‘SLU2BENT LIST SFR" wad» oa
1a spskohrvaskom odnoeao. brostor
Srpskom, slovenstom, makedonskom, al
bunskom i mactarskom jrik, = Oxla po
lan Ziroratun kod Sluthe drueney
Lojgovodava 60402 0.21043
295.
van sN2{emeliutlana 81, Zakona o stendardizaci (.Sludbeni
list SFRI”, br. 37/88), nakon pribavijenog mitljenja saveznog
sekgetara za tigovinu, direktor Saveznog zavoda za standard:
asi proy
PRAVILNIK
(© TEHNICKIM NORMATIVIMA ZA TEMELJENIE
‘GRADEVINSKIH OBJEKATA.
1. OFCE ODREDBE
Clan 1.
rim se previlsitom propsyjatebniek nommatv kj se
primjenjuju pr projektirangu 1 nvodenju raiova an temeljeaie
Bacal ea
Gian.
eo
semen
sin
copteredenja tla, proraéun sieganja *
‘ienzioniranjatemelja te druge podatke predvidene propisima
‘iz oblasti gradevinarstva.
Beem ae merr tucn en
Siete, “kumentacile sradevinskog abjetta odnosno njegova
ees
Sieg ae geeees orn ei las
7 a Yea ont
one eer natet em
cep ae roar ache a
tan 3,
Fostjed eradevnl objet odaone nego dio moe se
eget ste aa pode Ssh cop ee
Ti ISPITIVANSE TLA
Ipitivanj ta na teremn
Chan 4.
“Teren se ispitaje radi potpune geotehnitke identifitacje i
Atssiftacie tin na lokacijobjekta ednosno as podrugye ue:
js objekta na teren 2a vrjeme gradnje !eksploatacie
‘Grads 1 svojsiva ta tepitfu Se indenjoreko-geaioSkim.
kantranjem terena, niraznim jamama, oknimm, rovevima, 22,
ecg faa ruin bmn, peach song
‘jem, Krist sondama, presiometina’ pokes a
iat oft | drugim metodama prema odredoama Ovo
praviinika.
-dys phere eet
op, Meine ieee cee
ribet 22, ane SP Reaic ee
1756: Fetelan 651-82
Istrativanjima { isptivanima iz stava 2. ovog tlana ne
smi se upton stabilnost gradevinskog objekta, nid teva
{cited pe invedbi rdova nn temelyu objeta oducano ager
va digie
Cuan s.
atva Ua ispituj se na poremesenim i neporemeceaim
‘zorcima © iy il pokusima oa terenu.
Cuan 6.
‘To se isitule prije potetka iaradetchnithe dokumenta-
Fe art gradevinli abjet odaoaae nj.
jena temelju koje
0" dio.
rikazivanja rezultataistrativanja
me
Projet istrabvanj tren te snteza | interpolacjererul-
tata istaivanja ne mops se mehaniek Lore Lao podloga za
‘Seve objet a sta Tokacfy it a toca ob ek on ago
Tokte.
Za iam ideiog
jem teresa prethodno se
element moguel
aa homoge
pind ned pe ead tome
3) topograita raktus, bets obairom na njegoro
9) ho asia i sklop, gene i pripadnost
sect parasea’ Cee eee
3) prainont podem vod, moguéi peri podeea
sh vod ekapefagcivnal podesmcis veda’
6) opén tkalnssabinoe ‘creas S
5} otmovaa fiaine mehaniGa sojstva sredina koje &-
ae teen
Cans.
Radi utvdivanja kvalitet posebno, mehante hetero
eno a w onl objekin, ss Kaads tein plein
Eraln opreg trensihittdaihredova 20 portion do 1 000
7 jedan iain batotinn do projtirane dubine:
2} teronnairndna mada 9 peje dab, in-
sey pie abi ood 3m
tovno dinsmicie, 0 sondiranje presosetano
eS
Clan 9.
Radi werivania alice {meheice heterogeno da
14 iaradu glavmog.projekta, minimalai opseg teenth i
truant cadova Gt be) Srorib mous pratehoe siete es
luda stranica inos! 20 do 30 m, ratunajud i pokuse tvede:
‘be 28 faz idejnog projekin Graniéaa Kontura Sonove objetia
Jest vanjske Kontare pravotutne micte Stranica 654 - Broj 15 SLUZBENI
Dubina ispitivanja tla odreduje se prema visti raspore-
du slojeva u tty natinu temeljena, opteresenio th, velitiai
atenju gradevinskog objekia odnosno njegova djl jet
{jivostlobjetta odnosno njegove dijls na sijegane te prema
‘aspotodivin geotchnickim 1 drugim pod
jJemo se provodiisptivane.
Clan 1.
‘Ako su povrtina temelja, specifino opteredenic i osjetlt-
‘yout gradevinskog objekia odaosno njegova diela na nerav-
Tomjerno slijeganfe ved li ako se deformabilnost povecava i
Fale tvrstgca smanjuje poveéanjem dudine, Ho se ispltuje
sondiragjem do veée dubine.
Clan 12.
,Dobias eptvana Un oretue a,» prvi prema for
pm
pb
ae
$5 bina ieptvanfa fradenav metros (m
Grotjetne specticao oplerceeaje ti temeljx ize
ates) s Hlonjutnima po bvadratnom metru (N/2),
Ba trina objets odnosno ajegovadijela tafena
mein, mjerae pe dau temele
‘Ato wdajenot o> temelni top izmede dra suede
nade 2 Ln lees a
lta) dubinaiaptvana a oareduje se prema formula:
1) bse abo ye apenieno opeertene Ua ete P
< 100 ka)
2 sto}
2)D, = SEB, ato je spctinoopereene a emai p
> 100 EN/a?
2 8 tee Sl aio te ten we
mato)
Chan 13.
‘Ako je odnos dujne tere prema iin temefia (LB)
mani SSRs piven da smajuje se 20 20
Chan 14
‘Ako se primjenom odredaba 11, do 13. ovog pravilni-
a dobije dobina ispitivangs tla manja od 6 m, tio se mora is
{rat na éubini od najmanje 6 m, osim ako se ispitivanyem Un
Sopre do fviste sujene Hoja e nalaxt na Gubini mano} od 6m.
han 15.
Debina isptivanj tla raguoa se od dana temela grade-
vinskog objekta mane. ‘
LIST SFRS Petak, 16, ofujka 1990.
Cian 16.
iskopavaniem ispituje u istraoim jamama, fs
anemone ovovima 1 istraznim zisjecinn. Ts)
eiiopuvan tem pore
Mafane objec prvemenog
em abu povtneonnovie
lan 17.
‘radnim zasjecima.
San 18.
‘Ako se to isituje iskopavanjem, botne se strane iskopa
rmoraju osigurati od odrona.
Chan 19.
‘Ako se to ispituje butenjem, mora se butiti na vetim du-
binaina i fspod razine podzemanih voda.
Promjer butotine, avisno o vsti ispitivanja i velisini apa
‘ata Za uplivanje aeporemetenih uzoraka u_ laboratory,
‘mote biti vod od 9 mm 2a lavne i dopunske busotine odnos
fo veti od 46 mm za prethodne butotine
‘Butotine se stabilizraju zacjevhivaniem, busadkom ispla~
koma ili vodom, Px izboru ncina tabilizacije butotioa, pred-
‘ost ina natin koji, ovisno o'vst tai stanju podzemnih Yoda,
erokuje najmanj poremeéaj idova i dna butotine,
Cian 20.
sradevnckog dicks promjen dubia buotine, material 0
ro et eros po} ta a
ae Po iim
Pommmni voca too pore vadewa neporemetah Ur
Ti 2Gnoano iden sandardoog peneteecog presiometat-
ov ep Soutvaga tnigom sondom,
arn't busedje prnjenuje smo ako se ne vadeuzor-
cita | mote e tors 2x pomocne fhe pe eaten
racine
Pllvalidarno buSenje nije doputteno za identifikaciju i Klasifi-
aijy materiain iB butoine
Chan 21.
