Funkcionalni Pregled - Sektora - Obrazovanja - U - BIH PDF

CARDS Program Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu
Funkcionalni pregled
sektora obrazovanja
u Bosni i Hercegovini
Zavrsni izvjestaj
Mart 2005.
Projekt financira Evropska unija
Projekt realizuje IBF me|unarodni

konsalting u saradnji sa
Britanskim vije}em
Funkcionalni pregled javne uprave u sektoru

obrazovanja u Bosni i Hercegovini
Zavrni izvjetaj
mart 2005.
Projekat: Reforma opeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini

EuropeAid/116303/C/SV/BA
Finansira: Evropska unija
Realizuje: IBF International consulting i Britansko vijee
Funkcionalni pregled javne uprave sektora obrazovanja

SADRAJ
Lista akronima
IZVRNI SAETAK
UVOD
12
MEUNARODNI TOKOVI U JAVNOJ UPRAVI SEKTORA OBRAZOVANJA
14
Globalizacija
14
Obrazovne reforme u svijetu
14
Javna uprava u sektoru obrazovanja
15
OBRAZOVNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE
16
3
4
PODJELA NADLENOSTI
17
Nadlenosti drave
17
Nadlenosti Brko Distrikta
17
Nadlenosti Republike Srpske
18
Nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine
19
Nadlenosti kantona
20
Nadlenosti opina
21
INSTITUCIONALNA STRUKTURA
22
Dravni nivo
22
Brko Distrikt
23
Federacija Bosne i Hercegovine
23
Republika Srpska
24
Opina
24
Upravljanje kolama u osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH
24
ANALIZA FUNKCIJA
26
Osnovne funkcije javne uprave sektora obrazovanja
26
Funkcije koje obavljaju razliite institucije javne uprave
27
Procjena funkcija institucija kojima je obrazovanje sekundarna funkcija
39
FINANSIJSKA SITUACIJA
46
Izvori finansiranja i finansijski tokovi
47
Javni trokovi u obrazovanju
49
Privatni trokovi obrazovanja
52
Trokovi javne uprave u obrazovanju
53
Struktura trokova u odnosu na nivo obrazovanja
55
Kljune karakteristike finansiranja obrazovanja u BiH
60
Saetak glavnih rezultata finansijske analize
65
LJUDSKI RESURSI
67
Analiza postojeih ljudskih resursa po nivoima uprave
67
Analiza postojeih ljudskih resursa po institucijama
69
Zavrni izvjetaj, mart 2005. g.

ZAKLJUCI I PREPORUKE
74
Preporuka 1: Jaanje funkcija na nivou BiH
77
Preporuka 1.1: Uspostaviti odvojen Sektor za obrazovanje unutar Ministarstva civilnih poslova
77
Preporuka 1.2 : Uspostaviti Agenciju za standarde i ocjenjivanje BiH
78
Preporuka 1.3: Uspostaviti Agenciju za NPP BiH
79
Preporuka 1.4: Uspostaviti Centar za informisanje, priznavanje i ocjenjivanje kvaliteta BiH
80
Preporuka 2: Racionalizirati funkcije koje su prevaziene i koje su neracionalne
81
Preporuka 2.1: Prijenos funkcija vezanih za inspekciju kola na inspektorate entiteta i Brko Distrikta
81
Preporuka 2.2: Prijenos/uspostava funkcija podrke razvoja kole i realizacije NPP-a na

pedagoke zavode i organizacija pedagokih zavoda kao javnih, nezavisnih tijela
82
Preporuka 3: Ojaati sve funkcije vezane za kreiranje obrazovne politike i EU integracije
84
Preporuka 3.1: Ojaati funkcije neophodne za uspostavu koherentnog sistema planiranja i

donoenja odluka koji je zasnovan na pokazateljima
84
Preporuka 3.2: Ojaati/uspostaviti sve funkcije neophodne za integraciju u EU
84
Preporuka 4: Ojaati sve funkcije potrebne za unapreenje savjesnog

upravljanja na nivoima entiteta, kantona i Brko Distrikta
85
Preporuka 4.1: Ojaati funkcije koje se odnose i na vertikalnu i na horizontalnu koordinaciju
85
Preporuka 4.2: Ojaati/uvesti sve funkcije koje se odnose na upravljanje ljudskim resursima,
planiranje radne snage, kontinuiranu obuku uposlenika i planiranje u obrazovanju
86
Preporuka 4.3: Uspostaviti funkcije potrebne za jedinstven informacioni sistem u obrazovanju u BiH
87
Preporuka 5: Federacija BiH
88
Preporuka 5.1 koje se odnose na funkcije u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke
88
Preporuka 5.2 koje se odnose na funkcije kantonalnih ministarstava obrazovanja
89
Preporuka 5.3 koje se odnose na funkcije kantonalnih pedagokih zavoda
89
Preporuka 6: Republika Srpska
90
Preporuka 6.1 koje se odnose na funkcije Ministarstva prosvjete i kulture RS
90
Preporuke 6.2 koje se odnose na Republiki pedagoki zavod
91
Preporuka 7: Brko Distrikt
92
Preporuke 7.1 koje se odnose na funkcije Odjela za obrazovanje Brko Distrikta
92
Preporuka 8. Kadrovske i budetske posljedice u javnoj upravi u sektoru obrazovanja
93
Preporuka 9. Dalja podrka donatora je preduslov za uspjenu provedbu preporuka
94
10 PRAVNI ASPEKT
95
Pregled sadraja CD-a
96

Lista akronima
ADS
Agencija za dravnu slubu
ANPP
Agencija za nastavni plan i program
ASO
Agencija za standarde i ocjenjivanje
BD
Brko Distrikt
BiH
Bosna i Hercegovina
BNP
Bruto nacionalni proizvod
CARDS
Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation / Pomo zajednice za obnovu,
razvoj i stabilizaciju
CBBH
Centralna banka Bosne i Hercegovine
CIPOK
Centar za informisanje, priznavanje i ocjenjivanje kvaliteta
ADS
Agencija za dravnu slubu
EK
Evropska komisija
EMIS
Education Management Information System / Informacioni sistem u obrazovanju
EU
Evropska unija
EUA
European University Association / Evropska univerzitetska asocijacija
EU-Educ
EU Reforma opeg obrazovanja u BiH
FBiH
JU
Javna uprava
LSMS
Living Standard Measurement Study / Anketa za ispitivanje ivotnog standarda
MMF
Meunarodni monetarni fond
MCP
Ministarstvo civilnih poslova
MMF
Meunarodni monetarni fond
MTEF
Medium Term Expenditure Framework / Srednjoroni plan potronje
OECD
Organisation for Economic Cooperation and Development / Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
OHR
Office of the High Representative / Ured visokog predstavnika
OSCE / OESS
Organisation for Security and Cooperation in Europe / Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi
PZ
Pedagoki zavod
PRSP
Poverty Reduction Strategy Paper / Strategija suzbijanja siromatva
RS
Republika Srpska
SB
Svjetska banka
SG
Slubeni glasnik
SN
Slubene novine
TPE
Total Public Expenditure / Ukupni javni trokovi
UNESCO
United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization / UN Organizacija za obrazovanje, nauku i
kulturu
VET
Vocational Education and Training / Struno obrazovanje i obuka
Zavod za kolstvo
5

IZVRNI SAETAK
Ovaj Izvjetaj se odnosi na jednu od komponenti dvogodinjeg projekta Reforma opeg
obrazovanja u Bosni i Hercegovini (EK/BIH/03/020), finansira ga Evropska komisija i
realizira ga IBF International Consulting i Britansko vijee.
Cilj ove komponente je: Reforma javne uprave sektora obrazovanja, posebno njena
racionalizacija i reorganizacija funkcionalnih nadlenosti, koja se zasniva na temeljitoj i
sveoubuhvatnoj analizi i u skladu je sa najboljim praksama u EU. Ona uvaava ogranienja
trokova i u skladu sa tim definie odgovarajue prioritete.
Funkcionalni pregled u obrazovanju je dio paketa funkcionalnih pregleda javne uprave u
BiH kojeg podrava Evropska komisija i isti se mora posmatrati u tom kontekstu. U toku je
pregled javne uprave u 8 sektora, kao i sistemski pregled. Provoenje ovih pregleda je
regulirano Memorandumom o razumijevanju kojeg su, 7. jula 2004. g., potpisali
predsjedavajui Vijea ministara BiH i premijeri FBiH i RS i Delegacija Evropske komisije u
BiH.
Ovaj Funkcionalni pregled je u saradnji sa osobljem ministarstava obrazovanja i pedagokih
zavoda obavio tim meunarodnih i domaih strunjaka u oblasti javne uprave, u periodu od
juna 2004. do februara 2005. godine.
Svaki obrazovni sistem se moe podijeliti na dvije glavne komponente:
1)
Komponentu koja prua usluge obrazovanja kao to su obavezno osnovno
obrazovanje, ope i srednje struno obrazovanje; tercijarno obrazovanje poslije srednjeg
obrazovanja koje nije univerzitetsko obrazovanje, i visoko obrazovanje. Ova komponenta
ukljuuje kole i univerzitete, kao i uenike, studente, nastavnike i kolske menadere. Ona
takoer ukljuuje i aktivnosti podrke kao to su edukacija nastavnika, istraivanje i razvoj.
2)
Komponentu koja regulira, prati i upravlja pruanjem usluga obrazovanja na svim
nivoima kroz kreiranje obrazovne politike, planiranje, finansiranje, standarde za kole i
nastavnike, i standarde i ocjenjivanje za poduavanja i uenje. Ova komponenta ukljuuje
mistarstva obrazovanja i institucije pod nadlenou ministarstava koje rade na izradi
nastavnog plana i programa, uspostavi standarda i ocjenjivanju kvaliteta.
Openito, prva komponenta se naziva davaoci usluga obrazovanja a druga uprava u
obrazovanju. Funkcionalni pregled i ovaj Izvjetaj se fokusiraju samo na upravu u
obrazovanju i ne sadre preporuke u smislu pruanja usluga u obrazovanju, iako postoji
osvrt i na to naroito u pogledu racionalizacije mree kola i univerziteta, kao i omjera
nastavnik-uenik. Meutim, rasprava o ovim pitanjima je izvan okvira ovog Pregleda.
Tim za pregled nije radio na pregledu rada univerziteta u BiH. Ovu aktivnost su sproveli
strunjaci Asocijacije evropskog univerziteta (EUA) u toku kalendarske 2004. godine unutar
projekta Modernizacija upravljanja i rukovoenja univerzitetima u Bosni i Hercegovini
kojeg je finansirala Evropska komisija, a implementiralo Vijee Evrope.
Metod funkcionalnog pregleda sektora obrazovanja je prikazan u emi 1.
Pregledane su ukupno 23 institucije ukljuujui ministarstva, pedagoke zavode i Agenciju
za standarde i ocjenjivanje, od kojih je traeno da dostave relevantne podatke o osoblju,
budetima, trokovima, funkcijama, zakonodavstvu i nadlenostima.
7

Dostupnost i neometan pristup pouzdanim podacima je bio jedan od najteih problema u

radu na izradi ovog Izvjetaja (vidjeti Okvir 1 u Statistikom aneksu). Stoga, Tim za
pregled nije koristio samo zvanine izvore informacija kao to su zakoni i propisi (vidjeti
Aneks zakona i propisa), nego se oslanjao i na podatke iz upitnika, razgovora, struna
miljenja, kao i analizu izvjetaja drugih projekata.
ema 1. Prikaz procesa pregleda
- Pravna analiza
- Upitnici
- Miljenja
strunjaka
- Prethodne politike
preporuka
- Polazite
- Budet
- Posjete
Analiza glavnih
odgovornosti
obrazovnog
menadmenta
po upravnim nivoima
Analiza funkcija/usluga
pruenih putem institucija
javne uprave u
obrazovnom menadmentu
Preporuke za raspodjelu
odgovornosti
obrazovnog
menadmenta po
upravnim nivoima
Preporuke za
organizovanje usluga i
funkcija institucija
javne
uprave obrazovnog
menadmenta
Preporuke za iri
sistemski proces i
promjene u menadmentu
Preporuke za
preraspodjelu
ljudskih
i finansijskih resursa
Ovaj pregled prua detaljnu analizu funkcija javne uprave koje se vre na nivou drave,
entiteta, kantona i Distrikta, ukljuujui sva ministarstva obrazovanja, pedagoke zavode i
Agenciju za standarde i ocjenjivanje. Analizirane su 23 institucije. Rezultati analize su
predstavljeni u ovom Izvjetaju zajedno sa aneksima na priloenom CD-u.
U daljnjem tekstu ovog Izvjetaja u kratkom obliku su nevedeni rezultati analize i
preporuke. Vano je naglasiti da Izvjetaj izbjegava uporedbu sa odreenim zemljama ili
zemljama lanicama EU. Ovo je u skladu sa zvaninom politikom EU gdje se sistem
obrazovanja smatra jedinstvenim za odreenu zemlju sa njenom vlastitom historijom i
kulturom kao sastavnim dijelom obrazovnog sistema.
Cjelokupna javna uprava sektora obrazovanja u BiH se odlikuje dupliciranjem funkcija.
Uz to nedostaju neke kljune funkcije potrebne da bi se sistem modernizovao, a neke od
postojeih funkcija treba racionalizirati. Ne postoji sveobuhvatna odgovornost na dravnom
nivou koja bi obezbijedila pravian i dostupan sistem u cijeloj zemlji. Bez sistema za
obezbjeenje kavilteta i sitema standardizacije teko je obezbijediti slobotan protok
studenata iz Bosne i Hercegovine kroz evropski obrazovni sistem.
8

Glavni rezultati po nivoima analize su sljedei:
Ne postoji nijedna od funkcija potrebnih za planiranje, praenje i upravljanje

odrivim i koherentnim sistemom obrazovanja sa standardiziranom kontrolom
kvaliteta (evaluacija i ispitivanje), jednak pristup, kao ni pravinost.
Nema funkcija za koordinaciju, iniciranje i praenje implementacije ciljeva sektora
obrazovanja u BiH, niti za podrku entitetima u implementaciji konkretnijih
strategija i promjena sektora obrazovanja.
Funkcije vezane za integraciju u EU nisu prisutne do nivoa koji e garantirati
neometanu i blagovremenu integraciju. Nadalje, nisu uoene funkcije koje mogu
osigurati partnersku vezu sa institucijama EU, kao i preuzimanje obaveze cijelog
obrazovnog sektora za integraciju u EU. Ne moe se identificirati niti jedna od
funkcija potrebnih za lanstvo u EU (koordinacija obrazovne politike, slobodno
kretanje roba, slobodno kretanje ljudi).
Ne postoje funkcije koje mogu osigurati makroekonomsku odrivost (uspostava,
koordinacija i praenje cijelog ekonomskog okvira za sektor obrazovanja u BiH, kako
u kratkoronoj tako i u dugoronoj perspektivi).
Funkcije za koordinaciju izmeu dravnog nivoa i entiteta nisu vezane niti za jednu
stalnu strukturu i izvravaju se u opsegu po kojem skoro da i ne postoje.
Na osnovu analize i brojnih rezultata ukratko se mogu navesti sljedee kljune peporuke:
1.
Uspostaviti ili ojaati funkcije na dravnom nivou
Funkcije na dravnom nivou trebaju osigurati odriv i koherentan obrazovni sistem sa

univerzalnom pokrivenou, jednakim pristupom, baziran na pravinosti i spremnosti za
integraciju u EU.
Preporuke ukljuuju premjetanje funkcija politike, finansijskog planiranja, praenja i
koordinacije obrazovnog sistema, zakonodavstva, standarda, akreditacije i planiranja mree
visokog obrazovanja, standarda za osnovno i srednje obrazovanje, standarda za inspekciju
i preuzimanje obaveza za integraciju u EU na dravni nivo.
Zbog toga preporuujemo da se na dravnom nivou:
2.
Ojaa Sektor za obrazovanje Ministarstva civilnih poslova

Uspostavi Agencija za standarde i ocjenjivanje BiH, umjesto
meuentitetske
Uspostavi Agencija za nastavne planove i programe BiH
Uspostavi Centar za informisanje, priznavanje i ocjenjivanje kvaliteta.
sadanje
Razdvojiti funkcije politike od funkcija pruanja usluga
U oba entiteta, funkcije koje se odnose na kolsku inspekciju provode ministarstva preko
pedagokih zavoda ili ih obavlja samo ministarstvo. Dobra praksa javne uprave predvia da
se funkcije politike i funkcije pruanja usluga odvoje jedne od drugih u najboljem interesu
svih. Inspekcija kola je funkcija pruanja usluga, a ministarstva se uglavnom bave
kreiranjem politike. Stoga se funkcija inspekcije kola treba izdvojiti iz ministarstava i
povjeriti nezavisnom tijelu.
Preporuuje se uspostavljanje posebnih nezavisnih inspektorata.
9

3.
U pedagoke zavode premjestiti/uspostaviti funkcije podrke razvoju kola

i podrke realizaciji nastavnog plana i programa /kurikuluma
Funkcije koje se odnose na podrku razvoju kola, nastavnika i realizacije nastavnog plana i
programa /kurikuluma fragmentirano obavljaju ministarstva i pedagoki zavodi, bez jasno
odreenih standarda i jasne podjele odgovornosti i sa malim brojem aktivnosti.
Preporuuje se uspostavljanje pedagokih zavoda kao nezavisnih javnih tijela u cijeloj
zemlji sa primarnom funkcijom podrke i savjetovanja kola kako da realiziraju nastavni
plan i program, ukljuujui i obuku nastavnika u slubi.
4.
Ojaati funkcije koje se odnose na vertikalnu i horizontalnu koordinaciju
Iako je tokom posljednjih godina unaprijeena meuentiteska i meuministarska koordinacija,

funkcija koordinacije se uglavnom obavlja na neformalnoj i neredovnoj osnovi.
Kako bi se unaprijedilo savjesno upravljanje na dravnom, entitetskom, kantonalnom i
nivou Brko Distrikta, da bi se pruila podrka drutvenom i ekonomskom razvoju zemlje i
uspostavio dijalog izmeu razliitih drutvenih partnera, preporuuje se:
Uspostavljanje
Uspostavljanje
Uspostavljanje
Uspostavljanje
Vijea za osnovno obrazovanje

Vijea za srednje obrazovanje
Vijea za srednje struno obrazovanje
Rektorske konferencije.
Preporuke za dravni nivo se odraavaju i na nivo uprave u entitetima, kantonima i Brko

Distriktu. Pregled preporuuje sljedee promjene:
5. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke se treba reorganizirati i njegova
koordinirajua i savjetodavna uloga ojaati
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke bez jasnog mandata obavlja odreeni broj
funkcija koje se preklapaju sa funkcijama koje obavljaju druge institucije. Preporuuju se
ojaavanje koordinacione i savjetodavne uloge Ministarstva kako bi se obezbijedila
odgovarajua podrka kantonima. Ostale funkcije koje Ministarstvo obavlja bi se trebale
prenijeti na druge nivoe i razliite institucije.
6. Funkcije vezane za srednjorono i dugorono strateko i finansijsko planiranje
u Ministarstvu prosvjete i kulture RS treba ojaati
Kljuni rezultati analize sugeriraju da je funkcija cjelokupnog planiranja obrazovnog sistema
u RS je nedovoljna. Ne postoji posebno odreena jedinica za kreiranje politike, strateko
planiranje, finansijsko planiranje i planiranje kapaciteta. Preporuke za Ministarstvo su da se
ojaaju funkcije za kreiranje politike, finansijsko planiranje i planiranje mree kola.
7. Funkcije vezane za prikupljanje podataka, analizu i diseminaciju podataka o
obrazovanju i istraivanje bi trebale biti uvedene u Ministarstvu prosvjete RS
Funkcije vezane za istraivanje, prikupljanje, analizu i diseminaciju podataka o obrazovanju
i razrada predvianja zahtjeva na tritu rada su zanemarene. Preporuke za Ministarstvo su
da uvedu funkcije istraivanja i informacionionog sistema u obrazovanju.
10

8. Kantoni i Brko Distrikt bi trebali uvesti/ojaati funkcije koje su potrebne za

odgovarajue funkcionisanje ministarstva/Odjela
Sa zajednikim okvirnim zakonima i zajednikim obrazovnim strategijama izraenim na
dravnom nivou, svako kantonalno ministarstvo obrazovanja i Odjel za obrazovanje Brko
Distrikta trebaju razmotriti reorganizaciju kako bi se poele obavljati neophodne funkcije
ministarstva kao to su funkcije politike i finansijskog planiranja i koordinacije, izrada
nastavnih planova i programa i planiranje mree kola u saradnji sa drugim kantonima i
regijama.
Tim za pregled je utvrdio razliitosti izmeu kantona u kadrovima i u kapacitetu za
odgovarajue funkcionisanje. Neka ministarstva su veoma mala i ne mogu obavljati svoje
obaveze predviene Okvirnim zakonom i u skladu sa praksama dobre javne uprave.
Kantonalna ministarstva bi trebala pronai odgovarajui model za funkcionisanje, bilo
putem angairanja veeg broja osoblja, bilo putem dobivanja podrke iz drugih institucija
(Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, ASO, pedagoki zavodi) prema potrebi.
Sljedei koraci
Do gore navedenih preporuka se dolo uzevi u obzir ograniena sredstva sektora
obrazovanja u BiH. Provedba ovih preporuka e zahtijevati preraspodjelu osoblja unutar
sektora javne uprave u obrazovanju prije nego poveanje broja osoblja. Tim za pregled nije
utvrdio prekomjeran broj uposlenih u javnoj upravi u Bosni i Hercegovini te se utede u
obrazovanju ne mogu oekivati kroz smanjenje broja javnih slubenika. Utede bi se mogle
ostvariti na strani pruanja usluga (omjer uenik/nastavnik, prerasporeivanje kola)
Meutim, kako bi se provele ove promjene poeljna je pomo sa strane, a i Projekat je
ustanovio odreeni broj podruja gdje se preporuuje pomo donatora.
Sljedea faza po pitanju reforme javne uprave u sektoru obrazovanja e se provoditi u
okviru projekta kojeg finansira EU: Projekat reforme opeg obrazovanja. Uz konsultacije sa
predstavnicima ministarstava i obrazovnih ustanova izradit e se akcioni plan sa
konkretnim prioritetno rasporeenim koracima koji e se trebati poduzeti u procesu
reforme.
11

UVOD
Ovaj Izvjetaj se odnosi na jednu od komponenti dvogodinjeg projekta Reforma opeg

obrazovanja u Bosni i Hercegovini (EK/BIH/03/020), finansira ga Evropska komisija i
realizira ga IBF International Consulting i Britansko vijee.
Cilj ove komponente je: Reforma javne uprave sektora obrazovanja, posebno njena
racionalizacija i reorganizacija funkcionalnih nadlenosti, koja se zasniva na temeljitoj i
sveoubuhvatnoj analizi i u skladu je sa najboljim praksama u EU. Ona uvaava ogranienja
trokova i u skladu sa tim definie odgovarajue prioritete.
Funkcionalni pregled u obrazovanju je dio paketa funkcionalnih pregleda javne uprave u
BiH kojeg podrava Evropska komisija i isti se mora posmatrati u tom kontekstu. U toku je
provedba pregleda javne uprave u osam sektora, kao i jedan sistemski pregled. Provedbe
ovih pregleda su regulirane Memorandumom o razumijevanju kojeg su 07. jula, 2004.
godine potpisali predsjedavajui Vijea ministara BiH, premijeri FBiH i RS i Delegacija
Evropske komisije u BiH.
Nakon razmatranja rezultata i preporuka Funkcionalnog pregleda, u okviru Projekta e se
izraditi dokument akcionog plana. Nacrt akcionog plana e se izraditi kroz konsultacije sa
kljunim zainteresiranim stranama u obrazovanju u BiH.
Izvjetaj ima za cilj da ukratko predstavi analizu, rezultate i preporuke kako bi se izvrio
sveobuhvatan funkcionalni pregled sa detaljnim i kvalitetnim rezultatima koji e utjecati na
pravac i izradu prioriteta u procesu reforme javne uprave u sektoru obrazovanja.
Izvrni saetak Izvjetaja se nalazi ispred ovog Uvoda kako bi pomogao itaocu kojemu je
potreban samo kratki uvid u ovaj Izvjetaj. U njemu je naveden kratki pregled glavnih
rezultata analize i preporuka. Preporuuje se da se pored itanja Izvrnog saetka proita i
poglavlje 9 Zakljuci i preporuke. Poglavlje 9 daje detaljne preporuke za rasporeivanje
funkcija po nivoima i sektorima.
Poglavlje 2 ovog Izvjetaja smjeta reformu javne uprave u BiH u meunarodni kontekst. U
ovom poglavlju se navode postignua u drugim dijelovima svijeta uzrokovana
globalizacijom i potrebom za novim kvalifikacijama.
Poglavlje 3 ukratko opisuje obrazovnu politiku u Evropskoj uniji.
Poglavlje 4 daje pregled ustavnih i zakonskih nadlenosti u sektoru obrazovanja. Nastao je
kao rezultat analize relevantnih zakonskih i podzakonskih propisa i prua sliku ustavnih i
zakonskih ovlasti u oblasti predkolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja.
Poglavlje 5 predstavlja institucije javne uprave u BiH koje su nadlene za sektor
obrazovanja.
Poglavlje 6 predstavlja analizu kljunih funkcija javne uprave u sektoru obrazovanja i
naglaava glavna pitanja na koja se mora obratiti panja u buduoj reformi javne uprave.
Poglavlje 7 daje pregled postojeih finansijskih mehanizama i finansijskih tokova u sektoru
obrazovanja. Analiza finansijskih mehanizama ukljuuje proces budetiranja, raspodjele
finansijskih sredstava sa fokusom na efikasnost i efektivnost finansijskog sistema i njegovu
sposobnost da svim graanima BiH omogui pravian i jednak pristup obrazovanju.
12

Poglavlje 8 analizira
obrazovanja.
pitanja
raspodjele
ljudskih
resursa
javnoj
upravi
sektora
Poglavlje 9 ukratko predstavlja preporuke relevantne za cjelokupno funkcioniranje

obrazovnog sistema.
Poglavlje 10 se bavi pravnim aspektom preporuka.
Detaljni podaci analize se nalaze na priloenom CD-u, gdje se mogu nai i sljedea etiri
aneksa:
Aneks 1: Aneks zakona i propisa
I. Pregled relevantnih zakona i propisa sadri listu zakona, pravilnika, statuta, izvjetaja i
ostalih dokumenata prikupljenih i koritenih u procesu izrade Izvjetaja funkcionalnog
pregleda.
II. Analiza zakona i propisa sadri listu primarnih funkcija koje relevantne upravne i
obrazovne institucije obavljaju u sektoru obrazovanja.
III. Pregled osnovnih zakona sadri osnovne zakone u obrazovanju.
IV. Dokumenti agencija - sadri dokumente koji se odnose na uspostavljanje i
funkcioniranje postojee Agencije za standarde i ocjenjivanje i nove Agencije za
nastavne planove i programe.
Aneks 2: Statistiki aneks
Statistiki aneks se sastoji od podataka koji predstavljaju sveobuhvatan opis upravljanja
ljudskim i finansijskim resursima u javnoj upravi i pruanja usluga obrazovanja u
obrazovnom sektoru. Statistiki aneks je jedan od najvanijih izvora podataka koritenih u
Funkcionalnom pregledu.
Aneks 3: Profili institucija
Profili institucija daju detaljni profil svake od 23 pregledane institucije i sveobuhvatan opis
institucije u odnosu na nivoe obrazovanja, funkcioniranje i karakteristike ljudskih resursa,
statistiki pregled pruanja usluga obrazovanja i javne uprave u sektoru obrazovanja. Profili
su organizirani prema nivoima institucija javne uprave (dravni, Brko Distrikt, RS, FBiH,
kantoni i Agencija za standarde i ocjenjivanje). S obzirom na specifinu ulogu Zavoda za
kolstvo, ova institucija je predstavljena u posebnom Profilu institucije, ali je u isto vrijeme
obuhvaena i Profilima kantona u kojima Zavod prua usluge i slui kao nadzorna institucija
za primjenu nastavnog plana i programa.
Aneks 4: Obrazovne strategije
Ovaj Aneks sadri tri kljuna strateka dokumenta koja se bave obrazovanjem u BiH:
I. Obrazovna reforma: Poruka narodima Bosne i Hercegovine, 21. 11. 2002.;
II. Zajednika strategija modernizacije osnovnog i opeg srednjeg obrazovanja u Bosni i
Hercegovini (Bijeli papir), oktobar 2003.g. Izvrni saetak Bijelog papira;
III. Bosna i Hercegovina: Strateki papir za suzbijanje siromatva srednjorona strategija
razvoja, april, 2004.; Relevantno poglavlje V. 2 Sektoralni prioriteti Obrazovanje i
relevantni dijelovi Akcionog plana Obrazovanje.
13

MEUNARODNI TOKOVI U JAVNOJ UPRAVI SEKTORA OBRAZOVANJA
Globalizacija
Globalizacija je dobila zamah kroz revoluciju u tehnolokoj infrastrukturi. Napredak napravljen u
telekomunikacijama, beinim i mobilnim tehnologijama, informacionim sistemima i transportu i
menadmentu organizovanom preko kompjutera je bio kljuan za razvoj globalnog tehnolokog
okruenja. Tri glavna stuba na koja se globalizacija oslanja su informacija, znanje i inovacija.
Razvoj ljudkskih potencijala i reorganizovanje predavanja i uenja u kolama da bi se zadovoljili
zahtjevi drutva znanja postaju neophodni uslovi za svaku naciju u ili dravu koja eli da se nosi
sa ekonomskom nesigurnou, tehnikim inovacijama i kulturolokom promjenom. Prohodnost
roba, usluga, novca i intelektualnog kapitala se poveala nakon regionalnih i globalnih
sporazuma. Konkurencija na rastuim oblastima trita, nove inovacije i visoko kvalifikovana
radna snaga pomjera fokus rada sa koliine na kvalitet i sa savladavanja znanja na fleksibilnost i
stalno obnavljanje linih sposobnosti.
Fleksibilnost u pogledu vjetina, znanja, stavova i vrijednosti postaje kljuni zahtjev za
svaku uspjenu profesionalnu organizaciju ili sistem. Postalo je oigledno da e samo neki
pojedinci ostati u istom zanimanju u svom radnom vijeku. Sposobnost da se ue nova
znanja i vjetine i promjena s jedne na drugu profesiju su nove mjere kvalifikacije za skoro
sve tokove ivota. Kontinuirana reforma obrazovnog sistema u veini zemalja osjeti
posljedice ovih promjena.
Obrazovni sistemi koji su zasnovani na dirigovanoj centralnoj administraciji fokusiranoj uglavnom
na ulaznim komponentama i na kvantitetu, umjesto na rezultatima i kvalitetu, mijenjaju se u
decentralizovani sistem menadmenta i finansiranja obrazovanja, gdje se poveava uloga
obrazovnih usluga voenih trinom ekonomijom, postavljaju standardi za nastavnike i uenike i
stvaraju nove strukture koje e ojaati lokalnu odgovornost i transparentnost.
Obrazovne reforme u svijetu
Tri su posebna elementa koja su uveliko tipina za dananje obrazovne reforme irom
svijeta. Ovi elementi se esto koriste da okarakteriu sutinu globalizacije obrazovanja, a to
su:
1. Decentralizacija
2. Privatizacija
3. Efikasnost poduavanja i uenja
1. Decentralizacija znai da e lokalne opine i kole dobiti veu autonomiju u
odluivanju vezanom za rukovoenje obrazovanjem, poveanjem kontrole kole nad
finansijama, administracijom, kreiranjem NPP-a i organizacijom nastave.
Decentralizacija omoguava kolama da iznau optimalne naine reagovanja na
lokalne potrebe i da postanu odgovornije za svoje rezultate.
2. Privatizacija u oblasti obrazovanja najee znai da obrazovne institucije, koje
pruaju javno obrazovanje i finansiraju se iz javnih budeta, mogu obezbjediti
prihode putem komercijalnih aktivnosti kroz prodaju proizvoda i usluga drugim
javnim institucijama ili tritu.
3. Efikasnost poduavanja i uenja. Jedan od rezultata decentraliziranog
rukovoenja obrazovanjem i poveanja konkurentnosti u pruanju obrazovanja je
pojaan fokus na ekonominost obrazovanja. U mnogim zemljama su uspostavljeni
novi mehanizmi procjene uspjeha uenika, nastavnika i kola. Uvoenje
meunarodno uporedivih testiranja je jedan od najvanijih preduslova za reformu
kolstva u Evropi i ire, naravno ukljuujui veinu zemalja u tranziciji.
14

Javna uprava u sektoru obrazovanja

Analiza meunarodnog konteksta dokazuje da je cilj reforme da se rukovoenje
obrazovanjem na dravnom nivou to vie prilagodi kompleksnim uslovima globalizovanog
svijeta, time to e postati efikasniji. Kao rezultat ovih reformi drava e obavljati svoje
funkcije na drugaiji nain nego ranije:
Osiguranje kvaliteta usluga ne zahtijeva odravanje direktne kontrole nad svim

procesima sistema ili da drava treba imati monopol nad realizacijom. Kreiranje
mehanizama akreditacije postaje instrument kontrole kvaliteta.
Osiguranje jednakosti je interni konstitutivni zadatak i takoe meunarodna
obaveza. Drava je duna da osigura jednak tretman svim graanima i da sprijei
diskriminaciju. Ovo obavezuje dravu ne samo da dri odreeni nivo standardizacije
unutar sistema nego i da poduzme konkretne mjere kompenzacije.
Osiguravanje efikasne upotrebe javnih sredstava je neupitna odgovornost drave.
Ovo opet ne znai da obrazovni procesi moraju da budu direktno kontrolisani od
strane dravnih kancelarija, ali moe implicirati uspostavu mehanizama koji sami po
sebi mogu osigurati efikasnost na vie ili manje automatski nain.
Osiguranje kompatibilnosti nacionalnog sistema sa meunarodnim standardima i
odravanje konkurentnosti domae radne snage je odgovornost drave. U Evropskoj
Uniji slobodna mobilnost radnika je obavezujue pravilo. Zemlje lanice EU su
pravno obavezane da uspostave i vode sistem koji omoguava usporedivost i
priznavanje kvalifikacija u svim zemljama lanicama.
Pomo kontinuiranoj reformi kroz razvoj i istraivake aktivnosti je sljedea
odgovornost drave. To predvia podrku decentralizovanim aktivnostima kola,
iniciranju istraivanja na polju obrazovanja i uenja, kao i dobro strukturisan
mehanizam javnog informisanja i obavjetavanja.
15

OBRAZOVNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE
Evropska unija je odluila da postane najkonkurentnija i najdinaminija privreda

zasnovana na znanju u svijetu, koja je u stanju da odrivo ekonomski raste sa vie i boljim
radnim mjestima i veom drutvenom kohezijom (Savjet Evrope, Lisabon, mart 2000.).
Da bi se postigao ovaj ambiciozni cilj, efovi drava i vlada su traili "ne samo radikalnu
transformaciju evropske ekonomije, nego i izazovne programe za modernizaciju sistema
drutvene skrbi i obrazovanja". U 2002., oni su izjavili da do 2010., Evropa treba biti lider u
smislu kvaliteta svojih sistema obrazovanja i obuke.
Da bi se ovo desilo, morat e se obaviti fundamentalna transformacija obrazovanja i obuke
kroz cijelu Evropu. Ovaj proces promjene e se obaviti neovisno u svakoj zemlji prema
nacionalnim kontekstima i tradicijama, proces e biti voen kroz kooperaciju zemalja
lanica na evropskom nivou, kroz razmjenu iskustava, radu na zajednikim ciljevima i
uenju iz onoga to negdje drugdje dobro funkcionie (otvoreni metod kordinacije).
Ovaj metod prua novi okvir saradnje za zemlje lanice, sa pogledom na konvergentnost
nacionalnih politika i postizanje odreenih ciljeva koje svi razmjenjuju. On se bazira u osnovi na:
zajednikom identificiranju i definiranju ciljeva koje treba postii;

zajedniki definiranim parametrima (statistike, indikatori) koji omoguavaju zemljama
lanicama da saznaju kako stoje i da ocijene napredak prema postavljenim ciljevima;
instrumentima za komparativnu saradnju da bi se stimulisala inovacija, kvalitet i relevantnost
nastave i programa obuke (diseminacija najbolje prakse, pilot projekti, itd.).
Da bi osigurali svoj doprinos Lisabonskoj strategiji, ministri obrazovanja su 2001.g. usvojili

Izvjetaj o buduim ciljevima sistema obrazovanja i obuke gdje su se po prvi put sloili o
zajednikim ciljevima koje treba postii do 2010. Godinu kasnije, Vijee za obrazovanje i
Komisija su podrali 10-godinji program rada koji se treba realizovati kroz otvoreni metod
koordinacije. Odobreni od strane Savjeta Evrope ovi sporazumi ine nov i koherentan
strateki okvir za saradnju Zajednice u oblastima obrazovanja i obuke.
Ministri obrazovanja su se sloili o tri glavna cilja koja treba postii do 2010., za dobrobit
graana EU kao cjeline:
poboljati kvalitet i efikasnost sistema obrazovanja i obuke EU;

osigurati da su dostupni svima;
otvoriti obrazovanje i obuku veem broju zemalja u svijetu.
Da bi se postigli ovi ambiciozni ali realni ciljevi, oni su dogovorili specifine ciljeve koji pokrivaju razliite
tipove i nivoe obrazovanja i obuke (formalno, neformalno neslubeno) koji imaju za cilj stvaranja
realnosti cjeloivotnog uenja. Sistemi se moraju poboljati u svim aspektima: obuka nastavnika;
osnovne vjetine; integracija informatiko-komunikacijskih tehnologija; efikasnost ulaganja; uenje
jezika; cjeloivotne smjernice; fleksibilnost sistema da bi se uenje omoguilo dostupnim svima,
prohodnost i obrazovanje graana. Indikatori i parametri su razvijeni da bi pratili napredak.
Dokument strategije "Obrazovanje i obuka 2010." integrie sve aktivnosti u oblasti
obrazovanja i obuke na evropskom nivou, ukljuujui struno obrazovanje ("Kopenhagenki
proces"), kao i Bolonjski proces zapoet 1999., koji je kljuan za razvoj evropskog prostora
visokog obrazovanja. Obe strategije doprinose postizanju ciljeva Lisabonskog sporazuma,
te su vezane za program rada "Obrazovanje i obuka 2010."
16

PODJELA NADLENOSTI
Cilj ovog pregleda je da prui informacije o ustavnim i zakonskim nadlenostima u sektoru

obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Ovaj pregled je nastao kao rezultat analize relevantnog
zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, i predstavlja ustavnu strukturu i zakonske nadlenosti
koje se odnose na predkolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje.
Nadlenosti drave
1
to se tie nadlenosti u obrazovanju, Ustav Bosne i Hercegovine ne sadri jasne odredbe

koje ureuju te nadlenosti na dravnom nivou. Sve nadlenosti i funkcije, koje nisu izriito
2
dodjeljene Bosni i Hercegovini i njenim institucijama, spadaju u nadlenost entiteta .
Istovremeno, Ustav Bosne i Hercegovine uspostavlja obavezu drave i oba entiteta da
3
osiguraju i zatite pravo na obrazovanje koje se, kao jedno od meunarodno priznatih
ljudskih prava odreenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim
slobodama i njenim protokolima, direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini i ima prioritet
4
nad svim domaim zakonima . Pored toga, Ustav Bosne i Hercegovine dozvoljava da drava
5
preuzme dodatne nadlenosti za pitanja o kojima se sloe entiteti .
U skladu sa nadlenou za osiguranjem i zatitom prava na obrazovanje, kao i u odnosu na
preuzetu odgovornost da koordinira aktivnosti i usklauje planove i strategije entitetskih vlasti u
oblasti obrazovanja, drava je donijela Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u
6
Bosni i Hercegovini . Taj zakon utvruje osnovne principe i standarde za organizaciju i
funkcioniranje predkolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, osnivanje i funkcioniranje
institucija koje obezbjeuju obrazovanje u Bosni i Hercegovini, i dravnom Ministarstvu civilnih
poslova dodjeljuje nadlenost za nadgledanje provedbe ovog zakona. Unutar svojih nadlenosti7
za rukovoenje obrazovnim sistemom, entiteti, kantoni i Brko Distrikt su svoje postojee
zakonodavstvo za osnovno i srednje obrazovanje uskladili sa dravnim Okvirnim zakonom.
Izrada okvirnog zakonodavstva za visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini je u toku.
Nadlenosti Brko Distrikta
Nadlenosti u obrazovanju u Brko Distriktu Bosne
jedinice Bosne i Hercegovine, odreene su Statutom
Zakonom o izvrnoj vlasti9 i Zakonom o obrazovanju
Distrikta BiH10. Nadlenosti u oblasti obrazovanja
i Hercegovine, kao posebne upravne

Brko Distrikta Bosne i Hercegovine8,
u osnovnim i srednjim kolama Brko
u Distriktu su dodjeljene Odjelu za
1
Ustav Bosne i Hercegovine (BH) predstavlja Aneks 4 Opeg okvirnog mirovnog sporazuma u BiH (GFAP) od 14.
decembra 1995. g. Prema tom Ustavu, BiH se sastoji od dva entiteta, Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske
(RS)
2
lan III.3.a Ustava BiH
3
lan II.3. Ustava BiH
4
lan II.2. Ustava BiH
5
lan III.5.a Ustava BiH
6
Parlamentarna skuptina BiH je donijela Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (SG BiH,
br.18/03) koji je stupio na snagu 1. jula 2003. g.
7
Statut Brko Distrikta (SG BiH, br. 9/00, 23/00)
8
9
Zakon o izvrnoj vlasti (SG BiH, br. 2/00, 5/01, 9/01, 12/01, 16/01, 17/02, 8/03, 14/03)
Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama Brko Distrikta BiH (SG BD, br. 9/01,28/03)
17

obrazovanje u Vladi Brko Distrikta koji je odgovoran za provedbu obrazovnih zakona i

propisa Bosne i Hercegovine i Brko Distrikta, za izradu nastavnog plana i
programa/kurikuluma koji predlae Pedagoko vijee, poslove inspekcije koje obavljaju
obrazovni inspektori i za pruanje finansijske, tehnike i kadrovske podrke obrazovnim
institucijama u Distriktu. Pedagoko vijee, koje je sastavni dio Odjela za obrazovanje,
obavlja struno-pedagoki nadzor nad nastavnim procesom, realizacijom nastavnog plana i
programa /kurikuluma i rezultatima rada nastavnika, uenika i kolskih direktora.
Osnovne i srednje kole u Brko Distriktu se, to podrazumijeva i ope i strune srednje
kole, osnivaju prema planu obrazovanja i potrebama Distrikta, koje odreuje Vlada i
Skuptina Brko Distrikta. kole mogu osnovati domaa i strana fizika i pravna lica nakon
ispunjenja uslova koji se odnose na broj uenika, finansiranje, prostorije/objekte, nastavno
osoblje, i druga posebna pitanja koja reguliraju obrazovne standarde i normative. kole
koje osnuje Distrikt imaju status javne ustanove, i finansiraju se iz budeta Distrikta.
Nadlenosti rukovoenja u kolama su dodjeljene kolskom odboru i direktoru kole.
Osniva imenuje lanove kolskog odbora, a u kolama koje je osnovao Distrikt imenovanja
vri gradonaelnik uz odobrenje Skuptine. Glavne dunosti kolskog odbora se odnose na
usvajanje godinjeg kolskog plana i pravila kole, donoenje odluka o poslovanju kole i
izradi godinjeg izvjetaja, odreivanje kandidata za direktora kole i nastavnike, i
kontroliranje rada direktora kole. Direktor kole je zaduen za rukovoenje kolom,
osiguranje ostvarenja nastavnog plana programa/kurikuluma i plana rada kole, raspodjelu
radnog osoblja kole i predstavljanje izvjetaja o radu kolskom odboru. Direktor se bira na
osnovu javnog konkursa, ili ga imenuje gradonaelnik na prijedlog kolskog odbora, te ga
gradonaelnik moe i razrijeiti dunosti prije isteka mandata, na prijedlog kolskog odbora
ili Odjela za obrazovanje. Nastavnike i strune saradnike zapoljava kola na osnovu
konkursa, njihovih kvalifikacija i iskustva.
Upravni nadzor, nadzor nad zakonitou rada kola i primjenom obrazovnih zakona i
propisa vre kolski inspektori i ostali ovlateni uposlenici Odjela za obrazovanje. Strunopedagoki nadzor vri Pedagoko vijee, iji se sastav, organizacija, nain rada i
funkcioniranje odreuje putem posebne odluke koju donosi Skuptina Brko Distrikta.
Pedagoko vijee je odgovorno za praenje nastave i drugih oblika obrazovnih aktivnosti i
njihovog poboljanja, provedbe nastavnog plana i programa/kurikuluma, odreivanja
rezultata rada nastavnika i uenika, te praenje rada direktora kole.
Nadlenosti Republike Srpske
U skladu sa Ustavom Republike Srpske, nadlenosti u oblasti obrazovanja su centralizirane
11
12
13
na nivou entiteta
i vre ih republiki
i opinski
organi. Glavne upravne i strune
funkcije u predkolskom, osnovnom, srednjem, viem i visokom obrazovanju obavljaju
Ministarstvo prosvjete i kulture i Republiki pedagoki zavod, koji je u sastavu ministarstva
i nadlean je za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Opine su nadlene za
"staranje o zadovoljavanju potreba graana u oblasti obrazovanja", koje se uglavnom
odnose na finansiranje prijevoza uenika, ishrane i smjetaja.
Nadlenosti i funkcije u obrazovnom sistemu su definirane
15
16
Zakonom o srednjoj koli i Zakonom o univerzitetu .
10
11
12
13
14
14
Zakonom o osnovnoj koli
lan 68.12 Ustava RS

lan 67. Ustava RS
lan 102.5 Ustava RS
Zakon o osnovnoj koli (SG RS, br. 38/04)
Zakon o srednjoj koli (SG RS, br. 38/04)
18

U Republici Srpskoj nadlenost osnivanja osnovnih kola je dodjeljena Vladi, ali kole mogu
osnivati i domaa ili strana fizika i pravna lica koja posjeduju odobrenje od Vlade. Srednje kole
se, to ukljuuje i ope i strune kole, mogu osnovati sa statusom javnih i privatnih, s tim da
javne kole osniva Vlada, grad ili opina. Broj i lokaciju kola odreuje Vlada, a procedura
osnivanja kole zahtijeva ispunjenje uslova koji se odnose na broj uenika, finansiranje, prostor i
opremu, nastavno osoblje, odobrenje za koritenje nastavnog plana i programa/kurikuluma, te
drugih odreenih pitanja koje ureuje ministar obrazovanja. kole koje je osnovala Vlada imaju
status javnih ustanova, i finansiraju se iz budeta Republike Srpske, grada ili opine, kao i iz
drugih izvora. Nadlenost za osnivanje univerziteta i visokokolskih ustanova je dodjeljena
Republici Srpskoj, kao i domaim ili stranim fizikim i pravnim licima uz odobrenje Vlade.
Visokokolske ustanove se finansiraju iz budeta Republike Srpske, kao i iz drugih izvora.
Nadlenost rukovoenja u kolama je dodjeljena direktoru kole koji je zaduen za organiziranje i
unaprijeenje rada kole, osiguranje realizacije odluka ministarstva, organiziranje pedagokog
nadzora nastave, odluivanje o radnim mjestima i zapoljavanju nastavnika i strunih saradnika,
i sl. Direktor se bira na osnovu javnog konkursa i imenuje ga kolski odbor, a dunosti ga, prije
isteka mandata, moe razrijeiti kolski odbor ili ministar. Radom univerziteta i visokokolske
ustanove rukovodi rektor, odnosno dekan koje imenuje i razrijeava struno tijelo univerziteta ili
visokokolske ustanove.
U skladu sa pravilima koja donosi ministar u okviru kole se formiraju i funkcioniraju nastavniki i
kolski organi s ciljem vrenja strunih kolskih aktivnosti koje se odnose na realizaciju nastavnog
plana i programa/kurikuluma, ocjenjivanje i poboljanje rezultata nastavnika i uenika/studenata.
Nadlenost upravljanja u koli dodjeljena je kolskom odboru. lanove kolskog odbora javne
kole imenuje Vlada Republike Srpske, na osnovu kriterija i procedure koje odreuje ministar
obrazovanja. Osnovne nadlenosti kolskog odbora se odnose na usvajanje godinjeg plana rada
kole i njegovu realizaciju, odluivanje o finansijama kole i njihovoj upotrebi, objavljivanje
konkursa za poziciju direktora kole i odluivanje o njegovom imenovanju i razrjeenju s
dunosti, usvajanje statuta i ostalih kolskih internih akata, izvravanje odluka i zahtjeva
ministra, i sl. Organi upravljanja univerziteta i visokokolske ustanove su Savjeti, koje direktno
imenuje univerzitet ili visokokolska ustanova, i njihovi osnivai.
Upravni i struni pedagoki nadzor rada kole obavljaju prosvjetni inspektori i kolski nadzornici
Republike obrazovne inspekcije17 i Republiki pedagoki zavod koji je upravna organizacija u
sastavu Ministarstva prosvjete, i obavljaju njihove poslove na nain koji regulira ministar18.
Funkcije prosvjetnih inspektora se odnose na primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na
predkolsko, osnovno, srednje, vie i visoko obrazovanje, nastavni plan i porgram/kurikulum,
ueniki i studentski standard, uslove za rad kole, upotrebu udbenika i nastavnih pomagala, te
izvrenje odluka ministra. kolski nadzornici su zadueni za neposredni uvid u primjenu i
realizaciju nastavnog plana i programa/kurikuluma, kao i za uvid u rad kolskih ustanova i
njihovih upravnih organa, direktora, nastavnika i strunih saradnika. Upravnu inspekciju rada
univerziteta ili visokokolske ustanove vri Ministarstvo prosvjete.
Nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine
Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, nadlenosti u obrazovanju u Federaciji su
19
dodjeljene kantonima , a kantoni su ovlateni da ih prenesu na gradove ili opine na
20
svojoj teritoriji, ili na Federaciju .
15
Zakon o univerzitetu (SG RS, br. 12/93)

Zakon o prosvjetnoj inspekciji (SG RS, br. 26/93)
17
Pravilnik o kolskom nadzoru (SG RS, br. 4/04)
18
lan III.4.b Ustava FBiH; Ustavi kantona u FBiH
16
19

Nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine su odreene njenom odgovornou u zatiti

21
obrazovanja kao ljudskog prava, i ograniene na ulogu koordiniranja kantona u sektoru
obrazovanja. Ulogu koordinacije u predkolskom, osnovnom, srednjem i visokom
obrazovanju vri Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, i uglavnom se odnosi na
sudjelovanje u procesu obrazovnih reformi u Bosni i Hercegovini, i saradnju izmeu drave,
22
23
i kantona
u tom procesu. Osnovne nadlenosti ministarstva,
Brko Distrikta, entiteta
kao koordinacionog tijela za refromu obrazovanja u Bosni i Hercegovini, predstavljene su
njegovom angairanou u aktivnostima koje se odnose na izradu zakonskog okvira za
osnovno, srednje i visoko obrazovanje, strunim poslovima u izradi zajednikog jezgra
nastavnih planova i programa, reviziji udbenika u Bosni i Hercegovini, itd. Ostale funkcije
ministarstva se uglavnom odnose na pruanje finansijske podrke za izgradnju, obnovu i
opremanje obrazovnih ustanova, kao i podrku talentiranim uenicima, te uenikom i
studentskom standardu i ocjenjivanju. Putem svog Inspektorata, ministarstvo vri kontrolu
i nostrifikaciju diploma i svjedoanstava, te, kada se to trai, samostalno ili u saradnji sa
kantonalnim inspektorima, vri inspekciju obrazovnih ustanova u Federaciji.
Nadlenosti kantona
U skladu sa njihovim ustavnim nadlenostima u izradi obrazovne politike, donoenju
zakonodavstva koje se odnosi na obrazovanje i osiguranje obrazovanja u kantonima,
24
25
26
27
obrazovanje kantona su ureeni
predkolsko , osnovno , srednje , vie i visoko
relevantnim kantonalnim zakonima.
to se tie osnovnog i srednjeg obrazovanja, svih deset kantona primjenjuju svoje zakone
koji su doneseni ili dopunjeni u skladu sa dravnim Okvirnim zakonom. Ministarstva
obrazovanja i pedagoki zavodi / Zavod za kolstvo koriste svoje upravne i strune
nadlenosti, i u veini sluajeva, pedagoki zavodi su u sastavu ministarstva. U kantonima
gdje nisu osnovani zasebni pedagoki zavodi, ili gdje ve postojei nemaju adekvatne
kapacitete, strune funkcije obavlja neki od postojeih pedagokih zavoda, ili Federalno
ministarstvo obrazovanja i nauke. U visokom obrazovanju, upravne nadlenosti obavljaju
relevantne kantonalne vlade i ministarstva obrazovanja.
Nadlenost osnivanja osnovnih kola je dodjeljena kantonu ili opini uz odobrenje ministarstva
obrazovanja, a kole mogu osnovati i domaa i strana fizika i pravna lica uz odobrenje vlade ili
ministarstva. Srednje kole se, to ukljuuje i ope i strune kole, mogu osnovati u statusu
javnih ili privatnih, gdje javne kole moe osnovati kanton uz odobrenje vlade. Broj kola i
njihovu lokaciju odreuje vlada. Procedura osnivanja kole zahtijeva ispunjenje uslova koji se
odnose na broj uenika, finansiranje, prostor i opremu, nastavno osoblje, odobrenje za koritenje
nastavnog plana i programa/kurikuluma, i ostalih pitanja koje odredi ministar obrazovanja.
Osnovne i srednje kole koje su osnovane kao javne ustanove, finansiraju se iz kantonalnog,
gradskog ili opinskog budeta, kao i iz drugih izvora. Nadlenost za osnivanje univerziteta i
visokolokskih ustanova dodjeljena je kantonima i njihovim vladama, kao i domaim i stranim
fizikim i pravnim licima uz odobrenje vlade kantona. Visokokolske ustanove se finanasiraju iz
budeta njihovog osnivaa, kao i iz vlastitih izvora (samo-finansiranje).
19
lan V.2 Ustava FBiH

lan III.3 Ustava FBiH
21
Odluka o osnivanju Agencije za standarde i ocjenjivanje u obrazovanju za FBiH i RS
(SN FBiH br. 28/00, SG RS br. 42/01)
22
Sporazum o zajednikom jezgru NPP (SN FBiH br. 42/03)
23
Kantonalni zakoni o predkolskom odgoju i obrazovanju
24
Kantonalni zakoni o osnovnoj koli / osnovnom obrazovanju
25
Kantonalni zakoni o srednjoj koli/ srednjem obrazovanju
26
Kantonalni zakoni o univerzitetu / visokom obrazovanju
20
20

Rukovodne nadlenosti u kolama su dodjeljene direktoru kole koji je zaduen za

organizaciju i unaprijeenje rada kole, osiguranje realizacije odluka koje donosi
ministarstvo, organizaciju pedagokog nadzora nastave, odluivanje o radnim mjestima i
zapoljavanju nastavnika i strunih saradnika, itd. Direktor se bira na osnovu javnog
konkursa i imenuje ga kolski odbor, a dunosti ga, prije isteka mandata, moe razrijeiti
kolski odbor ili ministarstvo. Radom univerziteta i visokokolske ustanove rukovodi rektor,
osnosno dekan koje imenuje i razrijeava upravno tijelo univerziteta ili visokokolske
ustanove.
U skladu sa pravilima koja donosi ministar, u okviru kole se formiraju i funkcioniraju
nastavniki i kolski organi s ciljem vrenja strunih kolskih aktivnosti koje se odnose na
realizaciju nastavnog plana i programa/kurikuluma, ocjenjivanje i poboljanje rezultata
nastavnika i uenika/studenata.
Strune aktivnosti na univerzitetu i visokokolskim ustanovama koje se odnose na
usvajanje nastavnog plana i programa/kurikuluma i unaprijeenje nastavnog procesa vri
Senat i Nastavno vijee.
Nadlenost upravljanja u koli je dodjeljena kolskom odboru. Zavisno od toga da li je
osniva kole kanton ili opina, lanove kolskog odbora javne kole imenuje vlada kantona
ili naelnik opine, na osnovu kriterija i procedure koju odreuje ministar obrazovanja.
Osnovne nadlenosti kolskog odbora se odnose na usvajanje godinjeg plana rada kole i
njegovu realizaciju, odluivanje o finansijama kole i njihovoj upotrebi, objavljivanje
konkursa za poziciju direktora kole i odluivanje o njegovom imenovanju i razrjeenju s
dunosti, usvajanje statuta i ostalih kolskih internih akata, izvravanje odluka i zahtjeva
ministra, i sl. U nekim kantonima je nadlenost za vrenje kontrole poslovanja kole
dodjeljena nadzornom odboru kojeg imenuje kantonalna vlada. Upravni odbori univerziteta
i visokokolskih ustanova posjeduju upravljake nadlenosti, dok su nadzorni odbori
ovlateni za kontrolu poslovanja tih ustanova. lanove upravnog i nadzornog odbora na
dunost imenuju i razrijeavaju kantonalne vlasti.28.
Upravni i struni pedagoki nadzor nad radom kole obavljaju prosvjetni inspektori iz
ministarstava obrazovanja i pedagokih zavoda / Zavoda za kolstvo. Funkcije prosvjetnih
inspektora29 se odnose na primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na predkolsko,
osnovno, srednje, vie i visoko obrazovanje, nastavni plan i porgram/kurikulum, ueniki i
studentski standard, rad kola, upotrebu udbenika i nastavnih pomagala, te izvrenje
odluka ministra. Struni nadzornici su zadueni za praenje realizacije nastavnog plana i
programa/kurikuluma, rada nastavnika,
strunih saradnika i direktora, te pomo u
planiranju i organizaciji obrazovnog rada, i evaluaciji i napredovanju uenika. Upravnu
inspekciju rada univerziteta ili visokokolske ustanove vri ministarstvo obrazovanja.
Nadlenosti opina
Prema njihovim ovlatenjima u ispunjavanju javnih potreba graana, glavne nadlenosti
opina u sektoru obrazovanja se odnose na razvoj, upravljanje i finansiranje predkolskog
odgoja i obrazovanja. Po pitanju osnovnih i srednjih kola, nadlenosti opina ukljuuju
imenovanje njihovih predstavnika u kolskim upravnim organima, i briga o prijevozu
uenika, ishrani i smjetaju uenika, kao i pruanje finansijske pomoi za kolske objekte,
takmienja i druge nastavne i vannastavne aktivnosti. U principu, nadlenosti opina u
sektoru obrazovanja se razlikuju u entitetima, kantonima i Brko Distriktu.
27
28
Kantonalni zakoni o ustanovama

Kantonalni zakoni o prosvjetnoj inspekciji
21

INSTITUCIONALNA STRUKTURA
Ovaj dio Izvjetaja se odnosi na postojeu organizaciju

upravljanja u sektoru obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
institucionalnih
struktura
U Bosni i Hercegovini odgovornost za obrazovanje se dijeli na dva entiteta, Federaciju

Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republiku Srpsku (RS), i Brko Distrikt. U FBiH je ova
odgovornost dalje podijeljena na deset autonomnih kantona. Sistem obrazovanja u cjelini
je prilino isparan, a sastoji se od nekoliko podsistema (RS, deset kantona FBiH, federalni
nivo, Brko Distrikt, meuentitetski nivo, i nivo drave BiH). Institucionalno gledajui, ovim
podsistemima upravljaju ukupno 23 organizacije. Taj broj obuhvata Agenciju za standarde i
ocjenjivanje (ASO), koja funkcionira na meuentitetskom nivou, 13 ministarstava, Odjel za
obrazovanje BD, osam pedagokih zavoda na entitetskom i kantonalnom nivou.
Dravni nivo
Na dravnom nivou sektor obrazovanja pripada Sektoru za obrazovanje, nauku,
kulturu i sport Ministarstva civilnih poslova (MCP). Pored obrazovanja ovo Ministarstvo
pokriva druge vane sektore - socijalnu politiku, zdravstvo, deminiranje i zapoljavanje.
Ukupna odgovornost, funkcije ili usluge, kao i kapaciteti ovog Ministarstva, kada je
obrazovanje u pitanju, su veoma ogranieni. Jedna od glavnih uloga ovog Ministarstva je
nadzor nad primjenom Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH.
Meutim, sama primjena ovog zakona je u nadlenosti entiteta i, u sluaju FBiH,
kantonalnih ministarstava za obrazovanje, te meuentitetskih institucija kao to je Agencija
za standarde i ocjenjivanje.30 Odjel raspolae sa 1,5 stalno zaposlenih, na poziciji
pomonika ministra. To je pozicija dravnog slubenika, koja se popunjava na osnovu
javnog konkursa kojeg objavljuje Agencija za dravnu slubu.
Meuentitetski nivo
Na meuentitetskom nivou djeluje Agencija za standarde i ocjenjivanje u obrazovanju
za FBiH i RS (ASO). Agenciju, sa sjeditem u Sarajevu, su 2000. godine uspostavile vlade
FBiH i RS.31 Pokretanje ove agencije je dio komponente Projekta za reformu obrazovanja u
BiH kojeg finansiraju Svjetska banka i Evropska komisija. Iako su ASO formalno uspostavili
entiteti, ona prua usluge i Distriktu Brko.32 ASO je uspostavljena sa ciljem da postane
politiki neovisno i profesionalno tijelo koje bi odredilo standarde u obrazovanju, nadziralo
njihovu primjenu i vrilo certifikaciju. Njeno uspostavljanje i kasnije finansiranje je u
mnogome zasluga meunarodne zajednice. Od 2005. godine finansiranje ASO postaje
zajednika odgovornost dva entiteta.
Agencija nema nadlenosti nad entitetskim, kantonalnim ili opinskim institucijama, niti
odgovornost izvjetavanja prema dravnom nivou (Sektor za obrazovanje Ministarstva
civilnih poslova). Agencija ima Upravni odbor od devet lanova koji dolaze iz obrazovnih
institucija FBiH i RS, i koje biraju premijer i dopremijer FBiH i premijer RS. Upravni odbor
nominuje direktora ASO, uz odobrenje premijera oba entiteta i dopremijera FBiH. Upravni
odbor dva puta godinje podnosi izvjetaj premijeru i dopremijeru FBiH i premijeru RS.
30
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik BiH, br. 18/03.
Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 42, 31.08.2001. godine i Slubene novine Federacije BiH, br. 28,
31.07.2000. godine.
32
Ustav, zakoni i odluke institucija BiH se direktno primjenjuju u Brko Distriktu u skladu sa Statutom Brko
Distrikta Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BD, br. 9/00.
31
22

Postoje planovi za uspostavu jo nekoliko tijela na meuentitetskom i/ili dravnom nivou.

Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH predvia osnivanje Agencije za
nastavne planove i programe, dok Nacrt zakona o visokom obrazovanju u BiH predvia
uspostavu tijela odgovornog za visoko obrazovanje i tijela odgovornog za priznavanje
akademskih kvalifikacija33.
Brko Distrikt
U poreenju sa FBiH i RS, Brko Distrikt ima najmanji i najkoncentriraniji model javne
uprave u sektoru obrazovanja. Nadlenost za obrazovanje ima Odjel za obrazovanje
Vlade Brko Distrikta. U sastavu Odjela je Pedagoki savjet, a sve funkcije javne uprave u
sektoru obrazovanja obavlja sam Odjel. Odjel po odreenim pitanjima surauje sa
Agencijom za standarde i ocjenjivanje.
Odjel za obrazovanje u Brko Distriktu je nadlean za 16 osnovnih i 4 srednje kole.
U FBiH je nadlenost za obrazovanje rasporeena na deset kantona, od kojih svaki moe
odluiti da prenese odreene nadlenosti na Federalno ministarstvo. U ovakvom rasporedu,
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (FMON) je nadleno za koordinaciju meu
kantonima i one funkcije koje su mu povjerene od strane kantona. Spektar funkcija
ovakvog ministarstva je prilino ogranien.
Na kantonalnom nivou u FBiH, ministarstva za obrazovanje zajedno sa pedagokim
zavodima imaju nadlenost nad sektorom obrazovanja. To je ukupno deset ministarstava
(od kojih su mnoga nadlena za obrazovanje, nauku, kulturu i sport) i sedam pedagokih
zavoda. Sa izuzetkom Zavoda za kolstvo u Mostaru i Padagokog zavoda u Bihau,
pedagoki zavodi nisu nezavisna pravna lica i djeluju u sastavu ministarstava. Njihova
veliina i kapacitet za obavljanje funkcija se razlikuju od kantona do kantona.
Opa je procedura da se direktori pedagokih zavoda biraju kao dravni slubenici na
osnovu javnog konkursa, a izuzeci su Pedagoki zavod u Bihau (Unsko-sanski kanton),
Zavod za kolstvo u Mostaru i Kantonalni pedagoki zavod u Mostaru (Hercegovakoneretvanski kanton). U ovim kantonima direktora zavoda imenuje vlada. Budeti
pedagokih zavoda su najee dio ukupnog budeta nadlenog ministarstva.
Uzevi ukupno, ministarstva i pedagoki zavodi u FBiH su odgovorni za 381 osnovnu i 201
srednju kolu. Na nivou visokog obrazovanja su est univerziteta za koje su nadlena
kantonalna ministarstva obrazovanja. Tih est univerziteta se dalje mogu podijeliti na 65
fakulteta kao nezavisnih pravnih lica. Uobiajena je praksa u FBiH, kao i u RS, sa izuzetkom
Tuzlanskog univerziteta, da se univerziteti sastoje od pravno nezavisnih fakulteta.
Nekoliko kantona zajedno koriste usluge koje prua Zavod za kolstvo u Mostaru
(Hercegovako-neretvanski kanton), a kanton ima dva pedagoka zavoda. Zavod za
kolstvo radi sa kolama u Posavskom, Srednjo-bosanskom, Hercegovako-neretvanskom,
Zapadno-hercegovakom i Kantonu 10.
33
U vrijeme izrade ovog izvjetaja se raspravljalo o pitanju lokacije ovih tijela i nije donesena konana formalna
odluka.
23

Republika Srpska
U odnosu na situaciju u FBiH, sistem javne uprave sektora obrazovanja u RS predstavlja
centraliziraniji i koherentniji model. Nadlenost za obrazovanje na entitetskom nivou lei na
Ministarstvu prosvjete i kulture, i njegovom Republikom pedagokom zavodu koji
nije neovisno pravno lice, nego je u sastavu Ministarstva. Meutim, direktora Zavoda bira
direktno Vlada.
Ministarstvo je nadleno za ukupnu obrazovnu politiku u RS i ukljueno je u primjenu svih
kljunih administrativnih funkcija u obrazovanju. Primarni fokus Pedagokog zavoda je
pedagoka inspekcija u kolama, i vei dio osoblja Zavoda radi upravo na tim poslovima.
Pored Zavoda, u poslove inspekcije je ukljueno i Ministarstvo.
RS se sastoji od sedam regija Istono Sarajevo, Banja Luka, Doboj, Bijeljina, Foa,
Vlasenica i Trebinje, i 64 opine. Meutim, za razliku od kantona u FBiH, regije u RS imaju
veoma ogranienu ulogu u sektoru obrazovanja. Republiki pedagoki zavod ima etiri
regionalna ureda, u Doboju, Prijedoru, Bijeljini i Foi.
Ministarstvo i Zavod u RS su odgovorni za 202 osnovne i 86 srednjih kola. Na nivou
visokog obrazovanja rade dva univerziteta za koje je Ministarstvo nadleno jedan u
Banjoj Luci i drugi u Istonom Sarajevu. Slino kao i u FBiH, ovaj broj se dalje dijeli na 39
fakulteta kao nezavisnih pravnih lica.
Opina
Nadlenosti opina u poslovima javne uprave u sektoru obrazovanja se uglavnom tiu
potreba stanovnitva na odreenoj teritoriji, na primjer potreba za otvaranjem kole,
osiguravanjem i finansiranjem prijevoza, smjetaja i ishrane uenika, obnovom kole, itd. U
sluajevima kada je opina osniva kole, opina je nadlena i za obezbjeenje finansija i
sudjelovanje u upravljanju kolom kroz rad kolskih odbora.
Da bi osigurale obavljanje ovih funkcija, veina opina ima osoblje koje je odgovorno za
njih. Na primjer, u Sarajevskom kantonu ima 9 opina koje zajedno imaju oko 9 stalno ili
privremeno zaposlenih osoba koje su zaduene za pitanja obrazovanja.
Upravljanje kolama u osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH regulira opa pitanja upravljanja
kolama u osnovnom i srednjem obrazovanju.34 U skladu sa odredbama ovog zakona,
entiteti, kantoni i Distrikt Brko imaju pravo da dalje reguliraju pitanja upravljanja u
kolama, ukljuujui odnose izmeu kola i javne uprave. Okvirni zakon regulira rad tijela
uprave, kao to su kolski odbori, direktori, vijea roditelja i struni organi kole:
nastavnika vijea, odjeljenska vijea i struni aktivi. to se tie rada kolskih odbora i
direktora, ovaj zakon nalae sljedee:
Sve kole moraju imati kolske odbore;
lanovi kolskog odbora se biraju iz reda nastavnika kole, osnivaa kole, lokalnih
zajednice i roditelja. Broj lanova kolskog odbora se odreuje po naelu jednake
zastupljenosti svih navedenih grupa. Osim toga, sastav kolskog odbora mora
odraavati etniku strukturu uenika i njihovih roditelja, nastavnika i lokalne zajednice
34
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Slubeni list, br. 18/03.
24

prema popisu stanovnitva BiH iz 1991. godine. lanstvo u kolskom odboru je

dobrovoljno i bez naknade;
kolski odbor imenuje direktora kole koji je odgovoran za svakodnevno voenje kole i
njenog obrazovnog rada;
Okvirni zakon ne odreuje proceduru imenovanja direktora, nego je to pitanje rijeeno

zakonima o obrazovanju na nivou entiteta, kantona i Distrikta Brko. U veini sluajeva
izbor vri kolski odbor na osnovu javnog konkursa, o emu dostavlja izvjetaj
ministarstvu;
O svom radu direktor izvjetava kolski odbor, koji ima pravo razrijeiti direktora. Pod
odreenim uvjetima razrjeenje direktora moe vriti i ministar.
25

