O Mrežničkom Kraju PDF

Struna podloga za zatitu porijeja rijeke Mrenice
Struna podloga za zatitu porijeja rijeke Mrenice
Izrada: Vladimir Hrak
Suradnja: Krunoslav Leko, Neven Trenc, Vida Posavec Vukeli, Aljoa

Dupli, Kristijan ivi, Irina eger Plee, dr.sc. Sreko Boievi, dr.sc. Antun
Alegro, Dario Hruevar, dipl.in. Karlo Posavec, Javna ustanova za
upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima Karlovake upanije,
Hrvatske ume d.o.o., Ministarstvo obrane RH
(Vojno vjebalite "Eugen Kvaternik")
Izrada karata: Vladimir Hrak
Davorin Markovi, ravnatelj
Zagreb, rujan 2010.
SADRAJ
SAETAK
UVOD
OPI PODACI
OBILJEJA PODRUJA
11
1. Smjetaj
11
2. Hidrologija
12
2.1. Mrenica
12
2.1.1. Sedrene barijere
16
2.1.2. Slapovi rijeke Mrenice
17
2.2. Tounjica
24
2.3. Izvori i lokve
25
3. Geologija
32
4. Speleoloki objekti
35
5. Hidrogeologija
41
5.1. Sedimenti
42
5.2. Hidrogeoloka obiljeja podruja predvienog za zatitu
44
6. Krajobrazne vrijednosti
45
7. Bioloka raznolikost
49
7.1. Stanita
49
7.2. Flora
57
7.3. Fauna
62
7.3.1. Ribe
62
7.3.2. Vodozemci i gmazovi
65
7.3.3. Sisavci
66
7.3.4. Ptice
70
7.3.5. Podzemne ivotinje
73
7.3.6. Danji leptiri
74
8. Ekoloki znaajna podruja parka "Mrenica"
75
9. Kulturno-povijesne vrijednosti mrenikog kraja
83
9.1. Podruja, naselja, stari gradovi i utvrde od izvora prema utoku

Mrenice
9.1.1. Kordun
85
85
9.1.2. Karlovako pokuplje
88
9.2. Popis kulturnih dobara mrenikog kraja
98
10. Stanovnitvo i naselja na podruju parka "Mrenica"
101
11. Gospodarske djelatnosti mrenikog kraja
109
11.1. Turistiki potencijal Mrenice i Tounjice
111
VREDNOVANJE SA STANOVITA ZATITE PRIRODE
113
OCJENA STANJA PODRUJA
116
ZATITA I UPRAVLJANJE
121
1. Zatita
121
2. Institucionalni okvir za upravljanje
123
3. Temeljni dokumenti za ureenje prostora i upravljanje
124
4. Odredbe Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) vezane uz

upravljanje i koritenje zatienog podruja
125
5. Smjernice za upravljanje
128
5.1. Ope smjernice
128
5.2. Bioloka, geoloka i krajobrazna raznolikost
130
5.3. Prostorno planiranje i izgradnja
132
6. Posljedice koje e proistei zatitom podruja
133
6.1. Posljedice za lokalno stanovnitvo
134
6.2. Posljedice za sektorske djelatnosti
135
OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOENJE ZATITE
139
POPIS TABLICA
142
POPIS SLIKA
143
IZVORI PODATAKA
144
DODATAK
1. Pregledna karta podruja parka "Mrenica" M 1:100.000
2. Karta stanita parka "Mrenica" M 1:50.000
3. Karta ekoloke mree na podruju parka "Mrenica" M 1:50.000
4. Karta s ucrtanom granicom predvienog parka "Mrenica" M 1:25.000
SAETAK
Temeljnu prirodnu vrijednost podruja predvienog za zatitu predstavljaju ouvani

krki vodotoci rijeka Mrenice i Tounjice. Ono to Mrenicu izdvaja od ostalih krkih
rijeka u Hrvatskoj su ak 93 sedrena slapa, koja su u nejednakom rasteru du toka
ispresijecali rijeku stvorivi meu sobom ujezerene dijelove toka. Uz to, slikovitost
slapova, raznolikost oblika i razvedenost ono je to ih ini jedinstvenima, pa tako i samu
rijeku Mrenicu.
