Professional Documents
Culture Documents
Brojanje Saobracaja Vitez - Vjetrenice - Zenica
Brojanje Saobracaja Vitez - Vjetrenice - Zenica
TRAVNIK
BROJANJE SAOBRAAJA
Vitez Vjetrenice - Zenica
SEMINARSKI RAD
Mentor:
Student:
Travnik, 2014.
S AD R AJ
1. UVOD................................................................................................................................... 1.
2. OSNOVNI POKAZATELJI NA PODRUJU ZENIKO DOBOJSKOG
KANTONAZA PERIOD OD 2011 DO 2012 god..................................................................2
3. BROJANJE SAOBRAAJA............................................................................................ 3.
4. OBIM I STRUKTURA VOZILA NA VJETRENICAMA............................................. 8.
4.1. Vremenski period od 06:00 do 09:00h Vitez Zenica...................................... 8.
4.2. Vremenski period od 14:00 do 17:00h Vitez Zenica...................................... 9.
4.3. Vremenski period od 06:00 do 09:00h Zenica Vitez..................................... 10.
4.4. Vremenski period od 14:00 do 17:00h Zenica Vitez..................................... 11.
5. VRSTE VOZILA............................................................................................................... 11.
6. FAKTORI VARIJACIJE SAOBRAAJA.................................................................... 12.
6.1. Faktor vrnog sata.............................................................................................. 12.
7. VRNI SAT ZA DATU DIONICU PUTA...................................................................... 13.
8. OSVRT NA REZULTATE.............................................................................................. 15.
9. ZAKLJUAK................................................................................................................... 16.
10. POPIS LITERATURE................................................................................................... 17.
11. POPIS TABELA............................................................................................................. 18.
1. UVOD
Iz druge tabele moemo vidjeti broj poginulih, tee povrijeenih i lake povrijeeni. U
Zeniko Dobojskom kanton za period 2011god. broj poginulih je 27, tee povrijeenih 175 i
lake povrijeenih 715 lica. A za period 2012 god. broj poginulih je 20, tee povrijeenih 131
i lake povrijeenih 600 lica.
2
3. BROJANJE SAOBRAAJA
Brojanje saobraaja sprovodi se radi prikupljanja podataka o intenzitetu i strukturi
saobraajnih tokova. Osnovni podatak je proseni godinji dnevni saobraaj (PGDS) i dobija
se tako to se ukupan protok vozila za godinu dana na jednoj deonici puta podeli sa brojem
dana u godini. Dunost upravljaa dravnim i lokalnim putevima je da redovno vode statistiku
o protoku vozila, na osnovu koje se sprovodi racionalno i efikasno upravljanje putevima.
Brojanje saobraaja moe se vriti:
metodom runog brojanja i
automatskom metodom.
Metoda obinog mjerenja na vornim tokama - Slui za utvrivanje prometnih tokova brz
obzira na izvor i cilj tih tokova.Brojaka mjesta postavljaju se na svakoj prilaznoj cesti prema
raskriju.Biljee se smjerovi kretanja vozila.
3
Metoda biljeenja registarskih oznaka vozila - Sastoji se u biljeenju registarskih oznaka, a
nedostatak je to se brojanje mora provesti istovremeno na cijelom podruju zbog ega je
potreban veliki broj sudjelovatelja pri brojanju.
Metoda obiljeavanja listiima - Voza pri ulazu u grad nalijepi listi odreenog oblika i
boje ovisno o tomu da li se zadrava u gradu ili samo prolazi i slino.
Metoda ispitivanja - Sastoji se u ispitivanju vozaa od kuda dolaze,kamo idu,da li se
zadravaju i slino. Potreban je veliki broj brojaa i brojanje istovremeno na cijelom
podruju.
Metoda brojakih znaaka - Znake se podijele vozaima u vrnim satima u vremenu od 3
sata.U razmacima od pola sata treba pokupiti znake i podatke zabiljeiti u formulare.
Anketiranje domainstava - Dijelove grada treba podijeliti u sektore,te obavijestiti
stanovnitvo o anketi.Domainstva se anketiraju o obavljenim vonjama u nekom odreenom
danu.
Vrijeme trajanja brojanja odreuje se u zavisnosti od svrhe brojanja, te imamo:
- kratkorono i
- dugorono brojanje.