Radi utvedivanja deformabilnost tla u prirodni wvjeti-
ama, to se prestometrom fapituje u isradnim bulotnams pro-
injera koji odgovara promjeru presiomelarske sonde,
Clan 22.
sia ped jenn nt 1 ee
ontogenetic
sare mil pe eee
Bia tects ops alae se
Can 23
1 12,8 itae east sonianem ma jedan of
1) statikim penetraciskim sondiranjem:
2) dinaeickim penetejskim sondiranjem:
3) sandardaim penetracijskim sondiranjem:
4) Grugim priznaties metodama penetracijskog sondira-
via.
lan 24.
Kritnom sondom isptuje se melt glinoviti material, in-
deksa konzistencije Petak, 16. obujka 1990.
SLUZBENI_LIST SFRI
Brij 15 stranica 655
1,6 025,
iz kojoga vadenja neporemetoih uzoraks tla nije pouzda-
no ili moguée.
Clan 25.
ri kai o prenledajo i uotva vost au i
sidovime istraiaih
rodnim zasjecima, ama, oknima ili rovovi-
‘ma i meterjala Kofi se dobiva iz sondaznih butotina.
otena svojna tla reir se lea koji s vod
2a sabi tala rad,
Chan 26.
Geofizitke metode iapitivanja tla mogu se primijeniti za
‘spitivanje velih povrSina ili dugih poteza.
Geofiidke metode isptivanja tla obuhvagaju mieren
‘elektrienog otpora (geociektriéna mjerenje), brzine Sireja elas-
Heal valova Getamicka | mikrosciemia mere), spires
Jeneuconsit fcstea (njerene gusuae
di arope mjeena ts crn oLontcinom say
2, Urvedtranerazine | lepltvanje podzemualh voda
Cian 27,
{taka bate odnoano pe tondanim shopima mora se
‘rvedt stale razina podzemath vods,
azina podzemaih voda pravino se mjer i promatra po-
sebno ngradenim piezometrom.
Piczometar se ugraduje oviano o hidrogeoloskoj gradi la
uz pativo izlianje utjecajasusjednih slojeva ta,
Chan 28.
Podaci o maksimalnoj rain} podzemne vode, 23
smetnt lokacju, pribavjaj te od organizacje madledae 2a ¥o-
Soprivreds.
Chan 29.
‘Uzorak podzemne vode uzima seg jednoga mista iis vi=
‘Ne mjesta iz dijela Ua boji se ispituje, prema odgovarajutim ju-
‘goslavenskim standardima.
‘Uzorei podzemne vode mzimaju se za odredivanje agre-
sivnosti na materiale temejnin Koastrukcija.
‘4 Prikaianerezalatafernsihsodian | pian tha
Gun 39,
Rezultat trenskih sonra | ieptvani ta nose sew
invite erenskog opin, Kol snd ove pode
2B ten seadeaa se Olena:
3) naziv odnosno ime narutioca i ime nadzormog organs
2) nazi tvodats {ie odgovornagrokovoies fade
5 Sie made
7 ena sade:
4) Stoacisi saad polos] sonde:
£} Vota ornakn nprave sa fonda:
8) reddened
dab abarjenog onda:
1) a dae
roe eves
13) vrtu_ on alata;
1} romk ate
16) Baba vadene neporsstoGeaih wroraka:
1) tmjanie rats
18) opl Wetnesiin pita
1a temety ixjettajaterenshog ipitivania izaraduj 30
colo | geotehnit profit stan bulotina odnosno prof
FS rezutaima terensiah pokuse.
4. Uximanje nzoraka tla za ispitranje« lnboratorija
Clan 31.
Za optvanie zpaka ta ulaboratori, dab se uporng
le karakterstie temeljnog tla, mora se i2vaditi propissni
‘sosno potrebni bro} neporemeéenih uzoraka.
Clan 32,
Neporemeteniuzore tla moraja se vad, pakiai jot.
premat tate da prosioraa raspodjea Seve | prifodai sade]
‘lage estann nepromijenen-
"greater wna ic rae wet i
Promjer toporemecenog wrorka Koj sc wrima ovis ove-
iii faborstorptinaparaay el pe mote bit maj od 46mm,
‘Visinauzorka ne mode bil soanjaod 180 mm.
Can 33,
Ako aij ppotpuno neporemeseni uzorak,
Sremotentwrorak b hoje se mode poundano ut
ke, omnatavatl
Sieairedmn pom u geomelan bors
5. Ioptivane wzoraks tha u laboratorja
Can 35.
‘Opseg isptivanja uzoraka ta u laboratoriju ovisio veliti-
ai, Tearakiera gradevinskog ‘obliku osnove
femme, satinom sistem | ost
laboratory se pokusima odreduju svoistva poremete-
sin nro rade ‘sadriajvode, obwjamna
Tiny sbijenont ta, granvlometrjki sastay sia, granice
1s, sivoat x spejeenim botaim sireqem, of
omost nz posi TEavaospormika, potas
gape pkerom jenontjune tompresie
slobodaim botaim Srenjem), sadr#s) organskib ivan, sada]
arbonate | sadrtaj topivh sol te druga svojstva predvidena
Dropisima za laboratonjka iapiivana uzoraka Ua.
Hel
Chan 37.
Rezulati isptivanja wzoraka tau Iaboratoiju prikazuju
s6-na natin propinan u projktu th ispitivana
TIL, KLASIFIKACUA I IDENTIFIKACUA TLA
Clan 38.
Prem tama th, prod atin svete ew ove
omnorne spine
1 ijn = mond paki, beng ok
14 Gage sdrbben, savant procsom espa
: 2) nevezani (nekoherentni) materijali ~ drobina ili obluct
(ovomjrs veten 8d 0 mm), Hhunak Krepal (promjera od 6D Stranica 686 — Broj 15, SLU2BENI
‘mm do 20 mm), ijunak sredii(promjera 20 mm do 6 mm),
nat an Gromica dé mm de jm), ian bapa
romjera od? mm do 0.6 ma) treat romjera,
finn i a mf pk Grom oO mo So
3) vezani (koherentn’) materijali ~ krupni i
4.006 nd O08 ta) wea prt geome ‘mm do
0,006 sum), sini pak (prompera od 0,006 mm do 0.002 mm),
alina (promjera manicg od 0,002 mm), organska glina s prim)
Som organskih supstancie (promjera manjeg od O02 min) i
Oi se material sastoje, pravil, of mjetavine ommoy-
nih skupina navedensh sav 1-ovog dana,
Can 39.
[Nevezani materiel u pjediaim osnovoim skupinatna iz
2ana 38. ovog pravinka razvtavaj se, prema granuloret-
"koa stays w dobro graplran (ako suv rater 28.
siren re yh vt ane tomas mes
rontjera najvecega | najaayey ma mala)
Prom an rata prea panienon azeava 50 w
materaie male, serie sake pastitnost
Chan 40.