Zahvaljujui geolokoj podlozi i karbonatnoj grai izvorinog dijela ove Mrenice, njene
podzemne vode osigurale su njen specifian kemijski sastav te pridonijele ouvanju
sedrotvornih algi i ostalog sedrotvornog bilja u njenom povrinskom toku. Povoljni
klimatski uvjeti, blagi pad korita i njegova morfologija uvjetovali su stvaranje kaskada,
odnosno slapova razliite visine i irine.
Rijeka Tounjica je najsnaniji pritok Mrenice, izvire iz prostrane tristotinjak metara
duboke spilje nedaleko naselja Tounj. Prvim djelom toka rijeka tee izrazito uskim ali ne
izrazito dubokim kanjonom. Jo u izvorinom dijelu toka rijeku premouje znameniti,
stari kameni most izgraen 1775. godine. Uzvodno od sela Oania, Tounjica ulazi u
uzak dvjestotinjak metara dubok kanjon u kojem se nalaze najljepi i najvii slapovi
Tounjice, a istiu se i brojne populacije pastrva.
Za upoznavanje hidrolokih karakteristika i injenica predvienog parka znaajna je i
izmimna brojnost izvora stalnog povremenog karaktera, pojava lokvi, te ponora. Na
istranom podruju (ire podruje predvienog parka "Mrenica") evidentirano je
ukupno oko 200 izvori i lokvi, te 20-tak ponora.
Porijeje Mrenice karakterizirano je vrlo zanimljivim geolokim znaajkama i bogatom
geolokom batinom. Najiri dio parka (pravac od Ogulina prema Slunju) spada u
najkompleksnije podruje krkog dijela Dinarida koje je tektonski vrlo sloeno s
karakteristinim Ijuskavim strukturama i s dominantnom mlado-rasjednom, odnosno
blok-tektonikom. Kao geoloki najstarije naslage javljaju se donjo trijaski sedimenti (na
sjevernom rubu parka) dok jurske i kredne naslage zauzimaju najvee prostranstvo s
brojnim izdvojenim tektonskim jedinicama boranih struktura koje su meusobno
tektonski razlomljene te ponegdje i navuene.
Kao oekivani proces okravanja na ovoj karbonatnoj podlozi pojava je brojnih
podzemnih morfolokih oblika: pilja ili peina, jama i ponora. Na podruju predvienog
parka "Mrenica" evidentirano je ukupno ak 97 speleolokih objekata koji su stanita
za trenutno utvrenih 13 ugroenih i strogo zatienih vrsta podzemne faune.
Ispod brda Krpel nalazi najdui sustav piljskih kanala u Hrvatskoj. U taj drenani sustav
pripada i jama Mandelaja ija ukupna izmjerena duina iznosi 2326 m po emu je na 11.
mjestu najduih pilja Hrvatske, a potopljeni dio objekta "Aquatorium" duine 861 m
predstavlja najdulji preronjeni piljski kanal u Hrvatskoj. pilja u kamenolomu Tounj
(takoer u brdu Krpel) istraena je u duini od 8487 m po emu je trea najdulja pilja u
Hrvatskoj, a nalazi u postupku proglaenja preventivne zatite u kategoriji
geomorfolokog spomenika prirode, sukladno Zakonu o zatiti prirode (N.N. 70/05,
139/08). pilja Zala u kanjonu Bistraca kod naselja Gornje Dubrave primjer je
speleolokog objekta u funkciji podzemnog pritoka. U njoj je prvi puta naena endemska
podzemna slatkovodna spuva Eunapius subterraneus.
Vana sastavnica vrijednosti predvienog parka "Mrenica" su i njegove krajobrazne
osobitosti. U gornjem toku Mrenice i Tounjice istiu se kanjonski elementi krajobraza
koji ujedno predstavljaju jedne od najistaknutijih vizura cijelog podruja predvienog za
zatitu. Prostor nizvodno od ua Tounjice u Mrenicu, otprilike do Dobrenia, izdvaja
se po kompaktnosti umskih predjela obraslih uglavnom umama hrasta kitnjaka i
obinog graba, bukovim umama te mjestimice istim grabicima. Najistaknutiji brdski
kompleksi na podruju predvienom za zatitu su Perjasika kosa i Polojska kosa
smjeteni uz desnu obalu Mrenice, a predstavljaju kompaktne uzvisine koje znaajno
doprinose ukupnosti vizualnog doivljaja prirodnih elemenata krajobraza.
