJSKE RELIGIJE
1. Ko je Osniva i Temelj biblijske religije?
Jer niko ne moe da postavi neki drugi temelj osim onoga koji
je ve postavljen, a to je Isus Hristos. (1. Korinanima 3:11;
Matej 16:13-19)
Pravi vjernici se nadograuju na ovaj Temelj ili Ugaoni kamen,
i zajedno s njim, sainjavaju duhovni hram (Efescima 2:19-22) ili
~ 167 ~

jedno tijelo (1. Korinanima 12:12-27).

2. ta Biblija ui o crkvi i kako Bog poziva svoj narod?
Mnogi su veoma iznenaeni kad uju da termin crkva nije
biblijski. Grka rije eklesija oznaava skuptinu/sabor pozvanih
(od Boga) i uglavnom je pogreno prevoena kao crkva. Rije
crkva potie od pojmova krug i Kirka u legendama ime
erke Heliosa, boga sunca. Kirka, kao olienje lane religije, prikazana je u vizijama apostola Jovana, Otkrivenje 17. i 18. glava. Pojam eklesija se koristi umjesto hebrejske rijei kahal (zbor, sabor, skuptina vidi 2. Mojsijeva 12:6; 5. Mojsijeva 18:16; Psalam
22:22). U Novom savezu javlja se na oko 115 mjesta. U svom izvornom znaenju prevodi se kao pozvani (iz svijeta od Boga).
U irem smislu, eklesija predstavlja vjerni Boji narod, duhovnu Hristovu zajednicu iz svih naroda i svih vekova (Efescima
3:21).
Kako ovo razumjeti? Obrazac Bojeg djelovanja u ovom neprijateljskom svijetu, koji je Sotona uzurpirao pod svoju vlast, uvijek
je bio isti: naime Bog je pozivao svoj narod da izae iz sistema, da
se odvoji, prihvati i sprovodi Njegova naela.
Osnovni uzrok rapidne moralne degradacije prije Potopa bio je
nepotovanje ovog principa i mijeanje Bojeg naroda sa bezakonicima (vidi 1. Mojsijeva 6:2). Poboni mukarci su se enili sa nepobonim djevojkama to je dovelo do raspada porodice i velike
moralne dekadencije. Ovaj obrazac moralnog propadanja esto e
se ponavljati u istoriji Bojeg naroda.
Kad je Bog pozvao Avrama, bilo je to po istom obrascu: Gospod
je rekao Avramu: Idi iz svoje zemlje i od svog roda i iz doma svog
oca u zemlju koju u ti pokazati. Od tebe u nainiti veliki narod,
blagosloviu te i uiniu da tvoje ime bude veliko; i bie blagoslov
za druge. Blagosloviu one koji tebe blagosiljaju, a prokleu onoga
~ 168 ~

ko na tebe priziva zlo, i preko tebe e se blagosloviti svi narodi na

zemlji. (1. Mojsijeva 12:1-3) Vjerom je Avram, kad je bio pozvan,
posluao i otiao na podruje koje je trebalo da dobije u nasledstvo. Otiao je, iako nije znao kuda ide. (Jevrejima 11:8)
Izraelski narod podignut je od Boga po istom principu: Jer ti si
svet narod pred Gospodom, svojim Bogom. Tebe je Gospod, tvoj
Bog, izabrao izmeu svih naroda na zemlji da bude njegov narod,
njegovo dragocjeno vlasnitvo. (5. Mojsijeva 7:6)
Pod Novim savezom nita se faktiki nije promijenilo, osim to
se Boji narod rairio po cijelom svijetu. Zato idite i nauite sve
narode. (Matej 28:19) Ali principi odvajanja od grijeha i zla ostali
su isti: Zato izaite izmeu njih i odvojte se, govori Gospod, i ne
dotiite se neistote i ja u vas primiti. (2. Korinanima 6:17)
Boji najsveaniji poziv poslednjeg vremena takoe glasi: Izaite iz nje [duhovnog Vavilona, crkava, svjetskog sistema], narode
moj, da ne budete sauesnici u njenim grijesima i da vas ne zadese
njene nevolje! (Otkrivenje 18:4)
3. Kako je crkva lairala svoj status?
Izmeu ostalog, crkva je zloupotrijebila Isusove rijei upuene
Petru (Matej 16:18,19). Crkveni teolozi tvrde da je Petar stijena
na kojoj je osnovana Crkva. Meutim, Iz Svetog pisma jasno proizlazi da je samo Hrist stijena na kojoj moemo zidati svoje spasenje (1. Petrova 2:4,5; Efescima 2:20; 1. Korinanima 3:11). Na grkom jeziku u navedenom tekstu u Mateju postoji igra rijei:
petros znai mali kamen, a petra velika stijena. Aramejsko ime
Kifa takoe ima isto znaenje mali kamen.
4. Boji narod moe voditi i usmjeravati samo Duh Boji i Hristov.
Isus je na rastanku sa uenicima obeao da e biti s njima u
~ 169 ~

sve dane do svretka ovog doba (Matej 28:20). To je mogue

samo prisustvom Njegovog Duha u vjernima (vidi: Rimljanima 8:9;
1. Korinanima 3:16; 1. Petrova 1:11).
Duh Boji dodjeljuje duhovne darove koji slue za izgradnju
Boje zajednice duhovnog tijela (vidi: 1. Korinanima 12:4-10;
Galatima 5:22,23; Efescima 4:12,13).
5. ime e se odlikovati Boji narod poslednjih dana?
Vjera u Isusa Hrista nije samo deklarativno prihvatanje Sina
Bojeg kao Spasitelja i Bojeg Plana spasenja kao rjeenja za nae
probleme, ve pouzdati se, predati i ivjeti u skladu sa vjerom, a to
znai i uspostavljanje linog odnosa sa Bogom i Hristom.
Ovdje je istrajnost svetih, koji dre Boje zapovijesti i veru Isusovu. (Otkrivenje 14:12)
Tada se adaja razgnjevila na enu i otila da ratuje s ostatkom
njenog potomstva, sa onima koji dre Boje zapovijesti i imaju
svjedoanstvo Isusa Hrista. (Otkrivenje 12:17)
jer je svjedoanstvo Isusovo Duh prorotva. (Otkrivenje
19:10)
Knjiga Otkrivenja koja otkriva eshatoloke dogaaje posletka
vremena, daje nam jo jednu kljunu identifikaciju spasenih pripadnika Bojeg naroda:
To su oni koji se nisu oneistili sa enama, koji su sauvali
svoje djevianstvo. Oni slijede Jagnje kuda god ono poe i u
njihovim ustima ne nae se prevara, jer su bez mane pred prestolom Boijim. (Otkrivenje 14:4,5; uporedi sa Otkrivenje 7:1317)
ista ena (djevica) u biblijskoj simbolici predstavlja Boji narod
(Otkrivenje 19:7; 21:9; 2. Korinanima 11:2), dok bludnica predstavlja duhovni otpad i neistotu (Otkrivenje 17:1-6). Zbog slobodne volje i izbora, djevica i sama moe postati bludnica, to
~ 170 ~

ne smijemo nikada zaboraviti (vidi: Jeremija 3. glava; Ezekijel 16. i

23. glava).
6. Kako jedno biblijsko proroanstvo slikovito objanjava
crkvenu politiku?
Tog dana sedam ena uhvatie jednog mukarca i govorie
mu: Jeemo svoj hljeb i nosiemo svoje haljine, samo da se
zovemo tvojim imenom, da bi se sa nas skinula sramota. (Isaija 4:1)
Evo i saetog tumaenja:
Mukarac odnosno ovjek predstavlja Gospoda Isusa.
ene su crkve a 7 je broj punine.
i) Jeemo svoj hljeb ivjeemo odvojenim i nezavisnim ivotom od Boga;
ii) Nosiemo svoje haljine Nezainteresovanost za haljine
Hristove pravednosti, tj. ivot u sopstvenoj pravednosti i sili.
iii) Zvati se njegovim imenom Zainteresovanost samo za
zvanje ili spoljni imid odnosno dobro ime.
iv) Skidanje sramote (pomou imena) Dobro ime kao maska
za prikrivanje stvarnosti.
Bog poziva svoj narod da izae iz Vavilona iz zbrke lanih nauka i grenih navika, mjeavine istine i lai, trgovine ljudskom duhovnou, svjetovnosti, kompromisa i pakta sa zlom, pohlepe, tatine, gluposti
7. Praktina vjera na djelu
Jer se pokazala Boja blagodat koja donosi spasenje svim ljudima. Pouila nas je da se odreknemo bezbonosti i svjetskih
elja i da razborito, pravedno i odano Bogu ivimo usred ovog
sadanjeg doba, dok ekamo ostvarenje nae divne nade i

~ 171 ~

slavno pojavljivanje velikog Boga i Spasitelja naeg, Isusa Hrista. (Titu 2:12-14)
8. Iskustvo apostola Pavla kao pouka
Kakav je bio Pavle (Saul) prije svog obraenja?
Mi koji sluimo Bogu u duhu i hvalimo se Hristom Isusom, a ne
uzdamo se u tijelo. A ako neko ima razloga da se uzda u tijelo,
onda sam to ja. Ako neko drugi smatra da ima razloga da se
uzda u tijelo, ja ih imam jo vie: obrezan osmog dana, izraelskog roda, iz plemena Benjaminovog, Jevrejin roen od Jevreja,
po zakonu farisej, po revnosti progonitelj pozvanih, po pravednosti koja proizlazi iz poslunosti zakonu besprekoran. Ali ono
to mi je bilo dobitak, to zbog Hrista smatram gubitkom. (Filipljanima 3:3-7)
Ja sam Judejac, roen u Tarsu u Kilikiji, ali kolovan u ovom
gradu [Jerusalimu] kod Gamalielovih nogu, pouen da se strogo
drim Zakona naih predaka. Revno sam sluio Bogu kao i svi vi
danas. Sledbenike ovog Puta progonio sam do smrti. Mukarce
i ene bacao sam u okove i predavao u zatvor. (Djela 22:3,4)
Kako je Pavle, nakon obraenja, gledao na svoj preanji status?
Odavno me poznaju i mogu posvjedoiti, samo ako hoe, da
sam kao farisej ivio prema najstrooj sekti nae vjere. (Djela
26:5)
Pavle je okarakterisao svoj strogi judaizam kao sektu, jeres koja
nije u skladu sa Bojim Planom spasenja. Nije bitno koliko neka
religija ima pristalica, ve je od presudne vanosti da li je ona
ispravna pred Bogom ili nije. Ali ovo je spoznaja koja dolazi iskljuivo sa obraenjem koje donosi radikalnu promjenu sistema
vrijednosti.
~ 172 ~