6.
ANALIZA FUNKCIJA
Ovo poglavlje Izvjetaja daje analizu kljunih funkcija javne uprave u sektoru obrazovanja
u BiH i naglaava neka od glavnih pitanja kojima se treba pozabaviti daljnja reforma javne
uprave.
Osnovne funkcije javne uprave sektora obrazovanja
U Bosni i Hercegovini funkcije i institucije ukljuene u javnu upravu sektora obrazovanja
proistiu iz okvirnih zakona o obrazovanju na dravnom nivou35, zakona o obrazovanju
entiteta i kantona, ukljuujui i zakone o inspekciji, i to je jo vanije, entitetske i
kantonalne zakone o ministarstvima i drugim organima uprave, kao i odluka o
uspostavljanju organa javne uprave. Dodatne informacije o ulogama i funkcijama institucija
se mogu nai i u pravilnicima koji obrauju interne strukture i podjelu zadataka u svakoj od
institucija. Meutim, lista funkcija razliitih pravnih dokumenata ne daje potpunu sliku o
tome hoe li se i kako ove funkcije provesti u praksu.
Definicija funkcije koritena u ovom Izvjetaju otkriva jasnu liniju razdvajanja izmeu tri
koncepta koji karakteriziraju institucije: nadlenosti, uloga i funkcija.
Nadlenost se tie zone odgovornosti institucije. Najee se definira pravnim aktima. Na
primjer, jedna organizacija moe imati nadlenost nad osnovnim obrazovanjem, odnosno,
jo preciznije nad izradom nastavnih planova i programa za osnovne kole.
Uloga se tie svrhe te institucije zato ona postoji. Na primjer, uloga joj moe biti da
osigura da sva djeca na odreenoj teritoriji imaju pristup osnovnom obrazovanju, bez
obzira na spol, status ili nacionalnost, i da se potuju opi obrazovni standardi.
I konano, funkcija opisuje ono to institucija provodi u praksi kako bi ispunila ulogu i
zadovoljila nadlenosti. esto se koristi pojam usluga u znaenju funkcije. I slijedei isti
primjer, jedna institucija moe pruati usluge izrade nastavnih planova i progama. Ali nee
se uvijek sve nadlenosti moi vezati za odreenu funkciju ili uslugu. Na primjer,
nadlenost za otvaranje ili zatvaranje kole ne trai posebne usluge, nego je prije dio druge
funkcije ili usluge, npr. kreiranja politike.
Kako bi identificirali funkcije koje institucije javne uprave obrazovnog sektora u BiH
provode, Tim za izradu Izvjetaja je sastavio listu funkcija ili usluga. Ova lista predstavlja
set funkcija ili usluga koje bi se oekivale od svakog modernog sistema javne uprave u
obrazovanju. Te se funkcije mogu provoditi na razliitim nivoima ili na vie nivoa
istovremeno, u zavisnosti od rasporeda nadlenosti po razliitim nivoima uprave. Ova lista
je data u nastavku.
Kreiranje i koordinacija politike rada

Izrada nastavnih planova i programa
Ocjenjivanje i evaluacija
Akreditacija i certificiranje
Usavravanje nastavnika
Makroekonomska odrivost
Finansiranje obrazovnih institucija
Planiranje mree institucija
35
U vrijeme pisanja ovog Izvjetaja, u januaru 2005. godine, samo je jedan okvirni zakon bio na snazi: Okvirni
zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju. Okvirni zakoni za srednje struno obrazovanje i visoko obrazovanje
su bili u pripremi.
26

Meuentitetska i meusektorska koordinacija

Meunarodni odnosi i koordinacija
Evropske integracije
Inspekcija
Informacijski sistem u obrazovanju
Funkcije koje obavljaju razliite institucije javne uprave

RS, Brko Distrikt i deset kantona FBiH ine prvu grupu institucija u ijoj je primarnoj
nadlenosti obrazovanje. Kako je to opisano u poglavlju o rasporedu nadlenosti, prema
Ustavu BiH nadlenost za obrazovanje je na dva entiteta. U sluaju FBiH, ta se nadlenost
dalje dijeli na deset autonomnih kantona. To sve zajedno ini 12 sistema obrazovanja i
javne uprave sektora obrazovanja36. Veina ovih sistema ima sline institucionalne
strukture koje se sastoje od ministarstva i pedagokog zavoda.
Kako bi se odredilo koje se funkcije obavljaju sa kojim resursima, ministarstvima i
pedagokim zavodima su upueni upitnici u kojima su naveli na koju od osam kljunih
funkcija je rasporeeno njihovo osoblje (funkciju na kojoj najvie rade i za koju imaju
primarnu odgovornost). Za izradu ovog Izvjetaja je upotrijebljena ovakva metodologija
kako bi se odredilo ne samo to je li aktivnost propisana nekim zakonskim aktom, nego i je li
u praksi u potpunosti provedena, tj. jesu li ljudski resursi rasporeeni ili ne.
Jedan od ukupnih zakljuaka Tima za izradu Izvjetaja je da je, u veini sluajeva, svaki od
lanova osoblja zaduen za nekoliko, ili ak za sve funkcije. Na primjer, osobe koje rade na
izradi nastavnih planova i programa su takoe ukljuene i u obuku nastavnika, uspostavu
standarda i kreiranje politike. Zbog toga je od institucija javne uprave zatraeno da navedu
ukupan broj osoblja ukljuenog u obavljanje svake od funkcija. U mnogo sluajeva bile su
evidentne razlike izmeu dvije grupe podataka.
Nakon analize funkcija i ljudskih resursa rasporeenih na obavljanje tih funkcija u 12
ministarstava i osam pedagokih instituta, Tim za izradu izvjetaja je doao do sljedeih
zakljuaka.
Odgovornost za koritenje javnih resursa nije zagarantirana u postojeem sistemu
Odgovornost je koncept koji obuhvata mnoge dimenzije razvijene tokom godina
demokratskog upravljanja u svijetu. Opi je trend u mnogim demokratskim drutvima
dananjice da se naglasak stavlja na odgovornost za koritenje javnih resursa u smislu
postignutih rezultata. to se tie obrazovnog sistema, ovo znai da treba postojati
odgovornost ne samo za zakonito koritenje resursa, nego i za opravdano u smislu
postignutih rezultata, tj. znanja i vjetina koje su stekli uenici i njihove konkurentnosti u
zemlji i inostranstvu.
Odgovornost za rezultate pretpostavlja ne samo mjerenje rezultata koje je postigla
odreena kola ili univerzitet, nego i njihovo usporeivanje na lokalnom, regionalnom,
nacionalnom i meunarodnom nivou (pogotovo u sluaju visokog obrazovanja). Usporedbe
su od fundamentalnog znaaja jer omoguavaju poreskim obveznicima u razliitim
dijelovima zemlje da vide je li kvalitet njima pruenih javnih usluga isti ili slian onome u
drugim dijelovima zemlje. Ovim se takoe omoguava informirano donoenje odluka.
36
Iako u Brko Ddistriktu nema ministarstva za obrazovanje, a za sektor je zaduen Odjel za obrazovanje, za
svrhu ove analize e se smatrati da Odjel za obrazovanje pripada istoj grupi kao i ostalih 12 ministarstava u RS i
FBiH.
27

Ovo ima dvojake implikacije: prvo, trebali bi postojati nacionalni i meunarodni kriteriji ili
standardi prema kojima se rad u kolama ili univerzitetima moe porediti, a drugo, svi oni
koji su ukljueni u proces ocjenjivanja bi trebali koristiti istu metodologiju. Postoji potreba
za postojanjem sistematinog i dugoronog procesa prikupljanja podataka. Takoe
potrebno je da postoji tijelo ili tijela iji je zadatak da prikupljaju informacije i pruaju ih
nivoima na kojima se donose odluke i javnosti openito.
U naelu, odgovornost za rezultate se moe postii i u trenutnom institucionalnom sistemu
ukoliko se na 12 kljunih sistema obrazovanja primjene ista pravila, tj. ukoliko se njihove
nadlenosti i praktian rad koordinira. Meutim, s obzirom na injenicu da trenutno postoji
13 razliitih umjesto jednog integriranog sistema uprave sektora obrazovanja, ta se praksa
do sada nije primjenjivala, a to onemoguava da ljudi u BiH budu dobro informirani o
efikasnosti koritenja javnih resursa u razliitim dijelovima zemlje. ta vie, u svakom od
13 razliitih sistema obrazovanja, sa izuzetkom moda Tuzle, ne postoje niti dovoljni
kapaciteti niti praksa sistematinog prikupljanja i objavljivanja podataka o rezultatima
obrazovanja. Uspostava ASO jeste korak naprijed u ovom smjeru, ali i dalje ostaje
urgentna potreba da se ova praksa proiri na sve nivoe obrazovanja na sistematian i
koordiniran nain.
Evidentno je preklapanje funkcija izmeu ministarstava i pedagokih zavoda.
Postoji potreba da se odvoji izvrna funkcija, funkcija podrke i razvoja, i funkcija
kontrole i ocjenjivanja
Opi je trend u sistemima javne uprave u zemljama lanicama EU da, kako bi se uveala
odgovornost za primjenu politike, postoji institucionalna i strukturalna podjela tri kljune
funkcije javne uprave izvrna funkcija, primjena politike u smislu podrke i razvoja, i na
kraju kontrola i ocjenjivanje. U ovakvom modelu su ministarstva na elu procesa i
fokusiraju se na strategiju, politiku i pravila. Tijela za primjenu politike su njihovi agenti
koji, s jedne strane, djeluju u skladu sa parametrima koje donose ministarstva, a s druge
ministarstvima pruaju informacije koje su potrebne za donoenje odluka o promjeni
politike. Vano je napomenuti da su funkcija podrke i kontrole razdvojene kako bi se
izbjegao eventualni sukob interesa (npr. kada je kontrolor u isto vrijeme i savjetnik, deava
se da sam sebi stvara posao to vodi do neefikasnog koritenja resursa). Pored toga vano
je da funkcije meusobno komuniciraju, to treba osigurati institucija na elu procesa. Na
taj nain mogue je osigurati da se iskustva steena u procesu kontrole i ocjenjivanja
uzimaju u obzir kada se odluuje o politici i odgovarajuim koracima podrke i razvoja.
Funkcije koje obavljaju ministarstva obrazovanja i pedagoki zavodi se ne razlikuju previe
od onih u drugim kantonima ili RS. Ukoliko se svih 12 ministarstava uporedi sa osam
pedagokih zavoda, niti jednu od osam kljunih funkcija ne obavlja samo ministarstvo ili
samo pedagoki zavod.37 To navodi na zakljuak da je prisutan problem preklapanja
funkcija koji se mora rijeiti organizacijom dvije vrste institucija sa jasnom ulogom ili
mandatom i funkcionalnom nadlenou. Izuzetak je RS gdje Pedagoki zavod ima jasno
definiranu funkciju za oko 95% svojih zaposlenih koji obavljaju funkciju inspekciju/nadzora
(vidjeti Statistiki aneks, tabela 9), Meutim, ak i tu Ministarstvo ima zaposlene koji
obavljaju funkciju inspekcije.
37
U ovom sluaju, i ministarstvo i pedagoki zavod su trebali rasporediti svakog lana svog osoblja na pozicije za
koje su direktno odgovorni.
28

Grafikon 5: Uporedba raspodjele ljudskih resursa na funkcije u ministarstvima

obrazovanja i pedagokim zavodima
100%
75%
50%
Ministarstva
Pedagoki zavodi
25%
0%
Izrada
politike
Izrada
zakona
Izrada NPP
Uspostava
standarda
Nadzor
rezultata
Inspekcija
Oko 40% zaposlenih koji rade na uspostavi standarda su iz ASO i nisu obuhvaeni ovim grafikonom.
Podaci predstavljeni u grafikonu 5 navode na zakljuak da je na obavljanje dvije funkcije,

kreiranje politike i izradu zakona, ukljuena veina prosvjetnih strunjaka. Vie od 85%
strunog osoblja koje obavlja ove dvije funkcije su iz ministarstava. Ovo je bez sumnje
pozitivan trend. S druge strane, ostale funkcije, kao to je izrada nastavnih planova i
programa, praenje rezultata obrazovanja i ljudski resursi se kod dva tipa organizacija
dijele na priblino proporcionalne dijelove. Oekuje se da e ubudue funkciju uspostave
standarda obavljati ASO, ijeg 42% osoblja ve radi na ovoj funkciji.
Kako pokazuje analiza rasporeda funkcija u ministarstvima i pedagokim zavodima, u ovom
trenutku nema jasne podjele na tri kljune funkcije upravljanja u obrazovanju, tj.
izvrne funkcije, funkcije podrke i razvoja, i kontrole i ocjenjivanja. I ministarstva i
pedagoki zavodi su ukljueni u obavljanje ove tri kljune funkcije u isto vrijeme. Samo
ASO ima jasnu ulogu podrke i razvoja.
Jo jedan problem kojem je potrebno posvetiti panju je raspored ljudskih resursa prema
institucijama i po funkcijama. Kako se da zakljuiti iz gore navedene analize ljudskih rasursa
prema nivoima i institucijama javne uprave, ukupan broj osoblja u javnoj upravi sektora
obrazovanja u BiH je priblian broju koji se oekuje u zemlji ove veliine. Meutim, u poreenju
sa drugim zemljama, ini se da u BiH nema podudarnosti izmeu uloge organizacija i
njihove veliine. Na primjer, pedagoki zavodi irom zemlje imaju sline funkcije, ali njihova
veliina i njome uvjetovana sposobnost da pokrije odgovarajui broj obrazovnih institucija se
razlikuju od kantona do kantona. Tako, na primjer, Zavod za kolstvo u Mostaru ima 8 lanova
strunog osoblja, Pedagoki zavod Sarajevskog kantona 25, a Pedagoki zavod Bosanskopodrinjskog kantona jednog strunjaka, koji je u isto vrijeme i direktor Zavoda. Bez sumnje
ovakve razlike dovode do neefikasnosti. Pored toga, pedagokim zavodima u trenutnom
organizacijskom i strukturalnom sastavu nedostaje podsticaja za saradnju, razmjenu
iskustava, kolektivno usavravanje i razvoj.
Preklapanje funkcija izmeu ministarstava i pedagokih zavoda, kao i neefikasna
iscjepkanost ukupnih institucionalnih struktura, je rezultat nedostatka zajednikog
sporazuma o ulogama ministarstava i pedagokih zavoda i o tome kako se te uloge mogu
nadopunjavati umjesto da se preklapaju. Samo putem razjanjavanja uloga oba tipa
institucija moe se doi do odluke treba li neko ministarstvo imati pedagoki
zavod i trebaju li pedagoki zavodi djelovati na kantonalnom ili entitetskom nivou,
ili je potrebna jedna institucija na dravnom nivou.
29

Rad nekih pedagokih zavoda pokazuje da je mogue pruati usluge preko granice
javne uprave
Nekoliko kantona nema pedagoke zavode: Posavski, Srednje-bosanski, Zapadnohercegovaki i Kanton 10. U ovim kantonima djeluje Zavod za kolstvo iz Mostara. Tabela
13 u nastavku pokazuje trenutni raspon odgovornosti pedagokih zavoda u BiH.
Iz perspektive efikasnog koritenja veoma ogranienog broja strunih osoba, bilo bi bolje da u
Hercegovako-neretvanskom kantonu postoji samo jedan pedagoki zavod. Ukoliko je potrebno,
Ministarstvo ili kole bi mogle koristiti dodatne usluge pedagokih zavoda drugih kantona.
Tabela 13: Nadlenosti pedagokih zavoda38
Pedagoki
zavod
Banja Luka
Biha
Tuzla
Zenica
Gorade
Mostar
Zavod za
kolstvo
Mostar
Entitet/kanton koji
pokriva
RS
Unsko-sanski
Tuzlanski
Zeniko-dobojski
Bosansko-podrinjski
Hercegovako-neretv.
Hercegovako-neretv.
Zapadnohercegovaki
Posavski
Srednjobosanski
Livanjski
Ukupno:
Sarajevo
Sarajevski
Broj kola*
288
68
130
96
9
34
39
Broj
nastavnika*
11 142
2 373
5 199
4 036
263
1 170
1 289
21
10
32
17
119
107
878
348
1 032
703
2 961
4 192
Broj
uenika*
172 836
45 231
83 632
67 459
4 258
14 453
19 266
9
5
16
9
60
59
674
978
542
359
819
885
*Podaci su dati zajedno za osnovne i srednje kole
Gotovo polovina prosvjetnog strunog osoblja je angairana na obavljanju

funkcija inspekcije i nadzora. Koncept inspekcije se treba razmotriti i
odgovornosti institucija za inspekciju razjasniti
U BiH postoje dvije vrste inspekcije upravna i prosvjetna.
Prva se odnosi na obezbjeenje tehnikih i radnih uslova u kolama, kao i da upravne procedure
budu u skladu sa propisima. Ova inspekcija dovodi do primjene kaznenih mjera i ispravljanja
nepravilnosti. Obje vrste inspekcija provodi ili nadleno ministarstvo obrazovanja ili njegov
inspektorat, ili upravna inspekcija entiteta/kantona pri ministarstvu pravde.
Druga vrsta inspekcije je kolski nadzor koji se odnosi na kontrolu nastavne prakse,
sposobnosti nastavnika i njihove potrebe za daljim razvojem. U veini sluajeva ovaj
nadzor provode pedagoki zavodi i nekad ministarstva.
to se tie rasporeda ljudskih resursa ministarstava i pedagokih zavoda prema kljunim
administrativnim funkcijama, moe se zakljuiti da je veliki dio resursa namijenjen za obavljanje
funkcija inspekcije i nadzora. Ukupan procenat prosvjetnog strunog osoblja koje obavlja funkcije
inspekcije i nadzora u javnoj upravi u obrazovanju je 41%. (vidjeti grafikon 6).
U praksi bi ovaj broj mogao biti jo i vii, jer ne obuhvata one koji rade po ugovoru o djelu
sa ministarstvima ili pedagokim zavodima, tako da se ne mogu smatrati stalno
zaposlenima. Na primjer, Zavod za kolstvo u Mostaru, pored osam stalno zaposlenih
38
Podaci dobijeni iz svih peadgokih zavoda i odnose se na njihove trenutne oblasti odgovornosti.
30

obrazovnih stunjaka, je u 2004. godini koristio usluge 29 privremeno zaposlenih

strunjaka koji su radili na izradi nastavnog plana i programa, uspostavi standarda,
nadzoru, inspekciji, obuci, i drugim funkcijama.
Grafikon 6: Raspored strunog osoblja u obrazovanju po funkcijama javne uprave
u 2004. godini
6%
1%
6%
11%
7%
9%
10%
40%
10%
Izrada politike 10,78%
Izrada zakona 6,67%
Izrada NPP 8,68%
Uspostava standarda 9,61%
Nadzor rezultata obrazovanja 10,23%
Inspekcija 40,78%
Usavravanje nastavnika 5,58%
Finansije i raunovodstvo 6,28%
Drugo1,24%
Od ukupnog broja inspektora/nadzornika, oko 60% su zaposleni u Ministarstvu i

Pedagokom zavodu RS, a 40% u FBiH (vidjeti Statistiki aneks, tabela 9). U FBiH polovina
inspektora/nadzornika radi u Sarajevskom kantonu ukupno 23, od ega 20 radi u
Pedagokom zavodu Kantona Sarajevo. U Odjelu za obrazovanje Brko Distrikta nema
inspektora, budui da poslove (upravne) inspekcije provodi drugi odjel vlade. U Posavskom
kantonu ovu funkciju obavlja Federalno ministarstvo, u kojem rade tri inspektora.
Tabela 14: Broj osnovnih i srednjih kola po jednom inspektoru po nivoima javne uprave
Nivo javne uprave
Brko Distrikt
Broj inspektora
Broj kola
Broj kola po
inspektoru
0
20
Republika Srpska
59
288
Ministarstvo FBiH
Unsko-sanski
66
22
Posavski
Tuzlanski
122
61
Zeniko-dobojski
102
13
Bosansko-podrinjski
Srednjobosanski
79
40
Hercegovako-neretvanski*
70
12
21
21
23
107
Zapadnohercegovaki
Sarajevski*
Kanton 10
FBiH ukupno:
BiH ukupno:
17
17
51
602
12
109
910
* Nadzornici iz Zavoda za kolstvo ovog kantona rade sa kolama u drugim kantonima.
31

Omjer kole/inspektori i nadzornici je veoma raznolik. Tabela 14 pokazuje broj inspektora i

osnovnih i srednjih kola po nivoima javne uprave. Tako, u Sarajevskom kantonu je 107
osnovnih i srednjih kola, koje pokrivaju 23 inspektora, to iznosi u prosjeku 5 kola po
inspektoru. Druga krajnost je Tuzanski kanton, gdje 2 inspektora pokrivaju 122 osnovne i
srednje kole, to je 61 kola po inspektoru. U praksi su ovi brojevi drugaiji, poto neki
pedagoki zavodi npr. Zavod za kolstvo u Mostaru provode inspekciju (kolski nadzor) i u
drugim kantonima (vidjeti tabelu 14). ak i kada se to uzme u obzir, razlike izmeu
kantona navode na zakljuak da je neophodno revidirati organizaciju sistema inspekcije.
Pored toga, ova analiza brojanih podataka ne govori mnogo o sadraju inspekcijske
funkcije. Sam broj inspektora nije vaan koliko je vaan nain na koji se provodi inspekcija.
Iako je gotovo polovina obrazovnih strunjaka u BiH ukljuena u funkciju inspekcije, nain
na koji se ova funkcija obavlja je jo uvijek daleko od meunarodnih pozitivnih praksi.
Naalost, u BiH jo uvijek ne postoji praksa da kole uz prethodnu najavu posjeuju timovi
strunjaka za razliite oblasti koje se tiu obrazovanja i vre sveobuhvatnu procjenu
(ukuujui i rad u razredu i rezultate internih procjena koje vri sama kola), umjesto
vrenja procjene pojedinanog rada u nastavi ili prostorija kole.
Podjednako je vano razjasniti hoe li ministarstva ili pedagoki zavodi, ili moda neka
druga neovisna agencija preuzeti glavnu odgovornost za inspekciju u kolama, i po kojim
e se naelima provoditi ta inspekcija. U ovom trenutku je ova funkcija podijeljena izmeu
ministarstava i pedagokih zavoda. Ministarstva zapoljavaju oko 30%, a pedagoki zavodi
oko 70% inspektora. Ukoliko je glavna funkcija ministarstava kreiranje politike, izrada
zakona i finansijsko planiranje npr. onda je jasno da inspekciju kao takvu treba obavljati
neka institucija izvan ministarstva za obrazovanje. Takoe je vano odvojiti funkciju
kontrole (inspekcije) od funkcije podrke i razvoja. U tom smislu treba razjasniti hoe li se
pedagoki zavodi fokusirati na jedno ili na drugo.
Funkcija kreiranja politike je iscjepkana i slaba i zahtijeva znatno jaanje i
koncentriranje
Kreiranje politike se odnosi na prikupljanje i analizu informacija (podataka), i donoenja
informiranih odluka na osnovu te analize. Moderni sistemi kreiranja politike prave
distinkciju izmeu politike, analize i formulacije politike, i primjene politike. Na primjer, ako
su ministarstva odgovorna za razvoj politike (dokumenata i zakonodavstva), onda su
njihove ustanove za implementaciju ili zavodi ti koji trebaju osigurati da se politika
primjenjuje u praksi, na primjer standardi koji se odnose na kolske prostorije se
uspostave, a onda se vri kontrola u kolama da bi se utvrdilo da li se standardi potuju.
Provedba politike se odnosi na rad na terenu zaposlenih u javnom sektoru nastavnika
u kolama. Politika je prerogativ politiara, ali na nju utie analiza koju vre javni
slubenici. U idealnom svijetu, analiza politike je apolitina.
Postoji mnogo naina na koje se moe vriti formulacija politike. Mnoge zemlje u EU i OECD
koriste tzv. dokumente politike obrazovanja. Ova praksa je tek u ranoj fazi razvoja BiH.
Jednako je vano da se, kao dio analize politike, panja posveti sistemskom i dugoronom
prikupljanju i obradi podataka relevantnih za obrazovanje, kao to su demografski podaci,
podaci o rezultatima obrazovanja, finansijski podaci, itd. Prikupljanje i obrada podataka, i
unaprijeena analiza politike na svim nivoima upravljanja sektorom su vana pitanja koja
zasluuju vie panje.
Jedan od zakljuaka tima za izradu Izvjetaja je da se pojam politika treba razjasniti i
proiriti. U ovom trenutku mnogi elementi sistema ne dijele vienje funkcije politike. esto
32

se deava da se sve smatra politikom. Ovo jasno pokazuje slijedea injenica prema
upitniku u kojem su ministarstva i pedagoki zavodi trebali navesti koliko je ljudi
angairano na razvoju politike, esto je taj broj bio identian ukupnom broju zaposlenih u
instituciji. Tvrdi se da je u cijeloj BiH ukupno preko 200 zaposlenih (oko 80% od ukupnog
strunog osoblja u ministarstvima i pedagokim zavodima) angairano na pitanjima razvoja
politike. Nakon to im je objanjeno ta ovaj razvoj politike znai, u upitnicima poslanim u
drugoj fazi istraivanja ovaj broj je redukovan na 28.
I dalje e biti teko razviti zajedniko vienje koncepta politike sve dok postoje praznine, tj.
sve dok nema kapaciteta za koordinaciju i utjecaja na razvoj politike na dravnom nivou.
Ova koordinacija i utjecaj su potrebni jer e izgradnja kapaciteta za izradu politike
zahtijevati ne samo dosta vremena, nego i metodolokog rukovoenja i procedura.
Sva ministarstva obrazovanja u BiH tvrde da se bave funkcijom kreiranja politike. To tvrdi i
veina pedagokih zavoda. U odnosu na druge funkcije javne uprave sektora obrazovanja,
osoblje koje se bavi kreiranjem politike ini 11% od ukupnog broja strunog osoblja
ministarstava i pedagokih zavoda.
Meutim, veina osoblja ukljuenog u kreiranje politike obavlja i druge funkcije to
procenat stalno angaovanog osoblja u kreiranju politike ini niim od 11%. Teko je rei
koliko procenat nii s obzirom da osoblje ne vodi rauna o tome koliko vremena provodi u
obavljanju razliitih funkcija. To dovodi do zakljuka da je ukupni broj osoblja anagaovan
na kreiranju politike jo i manji. Do odreene mjere situacija gdje ogranieni broj
zaposlenih na ispunjavanju ove funkcije se kompenzira angamanom raznih drugih
strunjaka i nastavnika iz kola. Nema sumnje da ovakav nain angairanja strunjaka
garantira potrebnu strunost. U modernom sistemu upravljanja obrazovanjem esto se
koriste usluge strunjaka ili radnih grupa, meutim njihova glavna uloga je da doprinesu
dodatnoj ekspertizi i obezbijede konsultativnu raspravu o politici.
Od ukupnog broja osoba koje rade na kreiranju politike, preko 85% su iz ministarstava, a
15% iz pedagokih zavoda. Takva situacija je priblina meunarodnoj praksi, po kojoj je
ministarstvo za obrazovanje zadueno za kreiranje, a druge institucije, npr. pedagoki
zavodi za primjenu politike i savjetodavne funkcije.
Postoji potreba da se sa
koordinaciju i rukovoenje
dobrovoljne
koordinacije
pree
na
proaktivnu
U svjetlu potrebe da se osnai funkcija kreiranja politike, vano je naglasiti potrebu za

efektivnijom koordinacijom politike. Pitanje koordinacije je od naroitog znaaja iz nekoliko
razloga. Prvo, tu je potreba za jedinstvenom politikom obrazovanja ili strategijom razvoja
za cijelu BiH, ukoliko cijela zemlja eli da ide u istom smjeru i pone rjeavati probleme
politike (kao to su npr. pravednost, efikasnost, isplativost) na sveobuhvatan, a ne
iscjepkan nain. Drugo, koordinacija je od ivotnog znaaja ako se govori o potrebi BiH da
na meunarodnom planu govori jednim glasom. To je od dvostruke vanosti za BiH u
procesu pribliavanja EU. Iskustva u zemljama koje su nove lanice EU pokazuju da, ako
neka zemlja eli biti uspjena u reformama koje su uvjet za pridruivanje, mora imati
sposobno i priznato tijelo na dravnom nivou koje ima snagu potrebnu da usmjerava
reforme. Ovo se odnosi i na cijelu vladu kao i na svaki sektor pojedinano.
Postojei sistem javne uprave sektora obrazovanja se zasniva na dobrovoljnoj koordinaciji.
U sektoru obrazovanja u BiH se funkcija koordinacije ne obavlja na pravi nain. Sektor za
obrazovanje na dravnom nivou je suvie mali da bi bio u stanju efikasno vriti ovu
33

funkciju, a to mu nije ni mandat. Ne postoji nain primjene politike ili sankcioniranja niih
nivoa vlasti ukoliko ne usvoje ili izbjegavaju primjenu politike.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke obavlja funkciju koordinacije putem sastanaka
sa kantonima. Na federalnom nivou ne postoje mehanizmi za provedbu obrazovne politike.
Mo ovakvog naina koordinacije je ograniena na dobrovoljnu koordinaciju, koja je
adekvatna u nekim dobro uspostavljenim sistemima javne uprave gdje je koordinacija
sastavni dio kulture javnih slubi. U manje razvijenim sistemima naglasak mora biti na
koordinaciji na ijem je elu institucija koja ima jasan mandat da vri ovu funkciju. Ukoliko
se koordinacija ne zasniva na vrstom i trajnom institucionalnom kapacitetu, ostaje
ograniena na naelne politike sporazume.
Sistem i kapaciteti za koordinaciju napora na pridruivanju EU se tek trebaju
razviti
Mogunosti i poeljnost integracije u EU je glavni faktor i pokretaka snaga promjena u
obrazovnom sektoru. Direktno e utjecati na sticanje diploma39 kroz direktive za
meusobno priznavanje strunih kvalifikacija40 to proizilazi iz potrebe za slobodnim
kretanjem radne snage i slobodnim kretanjem usluga (to su dva osnovna naela
jedinstvenog trita), koji daju pravo radnicima EU da rade u bilo kojoj od zemalja lanica.
Ova naela slobodnog kretanja mora pratiti mogunost bilo koje zemlje lanice da prizna
obrazovne i strune kvalifikacije radnika iz bilo koje druge zemlje lanice. Preduvjet za to
su nastavni planovi i programi i obrazovni standardi. Osjetit e se drugi utjecaji na javnu
upravu koji proizilaze iz napora za pridruivanje EU, i to progresivno kako napreduje
proces. Na primjer, dostupnost razliitih mogunosti finansiranja trai postojanje
odgovarajuih institucija i dokumenata koji potvruju kapacitete za prijem sredstava i
mogunosti izvjetavanja o njihovom koritenju.
Nema dovoljno resursa obezbjeenih za izradu zakona. Potrebno je istraiti
mogunosti primjene ekonomije velikih razmjera kako bi se unaprijedilo
rasporeivanje sredstava na ovu funkciju
U svim ministarstvima tvrde da vre funkciju izrade zakona. Ukupan broj zaposlenih
angairanih na vrenju ove funkcije je 17. U odnosu na druge funkcije javne uprave u
sektoru obrazovanja, to iznosi priblino 7%. U stvarnosti je taj broj vei, jer se esto
angairaju spoljni suradnici i obrazovni strunjaci. Isto tako na ovoj funkciji radi i odreeni
broj obrazovnih strunjaka koji rade i na drugim poslovima. Ako se svi ti ljudi uzmu u
obzir, onda je ukupan procenat osoblja angairanog na vrenju funkcije izrade zakona oko
24%.
Slino kao to je sluaj sa izradom politike, ukupan broj zaposlenih koji rade na vrenju
funkcije izrade zakona nije suvie mali, ali je nesrazmjerno rasporeen po ministarstvima,
tako da je ukupni kapacitet nedovoljan. Pored toga treba uzeti u obzir da je izrada zakona,
odnosno izrada nacrta zakona, aktivnost koja zahtijeva specifina znanja i iskustva. To su
kljuni faktori ako se eli postii odgovarajui kvalitet i efikasnost. Meutim, u BiH se esto
deava da zaposleni koji rade na vrenju funkcije izrade zakona rade i na drugim
aktivnostima kao to su praenje i ocjenjivanje.
39
Na primjer, zajednika Konvencija Vijea Evrope i UNESCO-a o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju
u Evropi (Lisabonska konvencija).
40
Direktiva 89/48 opi sistem za priznavanje visokokolskih diploma, i Direktiva 92/51 opi sistem za
priznavanje strunog usavravanja i obuke.
34