Vezano uz znaajke bioloke raznolikosti, uz vodotoke i sedrene barijere kao najvanija
stanita, na podruju parka "Mrenica" najzastupljenija su umska stanita, ponajprijje
ume hrasta kitnjaka i bukove ume, s naglaskom na klimazonalne umske zajednice umu hrasta kitnjaka i obinog graba (Epimedio-Carpinetum betuli) i umu bukve s
velikom mrtvom koprivom (Lamio orvalae-Fagetum). Sa sinekolokog stajalita znaajno
je i prisustvo termofilnih uma kao to su uma bukve i crnoga graba (Ostryo-Fagetum) i
uma crnoga graba s risjem (Erico herbaceae-Ostryetum).
Terenskim obilascima i zastupljenou u flornom sastavu prevladavajuih umskih
zajednica, na podruju parka "Mrenica" utvrene su 54 zatiene biljne vrste. Od vrsta
utvrenih terenskim istraivanjima nekoliko ih je ugroeno na nacionalnoj razini te se
nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikoli & Topi, ed., 2005.), to su:
Gallium uliginosum L. (movarna broika), Hippuris vulgaris L. (obini borak), Taxus
baccata L. (tisa), Cyclamen purpurascens Mill. (umska ciklama) i Apium repens (Jacq.)
Lag. (puzavi celer). Puzavi celer zatien je i Direktivom o zatiti prirodnih stanita i divlje
faune i flore (Council Directive 92/43/EEC) - Dodatci II. i IV., te Konvencijom o zatiti
europskih divljih vrsta i prirodnih stanita (Bern, 1979.) Dodatak I.
Rijeka Mrenica i ostali vodotoci podruja predvienog za zatitu evidentirana su
stanita za 20 zatienih vrsta riba. Posebice treba istaknuti populacije kritino
ugroene svijetlice (Telestes polylepis), te ugroene (osjetljive) populacije potone mrene
(Barbus balcanicus) i potone pastrve (Salmo trutta).
Za istaknuti je i prisustvo svih triju hrvatskih velikih zvijeri (medvjed, ris, vuk) na ovim
prostorima, te brojne vrste ugroenih i strogo zatienih vrsta imia. Na podruju
parka "Mrenica" obitava i nekoliko vrsta ugroenih i strogo zatienih vrsta ptica
grabljivica - orao klikta (Aquila pomarina), sivi sokol (Falco peregrinus) i kanjac osa
(Pernis apivorus).
Unutar granica predvienog parka "Mrenica" nalazi se ukupno 11 ekoloki znaajnih
podruja ukljuenih u Ekoloku mreu Republike Hrvatske. Nekoliko je podruja,
temeljem vrijednosti raznolikosti (endeminosti) divljih svojti i ouvanja povoljnih
uvjeta stanita, vrednovano i kao potencijalna podruja europske ekoloke mree
NATURA 2000 Mrenica i Tounjica, Jazbina jama, Ogulinsko-plaansko podruje,
Rudnica pilja IV, Tounjica pilja, Zala pilja i Ledenika pilja.
Uz prirodne vrijednosti, podruje parka "Mrenica" vrijedno je i sa stajalita kulturnopovijesnih vrijednosti. Povijesno je najznaajnija uloga ovog prostora kao obrambenog
pojasa protiv turskih osvajakih pohoda u 16. i 17. stoljeu. Na podruju gradova i
opina obuhvaenih granicom parka nalazi se ukupno 101 kulturno dobro od kojih se
posebice izdvojaju srednjovjekovni grad Klju kod Tria Tounjskog, nalazita iz doba
antike u okolici Matekog Sela, Most preko rijeke Tounjice u Tounju, pilja Ledenica
kod Perjasice (s nalazima iz doba antike), te Kapela Sv. Ivana Krstitelja u Donjem
Zveaju.
Stanje ouvanosti podruja predvienog parka "Mrenica" moe se ocjeniti
zadovoljavajuim, te ga je potrebno takvim odrati ili ga po mogunosti jo unaprijediti.
