ZAVARIVANJE I

Sveuilini studij brodogradnje

Struni studij strojarstva i brodogradnje
Voditelj kolegija:
kolegija: prof
prof.. dr
dr.. sc
sc.. Duko Pavleti, dipl
dipl.. ing.

PREDAVANJE 8

Sadraj predavanja:
Zavarivanje slitina. Zavarivanje legiranih elika. Zavarivanje sivog
lijeva, te slitina aluminija i bakra.

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Zavarivanje slitina
Slitine su sastavljene od najmanje dviju sastavnica od kojih je barem jedna odreeni metal,
dok je druga neki drugi metal, nemetal ili kemijski spoj.

U dananje vrijeme se koriste razni niskolegirani ili sitnozrnati konstrukcijski elici

poviene vrstoe i granice teenja, s ciljem ostvarivanja to lakih, jednostavnijih,
pouzdanijih i, takoer, jeftinijih konstrukcija.

Takvi se elici koriste kod izgradnje mostovnih konstrukcija, dizalica, cjevovoda,

brodova, spremnika, i dr.
U okviru takvog vrlo irokog podruja primjene, elici se mogu razvrstati u tri karakteristine
skupine:
sitnozrnati konstrukcijski elici poviene vrstoe,
posebni konstrukcijski elici za poviene temperature, te
posebni konstrukcijski elici za niske temperature.
2

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Visokolegirani konstrukcijski elici koriste se, najee, za izradu konstrukcija izloenih

posebnim eksploatacijskim uvjetima, npr. raznim agresivnim medijima, vrlo niskim te vrlo
visokim temperaturama, a uz znatna optereenja same zavarene konstrukcije.

Prema predvidivim eksploatacijskim uvjetima takvi se elici mogu razvrstati u tri

skupine:
nehrajui elici otporni na korozijsko djelovanje i razne agresivne medije,
vatrootporni elici, te
elici za vrlo niske temperature.

Za izradu raznih postolja poglavito motora i pumpi te kuita ili blokova motora,
raznih manjih i veih strojeva, i dr. esto se koristi sivi lijev.
Zavarivanje sivog lijeva uobiajeno se primjenjuje kod raznih popravaka i odravanja, a
mogue je uz naroitu pozornost i vjetinu zavarivaa.

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Aluminij i njegove slitine zbog svojih specifinih svojstava, a prije svega zato to su
lagane i vrste te otporne na korozijsko djelovanje i razne agresivne medije odnosno
kemikalije, sve se vie koriste i kod zavarenih konstrukcija.
Primjena u graevinarstvu, brodogradnji, procesnoj industriji, zatim, kod izrade
eljeznikih vagona, cisterna, zrakoplova, automobila, ambalae, i dr.
U primjeni se nalazi veliki broj slitina bakra.

Vrlo su dobrih mehanikih svojstava, visoke elektrine i toplinske vodljivosti, izraene

otpornosti prema korozijskom djelovanju i raznim agresivnim medijima.

Pogodne za izradu cijevi, opreme cjevovoda, grijaih elemenata, izmjenjivaa

topline, i dr.
Glavni legirajui elementi bakra su aluminij, nikal, silicij, kositar i cink, a otuda slijede
brojne slitine kao to su mjedi, razne bronce kao to su kositrena, silicijska, aluminijska
i druge bronce, crvena kovina, novo srebro, i dr.
4

ZAVARIVANJE I

Sveuilini studij / Struni studij

Zavarivanje niskolegiranih elika

Uobiajeni kemijski sastav:
do 0,22%C,
1,70%Mn,
0,30%Cr,
1,0%Ni te
pojedini mikrolegirajui elementi kao npr. niobij, titan,
vanadij i, ponekad, aluminij.

Sadraj ugljika nikako ne smije biti visok, poglavito zbog njegovog utjecaja na
otvrdnjavanje, pa se predvia toplinska obrada zavarenog sklopa.