Ministarstva obrazovanja obavljaju veinu posla vezanog za vrenje funkcije izrade zakona.
Samo u nekoliko sluajeva pedagoki zavodi imaju osoblje iji je ovo zadatak. Kao i kada je
u pitanju vrenje funkcije kreiranja politike, ova praksa se ne razlikuje mnogo od najbolje
prakse drugih zemalja, gdje su obje funkcije povlastica ministarstava.
S obzirom na strukturalnu iscjepkanost sektora upravljanja u obrazovanju u BiH i imajui
na umu mogunosti ulaska BiH u poetnu fazu procesa pridruivanja EU, velika panja e
se posvetiti usklaivanju zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom EU (u sektoru obrazovanja
taj proces usklaivanja e obuhvatiti manji broj zakona nego u drugim sektorima), kao i
tehnikoj i drugoj suradnji izmeu institucija BiH i EU, to namee potrebu za
razmatranjem opcija uveanja kapaciteta za izradu zakona i harmonizacije cijelog
obrazovnog sektora.
Odgovornost za izradu nastavnih planova i programa se treba razmotriti u smislu
uspostave Agencije za nastavne planove i programe. Postoje potencijali za
prerasporeivanje radne snage u novu Agenciju
Od rata pa sve do 2003./04. kolske godine, na snazi je bilo nekoliko nastavnih planova i
programa41 u BiH dva paralelna nastavna plana u FBiH i trei u RS. U FBiH se sistem
sastojao od bosanskog nastavnog plana, koga je odobrilo prethodno Ministarstvo
obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Republike Bosne i Hercegovine, i hrvatskog,
koga je odobrilo Ministarstvo za obrazovanje ranije neovisne uprave Hrvatske Republike
Herceg-Bosne. Od potpisivanja Daytonskog sporazuma obje ove institucije su prestale
postojati. U praksi to je znailo da su bosanski i hrvatski kantoni koristili razliite nastavne
planove. Situacija je jo sloenija u tzv. mjeovitim kantonima (Srednjobosanski i
Hercegovako-neretvanski), u kojima su dva nastavna plana i programa egzistirala
paralelno. To je dovelo do toga da je svaka etnika grupa, bez obzira na to koji se od dva
nastavna plana upotrebljavao u datom kantonu, u osnovnim i srednjim kolama mogla
koristiti nastavni plan po svom izboru, samo pod uvjetom da ima najmanje 20 uenika kako
bi se oformilo odjeljenje.
Ova se situacija promijenila usvajanjem Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem
obrazovanju u BiH, prema kojem je uvedeno zajedniko jezgro nastavnih planova i
programa. Primjena ovog zakona je ubrzana kolske 2003./04. godine. Zajedniko jezgro je
pruilo mogunost da se okona bilo koji oblik segregacije u obrazovanju i prokrilo put
jedinstvenijem sistemu obrazovanja u cijeloj BiH. Do izrade ovog Izvjetaja, veina kola je
usvojila zajedniko jezgro nastavnih planova i programa.
Meutim, novi Okvirni zakon nije oduzeo ovlast entitetskim, tj. kantonalnim vlastima, tj.
vlastima Brko Distrikta. Ostao je konsenzus zasnovan na javnoj upravi bez pravog
rukovodstva. U ovakvom sistemu nema trajne koordinacije niti harmonizacije nastavnih
planova na nivou BiH, nego to ostaje u nadlenosti dva entiteta, Distrikta Brko i
kantonalnih ministarstava za obrazovanje koji su pristali na uvoenje zajednikog jezgra.
Osim toga, proces pripreme nastavnih planova se razlikuje u dva entiteta. U RS je to
zadatak Ministarstva prosvjete, dok u FBiH kantonalni pedagoki zavodi zajedno sa kolama
prave nastavne planove i programe koje kasnije odobravaju kantonalna ministarstva
obrazovanja.
Sve institucije ministarstva i pedagoki zavodi imaju pravni mandat da rade na izradi
nastavnih planova. Ukupan broj zaposlenih koji rade na vrenju ove funkcije je neto preko
41
Kurikulum kljuni dokument koji regulira i odreuje aktivnosti koje se trebaju organizirati na svim nivoima
obrazovanja, tj. nastavni plan. Sastoji se od dokumenata koje odobrava relevantna obrazovna institucija za
odreeni nivo obrazovanja i odreuje ciljeve, aktovnsti i rezultate tih nivoa obrazovanja.
35

20, odnosno 8% od ukupnog broja trajno zaposlenih obrazovnih strunjaka u cijeloj BiH.
Meutim, kao to je to sluaj i sa drugim funkcijama, u praksi je ovaj broj vii, jer
ministarstva i pedagoki zavodi u proces pripreme nastavnih planova ukljuuju i druge
radnike, spoljne saradnike i strunjake, tako da preko 50% stalno zaposlenih obrazovnih
strunjaka u ministarstvima i pedagokim zavodima radi na vrnju ove funkcije. Kada
pedagoki zavodi nemaju strunjake odgovarajueg profila, imaju mogunost angamana
spoljnih suradnika koji rade na izradi nastavnih planova.
Od ukupnog broja osoblja koje radi na pripremi nastavnih planova, oko 50% su zaposleni u
ministarstvima, a drugih 50% u pedagokim zavodima. Ipak, ministarstva su ta koja
formalno usvajaju nastavne planove i programe. Odgovornost za izradu nastavnog plana i
programa nije ista u svim kantonima i prilino je nedefinirana. Neka ministarstva samo
nadziru rad pedagokih zavoda i spoljnih suradnika, druga daju okvir i ciljeve koje treba
zadovoljiti, a neka nisu uope ukljuena u proces pripreme nastavnih planova i programa,
kao to je to sluaj u Unsko-sanskom kantonu.
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju predvia formiranje nove Agencije za
nastavne planove, koja e preuzeti odgovornost za primjenu i usavravanje zajednikog
jezgro na svim nivoima obrazovanja. Kako ova agencija bude razvijala svoje kapacitete, na
nju e se postepeno prenositi funkcija pripreme nastavnih planova i programa i ukljuivati
osoblje koje na tome radi, kako bi se izbjeglo preklapanje. U takvom modelu, koji bi bio
podudaran najboljim evropskim primjerima, zajedniko jezgro koje pripremi Agencija bi bilo
do odreenog stepena fleksibilno i bilo bi ga mogue adaptirati lokalnim uvjetima u
kolama.
Dovoljan kapacitet za osiguravanje ravnopravnosti pristupa kvalitetnom obrazovanju
nije osiguran. U postojeem sistemu nije jednostavno postii ravnopravnost
Uspostava standarda ili normi u smislu odluivanja o odgovarajuoj koliini i mjeavini
ulaznih elemenata42 obrazovnog procesa je vaan element kao mehanizam putem koga
se moe postii kvalitet i, to je jo vanije, ravnopravnost u obrazovanju. Trenutno u
razliitim dijelovima postoje raznolikosti u smislu ulaznih elemenata obrazovanja. Tabele 15
i 16 daju kratki prikaz raznolikosti u sektoru osnovnog i srednjeg obrazovanja (vie detalja
se moe nai u Statistikom aneksu, tabele 16 i 17).
Tabela 15: Varijacije u ulaznim elementima na teritoriji BiH (osnovno obrazovanje)
Indikator
Odnos uenik/kola
Odnos uenik/nastavnik
Trokovi po ueniku
Najnii
Najvii
BH prosjek
113
15
817
796
20
1881
370
16
974
Tabela 16: Varijacije u ulaznim elementima na teritoriji BiH (srednje obrazovanje)

Indikator
Odnos uenik/kola
Odnos uenik/nastavnik
Trokovi po ueniku
Najnii
Najvii
BH prosjek
334
12
673
956
18
2334
693
16
1118
42
Standardi ulaznih elemenata obuhvataju aspekte kolstva kao to je prostor, oprema, udbenici, druga nastavna
sredstva koja se koriste u kolama, obrazovnom procesu, obrazovne i profesionalne kompetentnosti zaposlenih,
nastavne norme, itd.
36

Raznolikost ulaznih elemenata je prisutna u cijeloj Evropi i u svakoj zemlji lanici Evropske
unije. Meutim razlike unutar jedne zemlje nisu prevelike i najee su dostupni mehanizmi
za rasporeivanje sredstava na regionalnom i nacionalnom nivou ime se osigurava
ravnopravnost u smislu dostupnosti kvalitetnog obrazovanja.
Kako podaci u tabelama 15 i 16 navode, u BiH su neke razlike u smislu ulaznih elemenata u
sistemu obrazovanja drastine i dovode u pitanje sposobnost postojee javne uprave
sektora obrazovanja da osigura ravnopravnost kao cilj obrazovne politike. Na primjer,
Distrikt Brko troi za oko 50% vie sredstava po ueniku u osnovnom obrazovanju nego
to je to sluaj u Zeniko-dobojskom kantonu.
Te disproporcije su posljedica razlika u lokalnom ekonomskom okruenju, i to je jo vanije,
iscjepkanosti sistema javne uprave sektora obrazovanja koji se sastoji iz 12 prilino
autonomnih obrazovnih podsistema, koji nisu izbalansirani adekvatnim mehanizmima
preusmjeravanja, koji bi osigurali ravnopravnost na regionalnom i dravnom nivou.
U FBiH Ministarstvo nastoji harmonizirati standarde ulaznih elemenata. Meutim, standardi
ulaznih elemenata su vrlo usko vezani za pitanje alokacije sredstava (i mehanizama
preusmjeravanja resursa) tako da bi postizanje vee usklaenosti zahtijevalo revidiranje
finansiranja sistema obrazovanja (analiza trenutnog sistema finansiranja sektora
obrazovanja je data u poglavlju 7).
Na vrenju funkcije izrade standarda rade oko 23 zaposlena u cijeloj BiH. To ini gotovo
10% od ukupnog broja stalno zaposlenih obrazovnih strunjaka. Gotovo polovina od tog
broja radi u Agenciji za standarde i ocjenjivanje (ASO). U praksi, meutim, vie ljudi radi
na ovoj funkciji, bilo u ministarstvima, pedagokim zavodima ili kao strunjaci ili spoljni
suradnici koji se angairaju po potrebi. Ovako preko 50% ukupnog broja stalno zaposlenog
strunog osoblja u ministarstvima i pedagokim zavodima radi na vrenju ove funkcije.
Uspostava standarda obrazovanja trenutno nije koordinirana niti usklaena na nivou BiH.
Ona se vri na nivou entiteta u RS i kantona u FBiH. Sva ministarstva imaju pravni mandat
da usvoje standarde. esto se to radi na osnovu savjeta ili prijedloga svojih pedagokih
zavoda ili, u nekim sluajevima, pedagokih zavoda iz drugih kantona.
Ukoliko i kada ravnopravnost postane eksplicitni cilj bosanskohercegovake obrazovne
politike, postojat e potreba za razmatranjem mogunosti dodjeljivanja funkcije uspostave
standarda obrazovanja na dravnom nivou, skupa sa uspostavom mehanizama za
preusmjeravanje sredstava na taj nain da svi uenici u BiH imaju pristup istim
standardima minimuma kvaliteta obrazovanja.
Obrazovni standardi su od kljunog znaaja za kvalitet obrazovanja, za prelazak na visoko
obrazovanje, za zapoljavanje, za priznavanje kvalifikacija, za pristup radnim mjestima, i
za pokretnost radne snage. U tom smislu je potrebno uskladiti obrazovne standarde na
svim nivoima obrazovanja i uprave. Trenutno ASO (institucija meuentitetskog nivoa)
odreuje standarde samo za maternji jezik i matematiku za IV i zavrni razred osnovne
kole. Tokom vremena se oekuje da e Agencija vriti uspostavu standarda za ostale
predmete, a oekuje se i da e njena uloga postati bitnija. To je jedini poeljan trend i u
skladu je sa potrebama moderne trine ekonomije. U daljem tekstu se daje vie detalja o
funkcijama i ulozi ASO.
Dok se to ne dogodi, funkciju uspostave standarda e vriti 13 sistema obrazovanja
(ministarstva dva entiteta i njihovi pedagoki zavodi). Meutim, kako bi se osnaila ASO,
potrebno je postii dogovor o resistematizaciji radnih mjesta.
37

Praenje rezultata obrazovanja nije dovoljno sistematiziran i harmoniziran, i ne

omoguava informirano kreiranje politike. ASO bi mogla biti potencijalni
informativni centar BiH za informacije o rezultatima obrazovanja
Poput uspostave standarda, funkcija praenja ukljuuje dva aspekta: prvi, procjenu steenog
obrazovanja pojedinih uenika, i drugi, procjenu ukupnog steenog obrazovanja i zadovoljavanja
standarda rezultata u cijeloj zemlji. Za oba ova aspekta se staraju entitetske tj. kantonalne
institucije javne uprave sektora obrazovanja, kao i Agencija za standarde i ocjenjivanje (ASO).
Uloga ASO je sada ograniena na dva predmeta: maternji jezik i matematiku za IV i zavrni
razred osnovne kole, ali se oekuje da ASO uskoro proiri svoje djelovanje na ostale
predmete. Kada se to desi bit e prirodno da se postojei ljudski resursi koji rade na
vrenju ove funkcije preusmjere na ASO, koja e tokom vremena postati informativni
centar za cijelu BiH u smislu informiranja o rezultatima obrazovanja.
Sve dok ASO ne preuzme ovu ulogu, praenje e vriti pedagoki zavodi, i u nekoliko sluajeva,
direktno ministarstva. Neto vie od 26 zaposlenih radi na vrenju ove funkcije (izvan ASO).
Ministarstva zapoljavaju oko polovine ukupnog osoblja, a pedagoki zavodi drugu polovinu. To
ukupno ini oko 10% stalno zaposlenog strunog osoblja. Meutim, u praksi vie ljudi radi na
vrenju funkcije praenja obrazovanih ishoda, budui da se po potrebi angaira i drugo osoblje
ministarstava i pedagokih zavoda, kao i spoljni suradnici i strunjaci, to predstavlja preko 50%
ukupnog broja stalno zaposlenog strunog osoblja ministarstava i pedagokih zavoda.
Vrenje ove funkcije, kao i dijela naprijed navedenih funkcija, e zahtijevati znatno
ulaganje i trud ukoliko se eli poboljati efikasnost ukupnog sistema obrazovanja. Funkcija
kreiranja politike, kao i funkcija usmjeravanja sredstava je manje efikasna ako je ne podri
kvalitetan, standardiziran, pravovremen i redovit proces prikupljanja podataka u cijeloj
zemlji. Politiari i analitiari ne mogu donijeti dobre odluke ukoliko nema pouzdanih
podataka koji se mogu porediti. To trai postojanje jednog mjesta ili izvora u sistemu gdje
se mogu dobiti podaci relevantni za korisnike irom zemlje.
Usavravanje nastavnika tokom slube nije dovoljno
Funkcija usavravanja nastavnika je od velike vanosti u Bosni i Hercegovini, jer su
posljedice rata dovele do kreiranja velikog jaza u nastavnikoj profesiji. Na primjer, gotovo
pola decenije nakon rata (1999. godine) jo uvijek je bilo do 25% nastavnika bez
odgovarajuih kvalifikacija za nivo obrazovanja u kojem su radili.43
Oko 15 zaposlenih radi na pruanju obuke nastavnicima, to je oko 6% od ukupnog broja
stalno zaposlenih obrazovnih strunjaka. Vei dio resursa za ovu funkciju se nalazi u
pedagokim zavodima, gdje je prirodno da se ova funkcija vri. U praksi je broj zaposlenih
koji rade na vrenju ove funkcije neto vei, budui da se angauju osobe zaposlene na
drugim funkcijama, kao i spoljni suradnici. Ipak, ukupan broj zaposlenih u pedagokim
zavodima koji rade na usavravanju nastavnika je neadekvatan i trebalo bi ga uveati kako
bi se osigurala efikasnost i kvalitet usavravanja nastavnika tokom slube.
Mogue je da se uveanje kapaciteta za usavravanje nastavnika tokom slube moe
postii ne samo poveanjem ukupnog broja zaposlenih na ovoj funkciji, nego i
redefiniranjem koncepta pedagokih zavoda. Jedna mogunost je da pedagoki zavodi
steknu potrebnu strunost u nekim oblastima i ponude te specijalizirane usluge kolama u
43
Vijee Evrope, Svjetska banka: Education in Bosnia and Herzegovina. Governance, Finance and
Administration, [Obrazovanje u Bosni i Hercegovini. Rukovoenje, finansiranje i uprava.] Strasbourg 1999.,
str.44.
38

nekoliko kantona ili ak u cijeloj BiH. Meutim, da bi ovaj model funkcionirao efikasno i da
bi se izbjeglo potencijalno preklapanje usluga koje nude pedagoki zavodi, potebna je
odreena koordinacija sa dravnog nivoa.
Istraivanje procesa uenja i poduavanja je jo jedan od aspekata funkcije usavravanja
nastavnika koji nije pokriven u dovoljnoj mjeri. Ova aktivnost pripada institucijama van
javne uprave, kao to su univerziteti.
Strateka uloga funkcije finansiranja nije dobro shvaena, a nedostaje centralna
odgovornost za ukupno finansijsko i strateko upravljanje u sektoru obrazovanja
Trenutno na vrenju ove funkcije radi 15 zaposlenih, veinom na nivou ministarstva,
odnosno 6% od ukupnog broja strunog osoblja zaposlenog u vladinim institucijama u BiH.
Meutim, veina zaposlenih koji trenutno rade na finansijama se bave tehnikim aspektima
ove oblasti, koja bi esencijalno trebala biti strateka.
Ova aktivnost je od fundamentalnog znaaja za funkcioniranje upravljanja u obrazovanju.
To nije tehnika funkcija koja se tie usko raunovodstva. To je strateka funkcija koja ima
znaajnu ulogu u izradi strateke politike. Samo adekvatno vrenje ove funkcije omoguava
donoenje odluka vezanih za politiku obrazovanja, kao to su efikasnost sistema i
ravnopravnost, kao i finansijska odrivost sektora obrazovanja. Svim se ovim pitanjima
treba baviti na regionalnom i, jo vanije, dravnom nivou.
Jedna od kljunih opservacija Tima za pregled je da postoji urgentna potreba za jaanjem
kapaciteta ukupnog finansijskog menadmenta funckije obrazovanja u cijeloj BiH. Isto tako, kao
dio strateke uloge finansiranja, treba obratiti panju na pitanja stratekog planiranja u
institucijama sektora obrazovanja u cijeloj BiH. U ovom trenutku, praksa stratekog planiranja
nije dovoljno razvijena. Veina institucija nema planove stratekog razvoja koji mogu pokazati
koje su glavne usluge koje oni pruaju i koji su pokazatelji uspjeha, kao i pravce razvoja i
potrebe tih institucija. U budunosti, kako se bude razvijao informacijski i strateki menadment
u sektoru obrazovanja, jedan od pravaca reformi treba biti ka stvaranju dokumentacije, poput
stratekih planova, na nivou institucije, koji mogu dati bolji uvid u nadlenosti svake institucije i
poreenje meu institucijama, kao i omoguiti donoenje bolje informiranih odluka u procesu
planiranja budeta ili kreiranja politike.
Procjena funkcija institucija kojima je obrazovanje sekundarna funkcija
S obzirom na kompleksnu prirodu organizacijske strukture javne uprave, nekoliko
institucija je nadleno za koordinaciju ili na nivou cijele BiH ili na nivou entiteta. Dvije
institucije u ijem je mandatu koordinacija su Sektor za obrazovanje dravnog Ministarstva
civilnih poslova i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.
Trea organizacija koja pripada u ovu grupu je Agencija za standarde i ocjenjivanje (ASO),
koje nema eksplicitnu ulogu koordinacije, ali radi sa entitetima, kantonima i Brko
Distriktom. Pored ove Agencije, planirana je uspostava Agencije za nastavne planove i
programe. Nakon analize funkcija koje provode ove institucije, tim koji je radio na izradi
Izvjetaja je smatrao da treba naglasiti navedene opservacije.
Sektor za obrazovanje Ministarstva civilnih poslova je suvie mali i ima suvie
ograniene kapacitete da bi mogao upravljati sistemom obrazovanja u BiH
Postojei sistem je rezultat sporazuma postignutog za vrijeme pregovora u Daytonu. Od
tada se dogodilo nekoliko vanih promjena u javnoj upravi sektora obrazovanja: usvajanje
39

Okvirnog zakona o osnovnom i srednjom obrazovanju, uvoenje zajednikog jezgra NPP,

uspostavljanje ASO i izrada nacrta okvirnog zakona za visoko obrazovanje, su samo neke
od njih. Sve ove promjene pokrivaju upljine koje je ostavio Daytonski, prevashodno
mirovni sporazum. Ove i druge promjene e biti od dvostrukog znaaja kako se BiH bude
ubrzano pribliavala procesima evropske integracije. Zbog toga je vano da se sistem javne
uprave u BiH priblii zajednikim standardima zemalja lanica EU.
irom EU postoje mnogi recepti, i niti jedan sistem javne uprave sektora obrazovanja se ne
moe posmatrati kao idealan uzor za ostale. Meutim, veina sistema u EU ima neke
odreene zajednike crte. Jedna od njih je da je centar na nacionalnom nivou odgovoran za
formuliranje ukupne politike kako bi se osigurao ravnomjeran i odriv razvoj svih dijelova
zemlje. Nii nivoi uprave su odgovorni za definiranje i implementiranje politike, ali u okviru
koji se definira na viem nivou. Takav sistem ne onemoguava sudjelovanje niih nivoa
javne uprave u formuliranju politike na nacionalnom nivou, bilo kroz koordinaciju politike ili
ak kroz zajedniko donoenje odluka.
U takvom sistemu ministarstvo na dravnom nivou bi bilo u mogunosti, i u smislu
nadlenosti i u smislu kapaciteta, kroz formuliranje politike i izradu zakona, osigurati da
cjelokupni sistem obrazovanja u zemlji bude efikasan, isplativ i svima dostupan, a da su
funkcije u finansijskim okvirima odrive na dui rok. Istim pitanjima se trebaju baviti i nii
nivoi javne uprave, u okviru ukupne politike.
Treba objasniti pojmove efikasnosti, efektivnosti, pravinosti, odgovornosti i finansijske
odrivosti.
U praksi se moe oekivati da se sljedee funkcije stave u nadlenost dravnog nivoa:
Razvoj obrazovne strategije za cijelu BiH;

Kreiranje obrazovne politike kojom se primjenjuje obrazovna strategija i reakcija na
izmjenjenu situaciju u drutvu, privredi i obrazovanju;44
Nadzor sistema obrazovanja, prikupljanje, analiza i objavljivanje podataka o tome
koliko je ega uloeno u obrazovanje i ta se od toga dobilo u cijeloj zemlji;
Priprema legislative kojom se provodi politika koju usvaja Vlada;
Finansijska analiza sistema obrazovanja i uspostava normi i standarda za institucije koje
pruaju obrazovanje (kole, itd.). Ova funkcija obuhvata i odgovornost za razvoj i
planiranje primjene i funkcioniranja ukupnog finansiranja (ukljuujui i preraspodjelu)
mehanizama obrazovanja kako bi se osigurala ravnopravnost pristupa kvalitetnom
obrazovanju u svim dijelovima zemlje;
Savjetodavna uloga prema dravnim tijelima za implementaciju politike, poput ASO ili
ANPP, kao i drugih potencijalnih tijela pod njima. Ova funkcija obuhvata funckioniranje
mehanizama odgovornosti za ova tijela;
Predstavljanje cijele zemlje na meunarodnom nivou, kao i predstavljanje pred EU. to
se tie ovog drugog, ova funkcija bi trebala obuhvatati sposobnost koordiniranja i
usmjeravanja aktivnosti na nie nivoe kako bi se zadovoljile meunarodne obaveze;
Koordinacija meunarodne pomoi i podrke.
to se tie ustavnog rasporeda nadlenosti na entitete, Brko Distrikt i kantone, funkcije

Sektora za obrazovanje dravnog Ministarstva civilnih poslova nisu ni blizu zacrtanih nivoa.
Prema Zakonu o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine, nadlenosti
Ministarstva civilnih poslova u sektoru obrazovanja su ograniene na koordiniranje
aktivnosti, usklaivanje planova i definiranje meunarodne strategije koordinacije na polju
44
Prve dvije funkcije ne znae da Ministarstvo usvaja strategije i politike. Ono ih priprema. Nadlenost za
usvajanje ovih dokumenata prije njihovog stupanja na snagu lei na Vijeu ministara ili ak Parlamentu.
40

obrazovanja i nauke. U praksi nema gotovo nikakvu mo bez saglasnosti dva entiteta,
Brko Distrikta i kantona. Povrh toga, na ovoj funkciji ima samo jednog zaposlenog.
Ukoliko BiH eli postati ravnopravan partner u evropskoj obrazovnoj zajednici i postii
ciljeve koje nalae pridruivanje EU u budunosti, i, to je jo vanije, pruiti jednaku
mogunost obrazovanja svim graanima bez obzira na njihovu pripadnost odreenoj
nacionalnoj grupi ili teritoriji, uloga, nadlenosti i funkcije Sektora za obrazovanje
Ministarstva civilnih poslova se moraju postepeno uveavati. Trenutna struktura
Ministarstva civilnih poslova, koje pokriva nekoliko vanih i kompleksnih oblasti, kao to su
zdravstvo, obrazovanje, socijalna politika i druge, ostae nefunkcionalna sve dok se
dravnom nivou ne povjere vee nadlenosti.
Agencija za standarde i ocjenjivanje je dobar poetak koji zahtijeva konstantna
ulaganja u izgradnju kapaciteta. Agenciju za nastavne planove i programe treba
uspostaviti
ASO su 2000. godine uspostavila dva entiteta RS i FBiH, sa ciljem da definira standarde
postignua u obrazovanju iz odreenih predmeta na razliitim nivoima obrazovanja (u
osnovim i srednjim kolama) i da ocijeni nivo postignutog. Koordinacija nije njen primarni
fokus aktivnosti. Meutim, u praksi je jedna od njenih uloga da promovira usklaivanje
ocjenjivanja u cijeloj BiH. Njen rad na istraivanju, savjetovanju i promociji je usmjeren ka
ispunjenju tog cilja. To je od osobitog znaaja, s obzirom na strukturalne potekoe
organizacije javne uprave.
Kao dio vrenja ove funkcije, ASO priprema standarde postignua, testira ih i ocjenjuje, i
prikuplja, obrauje i objavljuje podatke o izlaznim rezultatima obrazovanja. Trenutno to
ASO radi samo za neke predmete na odreenim nivoima obrazovanja, npr maternji jezik i
matematiku u IV i zavrnom razredu osnovne kole. Osim toga, ASO provodi istraivanja i
organizira seminare, teajeve i radionice, kao i druge vrste pomoi (usluga) nastavnicima u
kolama i zaposlenima u institucijama javne uprave koji rade na procjeni prakse.
U toku prvih nekoliko godina postojanja, rad ASO se nije toliko fokusirala na ocjenjivanje
pojedinanog uenika, nego na razvijanje internih kapaciteta i procedura u pripremi i
sprovoenju testova, kao i dobijanja priznanja od ministarstava za obrazovanje,
pedagokih zavoda i kola irom zemlje. Do sada je ovaj pristup bio opravdan, a Agenciju i
dalje profesionalno priznaju i prihvataju ministarstva za obrazovanje, pedegoki zavodi i
kole irom BiH. Ve 2004. godine Agencija je bila u stanju provesti sveobuhvatnu procjenu
individualnog steenog obrazovanja uenika iz maternjeg jezika i matematike u IV i
zavrnom razredu osnovne kole. Kako se kapaciteti ASO-a budu dalje razvijali, obuhvatit
e se sve vie predmeta i u osnovnim i u srednjim kolama, ukljuujui i srednje struno
obrazovanje.
Agencija je do sada na vie naina bila primjer uspjeha u cijeloj reformi
sistema u BiH. Nema potrebe ni spominjati koliko je vano da se napori na
Agencije nastave. Trenutno se ti napori trebaju usmjeriti na rjeavanje
finansiranja, uspostave Agencije za nastavne planove i programe, i lociranje
najpovoljniji nivo u javnoj upravi.
obrazovnog
osnaivanju
tri pitanja:
Agencije na
Prvo, od dana uspostavljanja ASO-a, Svjetska banka je finansirala veinu njenih trokova.
Dva entiteta su osigurala preostali dio sredstava, a taj se dio poveava iz godine u godinu.
Od 2005. godine finansiranje od Svjetske banke se zavrava, a ASO e finansirati dva
entiteta. Meutim, do poetka finansijske godine 2005. (vrijeme kada je ovaj Izvjetaj
pripreman), to pitanje nije bilo rijeeno, iako nije bilo politikih nesuglasica o tome je li
41

potrebno nastaviti finansiranje Agencije od strane dva entiteta. Kada se to rijei, bit e
vano da budue finansiranje ASO bude u skladu sa potrebama budue izgradnje
kapaciteta. Planira se da se ukupni broj zaposlenih u ASO udvostrui i naraste na 32.
Agencija takoe razmatra mogunost otvaranja regionalnih ureda. Kako Agencija bude
preuzimala nadlenost za vie predmeta i nivoa obrazovanja, broj osoblja koje je zaposleno
u ministarstvima i pedagokim zavodima na uspostavi standarda rezultata e se smanjivati.
Drugo, Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (na snazi od jula 2003.
godine) odreuje koja su tijela ukljuena u uspostavu standarda u BiH.45 Pored ASO-a,
ministarstava i pedagokih zavoda, entiteta, Brko Distrikta i kantona, tu je i Agencija za
nastavne planove i programe (ANPP) koja je nadlena za ovaj zadatak. Kreiranje ANPP je
znaajno zbog nastavnih planova u BiH. Meutim, od dvostrukog je znaaja hoe li ASO biti
u stanju ispuniti svoju misuju, s obzirom da su uspostava standarda i razvoj nastavnih
planova i programa dvije funkcije podrke i razvoja koje idu paralelno.
Uloga ANPP, u skladu sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju, je da
implementira i unaprijedi zajedniku jezgru nastavnih planova i programa na svim nivoima
obrazovanja.46 U tradiciji sistema poduavanja i ocjenjivanja u BiH je da se ne fokusira
toliko na rezultat uenja, tj. znanja i vjetine, nego na kratkorono memoriranje injenica.
Sada je na ASO i ANPP da uloe napore i to promijene.
Organizacija, nadlenosti, finansiranje i lokacija ANPP e se regulirati sporazumom izmeu
dva entiteta, Brko Distrikta i kantona, mada Ministarstvo civilnih poslova BiH ima ukupnu
odgovornost za pokretanje procedure zakljuivanja ovog sporazuma. Iako je Okvirni zakon
na snazi ve neko vrijeme, takav sporazum jo nije postignut i u 2005. godini ANPP jo nije
uspostavljena. Jedan od razloga za to je stalna rasprava o tome treba li ANPP biti neovisna
institucija ili dio ASO. Ovo pitanje se treba to prije rijeiti, poto ono direktno utjee na
kapacitete i razvoj ASO.
U vrijeme izrade ovog Izvjetaja, bilo je previeno da e nova Agencija za nastavne
planove i programe biti neovisna od ASO i locirana na dravnom nivou. Kapacitet bi trebao
biti ogranien na 20 zaposlenih. Potencijalne funkcije Agencije bi bile:
Praenje primjene zajednikog jezgra nastavnih planova i programa u BiH;

Procjena zajednikog jezgra nastavnih planova i programa i davanje preporuka za
njihovo poboljanje;
Razvoj i revidiranje standarda nastavnih planova, ukljuujui i okvirni nastavni plan i
modele predmetnih nastavnih programa/silabusa;
Racionalizacija porodica zanimanja i modernizacija nastavnih planova i programa;
Savjetovanje obrazovnih organa i kola o primjeni novih sadraja nastavnih programa,
na primjer za nastavne planove na lokalnom nivou ili na nivou kole;
U suradnji sa ASO provoenje usavravanja nastavnika i drugih obrazovnih strunjaka o
primjeni novih nastavnih planova;
Objavljivanje dodataka na nastavne planove za nastavnike.
Tree, trenutno se ASO nalazi na meuentitetskom nivou. Odgovorna je Upravnom odboru

koga imenuju premijeri oba entiteta i dopremijer FBiH. ASO nije vezana sa Sektorom za
obrazovanje Ministarstva civilnih poslova. Njen trenutni status je rezultat ustavne strukture
45
lan 46 Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Slubeni list BiH, br.
18/03).
46
Primjena zajednikog jezgra nastavnih planova i programa je definirana Sporazumom o zajednikom jezgru koji
su potpisali entiteti, kantoni i ef Odjela za obrazovanje Distrikta Brko u avgustu 2003. godine (Slubeni list FBiH,
br. 42/03).
42

gdje je primarna odgovornost za sektor obrazovanja na entitetima (u sluaju FBiH

kantonima) i Brko Distriktu.
Meutim, slabost ove Agencije je da, po svojoj prirodi ustanove za implementaciju politike,
nema ministarstva sa ukupnom nadlenou za usmjeravanje ove Agencije i za odravanje
njene odgovornosti za postignute rezultate. Postojei Upravni odbor, u principu, ima za
svrhu da ispuni ovu ulogu, ali modelu Odbora nedostaje jedan od kljunih atributa moderne
javne uprave nema stalnog osoblja koje radi na politici javnih usluga i koje moe
analizirati rad Agencije i savjetovati ministre obrazovanja o odabiru obrazovne politike.
lanovi Odbora se mogu promijeniti u svakom trenutku, odgovorni su premijerima entiteta
a ne ministru/ministrima obrazovanja, a nemaju nadlenosti izvan ASO.
Da bi ASO prerasla u efikasan organ implementacije politike, potrebno joj je rukovodstvo
koje moe koristiti njene usluge (npr. prikupljanje i analizu informacija) u cilju razvoja
iroke obrazovne politike u BiH i pruiti ASO-u smjer i priznanje. U veini EU zemalja ovu
funkciju vre ministarstva za obrazovanje na dravnom nivou.
Sve dok se javnoj upravi sektora obrazovanja na dravnom nivou ne povjere vee
nadlenosti u oblasti obrazovanja, nadzor ASO se moe vriti putem Odbora po postojeem
modelu. Meutim, u budunosti bi ASO trebala biti smjetena u nadlenost ministarstva
koje e uspostavljati obrazovnu politiku i nadzirati njenu primjenu na nivou cijele BiH. Tada
e ministarstvo biti to koje e biti odgovorno da postoji sporazum oba entiteta po
odreenim pitanjima.
Postoje pravna i institucionalna ogranienja efikasnoj upravi visokog obrazovanja
Jo uvijek ne postoji koherentan pravni okvir za visoko obrazovanje u cijeloj BiH tako da se
obavljanje funkcija koje se tiu visokog obrazovanja i dalje rjeava nekoherentnim
zakonodavstvom na nivou entiteta i kantona. Prema zakljucima EUA institucionalne
procjene sedam univerziteta u BiH, u RS i u veini kantona, sa izuzetkom Tuzlanskog, na
snazi su razliiti zakoni koji su varijacije starog jugoslavenskog sistema, koji je kao takav
nekompatibilan sa modernim razvojnim praksama na univerzitetima.47
U skladu sa postojeim zakonodavstvom u RS i kantonima FBiH, sa izuzetkom Tuzlanskog,
univerziteti su labave asocijacije pravno neovisnih fakuleta. Ovo ni po emu ne odudara od
uobiajene prakse u organizovanju visokog obrazovanja u veini zemalja lanica EU.
Meutim, vrijedi spomenuti da takav sistem negativno utie na homogenost akademskih
standarda i procjenu uspjenosti pojedinanih univerziteta. Ovakva struktura vezuje
studente za fakultete, onemoguava planiranje na nivou univerziteta i uzrokuje preklapanje
usluga i neefikasno rasporeivanje sredstava.
S druge strane, planiranje razvoja visokog obrazovanja je u rukama entiteta i, u sluaju
FBiH, kantona. Dravno Ministarstvo civilnih poslova nema nikakve ovlasti u tom smislu.
Prema tome, nemogue je racionalno planirati upotrebu i onako nedovoljnih sredstava na
dravnom nivou. Isto tako akreditacija univerziteta je stvar entiteta i kantona. Nema
funkcije koja bi mogla osigurati mobilnost studenata i nastavnika unutar BiH, kao ni
odgovarajuih mehanizama za priznavanje akademskih i strunih zvanja. Osim toga, nema
ni strunog tijela koje bi uspostavljalo standarde za visoko obrazovanje kao to to ASO radi
na nivou osnovnog, srednjeg i srednjeg strunog obrazovanja.
U vrijeme izrade ovog Izvjetaja, nacrt Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i
Hercegovini je u raspravi. U odnosu na funkcionalne manjkavosti navedene u prethodnom
47
Vijee Evrope: EUA institucionalne procjene sedam univerziteta u Bosni i Hercegovini.
43