Nekoliko je potencijalnih razloga ugroenosti a odnose se uglavnom na neprikladnu i
intenzivnu izgradnju, djelovanje eksploatacijskih polja, zagaivanje vodotoka i izvora, te
neprimjerenu rafting i kanu vonju Mrenicom. Specifinost ovog prostora je djelovanje
vojnog vjebalita "Eugen Kvaternik" koje se posebnim reimom moe uskladiti s
potrebama zatite i ouvanja temeljnih prirodnih vrijednosti parka Mrenica, posebice
uzevi u obzir dosadanju praksu i ouvanost tog dijela parka. Aktivna zatita ovog
prostora omoguiti e eliminiranje (ili ublaavanje) negativnih utjecaja izvora
ugroenosti, kroz definiranje i provedbu primjerenih mjera zatite prirodnih i
krajobraznih vrijednosti.
Predvieni park "Mrenica" je vrijedno podruje na regionalnoj ali i nacionalnoj razini
koje zahtjeva zatitu i usmjereno upravljanje u cilju ouvanja bioloke i krajobrazne
raznolikosti, povoljnih uvjeta stanita ugroenih i zatienih vrsta, te kulturnopovijesnih vrijednosti. Proglaenje zatite pozitivno e utjecati na razminiravanje
minsko sumnjivih podruja, odrivi razvoj turistikih djelatnosti mrenikog kraja,
razvoj poljoprivrede temeljene na proizvodnji autohtonih proizvoda (mlijeni proizvodi,
povrtlarske kulture i dr.), ouvanje tradicionalnih obrta i tradicijske arhitekture, te e
omoguiti dobrobit lokalnoga stanovnitva i ire zajednice.
Sa stajalita bogatstva i ouvanosti prirodnih i krajobraznih vrijednosti, ovo podruje
zavrjeuje zatitu u kategoriji parka prirode ili regionalnog parka, u okviru koje e se
buduim dokumentima upravljanja detaljno regulirati potrebne mjere i nain ponaanja
u ovom prostoru.
UVOD
Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske i Programom prostornog ureenja

Republike Hrvatske (1997.), Strategijom i akcijskim planom zatite bioloke i
krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (N.N. 143/08), te Prostornim planom
Karlovake upanije podruje Mrenice evidentirano je za zatitu temeljem Zakona o
zatiti prirode u kategoriji parka prirode. Sa stajalita bogatstva i ouvanosti prirodnih i
krajobraznih vrijednosti, ovo podruje zavrjeuje zatitu u kategoriji parka prirode ili
regionalnog parka, te se stoga u tekstu ove strune podloge koristi naziv "park
Mrenica", obuhvaajui tako obje primjerene kategorije zatite. Bitne razlike izmeu
navedenih kategorija zatite nema, glavna je razlika vezana uz financiranje upravljanja
zatienim podrujem to je u sluaju regionalnog parka zadaa Karlovake upanije, a u
sluaju parka prirode drave odnosno Republike Hrvatske.
Struna podloga za zatitu porijeja rijeke Mrenice rezultat je tree faze Ugovora o
izradi strunih podloga za proglaenje podruja rjeice Dretulje i porijeja rijeke Mrenice
zatienim podrujima prirode sklopljenog izmeu Dravnog zavoda za zatitu prirode i
Javne ustanove za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima Karlovake upanije.
Dravni zavod za zatitu prirode je, u sklopu svojih djelatnosti propisanih lankom 157.
Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) izradio strunu podlogu za zatitu
podruja porijeja rijeke Mrenice u kategoriji parka prirode ili regionalnog parka.
Definirani naziv predvienog zatienog podruja je Mrenica. Granica parka
"Mrenica" obuhvaa gornji i srednji dio toka Mrenice (od izvora do mosta u
Belaviima), rijeku Tounjicu od izvora do ua u Mrenicu, pritoke navedenih rijeka i
ostale manje vodotoke, umske brdske komplekse Polojske kose, Perjasike kose i
Krpela, te mozaini krajobraz poljoprivrednih povrina, naselja (ukupno 42) i prirodne
vegetacije (ponikve, umarci, travnjaci). Cijelom povrinom predvieni park nalazi se na
podruju Karlovake upanije.