Kratkorono brojanje od pola sata do 2h koristi se najee za utvrivanje veliine protoka u
asovima vrnog optereenja. Za utvrivanje mjerodavnog dnevnog optereenja dovoljno je
brojanje od 16h. Za dugotrajno brojanje u toku itave godine pogodno je izabrati automatsko
brojanje pomou elektronskih uraaja.
Da bi se brojanje na brojakim mjesta obavilo jeftinije i za krae vrijeme potrebno je stalno
brojanje samo na malom broju brojakih mjesta. Rezultat takvih brojanja na kljunim
brojakim mjestima omoguuju zajedno sa rezultatima kratkotrajnih brojanja sa ostalih
brojakih mjesta izvoenja zakljuka o cjelokupnom toku saobraaja. U zavisnosti od cilja,
brojanje se moe organizovati:
1. na poprenom presjeku puta (profilno brojanje);
2. na odreenoj dionici puta i
3. na posmatranom podruju (kordonsko brojanje).
Brojanje na poprenom pregledu puta se obavlja runo pomou brojakih listia. Na ovaj
nain se dobivaju podaci o optereenju puta na tom poprenom presjeku, ali meutim ne
dobivamo podatke o prostornoj raspodjeli saobraajnih tokova. Ovi podaci se koriste i za
dimenzionisanje poprenih profila puta kao i pri praktinim zadacima regulisanja raskrsnica.
Brojanje saobraaja na odreenoj dionici puta spada u grupu tzv. dinamikom brojanju
saobraaja. Organizuje se da bi se utvrdilo ukupno optereenje posmatrane dionice po obimu i
strukturi saobraaja kao i promjene toka du dionice (obim vozila koji se ulijeva i izlijeva sa
posmatrane dionice na prikljune puteve).
4
Brojanje saobraaja na dionici puta je komplikovanije za izvoenje i planiranje, a potrebno je
vie osoblja za brojanje i obradu prikupljenih podataka.
Brojanje na posmatranom podruju (kordonsko brojanje) se obavlja tako to se brojakim
mjestima obuhvata odgovarajua gradska zona. Na ovaj nain utvruje se broj vozila koji ue
i i zae iz posmatrane zone u odgovarajuem vremenskom periodu, ovi podaci slue za
donoenje odgovarajuih zakljuaka o nainu regulisanja raskrsnica. O potrebi za novim
garanim prostorima ili prostorima za parkiranje vouila, uvoenje pjeakih zona... Poslije
brojanja skupljaju se podaci, a zatim se sistematiziraju i pripremaju za dalju obradu.
3.2. Automatsko brojanje saobraaja
Brojilo slui sa stalno prikupljanje podataka o znaajkama saobraajnih tokova na cestama.
Preferira s koritenje automatskih brojila saobraaja s induktivnom tehnologijom, jer
omoguuje brzo i tano mjerenje cestovnog saobraaja te pripada najnovijim rjeenjima koja
mogu udovoljiti svim osnovnim i dodatnim potrebama u prikupljanju podataka o saobraaju
na cestama. Osobito je vano da automatsko brojilo omoguuje tono razvrstavanje vozila u
najmanje 8 skupina (prema europskom standardu).
Brojila saobraaja na cestama postavljaju se prema projektu. Mjerni ureaji saobraajnog toka
(brojila saobraaja) mjere i memoriraju sve relevantne podatke osaobraaju:
brojenje vozila po saobraajnom traku i smjeru;
brzine vonje po vrsti vozila;
uestalost;
razmak izmeu vozila.
Podaci se putem mjernih ureaja prikupljaju na karakteristinim mjernim mjestima na
cestama. Interval prikupljanja podataka u pravilu je jedna minuta, to odgovara i vremenu
obrade prikupljenih podataka.
Mjerni sustav se moe bazirati na induktivnoj petlji ili drugim osjetilima ukljuujui i video
imaging sustav. U pravilu primjenjuje se sustav za induktivno detektiranja vozila s dvije
induktivne petlje po jednom prometnom traku. Induktivne petlje za detekciju vozila ugrauju
se u kolnik s dva dovoda do ureaja za brojenje.