 Ali ono to mi je bilo dobitak, to zbog Hrista smatram gubitkom. U stvari, ak sve smatram gubitkom u poreenju sa nenadmanom vrijednou poznavanja Hrista Isusa, mog
Gospoda. Radi njega sam pristao da sve izgubim i sve to smatram nevanim, samo da dobijem Hrista da bih upoznao njega
i silu njegovog vaskrsenja i zajednicu njegovih patnji, poistovjetivi se sa njegovom smru, da bih zadobio vaskrsenje iz
mrtvih. (Filipljanima 3:7,8,10,11)

~ 173 ~

28. POSLUNOST I IVOT

ILI NEPOSLUNOST I SMRT
Bog nam je u svojoj Rijei otkrio put spasenja i sada nas stavlja
pred izbor: Ovako kae Gospod: Evo, stavljam pred vas put u ivot i put u smrt. (Jeremija 21:8) Preko svog velikog sluge Mojsija
Gospod poruuje: Danas za svjedoke protiv vas uzimam nebesa i
zemlju: stavio sam pred tebe ivot i smrt, blagoslov i prokletstvo.
Zato izaberi ivot da bude iv i ti i tvoje potomstvo. (5. Mojsijeva
30:19)
I. POSTOJE SAMO DVA PUTA PUT K IVOTU I PUT K SMRTI
1. Kakav poziv upuuje Isus svojim sluaocima, koji se nalaze
na raskrsnici dvaju puteva?
Uite kroz uska vrata. Jer, iroka su vrata i prostran put koji
vodi u propast, i mnogo je onih koji kroz njih ulaze. (Matej
7:13)
2. Koji je put koji vodi u ivot?
Tada mu je Toma rekao: Gospode, ne znamo kuda ide. Kako
bismo znali put? Isus mu odgovori: Ja sam put i istina i ivot.
~ 174 ~

Niko ne dolazi k Ocu osim kroz mene. (Jovan 14:5,6)

Isus je doao na Zemlju da nam pokae put koji vodi u ivot i da
nam da silu koja e nas osposobiti da idemo tim putem. Isusov ivot, Njegova nauka i Njegov primjer predstavljaju za nas put, a
Duh Sveti, koga On daje svojim sledbenicima, osposobljava nas da
Ga slijedimo na tom uzanom putu. Hrist je put koji vodi sa Zemlje
u Nebo. Nema drugog puta spasenja (Djela 4:12).
3. Ko je voa na irokom putu?
Mi znamo da smo od Boga, a cio svijet je u vlasti Zloga. (1.
Jovanova 5:19)
Va je otac avo i elite da postupate po eljama svog oca. On
je bio ubica ljudi od poetka i nije ostao postojan u istini, jer u
njemu nema istine. Kad govori la, svoje govori, jer je laov i
otac lai. (Jovan 8:44)
Sotona je ovdje predstavljen kao krvnik ljudski i otac lai. Lucifer je svojom pobunom na Nebu navukao smrtnu osudu na sebe i
na anele koji su se sjedinili sa njim (2. Petrova 2:4). Kad je nae
praroditelje naveo na grijeh, donio je smrt njima i cijelom ljudskom rodu (Rimljanima 5:12). On i danas izaziva u srcima mnogih
zavist i mrnju, oholost, strasti, pohlepu, koje vode u propast. Sotona je i otac lai. Svojom lai, pogrenim predstavljanjem Bojeg
karaktera i Njegovih namjera, zaveo je na Nebu treinu anela i
nae praroditelje u Raju. Kao tvorac lai, Sotona je zbaen sa Neba,
i nikada vie nee moi da se tamo vrati. Ni njegovi sledbenici nee
moi da se vrate u Nebo (Otkrivenje 22:15).
4. Kako dokazujemo koga slijedimo i ije smo sluge?
Zar ne znate da ako se nekome dajete u ropstvo i obavezujete
na poslunost, robovi ste onoga koga sluate - bilo grijeha, koji
~ 175 ~

vodi u smrt, bilo poslunosti, koja vodi u pravednost? (Rimljanima 6:16)

5. ta je najvanije u naoj slubi Bogu?
Znaj, poslunost je bolja od rtve i pokornost je bolja od ovnujskog sala. Jer buntovnitvo je grijeh isti kao i gatanje, i drsko
ponaanje je isto to i vraanje i idolopoklonstvo. (1. Samuelova 15:22,23; vidi: Prie 3:5)
Pravi hrianin je posluan Bogu. On usklauje sve svoje
odluke, svoje rijei i postupke, cio svoj ivot sa Bojom rijei.
esto isticanu samostalnost i nezavisnost Sotona rado koristi s
ciljem da pokori ljude svojoj volji. Na duhovnom planu ne postoji
nikakva nezavisnost: mi smo ili na Bojoj strani ili na strani Sotone.
U prii o dva sina jedan je obeao ocu, ali nije otiao da radi u
njegovom vinogradu. Drugi je rekao da nee raditi, ali kasnije se
pokajao i otiao (Matej 21:28-30), Isus istie istinitu poslunost,
naglaavajui da Bog nije zadovoljan formalizmom.
II. KAKO POSTAJEMO DJECA BOJA I HRISTOVE SLUGE?
1. Kako postajemo deca Boja?
A onima koji su ga primili dao je pravo da postanu djeca Boja,
jer vjeruju u njegovo ime. (Jovan 1:12; 1. Jovanova 5:12)
Po svom biolokom roenju, po tjelesnoj prirodi, mi smo djeca
gnjeva (vidi: Efescima 2:3), a duhovnim novoroenjem od Boga
primamo usvojenje, prvo vjerom (vidi: Efescima 1:5; Galatima
4:5), a zatim u punini nakon realizacije Plana spasenja (vidi: Rimljanima 8:19-23).
Neki misle da e svi ljudi biti spaseni jer je Hrist umro za sve
~ 176 ~

ljude. Drugi opet vjeruju da je Bog neke unaprijed odredio za spasenje, a druge iskljuio iz broja spasenih. Apostol Jovan kategorino odbacuje ovakva miljenja. On istie da od naeg linog izbora zavisi naa vjena budunost (vidi: 1. Jovanova 5:10-12).
2. ime dokazujemo da smo Hristovi sledbenici?
Da smo pravi Hristovi sledbenici dokazujemo ako:
i) Sluamo Hristov glas: Moje ovce sluaju moj glas, ja ih poznajem i one idu za mnom. Ja im dajem vjeni ivot i nikada nee
propasti i niko ih nee ugrabiti iz moje ruke. (Jovan 10:27,28)
ii) inimo Boju volju: Nee svaki koji mi govori: Gospode,
Gospode, ui u carstvo nebesko; no koji ini po volji Oca moga koji
je na nebesima. (Matej 7:21; Jakov 1:2225)
iii) Volimo Hrista, jer drimo Njegove zapovijesti: Ako me volite, drite moje zapovijesti... Ko ima moje zapovijesti i dri ih, taj
me voli. A ko voli mene, njega e voljeti moj Otac, i ja u ga voljeti
i objaviu mu se. (Jovan 14:15,21)
3. Kako Hrist uporeuje one koji Ga sluaju sa onima koji Ga
ne sluaju?
Zato me, dakle, zovete: Gospode, Gospode, a ne radite ono
to govorim? Rei u vam kome je slian svako ko dolazi k meni
i uje moje rijei i izvrava ih: On je kao ovjek koji je gradio kuu
i kopao duboko i postavio temelj na stijeni. Kad je naila
poplava, bujica je navalila na tu kuu, ali nije mogla da je
uzdrma, jer je bila dobro sagraena. A onaj ko uje, ali ih ne
izvrava, slian je ovjeku koji je sagradio kuu na zemlji, bez
temelja. Bujica je navalila na kuu i ona se odmah sruila i
sasvim se raspala. (Luka 6:4649)
~ 177 ~

III. OPASNOST KOJU DONOSI OKLIJEVANJE

1. ta je sprijeilo neke od starjeina iz Hristovog vremena da
prihvate Hrista kao Mesiju?
Ipak su i mnogi od poglavara povjerovali u njega, ali zbog fariseja to nisu priznavali, da ne bi bili izbaeni iz sinagoge, jer su
vie voljeli uvaavanje od ljudi nego slavu Boju. (Jovan
12:42,43).
Isti razlozi (drutveni status i poistovjeivanje sa okruenjem)
sprjeavaju mnoge i danas da ne posluaju i prihvate Boga.
2. ta mnoge jo odvaja od Hrista?
Zaista, ta vrijedi ovjeku da dobije cio svijet, a izgubi duu?
(Marko 8:36)
ta nam vrijedi ako dopustimo da nas nae svjetovne ambicije,
tatina, status u pokvarenom drutvu ili lana prijateljstva odvoje
od Boga? Doi e dan kad emo morati sve to da ostavimo, ali tada
nee vie biti prilike da se obratimo i sluimo Bogu (Isaija 2:1921).
3. Zato je uvijek opasno oklijevati i odlagati sa spasenjem?
i) Zbog neizvjesnosti ivota: Zato, kao to Sveti Duh kae: Danas, ako sluate njegov glas, nemojte da vam srce otvrdne u ogorenju. (Jevrejima 3:7,8)
ii) Zbog opasnosti da vremenom zatvorimo srce za Boje pozive
usled umnoavanja grijeha i oholosti: Hodite dok imate svjetlosti,
da vas tama ne nadjaa. (Jovan 12:35)
4. ta e mnogi shvatiti kad bude prekasno da izmijene svoje
stanje?
etva je prola, ljeto se zavrilo, a mi nismo spaseni. (Jeremija
~ 178 ~