Zakon o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) u lanku 22. propisuje da: Struna podloga
sadri detaljni opis obiljeja i vrijednosti podruja koje se zatiuje, ocjenu stanja toga
podruja, posljedice koje e donoenjem akta o proglaenju proistei, posebno s obzirom na
vlasnika prava i zateene gospodarske djelatnosti, te ocjenu i izvore potrebnih sredstava
za provoenje akta o proglaenju zatienog podruja.
U svrhu izrade strune podloge obavljeni su terenski obilasci. Priloene karte izraene
su u Dravnom zavodu za zatitu prirode, a fotodokumentacija je veim dijelom
prikupljena vlastitim terenskim obilascima, zatim ih baze podataka Zavoda, manjim
dijelom iz izvora dostupnih na internetskoj mrei, te od ostalih autora. Na vrijednim
podacima posebice zahvaljujemo Drutvu za zatitu voda i okolia abac iz Zagreba
(http:www.crorivers.com).
OPI PODACI
1. Naziv podruja: Mrenica

2. Kategorija zatite: Park prirode ili regionalni park
3. Povrina: 21.381,02 ha
4. upanija: Karlovaka
5. Gradovi: Duga Resa, Ogulin, Slunj
6. Opine: Barilovi, Generalski Stol, Josipdol, Tounj
7. Opis granice:
Poetna toka granice parka "Mrenica" (T1) nalazi se na raskriju odnosno skretanju s
dravne ceste D23 (Karlovac-Duga Resa-Josipdol-Senj) za Belavie. Od toke T1 granica
ide u smjeru jugoistoka cestom kroz naselje Belavii, prelazi most preko Mrenice i ide
do toke T2 koja se nalazi na raskriju ceste za Mreniki Brig. Dalje ide cestom na jug
pratei istonu (desnu) obalu Mrenice do toke T3 koja je na raskriju (skretanju) za
Mrenike Novake. Od toke T3 granica nastavlja cestom u smjeru jugozapada pratei
istonu (desnu) obalu Mrenice do raskrija u Mihali Selu (toka T4). Dalje nastavlja od
toke T4 cestom na jugozapad do toke T5 (raskrije, skretanje za Donje Bukovlje). Od
toke T5 skree na jugozapad, prolazi cestom kroz Donje Bukovlje u smjeru jugozapada
do raskrija odnosno skretanja za Gornje Bukovlje (toka T6). Dalje nastavlja na jug
najprije cestom, u nastavku makadamskom cestom, zatim izlazi na asfaltnu cestu i
nastavlja kroz Vijenac Bariloviki do toke T7 koja se nalazi na raskriju u Vijencu
Barilovikom (kod raspela). Od toke T7 granica ide u smjeru jugozapada cestom kroz
Vijenac Bariloviki, u nastavku makadamskom cestom do Petrunia, a od Petrunia
asfaltnom cestom na jugozapad kroz Mreniki Brest do raskrija odnosno skretanja za
Mateko Selo ili Keie (toka T8). Od toke T8 zakree prema jugoistoku cestom kroz
Mateko Selo, nakon Matekog Sela nastavlja na jugoistok makadamskom cestom kroz
Perjasicu, Gornji Poloj i Srednji poloj do toke T9 koja se nalazi na raskriju (skretanju
za Donji Poloj odnosno Bukovac Perjasiki). Dalje nastavlja na jugozapad makadamskom
cestom kroz Donji Poloj, Tri Primialjski i Donje Primilje do raskrija sa upanijskom
cestom 3256 (Kamenica Skradnika-Gornje Primilje-Slunj) u Gornjem Primilju (toka
T10). Od toke T10 ide kroz Gornje Primilje na jug navedenom upanijskom cestom do
toke T11 koja predstavlja raskrije odnosno skretanje prema zapadu, prema rijeci
Mrenici. Granica nastavlja makadamskom cestom na zapad prema rijeci Mrenici, zatim
zakree na jug do toke T12 koja se nalazi na raskriju makadamske ceste i puta (koji se
iz smjera istoka spaja na makadamsku cestu), nedaleko mosta preko Mrenice ("iin
most"). Od toke T12 ide na istok putem do toke T13 (raskrije puteva). Dalje nastavlja