dijelu teksta, novi nacrt predvia naputanje trenutne prakse pravno neovisnih fakulteta u
sklopu univerziteta. Takoe predvia prerasporeivanje dijela nadlenosti na Ministarstvo
civilnih poslova na dravnom nivou, kao i uspostavu jednog ili dva nova tijela u sistemu
javne uprave visokog obrazovanja tijelo za koordinaciju i tijelo za priznavanje
akademskih kvalifikacija. Iako se raspodjela konkretnih funkcija na oba tijela treba jo
definirati, njihove nadlenosti u sektoru visokog obrazovanja bi mogle biti sljedee.
Ministarstvo civilnih poslova bi bilo nadleno za pitanja poput planiranja ukupnog razvoja
visokog obrazovanja u BiH uz konsultacije sa drugim ministarstvima
obrazovanja,
akreditaciju ustanova visokog obrazovanja, odobravanje sadraja i izgleda diploma,
promoviranje mobilnosti studenata i uspostavu mehanizama za priznavanje strunih i
akademskih kvalifikacija. Finansiranje univerziteta bi i dalje ostalo u nadlenosti entiteta i
kantona. Tijelo za koordinaciju visokog obrazovanja/Rektorska konferencija bi bilo
savjetodavno tijelo odgovorno za formuliranje procedura akreditacije javnih i privatnih
obrazovnih ustanova u BiH, i na kraju, CIPOK Centar za informacije, priznavanje i ocjenu
kvaliteta bi bilo tijelo u nadlenosti Ministarstva civilnih poslova na dravnom nivou sa
funkcijom priznavanja kvalifikacija iz drugih drava.
Bez sumnje ovakvi trendovi mogu biti samo dobrodoli sa aspekta kreiranja efikasnog
sistema javne uprave u odnosu na visoko obrazovanje. Od velikog je znaaja da se novi
zakon usvoji to prije i da implementacija njegovih odredaba krene bez odlaganja.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke nema mo potrebnu za upravljanje
sistemom obrazovanja u FBiH. Njegova budunost ovisi o nadlenostima i
funkcijama drave
Ukoliko Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke postoji, onda su njegova uloga,
nadlenosti i funkcije u principu sline onima koje se predviaju za Sektor za obrazovanje
na dravnom nivou, s tom razlikom to bi Federalno ministarstvo te funkcije vrilo samo u
odnosu na FBiH i u okviru granica koje postavi dravni nivo.
U praksi, uloga Federalnog ministarstva obrazovanja je svedena na minimum od Daytona
kada je odlueno da se finansiranje vri iz kantonalnih prihoda po osnovu poreza. U
ovakvom sistemu Federalno ministarstvo ima mo da djeluje u onim oblastima gdje
kantonalna tijela jo nisu stupila na vlast. Prema tome, funkcije Federalnog ministarstva su
jako ograniene. Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave
definira slijedee funkcije kao nadlenosti Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke:
Uspostava pedagokih standarda i normi u pogledu postorija, opreme i nastavnih

sredstava za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje;
Nostrifikacija i ekvivalencija stranih kolskih svjedodbi i diploma;
Organiziranje strunog usavravanja i obuke nastavnika;
Odobravanje udbenika za osnovne i srednje kole;
Nauni i istraivaki rad na unaprijeenju obrazovnog procesa;
Uspostava standarda i normi za visoko obrazovanje, uenikog i studentskog standarda;
Praenje inovacija, razvoja i unaprijeenja tehnologija.
Iz ve navedenih razloga, tokom godina svoga postojanja, Ministarstvo nije razvilo jaku
ulogu u politici (nadzor, istraivanje, procjena) i koordinaciji. Budue funkcije Federalnog
ministarstva e ovisiti o ulozi, nadlenostima i funkcijama Sektora za obrazovanje
Ministarstva civilnih poslova na dravnom nivou. Ukoliko uloga Ministarstva civilnih poslova
ojaa u skladu sa zahtjevima evropskih integracija i razvojem modernog sistema javne
uprave sektora obrazovanja, onda e se uloge i funkcije entitetskih ministarstava za
44

obrazovanje, ako ne i kantonalnih ministarstava za obrazovanje, trebati revidirati u velikoj

mjeri. Ukoliko nadlenosti dravnog nivoa ostanu nepromijenjene, od vitalnog je znaaja da
se Federalnom ministarstvu da potrebna nadlenost da bi postalo efikasno u svojoj ulozi
kreatora politike.
Sljedea tabela prikazuje postojeu raspodjelu funkcija po nivoima.
Tabela: Postojea raspodjela funkcija po nivoima
Glavne funkcije: Organizovanje obrazovanja i poboljanje kvaliteta i jednakog pristupa
obrazovanju
Grupe
funkcija
Kreiranje i
koordinacija
obrazovne
politike
Drava
Izrada okvirnih
zakona i okvirnih
NPP-a za osnovno i
srednje i visoko
obrazovanje i
nadzor nad
implementacijom
Izrada NPP-a
Izrada zajednikog
jezgra NPP-a
Ocjenjivanje i
evaluacija
Meuentitetski:
Postavljanje
standarda i
testiranje
odabranih
predmeta u
osnovnom
obrazovanju
Funkcije po
RS/Brko
Izrada zakona za
osnovno i srednje
obrazovanje u skladu
sa okvirnim zakonom.
Izrada zakona i
strategija za visoko
obrazovanje
Izrada kolskog NPP-a
u skladu sa
zajednikim jezgrom
Postavljanje standarda
i testiranje za osnovno
i srednje obrazovanje
Akreditacija i
certificiranje
Osnovno, srednje i
visoko obrazovanje
Usavravanje
nastavnika
Makroekonoms
ka odrivost
Osnovno i srednje
obrazovanje
Izrada budeta za
entitetski i nivo
distrikta
Osnovno, srednje i
visoko obrazovanje
Finansiranje
obrazovnih
institucija
Planiranje
mree
institucija
Meuentitetska
i
meusektorska
koordinacija
Meunarodni
odnosi i
koordinacija
Evropske
integracije
Inspekcija
Informacioni
sistem u
obrazovanju
Izrada budeta za
dravni nivo
nivoima
Federacija
Koordinacija izrade
zakona za osnovno,
srednje i visoko
obrazovanje
Koordinacija izrade
kolskog NPP-a
Postavljanje
standarda i
testiranje za
osnovno i srednje
obrazovanje
Visoko obrazovanje
Izrada budeta za
federalni nivo
Osnovno i srednje
obrazovanje
Osnovno i srednje
obrazovanje
Izrada budeta za
kantonalni nivo
Osnovno, srednje i
visoko obrazovanje
Osnovno, srednje i
visoko obrazovanje
Meuentitetska
koordinacija
Kanton
Izrada zakona za
osnovno i srednje
obrazovanje u
skladu sa okvirnim
zakonom.
Izrada zakona i
strategija za visoko
obrazovanje
Izrada kolskog
NPP-a u skladu sa
zajednikim jezgrom
Osnovno, srednje i
visoko obrazovanje
Meukantonalna
koordinacija
Saradnja s
meunarodnim
organizacijama i
preuzimanje
obaveza
Bilateralna saradnja
Osnovne i srednje
kole
Inspekcija po
zahtjevu kola ili
kantona
Osnovne i srednje
kole
Osnovno, srednje i
visoko obrazovanje
Osnovno, srednje i
visoko obrazovanje
45

FINANSIJSKA SITUACIJA
Ovo poglavlje daje pregled trenutnih finansijskih mehanizama i finansijskih tokova u

sektoru obrazovanja u BiH. Polazna taka finansijske analize je pregled kretanja BNP i BNP
po glavi stanovnika u BiH u nekoliko posljednjih godina. U skladu s ovim, analizirani su
ukupni javni trokovi u obrazovanju prema razliitim nivoima obrazovanja.
Analiza finansijskih mehanizama ukljuuje proces budetiranja, raspodjelu finansijskih
sredstava s fokusom na efikasnost i efektivnost finansijskog sistema i njegove spsobnosti
da podri pravinost i jednak pristup obrazovanju za sve graane BiH.
Sljedei predmet ove analize su sadanji finansijski mehanizmi i eme kako bi se
obezbijedila odrivost sektora. Koji su potencijali za racionalizaciju i unaprijeenje
raspodjele postojeih fondova koji mogu pridonijeti odrivosti?
Osim toga, naglasak se stavlja na finansijske resurse potrebne za obavljanje funkcija javne
uprave u sektoru obrazovanja (ministarstva za obrazovanje, pedagoki zavodi).
Analiza finansijskog okvira u obrazovanju ukljuuje sljedee:
Osnovne informacije o strukturi, nadlenostima48 i finansijskim mehanizmima

Izvori finansiranja i finansijski tokovi (prema razliitim nivoima vlasti opine,
kantoni, entiteti, drava)
Trokovi javne uprave, odnosno trokovi pruanja usluga obrazovanja (ukupni, prema
strukturi, kao % BNP-a, kao % ukupnih trokova)
Javna uprava u trokovima obrazovanja, odnosno trokovi administarcije u
obrazovnom sistemu (ukupni, prema strukturi, kao % BNP-a, kao % ukupnih
trokova)
Struktura potronje prema nivoima obrazovanja (osnovno, srednje, visoko)
Analiza kljunih odlika finansiranja obrazovanja u BiH:
- Ciklus budetiranja
- Pravinost
- Efikasnost
- Efektivnost
- Odrivost (kartkorona i dugorona)
Preporuke
Preporuke koje se tiu finansijskih pitanja (npr. budetiranje, alokacija finansijskih resursa,
itd.) se zasnivaju na isplativosti i efikasnosti sistema finansiranja kako bi se postigla
odrivost kroz racionalizaciju trokova i realokaciju postojeih sredstava.
Glavni je cilj osigurati transparentno, pravino, isplativo, efikasno i finansijski odrivo
koritenje javnih resursa kroz:
Unapreivanje isplativosti trokova i raspodjele budeta u sektoru obrazovanja;
Unapreivanje upravljanja javnim trokovima unutar budetskog ciklusa i unaprijeenja

postojeih mehanizama finansiranja.
Politiki sistem i teritorijalna struktura BiH ini upravu u BiH veoma kompleksnom. Pored
dravnog nivoa, postoje dva entiteta (FBiH i RS), deset kantona u FBiH, 148 opina (84 u
FBiH, 64 u RS) i Brko Distrikt.49
48
Zakonom odreene finansijske obaveze i odgovornosti odreenog organa vlasti.
46

Kompleksnost ove strukture dovodi do brojnih potekoa u odnosu na prikupljanje,

pouzdanost i preciznost finansijskih podataka (vidjeti primjere u Okviru 1 Statistikog
aneksa).
Dodatni problem je vezan za (ne)dostupnost podataka prikupljenih na dravnom nivou.
Teko je izvriti preciznu i pouzdanu kalkulaciju sveukupnih trokova obrazovanja u BiH iz
nekoliko razloga:
Registrirani podaci o privatnim trokovima u obrazovanju nisu bili dostupni;
Nema novijih podataka o trokovima za obrazovanje po domainstvu. Anketa o

ispitivanju ivotnog standarda (LSMS) daje pregled trokova za obrazovanje po
domainstvu samo za 2001. godinu;
Nije mogue pribaviti precizne podatke o ukupnom iznosu sredstava koji se obezbjeuju
iz budeta opina. Ti finansijski tokovi trebaju biti transparentniji kako bi se izbjeglo
preklapanje trokova izmeu opina i ministarstava obrazovanja;
Razmjena informacija izmeu ministarstava obrazovanja i obrazovnih institucija nije

transparentna i koordinirana;
Ne postoje integrirana elektronska baza podataka i informacioni sistem kao podloga za

donoenje odluka koji bi trebali biti izvor ovih i slinih podataka;
Postoje razliite funkcije unutar ministarstava obrazovanje, s obzirom da su ona

nadlena za kulturu, sport i sredstva informiranja (npr. TV, radio, i sl.).
Izvori finansiranja i finansijski tokovi

Politika i teritorijalna podjela uglavnom definira organizaciju i strukturu obrazovnog
sektora u BiH. Takva podjela je prouzrokovala razlike u cijeloj zemlji, bilo na nivou drave,
entiteta, kantona ili Brko Distrikta. Neke razlike su posmatrane u smislu prikupljanja
sredstava, mehanizama distribucije, procedura budetiranja i konano, razvoja specifinih
finansijskih shema u BiH (tabela 35 u Statistikom aneksu).
Sektor obrazovanja se redovito finansira sa razliitih nivoa vlasti (dravnog, entitetskog,
kantonalnog, Brko Distrikta i opinskog), a ti finansijski doprinosi se razlikuju. Kao posljedica
toga, izuzev u Brko Distriktu, administrativne i finansijske obaveze sektora obrazovanja nisu u
nadlenosti jedinstvenog nivoa vlasti koji bi za njih preuzeo punu odgovornost.
Na svim nivoima u BiH nadlenim za obrazovanje uoene su znaajne neproporcionalnosti u
trokovima po ueniku/studentu, tako da podruja sa najveim izdvajanjem plaaju vie
nego dvostruko u odnosu na podruja sa najniim izdvajanjem. Ova razlika se uglavnom,
ali ne i iskljuivo objanjava razlikama u prikupljanju prihoda po glavi stanovnika.
Kantoni izdvajaju vie sredstava za obrazovanje nego za bilo koji drugi sektor. Tokom
2004. godine kantoni su u prosjeku na obrazovanje izdvajali izmeu 25 i 48% budetskih
sredstava. U RS i BD procenat za 2004. godinu je neto nii i iznosi 16,3%, odnosno 12%
(tabela 22 u Statistikom aneksu).
Privatni izvori finansiranja postaju sve vaniji, mada tokovi privatnih finansija nisu transparentni.
Pored toga, nema trajnog praenja potronje na obrazovanje unutar domainstva.
49
Statistiki zavod BiH, januar 2005. godine
47

A) Dravni nivo
Jedino tijelo koje se bavi pitanjima koja se tiu sektora obrazovanja na dravnom nivou je
Ministarstvo civilnih poslova, tako da ne postoje znaajna sredstva koja su usmjerena na
sektor obrazovanja na dravnom nivou.
U skladu sa dravnim Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju, odreeni
resursi se izdvajaju iz dravnog budeta za rad bosanskohercegovakih eksteritorijalnih
kola u inozemstvu.
B) Federacija BiH
Federacija BiH se sastoji od deset kantona. Svaki kanton je uspostavio svoje ministarstvo
obrazovanja, koje je odgovorno za cjelokupni sektor obrazovanja i druga pitanja te prirode
na teritoriji kantona. Ovo ukljuuje aktivnosti izrade budeta i alokaciju finansijskih
sredstava, koji su predmet sporazuma sa ministarstvima finansija.
Pored toga, u skladu sa zakonom, finansiranje obrazovnog sektora je dalje decentralizirano
na nivo opina. Opine izdvajaju relativno mala sredstva za sektor obrazovanja, meutim
to nije svojstveno svim opinama. U nekim kantonima zakonodavstvo obavezuje opine da
finansiraju materijalne trokove, trokove prijevoza i druge trokove u osnovnim kolama.
C) Republika Srpska
U RS su na snazi dosta slini mehanizmi. U RS je obrazovni sektor u nadlenosti jednog
Ministarstva prosvjete, koje ima jasnu organizacionu strukturu i centraliziran pristup u
voenju poslova u ovom sektoru.
U skladu sa odredbama zakona, kole u RS (osnovne i srednje) se mogu finansirati iz
entitetskog budeta, opinskog budeta ili drugih izvora. Gotovo svi trokovi osnovnih kola
u RS su u nadlenosti entiteta, ali su opine odgovorne za materijalne trokove, trokove
prijevoza i druge trokove osnovnih i srednjih kola. Dosta opina takoer dobrovoljno daju
doprinose za druge trokove sektora obrazovanja. Kao i u FBiH, iznosi su razliiti od opine
do opine.
D) Brko Distrikt
Glavna institucija sektora obrazovanja u BD je Odjel za obrazovanje, koji je nadlean za
predkolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje. Institucije visokog obrazovanja u BD su
u nadlenosti Ministarstva prosvjete RS.
Finansijski tokovi su prilino centralizirani i pod nadzorom Odjela za budet i finansije, koji
odobrava prijedlog budeta i raspodjelu finansijskih sredstava u obrazovanju uz dodatno
odobrenje gradonaelnika BD.
48

E) Opine
a) Opine u RS
Openito gledajui, opine u RS imaju veu pravnu nadlenost za obrazovanje nego isti
nivo u Federaciji, jer su odgovorne za materijalne trokove srednjih kola, koji su esto
dosta visoki.
Opinski nivo je 2003. godine potroio 21,26 miliona KM na obrazovanje, to je 7.93% od
njihovog ukupnog budeta. Za 2004. g. je planirano da se potroi 24,5 miliona KM,
odnosno 7.47% od ukupnih trokova.50
Nekoliko opina je potroilo oko 10% budetskih sredstava na obrazovanje, dok veina
malih opina nisu potroile nita. Milii su sa 13,33% na prvom mjestu po troenju na
obrazovanje u 2003. godini, na drugom Banja Luka (10,23%), zatim Berkovii (11,37%),
Gradika (10,25%), Laktai (10,75%), Mrkonji Grad (11,04%), Trebinje (10,26%) i
Vlasenica (12,24%), iji je procenat sredstava izdvojen na obrazovanje preko 10% od
ukupnih budetskih trokova.
Neki od ovih trokova koje su pokrile opine se tiu vie prijevoza nego nastave, mada
granica nije uvijek jasna. Ovo treba imati na umu pri razmatranju gore navedenih
podataka.
b) Opine u FBiH
Po zakonu u nekim kantonima je u nadlenosti opina da finansiraju materijalne trokove
osnovnih kola. Ovo je sluaj u Zapadnohercegovakom kantonu i Kantonu 10. U 2003.
godini u Zapadnohercegovakom kantonu su opine obezbijedile 9.8% od ukupnih javnih
trokova za kole, a u Kantonu 10 7.82%.
U Zeniko-dobojskom kantonu, u kojem opine nemaju pravnu obavezu sudjelovati u
finansiranju obrazovanja, iz opinskih budeta je izdvojeno ukupno 3,6%. Najnii procenat
sredstava izdvojenih iz opinskih budeta za obrazovanje je bio u Bosanskopodrinjskom
kantonu sa 2,2%, a u Unskosanskom kantonu sa samo 1.3%.
Javni trokovi u obrazovanju
Sektor obrazovanja u BiH se uglavnom finansira iz javnih sredstava (iz budeta razliitih
nivoa vlasti) i manjim dijelom iz privatnih izvora (domainstva i drugi izvori). Kako bi se
dolo do uporedive i precizne analize kalkulacija nee obuhvatiti podatke o privatnim
trokovima za obrazovanje s obzirom da za veinu kantona, Brko Distrikt i RS nije mogue
ni doi do tih podataka.
Javni trokovi u obrazovanju e biti analizirani s obzirom na kretanje BNP-a i BNP-u po
glavi stanovnika tokom posljednjih godina (tabela 1). To kretanje pokazuje da je nakon
1999. godine, kada je zabiljeen porast od 10%, u periodu 2000.-2004. godine bio prisutan
kontinuiran porast BNP-a od oko 4%.
50
Izvjetaj OSCE, 2004. g.
49

Tabela 1. Bruto nacionalni proizvod Bosne i Hercegovine

(BNP)
Nominalni BNP
(u milionima KM)
BNP po glavi (u KM)
Stvarni BNP
(stepen rasta u %)
Stanovnitvo (u hiljadama)
1999.
2004.51
2000.
2001.
2002.
2003.
8.990
10.050
10.960
11.650
12.170
2.413
2.658
2.886
3.043
3.151
10,0
5,5
4,5
5,5
3,5
3.725
3.781
3.798
3.828
3.862
12.779
3.280
5,0
3.896
Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine, Meunarodni monetarni fond

Napomena: Bruto nacionalni proizvod je dat prema procjenama CBBH. Broj stanovnitva je dat prema podacima
Statistikog zavoda BiH, osim podataka za 2003. g. koje je dao MMF.
Ukupni javni trokovi su izraunati na osnovu trokova obrazovanja iz opinskih,

kantonalnih, BD, i entitetskih kasa, kao i sa dravnog nivoa (tabela 2).
Tabela 2. Ukupni javni trokovi obrazovanja u BiH (u KM)52
Nivo uprave
2002.
2003.
2004.53
Dravni nivo
Ministarstvo civilnih poslova54
66.539
59.125
76.833
671.531
681.438
1.744.600
20.365.580
21.898.368
24.250.198
13.299.100
8.030.400
6.288.750
150.554.178
152.160.000
168.836.020
43.179.000
6.992.200
78.697.519
62.383.724
4.752.177
39.411.440
37.277.523
19.451.800
120.469.000
10.248.212
31.791.688
639.611.211
48.013.905
7.281.100
94.740.300
64.686.600
5.200.658
36.744.046
46.357.846
21.480.100
134.380.000
11.767.800
36.620.000
690.101.686
56.739.763
8.128.540
109.514.700
66.436.222
5.199.344
44.758.333
49.787.420
21.572.600
147.520.978
12.618.196
42.181.604
765.654.101
Meuentitetski nivo
Agencija za standarde i
ocjenjivanje za FBiH i RS
Entitetski nivo i BD
Brko Distrikt55
FBiH
56
RS
Kantonalni nivo
Una-Sana
Posavina
Tuzla
Zenica-Doboj
Bosna-Podrinje
Srednja Bosna
Hercegovina Neretva
Zapadna Hercegovina
Sarajevo
Kanton 10
Opine57
Ukupno za BiH:
Izvori: Slubena glasila (FBiH, RS, kantonalna, BD), ministarstva finansija, ministarstva obrazovanja, OSCE,
Ministarstvo civilnih poslova BiH
51
52
53
54
55
56
57
Procjena MMF-a, World Economic Outlook, Septembar 2004.

Privatni sektor nije ukljuen.
Veina podataka se odnosi na planirani budet.
Proraun za 1,5 uposlenih koji obavljaju funkcije unutar sektora obrazovanja.
Ukljuujui iznos za kapitalne investicije iz posebne budetske stavke Vladinog prorauna.
Samo za trokove zabiljeene na federalnom nivou iskljuujui kantonalne trokove.
Sve opine u FBiH i RS.
50

Kretanja trokova obrazovanja pokazuju nominalni porast tokom protekle tri godine u periodu 2002.2004.godine (grafikon 1). Nominalni porast trokova obrazovanja od 7,8% je zabiljeen u 2003. godini,
a u 2004. godini 11%, to u poreenju sa prethodnom godinom predstavlja znaajan porast.
Grafikon 1.
Ukupni javni trokovi na obrazovanje u BiH
766
800
750
(miliona KM)
690
700
640
650
600
550
2002
2003
2004
(godina)
Ukupni iznos javnih trokova u 2002. godini je bio 5,5%, u 2003. oko 5,7%, dok je u 2004.
godini iznosio oko 6,0 % od bruto nacionalnog proizvoda (tabela 3).
Tabela 3. Ukupni javni trokovi obrazovanja u odnosu na BNP (u milionima KM)

Ukupni javni trokovi obrazovanja
Udio ukupnih javnih trokova
obrazovanja u GDP-u (%)
2002.
2003.
2004.
11.650
12.170
640
690
766
5,5
5,7
6,0
12.779
Izvor I: Centralna banka Bosne i Hercegovine, Meunarodni monetarni fond

Izvor II: Slubena glasila (FBiH, RS, kantonalna, BD), ministarstva finansija, ministarstva obrazovanja, Statistiki
zavod BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH
Ako pogledamo koliki procenat ukupnog BNP-a je potroen na obrazovanje, primjeuje se

da je u poreenju 2003. sa 2002. godinom poveanje 0,2%, dok je poveanje u 2004. u
odnosu na 2003. godinu 0,3%.
Na osnovu navedenog moe se zakljuiti da uprkos nominalnom rastu ukupnih javnih
trokova, stvani porast u odnosu na BNP je prilino nizak. Meutim, podaci o procentu
ukupnih javnih trokova obrazovanja u BNP-u ne daju jasnu sliku o finansijskim tokovima
unutar sektora, i to je glavni razlog zato su podaci nazvani ukupnim javnim trokovima
obrazovanja. Struktura ukupnih javnih trokova obrazovanja je predstavljena u sljedeoj
tabeli (tabela 4).
51

Tabela 4. Struktura ukupnih javnih trokova u obrazovanju (u milionima KM)
Javna uprava58
Obrazovne institucije59
Ukupni trokovi
2002.
21,0
619,0
640,0
3,3%
96,7%
100,0%
2003.
22,3
667,7
690,0
3,2%
96,8%
100,0%
2004.
29,0
737,0
766,0
3,9%
96,1%
100,0%
Izvori: Slubena glasila (FBiH, RS, kantonalna, BD), ministarstva finansija, ministarstva obrazovanja
Jedan od glavnih razloga ovog kretanja bi mogao biti nagli razvoj privatnog obrazovnog
sektora, koji nije dio javnog sistema finansiranja ili predmet finansijskog nadzora, tako da
nema pouzdanih podataka o trokovima u ovoj oblasti.
S druge strane, zbog nedovoljne transparentnosti i nedovoljno razvijenog sistema
finansijskog razvoja treba imati na umu da podaci o materijalnim trokovima i kapitalnim
investicijama koje se finansiraju iz opinskih budeta ili drugih izvora (donacija, grantova,
itd.) nisu potpuno precizni.
Privatni trokovi obrazovanja
Jedini izvor informacija vezano za privatne trokove obrazovanja je Anketa o ispitivanju
ivotnog standarda (LSMS). Ona prua podatke o tome koliko se novaca u jednom
domainstvu troilo na obrazovanje u 2001. godini. Prema LSMS podacima, prosjeni
trokovi jednog domainstva u toku 2001. godine su iznosili ukupno 11.571 KM. Najvei
dio toga su trokovi ishrane 37% i smjetaja 36%. Od toga je na obrazovanje izdvajano
2,1% ili 241KM po domainstvu.60
Analiza predstavlja podatke o prosjenim trokovima domainstva na obrazovanje u 2001.
godini po jednom ueniku/studentu od ukupnog broja upisanih uenika/studenata
odreene dobne skupine (tabela 20, Statistiki aneks). Imajui na umu da oko 72%
odgovarajue dobne skupine u FBiH i 66% u RS nisu prijavili nikakve trokove na
obrazovanje, ove podatke treba uzeti sa rezervom. Pouzdaniji podaci bi bili oni koji se
odnose na trokove domainstva na obrazovanje u 2001. godini po potroau
ueniku/studentu sa nekim prijavljenim trokovima (tabela 21, Statistiki aneks).
Podaci ukazuju na znatne razlike u potronji na obrazovanje u entitetima samo kada je u pitanju
visoko obrazovanje. U RS ovi troovi iznose 1.322 KM, a u FBiH 897 KM, to je za oko 32% nie.
Razlike su jo vee kada se posmatraju razliiti nivoi obrazovanja: u FBiH se na osnovno obrazovanje
troilo 257 KM, srednje 381 KM i visoko 897 KM, a u RS na osnovno 257 KM, srednje 379 KM i visoko
1.322 KM. LSMS pokazuje da domainstva koja su iznad granice siromatva (u tabelama navedena
kao nesiromana) troe vie na obrazovanje, u prosjeku za oko treinu vie nego domainstva na
granici siromatva (u tabelama siromana).
Ono to ovdje treba naglasiti je nejednakost pristupa srednjem, a pogotovo visokom,
obrazovanju za uenike/studente u dijelovima zemlje gdje nema obrazovnih ustanova. Te
su razlike posljedica budetskih sposobnosti, nivoa ekonomskog razvoja entiteta i kantona,
ili razlike u procentu ulaganja u obrazovanje u ukupnim trokovima. Osim toga, te razlike u
trokovima obrazovanja u entitetima bi mogle biti i posljedica razlika u dobnoj strukturi
stanovnitva, ekonomskom razvoju, razvijenosti obrazovne mree, itd. Meutim, postojanje
ovih razlika moe imati ozbiljne posljedice u dostupnosti obrazovanja djeci iz razliitih
dijelova BiH i bitan izvor budue neravnopravnosti.
58
59
60
Ministarstvo civilnih poslova, ministarstvaobrazovanja, pedagoki zavodi, Zavod za kolstvo, ASO

Osnovno, srednje, visoko obrazovanje ukljuujui grantove za sve nivoe obrazovanja.
Podaci LSMS-a, 2001. g.
52

Trokovi javne uprave u obrazovanju

Trokovi javne uprave se odnose na trokove ministarstava obrazovanja, pedagokih
zavoda, Zavoda za kolstvo, Ministarstva civilnih poslova, ASO i Odjela za obrazovanje u
BD (tabela 5). Ukupni trokovi javne uprave u obrazovanju predstavljaju veoma mali dio
BNP-a (oko 0,2%), ali vano je primjetiti konstantan porast u periodu 2000.-2004. godine
od 0,18% do 0,23% (tabela 25, Statistiki aneks).
Tabela 5. Trokovi javne uprave u sektoru obrazovanja (u KM)
2002.
2003.
2004.61
66.539
59.125
76.833
Agencija za standarde i ocjenjivanje za FBiH i RS

Ministarstva entitetskog nivoa i Brko Distrikta
671.531
681.438
1.744.600
Brko Distrikt
819.377
841.966
863.218
1.685.438
1.049.682
2.019.149
RS
7.212.109
10.359.501
12.075.531
Ukupno:
9.716.924
12.251.149
14.957.898
Posavski
Tuzlanski
Zeniko-dobojski
Bosansko-podrinjski
Srednjobosanski
Hercegovako-neretvanski
Zapadnohercegovaki
Sarajevski63
Kanton 10
Ukupno:
2.124.450
150.900
554.382
2.235.147
175.476
74.438
610.140
739.300
1.809.000
154.391
8.627.624
1.504.090
138.900
644.700
406.400
149.511
319.866
1.763.200
460.800
1.723.741
217.400
7.328.608
772.242
167.300
744.000
593.500
242.000
498.596
2.438.800
526.000
3.473.368
249.799
9.705.605
Pedagoki zavodi i Zavod za kolstvo

RS
Unsko-sanski
Tuzlanski
Zeniko-dobojski
Bosansko-podrinjski
Herzegovako-neretvanski
Zavod za kolstvo64
Ukupno:
UKUPNO:
1.042.015
135.100
326.435
267.021
12.203
150.000
0
1.932.774
21.015.392
1.052.576
192.365
256.117
268.000
12.223
203.040
0
1.984.321
22.304.641
1.142.650
244.488
284.200
255.588
3.064
202.800
375.486
2.508.276
28.993.212
Ministarstva obrazovanja i pedagoki zavodi

Dravni nivo
Ministarstvo civilnih poslova
Meuentitetski nivo
FBiH
62
Kantonalna ministarstva
Unsko-sanski
Izvor: Slubena glasila (FBiH, RS, kantonalni, BD), pedagoki zavodi, Ministarstvo civilnih poslova BiH
61
62
63
64
Veina podataka se odnose na planirani budet.