Elementi kao to su nikal, krom, molibden i mangan doprinose porastu otpornosti prema
korozijskom djelovanju te povienju vrstoe i udarne ilavosti kod niih temperatura.
5

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Tri su glavne skupine niskolegiranih konstrukcijskih elika:

ugljino manganski elici s najvie 0,22%C i 1,6%Mn,
u pravilu nisu problematini za zavarivanje, ali ih je potrebno predgrijavati kada
se radi o veim debljinama,
elici s dodacima mangana i nikla,
ne predstavljaju vei problem za zavarivanje, ali je obvezno predgrijavanje i
koritenje bazinih elektroda s odgovarajuim dodacima mangana i nikla,
elici s dodacima kroma, nikla, molibdena i vanadija
posebice su skloni otvrdnjavanju i pojavi pukotina,
obvezno je predgrijavanje i kod manjih debljina, ali uz paljivo odabranu i
odravanu temperaturu
koritenje niskolegiranih bazinih elektroda s istim legirajuim elementima kao i
osnovni metal.

Obvezna je odgovarajua toplinska obrada nakon zavarivanja.

6

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Niskolegirani ili sitnozrnati konstrukcijski elici poviene vrstoe dobro su zavarljivi, ali uz:
potrebno predgrijavanje,
pravilan odabir dodatnih materijala, tehnike rada i redoslijeda zavarivanja te,
uz sprjeavanje ulaska vodika u metal zavara i ouvanje sitnozrnate strukture na
granici ZUT-a, gdje naroito postoji sklonost okrupnjavanju zrna, otvrdnjavanju i
pojavi pukotina.

Za sprjeavanje ulaska vodika u metal zavara potrebno je koritenje dodatnih materijala

s to manjim sadrajem vodika, uz dobro ienje povrina spoja prije zavarivanja i
osiguravanje suhih uvjeta tijekom zavarivanja.

Kontroliranjem koliine unosa topline i usporavanjem hlaenja zavara, omoguit e

se oslobaanje vodika iz metala zavara tijekom njegovog skruivanja.

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Zavarivanje visokolegiranih elika

Visokolegirani nehrajui elici po svojoj se metalurkoj strukturi dijele na:
austenitne,
martenzitne, i
feritne elike te njihove podgrupe (npr. dupleks elici).

Od svih njih, austenitni se elici smatraju najbolje zavarljivim.

Openito, nehrajui elici sadre od minimalno 12 (10,5%)
pa sve do 36%Cr, a ima ih koji su i dodatno legirani s
niklom i molibdenom.

Glavne skupine tih elika su visokolegirani Cr, CrNi i CrNiMo

elici, s moguim dodacima i drugih legirajuih elemenata.

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Kod zavarivanja visokolegiranih nehrajuih elika dva su osnovna problema:

veliki afinitet kroma i kisika te stvaranje oksidnih slojeva ve na povrini taline
metala zavara, koju se mora tititi od ulaska kisika i, takoer, osiguravati istou
povrine metala prije polaganja slijedeeg zavara, jer kromov oksid predstavlja
nepoeljan ukljuak u metalu zavara,

veliki afinitet kroma i ugljika te stvaranje

kromovih karbida na granicama zrna i
smanjenje sadraja kroma ispod 12% uz samu
granicu zrna, a to smanjuje otpornost prema
korodiranju, stoga sadraj ugljika mora biti vrlo
mali, od 0,03 do 0,06%C, jer kada nema ugljika
nema ni mogunosti stvaranja kromovih
karbida.

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Posebne su vrste visokolegiranih nehrajuih elika

austenitno feritni ili tzv. duplex elici, s priblino
50% austenita i 50% ferita, koji su naroito
interesantni za izradu postrojenja naftne industrije te
za transport plina i naftnih preraevina.

Austenitne elike obiljeava znatna koliina kroma,

od 18 do 25%Cr, te nikla u irokom rasponu od 8 do
25%, uz obvezno vrlo mali sadraj ugljika, od 0,03 do
najvie 0,10%C.

10

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Austenitni elici nisu magnetini, vrlo su plastini kod obrade na hladno i relativno su
dobro zavarljivi, no, kod njihovog zavarivanja mogui su sljedei problemi:
sklonost pojavi toplih pukotina u metalu zavara,
kod veih debljina dolazi do znatnih unutarnjih naprezanja, dok se kod
tankostijenih zavarenih konstrukcija javljaju prilino velike deformacije,
sklonost stvaranju kromovih karbida na granicama zrna austenitne strukture,
poglavito ako je sadraj ugljika vei od 0,04%, a s time dolazi i do pojave tzv.
interkristalne korozije, koja napreduje i tijekom eksploatacije zavarenog
proizvoda.

