10/13/2014

4.1 Osnove naponske analize elemenata

konstrukcija
Sobziromna deformacijekojeeizazvatinatijelu,postojesljedee
osnovnevrsteoptereenja:
aksijalnooptereenjenazatezanjeilipritisak,
smicanje,
uvijanje(torzija),
savijanjei
izvijanje.
SSobziromna
bi
promjenuoptereenjautokuvremena,razlikujese:
j
j
k
lik j
statikooptereenje(nepromjenljivoutokuvremena)i
dinamikooptereenje(promjenljivoutokuvremena).

4.1.1 Naponi

Slika4.1 Ravnoteatijela:a) sile,b) ic) naponi

10/13/2014

Pri proraunu napona mainskih elemenata i konstrukcija

koriste se apsolutne vrijednosti ova dva vektora, tj. dvije vrste
napona i pri tome vai relacija:

2 + 2 = pn2
odnosno za

= l2 + d2

ukupni
k
i napon je:
j

pn = 2 + 2 = 2 + l2 + d2

4. 1. 2 Veza izmeu vrste optereenja, vrste napona i

deformacija
4.1.2.1 Aksijalno (osno) optereenje

Slika 4.6 Optereenje na:a) zatezanje,b) pritisak

Naponizazvansilomzatezanja+F biepozitivan:

Napon pod dejstvom sile pritiska F bie negativan:

10/13/2014

Pridjelovanjusilenazatezanjedoiedoizduenjatapa
j
j
j
j
p
dok e mu se istovremeno smanjiti popreni presjek za:

h = h1 h tj. h < 0

l
l

Relativnoizduenje/skraenjeili dilatacija:

Relativno suenje ili poprenakontrakcija:

Relativnosuenjeili
poprena kontrakcija:

p =

Eksperimentima je utvrena zavisnost:

l = l1 l tj. l > 0

h
h

p =

faktor proporcionalnosti i naziva se Poissonovim (Poasonovim) koeficijentom.

Za elik i aluminij je = 0,3 a za sivi liv je 0,25.

4.1.2.2 Smicanje

Slika4.8 Smicanje:a) djelovanjesila,b) smicanjesusjednihslojeva

Upraksiseraunapojednostavljenosasrednjimnaponom:
Izmeususjednihslojevadoiedosmicanjaiitav
elementesedeformisatizaugaosmicanja:
Kakojeugao vrlomalen,moesesmatratidaje:
Kod tangencijalnih napona (smicanje i uvijanje)
zavisnost izmeu napona i deformacije je:

10/13/2014

4.1.2.3 Savijanje

Razlikujemodvavidasavijanjaitoistosavijanjeisavijanjesilama.

Slika4.9 Savijanje:a) istosavijanjepridjelovanjumomenata,b) isto

savijanjepridjelovanjusilanadijelul2 isavijanjesilamanadijelul1 il3

Slika 4.10 Raspodjela napona kod savijanja

Napon na udaljenosti y od neutralne ose bie jednak:

s =

Ms
y
Ix

Maksimalan napon je na gornjoj, odnosno donjoj povrini:

gde jeIx momentinercije za osu oko koje sevri savijanje.

10/13/2014

Napon na udaljenosti z od oslonca A je jednak:

Maksimalni napon na udaljenosti z = a

od oslonca A je definisan relacijom:

Tangencijalni napon smicanja u taki presjeka na

udaljenosti y od neutralne ose x e biti:

Slika4.11 Savijanjesilama
gdje je Sx statiki moment povrine koja se nalazi izmeu ordinate y i maksimalne
ordinate h/2, Ix je moment inercije za cijelu povrinu presjeka, b je irina presjeka na
udaljenosti y od neutralne ose.

Statiki monent povrine A1 za neutralnu

osu x iznosi

Moment inercije
iner ije presjeka je:
je

Slika4.12Raspodjelatangencijalnog
naponaizazvanogsavijanjemsilama
kodpravougaonogpresjeka
p
g
gp j

Slijedi da jenapon smicanja:

10/13/2014

4.1.2.4 Uvijanje

Slika4.13Uvijanjeokruglogtapa:a) uglovismicanjaiuvijanja,
b) raspodjelanapona
Poprenipresjektapapriduiniuvijanjal jezakrenutzaugaouvijanja.Ovaj
ugaojejednak:

TangencijalninaponnapovriniokruglogtapapoluprenikaR,atojeupravo
maksimalninapon,jednakje:

4.1.3 Geometrijske karakteristike presjeka

Kod prorauna napona i deformacija koriste se veliine koje

nazivamo geometrijskim karakteristikama presjeka, s obzirom da
ovise samo o geometriji poprenog presjeka optereenog
elementa. To su:
povrina poprenog presjeka (koristi se pri zatezanju, pritisku i
smicanju),
statiki momenti povrine (koriste se pri savijanju silama),
silama)
momenti inercije (koriste se pri uvijanju i savijanju) i
otporni momenti (koriste se pri uvijanju i savijanju).

10/13/2014

4.1.3.1 Statiki momenti povrine

StatikimomentipovrineAzaosux:

StatikimomentipovrineAzaosux:

4.1.3.2 Moment inercije

Aksijalnimomentiinercijeodnosesenanekuosu(xiliy):

Polarni momentinercije odnosi sena ishodite koordinatnog sistem

10/13/2014

tajnerovopravilo

Momenti inercije za ose koje ne prolaze kroz teite presjeka su:

4.1.3.3 Otporni moment

Aksijalniotpornimomentizaosexiysu:

Polarniotpornimomentjednakje:

10/13/2014

4.1.3.3 Izrazi za izraunavanje geometrijskih karakteristika presjeka

4.1.4 Sloena naprezanja

4.1.4.1 Kritino stanje napona

Pri odreivanju dimenzija mainskih elemenata i konstrukcija

potrebno je ispuniti uslov vrstoe koji glasi: naponi koji se
javljaju u bilo kojoj taki elementa ne smiju biti vei od
dozvoljenog napona, tj.

10/13/2014

4.1.4.2 Hipoteze o lomu i ekvivalentni napon

Hipoteze koje senajee koriste za odreivanje ekvivalentnog

napona
p
su:

hipotezanajveegnormalnognapona,
hipotezanajveedilatacije,
hipotezanajveegtangencijalnognapona,
hipotezanajveegdeformacijskogradanapromjenioblika.

Najtanijom se danas smatra hipoteza najveeg deformacijskog

rada na promjeni oblika, koju su postavili, odnosno razraivali,
Huber, von Mises (fon Mizes) i Hencky (Henki) pa se jo naziva i
Hubervon MisesHenckyovom teorijom ili skraeno HMH.

Hipotezanajveegdeformacijskogradanapromjenioblika
Kod prorauna elemenata po ovoj sehipotezi,za ekvivalentni
napon najvie sekoriste sljedei izrazi:
zaprostorno(troosno)stanjenaprezanja:
p
(
)
j
p
j

zaravno(dvoosno)stanjenapona:

Izraunati ekvivalentni napon mora ispunjavati kriterij vrstoe:

10