Samo za trokove zabiljeene na federalnom nivou bez kantonalnih trokova.
Ukljuujui pedagoki zavod.
Zvanino uspostavljen 2004. g.
53

U 2004. godini, najvei dio ovih trokova se odnosi na ministarstva i Odjel za obrazovanje
BD (oko 85%), drugi vei dio se odnosi na pedagoke zavode (oko 9%) i trei se odnosi na
ASO (6%) (grafikon 2).
Grafikon 2.
Struktura trokova javne uprave u 2004. g.
Pedagoki
zavodi 9%
ASO 6%
Ministarstva 85%
Izvor: Slubena glasila (FBiH, RS, kantonalni, BD), pedagoki zavodi, Ministarstvo civilnih poslova BiH
U protekle tri godine, cjelokupni javni trokovi sektora obrazovanja u BiH su se poveali sa
640 miliona KM na 766 miliona KM u 2004. godini (ukupno za FBiH, RS, kantone i Brko
Distrikt bez trokova za kulturu i sport vidjeti tabelu 2). Funkcionalni pregled je utvrdio
da se dio trokova koji se odnosi na javnu upravu kretao od oko 21 milion KM u 2001.
godini do 29 miliona KM u 2004. (tabela 6).
Tabela 6. Omjer trokova javne uprave u odnosu na ukupne trokove sektora
obrazovanja (u milionima KM)
Ukupni trokovi za
obrazovanje
Ukupni trokovi javne
uprave u obrazovanju
Omjer trokova javne
uprave sektora obrazovanja
u ukupnim trokovima
2002.
2003.
2004.
640
690
766
21,0
22,3
29,0
3,3%
3,2%
3,8%
Izvor: Slubena glasila (FBiH, RS, kantonalni, BD), ministarstva finansija, ministarstva obrazovanja, Ministarstvo
civilnih poslova BiH, pedagoki zavodi
Ukoliko uporedimo prosjeno godinje poveanje trokova javne uprave sa prosjenim

godinjim poveanjem ukupnih javnih trokova obrazovanja u istom periodu, primjeuje se
da nakon gotovo proporcionalnog poveanja u 2003. godini - 6,2% i 7,8% - trokovi javne
uprave biljee znaajan porast u 2004. godini u odnosu na ukupne trokove u obrazovanju
30% i 11% respektivno (grafikon 3).
54

Grafikon 3.
Kretanje javne uprave i ukupnih javnih trokova u

obrazovanju u periodu 2002-2004. g.
40.0%
20.0%
0.0%
2002
2003
2004
Javna uprava
0.0%
6.2%
30.0%
Ukupni javni
trokovi
obrazovanja
0.0%
7.8%
11.0%
Izvor: Slubena glasila (FBiH, RS, kantonalni, BD), ministarstva finansija, ministarstva obrazovanja, Ministarstvo
civilnih poslova BiH, pedagoki zavodi
Uprkos relativno niskom omjeru trokova javne uprave u BNP-u i ukupnih trokova obrazovanja, a
s obzirom na konstantni i veoma znaajni porast u 2004. godini, odreeni koraci u smislu
racionalizacije trokova javne uprave bi se trebali poduzeti, ali fokus bi trebao biti na racionalizaciji
u okviru obrazovnih institucija (kola, univerziteta, itd.). Ove mjere bi trebale biti sljedee:
Prilagoditi broj nenastavnog kadra u odnosu na stvarne potrebe;
Ujediniti srodne srednje kole smjetene pod istim krovom (to bi dovelo do znatnog
smanjenja nenastavnog kadra i materijalnih trokova).
Analiza provedena u Tuzlanskom kantonu je pokazala da bi ovo samo u toku jedne godine
dovelo do utede od 2 miliona KM, odnosno 2,5% sredstava trenutno odvojenih za
obrazovanje u 2002. godini.65
Struktura trokova u odnosu na nivo obrazovanja
eme prikupljanja i distribucije sredstava za razliite nivoe obrazovanja su sline u oba entiteta i BD,
ali izmeu razliitih nivoa obrazovanja postoje znatne razlike u finansiranju i odnosu privatnih i javnih
izvora finansija. Pored toga, postoje zajedniki trokovi za predkolski odgoj i osnovno obrazovanje u
Brko Distriktu i nekim kantonima to dodatno uslonjava izraunavanje i podjelu izvora finansiranja
razliitih nivoa obrazovanja. U skladu s tim, podaci o trokovima na razliitim nivoima obrazovanja e
biti predstavljeni samo za osnovno, srednje i visoko obrazovanje (tabela 7).
Tabela 7. Struktura javnih trokova obrazovanja prema nivoima obrazovanja
Trokovi prema nivou obrazovanja
Osnovno
Srednje
Visoko
Ukupno:
2002.
2003.
2004.
306.448.354
155.076.854
85.046.007
546.571.215
329.528.215
172.084.045
100.358.349
601.970.609
371.953.268
190.932.492
115.171.011
678.056.771
Izvor: Slubena glasila (FBiH, RS, kantonalni, BD), ministarstva finansija, ministarstva obrazovanja
65
Izvjetaj Svjetske banke, 2003. godine
55

Predkolski odgoj i jedan dio visokog obrazovanja se finansiraju iz privatnih, a osnovno i

srednje uglavnom iz javnih izvora. Struktura javnih trokova u nastavi je za sve tri
navedene godine skoro identina (grafikon 4).
Grafikon 4.
Struktura javnih trokova u obrazovnom procesu
60%
56%
55%
55%
50%
40%
30%
20%
28%
16%
28%
17%
28%
17%
VISOKO
SREDNJE
OSNOVNO
10%
0%
2002
2003
2004
a) Predkolski odgoj u BiH nije obavezan, tako da su privatne ustanove najzastupljenije na

ovom nivou obrazovanja. Predkolski odgoj gotovo u potpunosti funkcionira u urbanim
dijelovima zemlje. Prema miljenju veine, osnovna uloga predkolskih ustanova je dnevni
boravak djece, a ne neka vrsta obrazovanja. Prema LSMS-u u 2001. godini samo oko 4,4%
djece od 0-6 godina u BiH je bilo obuhvaeno predkolskim odgojem.
U oba entiteta predkolski odgoj je uglavnom organiziran na opinskom nivou, izuzev u
Unskosanskom i Srajevskom kantonu i Brko Distriktu. Javni fondovi pokrivaju mali dio
trokova ovih ustanova 12,8% u Sarajevskom, 33% u Tuzlanskom kantonu, odnosno
48% od ukupnih trokova predkolskog odgoja u Banjoj Luci.66 Preostali dio trokova,
najveim dijelom, finansiraju roditelji, a dijelom ustanove od prikupljenih sredstava ili iz
donacija.
b) Osnovno obrazovanje je obavezno na cijeloj teritoriji BiH. Nedavno je produeno na
devet umjesto dosadanjih osam godina, to je utjecalo na ukupne trokove osnovnog
obrazovanja i na procenat sredstava iz ukupnog budeta (tabela 8).
66
Izvjetaj Svjetske banke, 2003.
56

Tabela 8. Ukupni javni trokovi u osnovnom obrazovanju (u KM)67

Nivo uprave
Brko Distrikt
2002.
10.945.029
2003.
11.335.480
2004.
14.362.448
FBiH68
150.000
201.000
250.000
RS
82.577.000
85.375.075
102.694.726
Kantoni
Unsko-sanski
Posavski
Tuzlanski
Zeniko-dobojski
Bosansko-podrinjski
Nivo uprave
Srednjobosanski
Zapadnohercegovaki
Sarajevski
Kanton 10
Ukupno:
22.503.950
4.247.700
44.779.694
34.420.331
2.803.494
2002.
21.196.852
19.799.413
11.610.000
44.975.000
6.439.891
306.448.354
24.795.950
4.621.800
48.795.800
35.847.558
2.997.148
2003.
21.987.310
23.599.579
12.643.473
50.101.542
7.226.500
329.528.215
29.797.837
5.207.740
52.503.200
36.688.333
3.048.380
2004.
25.745.790
25.333.000
13.009.900
55.594.003
7.717.911
371.953.268
Finansiranje osnovnog obrazovanja se vri sa centralnog nivoa u Republici Srpskoj i Brko

Distriktu, i uglavnom sa kantonalnog nivoa u FBiH. Izuzetak je finansiranje materijalnih
trokova, trokova prijevoza i drugih trokova (npr. takmienja, stipednije, i sl.) u
osnovnim kolama u RS i nekim osnovnim kolama u kantonima u FBiH, koji su u
djelominoj nadlenosti opina.
67
Finansijska sredstva opina nisu ukljuena s obzirom na ne postojanje dosljednih baza podataka sa objedinjenim
podacima.
68
Samo za trokove zabiljeene na federalnom nivou ne raunajui kantonalne trokove.
57

c) Srednje obrazovanje
Finansiranje srednjeg obrazovanja se vri sa centralnog nivoa u Republici Srpskoj i Brko
Distriktu, i uglavnom sa kantonalnog nivoa u FBiH. Izuzetak je finansiranje materijalnih
trokova u srednjim kolama u RS, koje je u nadlenosti opina. Tokom posljednje tri
godine (2002.-2004. godina), ukupni trokovi u srednjem obrazovanju su se poveavali u
prosjeku za 11% godinje (tabela 9).
Tabela 9. Ukupni javni trokovi u srednjem obrazovanju (u KM)69
Nivo uprave
Brko Distrikt
2002.
7.539.557
2003.
7.329.213
2004.70
8.929.532
FBiH71
350.000
247.000
326.550
RS
29.365.000
30.211.535
35.124.580
Kantoni
Unsko-sanski
Posavski
Tuzlanski
Zeniko-dobojski
Bosansko-podrinjski
Srednjobosanski
Zapadnohercegovaki
Sarajevski
Kanton 10
Ukupno:
12.155.100
2.023.600
20.667.094
17.458.757
1.597.242
11.690.960
11.746.040
4.190.900
32.943.000
3.349.604
155.076.854
13.821.400
2.040.400
23.505.800
19.335.015
1.676.776
12.226.870
14.088.467
5.482.800
38.355.169
3.763.600
172.084.045
15.710.424
2.218.500
27.807.000
20.527.906
1.625.900
12.788.275
14.523.620
5.641.700
41.828.007
3.880.498
190.932.492
69
Finansijska sredstva opina nisu ukljuena s obzirom na ne postojanje dosljednih baza podataka sa objedinjenim
podacima.
70
71
Samo za trokove zabiljeene na federalnom nivou ne raunajui kantonalne trokove.
58

d) Visoko obrazovanje
Glavna karakteristika postojeeg modela finansiranja visokog obrazovanja je netransparentnost.
Ministarstva pokrivaju puni iznos trokova na plae i dodatke (univerziteti u Tuzli i Banja Luci), ili
barem njihov vei dio (Univerzitet u Sarajevu), kao i neznatan dio materijalnih trokova. U ukupnim
prihodima univerziteta, javni prihodi ine 48% na Mostarskom, 59% na Sarajevskom i 72% na
Tuzlanskom univerzitetu.72 U periodu 2002.-2004. godine ukupni javni trokovi za visoko
obrazovanje u BiH su se poveavali (tabela 10).
Tabela 10. Ukupni javni trokovi u visokom obrazovanju (u KM)
Nivo uprave
2002.
2003.
Brko Distrikt
0
0
2004.73
0
FBiH74
1.000.000
1.038.000
927.000
RS
21.048.000
22.565.722
26.364.520
Kantoni
Unsko-sanski
Posavski
Tuzlanski
Zeniko-dobojski
Bosansko-podrinjski
Srednjobosanski
Zapadnohercegovaki
Sarajevski
Kanton 10
Ukupno:
4.647.200
400.000
12.193.415
2.148.462
0
2.000.000
5.121.930
1.800.000
34.242.000
445.000
85.046.007
5.720.500
300.000
20.697.900
2.577.627
0
2.000.000
6.906.600
1.800.000
36.252.000
500.000
100.358.349
6.596.696
350.000
27.685.700
3.567.095
0
2.800.000
6.580.000
1.800.000
37.900.000
600.000
115.171.011
Univerziteti primaju znatna sredstva iz privatnih izvora finansiranja, koja se kreu od oko
26% od ukupnih sredstava Univerziteta u Tuzli, do oko 47% sredstava Univerziteta u
Mostaru.75 Privatni izvori finansiranja su sljedei:
upisnine za redovne studente

kolarine za vanredne studente
kolarine za studente uporednih studija, koji imaju ista prava kao i redovni s tim to
trebaju sami pokriti trokove kolarine,
kolarine za strane studente
naknade za postdiplomske studije
naknade za ispite
sredstva steena na osnovu nauno-istraivakog rada.
Ostali univerziteti u FBiH primaju sredstva iz drugih kantona samo u sluaju kada se nastava
obavlja na teritoriji tih kantona. To predstavlja problem, pogotovo u sluaju Sarajevskog
univerziteta, gdje oko 40% studenata dolazi iz drugih kantona. Drugi problem, koji se tie javnih
prihoda, potie od injenice da se obraun sredstava vri na osnovu broja studenata koji po prvi
put upisuju godinu, dok procenat studenata koji obnavljaju godinu na Univerzitetu u Sarajevu (koji
je jedini dostavio ovu vrstu podataka) ine 34% od ukupnog broja. To utjee na iznos stvarnog
jedininog troka visokog obrazovanja po studentu.
72
73
74
75

Samo za trokove zabiljeene na federalnom nivou ne raunajui kantonalne trokove
Izvjetaj Svjetsje banke, 2003. g.
59

Materijalni trokovi se gotovo u potpunosti finansiraju iz prihoda visokokolskih ustanova.

Imajui na umu da je svaki fakultet ili akademija posebno pravno lice, informacije o ovim
trokovima nisu dostupne ministarstvima obrazovanja niti univerzitetima.
Kljune karakteristike finansiranja obrazovanja u BiH
Sljedei dio prua analizu kljunih karakteristika javnog finansiranja obrazovanja u BiH sa
posebnim naglaskom na budetiranje, efikasnost, efektivnost i odrivost.
Budetiranje
Entiteti, kantoni i Brko Distrikt imaju punu nadlenost nad sektorom obrazovanja, tako da
moemo rei da postoji 13 obrazovnih podsistema u BiH. U smislu finansiranja i alokacije
finansijskih sredstava postoji 13 zasebnih budeta za obrazovanje u BiH dva na
entitetskom nivou, jedan u BD, i deset kantonalnih. Iznos sredstava alociranih iz dravnog
budeta je gotovo neznatan jer je u 2004. godini bio ispod 80.000 KM koje su iskljuivo bile
namjenjene za javnu upravu u obrazovanju.
Sva ministarstva za obrazovanje vre planiranje aktivnosti na jednogodinjoj osnovi. Nema
sistematskog stratekog budetiranja koje bi se ticalo srednjoronih i dugoronih
ciljeva
koji
trae
srednjorono
i
dugorono
finansijsko
planiranje
(makroekonomija). Aktivnosti vezane za to nisu detaljne u smislu potrebnih ljudskih i
materijalnih resursa. Ovo ima za posljedicu da je adekvatno odreivanje cijene aktivnosti
onemogueno radi nedostatka pouzdanog osnova za planiranje trokova. Osim toga, ne
postoji koherentna dokumentacija na osnovu koje bi se moglo vidjeti kako se trokovi
odreuju, i koja bi pomogla donosiocima odluka da izvuku vane zakljuke i preduzmu
korake ispravljanja eventualnih nepravilnosti. To u krajnjoj liniji dovodi do zakljuka da se
budeti pripremaju samo na osnovu prologodinjeg budeta tj. samo ukljuivanjem novih
ili uveavanjem postojeih stavki za odreeni procenat.
Procedura planiranja budeta bi se trebala vriti u skladu sa opim direktivama
ministarstava finansija poput:
Odreeni rokovi u okviru kojih bi ministarstvo za obrazovanje trebalo podnijeti/revidirati

plan budetskih potraivanja;
Opa ogranienja vezano za predloene iznose pojedinanih stavki budeta (na primjer
bruto plae bi trebale ostati na nivou prologodinjih, materijalni trokovi se ne smiju
uveati preko odreenih procenata, itd.);
Osnovne instrukcije o formuliranju analitikih tehnika budetiranja i ogranienja koja ne
dopiru do krajnjih korisnika uz objanjenje tih ogranienja.
Imajui gore navedeno na umu, moe se doi do zakljuka da ministarstva obrazovanja

procjenjuju budetska potraivanja za jednogodinji period na osnovu instrukcija koje
dobiju od ministarstava finansija, i vrlo ogranienih ulaznih informacija od operativnih
menadera koje se malo ili nimalo baziraju na planovima aktivnosti i koje nisu zasnovane
na prethodno provedenoj strunoj analizi trokova. Posljedica procesa budetiranja prema
ovakvim kriterijama je slab budet sa minimalnom finansijskom opravdanou pred
ministarstvom finansija. Nije primjeeno da postoji praksa izrade devolviranih budeta koji
jasno identificiraju trenutne procese i aktivnosti provedene u skladu sa ukupnim budetom
ministarstva obrazovanja.
Jo uvijek je u upotrebi stari sistem zasnovan na broju nastavnika i asova. Formula koja
se koristi za odreivanje kolskih budeta u oba entiteta se bazira na pedagokim
60

standardima. Pedagoki standardi definiraju broj uenika, broj i veliinu odjeljenja, broj i
strukturu nastavnog osoblja, normu asova, administrativno ili pomono osoblje, veliinu
kole i pojedinane uionice. Ova formula ne uzima u obzir postignute rezultate i upravi
kole ne omoguava upravljanje sredstvima, to bi moglo poveati efikasnost.
Plae se obraunavaju prema osnovici, koja se kree od 85 do 130 KM u FBiH, u zavisnosti
od kantona76, i 82 KM u RS, sa dodatkom koeficijenta koji zavisi od profesije i nivoa
obrazovanja nastavnika. Pored norme asova, nivoa obrazovanja i osnovice, plaa zavisi i
od godina staa, dok rezultati nastavnikog rada nemaju nikakvog utjecaja. Pored plaa,
kantoni u FBiH i centralna vlada u RS finansiraju dodatke poput toplog obroka i prijevoza do
posla. Ovi se dodaci raunaju razliito u svakom kantonu, kao i u RS.
Najvea razlika meu kantonima/entitetima lei u finansiranju materijalnih trokova. Ovdje je
problem izraunati koji je nivo odgovoran za finansiranje, budui da su osnivai kola opine, dok
su kantoni, odnosno RS, nadleni za zapoljavanje i otputanje radnika. Dio materijalnih trokova
srednjih kola u RS i osnovnih kola u nekim kantonima se finansiraju iz opinskih budeta.
U nekim kantonima materijalni trokovi se pokrivaju na osnovu faktura ili fakturiranih iznosa
odreenih na osnovu podataka iz prethodnog perioda. U veem broju kantona visina sredstava
za finansiranje materijalnih trokova se odreuje na osnovu odreenog procenta ukupnog iznosa
za bruto plae. Bez obzira na to koji se sistem finansiranja materijalnih trokova koristi, iznosi u
cijeloj BiH su vrlo niski, i u praksi ovise o dostupnim budetskim sredstvima.
Trokovi amortizacije se uope ne finansiraju. Meutim, nabavku opreme finansiraju same
ustanove iz svojih prihoda. U Sarajevskom kantonu prihodi ine 5,6% ukupnih trokova
osnovnih i 11,6% ukupnih trokova srednjih kola.77
Kapitalne insvesticije se najveim dijelom finansiraju iz inostranih donacija, mada to to se
ne pokrivaju trokovi amortizacije ugroava sve do sada uloene investicije i umanjuje
znaaj inostrane pomoi. Za oekivati je da se u budunosti iznos inostrane pomoi smanji,
tako da e i ovu stavku trebati ukljuiti u budet.
Budetiranje moderne uprave se mijenja sa tradicionalnog sistema raunanja uloga ka
kategoriji trokova/prihoda/rezultata. Budetiranje je strateko sredstvo koje izraava
strategije i aktivnosti brojanim vrijednostima, ali i sredstvo motivacije koji vee resurse za
ciljeve koji se ele postii.
Proces budetiranja bi trebao obuhvatiti ope principe najbolje prakse budetiranja, kao to su:
Budetiranje je trajan ciklus planiranja finansijskih resursa;
Budetiranje se mijenja iz tradicionalnog razmiljanja na osnovu uloga u smjeru

trokovi/prihodi/rezultati;
Alokacija resursa je jasno vezana za rezultate/aktivnosti i ciljeve;
Budetiranje je proces konsultacija u kojem se pregovara o suprotstavljenim ciljevima;
Budetiranje se koristi kao instrument srednjoronog i dugoronog planiranja;
Kontinuirano treba imati u vidu principe efektivnosti, efikasnosti i finansijskog balansa.
76
77
Osnova u kantonu je podlona promjenama, u zavisnosti od dostupnih trokova.

61

Efikasnost i efektivnost
Standardi zajedniki svim nivoima sistema obrazovanja u BiH su glavni uzrok neefikasne
potronje sredstava.
a) Osnovno obrazovanje
Meu entitetima je evidentna razlika u veliini osnovnih kola. Dok kole u RS imaju u
prosjeku 157 uenika, u FBiH taj broj iznosi 221.78
Osim toga, postoje i razlike meu kantonima u FBiH, tako je npr. u Sarajevskom kantonu
prosjean broj uenika po osnovnoj koli 454, a u Kantonu 10 samo 113. Prosjena
veliina odjeljenja je 25 uenika u RS i 24 u FBiH, s tim to prosjeno odjeljenje u
Sarajevskom kantonu ima 36, a u Bosansko-podrinjskom 20 uenika. Najvei problem
predstavljaju kole u ruralnim dijelovima, gdje se nastava organizira u kombiniranim
odjeljenjima, sa prosjeno po 17 uenika. Ova relativno mala veliina osnovnih kola i
odjeljenja u njima je vana sa aspekta jedininih trokova obrazovanja i zbog toga to
ostavlja dovoljno prostora za racionalizaciju trokova.
Na primjer, u Bosansko-podrinjskom kantonu, gdje preovladavaju ruralna podruja,
prosjeno odjeljenje ima 20 uenika, a postoje i kole gdje u razredu ima samo 12 uenika,
dok u prosjenoj koli ima 173 uenika. Kao rezultat ove rascjepkanosti, jedinini trokovi u
osnovnom obrazovanju ovog kantona iznose 1248 KM. S druge strane, u Tuzlanskom
kantonu, sa prosjekom od 255 uenika u koli i prosjenom veliinom odjeljenja sa 25
uenika, jedinini trokovi osnovnog obrazovanja su 774 KM.
b) Srednje obrazovanje
U samom Sarajevskom kantonu je zastupljeno 80 razliitih obrazovnih usmjerenja79 u
srednjim kolama. Ti profili se ne planiraju u skladu sa potrebama privrede, niti kao
odgovor na trenutne zahtjeve trita rada. Zato bi bilo neophodno racionalizirati i
restruktuirati obrazovne profile u skladu sa potrebama nove ekonomske stvarnosti.
Nasuprot osnovnim kolama, prosjena srednja kola u RS ima 597 uenika, a u FBiH 568.
Meutim, u FBiH prosjeno odjeljenje ima 28 uenika, to je malo vie nego u osnovnom
obrazovanju.
c) Visoko obrazovanje
U Bosni i Hercegovini radi osam univerziteta, est u FBiH i dva u RS. Prosjena veliina
fakulteta je 763 studenta za FBiH i 667 za RS. Izuzetak su fakulteti Sarajevskog
univerziteta, koji je najvei u BiH, sa prosjenom veliinom fakulteta sa 1032 studenta.
Prosjena veliina fakulteta Banjalukog univerziteta je 844, a Univerziteta u Istonom
Sarajevu 500 studenata.80
injenica da u zemlji radi toliko univerziteta, i toliko veliki broj fakulteta u okviru jednog
univerziteta, vodi do male prosjene veliine fakulteta, to rezultira neracionalnom
organizacijom visokog obrazovanja. Iz ovog problema proistiu mnogi drugi, npr.
nezadovoljavajui kvalitet studija, potekoe sa finansijskom odrivosti univerziteta, itd.
78
79
80
Prosjena matina kola u FBiH ima 584, a u RS 578 uenika.

Usmjereno obrazovanje ukljuuje etverogodinje tehnike i trogodinje strune kole.
Izvjetaj Svjetske banke, 2003. godina.
62

Prosjena veliina fakulteta ili kole je u vezi sa potrebom za administrativnim i tahnikim

osobljem, to moe poveati trokove i ugroziti cjelokupnu efikasnost. Mala prosjena veliina
studijske grupe uveava broj potrebnih nastavnika, to nepovoljno utjee na ukupne trokove
sektora. Zbog svega toga nije mogue koristiti ekonomiju velikih razmjera.
Odrivost
Trenutni finansijski mehanizmi finasiranja obrazovnog sistema su dugorono neodrivi. Oni se
fokusiraju na podmirivanje plaa i dodataka, zanemarujui ostale trokove kola, to umanjuje i
dovodi u pitanje kvalitet obrazovanja. Neki od moguih razloga za ovo su sljedei:
Trokovi amortizacije se uope ne finansiraju, a i mali iznos sredstava se namjenjuje za

kapitalne investicije. Nemogunost finansiranja amortizacije ugroava sva dosadanja
ulaganja, umanjujui efekte meunarodne pomoi.
Nabavka opreme, ako uope i postoji, se uglavnom finansira iz prihoda obrazovnih
ustanova.
Sredstva za kapitalne investicije su uglavnom obezbjeivale meunarodne donacije. U situaciji
konstantnog nedostatka finansijskih sredstava, prioritet se daje isplati plaa i dodataka.
Materijalni trokovi se pokrivaju preostalim dijelom sredstava i najee ovaj iznos nije
dovoljan za podmirenje operativnih i potreba odravanja obrazovnih ustanova. Kako se
smanjuje priliv meunarodnih donacija, trokovi popravke i odravanja e uglavnom
postati odgovornost lokalnih vlasti, posebno zbog provoenja nedovoljnih aktivnosti na
odravanju i na neobezbijeivanju amortizacije.
Trokovi plaa i dodataka ptredstavljaju najveu stavku budeta u okviru trokova
obrazovanja bez obzira o kojem nivou obrazovanja se radi (tabela 12). Tabela sadri
podatke samo za neke nivoe vlasti (RS, Sarajevski, Zeniko-dobojski kanton) koji
finansiraju sva tri nivoa obrazovanja.
Tabela 12. Strukutra budeta obrazovnih ustanova u 2003. g. (%)

Republika Srpska
81
Plae i dodaci
Kapitalne investicije
Ostali trokovi82
Ukupno:
Sarajevski kanton
Plae i dodaci
Ostali trokovi
Ukupno:
Zeniko-dobojski kanton
Plae i dodaci
Ostali trokovi
Ukupno:
Osnovno
90,2
0,01
9,79
100
Srednje
94,7
0,03
5,27
100
Visoko
57,1
5,3
37,6
100
Osnovno
80,0
1,9
18,1
100
Srednje
74,7
3,3
22,0
100
Visoko
77,2
0
22,8
100
Osnovno
90,6
0
9,4
100
Srednje
86,3
0
15,7
100
Visoko
59,5
0
40,5
100
81
82
Ukljuujui doprinose koje plaa poslodavac.

Robe, usluge i grantovi.
63

Ukoliko se uporede podaci za razliite nivoe obrazovanja, predstavljeni u tabeli 12, moe se
primjetiti da se u Zeniko-dobojskom kantonu za kapitalne investicije uope ne izdvajaju
sredstva iz budeta, dok se u RS i Sarajevskom kantonu izdvajaju veoma mali iznosi za
neke nivoe obrazovanja. Osnovno obrazloenje za ovo koje pruaju predstavnici obrazovnih
ustanova je nedostatak sredstava, te su oni primorani da vre ustupke. Nadlene vlasti
mogu dodijeliti samo skromne iznose za ove trokove, to se u znaajnoj mjeri odraava na
kvallitet obrazovanja. Plae i dodaci predstavljaju najvei dio budeta koji se kree od 5577% za visoko, 75-95% za srednje i 80-91% za osnovno obrazovanje.
Ako posmatramo dugoronu odrivost, potrebno je imati u vidu nedavno uvedeno
devetogodinje osnovno obrazovanje i postojeu reformu obrazovanja koja zahtijeva
znaajna dodatna sredstva za novu opremu i struno usavravanje. S obzirom da se prihodi
od poreza nee naglo poveati u znaajnoj mjeri nego e se to desiti postupno, male su
mogunosti za dobijanje dodatnih sredstava. Zakljuuje se da se samo kroz racionalizaciju
sadanjeg sistema i adekvatnu preraspodjelu mogu postii neka utede koje bi pomogle u
provoenju tih promjena. Kao to je ve istaknuto, nekih 80-90% ukupnog budeta se
trenutno troi na nastavno osoblje, tehniko osoblje i administraciju, te veoma mala
koliina sredstava preostaje za druge budetske trokove.
S obzirom da je unaprijeenje kvaliteta obrazovanja jedan od ciljeva Strategije reforme
obrazovanja, reforma zahtijeva kako odgovarajue plaene i struno obuene nastavnike,
tako i savremenu opremu. Jasno je da su neophodna dodatna sredstva kako bi se
uspostavio ovaj novi balans. U cilju obezbijeivanja ovih sredstava, trenutni odnos mora
biti prilagoen kroz smanjenje relativnog iznosa koji se izdvaja za plae.
64

Saetak glavnih rezultata finansijske analize

1. Politiki sistem i teritorijalna struktura u BiH ine sloenom javnu upravu u BiH.
Sloenost strukture stvara mnoge potekoe u pogledu prikupljanja, pouzdanosti i
tanosti finansijskih podataka.
2. Obrazovni sektor se po pravilu finansira iz budeta razliitih nivoa vlasti (drava,
entiteti, kantoni, Brko Distrikt, opine). Ovi nivoi izdvajaju sredstva u razliitim
iznosima. Kao posljedica toga, izuzev u Brko Distriktu, administrativne i finansijske
obaveze sektora obrazovanja nisu u nadlenosti jedinstvenog nivoa vlasti koji bi za njih
preuzeo punu odgovornost.
3. Na svim nivoima u BiH nadlenim za obrazovanje uoene su znaajne
neproporcionalnosti u trokovima po ueniku/studentu, tako da podruja sa najveim
izdvajanjem plaaju vie nego dvostruko u odnosu na podruja sa najniim
izdvajanjem. Ova razlika se uglavnom, ali ne i iskljuivo objanjava razlikama u
prikupljanju prihoda po glavi stanovnika. Ta razlika ugroava princip jednakog pristupa
kvalitetnom obrazovanju za sve.
4. Kantoni izdvajaju vie sredstava za obrazovanje nego za bilo koji drugi sektor. Tokom
2004. godine kantoni su u prosjeku na obrazovanje izdvajali izmeu 25 i 48%
budetskih sredstava. U RS i BD procenat za 2004. godinu je neto nii i iznosi 16,3%,
odnosno 12%.
5. Opine u oba entiteta izdvajaju relativno male iznose za trokove obrazovanja, ali to
nije svojstveno svima.
6. U Brko Distriktu, finansijski tokovi su prilino centralizirani i pod nadzorom Odjela za
budet i finansije.
7. Kretanja trokova obrazovanja pokazuju nominalni porast tokom protekle tri godine u
periodu 2002.-2004.godine. Nominalni porast trokova obrazovanja od 7,8% je
zabiljeen u 2003. godini, a u 2004. godini 11%, to u poreenju sa prethodnom
godinom predstavlja znaajan porast.
8. Glavna karakteristika postojeeg modela finansiranja visokog obrazovanja je
netransparentnost. Univerziteti primaju znatna sredstva iz privatnih izvora finansiranja.
Univerziteti u FBiH primaju finansijska sredstva iz drugih kantona samo kada se nastava
obavlja na teritoriji tih kantona. To predstavlja problem, pogotovo u sluaju
Sarajevskog univerziteta, gdje oko 40% studenata dolazi iz drugih kantona.
9. Uprkos relativno niskom omjeru trokova javne uprave u BNP-u i ukupnih trokova
obrazovanja, a s obzirom na konstantni i veoma znaajni porast u 2004. godini,
odreeni koraci u smislu racionalizacije trokova javne uprave bi se trebali poduzeti, ali
fokus bi trebao biti na racionalizaciji u okviru obrazovnih institucija (kola, univerziteta,
itd.). Ove mjere bi trebale biti sljedee:
-
Prilagoditi broj nenastavnog kadra u odnosu na stvarne potrebe;
Ujediniti srodne srednje kole smjetene pod istim krovom (to bi dovelo do
znatnog smanjenja nenastavnog kadra i materijalnih trokova);
Razmotriti promjenu rasporeenosti kola.
65

Zakljuci
Proces budetiranja bi trebao obuhvatiti ope principe najbolje prakse budetiranja, kao to
su:
Budetiranje je trajan ciklus planiranja finansijskih resursa;
Budetiranje se mijenja iz tradicionalnog razmiljanja na osnovu uloga u smjeru

trokovi/prihodi/rezultati;
Alokacija resursa je jasno vezana za rezultate/aktivnosti i ciljeve;
Budetiranje je proces konsultacija u kojem se pregovara o suprotstavljenim ciljevima;
Budetiranje se koristi kao instrument srednjoronog i dugoronog planiranja;
Kontinuirano treba imati u vidu principe efektivnosti, efikasnosti i finansijskog balansa.
66

LJUDSKI RESURSI
U ovom poglavlju Izvjetaja se daje opis i analiza rasporeda ljudskih resursa u javnoj
upravi sektora obrazovanja u BiH.
Analiza postojeih ljudskih resursa po nivoima uprave
U Bosni i Hercegovini je est sluaj da su ministarstva nadlena za obrazovanje esto
nadlena i za druge oblasti, kao to su nauka, kultura i sport. Ovaj trend je uobiajen u
Evropi. Kako bi se dolo do broja zaposlenih samo na pitanjima obrazovanja, ministarstva
su popunila upitnik u kojem su dala broj osoblja organa javne uprave koje se bavi
poslovima iz sektora obrazovanja. S tim u skladu, podaci o zaposlenima u ministarstvima
obrazovanja predstavljeni u ovom poglavlju, kao i drugim dijelovima Izvjetaja, tiu se
samo poslova iz sektora obrazovanja, i unekoliko su nii od ukupnog broja zaposlenih u
svakom od ministarstava.
Tim za pregled je odluio naglasiti sljedea pitanja nakon provedbe analize rasporeda
ljudskih resursa po institucijama i funkcijama.
Prekomjeran broj zaposlenih nije problem u javnoj upravi sektora obrazovanja u
BiH. Ukupan broj zaposlenih se podudara sa podacima iz zemalja lanica EU
pribline veliine
Funkcionalni pregled javne uprave sektora obrazovanja u BiH je pokazao da 372 zaposlena
radi na poslovima koji se tiu javne uprave u ovom vladinom sektoru. Ovaj broj iznosi 1%
od ukupnog broja zaposlenih u sektoru obrazovanja. Ukoliko se broj pomonog osoblja
iskljui iz podataka o zaposlenima u organima javne uprave, broj zaposlenih je jo manji, i
iznosi 259 zaposlenih. S tim u skladu, oko 70% zaposlenih u organima javne uprave
sektora obrazovanja su strunjaci za obrazovanje, dok je preostalih 30% tehniko osoblje.
Ovi podaci govore da ne postoji problem prekomjernosti broja zaposlenih u organima javne
uprave sektora obrazovanja.
Isto tako, ukupan broj osoblja koje radi u javnoj upravi sektora obrazovanja se ne moe
smatrati ni previsokim ni preniskim u odnosu na zemlje lanice EU pribline veliine.
Usporedba data u tabeli 17 pokazuje da ak i manje zemlje, sa bolje centraliziranim
sistemom javne uprave u sektoru obrazovanja, poput Latvije, imaju vei broj zaposlenih u
odnosu na broj stanovnitva.
Tabela 17:
Broj zaposlenih na 10.000 stanovnika u odabranim zemljama lanicama EU
Ukupan broj osoblja*

Stanovnitvo
Osoblja na 10.000 stanovnika
Latvija83
Litvanija84
BiH
296
2.439.445
1.2
19885
3.432.100
0.6
372
3.863.735
1.0
*U ministarstvima obrazovanja i pripadajuim tijelima
83
Podaci iz 1999/2000 su prezentirani u Examens des Politiques Nationales D`Education Lettonie, OECD,
www.SourceOECD.org
84
www.smm.lt
85
Ovaj broj ne obuhvata one koji rade u regionalnim obrazovno-administrativnim institucijama.
67

Meutim, u praksi je ukupan broj zaposlenih na poslovima javne uprave sektora

obrazovanja vii, s obzirom da ministarstva i pedagoki zavodi koriste usluge zaposlenih na
osnovu ugovora o djelu. Precizne brojeve je teko dobiti usljed nedostatka sistematinih
podataka. Pored zaposlenih na osnovu ugovora o djelu, ministarstva i pedagoki zavodi
esto angairaju nastavnike i druge strunjake koji nisu u javnoj upravi da, na volonterskoj
osnovi, sudjeluju u razliitim aktivnostima javne uprave.
Na nivou drave je evidentan nedostatak ljudskih resursa i adekvatne strunosti.
Raspored osoblja meu kantonima FBiH je neravnomjeran
Informacije prikupljene u toku istraivanja stavljaju pod znak pitanja efikasnost postojeeg
rasporeda osoblja meu razliitim nivoima javne uprave sektora obrazovanja u BiH.
Grafikon 7 pokazuje raspored ljudskih resursa prema nivou javne uprave.
Grafikon 7: Raspored osoblja na pojedinim nivoima javne uprave (2004.)
0%4%
4%
34%
58%
Dravni nivo 0%
Entitetski nivo 34%
Brko Distrikt 4%
Kantonalni nivo 58%
Meuentitetski nivo 4%
Na dravnom nivou stalno je zaposlen samo jedan uposlenik u Sektoru za obrazovanje

Ministarstva civilnih poslova. ak i bez detaljnije funkcionalne analize, to ukazuje da sistem
u samom sreditu ima prazninu. Ova praznina onemoguava bolje planiranje politike i
koordinacije na nivou cijele drave. Ovu prazninu treba bez sumnje popuniti ako i kada
Bosna i Hercegovina krene u proces pridruivanja Evropskoj uniji.
Na meuentitetskom nivou radi 15 osoba zaposlenih u Agenciji za standarde i
koja je organ provedbe politike. Osoblje ASO ini oko 4% od ukupnog broja
javnoj upravi sektora obrazovanja u BiH. Detaljniji prikaz rasporeda osoblja
nivoima i institucijama javne uprave sektora obrazovanja u BiH je dat u
aneksu tabela 5.
ocjenjivanje,
zaposlenih u
na razliitim
Statistikom
Od ukupnog broja osoblja, 140 ili 38% radi na entitetskom nivou, odnosno nivou Brko
Distrikta. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke zapoljava 35, odnosno 10% od
ukupnog broja osoblja u javnoj upravi sektora obrazovanja u BiH. U odnosu na veoma
ogranien spektar funkcija (vidjeti analizu u daljnjem tekstu), ovaj broj se ini visokim.
Ukupan broj u RS, tj. 91 ili 24% od ukupnog broja, ukljuuje zaposlene i u Ministarstvu i u
Pedagokom zavodu.
Ministarstva i pedagoki zavodi na nivou kantona u FBiH zapoljavaju preostalih 216,
odnosno 58% od ukupnog broja. Meutim, ukupan broj zaposlenih na nivou kantona treba
uzeti sa rezervom, jer se radi o deset kantona, tj. deset obrazovnih sistema, koji se svi,
prema relevantnim zakonima koji su na snazi, moraju baviti slinim poslovima. Veliina
javne uprave u kantonima se razlikuje od kantona do kantona, to se vidi iz tabele 5 u
68