u smjeru jugoistoka putem do raskrija s makadamskom cestom odnosno do kote 302
podno jugozapadnih obronaka brda Debela glava (toka T14). Od toke T14 ide na
jugoistok makadamskom cestom do toke T15 koja se nalazi na raskriju s
makadamskom cestom koja iz Slunja vodi prema izvoru Mrenice. Nastavlja na
jugozapad makadamskom cestom prema izvoru Mrenice, obilazi podruje izvora s
june strane do raskrija s putem koji na makadamsku cestu dolazi iz smjera sjevera
(toka T16). Od toke T16 granica ide na sjever putem do toke T17 koja se nalazi na
raskriju puteva u predjelu Boii. Zakree na sjeveroistok i ide putem do raskrija
puteva u predjelu Tuk (toka T18). Od toke T18 ide putem u smjeru istoka, prema rijeci
Mrenici, do toke T19 koja je na raskriju puteva nedaleko zapadne (lijeve) obale
Mrenice. Dalje nastavlja putem na sjever do raskrija puteva nedaleko zapadne (lijeve)
obale Mrenice (toka T20). Od toke T20 granica nastavlja u smjeru sjeverozapada
putem do toke T21 koja se nalazi na raskriju puteva u predjelu Krnii, odnosno na
skretanju puta koji u smjeru istoka vodi do rijeke Mrenice tj. do "uruvijinog mosta".
Granica ide putem preko potoka Suvaa, nastavlja istim putem prema sjeverozapadu
prativi tok Mrenice sa zapadne strane, do toke T22 na raskriju s makadamskom
cestom koja vodi do rijeke Mrenice odnosno do "iinog mosta". Od toke T 22
nastavlja putem na sjeverozapad kroz predjele Cekinovii i Gornji Tri do do raskrija
sa upanijskom cestom 3256 (Kamenica Skradnika-Gornje Primilje-Slunj) zapadno od
mosta preko Mrenice na navedenoj upanijskoj cesti (toka T23). Dalje nastavlja
upanijskom cestom 3256 (Slunj-Gornje Primilje-Kamenica Skradnika) u smjeru
sjeverozapada do toke T24 (u naselju Kamenica Skradnika) koja se nalazi na raskriju
upanijske ceste i puta koji na nju dolazi iz smjera zapada. Od toke T24 granica ide
putem na zapad do raskrija sa makadamskom cestom (toka T25) istono od vrha V.
Vrak (370 mnv). Nastavlja makadamskom cestom prema zapadu do toke T26 koja se
nalazi na raskriju s dravnom cestom D23 (Karlovac-Duga Resa-Josipdol-Senj). Od
toke T26 granica prelazi dravnu cestu D23 i ide pravocrtno na zapad do eljeznike
pruge Karlovac-Ogulin kojom nastavlja u smjeru sjeverozapada do istone strane
nadvonjaka autoceste A1 (Split-Zagreb) preko navedene eljeznike pruge (toka T27).
Dalje nastavlja istonom rubom pojasa autoceste A1 (Split-Zagreb) na sjever do toke
T28 koja se nalazi na istonoj strani nadvonjaka ceste preko autoceste A1. Od toke
T28 granica ide u smjeru sjeveroistoka makadamskom cestom, prelazi most preko
potoka (rjeice) Bistrac, te nastavlja do raskrija s cestom Tromarija-Tounj (toka T29).
Nastavlja na jugoistok cestom Tromarija-Tounj do toke T30 koja se nalazi u Tounju, na
raskriju s cestom koja vodi prema kamenolomu Tounj. Od toke T30 ide cestom kroz
Tounj u smjeru istoka do raskrija s dravnom cestom D23 (Senj-Josipdol-Duga ResaKarlovac) na kojem se nalazi toka T31. Od toke T31 granica ide na sjeveroistok
dravnom cestom D23 (Senj-Josipdol-Duga Resa-Karlovac) do poetne toke T1.
8. Kartografski prikaz: vidi Dodatak 4. granica parka "Mrenica" utvrena je na
podlozi topografskih karata (M 1: 25.000) te je iscrtana i pohranjena kao GIS-shape
file u Dravnom zavodu za zatitu prirode. Karta priloena ovoj strunoj podlozi je
izraena u mjerilu 1:35.000.