Osnovne skupine materijala i njihove smjese omnazuju se
simbolima, ito:
1) nevezani materijali - drobina i obluci (nema simbola)
dobro granulirn! dBunak — GW, slabo granulirani ajunak ~
GP, jodnoligni SHunak
*GU, Bhunak 2 pjeckovto gino
junaks vedim sadeajen
fee = SW, abo
“SU, piesa» ge
Sovuim verlrom ~ SC, abo pranuliani piesa 6 prekomer-
‘nom Kotisinom praha i line - GM:
$y veivel material prah male platignost ML, prai-
asa glnn male plstitoe = Cl pa rede plas —
Mit pine sede pasicnord CL organata glina sredne
lttnos "Ol; prah visokeplasidaont ~ MH. glia visoke
Bisson - CH orga pian woke paca - OF,
Sinjee vie skupine mers naivaja se imenom sk
ine Hoje je & jest uajace ealopjene, Matej na gran
Eee orie dodine Sudan se uablom Gh opie Gp
yerivom ~ GC, slabo
‘praba ili line” GM,
8B,
Chan 41,
Nevezani_materijali, prema viadnosti, razvrstavaju se w
suhe, malo vine | zasifone vodom,
‘Neverani material, prema poroaitety, razvstavaju se u:
vtlo zbijene, zbijene, sredaye zbijeae i rastresite.
Can a2,
Verivni materijli, prema viatnosti i konzistenci,
piss Se, ponte, eo stv, ako sueie |
*Vezivni materijali, prema koefiijentu pora, razvrstayajy
te u vrlo malo porozad, malq poroze, stednje porozme, jate
porazne | vrio porezne.
IV, PROMATRANIE SLIJEGANIA GRADEVINSKIH
OBJEKATA
Chan 43.
Slijeganja pradevinski objekata te objekata osettivih na
diteronejting shjeyan jt obaveio vrei asema
{oku gradnie | 2a vijeme postojana i eksploatacije objeta, na
tao ve omoguaae dase npleda Konsolidacia da pod
‘plereéeniem.
“Za objelte s vetim speciiénim optereéeniem ta istovre-
meno se promaraj regia sieganja sujednih objeka-
{i samog ts, horwontalno porscane teinelj Ua, za0krets
ie temeha {droge deformacye.
LIST SFRI Perak, 16. o2ujka 1990,
Chan 44,
Siijeganje gradevinskih objekata promatra se osobito: u
toku gradnje pet svakome Karakterstignom povecanju optere-
eaja nakon dovrtenia ik svakoga dragog kata 2grade,
‘pr gradnji novihsusjednih objekata, nakon jate oscilacjeraz-
fe aren od akon rere ood wis
‘ljecaja (2bog potresa, eksplozie,zabijana pilota i promjene
lado t's temeljzna), poi nadzidivanja zgrada teu drugim
slignim siudsjevima.
Clan 45,
promatrati od gradevinskih objekata
Hjeganje vete od 5 cm i kod gradevin-
Chan 46.
jeganja gradevinskih objekata mora se
iglavnom projekta gradevinskog objek-
Promatranie
predvidjeti i obradit'w
i
\V. SILE KOJE DJELUIU NA TEMELIE (OPTERECENIA)
1. Opée odredbe
tan 47.
si ese cagetermrt sie
oi erat rari
‘3 5 operteni nia spadaju: viastita sbjekta, ko-
re i a
seg ica tee
A Fea ence aaa
cchaattaeed pate
2. Glavas opteresenja
Clan 48,
‘Stalne sile koje potjeéu od viastte mase gradevinskog ob-
jekta I tla dobivaye Se tz podalaka 0 obujamnim masama i
‘cbujmima pojedinih elemenata konstrukeije objekta. One dje-
Taju vertikaino prema dole 1 moraju se uzeti w obzi pri svim
‘provacunima temejenja konstrukcle.
Clan 49.
jo Ss Boon onrte aerinsng cn ote
apodeme Sia za pedident | ‘Korhino opteretene ite
sae peemeno ieainn te ra cree 9 CoE
Seeronsana diorane kosoog peceee
Chan 50.
Hiidrostatise lak i uzgon javfjaju sew porama tl zasiée-
nnoga vodom i djeluju na sve strane podjednako, a okomito na
evs Ane propata vod, Heep ak ora se
{eetiu obzir v okviru glavnih optcresenja ako se temelj grade-
vinskog objekia nalani ispod razine podzemne vode.
podzemne vode | razmieri E
adzemne vade 0 promatrano) tock
Hlidrodinamigh tak djeluje na Gestice ua kao sila mase w
smjeru kretanja podzemne vode.
Chan 52.
ori prt jaa se porama ta Ho 0 ipunjene vo-
dom i ima Kidrostati¢ki karakter. = Petak, 16. odujka 1990.
U vodom zasigenom ta porn prellak sastoise od
rosie tomponenieodrdene nana 3, ovo paves
pris kok se in deformabinom skno poeta
otmjene naponshog stan 10.
‘Prom nezangenom a zen prellak u porama mote se ral
ovat od preinksvode. Pa stalnom opteeceu ti porn r=
{lak opads svremenom abog istskvanja vode iz poral. Po-
‘i prea jan epee vega vu mile vodopropunivost
Chan $3,
Velitina, smjer djetovanja {raspodjela aitivnog taka od-
redyju se po primatin teoretskim ill empiriskim metoduma,
ei Cem se w obzir urimaju Kinemaiski uyjet.
Clan 54,
‘VeliGna taka a u stanja mirovanja odreduje se po pri-
‘znatim teoreiski ili empirijskim metodama.
Clan 55.
Yelitina, smjer djelovanja i raspodjela pasivnog otpora
{la odreduju te po primatim teoretskim ii empiriskim meto-
‘dawba, pri Cem se Uzima v obzir najnepovoljnii oblik Kizni
erin wala egpol pomias Kort ie
3. Dopunsks opteredenja
Chan 56,
Sile dopunskib optereéenja uzimaju se pri proragunu i di-
menzionirangu temela prema odgovarajuein propisima 2a
‘Predvidene objekte.
"Ako je veligina dopuaskog optereCenja priblina velit
orisnog optereenja ii viastito) masi, se opteretaje
‘mora unijei u ragun u svim fazama analize temeljenja.
Chan 57.
‘Kapila’ tlak java se w porama tla zasiénog vodom koje
se nalaal iznad razine podzemne vode idjeluje kao wil Veiéi-
‘na kapilarmog tlaka ovisl 0 relativnoj vazi zrakn i visini kapi-
Tamog penjanja vode u tu, a odreduje se mjerenjima jispitiva-
aime,
Cian 58,
“Tak od zaledivasa jain sew to pr temperatui ipod
(0%, ako su pore potpuno ll djelomino opunene vod. Ve-
Tia aka od sledivane oi o top zaledenost i odreds-
jee mjerenima fispatvanina
Chan 59,
Puzanje la nastaje 2bog viskoznih deformacija u glinovi
tom tu, Puzanje tla izaziva relaksacja napona pri stalno} de
forms ‘deformacija opteresenth za tla pr stinom
‘opteredenju. Sle od djelovanja puzarja tia odreduju se ako
‘toga utjecai na Konstrukaiu gradevinskog objekta i temeljs.
Chan 60.
ubresje je poveéanje obujma tla abog_povecaria
saactya ve wa Liraereona reas ste ma ine
Sile bubrenja mogu izazvati poveéani pritisak na temele
Konstrukeije ako tu deformacije emelia spjetene
ian 61.