8:20)
IV. NAGRADA POSLUNIMA
1. Kakva nagrada eka one koji su primili Hrista i vjerno mu
slue?
i) Vjeno blaenstvo:
Nego kao to je pisano: to oko nije vidjelo i uho nije ulo i to
u srce oveije nije dolo, to je Bog pripremio za one koji ga
vole. (1. Korinanima 2:9)
Ako hoete sluati, dobra zemaljska jeete! (Isaija 1:19)
A on ree: blago onima koji sluaju rije Boju, i dre je. (Luka
11:28)
Sreni su oni koji tvore zapovijesti Njegove, da bi imali pravo
na drvo ivota, i da uu na kapije u grad. (Otkrivenje 22:14)
ii) Gledae Isusa i bie slini Njemu:
Vidite kakvu nam je ljubav pokazao Otac, da se zovemo deca
Boja, to i jesmo. Zato nas svijet ne poznaje, jer nije upoznao
njega. Ljubazni, sada smo djeca Boja, ali se jo nije pokazalo
ta emo biti. Znamo da emo, kad se on pokae, biti poput
njega, jer emo ga vidjeti upravo onakvog kakav jeste. (1. Jovanova 3:1,2)
Oni e vidjeti njegovo lice i njegovo e ime biti na njihovim
elima. (Otkrivenje 22:4)
iii) Vladae vjeno sa Hristom:
Onome ko pobijedi dau da sjedne sa mnom na moj presto,
kao to sam i ja pobijedio i sjeo sa svojim Ocem na njegov presto. (Otkrivenje 3:21)

~ 179 ~

Ne postoji racionalno opravdanje pred Bogom za odbaenu ponudu ivota. Izgovor koji nam se moda sada ini opravdanim bie
tada neumjesan, slab. Kad god treba da odluimo izmeu istine i
zablude, pravde i nepravde, nalazimo se na ivotnom raskru i
naa vjena sudbina zavisi od staze koju odaberemo. Predajmo se
potpuno Bogu i sluimo mu cijelim srcem. Naa odluka neka bude:
Ja i dom moj sluiemo Gospodu! (Joua Nunov 24:15)

~ 180 ~

29. NAA VJERA

TAJNA POBJEDE U HRISTU
Vjera, je dar koji Bog daje svakom ovjeku bez obzira na poreklo, narodnost, rasu, boju koe, drutveni poloaj i obrazovanje.
Apostol Pavle kae da je Bog svako treba da misli razumno, po
vjeri koju mu je Bog udijelio. (Rimljanima 12:3) Iako u poetku siuna kao goruiino zrno, ona moe rasti, tako da je u stanju da
uklanja mnoge prepreka i podie hramove pravde.
Ipak, dobro je naglasiti da ovdje nije rije samo o vjeri kao
takvoj, ve, najprije o objektu vjere. Vjera u Boga, u Hrista, u obeanje Svetoga pisma, to je ono to nam je najpotrebnije.
I. PRAVA VJERA I NJEN ZNAAJ
Vjera je vrsto pouzdanje da e se dogoditi ono emu se nadamo, dokaz onoga to je stvarno, premda se ne vidi. (Jevrejima 11:1)
Vjeru ne treba poistovjeivati sa osjeanjima. Vjera znai pouzdanje u Boga i Njegova obeanja. Na osjeanja ne treba da se oslanjamo. Osjeanja su nepouzdana. Vjera znai oslanjanje na Boga i
na obeanje iz njegove Rijei bez obzira na promjenljiva osjeanja.
~ 181 ~

 Vjerom shvatamo da su eoni ureeni prema Bojoj objavi, tako

da ono to se opaa ne proistie iz pojavnoga. (Jevrejima 11:3)
Pavle ovdje ukazuje na neophodnost vjere da se pravilno shvati
svijet u kojem ivimo. Eoni odreuju kljune faze Plana spasenja, i
bez Boje objave nije mogua spoznaja istine samim posmatranjem onog to se vidi.
1. Koliko je vana vjera?
A bez vjere nije mogue ugoditi Bogu, jer onaj ko mu pristupa
mora vjerovati da on postoji i da nagrauje one koji ga revno
trae. (Jevrejima 11:6)
2. U koga moramo vjerovati da bismo bili spaseni?
Vjerujte u Boga, i u mene vjerujte. (Jovan 3:16)
3. ta nam donosi vjera u Hrista?
i) Opravdanje ili oprotenje prolih grijeha.
Dakle, budui opravdani vjerom, imamo mir s Bogom kroz naeg Gospoda Isusa Hrista, kroz koga vjerom imamo pristup ovoj
blagodati u kojoj stojimo, i radujmo se u nadi da emo biti uesnici u Bojoj slavi. (Rimljanima 5:1; Djela 13:38,39)
Kad vjerom primimo Hrista za svog linog Spasitelja, Otac nebeski prata nam nae prole grijehe i daje nam mir. Hrist eli da
sa svakoga ovjeka skine prljavtinu grijeha i obue ga u bijele haljine pravde. Oprotenje primamo na osnovu priznanja svojih grjehova i vjere u Hristovu krv prolivenu za nas (Rimljanima 3:24,25;
1. Jovanova 1:9)
ii) Vjera u Hrista donosi nam pobjedu nad grijehom i iskuenjima.
Isus je doao na ovaj svijet da spasi svoj narod od grijeha.
~ 182 ~

(Matej 1:21) Hrist mijenja srce. On u naem srcu prebiva vjerom.

Mi vjerom i neprekidnim pokoravanjem svoje volje Njemu treba
da odravamo ovu vezu sa Hristom, i sve dok ovako inimo, On e
djelovati u nama da hoemo i inimo ono to je Njemu ugodno.
(Put Hristu, str. 49, izdanje 2008) Mi emo ivjeti u skladu sa
Bojim zapovijestima.
Pobjedonosan ivot poinje vjerom u Hrista, nastavlja se i zavrava tom vjerom. Hrist treba da nam je Prvi, Poslednji i Najdrai u
svemu. On je jedini Spasitelj, a vjera u Njega je karika koja nas
spaja sa Njim. (Jevrejima 12:1,2).
II. PRAVA VJERA I NJENI RODOVI
1. ime dokazujemo da volimo Boga i imamo Isusovu vjeru?
Jer ljubav prema Bogu znai drati njegove zapovijesti, a njegove zapovijesti nisu teke. (1. Jovanova 5:3; Otkrivenje
14:12)
2. Kakvim e ivotom ivjeti onaj koji vjerom odrava ivu
vezu sa Hristom?
Ne ivim vie ja, nego Hristos ivi u meni. Jer ivot koji sada
ivim u tijelu, ivim vjerom Sina Bojeg, koji me je volio i predao
sebe za mene. (Galatima 2:20)
Mi moramo vjerovati da je Hrist ivi Spasitelj, koji moe da nam
silom Svetoga Duha podari pobjedu nad svakim grijehom (Jevrejima 7:25; 13:20,21; Filipljanima 1:6)
3. Kojim praktinim primjerom apostol pokazao razliku
izmeu prave, ive vjere i nedelotvorne vjere?
Ako brat ili sestra nema ta da obue i nema dovoljno hrane
~ 183 ~

svaki dan, a neko im od vas kae: Idite u miru, grijte se i nasitite

se, a ne date im ono to je potrebno njihovom tijelu, od kakve
je to koristi? Tako je i s vjerom - ako nema djela, mrtva je po
sebi... Ti vjeruje da postoji jedan Bog, zar ne? Sasvim dobro
ini. Ali i demoni vjeruju i drhte. Ali kad e shvatiti, o nerazumni ovjee, da je vjera bez djela beskorisna?... Dakle, kao
to je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera bez djela mrtva.
(Jakov 2:15,16,19,20,26)
Postoje dvije zablude kojih Boja djeca treba naroito da se
uvaju naroito ona koja su upravo poela da se uzdaju u Njegovu blagodat. Prvo, o emu smo ve govorili, jeste gledanje na
lina djela i uzdanje u sve to ona mogu da doprinesu da bismo se
uskladili sa Bogom. Onaj koji pokuava da postane svet sopstvenim djelima dranja Zakona, pokuava nemogue. Sve to ovjek
moe da uini bez Hrista, umrljano je sebinou i grijehom. Jedino
Hristova blagodat, putem vjere, moe nas nainiti svetima.
Suprotna, ali ne manja opasna zabluda jeste da vjerovanje u Hrista
oslobaa ljude dranja Bojeg zakona, i poto samo vjerom postajemo sudionici u Hristovoj blagodati, naa djela nemaju nikakve
veze sa naim spasenjem Umesto da oveka oslobodi poslunosti, vjera je ta, i samo vjera, koja nas ini sudionicima u Hristovoj
blagodati, koja nas osposobljava za ivot u poslunosti. (1. Jovanova 2:4) Svojom poslunou stiemo spasenje, jer je spasenje
besplatan Boji dar koji moemo dobiti vjerom. Ipak, poslunost je
rod vjere... Ta nazovi vjera u Hrista koja tvrdi da oslobaa ljude
obaveze poslunosti prema Bogu, nije vjera ve drskost. (Put Hristu, str. 47,48; izdanje 2008)
Hrist nam prata grijehe i daje silu da inimo dobra djela i
drimo Boje zapovijesti. Dobra djela su plod vere, to jest prave
~ 184 ~

veze sa Hristom.
4. Na ta Isus poziva one koji vjeruju u Njega i koji su Mu se
predali?
Poite za mnom i uiniu vas ribarima ljudi. I oni odmah ostavie mree i pooe za njim. (Matej 4:19,20)
Tako, dakle, niko od vas ko ne ostavi sve to ima ne moe biti
moj uenik. (Luka 14:33)
Isus je ostavio Nebo, doao na planetu Zemlju i dao svoj ivot
da bismo mi ljudi mogli dobiti spasenje vjeni ivot. Onaj koji
dragovoljno i iskreno prima ovu rtvu odrei e se ovog svijeta i
njegovih privlanosti da bi slijedio Spasitelja. (1. Jovanova 2:15-17)
To znai prihvatiti ovu rtvu. Ali mislite na obeanje: I ko god je
radi moga imena ostavio kue, ili brau, ili sestre, ili oca, ili majku,
ili djecu, ili njive, dobie stostruko vie i naslijedie [uivae u
dodjeli - u originalu] vjeni ivot. (Matej 19:29)
III. KAKO MOEMO RAZVIJATI I JAATI SVOJU VJERU?
1. ta jaa vjeru?
Dakle, vjera proistie iz propovijedanja, a propovijedanje kroz
objavu Boju. (Rimljanima 10:17)
A on odgovori i ree: pisano je: ne ivi ovjek o samom hljebu,
no o svakoj rijei koja izlazi iz usta Bojih. (Matej 4:4)
Da bi naa vjera bila jaka, moramo je hraniti. Boja rije je
hrana za vjeru. Biblija je nebeska ostava, na ijim je policama nagomilana neizmjerna koliina razliite hrane koja moe da ojaa
nau vjeru i nae duhovno iskustvo (Jeremija 15:16).
Izlaemo se velikoj opasnosti ako zanemarujemo da se hranimo
~ 185 ~