Statistikom aneksu. Na primjer, Posavski kanton ima dva zaposlena u Ministarstvu za

obrazovanje, dok Sarajevski kanton ima 48 zaposlenih u Ministarstvu i Pedagokom
zavodu.
Stoji argument da neravnomjerni raspored po kantonima ima veze sa razlikama u veliini,
broju stanovnika, broju kola, nastavnika, itd. Meutim, kako analiza funkcija ministarstava
i pedagokih zavoda pokazuje (vidjeti daljnji tekst), u veini kantona su funkcije priblino
iste, bez obzira na broj stanovnitva ili broj kola, kao to je npr. kreiranje politike i izrada
zakona, izrada nastavnih planova i programa, uspostava standarda, praenje i finansijsko
planiranje. Posljedice neravnomjernog rasporeda zaposlenih se, u ovom sluaju, vide u
tome to manji kantoni ne mogu priutiti istu koliinu i kvalitet posla.
Analiza postojeih ljudskih resursa po institucijama
Raspored osoblja u ministarstvima i pedagokim zavodima odraava nejasnoe
oko uloge, nadlenosti i funkcija ove dvije vrste ustanova
Tim za pregled se fokusirao na procjenu rasporeda ljudskih resursa izmeu ministarstava i
pedagokih zavoda iz perspektive modela u kojem se ministarstva trebaju fokusirati na
strategiju, politiku i pravila, ostavljajui primjenu politike institucijama na niem nivou ili
drugim tijelima. U takvom modelu ministarstva postaju male institucije za analizu politike,
istraivanje i praenje. Veina ljudskih resursa se tada koncentrira u tijelima nadlenim za
primjenu politike.
Grafikon 8: Raspored osoblja u ministarstvima, pedagokim zavodima i drugim
institucijama (2004.)
4%
52%
44%
Ministarstva
52%
Pedagoki zavodi
44%
Druge institucije
4%
U BiH ministarstva za obrazovanje imaju 191 lana osoblja, to je 51% od ukupnog broja,
dok 165, odnosno 44%, radi u pedagokim zavodima. Preostalih 15, ili 4%, je zaposleno u
Agenciji za standarde i ocjenjivanje. Jedan od razloga za skoro dvostruko vei broj
zaposlenih u ministarstvima je to u BiH funkcionira 13 ministarstava za obrazovanje.
Drugi razlog je to to je esto u nadlenosti ministarstava da se bavi primjenom politike,
kao i izvrnim funkcijama, na primjer, funkcija inspekcije (vidjeti dio teksta o preklapanju
funkcija).
Situacija je neto drugaija u RS, gdje Ministarstvo zapoljava 25, tj. 27% od ukupno 91
zaposlenog, a Pedagoki zavod ostalih 66, odnosno 73%. Ipak, i u RS, Ministarstvo je
ukljueno u funkciju primjene politike, kao to je inspekcija.
69

U kantonima se distribucija zaposlenih u ministarstvima i pedagokim zavodima razlikuje

od kantona do kantona. Sarajevski kanton ima slian model kao onaj u RS. Ministarstvo
zapoljava 14 ili 29% od ukupno 48 zaposlenih, a Pedagoki zavod 34 ili 71% od ukupnog
broja zaposlenih. Ova dva primjera, RS i Sarajevski kanton, pokazuje da odvajanje funkcija
politike od funkcija primjene i alokacije sredstava za ove funkcije ima bolje potencijale u
upravi veih razmjera.
U isto vrijeme se ova dva primjera jasno razlikuju od drugih kantona, kao npr. Bosanskopodrinjskog, gdje Ministarstvo ima 7 zaposlenih, a Pedagoki zavod samo jednog
direktora koji je nadlean za sve funkcije ovog Pedagokog zavoda. Bilo bi racionalnije i
efikasnije kad bi Bosansko-podrinjski kanton zakljuio sporazum o saradnji sa nekim
drugim pedagokim zavodom. S druge strane je Posavski kanton, koji nema pedagoki
zavod, nego se oslanja na Federalno ministarstvo i Zavod za kolstvo. Ovo ne bi bio
problem da kapaciteti Ministarstva nisu ogranieni na samo dva zaposlena.
Postoji sprega izmeu veliine i efikasnosti javne uprave
Tim za pregled je razmatrao veliinu javne uprave u dva entiteta i Brko Distriktu u odnosu
na veliinu entiteta, te i na broj stanovnika i sektor pruanja usluga obrazovanja (kole,
uenici i nastavnici). Podaci koji su u toku tog procesa prikupljeni su dati u tabeli 18.
Tabela 18: Veliina javne uprave u sektoru obrazovanja u odnosu na veliinu
obrazovnih institucija
RS
FBiH
Broj zaposlenih
91
251
u javnoj upravi
% ukupnog
24%
68%
broja zaposlenih
u JU
Broj
1.463.46
2.324.71
stanovnitva
5
2
% ukupnog
38%
60%
stanovnitva
Broj kola*
874
1.321
% ukupnog
39%
60%
broja kola
Broj
10.582
21.625
nastavnika*
% ukupnog
32%
66%
broja nastavnika
* Podaci su dati za osnovne i srednje kole
Brko
Distrikt
Meuentitetski
Dravni
Ukupno
14
15
372
4%
4%
0%
100%
74.960
3.863.137
2%
O%
0%
100%
20
1%
0
0%
0
0%
2.215
100%
684
32.891
2%
0%
0%
100%
Generalni zakljuak je taj da je u RS sistem javne uprave do sada bio donekle efikasniji.
Njegov udio u ukupnoj upravi sektora obrazovanja u BiH je svega 23%, a pokriva gotovo
40% kola u BiH i preko 30% nastavnika u osnovnom i srednjem obrazovanju. S druge
strane, FBiH ima ukupan udio od gotovo 70% u ukupnom broju zaposlenih u javnoj upravi,
a pokriva oko 60% osnovnih i srednjih kola i 66% nastavnika. Naravno, ovi brojevi ne
govore nita o kvalitetu pruenih usluga u organima javne uprave u RS i FBiH.
70

Trenutno iscjepkana organizacijska

neodriva i neisplativa
struktura
javne
uprave
je
finansijski
Tim za pregled je dostavio ministarstvima i pedagokim zavodima u BiH, kao i ASO, upitnik
u kojem su trebali navesti broj osoblja koje im je potrebno da bi administrativne funkcije
obavljali to efikasnije. Rezultati ovog upitnika su predstavljeni u tabeli 19.
Tabela 19: Potrebe za dodatnim osobljem po funkcijama koje su izrazile institucije
javne uprave (2004.g.)*
Funkcija
Ukupan broj potrebnog dodatnog

osoblja
Kreiranje politike
Izrada zakona
Izrada nastavnih planova i programa
Uspostava standarda
Praenje rezultata obrazovanja
Inspekcija
Edukacija nastavnika
Ukupno:
* Podaci ne obuhvataju dravni nivo i RS
116
5
61
59
109
60
34
444
Podaci iz tabele 19 pokazuju da sistem u kojem trenutno radi 372 zaposlena, odnosno 259
stunjaka za obrazovanje, trai jo 444 strunjaka za obrazovanje, to predstavlja uveanje
za 172%. Ovo se, bez sumnje, ne moe priutiti i neodrivo je sa finansijskog stanovita.
Ovi podaci bi mogli biti jo drastiniji da su u obzir uzete implikacije evropskih integracija.
Istovremeno, Tim za pregled je uzimao ove podatke sa dosta opreza iz vie razloga. Prvo,
rasporeivanje unaprijed definiranog broja zaposlenih na odreene funkcije, tj. optimalnog
broja osoblja prema pravilniku, je koncept koji poiva na ugraenoj pretpostavci da postoji
idealan nain obavljanja poslova bez obzira na potencijalnu efikasnost. U stvarnom ivotu
takav idealan nain obavljanja poslova ne postoji. Veina zemalja koje su nove lanice EU
su uspjele prilagoditi svoje zakonodavstvo acquis-u i njegovu primjenu sa brojem osoblja
daleko ispod broja potrebnog za idealni svijet. Drugo, i jo vanije, u ovoj fazi razvoja
javne uprave sektora obrazovanja u BiH, treba se fokusirati na filozofiju iza svake funkcije
ili zadatka, kao to su kreiranje politike ili inspekcija, i na odgovarajue rasporeivanje ve
zaposlenih na kljune funkcije u upravi obrazovanja. Rasprave o svakoj od kljunih funkcija
javne uprave u sektoru obrazovanja su date u daljnjem tekstu Izvjetaja.
U postojeem sistemu postoje znaajna resursna ogranienja u osiguravanju
odgovarajueg rukovoenja u institucijama javne uprave
Dio analize koju je proveo Tim za pregled je bio usmjeren i na utvrivanje injenice da li su
23 institucije ukljuene u javnu upravu sektora obrazovanja u BiH raspolagale strukturama,
sistemima i procedurama koje omoguavaju efikasno funkcioniranje organizacija. Kao dio
analize, ministarstvima i pedagokim zavodima je dostavljen upitnik u kojem su trebali
navesti imaju li odjel ili jedinicu, ili radno mjesto odgovorno za kljune funkcije uprave
upravljanje ljudskim resursima, informacijske tehnologije i podrka, finansije i
raunovodstvo, interna revizija i nabavka.
71

Grafikon 9: Postojanje kljunih funkcija organizacionog rukovoenja u

institucijama javne uprave sektora obrazovanja u BiH
65%
70%
60%
48%
50%
40%
30%
22%
18%
20%
9%
10%
In
(2
)
)
(4
ka
ja
av
zi
ab
vi
re
a
rn
te
In
Fi
fo
na
rm
ns
ac
ije
ijs
ra
ke
te
no
hn
vo
ol
ds
og
tv
ije
(1
(1
1)
)
(5
si
ur
es
ir
sk
ud
Lj
5)
0%
Podaci predstavljeni u grafikonu 9 pokazuju da na nekim od sutinskih unutranjih funkcija

institucija javne uprave nije zaposlen dovoljan broj osoblja. Tako, na primjer, samo 18%, ili
4 od 23 institucije javne uprave imaju radno mjesto internog revizora, iako je to funkcija od
velikog znaaja za odgovarajuu upotrebu resursa unutar organizacije. Isto tako, samo 2
od 23 institucije, ili 9% imaju zaposlenog odgovornog za javnu nabavku. Ipak,
najiznenaujui rezultat Pregleda ovih funkcija je da samo 22%, odnosno 5 od 23
organizacije imaju zaposlenog za upravljanje ljudskim resursima.
Postoji potreba za dugoronom politikom razvoja ljudskih resursa u javnoj upravi
sektora obrazovanja u BiH
Analiza ljudskih resursa otkriva da postoji hitna potreba za razvojem i implementacijom
dugorone politike upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi sektora obrazovanja.
Velika veina strunjaka za obrazovanje, tj. 83% pripadaju dobnoj grupi od 45 do 65
godina starosti i vie, odnosno 48% dobnoj grupi starijih od 55 godina (vidjeti grafikon 10).
Grafikon 10: Dobna struktura strunjaka za obrazovanje zaposlenih u javnoj
upravi sektora obrazovanja u BiH u 2004. g.
100%
75%
50%
25%
0%
Ispod
25
25-34 35-44 45-54 55-64
72

Podaci predstavljeni u grafikonu 10 pokazuju da e, kada veliki broj viih slubenika ode u
penziju, porasti potreba za angairanjem novih strunjaka. Ova potreba se mora dosta
ranije prepoznati i predvidjeti, tako da ostane dovoljno vremena za planiranje privlaenja
novih talenata. Kako bi se zadovoljio ovaj cilj, potrebno je detaljno analizirati potrebe i
uvjete pod se kojim javna uprava moe suoiti sa ovim izazovom.
Osim toga, potrebno je kreirati odgovarajuu politiku i instalirati sisteme koji e osigurati
da javni slubenici, ne samo u sektoru obrazovanja, nego u cjelokupnoj javnoj upravi i BiH
ovladaju stranim jezicima potrebnim za pridruivanje EU. Isto tako je vano procijeniti koji
su strunjaci potrebni javnoj upravi sektora obrazovanja u BiH kako bi se odgovorilo na
izazove koji su stavljeni pred sektor obrazovanja. Grafikon 11 pokazuje obrazovni profil
trenutno zaposlenih strunjaka za obrazovanje.
Grafikon 11: Obrazovni profil strunjaka u javnoj upravi u BiH u 2004. godini
7%
6%
3%
84%
Pedagoki
Pravni
Ekonomski
Ostali obr. profili
Kako se vidi iz grafikona 11, veina trenutno zaposlenih strunjaka za obrazovanje u

institucijama javne uprave sektora obrazovanja su pedagokog profila. Iako izmeu
ministarstava i pedagokih zavoda postoje odreene razlike, trend je vrlo slian (detalji su
dati u Statistikom aneksu, tabela 11).
Zaposlenima u ministarstvima su potrebne vjetine i znanja drugaija od onih koja su
potrebna zaposlenima u pedagokim zavodima. Kako bi primarni fokus pedagokih zavoda
trebao biti na saradnji sa nastavnicima, potrebno je podrobno poznavanje procesa uenja i
poduavanja. Osoblju u ministarstvima trebaju drugaije vjetine za npr. analizu politike,
izradu zakona, izradu statistikih podataka, finansijske poslove, itd. Ovo se treba imati na
umu pri izradi strategije razvoja ljudskih resursa.
73

ZAKLJUCI I PREPORUKE
Funkcionalni pregled je uoio potrebu za restruktuiranjem, racionalizacijom, ukidanjem,

jaanjem i uvoenjem novih funkcija.
Svrha ovog dijela jeste da sumira preporuke koje su relevantne za sveukupno
funkcionisanje sistema obrazovanja i da osigura da funkcije koje su prisutne unutar javne
uprave obezbijede:
Dobro funkcioniranje obrazovnog sistema i realizaciju njegovih cjelokupnih vizija.

Implementaciju strategija i obrazovnih politika BiH, entitetskih, kantonalnih i Brko
Distrikta.
Savjesno upravljanje.
Integraciju u EU.
Makroekonomsku odrivost.
Analiza postojeih funkcija i proizale preporuke za promjene se baziraju na jednom broju

opih principa koji proizlaze iz dobre javne uprave i prakse rukovoenja. To su:
Funkcije istog tipa trebaju biti grupisane zajedno.

Obrazovna politika i funkcije realizacije obrazovanja trebaju biti razdvojene.
Funkcije podrke bi trebale biti razdvojene od ostalih funkcija.
Nema dupliciranja ili preklapanja funkcija.
Jasne i kratke linije izvjetavanja.
Prihvatljiva veliina odjeljenja.
Optimalni krugovi rukovoenja za rukovodioce.
Jednako rasporeen posao.
Odgovornosti vieg osoblja bi se trebale ravnomjerno rasporediti.
Odluivanje bi trebalo biti preneeno do najnieng odgovarajueg nivoa.
Postupan pristup restruktuiranju.
Kako funkcionalni pregled radi na identificiranju funkcija koje se u osnovi vre u odreenoj
organizaciji i isti daje procjenu opsega istih, mjereno kroz ljudske i finansijske resurse,
preporuke se mogu takoe mjeriti preko tih parametara kako slijedi:
Kvalitativni aspekt funkcije gdje se mjere preporuke u odnosu na to da li neka

funkcija treba da jaa, da se reducira, da se racionalizira, da se ukine, da se za
njenu realizaciju koriste vanjski resursi, da se prenese na druga tijela, ili postoji
potreba za uvoenjem novih funkcija, ili da postojee funkcije ostanu
nepromjenjene.
Kvantitativni aspekt preporuka gdje se mjere promjene u odnosu na resurse
(osoblje i budet).
Nadalje, vano je biti svjestan ogranienja metodologije. Funkcionalni pregled radi samo na
procjeni funkcija i ne prua analizu aktivnosti ili projekata koje vri jedna organizacija.
Dakle, funkcionalni pregled ne moe pruiti preporuke kada je u pitanju realizacija
obrazovanja.
Vano je napomenuti da preporuke date u ovom poglavlju ne predstavljaju idealan put za
rjeavanje svih problema unutar sektora obrazovanja, ili ak onih koje su dio uprave. Prvo,
preporuke samo adresiraju probleme koji su uoeni u javnoj upravi sektora obrazovanja i
drugo, pretpostavka je da e se realno iste implementirati do kraja 2010.
74

Na osnovu gore navedenog, preporuke koje se obrazlau u ovom poglavlju se mogu

sumirati pod 4 glavna naslova:
1. Uspostaviti i jaati funkcije na dravnom nivou to je potrebno radi osiguranja
jednog odrivog i koherentnog sistema obrazovanja kojeg odlikuje univerzalna
pokrivenost, jednak pristup, pravinost i spremnost za EU integracije - ovo ukljuuje
preporuke za osnivanje odvojenog sektora za obrazovanje unutar Ministarstva
civilnih poslova.
2. Racionalizirati funkcije koje su prevaziene i koje se ne obavljaju racionalno i
odvojiti obrazovnu politiku od funkcija realizacije usluga obrazovanja na
entiteskom/kantonalnom/lokalnom novou. Ovo ukljuuje preporuke za uspostavom
inspektorata i na dravnom i na entiteskom nivou.
3. Jaati sve funkcije koje su vezane za kreiranje obrazovne politike na
dravnom/entiteskom/kantonalnom nivou; planiranje koje je bazirano na
pokazateljima, nadzor nad radom kao i za funkcije koje se odnose na razradu i
implementaciju strategija koje su potrebne za uspjenu integraciju u EU.
4. Jaati sve funkcije koje se odnose na dobro rukovoenje ukljuujui strateki
menadment, kadrovsku politiku i uniforman informacioni sistem u obrazovanju.
Takoer je zakljueno da funkcija za promjenu rukovoenja nema dovoljnu snagu koja bi
obezbijedila realizaciju gore navedenih preporuka. Stoga, se nadalje preporuuje da
donatori prue podrku za uspostavljane potrebnog kapaciteta na svim nivoima.
Predloene preporuke imaju iste posljedice u odnosu na raspodjelu funkcija izmeu nivoa i
izmeu sektora unutar nivoa, kao i za ljudske i finansijske resurse koji su obezbijeeni da
bi se iste realizovale. U tom cilju vano je navesti da preporuke ine jedan kompletan paket
za javnu upravu gdje niti jedna od preporuka moe stajati sama. Imajui ovo na umu,
preporuke e javnu upravu sektora obrazovanja uiniti efikasnijom i mogu se
implementirati bez poveanja u finansijskim i ljudskim resursima. Ustvari, preporuke e, u
isto vrijeme, omoguiti racionalizaciju i bolju i efikasniju javnu upravu.
U odnosu na raspodjelu funkcija kroz nivoe, preporuke obuhvataju formiranje jednog broja
dravnih funkcija, osnivanje jednog broja funkcija koje su potrebne da bi se osigurala
konzistentnost i kohezivnost unutar sistema i preporuke koje imaju svrhu sprijeiti
dupliciranje funkcija. Dakle, preporuke e imati uticaja na raspodjelu funkcija kroz nivoe i
izmeu institucija to se moe sumirati kako slijedi:
Drava bi preuzela funkcije izrade okvirnih zakona, RS i Brko Distrikt i kantoni bi se

bavili izradom zakona (unutar granica okvirnih zakona). Drava bi vrila funkcije
uspostavljanja minimuma standarda/okvirnih normi za cijeli obrazovni sistem u BiH.
to se tie funkcija uspostavljanja, planiranja, finansiranja i nadzora sektora visokog
obrazovanja odgovornost bi bila na dravi, dok bi RS i kantoni imali odgovornost za
osnovno i srednje obrazovanje.
Dravni nivo e vriti funkcije planiranja obrazovanja, kreiranja okvirnog NPP-a i
koordinacije razvoja NPP-a kole za cijelu BiH.
Dravni nivo e vriti funkcije vezane za Agenciju za standarde i ocjenjivanje,
agenciju za NPP i CIPOK.
Dravni nivo e preuzeti funkcije vezane za planiranje i obavezivanje BiH u procesu
integracije u EU, a na entitetima je da ozakone zahtjeve vezane za integraciju.
Dravni nivo vodi rauna o osnivanju funkcije za meunarodnu usporedbu i
priznavanje kvalifikacija.
75

Tabela: Predloena raspodjela funkcija po nivoima

Glavna funkcija:
organizovanje pruanja obrazovanja i poboljanja kvaliteta i jednakog pristupa obrazovanju
Grupe funkcije
Preporuke u odnosu na nivoe
Drava
RS/Brko
Federacija
Kanton
Distrikt*
Izrada zakona za
Koordiniranje
Izrada zakona za
Izrada okvirnih zakona za
Kreiranje obrazovne
osnovno i srednje
izrade zakona za
osnovno i srednje
politike i koordinacija osnovno i srednje
osnovno i srednje obrazovanje unutar
obrazovanje. Izrada zakona obrazovanje unutar
obrazovne politike
okvirnih zakona BiH i
obrazovanje
okvirnih zakona BiH i
i strategija za visoko
strategija
strategija
obrazovanje
Izrada NPP-a kole u
Koordinacija
Izrada NPP-a kole u
Kreiranje NPP-a
Izrada jezgra i okvirnog
skladu sa okvirnim
izrade NPP-a
skladu sa okvirnim
NPP-a i standarda za razvoj
NPP-om
kole
NPP-om
predmetnog NPP-a
Podrka ocjenjivanju
Podrka ocjenjivanju i Koordinacija
Osnovno i srednje
Ocjenjivanje,
i evaluaciji (ispiti)
evaluaciji (ispiti)
ocjenjivanja u
obrazovanje.
evaluacija i
Federaciji
Visoko obrazovanje
akreditovanje
Akreditovanje i
Osnovno, srednje i visoko
certifikovanje
obrazovanje
Za osnovne i srednje
Za osnovne i srednje
Uspostavljanje okvira i
Usavravanje
kole
kole
standarda za javne
nastavnika i podrka
neovisne institucije u
projektima za razvoj
obrazovanje
kole
Izrada budeta za
Makroekonomska
Izrada budeta za institucije Izrada budeta za
osnovno i srednje
osnovno i srednje
odrivost
na dravnom nivou i za
obrazovanje
obrazovanje visoko obrazovanje
SrPP kantona
MTEF BD/entiteta
Konsolidovanje MTEF-a
BD/entiteta/kantona
Finansiranje
obrazovnih
institucija
Planiranje mree
institucija
Visoko obrazovanje
Osnovno i srednje
obrazovanje
Visoko obrazovanje
Osnovno i srednje
obrazovanje
Koordinacija
planiranja mree
u Federaciji
Osnovno i srednje
obrazovanje
Meuentitetska i
meusektorska
koordinacija
Vijee za osnovno
obrazovanje
Vijee za srednje
obrazovanje
Vijee sa srednje struno
obrazovanje
Stalna rektorska
konferencija
Saradnja sa meunardnim
organizacijama i
preuzimanja obaveza za
BiH
Uestvuje u vijeima
za osnovno, srednje i
srednje struno
obrazovanje
Koordinira uee
u vijeima iz
Federacije
Uestvuje u vijeima
za osnovno, srednje i
srednje struno
obrazovanje
Bilateralna saradnja,
prikupljanje podataka
i preuzimanje
obaveza koje su
obavezujue za
pojedinane
institucije
Implementacija i
uee u EU
integraciji
Inspekcija kole u
skladu sa
standardima
Koordinacija i
prikupljanje
podataka o
bilateralnim
projektima u
kantonima
Bilateralna saradnja i
preuzimanje obaveza
koje su obavezujue
samo za pojedinane
institucije
Prikupljanje podataka
o osnovnom i
srednjem
obrazovanju
Prikupljanje i
procesuiranje
podataka iz
kantona
Meunarodni odnosi
i koordinacija
EU integracija
Inspekcija
Informacioni sistem
u obrazovanju
Strategija i uee u EU
integraciji koje obavezuju
BiH
Postavljanje standarda za
inspekciju kola. Radi na
pritubama o inspekciji
Informacioni sistem za sve
nivoe i sektore u BiH
Osnovno i srednje
obrazovanje
Implementacija i
uee u EU
integraciji
Inspekcija kole u
skladu sa
standardima
Prikupljanje
podataka o
osnovnom i
srednjem
obrazovanju
* RS i Brko Distrikt su u istoj koloni jer obavljaju iste funkcije
76

Preporuka 1: Jaanje funkcija na nivou BiH

Ovaj dio predstavlja preporuke kojima bi se ojaale, ili uspostavile funkcije koje su potrebne za
obezbjeivanje odrivog, koherentnog sistema obrazovanja sa standardizovanom kontrolom
kvaliteta (evaluacija i ispitivanje), jednak pristup i ravnopravnost.
Sa 1,5 uposlenih koji rade u javnoj upravi na dravnom nivou nalazi se mogu sumirati
kako slijedi:
Ne postoji niti jedna od funkcija potrebnih za planiranje, praenje i rad odrivog i

koherentnog sistema obrazovanja sa standardizovanom kontrolom kvaliteta
(evaluaciju i ispite je eksperimentalno sprovela ASO), jednak pristup i pravinost.
Nema funkcija za koordinaciju, iniciranje i praenje implementacije ciljeva sektora
obrazovanja BiH, niti za podrku entitetima u implementaciji konkretnijih strategija i
promjena sektora obrazovanja.
Funkcije vezane za integraciju u EU nisu prisutne do nivoa koji e garantovati
neometanu i blagovremenu integraciju. Nadalje, nisu uoene funkcije koje mogu
osigurati partnersku vezu sa institucijama EU, kao ni preuzimanje obaveze cijelog
sektora obrazovanja u BiH koje su vezane za integraciju u EU. Ne moe se
identifikovati niti jedna od funkcija potrebnih za lanstvo u EU (koordinacija
obrazovne politike, slobodno kretanje roba, slobodno kretanje ljudi).
Nema funkcija koje mogu osigurati makroekonomsku odrivost (uspostava,
koordinacija i nadzor cijelog ekonomskog okvira za sektor obrazovanja u BiH, niti u
kratkoronoj niti u dugoronoj perspektivi).
Funkcije za koordinaciju izmeu dravnog nivoa i entiteta nisu vezane niti za jednu
stalnu strukturu i izvravaju se u opsegu po kojem skoro da i ne postoje.
Da bi se ove funkcije postavile unutar institucionalnog konteksta predloeno je da se

ojaaju, ili uspostave slijedee organizacione strukture:
Sektor za obrazovanje unutar Ministarstva civilnih poslova

Agencija za standarde i ocjenjivanje BiH
Agencija za NPP BiH
Centar za informisanje, priznavanje i ocjenjivanje kvaliteta BiH.
Preporuka 1.1: Uspostaviti odvojen Sektor za obrazovanje unutar Ministarstva

civilnih poslova
Preporuuje se da Sektor za obrazovanje vri slijedee funkcije:
Planiranje obrazovne politike, nadzor i koordinacija kroz nivoe

Izrada zakona i okvirnih zakona za obrazovanje
Izrada zakona i propisa za dravne obrazovne institucije
Nadzor racionalizacije obrazovne mree visokog obrazovanja
Uspostava standarda za osnovno, srednje i visoko obrazovanje
Nadzor rada sektora obrazovanja, ukljuujui institucije
EU integracija, prioriteti donatora i koordinacija
Zakljuivanje meunarodnih sporazuma i saradnja unutar sektora obrazovanja
(ukljuujui priznavanje kvalifikacija steenih vani).
Uspostava standarda za akreditaciju univerziteta
Definisanje standarda za obuku nastavnika
Definisanje standarda i metoda za inspekciju kola i rjeavanje pritubi
77

Za svaku od gore navedenih funkcija Tim za pregled je napravio procjenu potrebnog broja
osoblja.
Tabela: predloene promjene u broju uposlenika u Sektoru za obrazovanje
Sektor za obrazovanje
Promjena u
broju
uposlenih
+2,5
+2
Ured pomonika ministra

Jedinica za legislativu *
Jedinica za osnovno i srednje obrazovanje sa
koordinacijom i uspostavu standarda
Jedinica za visoko obrazovanje sa koordinacijom i
uspostavom standarda, ukljuujui nadzor i
priznavanje kvalifikacija
Jedinica za integraciju u EU i meunarodnu saradnju
Ukupan broj
uposlenih
4
2
+6
+12
12
Jedinica za inspekciju
+3
Jedinica za informacione sisteme i informacioni
+6
sistem u obrazovanju
UKUPNO
+33,5
*) Nije primjenjivo ako Ministarstvo civilnih poslova ima centralnu jedinicu za
zakonodavstvo
3
6
35
Zbog rascjepkane strukture sistema obrazovanja u BiH i prisutnog velikog broja institucija,
Sektor za obrazovanje treba da ima vei kapacitet koordinacije nego to je to sluaj u
ministarstvima u drugim zemljama regiona.
Ukratko, preporuka iziskuje ukupan broj od 35 uposlenih sa punim radnim vremenom (prije
2010.) ukljuujui 1,5 ve angairanih.
Preporuka 1.2 : Uspostaviti Agenciju za standarde i ocjenjivanje BiH
Preporuuju se sljedee funkcije da budu preuzete u Agenciji za standarde i ocjenjivanje:
sakuplja, obrauje i objavljuje podatke o koliini i kvalitetu uenja u osnovnim i

srednjim kolama (ope gimnazije);
provodi vanjsko ocjenjivanje na kraju druge i tree trijade osnovnog obrazovanja;
provodi vanjsko ocjenjivanje na kraju zavrnog razreda srednjeg obrazovanja;
provodi istraivanja sa ciljem mjerenja i procjene postignua uenika;
uspostavlja standarde uenikih postignua i procjenu postignutih izlaznih rezultata;
objavljuje rezultate istraivanja;
prua struno usavravanje svim uposlenicima ASO-a, nastavnicima, strunim
saradnicima i radnim grupama;
postavlja standarde i ispit iz mature;
prua savjete relevantnim obrazovnim vlastima vezano za pitanja propisanih
standarda i njihove implementacije;
uspostavlja kontakte sa tijelima koji imaju slinu funkciju u drugim zemljama;
prua pomo u priznavanju domaih svjedodbi i diploma u drugim zemljama;
78

Tabela: predloena promjena u broju uposlenih u Agenciji za standarde i

ocjenjivanje
Agencija za standarde i ocjenjivanje
Promjena u
broju
uposlenih
Ured direktora Agencije

Jedinica za ocjenjivanje, standarde i ispite za
osnovno i srednje obrazovanje
Tehnika jedinica
Administrativno-finansijska jedinica
Jedinica za srednje struno obrazovanje
UKUPNO
Ukupan broj
uposlenih
0
+12
15
-3
+3
+5
+17
5
5
5
32
Za izvravanje ovih funkcija potreban je ukupan broj od 32 uposlenika sa punim radnim

vremenom. Funkcije podrke kao to je budetiranje, trezor i upravljanje ljudskim
resursima bi trebalo ostati pri Ministarstvu civilnih poslova.
Preporuka 1.3: Uspostaviti Agenciju za NPP BiH
Sljedee funkcije se preporuuju da ih vri dravna agencija za NPP:
nadzire implementaciju zajednikog jezgra NPP-a na teritoriji Bosne i Hercegovine,

koristei dodatno osoblje: ad hoc/ stalne radne grupe, u saradnji sa ASO
sprovodi evaluaciju sadanjih NPP-a i daje preporuke za dopune i poboljanja
zajednikog jezgra NPP-a
razvija i revidira standarde NPP-a, ukljuujui okvirni NPP i uzorke/modele
predmetnih NPP-a
sarauje sa pedagokim zavodima/ zavodom za kolstvo i drugim institucijama koje
pruaju podrku modernizaciji i razvoju obrazovanja
vri racionalizaciju familije zanimanja i osavremenjava NPP za struno obrazovanje
savjetuje obrazovne vlasti i kole kako da razviju i implementiraju nove programske
sadraje (predmetni NPP), primjera radi NPP na lokalnom nivou, ili nivou kole
vri obuku nastavnika i drugih strunjaka u obrazovanju u implementaciji novog
NPP-a, u saradnji sa ASO
objavljivanje dodatnih materijala NPP-a, za nastavnike, koji e se koristiti u procesu
nastave
evaluacija i pregled NPP-a u saradnji sa ASO i radnim grupama
odobrava NPP u saradnji sa okvirnim NPP-om i drugim standardima NPP-a
razvija zajedniko jezgro NPP-a za BiH u saradnji sa ASO i radnim grupama.
Tabela: predloeno osoblje za agenciju za NPP

Agencija za NPP
Ukupan broj
osoblja
Ured direktora agencije za NPP

Jedinica za razvoj okvirnog NPP i zajednikog jezgra NPP-a
Jedinica za srednje struno obrazovanje
Tehnika jedinica
Administrativno-finansijska jedinica
UKUPNO
2
5
5
4
4
20
79

Da bi se ove funkcije obavljale potrebno je ukupno 20 uposlenika sa punim radnim

vremenom. Funkcije podrke kao to su budetiranje, trezor i upravljanje ljudskim
resursima.
Preporuka 1.4: Uspostaviti Centar za informisanje, priznavanje i ocjenjivanje
kvaliteta BiH
Preporuuje se da dravni Centar za informisanje, priznavanje i ocjenjivanje kvaliteta vri
slijedee funkcije:
vri certificiranje/licenciranje institucija visokog obrazovanja koje zadovoljavaju

ope prihvaene standarde za sticanje visokog obrazovanja;
vri priznavanje diploma i akademskih kvalifikacija iz drugih zemalja;
sprovodi procjenu kvaliteta visokog obrazovanja i institucija visokog obrazovanja;
uspostavlja kontakte sa tijelima koja imaju sline funkcije u drugim zemljama;
prikuplja, procesuira i objavljuje relevantne informacije i podatke o visokom
obrazovanju.
Tabela: predloeno osoblje za centar za informisanje, priznavanje i ocjenjivanje

kvaliteta.
Centar za informisanje, priznavanje i ocjenjivanje
kvaliteta
Ured direktora CIPOK-a
Jedinica za informisanje, priznavanje i ocjenjivanje kvaliteta
Tehnika jedinica
Adiminstrativno-finansijska jedinica
UKUPNO
Ukupan broj
osoblja
2
6
1
1
10
Da bi se obavljale ove funkcije ukupan broj od 10 uposlenih sa punim radnim vremenom je

potreban. Funkcije podrke kao to je budetiranje, trezor i upravljanje ljudskim resursima
bi trebale biti ostavljene unutar Ministarstva civilnih poslova.
80

Preporuka 2: Racionalizirati funkcije koje su prevaziene i koje su neracionalne

Ovaj dio predstavlja preporuke za racionalizaciju funkcija unutar entiteta i kantona, koje su
prevaziene i neracionalne, kao i kako da se odvoje funkcije obrazovne politike od funkcija
pruanja usluga u obrazovanju.
Preporuka 2.1: Prijenos funkcija vezanih za inspekciju kola na inspektorate
entiteta i Brko Distrikta
Funkcije vezane za inspekciju kola oba entiteta obavljaju ministarstva kroz pedagoke
zavode, i/ili samo ministarstvo. U FBiH Federalno ministarstvo takoe upoljava inspektore.
Dobar primjer prakse javne uprave regulie da se funkcije obrazovne politike i funkcije
pruanja usluga u obrazovanju razdvajaju radi dobrobiti i jedne i druge. Inspekcija kole je
funkcija pruanja usluga, a ministarstva se uglavnom bave kreiranjem obrazovne politike.
Stoga se funkcija inspekcije kola treba delegirati nekom nezavisnom tijelu van
ministarstava.
Inspekcija kole obezbijeuje garanciju stanovnitvu da su javne/privatne kolske
institucije koje pruaju obrazovanje ispunjavaju standarde i norme koje postavljaju
ministarstva. Nije dobar primjer javne uprave u kojoj isto tijelo uspostavlja pravila i daje
procjene da li se ta pravila primjenjuju.
Dobra javna uprava znai da su svi graani jednaki pred zakonom i da se isti zakoni odnose
na sve. Stoga, dobra javna uprava u pogledu inspekcije znai da se inspekcija kola treba
provoditi u skladu sa istim pravilima i propisima, bez obzira da li se provodi u Brkom,
Banjoj Luci ili Mostaru.
Zato se preporuuje da se izvri prijenos funkcije inspekcije kola na tri nova inspektorata
na nivou entiteta i Brko Distrikta. Oni e obavljati inspekciju prema pravilima i
standardima koje izradi jedinica za inspekciju u Sektoru za obrazovanje Ministarstva civilnih
poslova i koje odobri Parlament BiH.
Tri inspektorata e obavljati sljedee funkcije koje se odnose na osnovne i srednje kole:
Provjera objekata osnovnih i srednjih kola

Finansijska kontrola trokova kole
Provjera zdravstvenih i sigurnosnih uslova (naroito srednje struno obrazovanje)
Pruati savjete za poboljanjem
Tabela: predloeno osoblje u inspektoratima

Inspektorati
Ukupan broj osoblja
RS
FBiH
Brko
UKUPNO
10
20
2
32
Za obavljanje ovih funkcija potreban je ukupno 32 uposlenih u punom radnom vremenu.