Veigina i smjer djelovania seizmitkih i dinamitkih sila
‘vise outjcajma Loi th izanivaj. Sie setzmickoga dinarie-
fog djelovanja urimayo se u proraGun prema propisima 2a pro-
an Konstrukeija Velicina t snyer Jjelovanja seimickopa b
Ainamiekog ujecaja odreduju se presa propisima za opterece-
SLU2BENILIST SFR
Broj 15 ~ Stranica 657
je Konuru, ana temo raspolotvi podataka mjreja
'Gonienh aplvanh ideph pods
Daal wea aay hg nag prominent.
ein od peidiens it aepeiodcath udarnik na skplorie
‘tbtaca ate hoje se presove na temeh to.
4. Posebas opteresenja
Clan 62,
Soo Cutno)diorani uta nase upon sa
‘xjeyima deforascye ta kao posfjeces poamitenih napona na
(gavicams mase tla Loja te nelan ustaju graniée ravnotede.
SNodno djclovane utjete na raspodjelu i veeinw pritiska na
sgranicnim poveinama mase Ua.
‘Svodno detovanc usima seu obzi ako u kombinacj
drag slam daje nepovolnije opteretene.
5. Dopadtens opterecenja
Chan 63.
Doputteno opteredene ta odreduje se prema kritrija low
sa tate prema dopuitenom sijeganju gradevinskog objets.
Chan 64.
leresenje pravokutnog temelia u osnovici
Dopuiteno e pravokt
{po oro} formu:
ratuna ee 24 lom
Pan Q-1ON Syl) + (Cat atePINS.AL +4
Q - wiupno vertikalno dopusteno opteretenje temel
A’ orisna povetina temelja,§j. dio ukupne povrtine os-
novice temelja kof je rezultantnom silom centricki opterecen:
AY BIL (ored 2).
cated 2
Bi L- Sirina i dulina ukupne povrsine temelia A:
‘7 ~ efektivna obujamna masa tla ispod razine temelinog.
4éna, , obvjamna masa smanjena za velicinu uzgona, ako po-
sof Stranica 658 — Broj 15 SLUZBENL
4 - najmanje efektivno optereéenje u razini temelnog
daa pokraj temela (tet 2);
dopusteni mobilzirani kut otpornosti na posmik ko-
ise inragunava ovako:
‘gdje Je @ kut otpornosti za posmik a Fyodgovarajuti (ak.
{or sigurnosti.
iyi Ne ~faktori notivosti za centralno i vertikalno opte-
reéeni Beskrajni pojas(L-~ «,B=B'= Konst), koji oviseo veliti-
‘ni dopultenog mobiliziranog kuta otpornosti na posmik (9),
‘dani au w dijagranma na ertetu 3;
wo & Bes BEES
te Helly
nee 3
opuitena mobiiirana Lohedj, odredenajednad-
c
eas
Adj je C ~ koherija (évstoca na posmik pri nultome nor-
‘malnom naponu) a F, odgovarajui faktorsigurnost;
srt -ftr obi vine ono ine
prem de! eneloop forma:
a
sy = 1-002
gat +0208
c
4, faltor dubine koji ovisi o odnosu D/B" (dubia pre-
‘ma Sri dna temelja), za pltke temelje (D'<_B) ieragunava se
po ovoj formuli:
D
ha 4 0352
iy i i, ~faktori nagiba sile, ovisno 0 kutu®» i o odnosu:
tH
Ren + VR.
‘gdjesu HV horizontalna odnosno vertikalna komponen-
ta rezultantn sie koja djehuje aa dno temelia Faktori yi, da-
ni su na dijagramima na crtetima 4 5). Ovaj se obrazac ne
moze primieniti za duboka temeljenja (D> B),
Cian 65.
Ako temefno dao nije pravokutnog obliks, primjeniuje
© formula i Clana 68. ovog pravilnika za pravoKuinu efeKtiv~
fu povrsigu u koju se transformira stvarna powsina uz oYe w=
jeter
LIST SFRY Petak, 16. ofujka 1990,
1) efekzivna povetina formira se kao radijalno simetriéna
ovina tako da je rezltana v ttt radian sietriene
ovrtine;
10
08)
@
”
I
0 cA
00 az ok as Ge 10
poem
a VaTe
Cree 5
seni tetins powtina prewvara seu pravokutske 5
item, s stim plavnim osima ineeie,sJednakor
(PLA. # palin jednakim odnovom
‘dupine prema Siri
Clan 66.
Faktori sigumosti odreduja se prema funkcionalnosti i
statiskom karakteru gradevinskog objekt,
2,00 do 3,00 (prosjeeno 2.5) Sile opterecenja mncte se fakiori-
‘ma sigumost prema odgovarajucim propisia.
Clan 67.
Grain eziont maton dove toosldacie, so je
so aon pent mao deve eect ae ie
mat haielanan Psr tanner
“Ako se stupanj konsolidacije ne ratuna posebno, granié-
as clint uae anteater
Trisewaaieemctesie meme ae
Bisson cae
rim pokusima aedreniranih zor Petak, 16, ofuika 1990.
Clan 68,
Ao je temeing tou dobinama do 2 B hetrogenog s-
tava, pri proratuny 8 optereéenja po formuli i éla-
ta 64 ovog praia uzimaju se karakienatite @ odnosno C
‘najnepovol jeg sloja ili se posebnom analizom stabiloosti do-
kazuje usvojeno doputteno opterecenie.
Clan 69,
Za povetanie dopuitenog opteetea ohereninog ta
ovis opteescnem,wimanjem tobi djelomisne kone
Sitdaches alia se stblnonlemchs oeiom na eet
‘a naprciagje pojedinacnim farama gradnje i wena Srgi
‘dgoraajedaadin Gokerju usojene yrjednot.
“Sorecanie dopostenog opteresenia w pogiedu povotnog,
wjecaja sujet fomela plate dokaujese pose TAS
Can 70.
Dopuiteno o i od loma ta,
codedoad prea Haan vod pili mate se presents:
Tat ina mcf drugih suvresenih ananstveno usvojenih ob
raraca ratunakih metoda.
Chan 71.
‘Veliednost dopustenog opterecenja u posledu opasnosti
‘04 loma tla, propisane u 61.64.10 ovog pravilnika, usporedu-
jase s viijednostima dopustenog opterecenja ta prema slijegs-
su pecevinskog objete,propleanim u 77.19. ovog pr
Clan 72.
‘Viiednosti dopustenih optereéenj tla koje se provatuna-
‘vaju po formuli iz Glana 64. ovog pravinika vaze samo ako se
ph slatitkom proragunu uzimaju'v obzir glavna { dopunska
Opterecenia. =
‘Ato se usaj u obzr samo glavaa optereteia,dobive-
ijednond smanjuju se 28 20% Ao se, osim plavaih | do-
Eobiene recat 2a romano dilate aperece moge
Se povecal zs hs, uz uvjt a 90 uzeu keficjen sigurnan
FBISie >25.
Cian 73.
‘Ako razultanta pritska w dou intel iz jengre pre-
sick anapon’ dau temeh udovohavay wveima formate iz
sna 64, ovog pravilika 2a Kori povrsinu temela A, mor
se dokazati da se opterecenje moze prenijell na tlo ber defor
‘macija koje mogu vgronit staicky sigurmost ii funkcionalnost
‘gradevinskog objekia. Pri izravnom temeljenju, ekscentrinest
Cdaljenost rezutante od tezista) ne smije, u praviu, biti veéa
04 3/10 Birne temelja mjerene u smjeru ckscentrinosti
tan 74,
‘Ako se uzimaju u obzir samo glavna opteresenja, rex
tanta pritiska nesmije ilazt 2 jezgra presieka.
Clan 75.
Kad se teziste gradevinskog objetta nalazi visoko ianad-
kote temelia (spremnici za vodu, dimnjac),rezultantaa sila ne
smije bit izvan jezgre presjeka ni Kad se osim glavnih optere-
‘enya uzimaju i Gopunska opterecenia.
