"aba" preusmjerava ovamo. Za druga znaenja pojma "aba" ili "abe", pogledajte abe (razdvojba).

abe

Litoria caerulea

Status zatite

Raspon fosila: trijak - nedavno

Sistematika
Carstvo:
Koljeno
:
Razred:
Red:

Animalia
Chordata
Amphibia
Anura
Fischer von
Waldheim, 1813

Raspon

Rasprostranjenost aba (crno)

Podredovi
Archaeobatrachia
Mesobatrachia
Neobatrachia
abe ili bezrepci pripadaju vodozemcima, a razlikuju se od drugih vodozemaca po tome to nemaju rep. Tijelo im je
zdepasto, pokriveno glatkom, golom i mekanom koom. abe su rasprostranjene na svim kontinentima osim Antartike.
Najmanja je jedna kubanska vrsta, veliine samo 1 cm, a najvea je zapadnoafrika aba, ponekad vea od 30 cm i
teka oko 3 kg.
Sadraj
[sakrij]

1Izgled

2Razvoj

3lijezde

4Pigment

5krge

6Porodice i vrste

7Galerija

8Izvori

9Drugi projekti

Izgled[uredi VE | uredi]
Mujaci nekih vrsta imaju sa strane usta zvune mjehure (rezonatore) za pojaavanje glasa.
Kraljenica aba sastoji se od 9 kraljeaka i kotanoga prutia trtine kosti (urostila). Rebara nemaju. Stranje su im
noge prilagoene za skakanje i plivanje, te su mnogo dulje i snanije od prednjih. etiri prsta na prednjim nogama su
slobodna, a pet prstiju stranjih nogu spojeno je plivaom koicom. Otrovne abe su ivih boja. Otrov moe usmrtiti
manjeg grabeljivca ako je pojede, a neke abe sadravaju toliko otrova da ak mogu usmrtiti ovjeka. Indijanci se slue
njihovim otrovom za koplja i strelice.

Razvoj[uredi VE | uredi]

Faze u razvoju punoglavca

Najvei broj aba polae tisue jaja u vodi, gdje se uglavnom jaja i oplouju jer abe nemaju organe za parenje. U vodi
ive i zavravaju metamorfozu liinke zvane punoglavci. Preobrazba iz punoglavca u odraslu abu traje 2 do 4 mjeseca.
Hrane se muicama, komarcima, i drugim kukcima, njihovim liinkama i crvolikim beskraljenjacima. ive u vodi ili u
samoj njezinoj blizini, a neke vrste po vlanim livadama i listopadnim umama. Hladno i suho doba godine provode
zakopane u mulju. [1]

lijezde[uredi VE | uredi]
lijezde u koi abe nalaze se u epidermalonom sloju koji se naziva usmina. Usmina je ispunjena vezivnim tkivom, a u
njoj se nalaze kromatofori, miina vlakna i lijezde. Dvije vrste lijezda se nalaze kod "prave abe" (Rana species), a to
su sluzne (mukozne) i zrnate lijezde.

Pigment[uredi VE | uredi]

Razvoj punoglavaca.

Pigmentne stanice kod abe nazivaju se kromatofori. Oni sadre razna pigmentna zrnca, razliitih boja: ute, crvene,
smee. Zbog tih raznih boja kromatofori se zajedniki nazivaju alanofori.

krge[uredi VE | uredi]
Nemaju unutarnje ni vanjske krge. One se nalaze iskljuivo u postembrionalnom razvoju, u stadiju punoglavca, na
vanjskoj strani ivotinje, kao privjesci, a slue kao opskrba krvlju s kisikom. Krv pritom iz srca ulazi u krge, koje se
sastoje od mnogo krvnih ilica, tu se vri izmjena plinova te se kisik vee na respiratorne pigmente (hemocijanin) u krvi i
tako prenosi tijelom.

Porodice i vrste[uredi VE | uredi]

Najpoznatije su vrste: uti muka (Bomina variegata), crveni muka (Bomina bombina), enjaa (Pelobates
fuscus), obina krastaa (Bufo bufo), zelena krastaa (Bufo viridis), gatalinka (Hyla arborea)[2], grka aba (Rana
graeca), movarna smea aba (Rana arvalis).
Anura Fischer von Waldheim, 1813

Porodica Allophrynidae Savage, 1973 (3 sp.)