11

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Martenzitne elike obiljeavaju visoka vrstoa i tvrdoa te niska istezljivost i ilavost.

To su elici sa sadrajem kroma od 13 do 18% i neto poveanim sadrajem ugljika od
0,12 do 0,31%, s malim udjelom nikla i/ili molibdena do najvie 2%, a ponekad i aluminija
do 1,5%.
Martenzitni elici s manjim sadrajem ugljika, do 0,20%C, koriste se kao konstrukcijski elici
za izradu dijelova kotlova, zagrijaa, i sl.
Magnetini su, uvjetno su zavarljivi uz odgovarajue predgrijavanje na nekih 200 do 400C,
a pokazuju izraenu sklonost otvrdnjavanju i pojavi pukotina.

12

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Feritne elike obiljeava poveani sadraj kroma, od 13 do 29%Cr, uz ogranienje sadraja

ugljika na 0,06 do 0,17%, sa samo 1,0% mangana, od 0,50 do 3,0% nikla i/ili 0,50 do 1,50%
molibdena.
Kod zavarivanja feritnih elika mora se voditi rauna o sklonosti porastu zrnatosti odnosno
padu istezljivosti i ilavosti zavarenog spoja.
Taj se problem rjeava ograniavanjem unosa topline na npr. 1,5 kJ/mm, a postie se
odgovarajuim parametrima izvoenja zavarivanja kao to je manja jakost struje, vea
brzina zavarivanja, i dr.

Feritni elici su magnetini, uvjetno su zavarljivi, uz potrebu predgrijavanja do neto viih

temperatura, npr. 200 do 400C.

Feritni se nehrajui elici koriste za izradu raznih spremnika i posuda pod tlakom u
prehrambenoj industriji te za izradu pojedinih dijelova pumpi, turbina i drugih strojeva i
ureaja izloenih djelovanju visokih temperatura sve do 1000C i, istodobno, djelovanju
sumpora kao to je to sluaj u postrojenjima naftne industrije, i dr.

Sveuilini studij / Struni studij

13

ZAVARIVANJE I

Opa pravila za zavarivanje visokolegiranih konstrukcijskih elika mogu se, ukratko,

svrstati pod sljedee naputke:
pripremljeno mjesto zavarivanog spoja mora biti vrlo isto, poglavito bez masnoa,
vlage i drugih neistoa, a sama povrina spoja mora biti glatko obraena,

alati i brusne ploe ne smiju sadravati karbide, ve se koriste aluminijski oksidi,

feritni i martenzitni elici prije se zavarivanja obvezno predgrijavaju,

vaan je pravilan odabir dodatnog materijala, uz koritenje preporuka

proizvoaa, Schfflerovog dijagrama, i dr.

14

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

A. L. Schffler
utvrdio je da, uz
krom i nikal, i drugi
legirajui elementi
utjeu na
metalurku
strukturu, pa je
umjesto sadraja
samo kroma i nikla
usvojio veliine
ekvivalenta kroma
Cre i ekvivalenta
nikla Nie.

15

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Zavarivanje sivog lijeva

Za sivi lijev karakteristian je izgled i siva boja strukture na povrini prijeloma, prvenstveno
zbog ugljika koji je izluen u obliku grafita.
Mogui sastav sivog lijeva ima 2,5 do 3,5% ugljika, 1,5 do 2,5% silicija, 0,6 do 1,5%
mangana, oko 0,20% sumpora, 0,4 do 0,6% fosfora, i dr.

16

ZAVARIVANJE I

Sveuilini studij / Struni studij

Problem zavarivanja sivog lijeva:

nema potrebnu istezljivost,
naglo prelazi iz krutog stanja u talinu i obratno.
naglim hlaenjem moe doi do stvaranja vrlo tvrde strukture u ZUT-u kao i do
pojave pukotina.

Mora se sprjeavati bilo kakovo lokalno vee podizanje temperature.

Pucanje zavarivanog komada od sivog lijeva sprjeava se djelominim ili potpunim

predgrijavanjem.

Nakon zavarivanja mora se osigurati postupno hlaenje, npr. prekrivanjem s zagrijanim

pijeskom, u peima, i sl., s priblinom brzinom hlaenja od 50 do 100 C/h.