ovom duhovnom hranom. Brige, uivanja ovog svijeta pa i sam posao esto mogu da nam oduzmu vrijeme koje bi trebalo da posvetimo prouavanju Boje rijei. Zato treba da budemo budni i
paljivo straimo nad svojim spasenjem.
2. ta je Boja rije za hrianina?
Rije je tvoja svjetiljka nozi mojoj, i svjetlost stazi mojoj. (Psalam 119:105; Efescima 6:17)
Boja rije je duhovni ma kojim je Isus pobijedio Sotonu u
pustinji (Matej 4:4,7,10,11). Naoruani ovim maem, i mi moemo
biti pobjednici. Upotrijebimo ga kad smo suoeni sa iskuenjima;
kad nas obuzimaju brige, strah i alost; kad na nas navaljuju sumnja i nevjerstvo.
3. Vanost molitve u pobjedonosnom ivotu
Molite - i dae vam se; traite - i nai ete; kucajte - i otvorie
vam se. Jer, ko god moli, dobija; i ko trai, nalazi; i otvorie se
onom ko kuca. (Matej 7:7,8)
Molitvom uspostavljamo vezu sa Bogom, Izvorom sile. Ona je
sredstvo kojima moemo primiti duhovni blagoslov, koji na drugi
nain ne moemo primiti. Molite se ujutru, u podne i uvee, kao
to su to inili David, Danilo i drugi ljudi vjere (Danilo 6:10).
4. ime jo moemo ojaati svoje duhovno iskustvo?
Vjerom primamo oprotenje i snagu. Bojom rijeju se hranimo. U molitvi traimo ono to nam je potrebno. Bog oekuje da
Mu se predamo i da inimo ne samo ono to je Boja volja u naem
odnosu prema Njemu, ve i ono to je Njegova volja za nae blinje. Njegova je volja da i drugima objavimo Radosnu vijest spase-

~ 186 ~

nja (Matej 28:19; Djela 1:8), i posvetimo naroitu brigu udovicama, siroadi i siromanima (Jakov 1:27; Matej 25:3440).
5. Uzajamna panja, ljubav i zajednitvo neophodni u vjeri
I razmiljajmo jedni o drugima, kako bismo se podsticali na ljubav i dobra djela, i ne naputajmo svoje skuptine, kao to neki
imaju obiaj, nego hrabrimo jedni druge, tim vie to vidite da
se pribliava onaj dan. (Jevrejima 10:24,25)

~ 187 ~

30. POTVRDA SAVEZA SA BOGOM

Bog je u svim vjekovima oekivao konkretne korake od pokajanih grenika koji prihvataju Njegov plan spasenja kao potvrdu
svoje vjere. U staro doba, to je bio rtveni sistem koji je bio slika
Plana spasenja, praznici i prinosi. Pored toga, svetkovanje Subote,
sedmog dana je bilo posebni znak raspoznavanja pripadnosti pravom Bogu. Gospod je takoe naredio da se obrezuju sva muka
djeca u Njegovom narodu, ne samo iz zdravstvenih razloga, ve i
kao simbol obrezanja srca (vidi: 5. Mojsijeva 10:16; Jeremija 4:4)
Nakon prestanka vanosti obreda, hramskih slubi i praznika,
Hrist je ostavio jedan posebni in ulaska u savez sa Bogom.
I. KRTENJE
Hrist je uinio krtenje znakom ulaska u Boje duhovno carstvo.
Ono je uslov koji moramo ispuniti ako elimo da postanemo Boja
djeca i lanovi nebeske porodice.
1. Kakav je primjer Isus ostavio svojim sledbenicima na rijeci
Jordanu?
Tada Isus doe iz Galileje na Jordan k Jovanu da ga krsti. (Matej 3:13)
~ 188 ~

Isusa je krstio Jovan Krstitelj, ne zato to bi Mu bilo potrebno

pokajanje, ve zato da bi nama ostavio primjer i ispunio svu pravednost (Matej 3:15).
2. Koji je nalog Isus dao svojim uenicima?
Zato idite i nauite sve narode, krstei ih u moje ime, i uei ih
da dre sve to sam vam zapovijedio. (Matej 28:19)
Krtenje, prema praksi koju nalazimo u Novom savezu, moe se
obavljati samo u Isusovo ime, jer On je na Spasitelj. (vidi: Djela
2:38; 8:16; 19:5; Galatima 3:27; Rimljanima 6:3; 1. Korinanima
1:13-15).
3. Koje uslove treba da ispuni onaj koji eli da bude krten?
i) Kandidat za krtenje treba da bude temeljito pouen i obraen, to jest treba da ivi u skladu sa naukom Svetog pisma. uei
ih da dre sve to sam vam zapovijedio. (Matej 28:19)
ii) Mora da vjeruje u Isusa kao svog linog Spasitelja. Ko vjeruje
i krsti se, bie spasen, a ko ne vjeruje, bie osuen. (Marko 16:16)
iii) Mora da se pokaje. Pokajte se i neka se svako od vas krsti
u ime Isusa Hrista za oprotenje svojih grijeha, i primiete dar Svetog Duha. (Djela 2:38)
Pokajati se znai napustiti grijeh. To znai obratiti se Bogu i Njegovoj pravdi. Bog oekuje da svojom slobodnom voljom, svojim
izborom, donesemo ovu odluku: da napustimo grijeh i zabludu i
da se obratimo Bogu i ivimo u skladu sa naelima Njegove pravde.
Bog je voljan da nam Svetim Duhom pomogne da doivimo pravo
pokajanje, ako iskreno elimo da napustimo grijeh (Djela 5:31;
Rimljanima 2:4; 2. Korinanima 7:9,10). Boja ljubav omekava
srce, a Sveti Duh nas vodi pravoj alosti zbog grijeha i pokajanju
kad gledamo Spasitelja na krstu koji je umro za nae grijehe (vidi:
~ 189 ~

Rimljanima 2:4).
iv) Mora da umre grijehu i ivi Bogu.
Ili zar ne znate da smo svi mi koji smo krteni u Hrista Isusa,
krteni u njegovu smrt? Tako i vi, dakle, drite sebe da ste mrtvi
grijehu a ivi Bogu u Hristu Isusu Gospodu naemu... znajui da
je naa stara linost zajedno s njim razapeta, kako bi se nae
greno tijelo potinilo, da vie ne robujemo grijehu... Tako i vi,
smatrajte sebe mrtvima grijehu, a ivima Bogu u Hristu Isusu
Gospodu naem. Zato ne dajte da grijeh caruje u vaem smrtnom tijelu, pa da sluate elje tijela. Niti dajte svoje udove grijehu da budu oruje nepravde, nego dajte sebe Bogu kao oni
koji su oivjeli iz mrtvih, i svoje udove dajte Bogu da budu oruje
pravde. (Rimljanima 6:3,6,1113)
Umrijeti grijehu znai umrijeti staroj grenoj prirodi. Kad nas
grijeh mami, treba odluno da kaemo: Ne. (Marko 9:4347)
4. ta znai krtenje?
Jer ste s njim sahranjeni krtenjem, u kome s njim i ustaste kroz
veru u djelotvornost Boju, koji ga je vaskrsnuo iz mrtvih. (Koloanima 2:12)
Dakle, s njim smo sahranjeni svojim krtenjem u njegovu smrt,
kako bismo, kao to je Hristos vaskrsnut iz mrtvih slavom Oevom, i mi isto tako hodili u novini ivota. Jer kad smo zasaeni
s njime u obliju njegove smrti, biemo tako i ustajanjem.
(Rimljanima 6:4,5; 1. Petrova 3:21)
Kao to je Hrist umro za ovjekove grijehe, bio pokopan i trei
dan vaskrsnuo, tako grenik koji se kaje umire staroj prirodi, sahranjuje stari ivot u vodeni grob i ustaje na nov ivot. (2. Korinanima
5:17)
~ 190 ~

5. Kako se Isus krstio?

Kad se krstio, Isus odmah izae iz vode, a nebesa se otvorie i
on ugleda Boijeg Duha kako silazi kao golub i sputa se na
njega. (Matej 3:16)
Rije krstiti potie od grke rijei baptizo, koja znai uroniti,
pognjuriti u vodu. Isus je bio krten u Jordanu. Putovao je od Jerusalima do Jordana da bi naao pogodno mjesto za krtenje. Kad je
bio krten, iziao je iz vode. Ovo jasno pokazuje da je Isus bio
krten uronjavanjem.
6. Gdje je Jovan krtavao?
A i Jovan je krtavao, u Enonu blizu Salima, jer je tamo bilo
mnogo vode, i ljudi su dolazili i krtavali se. (Jovan 3:23)
kropljenje ili polivanje vodom kao metod krtenja uvela je
crkva tek u srednjem vijeku (13. vijek), u vrijeme u kojem je religija
bila potpuno izmanipulisana razliitim zabludama i paganskim
praksama, poto je Biblija praktino bila nedostupna narodu.
to se tie obiaja krtavanja male djece ili novoroenadi, to
je takoe u suprotnosti sa jasnim uenjem Boje rijei, jer djeca ne
mogu ispuniti uslove koji prethode krtenju.
Krtenje vodom korespondira sa krtenjem Svetim Duhom.
Jedno i drugo je potrebno za spasenje (Djela 10:44-48).
II. VEERA GOSPODNJA
1. Koji je jo obred ostavio sam Isus?
Jer ja sam od Gospoda primio ono to sam vam predao:
Gospod Isus je one noi kad je bio izdat uzeo hljeb i zahvalivi
Bogu, izlomio ga je i rekao: Uzmite, jedite, ovo je tijelo moje
koje se predaje za vas. inite ovo meni na spomen. Tako je uzeo
~ 191 ~