Poloaj induktivnih petlji potrebno je tako odrediti da izmeu petlji i dovoda susjednih petlji
postoji minimalni razmak od 50 cm. Dovodne i odvodne strane susjednih petlji istog smjera
vonje (npr. na brzim cestama i autocestama s vie prometnih trakova u istom smjeru) trebaju
leati u istoj ravnini. irina proreza (utora) u cesti za polaganje petlji iznosi 5-8 cm, a kad se
radi o dovodima do spojne kutije od koje slijedi grananje (do nje vodi telekomunikacijski
kabel) onda utor iznosi oko 10 cm. Dubina utora iznosi kod betonskog kolnika oko 5 cm.
5
Za dovode petlji koriste se Cu/Si Li5Y AWD 16/19, iji ovojni sloj ostaje neoteen pri
temperaturi zalijevanja utora (180-240 C). Tip kabela sa staklenim vlaknima pojaanom
ovojnicom je SiFGI 1,5 mm2 Cu. Dovodi petlje izvan podruja kolnika rade se u plastinim
cijevima. ice petlji spajaju se izvan kolnika, zatieno spojnicom od termoskupljajue
plastike.
Kabel petlje poloen u utore odreenim se mjerama titi od pomicanja svakih 50 cm
plastinim klinovima i zalijeva se vruom bitumenskom emulzijom tip elastin. Polaganje se
vri pri temperaturama iznad 10 C i suhom vremenu. Ureaj za mjerenje saobraaja (brojilo)
smjeta se u PVC ormari, kvalitetne zatite IP 54 obojen bojom RAL 2009 i otporan na
ultraljubiasto zraenje. Ureaj se zatiuje kratkom elinom zatitnom ogradom.
Opi tehniki podaci koje brojilo saobraaja mora ispunjavati:
GSM modul,
zatita od prenapona,
podeavanje parametara za programsku podrku na temelju specifinih potreba,
programska podrka za obradu podataka, analizu i izvjetavanje, prema najnovijoj
tehnologiji.
6
n=
t KV
NP
Gdje je:
KV = koeficijent varijacije
NP = nivo precioznosti (greka srednje vrijednosti za izabrani interval povjerenja)
Vrijeme
Bicikli
Motocikli
Zapre.
kola
Putni.
autom.
Komb.
vozilo
Autobusi
Laka Teka
Teka sa
prikolic.
Autovozovi
06:00-06:15
24
06:16-06:30
31
06:31-06:45
29
06:46-07:00
36
07:01-07-15
30
07:16-07-30
46
07:31-07:45
58
07:46-08:00
59
08:01-08:15
41
08:16-08:30
34
08:31-08:45
08:46-09:00
28
36
452
22
13
26
14
31
UKUPNO:
8
4.2. Vremenski period od 14:00 do 17:00h Vitez - Zenica
Tabela 4. Protok vozila Vitez Zenica
SNIMANJE SAOBRAAJA
Dionica puta: Vjetrenice
Vrijeme
Bicikli
Motocikli
Zapre.
kola
Putni.
autom.
Komb.
vozilo
Autobusi
Laka Teka
Teka sa
prikolic.
Autovozovi
14:00-14:15
45
14:16-14:30
48
14:31-14:45
57
14:46-15:00
68
15:01-15-15
79
15:16-15-30
77
15:31-15:45
68
16:46-16:00
62
16:01-16:15
57
16:16-16:30
44
16:31-16:45
46
16:46-17:00
UKUPNO:
43
694
31
20
31
11
30
9
4.3. Vremenski period od 06:00 do 09:00h Zenica Vitez
Tabela 5. Protok vozila Zenica - Vitez
SNIMANJE SAOBRAAJA
Dionica puta: Vjetrenice
Vrijeme
Bicikli
Motocikli
Zapre.
kola
Putni.
autom.
Komb.
vozilo
Autobusi
Laka Teka
Teka sa
prikolic.
Autovozovi
06:00-06:15
24
06:16-06:30
31
06:31-06:45
29
06:46-07:00
36
07:01-07-15
38
07:16-07-30
46
07:31-07:45
58
07:46-08:00
59
08:01-08:15
52
08:16-08:30
34
08:31-08:45
42
08:46-09:00
UKUPNO:
36
485
24
11
26
12
32
10
4.4. Vremenski period od 14:00 do 17:00h Zenica Vitez
Tabela 6. Protok vozila Zenica - Vitez
SNIMANJE SAOBRAAJA
Dionica puta: Vjetrenice
Vrijeme
Bicikli
Motocikli
Zapre.
kola
Putni.
autom.