Funkcije podrke kao to je budetiranje, trezor i upravljanje ljudskim resursima bi trebale
biti ostavljene unutar Ministarstva civilnih poslova.
81

Preporuka 2.2: Prijenos/uspostava funkcija podrke razvoja kole i realizacije

NPP-a na pedagoke zavode i organizacija pedagokih zavoda kao javnih,
nezavisnih tijela
Funkcije koje su u slubi podrke razvoju kole (poduavanje i uenje, saradnja sa
roditeljima, demokratski kolski menadment, vannastavne aktivnosti, rjeavanje
konflikata), usavravanje nastavnika (davanje smjernica i obuka nastavnika), izrada
nastavnih materijala, istraivanje i razvoj fragmentirano provode ministarstava i pedagoki
zavodi bez jasnih standarda i bez jasne podjele odgovornosti, kao i sa jako malo aktivnosti.
Neke od ovih funkcija (razvoj kole i usmjeravanje nastavnika) se trebaju pribliiti lokalnim
kolama, dok druge trebaju biti koordinirane u cijeloj zemlji (nastavni materijali i
istraivanje).
Uspostava regionalnih/kantonalnih pedagokih zavoda u svim kantonima, u Brko Distriktu
i Republici Srpskoj, sa dodatnim podrunim jedinicima u RS-u, e obezbijediti jednostavan
pristup podrci u periodu tranzicije, od NPP-a koji su bazirani na ulaznim komponentama
(inputima) ka NPP-ovima baziranim na izlaznim rezultatima (outputima).
Mehanizam za koordinaciju i saradnju na polju istraivanja i razvoja, novi nastavni
materijali i, do odreene mjere, obuka za nastavnike trebaju biti osmiljeni da bi se
osigurala racionalna upotreba sredstava i visok stepen protoka informacija.
Pedagoki zavodi e takoe imati funkciju saradnika Agencije za standarde i ocjenjivanje u
vezi sa organizovanjem ocjenjivanja i testiranja uenika osnovnih i srednjih kola.
Pedagoke zavode treba uspostaviti kao javna, nezavisna tijela koji e obavljati zadatke
dijelom za vlade, a dijelom za trite. Aktivnosti koje e se obavljati za vlade e biti
definisane ugovorima, kojima e se specificirati smjernice za rad i budet za odreeni
zadatak.
Znaajan dio kurseva za obuku nastavnika se mogu organizovati kao kursevi koji e se
plaati, to e uticati na stvaranje konkurencije i osmiljavanje kvalitetnijih kurseva, a
samim tim i prihoda za uspjene zavode.
Uopteno govorei, sljedee institucije trebaju biti uspostavljene: 10 kantonalnih
pedagokih zavoda, 1 zavod u Brko Distriktu i 5 zavoda u Republici Srpskoj. Uspostavu
zavoda treba predstaviti kao mogunost za svaku regiju, a ne kao zahtjev. Sistem
autonomije kola popraen sistemom namjenskog finansiranja za svaku kolu za pokrivanje
razvoja kole i obuke nastavnika bi dao mogunost kolama da kupuju usluge bilo kojeg
pedagokog zavoda. I ministarstva (naroito u manjim kantonima) bi imala mogunost da
se poveu sa nekim od pedagokih zavoda umjesto uspostavljanja svojih pedagokih
zavoda.
Isti princip se primjenjuje na funkcije izrade nastavnih materijala gdje bi kole svojim
vlastitim finansijskim sredstvima kupovale nastavni materijal na tritu, a pedagoki zavodi
bi izraivali nastavni materijal za trite.
Odreeni iznos se mora odrediti za istraivanje i razvoj pri svakom ministarstvu. Pedagoki
zavodi daju prijedlog svim ministarstvima da uestvuju u odreenim istraivakim i
razvojnim projektima, a svako ministarstvo e za sebe odluiti koje e projekte podrati.
Mogunost pedagokih zavoda, ubudue bi bila da ponu sudjelovati u aktivnostima
vezanim za EU strukturalne fondove za regionalni razvoj. Takoer, trite pruanja
82

konsultantskih usluga u obuci i obrazovanju unutar zemlje i u inostranstvu se sve vie iri i
to bi moglo, sa jedne strane, da obezbijedi novo iskustvo pedagokim zavodima, kao i novu
vrstu prihoda.
Tabela: predloena promjena koja se odnosi na uposlenike u pedagokim
zavodima
Pedagoki zavodi
Promjene
broja
uposlenih
RS, 5 pedagokih zavoda

Brko Distrikt
Una-Sana
Posavina
Tuzla
Zenica-Doboj
Gorade
Srednja Bosna
Hercegovina - Neretva
Zapadna Hercegovina
Sarajevo
Kanton 10
Ukupno
Ukupan broj
uposlenika
-37
+2
0
+1
-4
-8
0
+8
-16
+2
-23
+2
-73
29
2
7
1
12
10
1
8
7
2
11
2
92
Opaska: Kalkulacija uposlenika je uraena u skladu sa omjerom od 10 kola (osnovnih i

srednjih) po 1 uposlenom u pedagokom zavodu, u ovaj omjer nije ukljueno pomono
osoblje.
83

Preporuka 3: Ojaati sve funkcije vezane za kreiranje obrazovne politike i EU

integracije
Ovaj dio ukljuuje preporuke koje se odnose na jaanje svih funkcija vezanih za kreiranje
obrazovne politike; planiranja na osnovu pokazatelja; nadziranja izvedbe; funkcija vezanih
za strateka pitanja, kao i funkcija potrebnih za uspjenu integraciju u EU.
Preporuka 3.1: Ojaati funkcije neophodne za uspostavu koherentnog sistema
planiranja i donoenja odluka koji je zasnovan na pokazateljima
Preduslov za odriv, efektivan sistem obrazovanja koji prua usluge visokog kvaliteta koje
se podudaraju sa potrebama stanovnitva je donoenje odluka i dobro planiranje koje je
zasnovano na pouzdanim podacima i prognozama.
Tim za pregled je uoio da ministarstva obrazovanja ne obavljaju funkciju prognoziranja
buduih potreba obrazovanja. Ministarstva obrazovanja ne obavljaju funkciju planiranja
kapaciteta i planiranje po specijalnostima. Ministarstva obrazovanja nemaju ni
sveobuhvatne smjernice ni podatke koji mogu posluiti kao obrazloenje za zatvaranje ili
otvaranje kola ili ukidanje, revidiranje ili uvoenje razliitih vrsta obrazovnih kurseva.
Ovo, uz nalaz da ne postoji funkcija za procjenjivanje potreba na tritu rada ili
meunarodnih trendova (razvoj informacionih tehnologija, globalizacija), ostavlja donosioce
odluka bez osnove za donoenje odluka baziranih na pokazateljima.
Stoga se predlae jaanje funkcija neophodnih za uspostavu koherentnog sistema
planiranja i donoenja odluka na osnovu pokazatelja kroz uvoenje ciklusa planiranja. Ovo
ukljuuje proces u kojem ministarstva obrazovanja daju izvjetaje o postojeim i buduim
potrebama u obrazovanju, na osnovu kojih ministarstva obrazovanja prave planove vezane
za kapacitete i obrazovne kvalifikacije. Dalje, predloeni ciklus planiranja treba iskoristiti i
za druge funkcije planiranja kao to su: planiranje radne snage, planiranje u obrazovanju,
razrada strategija i obrazovnih politika. Ministarstvo civilnih poslova bi bilo odgovorno za
koordinaciju meu sektorima.
Predlae se i uvoenje funkcije redovnog obezbjeivanja povratne informacije iz institucija
trita rada i zavoda za zapoljavanje o potrebama za radnom snagom i obrazovanjem
nezaposlenih u njihovim regijama.
Preporuka 3.2: Ojaati/uspostaviti sve funkcije neophodne za integraciju u EU
Zahtjev za uspostavljanje odrivog, koherentnog i transparentnog obrazovnog sistema u
cijeloj BiH nalae konzistentan pristup svih obrazovnih vlasti, ukljuujui dravni nivo,
entitete, Distrikt i kantone.
Osnovne funkcije za podrku uspjenoj integraciju u EU, bar to se tie obrazovanja, su:
Funkcionalan informacioni sistem za obrazovanje na dravnom nivou, sa tanim

podacima prikupljenim iz kantona i entiteta.
Dobro definisan, transparentan i uporediv sistem standarda obrazovanja i uenja za

sve nivoe obrazovanja
Unificirani sistem akreditovanja i certificiranja na dravnom nivou
Dobro definirane obrazovne politike i strategije za obrazovni sistem u cijeloj zemlji
84

Preporuka 4: Ojaati sve funkcije potrebne za unapreenje savjesnog upravljanja

na nivoima entiteta, kantona i Brko Distrikta
Ovaj dio ukljuuje preporuke za jaanje svih funkcija na entiteskom i kantonalnom nivou u
svrhu unapreenja savjesnog upravljanja.
Preporuka 4.1: Ojaati funkcije koje se odnose i na vertikalnu i na horizontalnu
koordinaciju
Iako je steen utisak, na osnovu intervjua obavljenih na terenu, da se meuentiteska i
koordinacija meu ministarstvima poboljala zadnjih godina, injenica je da se funkcija
koordinacije uglavnom provodi na neformalnoj i neredovnoj osnovi.
Stoga, da bi se ojaala funkcija koordinacije, predlae se osnivanje sljedeih vijea za
obrazovanje:
Vijee za osnovno obrazovanje
Vijee za srednje obrazovanje
Vijee za srednje struno obrazovanje
Rektorska konferencija
85

Objanjenje vijea za obrazovanje.

Kako vijea predstavljaju prvi i jedini redoviti debatni forum za razvoj obrazovne politike na
dravnom nivou, vijea trebaju biti sastavljena od predstavnika glavnih sudionika u
obrazovnom sistemu:
Strunih tijela (kao to su pedagoki zavodi)
Predstavnika optinskih vlasti za osnovno obrazovanje
Predstavnika kola
Predstavnika sindikata nastavnika
Za osnovno obrazovanje: ministarstava obrazovanja
Za srednje obrazovanje: entitetska ministarstva obrazovanja
Za visoko obrazovanje: rektori
Za osnovno i srednje obrazovanje: udruenja roditelja
Ostali
Predsjedavajui vijea treba biti nezavisan. Vijee se treba konsultirati po svim vanim
pitanjima koja se odnose na obrazovnu politiku, na primjer:
Nova legislativa
Okvirni NPP
Novi standardi u obrazovanju
Upravljanje ljudskim resursima
Standardi za pedagoke zavode
itd.
Vijee bi se trabalo sastajati redovno, po unaprijed odreenom rasporedu (npr. 8 puta
godinje) i raditi na osnovu godinjeg plana rada kojeg treba odobriti ef obrazovnog sektora
Ministarstva civilnih poslova.
Ovaj program treba biti striktan u smislu osiguravanja kontinuiteta aktivnosti i dovoljno
fleksibilan da se moe adaptirati novim potrebama koje se ukau. Program rada treba
identificirati odreeni broj pitanja po kojima je sektor za obrazovanje Ministarstva civilnih
poslova od Vijea trailo savjet. Vijee takoe moe da odlui da prui savjet i onda kad ga se
od njega ne trai.
Vijee radi u skladu sa zakonskom okvirima kojima se osigurava njegova nezavisna,
savjetodavna uloga sektoru za obrazovanje i ima svoje vlastite propise koji se odnose na
procedure donoenja odluka, izvjetavanje itd. Ministarsvo civilnih poslova treba obezbijediti
sekretarsku podrku aktivnostima vijea, sa sljedeim glavnim zadacima:
Priprema dnevnog reda i zapisnika sa sastanaka
Priprema godinjih programa rada i izvjetaja
Posebne aktivnosti (kao to su istraivanja) koje su neophodne za
podravanje savjetodavne uloge vijea
Preporuka 4.2: Ojaati/uvesti sve funkcije koje se odnose na upravljanje ljudskim
resursima, planiranje radne snage, kontinuiranu obuku uposlenika i planiranje u
obrazovanju
Samo par organizacija ima odvojenu organizacionu jedinicu koja obavlja funkciju
upravljanja ljudskim resursima. Samo nekoliko organizacija imaju odvojen budet za obuku
i obrazovanje svojih uposlenika, a nijedna od ukljuenih organizacija se ne bavi planiranjem
radne snage i procjenom potreba za obukom, kao ni planiranjem usavravanja za struna
lica u obrazovanju.
86

Stoga se predlae jaanje/uvoenje svih funkcija koje se odnose na upravljanje ljudskim

resursima (interne u institucijama, kao i za cijelu obrazovnu mreu) koje obuhvataju
planiranje radne snage, kontinuirano obrazovanje/obuku uposlenika, planiranje u
obrazovanju i koordinaciju u izradi NPP-a za obuku nastavnika do sticanja kvalifikacija i
obuku u cilju strunog usavravanja.
Preporuka 4.3: Uspostaviti funkcije potrebne za jedinstven informacioni sistem u
obrazovanju u BiH
Dobro planiranje i donoenje odluka na osnovu pokazatelja zavisi od dostupnosti podataka
u elektronskoj formi koji su tani, dobro definisani i uporedivi, a koji se odnose na
obrazovni sistem. Osim toga, elektronska razmjena podataka izmeu kola i javne uprave
bi omoguila racionalizaciju i vei stepen tanosti. Stoga je i zabrinjavajue da funkcija
uspostavljanja informacionog sistema u obrazovanju u BiH, ili nema, ili se provode na tako
maloj razini na kojoj se ne mogu oekivati eljeni rezultati.
Zato se predlae jaanje funkcija za razvoj informacionog sistema u obrazovanju na
entiteskom i dravnom nivou koji e moi osigurati elektronski prenos podataka i
obezbjeivanje informacija o obrazovnom sistemu. Ovo ukljuuje i definiranje arhitekture
sistema, nomenklaturu, protokola razmjene podataka, definiranja podataka, vlasnitva nad
podacima i zatite podataka.
87

Preporuka 5: Federacija BiH

Sadanja situacija:
U skladu sa Ustavom FBiH, obrazovanje je u nadlenosti kantonalnih vlasti. Obrazovanje je
organizovano na kantonalnom nivou, ali je koordinirano na federalnom nivou. Federalni ministar
obrazovanja ne moe davati naredbe kantonalnim ministrima, ali moe obezbijediti podrku,
ukoliko se to zahtijeva, u odreenim podrujima kao to su inspekcija, izrada NPP-a i legislative.
Kljuni nalazi koji se odnose na ministarstva obrazovanja:
U skladu sa politikim i administrativnim ureenjem FBiH, funkcije na polju rukovoenja
obrazovnim sistemom obavljaju 10 kantonalnih ministarstava obrazovanja. Ukupan broj
uposlenika 10 kantonalnih ministarstava je 117 (bez uposlenika pedagokih zavoda), a u
Federalnom ministarstvu taj broj je 35 uposlenika (ovaj broj ne ukljuuje uposlene u
odjeljenju za nauku). Svi kantoni su donijeli svoje zakone o obrazovanju.
Opi komentari:
Uopteno, funkcija procesa donoenja odluka baziranih na validnim informacijama u

ministarstvima je jako slaba i nema odgovarajue podrke obrazovnih strunjaka.
Zajedniko je za skoro sve institucije da nikako nema, ili da su neadekvatno
razvijenje sljedee funkcije: odnosi sa javnou, upravljanje ljudskim resursima i
strateko planiranje.
Ne postoje odgovarajue funkcije koje podravaju planiranje, nadziranje i odobravanje
kapitalnih investicija, kao i smanjenje kapaciteta, ukoliko je to neophodno.
Ne postoji zajednika arhitektura sistema, nomenklatura, protokol koji bi omoguio
elektronsku razmjenu podataka unutar FBiH i unutar BiH.
Obuka nastavnika skoro da ne postoji, osim pri projektima stranih donatora.
Koordinacija i saradnja meu ministarstvima je slaba.
Koordinacija i saradnja izmeu pedagokih zavoda je slaba.
Preporuka 5.1 koje se odnose na funkcije u Federalnom ministarstvu obrazovanja

i nauke
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke obavlja odreeni broj funkcija koje se
preklapaju sa drugim institucijama u sistemu i nema jasnog mandata. Preporuka je da se
isto fokusira na koordinacionu i savjetodavnu ulogu i da stoga prenese funkcije koje nisu
vezane za koordinacionu i savjetodavnu ulogu, a koje su navedene u produetku,
na druge nivoe.
Zadrati koordinacionu i savjetodavnu ulogu Federalnog ministarstva obrazovanja
i nauke i uspostaviti sljedee funkcije u ministarstvu:
1. Kreiranje obrazovne politike i koordinacija obrazovne politike: Koordiniranje/
savjetovanje u vezi sa izradom zakona za osnovno i srednje obrazovanje
2. Izrada NPP-a: Koordiniranje/savjetovanje u vezi sa izradom kolskog NPP-a
3. Ocjenjivanje, evaluacija i akreditacija: Koordinacija ocjenjivanja u Federaciji BiH
4. Planiranje mree institucija: Koordinacija planiranja mree u Federaciji BiH
5. Meuentiteska i meusektorska koordinacija: Koordiniranje uea u vijeima u Federaciji BiH
6. Meunarodni odnosi i koordinacija: Koordinacija i prikupljanje podataka o
bilateralnim projektima u kantonima
7. Informacioni sistem u obrazovanju: Prikupljanje i obrada podataka iz kantona
88

Tabela: Predloeni broj osoblja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke

Federalno ministratsvo obrazovanja i nauke
Promjene broja
uposlenih
Ukupan broj
uposlenika
Ministar
Jedinica za legislativu
Jedinica za osnovno i srednje obrazovanje, NPP i
ocjenjivanje, planiranje mree
1
1
6
Meuentitetska i meusektorska koordinacija i

koordinacija meunarodnih odnosa
Informacioni sistem u obrazovanju
Pomono, tehniko i administrativno osoblje
UKUPNO
-20
1
3
3
15

potreban.
Preporuka 5.2 koje se odnose na funkcije kantonalnih ministarstava obrazovanja
U skladu sa zajednikim okvirnim zakonima i zajednikim obrazovnim strategijama
izraenim na dravnom nivou, svako kantonalno ministarstvo obrazovanja treba da obavlja
sljedee funkcije:
1. Kreiranje obrazovne politike i koordinacija obrazovne politike: Izrada zakona za
osnovno i srednje obrazovanje unutar okvira zakona i strategija BiH
2. Izrada NPP-a: Izrada kolskog NPP-a u skladu sa okvirnim NPP
3. Ocjenjivanje, evaluacija i akreditacija: Podrka ocjenjivanju i evaluaciji (testiranju)
4. Makroekonomska odrivost: Izrada budeta za osnovno i srednje obrazovanje;
izrada kantonalnog srednjoronog plana potronje
5. Finansiranje obrazovnih institucija: Osnovno i srednje obrazovanje
6. Planiranje mree institucija: Osnovno i srednje obrazovanje
7. Meuentitetska i meusektorska koordinacija: Uee u vijeima osnovnog, srednjeg
i srednjeg strunog obrazovanja
8. Meunarodni odnosi i koordinacija: Bilateralna saradnja i preuzimanje obaveza koje
su obavezujue za pojedinanu instituciju
9. EU integracija: Provedba i uee u integraciji u EU
10. Informacioni sistem u obrazovanju: Prikupljanje podataka o osnovnom i srednjem obrazovanju
Preporuke koje se odnose na uposlenike u kantonalnim ministarstvima obrazovanja trebaju
se definisati naknadno. Svako ministarstvo treba da ima minimalan broj uposlenih da bi
moglo da funkcionie kao ministarstvo. Mnoga od postojeih kantonalnih ministarstava
obrazovanja nemaju dovoljan broj uposlenih, ali ua saradnja i koordinacija izmeu
kantonalnih ministarstava i sa Federalnim ministarstvom e smanjiti potrebu za
angaovanjem osoblja za svaku funkciju u svakom ministarstvu.
Preporuka 5.3 koje se odnose na funkcije kantonalnih pedagokih zavoda
Pogledati preporuke 2.1 i 2.2
89

Preporuka 6: Republika Srpska

Sadanja situacija:
Republika Srpska (RS) se sastoji of 64 opine i 4 regije: Banja Luka, Doboj-Bijeljina,
Sarajevo-Zvornik i Trebinje-Foa.
Obrazovni sistem je prilino centralizovan pri emu su glavne ovlasti skoncentrisane unutar
Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.
Broj uposlenika u Ministarstvu prosvjete i kulture je 25 (ovaj broj ne ukljuuje uposlenike
Pedagokog zavoda).
Kljuni nalazi koji se odnose na Ministarstvo prosvjete i kulture:
Funkcija obuhvatnog planiranja je neadekvatna. Ne postoji jedinica koja se bavi

kreiranjem obrazovne politike, stratekim planiranjem, finansijskim planiranjem i
planiranjem kapaciteta.
Ne postoji funkcija nadziranja rada obrazovnog sistema.
Ne postoji funkcija upravljanja ljudskim resursima na nivou Ministarstva i unutar
itavog sektora obrazovanja.
Koordinacija sa tritem rada i zavodom za zapoljavanje radi planiranja kvalifikacija
i radne snage nije na zadovoljavajuem nivou.
Ne postoji motivacioni mehanizam/sistem poticanja izgradnje karijere
Funkcije koje se odnose na istraivanje, prikupljanje, analizu i diseminaciju
podataka o obrazovanju, kao i predvianja potreba trita rada se zanemaruju.
Preporuka 6.1 koje se odnose na funkcije Ministarstva prosvjete i kulture RS

izraenim na dravnom nivou, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske treba da
obavlja sljedee funkcije:
osnovno i srednje obrazovanje unutar okvirnih zakona i strategija BiH
2. Izrada NPP-a: Izrada kolskog NPP-a u skladu sa okvirnim NPP-om
izrada entitetskog srednjoronog plana potronje
10. Informacioni sistem u obrazovanju: Prikupljanje podataka o osnovnom i srednjem
obrazovanju
90

Tabela: Predloeno osoblje Ministarstva prosvjete i kulture RS

Ministarstvo prosvjete i kulture RS
Promjene
broja
uposlenih
Ukupan broj
uposlenika
Ministar
Jedinica za obrazovnu politiku i legislativu
1
2
Jedinica za osnovno i srednje obrazovanje, izrada

NPP-a i ocjenjivanje
Makroekonomija, finansiranje kola, planiranje
mree
Meuentitetska i meusektorska koordinacija
6
5
4
2
4
Meunarodni odnosi, EU integracija

Informacioni sistem u obrazovanju
Pomono, tehniko i administrativno osoblje
UKUPNO
+4
5
29

potreban.
Preporuke 6.2 koje se odnose na Republiki pedagoki zavod
Pogledati preporuke 2.1 i 2.2
91

Preporuka 7: Brko Distrikt

Sadanja situacija:
Obrazovni sistem Brko Distrikta ima specifinu organizacionu strukturu. Odjel za
obrazovanje zapoljava 14 uposlenika.
Kljuni nalazi koji se odnose na Odjel za obrazovanje:
Ne postoji struktura ministarstva obrazovanja kao takvog, ali postoji Odjel za

obrazovanje koje je odgovorno za realizaciju obrazovanja u Brko Distriktu
Ne postoji dovoljno kapaciteta za funkcije planiranja, izradu zakona i propisa,
kreiranje obrazovne politike, kao ni koordinacije unutar Odjela.
Nedostatak kapaciteta za strateko planiranje i potpuni nedostatak srednjoronog
plana potronje.
Ne postoji funkcija rukovoenja ljudskim resursima.
Ne postoji motivacioni mehanizam/sistem poticanja izgradnje karijere.
Preporuke 7.1 koje se odnose na funkcije Odjela za obrazovanje Brko Distrikta

izraenim na dravnom nivou, Odjel za obrazovanje Distrikta Brko treba da obavlja
sljedee funkcije:
osnovno i srednje obrazovanje unutar okvirnih zakona i strategija BiH
2. Izrada NPP-a: Izrada kolskog NPP-a u skladu sa okvirnim NPP-om
izrada srednjoronog plana potronje Distrikta
10. Informacioni sistem u obrazovanju: Prikupljanje podataka o osnovnom i srednjem
obrazovanju
92

Preporuka 8. Kadrovske i budetske posljedice u javnoj upravi u sektoru

obrazovanja
Preraspodjela uposlenika i budeta na razliitim nivoima javne uprave e se razmatrati u
sklopu izrade akcionog plana za sprovedbu preporuka (pogledati nie).
93

Preporuka 9. Dalja podrka donatora je preduslov za uspjenu provedbu

preporuka
Promjene se ne provode same. Stoga, da bi se preporuke za promjene pomjerile sa misli i
ideja na papiru ka vidljivim poboljanjima koja e stanovnici osjetiti, neophodno je
posjedovati kapacitet potreban za rukovoenje promjenama. Kapacitet koji moe
transformisati preporuke u odluke, zakonske promjene, institucionalne promjene koje e
uticati na svakodnevno obavljanje funkcija. Iako su preporuke date u prethodnim
dijelovima detaljne i daju dobru osnovu za dalju diskusiju, one e ostati samo ideje ukoliko
se ne uspostavi adekvatan sistem rukovoenja promjenama.
U drugoj fazi komponente javne uprave u sektoru obrazovanja koji je dio dvogodinjeg
projekta koje finansira EU pod nazivom: Reforma opeg obrazovanja, bie izraen akcioni
plan. Izrada akcionog plana e biti zasnovana na preporukama iz ovog izvjetaja i ukljuie
sve obrazovne vlasti u diskusiju o konkretnim koracima koje treba preduzeti da se
reformira sistem javne uprave u obrazovanju.
94

10
PRAVNI ASPEKT
Iako gore navedene preporuke ukljuuju odvojene preporuke koje se tiu integracije u EU,
vano je da se podvue da e sve preporuke direktno ili indirektno doprinijeti EU integraciji.
Metodologija funkcionalnog pregleda se bavi samo funkcijama a ne nadlenostima to
predstavlja zakonski termin kojim se odreuju prava i obaveze razliitih javnih tijela koje
su odreene zakonom. Stoga pravna posljedica preporuka koje se odnose na npr.
premjetanje neke funkcije iz jedne organizacije u drugu, je do neke odreene mjere van
opsega funkcionalnog pregleda. Funkcionalni pregled ne daje nikakve eksplicitne smjernice
o tome da li e preporuke zahtjevati promjenu propisa, zakona, ustava ili se mogu
sprovesti kroz memorandum o razumijevanju. Unato tome, Tim za pregled je, tokom
procesa izrade preporuka, razmatrao i eventualne pravne posljedice.
Evidentno je da e preporuke koje su detaljno iznesene u ovom Izvjetaju rezultirati
promjenama u nadlenostima, uvoenjem novih i ukidanju starih.
Vano je primjetiti da je Ustavom BiH (lanom III.3a) odreeno da sve vladine funkcije i
ovlasti koje nisu izriito date u ovom Ustavu institucijama Bosne i Hercegovine, e biti
funkcije entiteta. Dalje, lan III.1 dodjeljuje sljedee odgovornosti institucijama BiH:
vanjska politika, spoljnotrgovinska politika, carinska politika, monetarna politika,
finansiranje institucija i plaanje meunarodnih obaveza, politika/propisi vezani za pitanja
imigracije/izbjeglica/azila, pitanja u vezi sa meunarodnim i meuentitetskim krivinim
propisima, komunikacije, transport i kontrola zranog prometa.
Iako se pitanja vezana za obrazovanje ne navode izriito kao nadlenost BiH, jasno je da su
funkcije iz sektora obrazovanja koje su vezane za intergraciju u EU (meunarodne obaveze
pogledati i lan III.2b) uglavnom u nadlenosti BiH.
Ostale funkcije na dravnom nivou, a koje se odnose na ovaj Izvjetaj i koje su u okviru
sektora obrazovanja, prenose se saglasnou entiteta (lan III.5a) i Distrikta Brko ili kroz
formalnu promjenu Ustava.
Predloene institucije na dravnom nivou se onda mogu uspostaviti i odgovarajui zakoni i
propisi se mogu usvojiti.
95

Pregled sadraja CD-a

Priloeni CD sadri Zavrni izvjetaj plus sve anekse. Svi dokumenti su napisani na etiri
jezike verzije i svaka verzija ima svoj direktorij (folder). Nazivi i sadraj direktorija
(foldera) je sljedei:
1.
Bosanski jezik
Zavrni izvjetaj.
Funkcionalni pregled javne uprave sektora obrazovanja u Bosni i Hercegovini
Aneks
Aneks
Aneks
Aneks
2.
1:
2:
3:
4:
Aneks zakona i propisa

Statistiki aneks
Profili institucija
Obrazovne strategije
Hrvatski jezik
Zavrni izvjetaj.
Aneks
Aneks
Aneks
Aneks
4.

Statistiki aneks
Profili institucija
Srpski jezik
Zavrni izvjetaj.
Aneks
Aneks
Aneks
Aneks
3.
1:
2:
3:
4:
1:
2:
3:
4:

Statistiki aneks
Profili institucija
Engleski jezik
Zavrni izvjetaj.
Aneks
Aneks
Aneks
Aneks
1:
2:
3:
4:

Statistiki aneks
Profili institucija
96

Funkcionalni Pregled - Sektora - Obrazovanja - U - BIH PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Funkcionalni Pregled - Sektora - Obrazovanja - U - BIH PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CARDS Program Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu

Projekt financira Evropska unija

Projekt realizuje IBF me|unarodni

Funkcionalni pregled javne uprave u sektoru

Projekat: Reforma opeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini

Funkcionalni pregled javne uprave sektora obrazovanja

MEUNARODNI TOKOVI U JAVNOJ UPRAVI SEKTORA OBRAZOVANJA

Obrazovne reforme u svijetu

Javna uprava u sektoru obrazovanja

OBRAZOVNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE

Nadlenosti Brko Distrikta

Nadlenosti Republike Srpske

Nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine

Upravljanje kolama u osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH

Osnovne funkcije javne uprave sektora obrazovanja

Funkcije koje obavljaju razliite institucije javne uprave

Procjena funkcija institucija kojima je obrazovanje sekundarna funkcija

Izvori finansiranja i finansijski tokovi

Javni trokovi u obrazovanju

Privatni trokovi obrazovanja

Trokovi javne uprave u obrazovanju

Struktura trokova u odnosu na nivo obrazovanja

Kljune karakteristike finansiranja obrazovanja u BiH

Saetak glavnih rezultata finansijske analize

Analiza postojeih ljudskih resursa po nivoima uprave

Analiza postojeih ljudskih resursa po institucijama

Zavrni izvjetaj, mart 2005. g.

Funkcionalni pregled javne uprave sektora obrazovanja

Preporuka 1: Jaanje funkcija na nivou BiH

Preporuka 1.2 : Uspostaviti Agenciju za standarde i ocjenjivanje BiH

Preporuka 1.3: Uspostaviti Agenciju za NPP BiH

Preporuka 1.4: Uspostaviti Centar za informisanje, priznavanje i ocjenjivanje kvaliteta BiH

Preporuka 2: Racionalizirati funkcije koje su prevaziene i koje su neracionalne

Preporuka 2.2: Prijenos/uspostava funkcija podrke razvoja kole i realizacije NPP-a na

Preporuka 3: Ojaati sve funkcije vezane za kreiranje obrazovne politike i EU integracije

Preporuka 3.1: Ojaati funkcije neophodne za uspostavu koherentnog sistema planiranja i

Preporuka 3.2: Ojaati/uspostaviti sve funkcije neophodne za integraciju u EU

Preporuka 4: Ojaati sve funkcije potrebne za unapreenje savjesnog

Preporuka 4.1: Ojaati funkcije koje se odnose i na vertikalnu i na horizontalnu koordinaciju

Preporuka 5: Federacija BiH

Preporuka 5.1 koje se odnose na funkcije u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke

Preporuka 5.2 koje se odnose na funkcije kantonalnih ministarstava obrazovanja

Preporuka 5.3 koje se odnose na funkcije kantonalnih pedagokih zavoda

Preporuka 6: Republika Srpska

Preporuka 6.1 koje se odnose na funkcije Ministarstva prosvjete i kulture RS

Preporuke 6.2 koje se odnose na Republiki pedagoki zavod

Preporuka 7: Brko Distrikt

Preporuke 7.1 koje se odnose na funkcije Odjela za obrazovanje Brko Distrikta

Preporuka 8. Kadrovske i budetske posljedice u javnoj upravi u sektoru obrazovanja

Preporuka 9. Dalja podrka donatora je preduslov za uspjenu provedbu preporuka

Pregled sadraja CD-a

Zavrni izvjetaj, mart 2005. g.

Funkcionalni pregled javne uprave sektora obrazovanja

Agencija za dravnu slubu

Agencija za nastavni plan i program

Agencija za standarde i ocjenjivanje

Bruto nacionalni proizvod

Centralna banka Bosne i Hercegovine

Centar za informisanje, priznavanje i ocjenjivanje kvaliteta

Agencija za dravnu slubu

Education Management Information System / Informacioni sistem u obrazovanju

European University Association / Evropska univerzitetska asocijacija