Cian 76,
Ekscenuignost reaultante na mjettu Kontakta s tlom za
objekte iz Clana 7S. ovog pravilnika ne stije bil vega 08 1/18
Eicing temefja merene u smjeru ehscentrienost, ako je glavno
dopustens optetetenic, uzitajuci u obzir Ener) alijeganja,
‘manje od 200 KN/m',1'ne smije bil veea od 1/12 trim tome:
‘ako je glavno dopusteno opterecenje vece od 200 N/m th
Jednako 200 KN/m!,
SLUZBENI LIST SFRU
Broj 15 = Strania 659
6, Dopuiteno optereteafe tla » popleda dopabtenog allegaala
‘redernshog betta
Cha 77.
Slijeganie ta pod utjecajem opteredenja odreduje se
‘ma naginu prenotenja optereGenja vt, sastavu slojeva i pa
vim geotehnitkim znatajkama, ai prema statitkom i funkcio-
nalnom karakteru gradevinskog objekta.
Cian 78.
ja ratyoajy se po metodama koje ivo-
ao er ton Boer teare
Sedna 00 mah od Fodiidranim teorjame
Testes rt Eoinm se soaps Soa losane pores
idl detracts dubia cana aszocopon po
feprostors
Chan 79.
‘Ako se 2 aratunavaje vkupnog sijegania prinjen
eto, oath darn koh ve eee ou pact lr
ac od Toncentiaoe ale baton we wove dona
‘Modul to odgovaraje ntergranularnit neponiza,odredu
jase Same tings Lowobsecbu ota re
i mag eon a dl
‘or odrodei iz edometarakitpokusa prema jednadii:
© = 0 — 225M, odnomno aa y = 03:6 = 075 My
Cian 80,
Slipganje vodom zasiGeaog ta zbog deformatii pri ne-
promjepincs Vosenats rodota ot pete Honsaaa etc
Scbieaju inegrtijom deformadja po Bousreineqovin Jed:
nnadabama 2a poluprostor sa y = 0,40. DeformacijiHi mod
Kojima se ratunaju slijeganja odreduju se iz nedreniranih
alsjalaih pokusa za stagje ukupaih napona Loja priblitao od-
‘govaraju naponima u tlu.
rmetode, obrasci | dijagrami 2a verukalna naprezanja Koja
obivena integracijom napona za Koncentriranu su w racun
Sse unose, 2a odgovarajude intevale napona, specfigne
‘macie Sto th pokazaju edometarsui pokust ili moduli
My Koji se ih zvode.
Chan 22,
od normalnoga neprekoaslidiranoen zasicenogatohe-
rentnog materjla sredaje plasicaost il rut
pl
aijenog pieska inka, r30-
smanjega pora ispunjenih vo-
‘aterjala, a! Kod zasiée
naj se samo deformacie
dom.
Chan 83.
Fri sadonan lijpana, povenne dformactje u pode
jn pont se pone re ott shop oe
4 od deformaca podrutia doduiik napora od operons
Erdernatog objkte
Clan 84.
moduli odnosne moduli stishivosti su kod
anih naslaga u podruGju povratalh napo-
fa bitno povoljaij i ralikuju se pri prvom optereéenju od mo-
‘dla iz lana 81. ovog pravilaika.
Gian 85,
jaw isratunavaniu slijeganja uzi-
ime teed wer ek
nama, alijeganja se mogu racunati
{ino 2a ravoomjerau podjelu prtiska na osnovici temel. Stranica 660 — Broj 15 SLUZBENI
Cran 86,
U slabo propusnome koherentnom thy mogu seu izratu-
‘navanj sijeganja zanemari optereteaja Cie je ukupno djclo-
‘Yanje kratko'u tsporedbi s vremenom Konsolldacije, ovisno 0
‘onjeljvost Konstrakeje na prouzroéene deformacie tie.
tan 87
2a odredivanje vision doputtesihratunskih shijeganja
smoraju tunel obzirovifaktor
recent sa i:
2} rarpodjelaopterecena 8a to:
« 3} salekduarabter gradevinkog obj
4) Fonkcionainom gradevinskog objets
5) wremenst raevo} onsoldad)
6) kroost | anmianje Lontukcietemelia,
Gan a8,
Za odredivanje ralike w slijeganju konstrukcije temelja
‘na raznim myjestima moraju se uzet u obzitovi faktori
1) neravnomjernost u sastavu ta;
2) neravaomjernost
43} Kratos gradevinskog objets i tema
Chan 89,
Kod fleksibilaih temefnih taka ili temelja samaca static.
i odredeaih Konstrukcija (2a tla bez osobitih heterogenosti
ststavu ina medusobno} udaljenosti pojedinih temelja veéo}
(od 7m) doputtaja se velitine diferenciainih sijegania, i 10:
‘ko 50% apsoluiaih ratuaskih sijeganja 0 pekoherentnom tu
Foko 25% apsolutaih raéunskih slijeganja u koberentnom tu.
tan 90.
ee
ja ne Boitcag? poncbod dealfaom ansliod sijeganya too
BoE eas Ste one
sin oan a Soe re
Aoberentnom tu najvise 5 cm. "
17, Tabor dopaitenog optereéenja tla
Clan 91.
Kao dopuiteno optereenjeuzima se manja vrijednost od
qilednont Koj se dabiva'na tame lana 71 ovog pravin-
8, Pokasno opteresenje
Clan 92.
Pokusno optsroéenje mote se primjeniti za adredivanje
donee curate, as iit ghne
sero age ee ee unas eet
"7d 90 ovop pravnita, aw raéun dopattencgopteree-
Yodredbama & od
Ako se
‘je do dubine 1,5 B odneano 15 D to jednakog sestava, mo-
kusno opteresenje ivodi aa kvadrataim plot
ik okrhn plosama promjera D aka Je nam
‘duit deformacife E za pojedinaéne stupnjeve opteretenia Ap i
‘odgovarajueih sijeganja Sp odreduju se prema formula
E = 082.4, & odnosno E = 0,71 4,
Be Be
Pokusnim optereseniem ts prekoploéa
deforabiinon soe ain 13 BSB.
LIST SFRI Petak, 16, ofvjka 1990
Chan 94,
Pokusno opteresenje irvodi se, u pravil, 2a odredivanie
sutjivost | otpomosti na. posmik samo aa nekoberentinom
{Gjetéanom it Sjunkovitom) th Sa je propustiivon Govobaa
i's nope | a vngme potunong opecseya 2 jeme
adi Sint var don a tno eka naps
Sa: Ns koberentnom tlu pokusnim naprezanjem mogu se
Bit podacio modi nodenja » obrirom nm opasnost od loma tla
yelima stabilnost temefe neposredna nakon dogradn,
Samo. ako su opterecenja Lrtkotrajaa odnosno. ako span}
Konsolidadje ispod pode ploce na dubia oko 0,5 B o¢govara
Ssupnju Konsoigacieispodtemeha ua fzi dogradne. Podacl ©
Siigivost Eoherentnog tia dobivaju te pomocs pokustog op-
terete dovobua dugotstog dst rej kona Po.
Kosno opterecene mote se prmijenit iznimno ina koheren-
{hom ta kad je Yo odtedeno projekiom.
Chan 95,
oar opeedeaj ban ve reo kadai ok
rugle povrtine ej su stanice odnosno promjer 40cm ili vet,
T'Btino vedo | 0 em, me
9, Horlaoatalue optereéenje
Clan 96.
‘Odnos H prema V imedu tangencijalnoga i normalnog.