Velika itkost lijevanog eljeza kod zavarivanja stvara potekoe, tako da je zavarivanje
mogue samo u vodoravnom ili malo nagnutom poloaju.
17

ZAVARIVANJE I

Sveuilini studij / Struni studij

Zavarivanje sivog lijeva mogue je plinskim plamenom, ali se najee izvodi runim
elektrolunim postupkom i to na toplo ili, uvjetno, na hladno.

Postupak zavarivanja plinskim plamenom daje dobre rezultate, posebice prilikom vrenja
popravaka odljevaka.

Shematski prikaz
postupka zavarivanja s
plamenom unaprijed

Pri zavarivanju plamenom kao dodatni materijal koriste se ipke od sivog lijeva, sa sadrajem
silicija do 4%.
18

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Zavarivanje na toplo plinskim plamenom ili elektroluno temelji se na zagrijavanju itavog

odljevka do crvenila, tj. do priblino 600C, te se odrava na toj temperaturi tijekom
izvoenja zavarivanja.

Kod elektrolunog postupka zavarivanja na toplo kao elektroda koristi se ipka od sivog
lijeva, prikljuena redovito na (+) prikljuak izvora struje za zavarivanje.

Zavarivanje na hladno moe biti bez posebnog grijanja ili s predgrijavanjem na 150 do
200C, tzv. polutoplo, uglavnom elektrolunim postupkom.

Koriste se tanke obloene elektrode od feronikla, s 55% nikla, i 45% eljeza, ili monela, sa 70%
nikla i 30% bakra, promjera 3,25 i 4 mm.

Jakost struje zavarivanja odreuje se temeljem odnosa od oko 30 A po milimetru promjera

elektrode.

Zavarivanje sivog lijeva elektrolunim postupkom mora se raditi s vrlo kratkim potezima
duine 20 do 30 mm i irine oko 5 do 6 mm.
19

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Jedan naputak za zavarivanje sivog lijeva ukljuuje sljedee:

manje komade zavarivati na toplo s plinskim plamenom,

na krajevima pukotine kod vrenja popravka izbuiti rupe radi sprjeavanja daljeg
irenja pukotine tijekom zavarivanja,

elektrini luk mora biti to krai, usmjeravati ga na ve naneseni metal zavara, a

izbjegavati dodirivanje vrha elektrode s osnovnim metalom,

redoslijed zavarivanja je, u pravilu, od sredine prema krajevima pripremljenog spoja, i dr.

20

10

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Zavarivanje slitina aluminija

Osnovni problemi koji se javljaju kod zavarivanja aluminijskih slitina ine posebice izraene
sklonosti oksidaciji, pojavi poroznosti i pukotina te vrlo visoka toplinska vodljivost
takvih slitina, koja je ak 4 do 5 puta vea od one za elik.
Aluminijev oksid, Al2O3 , predstavlja najvei problem za zavarivanje aluminijskih slitina. Zbog
visoke temperature taljenja od 2037C, a koja je daleko via od talita slitina aluminija od 480
do 660C, oksidi aluminija teko se tale i izdvajaju iz taline te znatno oteavaju izvoenje
zavarivanja odnosno kvalitetno povezivanje spajanih dijelova.
Kod zavarivanja aluminijskih slitina potrebno je temeljito etkanje povrina pripremljenih za
zavarivanje, kao i koritenje odgovarajuih topitelja u obliku praka ili paste.

Zavarljivost aluminijskih slitina ovisi prvenstveno o sadraju legirajuih elemenata, a vrlo je

vaan i odabir dodatnog materijala.
21

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Praktiki, aluminij i njegove slitine mogu se spajati gotovo svim postupcima zavarivanja.

Mogue je zavarivanje plinskim plamenom, ali se moe vrlo uinkovito koristiti i TIG postupak
zavarivanja.

Ako se koristi runo elektroluno zavarivanje obloenom elektrodom, npr. za manje

zahtjevne spojeve i za vrenje popravaka, elektroda se prikljuuje na (+) prikljuak izvora
struje.

Od postupaka zavarivanja najpogodniji su i najvie se koriste TIG i MIG postupci

zavarivanja. Kod veih debljina redovito je potrebno predgrijavanje, ali se kod MIG
postupka predgrijavanje vri samo na mjestu poetka polaganja zavara.