Komb.
vozilo
Autobusi
Laka Teka
Teka sa
prikolic.
Autovozovi
14:00-14:15
45
14:16-14:30
48
14:31-14:45
57
14:46-15:00
68
15:01-15-15
79
15:16-15-30
82
15:31-15:45
78
16:46-16:00
62
16:01-16:15
57
16:16-16:30
48
16:31-16:45
46
16:46-17:00
UKUPNO:
43
713
30
15
23
34
5. VRSTE VOZILA
Tokom brojanja saobraaja najvei protok je putnikih automobila, iz razloga to je stepen
automobilizacije veoma viskok. Moemo vidjeti da su i autobusne linije guste, a to je iz
razloga potranje javnog gradskog prevoza putnika.
Teren za bicikle i motocikle u ovo vrijeme nije bio ba pristupaan, dok se auto vozovi uopte
ne kreu ovom dionicom puta.
11
1 Kulovi, M.: Uvod u saobraajno inenjerstvo, Saobraajni fakultet Travnik 2011. Str.10412
Max / Pr otok
4 Max15 min utni
FVRS =
FVRS u urbanim sredinama je generalno u granicama od 0.80 do 0. 98. Manje veliine
ukazuju na vee varijacije saobraaja tokom jednog sata. Vrijednosti FVRS iznad 0, 95 su
indikacija veeg intenziteta saobraaja i kapacitivnih ogranienja.
159
= 188
= 0,84
FVRS =
44+58+ 70+ 69
470
241
280
= 0,86
FVRS =
46+37+ 35+ 40
446
158
184
= 0,85
FVRS =
60+ 56+64+ 82
482
262
= 328 = 0,79
FVRS =
94+91+ 92+70
494
347
= 37 6 = 0,92
FVRS =
248
= 33 6 = 0,73
13
Proraun faktora vrnog sata za vremenski interval od 06:00 07:00h, a zatim u intervalu od
07:01 08:00h, pa u intervalu od 08:01 09:00h za tabelu 5 i tabelu 6. Broj vozila u odreenom
vremenskom periodu za smjer Zenica - Vitez.
Proraun faktora vrnog sata za broj vozila u intervalu od 06:00 07:00h
36; 40; 36; 44
FVRS =
36 +40+36+ 44
444
156
= 176 = 0,88
FVRS =
21+58+58+ 69
469
206
276
= 0,74
FVRS =
58+ 38+50+40
458
186
232
= 0,80
251
= 30 8
= 0,81
FVRS =
94+95+ 88+68
495
345
= 380 = 0,90
FVRS =
65+ 55+55+51
465
226
= 260 = 0,86
14
8. OSVRT NA REZULTATE
Na gdje se vrilo brojanje protoka vozila, saobraaj se odvija u dva smjera i to Vitez - Zenica,
Zenica - Vitez. Brojanje se vrilo u dva razliita dana ponedjeljkom i utorkom.
Kroz date tabele moe se vidjeti da protok vozila nije isti. Vrni sat je:
Za ponedjeljak:
Od 06:00 09:00h = vrni sat je od 07:01 08:00h
Od 14:00 17:00h = vrni sat je od 15:01 16:00h
Za utorak:
Od 06:00 09:00h = vrni sat je od 07:01 08:00h
Od 14:00 17:00h = vrni sat je od 15:01 16:00h
15
9. ZAKLJUAK
Kroz seminarski rad pomenuli smo sve u vezi brojanja saobraaja, te izali na teren brojati
protok vozila. Brojanje je bitno za saobraajne ininjere da bi mogli znati kakvu saobraajnicu
trebaju projektovati. Moemo zakljuiti da se protok mjenja svake minute i da najvei protok
imamo kod putnikih automobila.
Odreivanjem faktora vrnog sata, moemo vidjeti da je vrni sat kada radnici idu na posao i
vraaju se (radnim danima kada i djeca idu u kolu i sl.). Visok stepen automobilizacije
dovodi do toga da je najvei protok putnikih automobila. A vrni sat za ponedjeljak i za
vremenski period od 06:00 do 09:00h je od 07:01 do 08:00h, za vremenski period od 14:00 do
17:00h od 15:01 do 16:00h. Vrni sat za utorak i za vremenski period od 06:00 do 09:00h je
od 07:01 do 08:00h, za vremenski period od 14:00 do 17:00h od 15:01 do 16:00h.
16
17
18