i au nakon veere i rekao: Ova aa predstavlja novi savez u

mojoj krvi. inite ovo, kad god je pijete, meni na spomen. Jer
kad god jedete ovaj hljeb i pijete ovu au, obznanjujete Gospodovu smrt, dok on ne doe. (1. Korinanima 11:2326; vidi:
Matej 26:1729; Marko 14:1225; i Luka 22:720)
Veera Gospodnja podsjea nas na etiri injenice:
i) Podsjea nas na Hrista koji je umro za nas.
ii) Podsjea nas na Hrista koji e opet doi.
iii) Hljeb predstavlja Njegovo tijelo, koje se lomilo za nas.
iv) Vino predstavlja Njegovu krv, koja je prolivena za nas.
Hristova rtva bila je ista, savrena, kruna jednog svetog ivota. Hrist je bio jagnje bez mane i ljage. Zato i hljeb, koji predstavlja Njegovo tijelo, treba da bude bez kvasca, a vino, koje predstavlja Njegovu krv, u stvari je groani sok.
III. OBRED PRANJA NOGU
1. Koji je trei hrianski obred?
Pred Pashu, Isus je znao da je doao njegov as da ode s ovog
svijeta k Ocu. Poto je volio svoje koji su bili u svijetu, volio ih je
do kraja. Za vrijeme veere, kad je avo ve bio stavio u srce
Jude Iskariotskog, Simonovog sina, namjeru da ga izda, Isus je,
znajui da mu je Otac sve dao u ruke i da je doao od Boga i da
ide k Bogu, ustao od veere i odloio svoje haljine, uzeo pekir i
opasao se. Zatim je nasuo vodu u posudu i poeo da pere noge
uenicima i da ih brie pekirom kojim je bio opasan Kad im je
oprao noge, obukao je svoje haljine, vratio se za sto i rekao im:
Da li shvatate ta sam vam uinio? Dakle, ako sam ja,
Gospod i Uitelj, vama oprao noge, i vi treba jedan drugom da
~ 192 ~

perete noge. Dao sam vam primjer da i vi inite onako kako sam
ja uinio vama. (Jovan 13:15,12,14,15)
Isus je ovim obredom elio da poui svoje uenike da se prava
veliina sastoji u poniznosti i nesebinoj slubi. Srca uenika bila
su jo ispunjena sebinou i eljom za prvim mjestima. Nijedan
od njih nije bio spreman da se ponizi i preuzme ulogu sluge. Umjesto da ih je ukorio, On im je dao primjer, koji jae djeluje od rijei.
Sada su uenici bolje shvatili ta znai biti veliki pred Bogom (Matej 20:2028).
2. Zato Isus nije zapovijedio uenicima da tom prilikom svaki
opere svoje noge?
Ako te ne operem, nema udio sa mnom Onome ko se okupao ne treba prati nita osim nogu, jer je sav ist. (Jovan
13:8,10)
Takav in ne bi bio slika Hristovog djela. Niko ne moe sam sebe
spasti. Niko ne moe sam sebe oistiti od grijeha. To mora neko
drugi da uini za njega. Pranje nogu je slika ienja nakupljene
prljavtine grijeha nakon obraenja i krtenja, kao to je Isus objasnio Petru.
3. Dokle treba da se sjeamo Hristove rtve?
rtva naeg Spasitelja odreena je prije postanja svijeta (1. Petrova 1:1820). Nju su predstavljale starosavezne rtve (Jevrejima
9:13,14). Isus je na Golgoti za vrijeme Pashe umro kao ispunjenje
starosaveznih simbola i proroanstava (1. Korinanima 5:7). Mi se
Isusove rtve sjeamo krtenjem i Gospodnjom veerom. Dok god
nam je potreban Spasitelj, dotle e nam biti potrebne i ovi obredi.

~ 193 ~

31. BRAK I PORODICA IZ

BIBLIJSKE PERSPEKTIVE
Smjernice koje Biblija daje o braku i porodici uzimaju u obzir
iroku lepezu vitalnih faktora. Najvaniji meu njima su: razlozi za
sklapanje braka, naela na kojima poiva njegova vrstina, uloga
braka i porodice, odnosi u braku i uticaj koji brak ima na lanove
porodice.
I. OPTI POGLED NA BRAK U BIBLIJI
1. Osnivanje braka
Brak, zajedno sa danom odmora, subotom, bio je ustanovljen
u Edemu. Bog je stvorio Evu, dao je Adamu, i spojio ih vezom braka
(1. Mojsijeva 2:21-24). Opis braka Zato e ovjek ostaviti svog
oca i svoju majku i prionue uz svoju enu i oni e postati jedno
tijelo! (1. Mojsijeva 2:24) ponovio je Isus (Matej 19:5; Marko
10:7), a posle njega i Pavle (Efescima 5:31), kao jasan normativ.
Monogamija je ovdje izraena otvoreno i nedvosmisleno.
Prema tekstu u 1. Mojsijevoj 4:1, kada je Adam poznao Evu i
ona zaela sina, Kajina, brani par se pretvorio u porodicu. Hebrejska rije jada doslovno znai poznati, ali i stei iskustvo sa ili
mariti za. Ista rije se upotrebljava da oznai seksualne odnose
~ 194 ~

u smislu potpunog upoznavanja i dubokog partnerskog odnosa.

2. Normiranje braka
Mojsijev zakon daje osnovna pravila o braku. Osamnaesto
poglavlje 3. Mojsijeve nabraja zabrane povezane s brakom: incest,
sodomiju, homoseksualnost (Vidi i 3. Mojsijeva 20:17-21; 5. Mojsijeva 27:20-23). Tekst u 3. Mojsijevoj 18:18 moe se protumaiti
i kao indirektni poziv protiv poligamije. Razvod, prekidanje braka,
priznaje se kao dozvoljena mjera (5. Mojsijeva 24:1-4), ali ne dobija izriitu podrku. Leviratski ili djeverski brak, kada brat umrloga
uzima njegovu udovicu bez djece, takoe je ukljuen u Mojsijevo
zakonodavstvo (5. Mojsijeva 25:5-10).
I Novi savez govori o braku. Isus je uzeo tekst iz 1. Mojsijeve
2:24 kao temelj uenja da je brak neraskidiv, osim u sluaju bluda
(Matej 19:9). Pavlovi savjeti o braku pojavljuju se u nekoliko njegovih poslanica. Zbog tekih vremena s kojima su se hriani suoavali, on je nekima od njih preporuivao celibat, istovremeno govorei da je drugima brak neophodan i preporuljiv (1. Korinanima 7:1,8,9,28,29). Razvod, prema Pavlu, predstavlja mogunost
jedino u sluaju kada neobraeni brani drug ne eli da nastavi
branu zajednicu sa obraenim hrianinom (1. Korinanima
7:15).
3. Ceremonija sklapanja braka
Iako Biblija nigdje ne propisuje niti opisuje uzorni ceremonijal
za sklapanje braka, ipak se neke pojedinosti mogu pronai i tako
imamo mogunost da stvorimo bar optu sliku. U stara vremena
obino je porodica enika birala nevjestu i ugovarala brak (Agara
za Ismaela, 1. Mojsijeva 21:21; Juda za Ira, 1. Mojsijeva 38:6; Manoje za Samsona, Sudije 14:2). Davali su se darovi (na primejr, darovi doneseni Rebeki, 1. Mojsijeva 24:53), slavila se svadba, posle
~ 195 ~

koje su mladenci bili obavezni na potpunu meusobnu vjernost (5.

Mojsijeva 22:23-27).
Vjenanje je bilo povezano sa slavljenjem i gozbom (1. Mojsijeva 29:22; Sudije 14:12; Matej 22:1-10; Jovan 2:1-10), na kojoj su
uestvovali prijatelji mladenaca oba pola (Sudije 14:11; Matej
25:1-13; Jovan 3:29). Svetkovanje je moglo trajati i po sedmicu
dana (1. Mojsijeva 29:27). Isus je uinio svoje prvo udo da bi osigurao pie za takvu jednu svetkovinu (Jovan 2:1-11). Muzika je
predstavljala nezaobilazni i priznati dio svadbenih sveanosti (Psalam 45), njeno izostavljanje se smatralo znakom propasti (Psalam
78:63; Jeremija 7:34).
Obino se nosila i posebna svadbena odjea: nevjesta je nosila
izvezenu haljinu (Psalam 45:13,14) i dragulje (Isaija 61:10); a enik
vijenac i poseban turban (Isaija 61:10). Prilikom svadbe Jagnjetove, nevjesta je prekrasno ukraena (Otkrivenje 21:2), odjevena
u platno isto i bijelo, bez mrlje (Efescima 5:27; Otkrivenje 19:8).
Seksualni odnos je obiljeavao konzumaciju braka i njime je
oznaavan kraj svadbene sveanosti. Nevinost nevjeste je dokazivana okrvavljenom haljinom (5. Mojsijeva 22:13-21).
4. Simbolizam braka
U Bibliji brak slui kao simbol bliskog odnosa izmeu Boga i Njegovog naroda (Jeremija 3; Ezekijel 16; Osija 1-3). Bog je isprosio
Izraela i vjenao se s njime; odnos je njean i blizak. Otpad Izraela
je nazvan preljubom. U Novom savezu, brak je simbol odnosa
izmeu Hrista i Njegove zajednice (Efescima 5:22,23). Dovrenje
svega je nazvano svadbom Jagnjetovom, kada Hrist uzima svoju
nevjestu, da bude s Njime (Otkrivenje 19:7-9). Prema tome,
biblijski simbolizam svjedoi da brak mora da bude dran u asti
(Jevrejima 13:4).
~ 196 ~