22

11

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Osnovne potekoe koje se javljaju kod zavarivanja aluminijskih slitina su slijedee:

postojanje teko taljivog aluminijskog oksida, koji moe ostati ukljuen u metalu
zavara kao njegov nehomogeni sastojak,

poroznost u metalu zavara, koja potjee od vodika apsorbiranog u talini, a izvori

vodika su vlaga i neistoe na povrinama zavarivanog spoja, na povrini dodatnog
materijala, u oblozi elektrode, i dr.,

velika obujamska irivost porastom temperature,

sklonost pukotinama, koja ovisi o trajanju skruivanja metal zavara i naprezanjima u

zavarenom spoju, a u svezi s koliinom unesene topline tijekom zavarivanja,

visoka toplinska vodljivost, koja uvjetuje predgrijavanje i dovoenje vee koliine

topline odnosno zavarivanje sa snanijim izvorima energije.

23

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Zavarivanje slitina bakra

Kod zavarivanja slitina bakra do izraaja dolazi izuzetno visoka toplinska vodljivost, koja
je oko 6 puta vea od one za elik, pa se zbog toga mora na mjesto zavarivanja dovoditi i
znatno vea koliina topline i, svakako, koristiti predgrijavanje.

Radi sprjeavanja odvoenja

topline, zavarivani se sklop podlae
izolacijskim podmetaima, npr.
amotnim opekama, i sl.

Izrazita sklonost povezivanja bakra u

rastaljenom stanju s plinovima
kisikom i vodikom, tetno utjee na
kvalitetu zavarivanog spoja,

24

12

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Zavarivanje slitina bakra

Stoga, nakon prethodnoga obveznog ienja povrina zavarivanog spoja, uz upotrebu
odgovarajueg topitelja, npr. boraksa ili smjese boraksa i borne kiseline, mora se
osigurati dobra zatita taline, takoer, i na stranjoj ili korijenskoj strani zavarivanog
spoja.

U slitinama bakra esto ima cinka koji

stvara opasne cinkove pare, pa se
mora zatititi zavarivaa tijekom rada,
a samo radno mjesto dobro
prozraivati i koristiti isisnu ventilaciju.

25

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Za svaku se slitinu odabire odgovarajui dodatni materijal.

Prije poetka zavarivanja bakra ili njegovih slitina uputno je napraviti jednostavne radionike
pokuse zavarljivosti.

Kod jednoga takvog pokusa, na ploicu osnovnog metala nanese se jedan krai navar, a
nakon ohlaivanja ploica se savije tako da je naneseni navar na vanjskoj strani savijene
ploice.

Kod loe zavarljivog osnovnog metala, ve se kod manjih kutova savijanja pojavljuju pukotine
na povrini navara, a pri daljnjem savijanju dolazi i do loma.

Kod dobro zavarljivog osnovnog metala, tijekom izvoenja opisanog pokusa, ne pojavljuju
se pukotine.

26

13

Sveuilini studij / Struni studij

ZAVARIVANJE I

Osnovne su potekoe kod zavarivanja bakra i njegovih slitina sljedee:

visoka toplinska vodljivost, to zahtijeva potrebu predgrijavanja do prilino visokih
temperatura oko 100C po milimetru zavarivane debljine, ali ne vie od 600C,
veliki afinitet taline prema plinovima iz okolne atmosfere, poglavito prema kisiku i vodiku,
to zahtijeva istou zavarivanog spoja i izuzetno uinkovitu zatitu taline,
velika itkost taline, to onemoguava zavarivanje u prisilnim poloajima,
velike toplinske dilatacije, koje uzrokuju velike deformacije i znatna unutarnja naprezanja,
sklonost pojavi poroznosti, i dr.
Zavarivanje plinskim plamenom nije osobito pogodno.
Mogue je zavarivanje elektrinim lukom s odgovarajue obloenim elektrodama, iako se
javljaju problemi s ukljuinama troske.
Dobre rezultate zavarivanja omoguavaju TIG i MIG postupak zavarivanja, pri emu se
prednost daje zavarivanju s pulsirajuom strujom.
Nakon zavarivanja komad se mora postupno hladiti i, kod toga, uobiava ga se dobro
zatititi izolacijskim pokrivaem ili ostaviti prekrivenog s vruim pijeskom.

27

14