Porodica Alsodidae Mivart, 1869 (29 sp.)

Porodica Alytidae Fitzinger, 1843 (12 sp.)

Porodica Aromobatidae Grant, Frost, Caldwell, Gagliardo, Haddad, Kok, Means, Noonan, Schargel, and Wheeler,
2006 (117 sp.)

Porodica Arthroleptidae Mivart, 1869 (145 sp.)

Porodica Ascaphidae Fejrvry, 1923 (2 sp.)

Porodica Atopophrynus Lynch and Ruiz-Carranza, 1982 (1 sp.)

Porodica Batrachylidae Gallardo, 1965 (14 sp.)

Porodica Bombinatoridae Gray, 1825 (7 sp.)

Porodica Brachycephalidae Gnther, 1858 (54 sp.)

Porodica Brevicipitidae Bonaparte, 1850 (33 sp.)

Porodica Bufonidae Gray, 1825 (578 sp.)

Porodica Calyptocephalellidae Reig, 1960 (5 sp.)

Porodica Centrolenidae Taylor, 1951 (148 sp.)

Porodica Ceratobatrachidae Boulenger, 1884 (86 sp.)

Porodica Ceratophryidae Tschudi, 1838 (12 sp.)

Porodica Conrauidae Dubois, 1992 (6 sp.)

Porodica Craugastoridae Hedges, Duellman, and Heinicke, 2008 (730 sp.)

Porodica Cycloramphidae Bonaparte, 1850 (36 sp.)

Porodica Dendrobatidae Cope, 1865 (183 sp.)

Porodica Dicroglossidae Anderson, 1871 (182 sp.)

Porodica Eleutherodactylidae Lutz, 1954 (206 sp.)

Porodica Geobatrachus Ruthven, 1915 (1 sp.)

Porodica Heleophrynidae Noble, 1931 (7 sp.)

Porodica Hemiphractidae Peters, 1862 (104 sp.)

Porodica Hemisotidae Cope, 1867 (9 sp.)

Porodica Hylidae Rafinesque, 1815 (941 sp.)

Porodica Hylodidae Gnther, 1858 (42 sp.)

Porodica Hyperoliidae Laurent, 1943 (218 sp.)

Porodica Leiopelmatidae Mivart, 1869 (4 sp.)

Porodica Leptodactylidae Werner, 1896 (1838) (201 sp.)

Porodica Limnodynastidae Lynch, 1969 (43 sp.)

Porodica Mantellidae Laurent, 1946 (206 sp.)

Porodica Megophryidae Bonaparte, 1850 (183 sp.)

Porodica Micrixalidae Dubois, Ohler, and Biju, 2001 (26 sp.)

Porodica Microhylidae Gnther, 1858 (1843) (556 sp.)

Porodica Myobatrachidae Schlegel, 1850 (89 sp.)

Porodica Nasikabatrachidae Biju and Bossuyt, 2003 (1 sp.)

Porodica Nyctibatrachidae Blommers-Schlsser, 1993 (29 sp.)

Porodica Odontobatrachidae Barej, Schmitz, Gnther, Loader, Mahlow, and Rdel, 2014 (1 sp.)

Porodica Odontophrynidae Lynch, 1969 (52 sp.)

Porodica Pelobatidae Bonaparte, 1850 (4 sp.)

Porodica Pelodytidae Bonaparte, 1850 (3 sp.)

Porodica Petropedetidae Noble, 1931 (12 sp.)

Porodica Phrynobatrachidae Laurent, 1941 (87 sp.)

Porodica Pipidae Gray, 1825 (33 sp.)

Porodica Ptychadenidae Dubois, 1987 (55 sp.)

Porodica Pyxicephalidae Bonaparte, 1850 (78 sp.)

Porodica Ranidae Rafinesque, 1814 (359 sp.)

Porodica Ranixalidae Dubois, 1987 (10 sp.)

Porodica Rhacophoridae Hoffman, 1932 (1858) (370 sp.)

Porodica Rhinodermatidae Bonaparte, 1850 (3 sp.)

Porodica Rhinophrynidae Gnther, 1859 (1 sp.)

Porodica Scaphiopodidae Cope, 1865 (7 sp.)

Porodica Sooglossidae Noble, 1931 (4 sp.)

Porodica Telmatobiidae Fitzinger, 1843 (61 sp.)

Animalia Chordata Amphibia Lissamphibia Salientia