II. RAZLOZI ZA BRAK

1. Blagoslovi druenja
Kada je nainio prvo ljudsko bie, Bog je rekao: Nije dobro da
je ovjek sam! (1. Mojsijeva 2:18). Ljudi su drutvena bia, roena
sa enjom da ive u zajednitvu s drugim ljudskim biima najui
oblik tog zajednitva je porodica i ivot u domu. Ljudi mogu da
budu sretni i kada ive sami, i ima onih koji su se odluili za taj
nain ivota. Meutim, preovladava elja za druenjem i za radostima zajednitva u okviru brane zajednice. Ljubav koja objedinjuje najsvetiji od svih odnosa uzdie mentalne, fizike i duhovne
kvalitete odabranog druga suprotnog pola, izraavajui ujedno i
odluku da se cijeni i potuje izabrana osoba i da se s njome ostane
u trajnom zajednitvu sve do kraja ivota.
Kvalitet ljubavi koja brak uzdie na nivo kraljice prijateljstava
nalazi svoj radosni izraaj u Adamovom gledanju na Evu kao na
kost od mojih kosti i tijelo od mojega tijela (1. Mojsijeva 2:23).
Ona se vidi u Jakovljevoj ocjeni dugog sluenja za Rahelu kao nekoliko dana (1. Mojsijeva 29:20) i u Solomonovoj pjesnikoj
ocjeni: Kako je slatka ljubav tvoja, sestro moja, nevjesto moja!
(Pjesma 4:10)
2. Reproduktivna uloga braka
Bog nije napunio Zemlju ljudima. On je to mogao uiniti, ali je
taj zadatak ipak povjerio branom paru. Njegov nalog je glasio:
Raajte se i mnoite se! (1. Mojsijeva 1:28). Prema tome, roditeljima je ukazana prednost da sarauju s Bogom u produenju
stvaranja bia po Bojem obliju. Meutim, ovdje se ne radi samo
o obinom biolokom procesu raanja. U ovu odgovornost je ukljuena i (a) radost posmatranja kako se udruene osobine oba
brana druga ponavljaju u njihovom potomstvu, (b) ona obuhvata
~ 197 ~

i obnovljeno strahopotovanje i divljenje prema Bogu koji je svojom stvaralakom veliinom omoguio ponavljanje ivota roditelja
u njihovim potomcima.
3. Zadovoljenje seksualnog nagona
Seksualno zadovoljenje nalazi svoj legitimni izraaj jedino u
okviru braka. To pravilo je izraeno u biblijska vremena posebnim
zabranama seksualnog bluda i preljube (2. Mojsijeva 20:14; Prie
6:24-32; Matej 5:27-30; Otkrivenje 22:14,15). Boje poznavanje
psiholoke i fizioloke grae ljudskih bia potvruje pravilnost te
zabrane. Seksualni odnos sa osobom koja nije brani drug nije
samo suprotan Bojoj volji; on je problematian i u odnosu na obje
povrijeene strane i za drutvo u cjelini. Stvoritelj je znao da seksualni odnos izvan braka ili tui jaram dovodi do obilja emocionalno neprihvatljivih posljedica, kao to su laganje, gnjev, nepotovanje, ljubomora, krivica, gubljenje samopotovanja. On je znao
da e on dovesti i do etve tekih venerinih i drugih bolesti. I
upravo zato je iz ljubavi u 7. zapovijesti opomenuo svoja stvorenja:
Ne ini preljube! (2. Mojsijeva 20:14).
Seks izvan brane veze nije biblijski; to je strana i razorna posljedica grijeha. Vanbrani seks nije samo grean, ve i nepotreban.
Kao to su Boje zapovijesti protiv seksualnih odnosa izvan
brane zajednice date radi nae zatite i sree, tako su i Njegove
odredbe za seksualno zadovoljenje u okviru brane veze namijenjene istom cilju. injenica da su nai praroditelji stavljeni u Edemski vrt goli i da ih nije bilo sramota ne samo da potvruje nevinost ljudske seksualnosti; ona potvruje i pristojnost izraavanja
brane intimnosti. Jezgrovita, ali pozitivna naredba u Jevrejima
13:4 Brak neka bude astan kod svih i brana postelja neka bude
neokaljana, jer e Bog suditi bludnicima i preljubnicima, snano
izraava istu misao.
~ 198 ~

Apostol Pavle pie da nevezanost porodinim dunostima

moe doprinijeti neijoj slobodi da radi u Bojem djelu (1. Korinanima 7:5,32-34); meutim, tako radikalni oblik slube nije uobiajen niti predstavlja normalni vid hrianskog naina ivota (1.
Korinanima 7:6). Njegov mudar i svrsishodan savjet glasi: Ali,
poto je blud veoma rairen, neka svaki mukarac ima svoju enu
i neka svaka ena ima svog mua!
4. Ukljuenje djece u drutvo
Djeca su nasledstvo od Gospoda (Psalam 127:3), i zato su roditelji posebno odgovorni pred Bogom za njih. Ta injenica predstavlja sr boanske poruke roditeljima u vrijeme suda: Gdje je
stado to ti je predano, stado slave tvoje? (Jeremija 13:20) Drutvo je osnovalo mnotvo ustanova koje treba da pomognu djeci da
se ukljue u drutvo, ali prvenstvena odgovornost poiva na roditeljima i porodici. Roditelji su prvi i najvaniji uitelji svoje djece. U
domu djeca treba da naue da dijele, da potuju imovinu, da zapaaju i zadovoljavaju potrebe drugih. Boja volja je da se te i
druge pouke, strpljivo formulisane i na odgovarajui nain prilagoene, konano preobraze u vrline kao to su potovanje opteg
dobra, vladanje sobom, pomaganje blinjima ukratko, u karakter, koji je neophodan za preivljavanje drutva.
5. Zatita porodice
Porodica je grupa ljudi sjedinjenih krvnim i branim vezama ili
adopcijom, koji imaju istu kulturu i obino ive u istom domainstvu. Dom je podignut da osigura sigurnost svojim pripadnicima i
predstavlja luku utoita od opasnih prijetnji spoljnog drutva.
Zatita koju su u kovegu uivali Noje, njegova supruga, njegova
tri sina i njihove ene (1. Mojsijeva 6:18 7:1) predstavlja najdrastiniji istorijski prikaz ove uloge. Poto su od jedne krvi i jednog
~ 199 ~

tijela, pripadnici porodice ne samo da treba da iskuse fiziku zatitu od opasnih elemenata, ve i emocionalnu i psiholoku sigurnost. U krugu porodice nema potrebe za odbranom ili za pretvaranjem. Tu su pripadnici porodice slobodni da izraavaju svoje
nade i sumnje, tenje i razoaranja, potpuno sigurni da e biti potpuno prihvaeni i da se ne moraju plaiti izdaje.
III. NAELA BRAKA
i) Naelo jedinstva
ii) Naelo meuzavisnosti
Zato e ovjek ostaviti svog oca i svoju majku i prionue uz
svoju enu i oni e postati jedno tijelo! (1. Mojsijeva 2:24) Ova
naela, koje je Hrist potvrdio dok je bio na Zemlji (Matej 19:5),
naglaavaju da je odnos meu branim drugovima iznad svih ostalih odnosa.
iii) Naelo endogamije (brak unutar iste grupacije)
Pavle zapovijeda endogamiju u 2. Korinanima 6:14: Ne budite
u istom jarmu s nevjernicima. Jer ta imaju zajedniko pravednost
i bezakonje? Ili ta imaju zajedniko svjetlost i tama? Sve razlike
nastale zbog razliitog gledanja na stvarnost ili nain ivota, poveavaju ugroenost branog jedinstva. Osim toga, posebno razorno
na brak djeluju fundamentalno razliita religijska gledita.
Vidi: 1. Mojsijeva 6:1-6; 2. Mojsijeva 34:15,16; 5. Mojsijeva 7:24; 1. Carevima 11:1-8; Ezra 9:11,12.
iv) Naelo monogamije
Biblija opisuje poligamiju, koja zapoinje s Lamehom (1. Mojsijeva 4:19), kao posledicu nepokornosti ovjeka. Bog je podnosio
ovo stanje, iako ono nije odgovaralo Njegovoj volji ni dobru
ovjeka. Nevolje koje je Avram doivljavao u svom braku s Agarom
(1. Mojsijeva 16:1-6), duhovna katastrofa do koje su Solomonove
~ 200 ~

mnogobrojne ene dovele svoga mua (1. Carevima 11:1-4), i

gorke posljedice Davidovih haremskih okolnosti, sve nas to snano
podsjea na razorne posljedice tog odstupanja od Boje volje.
v) Naelo trajnosti
Brak treba da bude doivotna zajednica odnos koji se prekida
jedino smru jednoga od branih drugova. Ono to je Bog sastavio, ovjek da se rastavlja! (Matej 19:6)
vi) Naelo privatnosti
Zato e ovjek ostaviti svog oca i svoju majku i prionue uz
svoju enu kako je branu zajednicu opisao sam Bog (1. Mojsijeva 2:24) istie novu vrlo vanu odrednicu u ponaanju branih
drugova privatnost.
IV. ULOGE U BRAKU I PORODICI
1. Mu/Otac
Mu i otac ima nekoliko znaajnih uloga. On djeluje kao svetenik (1. Mojsijeva 18:19; 5. Mojsijeva 6:7-9), snabdjeva (1. Mojsijeva 3:19; 2. Timoteju 5:8), zatitnik (1. Mojsijeva 32:22-24), roditelj, ljubavnik i prijatelj.
2. ena/Majka
Uloga koju otac i mu ima u dobrobiti porodice, u Bibliji je po
vanosti uporeena s istaknutom ulogom ene i majke. Ako dom
treba da ima glavu, onda svakako treba da ima i srce! Nigdje ta
uloga nije tako ivo opisana kao u Priama! Vrsna je ena kruna
muu svom! (Prie 12:4), Ko je naao dobru enu, naao je
dobro, i Gospod mu pokazuje naklonost! (Prie 18:22), Od
Gospoda je razumna ena! (Prie 19:14), Dobra ena vredi vie
nego biser (Prie 31:10)
Majka ima ulogu roditeljke i hraniteljke, domaice, partnerke u
~ 201 ~

braku.
3. Djeca
I uloga djece u domu ima svoje biblijsko usmjerenje. Ona nisu
samo bia podreena roditeljima, ve i mlai partneri u drutvenom krugu u koji su ula roenjem ili adopcijom. Da su zavisna
potpuno je jasno. Boja Rije trai: Djeco, sluajte svoje roditelje
u Gospodu, jer je to pravedno! (Efescima 6:1) Djeca su i pomagai
(1. Samuelova 3; 2. Carevima 4:1-7) i uesnici u procesu uenja.
V. ODNOSI U BRAKU
1. Odnosi izmeu branih drugova
Odnos izmeu mua i ene, najznaajniji odnos nastao sklapanjem brane veze, odnos od kojega i najvie zavisi, vrlo je precizno
kodificiran u Bojoj Rijei. Radni opis te zajednice jedno tijelo (1.
Mojsijeva 2:24; Efescima 5:21) ukazuje na zajednicu namjera i
misli, na meusobnu podlonost (Efescima 5:21, 22) i jednakost
pred Bogom.
2. Odnos izmeu roditelja i djece
Biblija sadri i smjernice o odnosu djece prema roditeljima. Ona
trai da se djeca prema roditeljima odnose s potovanjem (2. Mojsijeva 20:12), sa zahvalnou (Jovan 19:26), da se staraju o njima
(1. Timoteju 5:4), i da im budu posluna (Efescima 6:1; Koloanima
3:20). Primjeri djetinjske odanosti i poslunosti roditeljima koje
nalazimo u ivotu Samuela (1. Samuelova 2:18-21), Isaka (1. Mojsijeva 22:2-18), Estere (Estera 2:7; 4:4,12-16) i samoga Hrista (Luka
2:51) pokazuju kako djeca treba da ispune ovu svoju dunost.
Meutim, ne smije se zaboraviti da i djeca imaju svoja prava.