‘opterosenja u stops plitkih temelja ne smije bit vei od
8H
al
ioe
ws
F
ee
FAK vena temedu tenet
F- boefcjent sigurost
Minialne vejednost 2a jes
Fra 0d 13.8) 2x hunkorit pjetéano to;
B= > 042@) m2 ginovi to.
Navedene vrijednosti odaose s¢ na ukupno dslovanie
svih sila ukjutajue | pots a yrjedoosto zagradama ~ sa
imo'na dielovane lava opireéena.
Px odredivagu Futa 3 uztma su obir hrapavostkon-
tatzne betomske povrine. Ako je visa vala neravne povtine
‘ca of dvosukog promjea avec uma Ua, 246 8 mode
‘ovoid Aut unutarjeg ema.
Chan 97.
‘Ako je gradevinski objekt statitki ili funkcionalno oxjet-
Gv na hoszontaina pomicana, izratunat ée se it procjeniti i
tangencijaino pomicanje 2bog deformacie tla ispod temel
‘bog tangeneijlnih pomicanja na Kontaktno} povrsini.
Duboti tema
Clan 98.
Pod dubokim temeljima razumijevaju se temeji kod Kojih
je odnos izmedu dubine | Sirine temebja veti od 4
‘lara 96. ovog pravilnika ako se posebnim raeunima dokaze
prijenoe naprezainja u to uz deforinacije Koje ne ugrozavaju
fradovinski objckt.
Can 99,
Izratunavanje deformacije po élanu 98. ovog praviinika
temeit se na podjell Kontaktnih naprezanja izmedu temels t
tia Koja odgovarajy medusobnim odnosima njihovih deforma- Petak. 16. ofujka 1990.
2a myhova
SLUZBENI LIST SFRI
Petak, 16. ofujka 1990.
onstrukcija dopuita deformacije istog reda velitine i u po-
pretnome 1 u ueduinom smjeru, proratunavaju se kao ploce.
"Ako je sistem temelja rut, temeljne ploge ~samet iz sta
I. ovog élana smatraju se plocama tamo ako je odnos stranica
ay<2
Clan 127,
‘Temefjne plots izradene of nabijenog betona, opeke ili
kkamena smatraj se krudima.
“Temene plote izradene od armiranog betona, ako nisa
uf od 4 m, mogu se smatrati krotima,
Clan 128,
‘Savitljive i krute temeljne ploge i tem samei, ako su,
aan Sty aes Hes eet a a
ah ne ieee ta
SRE Bacubitet tne oo
Clan 129.
‘oro tuioste sieon ene one oe
sal sera usenet ese
seni rm cae rece
Bielccea sale PUREST hE
oe
sot etic Sate tne eee
tl
} 1k
It
cred 6,
Clan 130.
‘Ako nema Kontinuteta u jednom dijelu ili u oba dijela
onstrukeij, takva Konstrokcijasmatra se specijaloom, a pro-
racanava se ovisno o savithvorl (deformabilnost) tla odnow.
‘no Konstrukeifi itu
Can 131,
___ Teme se konstria profane temeb optereteiako-
ja se jevbau ne Kontaknim povrinama tzmedu tome ta, 8
ng lene wnt apa tera of Kes foe
wraden.
Ako je kalitea tla takva da je dopuiteno optreéen
seat fee 0d sarnoga Kontaog apres eae
‘oraju Konsrukesi 0
Clan 132,
Radi postizanja botih konstrukeijskih sjetenja i ekono-
‘mignosti konstrukcya, u temeljnim konstrukeijama, na pik
‘im mjestina i na odgovarajucim udaljenostima, zvode se raz~
Gjeinice.
han 133,
‘Ako se izgradnja temelja predvida u podzeranoj vodi, mo-
ase Ispitatije voda agresivna na materijal od ko-
Jee8 se trvode temeli. Ako Je Voda agresivna, emeli se moraju
fegradi it nab na odgovarajud nacin,
2. Temejenje a otvoreno} jam
Chan 134,
‘Temefjenje u otvoreno}jami mora se irvoditi na nagin ko-
jim se u potpunosth osigurava sabilnost Kosina it vertkalnih
Bokova jame od zarusavarya ili klizanja i od opasnost od foma
tla w dnu jame, a ina natin hojim se susjednl objekt osigura-
vaju od ontece Petak, 16. odujka 1990.
Chan 135,
U skdadu s odredbom dlana 134. ovog provilniks, 28 te-
fen orn} amt pone jedan 9 oh anion
1) iskop + Kosinama u nagibu osigurava naman faktor
sigoret poy Lizana F, = 130 ako-se run s paramet
Serio a eras phon wor daw ora
Ceuta ids dante onan
akon pune Sra ps
i ‘imeds
mciodues Lopaca i been ta Eo} ate Kop
sim ne “betontranjau he oe
‘je materiale iz jen do pote dubine temebenfa objekia
Clan 136.
Zapotpomezidoveiskopa detain se proratunavau ras-
podias patata por a imensionira preys rupi
{ae prea edna) od metods mehanite i pet emo se waias
Juv obatr deformacitsuvje | ujeca) vemene.
tan 137,
Dimenzije potporih zidova i razupirata iskopa
smanjeod'3 m promscunavay tom és
pode ofoa gpeaam ee
] ako T
| a
; ow Jesso
| s \
4 be
Ka 10-te—t
cnet 7
Bia pj = 0) Bina (@ = 0):
erica,
D‘dubina temelne jame:
Y _obajamna masa ater te;
koheaia:
‘9 Kut ofpomost na posmik
Chan 138,
Za seats vei radevnsih objet u tore) fx
fae dubina va od m, ako nema podzemnih voda, pro
Sita mora fadtiatii projekt jame'sasvim ajezinum Sje-
lovima, a | tehnitke uvjete 22 sigumo izvoderie radova do
potpunog dovrsenja temelia. Ako je u terenu formiran izvor,
favedent uvjet vajedi za tomefjne jame fje je dna do 3 m is
[pod stvarne fazine podeemme vode.
Chan 139.
“Temetna jama gradevinskog objekta u blzi postojedih
objekata mura se projet ivest tako da se t bje
SLUZBENI LIST SFRI
Broj 15 ~ Stranica 663
etrunoet ogo eventual oXtei hog deforms.
Beil i abogerocie ta pri erpheny
ie anda sg erage api rps podorm-
han 140
Noda emai Jame erdevintog obama, 0
ss ne oe Slik, erp na natn Koh pee
fares i tznotene sl esea a sbog
tepovobon dora je ve oa mle chen
Clan 141.
‘Ako na koberentno to temeljne jame djeluj artetki tla,
1 projektu temeja navode se dokazi o osiguranju od statickog,
joma ta,
2 Teil wpe ten
imag
rte aa on
Trae antes Gorin
aaa aas eaten
pondadea aen ties st
Sparc cote a pe
3 See ae ee
8) analiza predviden sjeguia odaosno pomicania
tous odaoano tench a0 Geline 2
Chan 143,
renie se raspodiejue na ako dase
ova svn ce ravines te Unsold daormacye
Konstrukelje {ay pe emu se vod racuna o krtos sau
Kom Larakteru Koastruije io sastavu i savivest (deforma:
a a
joan tao ae an lots 8 Gust nade acponetee upod
‘Sit. Atos fino, oda save wee mer
{Cpotake dakazeo skiadenon deformacjetlasjegan le
Chan 144,
er
ie ip amir sree teas
2) formulama 2a otpornostregistriranu pri zabijanju pilo-
3) formulama u kojima se koriste podaci penetracijskog,
nee
3 Palusimoptereeren pt:
3} Frome Sb pln senom tu
Clan 145.
