Statistika je matematika disciplina koja prouava naine sakupljanja, saimanja i prikazivanja

zakljuaka iz nekih podataka. Primjenjuje se u mnogim strukama, kao i u svakodnevnom

ivotu. Statistika' - je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Osnovna podjela statistike je na deskriptivnu i inferencijalnu. Deskriptivna statistika bavi se
mjerama centralne tendencije (aritmetika sredina, medijana i mod), mjerama varijabiliteta
(raspon, standardna devijacija, varijanca, interkvartilni raspon, semiinterkvartilni raspon i
prosjeno odstupanje), kao i grafikim i tabelarnim prikazivanjem osnovnih statistikih vrijednosti.
S druge strane, inferencijalna statistika se odnosi na provjeravanje postavljenih hipoteza (nultih i
afirmativnih/alternativnih), uz pomo statistikih testova, koeficijenata i njihove znaajnosti (t-test,
analiza varijance, hi-kvadrat test, koeficijenti asocijacije i korelacije, diskriminaciona analiza,
Mann-Whitney-ev test, Test znaka...). U statistikom argonu, deskriptivna statistika se naziva
statistikom sa malim s, a inferencijalna statistikom sa velikim S, jer je osnovni cilj deskriptivne
statistike da ponudi podatke koji se dalje mogu obraivati uz pomo tehnika inferencijalne
statistike.[1]
Druga podjela se odnosi na tehnike koje se koriste u statistici. Sukladno tome,
imamo parametrijsku i neparametrijsku statistiku.[2] U sluaju parametrijske statistike, izrauni se
temelje na normalnoj (zvonolikoj, Gaussovoj) distribuciji, dok se u sluaju neparametrijske
statistike provode testovi koji ne moraju podrazumijevati normalnost distribucije podataka kojima
raspolaemo. Primjeri prve grupe tehnika su: sloena analiza varijance, Pearsonov produktmoment koeficijent korelacije, aritmetika sredina, standardna devijacija... Primjeri za drugu
grupu tehnika su: Spearmanov koeficijent korelacije, hi-kvadrat test, Kruskal-Wallisov test,
medijana, mod i sl.
Statistika je neodvojiva od teorije vjerovatnoe, koja predstavlja skup matematikih modela za
opisivanje odnosa izmeu ostvarenih dogaaja (ishoda) i moguih dogaaja. Najvaniji koncept
teorije vjerovatnoe koji ima iroku primjenu u statistici je normalna raspodjela. Standardna
normalna raspodjela ima aritmetiku sredinu M = 0 i standardnu devijaciju koja iznosi SD = 1.
Udaljenost nekog rezultata (podatka) od aritmetike sredine, u jedinicama standardne devijacije,
predstavlja tzv. z-vrijednost. Ukoliko je z-vrijednost via od nule, rezultat je pozicioniran iznad
aritmetike sredine. U suprotnom, kaemo da odreeni rezultat pada ispod prosjeka.
Kako bi se primijenila neka od statistikih tehnika/procedura, potrebno je prvo postaviti adekvatnu
hipotezu/e. Hipoteze mogu biti nulte (gdje se ne pretpostavlja razlika izmeu dvije ili vie grupa
ispitanika ili se ne pretpostavlja da e korelacija izmeu nekoliko varijabli biti statistiki znaajna).
Takoer, postoje i afirmativne hipoteze, kojima se pretpostavlja neka statistiki znaajna razlika ili
povezanost.
Primjeri za nulte hipoteze su:

Nema statistiki znaajnih spolnih razlika u stavovima prema eutanaziji.

Ne oekuje se statistiki znaajna korelacija izmeu tjelesne mase i inteligencije.

Primjeri za afirmativne hipoteze su:

Postoje statistiki znaajne dobne razlike u vremenu reakcije na prezentirane stimuluse.

Postoji statistiki znaajna povezanost izmeu alkoholizma i impotencije kod mukaraca.