~ 202 ~

Ona imaju pravo na drutvo i vrijeme svojih roditelja, pravo na njihovu fiziku podrku, pravo da njihov pravilan primjer, pravo na
njihovu nesebinu ljubav i pravo da ne budu zlostavljana (Efescima
6:4), vrijeana i izazivana rijeima ili djelima svojih roditelja.
3. Odnosi meu djecom
U Bibliji se vrlo esto govori o meusobnom druenju djece u
porodici. Mnogi zapisani primjeri pokazuju ta ne treba initi i kako
se ne treba ponaati. Kajin i Abelj, najstariji sinovi najstarijih roditelja, postaju nai prvi uitelji na tom podruju (1. Mojsijeva 4:28). Drugi negativni primjeri iz kojih se moemo pouiti su primjeri
Jakova i Isava (1. Mojsijeva 27; 28; 32), Josifa i ostalih Jakovljevih
sinova (1. Mojsijeva 28), posvaane Davidove djece (2. Samuelova
13), pohlepnih i neposlunih Ilijevih sinova (1. Samuelova 2:12-17,
22-25) i izgubljenog sina i njegovog starijeg brata (Luka 15:25-32).
I pozitivni primjeri druenja djece u porodici pojavljuju se u
Bibliji. Primjeri su Petar i Andrija, koji su zajedniki poli za Isusom
(Matej 4:18), Jakova i Jovana (Matej 4:21,22), Filipovih keri, koje
su proricale (Djela 21:8,9)
4. Braa i sestre u Bibliji
U cijeloj Bibliji, termini brat i sestra oznaavaju tople i bliske meusobne odnose. Braa ne treba da se sukobljavaju (1. Mojsijeva 13:8; Djela 7,26). Voljeni prijatelj se esto naziva bratom
(2. Samuelova 1:26). Braa se pomau u nevoljama, spremni su u
svako vrijeme (Prie 17:17). Prijatelj, koji je vjerniji od brata, zaista je pravi prijatelj (Prie 18:24). U Pjesmi nad pjesmama, draga
se esto naziva sestrom da bi se pokazala bliskost odnosa (Pjesma 4:9,10; 5:1,2). Isus one koji ispunjavaju Njegovu volju naziva
svojom braom i sestrama (Matej 12:50; Marko 3:35). Vie od 50
~ 203 ~

puta u Djelima hriani jedni druge zovu braom. Pavle svoje itaoce naziva braom vie od 60 puta samo u svojim poslanicama. Konano, da bi se zapeatilo znaenje pravog meusobnog
odnosa brae i sestara, Isus je prvoroeni meu mnogom braom (Rimljanima 8:29), i u svemu kao braa (Jevrejima 2:17).
VI. UTICAJ PORODICE
Solomonove rijei: Odgajaj dijete prema putu kojim treba da
ide, pa nee odstupiti od njega ni kad ostari. (Prie 22:6) ne predstavljaju apsolutnu garanciju da e pravilno vaspitanje sigurno pomoi ovjeku da kasnije ivi u skladu s Bojom voljom. Meutim,
one se oslanjaju na zakon vjerovatnoe i na trajni uticaj roditeljskog vaspitanja na ovjekov karakter i njegovu sadanju i vjenu
dobrobit.
Dom je radionica iji proizvod, dobar graanin, izgrauje drutvenu zajednicu. Kada ta radionica pokvari svoj proizvodni proces,
neizostavno i proizvod postaje pokvaren. Tragino je za svaku porodicu kada drutvu predaje oteenu osobu, osobu iji je sistem
vrijednosti poremeen.
Moralno obuavanje je svuda po svijetu temelj bez kojega
nema ni dobrog graanina, a obraeni hrianin je najvee dostignue tog procesa.
Zajednica vjernika se takoe sastoji od pojedinaca ili porodica,
tako da shvatanja, prioriteti i obiaji tih jedinica velikim dijelom
odreuju snagu vjerske zajednice.
Svijest o vanosti porodice u drutvu navela je starjeine starog
Izraela da u vrijeme tekih drutvenih kriza trae reformu porodice. To se dogaalo u vrijeme Joue Nunova (Joua 24:15-26),
Ezre (Ezra 9:1-4), Nemije (Nemija 13:23-27) i Malahije (Malahija
4:5,6).
~ 204 ~

Primat i vanost doma kao osnovne jedinke drutva je nedvosmisleno potvren u doba slavljenja prve Pashe (2. Mojsijeva 12:113). Spasonosna krv nije bila stavljena na zidine hrama ili na kolska vrata, ve na dovratnike svakog doma u kojemu je bilo pripremljeno pashalno jagnje.

~ 205 ~

~ 206 ~

32. BIBLIJSKI MODEL

ORGANIZOVANJA VJERNIKA
Bog je u sva vremena imao na Zemlji svoj narod. To su pojedinci
koje je Bog pozvao iz svijeta i koji su se odazvali Njegovom pozivu.
Duh Boji ih sjedinjava u vjeri, nadi i ljubavi, sa razliitim darovima koji funkcioniu sinhronizovano poput udova jednog velikog
tijela (vidi: 1. Korinanima 12. glava; Rimljanima 12:3-5) kojima je
glava Hrist (vidi: Efescima 5:23; Koloanima 1:18).
Zajednica vjernih takoe je uporeena sa ivim hramom kojem
je Hrist ugaoni kamen (vidi: Efescima 2:2022; 1. Petrova 2:35).
Nekadanji Solomonov hram je slika Bojeg duhovnog hrama.
Solomonov hram bio je sagraen od kamena izvaenog iz kamenoloma i isklesanog. Sav materijal se morao unaprijed pripremiti
za konanu ugradnju. Tako je i duhovni hram sagraen od materijala koji je sakupljen iz svakog naroda, koljena, plemena i jezika.
To je ivo kamenje, koje je Bog svojom istinom izvadio iz svijeta i
koje veliki Graditelj, Gospodar hrama, sada tee i glaa da bi ga
mogao spremnog ugraditi u svoj duhovni hram.
Tako Bog preko njih moe da izvri svoje vjene namjere.

~ 207 ~

I. BOJA ORGANIZACIJA
1. Kako je Boji narod bio organizovan u stara vremena?
Kad je Bog pozvao svoj narod iz Egipta, vodio ga je kao organizovano tijelo pod vostvom izabranih starjeina (vidi: 2. Mojsijeva
18:25,26). Kasnije je uspostavljena jo detaljnija i uspjenija organizacija.
Osnovna jedinka u toj organizaciji bila je porodica koja je funkcionisala na principu patrijarhata. Svako pleme je imalo svog starjeinu tj. predstavnika (vidi: 4. Mojsijeva 1:4), dok su sama plemena bila ureena na vojniki nain, naroito prilikom logorovanja i kretanja. Velika panja posveivana je disciplini, higijeni i
obrednoj istoi, te pravljenju razlike izmeu svetog i profanog.
Boji Zakon, Deset zapovijesti, te graanski zakoni i razliite uredbe koje se tiu ekonomije, zdravlja i drugih aspekata ivota, zajedno sa obrednim zakonom i ustanovljenim praznicima, iji fokus
je bila sluba u Svetilitu i godinja okupljanja za praznike regulisali su ivot izraelske nacije. Naravno, detaljna organizacija je bila
nuna zbog velikog broja Jevreja koji su praktino inili jednu zasebnu teokratsku dravu, iako Boja namjera nikada nije bila da se
pravi sistem po uzoru na druge nacije i drave.
2. Kako je osnovana Hristova zajednica Novoga saveza?
Isus je okupljao svoje uenike koji su naputali svoja preanja
zanimanja i posvetili se svom Uitelju i Gospodu (vidi: Matej 4:1822; 9:9). Zatim, kad se broj sledbenika poveao, Isus je po modelu
12 plemena izabrao 12 apostola:
Kad je svanulo, pozvao je svoje uenike i izmeu njih izabrao
dvanaestoricu, koje je nazvao apostolima. (Luka 6:13)
~ 208 ~

Detaljna Isusova uputstva za misiju apostola i ono ih eka u budunosti, ukljuujui brojne rtve i samoodricanja, izloena su u
Mateju 10. glava. Osnovni nalog poslanima (apostolima) bio je
propovijedanje Bojeg carstva tj. Plana spasenja. Sav njihov rad imala je pratiti Boja sila.
Odavde moemo shvatiti najvee naelo Hristovog organizovanog tijela, a to je misionstvo. Gospod alje svoje uenike po svijetu
u cilju pronoenja dobre vijesti o spasenju i dolazeem Bojem carstvu. Sve ostalo je od sporednog znaaja.
3. Podjela dunosti meu vjernima. Da li su hriani formirali
crkve i svetenstvo?
Gdje god je hrianskih obraenika bilo u veem broju, potreba
za organizovanim djelovanjem se poveavala. Osim okupljanja u
kuama odravali su se i javni zborovi odnosno sabori (vidi: Djela
20:20). U Djelima 15. glava zapisan je izvjetaj sa jednog sabora
stubova zajednice u Jerusalimu na kojem su razmatrana neka
sporna pitanja oko kontinuiteta Mojsijevog zakona i uredbi.
Iz svih tih izvjetaja i uredbi, oigledno je da su vjernici nalazili
adekvatne modele organizacije, ukljuujui izbor starjeina, akona (posluitelja) i nadglednika (na grkom: episkop). Meutim,
sve to nema nikakve veze sa crkvama kakve su se poele organizovati nakon stavljanja nominalnog falsifikovanog hrianstva pod
okrilje Rimske imperije u 4. vijeku.
Glavnu razliku ini lano svetenstvo. Pod Novim savezom ne
postoji nikakva podjela na svetenstvo i vjernike, ve duhovni
hram (vidi 1. Korinanima 6:19; 2. Korinanima 6:16) ine zajedno
svi oni koji su prihvatili Isusa za Hrista i Gospoda. Tipska svetenika sluba pod starim Savezom mogla se obavljati iskljuivo na
~ 209 ~