Dopaten optus its Nerina ve prema orm
Ng = GA, + PAy
gdje je:
Ree Fen operetta:
__ fe sonnieso pen preree Uean ha pe
ina presicka pilotaw razini vrha pilosa:
ine ~ Fopttend spetiéo opeecenje ma ej aos
jorn uz omatae
“A, — povitina omotaéa usd th slojeva,
tan 146.
Doputteno specifigno optereéenje q proratuna
sma formal
se pre- Stranica 664 ~ Broj 15
QIN + BAK Ny + GaN
ie je:
Y obujamna masa tau rezini vrha pilota:
8, —Nerikalni pritisak od viastte mase ta w eaziai via
pilota (cre! 8); °
'K, - Koeficjent zemfanog pritiska v stanju mirovanja w
sazink vrha pilota:
‘Cy _ mobilizirans koherija aw eazin vrha pilota:
NLNop Ne Faktori nosivest ovisni o velitint dopuste-
rnoge mobitliratiog kuta otpornosti na posmik Gn
f= polumjer osnovice pilot
cnet &
Chan 147,
Faktori nosivosti Ny Ny 1 Ny dobiveju se primjenom
apracuns prema tor Nasibost fa odedene pripostake
inosno aproksimacije, pri Semu se primjenjuju faktort dani
tna critu 9, stim da se udovol i uvjetima ta Clana 76. ovoR
pravlnika
Clan 148.
Mobilizirani paramets otpornosti cy | @q odreduju se
prema odredbama @L 66.1 67. avog pravil
Chan 149,
COdnos iamedu dubine vtha pilots ispod povrsine nosivog.
sloja s karakteristikama évisioce pic koje se Uzimaju u racun
Dromjera pilot mora biti najmarje I
SLU2BENI LIST SFRI
Petak, 16. odujka 1990.
com,
«
x
By T
as
Ta eae ee eure ce or2
Jew
cnet 9.
Chan 150.
fonniporntene specifitneopterteniepizratunava se prema
Po ay + 8K, 18
ce je
~ mobilizirana adheria medi pilot
=a/Tf ednotae tobulsrant tobeaga Stolnag ta
yertikalni pritisak od vlastite mase tla u razini sredi-
ne nosivog soja 8 Bo prenos!opeedene irene:
‘bq ~ mobiliirani Kut trenja izmedu pilota | tla
(aba =!) odnosno 35 = Pm ako je @ mania vrijednostod 9.
Chan st.
_ U slojevtom tls udio manje otpomih slojeva u posted
nivalis ne moras ima ori. Ako ae ak io
ipak djelomiéno urima u obzt, dokazije se mopucnost predvi-
Ene mobiizasjectpomnost tn slcjers uve predvicesim
slijeganjem slojva.
Chan 152.
‘Ako je tow koje je pilot zabijen il uvréen u sanju kon-
plate pod dln omer rv
fovanjem Wasite mase, omotat pilota oplercten je negativ-
iim trenjom, Ako ne posto drusi pousdant datas o veicini
begativnog trnja, dopusteno oplerecenje pilot, ratunato sa-
ima prema otpors'na vu pilot, smanjuje se 2a vjednost mo.
S nosivos trenjem (F = 1
tan 153.
Osovinska se mot notenja ta, uzimajuéi uw obzir otpor-
‘ost registrirany pri zabijagju pila, utvrduje, v pravilu, pre-
‘ma forinalama Sto se temebe na teorii raza siobodnih tela i
Uoje se, u teonjsku analiza, wvode eksperimentalnt podaci.
‘Ovovinska mot nofena ila utvrduje se prema formul
-™
7,
N
W- masa mala:
1H —visina pada maja;
5. pomicanje pileta pri jednom udarcu, ubljueujuti
clastieny Seformacia Ux:
ey = Roeticijent ojo
0 faktoru
eH 5 We
Aes Ww Petak, 16. obujka 1990. SLUZBENI
~ koefcjent iz diagrama na crtetu 10;
j,~ masa pilota (s aastavkom 2a zabijane).
Dopatne ope it je Ny = N
Koeficijent F bira se izmedu vrijednosti od 2 40 3, pi te-
smu se usima u obzir heterogenost ta i vadnost gradevinskog
objekta,
crted 10,
Clan 154.
Pi pogtunenvnte poses a Bu 53
ores nnn cits na a Sa
creeps etl gos rn a
ieee ceaeen a Ure re
Se
ESE SL
Cian 155.
odacistati¢kog penetrucijskog sondiranja koriste se na
‘temelju formule iz Elana 145. ovog praviaita.
Dopubteno specifiéno optereéanje qu jednad2bi ix lana
145. ovog pravilnika odreduje vei rezultaia penetracje samog
vytha penetrometra, urimajuéi w obzir da je kod penetracije
{faktor sigummosti F= 1. Doputteno apecifigno opterecenje PU
isto} jeonaczbi odreduje ov anelognom primjenom na rezultat
‘enetracie same cijevi penetrometra,
Pokuang optereeni
‘2 na taj nati Sto se reakcje tereta preno
ost na Kojo} ne ujetu bit na Ho urdu
‘ja veruju na stalnu tocku izvan podrutja deformacija koje
{aziva pokusno opterecenje.
Chan 157.
Stupajevi optereSenja moraj trajati onoliko koliko je po-
trebno de se mogu jasno registirall tjecaji hidrodioumiche
Konsolidacije i puzanja tla.
tan 158,
[Najvese optereenje u homogenom tu mora biti najma-
nije 22 30% vee od predvidenog opterecenia pilots, au hetero-
{enon tla najmanje za 100% vote od tog opterecenia ii najma-
ihe jednako predvideno} most aosenja pilota (opterecenje za
Paty
LIST SFRI Broj 15 ~ Stranica 665
Clan 159,
Dopuiteno opterecenje taza vodoravae sl za satfte
roments Koj onterecojo sav plots odtedue se prema do-
pubtenam pomicanja vena pilot, 10:
1) pokustim opterenjem:
2} Facunstom taltzom Foes emei na savitvost (e+
formabiinost) ta:
5) preme iatustvaspilotinau slinom i.
Gan 160.
Sees ee cieeeins een oree
reap ler pis heme cree go
cea oe entra
Se et i
siete eas
tan 161,
rt nmin on sn Sor nin
a, einen ce deers
aes catis eet toe en dpe
frat rags lteter
feat at leapt
lan 162.
Reakeija tla koju opteresenje transverzalnim silama
spregovima izaziva uzdud pilota odreduje se po jednoj pozs-
16) retunsko) metod! il dvje poznate ratunske metode, pri Ce-
muse primjenjuju metode po Kojima se uzima u obzir deor-
‘mabilnost Ua
Cian 163,
‘opasnosti od izvijania,stabilnost pilota ratunski se
ontrolira 24 slobodae duljine pilotaizvan terena i 2a duljine
Pilota kroz slojeve a u itko} Konzinstenciji
Clan 164.
Prethodao izradeni armiranobetonski piloti moraja se di-
smenainiral, pe Gemu se uzimaju w obzir optereéenja koja mo-
{gu aastupiti pri prjevors, montadl i zabijanju pilots,
Clan 165.
Stabinosttemelia na piloima kao cline dokaruje se
prema odredbama di od 65 0076-1 lana St, ovos praviiks
eoke'geke plo a do ran! rors pth au pores Ci
creo piu eto aad Sova im, pore
‘0 robovi udafenl od osovinske liije vanjskih piloca 28 polo-
‘ico osovinskog razmaka izmedu pilots.