Sadraj
[sakrij]

1Statistika kao primijenjena nauka

o

1.1Logike greke pri upotrebi statistike

2ei statistiki pojmovi

3Reference

Statistika kao primijenjena nauka[uredi | uredi izvor]

Neki primjeri koritenja statistike:

ispitivanja glasaa prije/u toku izbora

ispitivanje ljudi uopteno o bilo kojoj temi

voenje statistike u proizvodnji procesora, utvrivanje postotka ispravnih procesora (yield)

voenje statistike u proizvodnji, prije i poslije svake kontrole

primijenjena statistika na podruju biomedicinskih znanosti (biostatistika)

primijenjena statistika u podruju geoznanosti, odn. prostorna statistika ili geostatistika

biomedicinska statistika (omjeri rizika, omjeri ansi, ROC krive, mjere asocijacije)

Psiholoka statistika je matematiko-metodoloko ispitivanje i prouavanje individualnih razlika u:

linosti, motivaciji, inteligenciji, stavovima, vrijednostima, interesovanjima, emocijama. Takoer,
provjeravaju se korelacije izmeu razliitih varijabli, te doprinos skupa (seta) varijabli (poznatih
pod nazivom prediktori) jednoj kriterijskoj variabli (koja je ishod, posljedica, odnosno neka mjera
ponaanja ili miljenja koja je bitna npr. u poslu, na fakultetu). Primjeri prediktora su: generalna
inteligencija, motivacija i radne navike, a primjer kriterija je kolski ili akademski uspjeh na kraju
godine.
Biomedicinska statistika je oblast koja obuhvata primjenu statistike u klinikim medicinskim
naukama, kao i u biologiji. Najea primjena u okviru ove oblasti je u eksperimentalnim
istraivanjima, gdje se treba utvrditi djelovanje nekog lijeka ili terapije, na nain da se uporede
eksperimentalna i kontrolna grupa. Ako je razlika izmeu njih statistiki znaajna, onda ta razlika
zaista i postoji, a nije rezultat sluaja.

Logike greke pri upotrebi statistike[uredi | uredi izvor]

Najea logika greka je nereprezentativan uzorak pri ispitivanju. Samo ispitivanje moe
biti socioloki izvedeno savreno (ispitanici popunjavaju uputnik neometani i anonimno),
matematika analiza je izvedena bez greaka (zbroj svih izbora daje 100%, ne manje ili vie, to
se takoer moe dogoditi), no rezultati ipak nemaju previe veze s realnou.
Uzorak moe biti nereprezentativan iz vie razloga:

premali broj ispitanika

ispitanici samo jednog spola

ispitanici samo odreene dobi

ispitanici samo odreenog socijalnog statusa (klase, etnike grupe i sl.

Jo neke vane pogreke prilikom koritenja statistike su[3]:

pogreno unoenje podataka u statistiki program, tokom pravljenja baze podataka

(preskakanje/izostavljanje podataka ili duplo navoenje nekih od prikupljenih podataka usljed
brzine kucanja, nesmotrenosti i sl)

pogrena upotreba statistikih tehnika (npr. koritenje neparametrijskih tehnika umjesto

parametrijskih)

pogreno prikazivanje podataka (neki grafikoni nisu pogodni za sve vrste

prikaza/sumiranja podataka/rezultata)

neadekvatna interpretacija podataka (usljed neznanja ili neobraanja panje na

metodoloka ogranienja odreenog istraivanja)

pretjerivanje u navoenju statistikih pokazatelja ili izostavljanje bitnih pokazatelja (npr.

korelacijske matrice sa prevelikim brojem podataka, koje oteavaju razumijevanje i smanjuju
preglednost statistikog prikaza ili izostavljanje indikatora kao to su intervali pouzdanosti,
veliina efekta, statistika znaajnost i slino).

Rezultati dobiveni valjanom analizom nereprezentativnog uzorka su nevaljani, kao i oni dobiveni
nevaljanom analizom reprezentativnog uzorka.