nain propisan u Zakonu (5 knjiga Mojsijevih), i na mjestu koje izabere Bog. Isus je svojim ivotom, smru, vaskrsenjem i preuzimanjem stvarne antitipske svetenike slube u nebeskoj Svetinji
(vidi Jevrejima poslanicu) ispunio obredni zakon (vidi Efescima
2:15; Koloanima 2:16,17) i ukinuo rtve i prinose (vidi Danilo
9:27), te stoga nikakva dodatna ili druga zemaljska svetenika sluba nije prihvatljiva niti ima teoloko opravdanje.
Pored toga, objekti koji se danas nazivaju crkvama su po dizajnu
ustvari stari paganski hramovi sa okultnom simbolikom i okultnim
inventarom.
4. Osnovni hrianski cilj: propovijedanje jevanelja i umnoavanje vjernih
Rani hriani bili su vrlo aktivni. Tada je za pozvane po cijeloj
Judeji, Galileji i Samariji nastupilo razdoblje mira, u kom su se pouavali i hodili u strahu Gospodnjem i u utjehi Svetog Duha, umnoavajui se. (Djela 9:31) U nekim mjestima brojnost zajednica inila je da budu zapaeni u drutvu: Kad ga je pronaao (Pavla),
odveo ga je u Antiohiju. I tako su se cijelu godinu sastajali s njima
u skuptini i pouavali veliko mnotvo ljudi, pa su ba u Antiohiji
uenici prvi put nazvani hrianima. (Djela 11:26) Slino je bilo u
Korintu, Solunu, Filipi i drugim mjestima.
5. Starjeine potrebne kao pazitelji zajednice vjernih
Ostavio sam te na Kritu da ispravi ono to je manjkavo i da
imenuje starjeine po gradovima, kao to sam te uputio. (Titu
1:5)
U svakom mjestu u kome je bilo vjernih, apostoli su nastojali da
ih organizuju kako bi se utvrivali u istini i sauvali od lanih nauka.
Prema Bojem sistemu vrijednosti, za starjeine se biraju oni
~ 210 ~

koji najvie slue (vidi: Luka 22:23-27) i zadovoljavaju najvee ljudske i moralne kvalitete (vidi: Titu 1:6-9).
II. MEUSOBNI ODNOSI I DUNOSTI VJERNIKA
1. Uzajamna ljubav
Ovo je moja zapovijest: Volite jedan drugoga kao to sam ja
volio vas. (Jovan 15:12, 17)
Vidi: 1. Jovanova 4:7-21; 1. Solunjanima 4:9; 1. Petrova 4:8; 1.
Korinanima 13:3-13.
2. ta treba da uinimo ako neki brat ili sestra grijee?
Brao, ako neko nenamjerno pogrijei, vi koji ste duhovni
ispravljajte takvog ovjeka u duhu blagosti, pazei na sebe da i
sami ne doete u iskuenje. (Galatima 6:1)
U meusobnim odnosima treba da se drimo zlatnog pravila
koje je Isus istakao: Sve, dakle, to elite da ljudi ine vama, inite
i vi njima, jer to je Zakon i Proroci. (Matej 7:12). Cilj naeg postupanja prema onima koji grijee treba da bude njihovo spasenje.
Apostol Pavle je postupao odluno i neustraivo prema onima koji
su hotimice grijeili i ivjeli u grijehu (1. Korinanima 5:35), ali
njeno i strpljivo prema onima koji su pruali dokaze iskrenog pokajanja i nastojanja da ive novim ivotom (2. Korinanima 2:5
11).
3. Kako treba da postupimo prema onome koji neto zgrijei
protiv nas?
Ako tvoj brat zgrijei protiv tebe, idi i nasamo ga prekori. Ako
te poslua, ponovo si stekao brata. A ako te ne poslua, povedi
sa sobom jo jednoga ili dvojicu, da se svaka stvar utvrdi na
~ 211 ~

osnovu svjedoenja dvojice ili trojice svjedoka. Ako ni njih ne

poslua, obavijesti skuptinu. Pa ako ni skuptinu ne poslua,
odnosi se prema njemu kao prema neznabocu ili porezniku.
(Matej 18:1517)
4. Naa je dunost da oprostimo onima koji trae oprotaj.
Tada Petar prie Isusu i upita ga: Gospode, koliko puta moe
moj brat da zgrijei protiv mene, a ja da mu oprostim? Do sedam puta? Kaem ti, ree mu Isus, ne sedam, nego sedamdeset i sedam puta!? (Matej 18:21,22)
U nastavku ove pouke, Isus je ispriao priu (Matej 18:23-35)
ija poenta je da je Boji velikoduni oprataj nama model po kojemu se i mi trebamo ponaati prema svojim blinjima.
III. FINANSIRANJE BOJEG DJELA
1. Zemlja i dobra na njoj su Gospodnje vlasnitvo.
ovjek nije apsolutni gospodar ni od ega u ovom svijetu.
ovjek je stvoreno bie i kao takav pripada svome Stvoritelju. On
je takoe otkupljen, steen krvlju Hristovom (Djela 20:28), tako
da iz ova dva razloga nije svoj. Bog je stvorio nau Zemlju, i ona je
Njegova svojina. Zemlja i sve to je na njoj pripada Gospodu (1.
Dnevnika 29:11; Psalam 24:1; 50:10; Agej 2:8). On je vrhovni vlasnik svega. Meutim, On je svoje vlasnitvo povjerio ovjeku na
upravljanje i osposobio ga za privreivanje.
Nemoj u svom srcu rei: Svojom snagom i silom svoje ruke
stekao sam ovo bogatstvo. Pamti Gospoda, svog Boga, jer ti
on daje snagu da stie bogatstvo, da bi se tako drao svog saveza za koji se zakleo tvojim praoevima, kao to se danas vidi.
(5. Mojsijeva 8:17,18; vidi takoe Jakov 1:17)
~ 212 ~

2. Uredbe darova i prinosa pod Starim savezom kao priznanje

Bojeg vlasnitva nad Zemljom.
U stara vremena Gospodu su posveivani prvjenci (2. Mojsijeva
13:2) i prvine (5. Mojsijeva 12:6; 26:2).
U tijesnoj vezi sa tim uredbama bilo je i odvajanje desetka.
Takva praksa se prvi put pominje kad je Avram dao desetak Melhisedeku od povraene imovine tj. ratnog plijena (1. Mojsijeva
14:1820). Meutim, Boja uredba o desetku detaljno propisana
u knjigama Zakona, podrazumijevala je desetak kao prinos iskljuivo u hrani i piu (poljski usjevi, rodovi sa drvea i iste domae
ivotinje). Za detalje vidi: 3. Mojsijeva 27:30-34; 4. Mojsijeva
18:20-32; 5. Mojsijeva 12:4-18; 14:22-29; 26:9-16. Naravno u Izraelu su postojala i druga zanimanja osim poljoprivrede, ali desetak
se nikad prilagao od prihoda steenih na takav nain.
Desetak se nije smio nositi ili konzumirati bilo gdje osim na
mjestu koje je Gospod bio odabrao za svoje prebivalite, a to je
bio ator od sastanka gdje je bila namjetena svetinja ili, kasnije,
jerusalimski hram. U 4. Mojsijevoj 18. glava, gdje se ustanovljava
levitska tipska sluba u svetinji, dati su propisi o prinosima i desecima za levite. Leviti su takoe morali davati desetak od desetaka
koji su donoeni kako bi se naglasilo Boje vlasnitvo nad svime.
Prilagai desetka su zajedno sa levitima, porodicom i slugama jeli
taj prinos i radovali se pred Gospodom. To znai da su oni u potpunosti kontrolisali raspodjelu desetka i sami uestvovali u blagoslovima tog prinosa. Oni ije prebivalite je bilo daleko od mjesta
koje je Gospod izabrao za slubu, po dolasku novcem bi kupili
hranu i pie, i dalji postupak bio je isti.
Pored toga, svake tree godine, desetak je trebalo ostaviti u
svom mjestu za levite koji su tu ivjeli, i ne samo za njih ve i za
~ 213 ~

sirotinju, udovice i strance koji bi se god nali u potrebi.

3. Kako se Boje djelo izdrava pod Novim savezom?
Pod Novim savezom prestala je potreba za hramskom i obrednom slubom kao i za svetkovanjem praznika. Ne postoji odreeno mjesto bogoslubenog okupljanja. Jer, gdje su dvojica ili
trojica okupljena u moje ime, ondje sam ja meu njima. (Matej
18:20; vidi takoe Jovan 4:20-24).
Propovjednik dobre vijesti spasenja je svaki obraeni vjernik.
Da vidimo ta o izdravanju Bojeg djela ima da kae apostol Pavle,
najvei propovjednik jevanelja:
Ako smo mi vama sijali duhovna dobra, zar je previe ako anjemo vaa tjelesna dobra? Ako drugi imaju pravo na dio vaih
dobara, zar mi nemamo jo vie prava na to? Ali nismo se posluili tim pravom, nego sve podnosimo, da ne bismo postavili
nekakvu prepreku dobroj vijesti o Hristu. Zar ne znate da oni
koji vre svetu slubu jedu hranu koja dolazi iz hrama i da oni
koji slue kod oltara dijele rtvu sa oltarom? Tako je i Gospod
odredio da oni koji objavljuju dobru vijest [jevanelje] ive od
dobre vijesti. Ali ja nisam nita od toga iskoristio Ako to inim drage volje, imam nagradu, a ako to inim preko volje, ipak
mi je povjeren zadatak. ta mi je onda nagrada? Da propovijedajui besplatno prenosim dobru vijest, ne zloupotrebljavajui pravo koje imam kao propovjednik dobre vijesti. (1. Korinanima 9:3-18)
Pavlu, meutim, nije bio problem da prihvati podrku u vidu
dragovoljnih priloga (vidi: 2. Korinanima 11:7-9). Pavle nije mislio
kako je on izuzetak ve primjer koji treba slijediti (vidi: 2. Solunjanima 3:6-15). I Pavle i njegovi saradnici naporno su radili za svoje
izdravanje (vidi: 1. Solunjanima 2:9; 4:11-13).
~ 214 ~