Chan 166.
temefia na pilotima, kao cjeline, preraéunava
se na natn i £1.00 73. do 90. ovog pravinixa, pi Gem se uz
‘ma w obzit natin prenoSenja opieretenja u Uo.
Cian 167.
Ratun sieganiatemeji se,» provi, na oa
se verano opteacene prenoaiu dow raat hove plots
ta portin odredengju lana 165. ovog pravlnika,
Cian 168,
Osovinsti razmak iamedu pilota mora imesiti asimanie
70 cm, ntodobo ne amie bit man
i) od 25 dmx piote Kol optereceajeu to prenose uglav-
som samo preko what
S'cd 3d 2s piltew nekoberentnom tt vetezbijenostt
oj opterdenj utlo prenose pretedno trenjem:
Sod $a pllow unekoherentnom ti male zbijenost i
1 koherentnom thy koji opteredene u Uo prenose pretedaotre-
nem. Stranica 666 ~ Broj 15
‘Ato je osovinski rama izmedy iota madi od razmaka
{iz stava 1. ovog élana, pilot se proragunavaju na natin predvi-
‘den za duboke masivue terete,
Clan 169.
fee cre ee eee
pea ert rat oats ovis
ogre ein ee man ted pt
Pool pats po in eeacenn dopeltnog optreoia
‘falaatcy plots bolo pilot w skupta ima Suredaih pote.
Gian 170,
Bet mons bi om doom a ea
galhencheauaeumre nae mm
Sig cin plow tod fove cunt Tolseant
Gian 7,
Celiéni piloti moraju se zastititi od koroziye
re ce oe a
Clan 172.
Betonsi pilot mara se zat od delovana agresivne
‘podaemne vode prema propisima o zai betona od agresivne
4. Dubokd masial temeli
Gian 173,
Perea ere
1 ee
prcrn
oF
tan 174.
i laeansvanja doputienog operotena dubokogs
Snot tec pray eee GL A-198 von pane
Cun 15.
oil abloes mag mele mor sd ton
‘jSovajen cojieau elaplonagjita {sai otun ca
Srectod teed w fal poco pipe
Gian 16.
Zen ezoni mora bi la ker
ana tro neato vous thoy pod aotnog
Fos br patopevans ejecas *
Cuan 17.
‘Uveti loma tla tema odreduj se po metodama to s6
semefe ha worl grantee rooted tas
Can 7.
Granice 2 Q; na jediniew duline notnoga
jence morafe ge clad tamed ISL evep peevita ade
fat po formull?
:
= Fon HOH MEINE HED
ae jet
Y~ obvjamna masa tla urimajusi v obzir djlovanje wee
~ Bcna notnog vjenca
dubina prodrana, (alia irmedu razine doa vic
Tiere ra Sn 7 ane pon
nike Emote 28 tein Sage napona
(earksedsite nedreiranh exon):
‘Ny iN, ~ oeicjent prema djagrame a ertebu 4,
SLUZBENI LIST SFR
Petak, 16, obujka 1990,
Cian 179.
ex sin tpn
seca sorts eee a
Sovie SeetoaniaeVcpapye bee at
Chan 180,
nes ore aa. eg ria vo
‘unulargeg promjera odnoano Bia, Loja ors Bil aj-
ae:
a= eG+9-Eue
Clan 181.
Clan 183.
‘Ako je vile zdenaca Ill kesona svrstano u jedan rod, na}-
se tzvodl svaki ‘onl
pil ‘drugi zdenac odnosno keson, a zm.
Clan 184,
Najvedi ak w
ejped donusent priak u pneumstitm Kevonima i-
Gian 185,
grok oe prikarjc speciiainatenltta oprems po-
eebna za ed
Froje mora bly sladue roping o eit eros
Cian 186,
sradnie keson Se se dimenzionirati za slut
ma ink: pa i nem 374 dang Us, sovane ©
ramgem ili drugim seedstvim.
lan 190,
Za gradevinske objekte s vetim dinamickim utjecajem na
stabilnost | a sljeganje temelja ujeca) vibracja posebno se Petak, 16. ofvjka 1990.
‘procjenjuje i dokazuje se usvojena vrijednost dopuitenog opte-
esenia
Chan 191.
Ao na don jem ae calaiojelt dug dita
temperature nize ipojava smrzavanja vode
pporama ts mora se sprijetiti konstrukeljskim ii geotehniGkim
‘mjerama.
Chan 192.
‘Ako postoje vese ¢ kaverne, procienjuje se moe
nobeaja svodova iznad kaverni | potreba ispunjavanja Kaverni
{njektiranjem fina drugi nagin.
Clan 193.
Ato je temel a stjenovitom t,ipituje se monoinost,
raspocanot i tosnest stijene te jecina postajanost u vod
jjene u dodi-
1. ovog
raspeda, a temelj se nalaaliznad stalne cazine podzemnih vor
dda, tem) és se uLopati najmanje za 80 cm uw stjenovito oi za-
beionirat uz ‘brdhivo ispunjavanje prostora pokraj boéaih
Kontakinih povrsina.
Clan 194,
smcBuin pene oe en ma
in a ere
Se apenas eon eee
sae iia tok ie re
SR acatk bg coe eae
Cian 195.
Zatlocolsog porjckla odeduju se, posebne, po dubini:
‘Dobujamos saea'v ostenom sanju:
‘Alois pores, v kina je asina podzemae vode
niska, izrazito su heterogena po gustodi, pa se terenski istrazni
adovi mora proves skin po short € 8-19. ovog pro-
a odredivarje novvon odooso deformation
nese
TPA rt ote
2 Stomocte pa pvlalavanj pod opeeteiem
Pretalobeno colako Ho 1 costo to + rsokom razinom
godgenne aie wat has then Sino a
Cian 196.
a ee
wnt ble Be ree uae ae a Se
Fleama optereéena, a temelf se dimensioniraju prema occi-
can aie
Clan 197.
Pui gradnji novoga gradevinskog abjekta u blizinl posto-
jen, proueavaju se medusobni utjecafi objekats na slijeganja
na sabilnost, af uljeca} budueih susjednih objekata na na-
‘knadno slijeganje tog objekta
Clan 198.
‘Ako se predvidaju neujednadena slijegunja ta temeha u
ranlidtim dijlowima gradevinakog objets, prougava se s0-
utmost podjele zgrade na dijelove ko se togu tzdvoi bao
‘Etmostalne jst razdvojene.razdselicawa (ilatacyskim
Festama) Koje djl ine cieletemehme Konstrukelj. Ako se
Faadjelnice ae zvode, predvida se kr tel
SLU2BENI LIST SFR
Broj 15 — Siranisa 667
Clan 199
Doputtenipriisak na tlo pri dnu postojetih teeta mote
se pei nadzidivanju Katova, povecavanju korisnog opteeenya |
St ove azmjrn povetana ipo nox
You might also like
- Refrakciona SeizmikaDocument7 pagesRefrakciona Seizmikabeten01No ratings yet
- Bijeli StropDocument4 pagesBijeli Stropbeten01No ratings yet
- Pravilnik o Jednostavnim I Drugim Graðevinama I RadovimaDocument8 pagesPravilnik o Jednostavnim I Drugim Graðevinama I Radovimabeten01No ratings yet
- Sandorova Greda v07.3Document9 pagesSandorova Greda v07.3beten01No ratings yet
- Metalne Konstrukcije Upeti Spoj Stup - TemeljDocument5 pagesMetalne Konstrukcije Upeti Spoj Stup - Temeljbeten01No ratings yet