9. Utjecajno podruje (prema Zakonu o zatiti prirode): ne predlae se
10
OBILJEJA PODRUJA
1. SMJETAJ
Podruje koje se predvia za zatitu nalazi se juno od Duge Rese, istono od Ogulina,
sjeverozapadno od Slunja, te zapadno od rijeke Korane (vidi preglednu kartu u Dodatku
1. strune podloge). U smjeru sjever-jug predvieno zatieno podruje protee se oko
37 km zrane linije, a u smjeru istok-zapad u duini od oko 20 km na najirem dijelu.
Predvieni park "Mrenica" u cijelosti se nalazi na teritoriju Karlovake upanije. U
sastavu je teritorijalnih jedinica gradova Duga Resa, Ogulin i Slunj, te opina Generalski
Stol, Barilovi, Tounj i Josipdol. Na podruju predvienim za zatitu ukupno je 42 naselja
sa ukupno 5000 stanovnika. Najvea naselja (s vie od 300 stanovnika) su Generalski
Stol, Tounj, Dobrenii i Belavii. Na podruju opine Josipdol nijedno naselje nije
obuhvaeno granicom predvienog parka.
Granica parka "Mrenica" obuhvaa gornji i srednji dio toka Mrenice (od izvora do
mosta u Belaviima), rijeku Tounjicu od izvora do ua u Mrenicu, pritoke navedenih
rijeka i ostale manje vodotoke, umske brdske komplekse Polojske kose, Perjasike kose
i Krpela, te mozaini krajobraz poljoprivrednih povrina, naselja i prirodne vegetacije
(ponikve, umarci, travnjaci).
Reljef porijeja Mrenice moe se generalno okarakterizirati kao brdsko podruje
ispresijecano nizinskim podrujima dolinskih dijelova rijenih i potonih tokova, te
kanjonskim dijelovima tokova Mrenice i Tounjice. Najvii vrh Krpela, Bakarni (515
mnv) ujedno je i najvii vrh cijelog predvienog parka "Mrenica".
11
2. HIDROLOGIJA
2.1. Mrenica
Rijeka Mrenica primjer je rijeke u kru, pripada crnomorskom slijevu, odnosno

porijeju Save. Tok rijeke Mrenice protee se u duini od 64 km krajnjim sjevernim
dijelom dinarskog prostora Hrvatske u podruju Korduna. Od ukupne duine toka,
unutar granica predvienog regionalnog parka/parka prirode nalazi se 52 km ili 81%
(od izvora do mosta u Belaviima).
Mrenica je kroz krko podzemlje povezana
s viestrukim ponornicama planinskog
zalea, najprije s Dretuljom i Zagorskom
Mrenicom u Ogulinsko-plaanskoj kotlini,
a zatim s jo viim poljima iza glavnog
hrpta Velike i Male Kapele. Ova obiljeja
svrstavaju Mrenicu meu najzamrenije te
ujedno i najzanimljvije predstavnike
sloenih hidrografskih procesa i veza u
kru uope.
Slika 1. Mrenica kod Keia
Izvor Mrenice nalazi se u pilji podno Popovia vrha (479 mnv). Izvor, kao i 13 km
izvorinog dijela toka, nalazi se unutar granica Vojnog vjebalita "Eugen Kvaternik".
Vano je istaknuti kako veinu vode koja se javlja na izvoru Mrenica dobiva od
ponornice Dretulje. Dretulja izvire podno Kapele, a ponire nakon 7 km nadzemnog toka
kroz Plaansko polje. Najjai pritok Mrenice je Tounjica koja u nju utjee kod naselja
Mrenica, a od ostalih pritoka izdvajaju se Suvaa i Svetojurac. Mrenica utjee u Koranu
kod naselja Turanj.
Vrelo Mrenice nalazi se na 270 m nadmorske visine, a ue na 112 m nadmorske visine
to znai da je ukupan pad rijeke tj. visinska razlika od izvora do ua 148 m. Obzirom da
ukupna duina toka Mrenice od izvora do ua iznosi 64 km, prosjean pad po jednom
kilometru iznosi 2,3 m.
Porijeje rijeke Mrenice zauzima povrinu od oko 1076 km2. Ova vrijednost dobivena je
ako se promatra povrinska razvodnica. Ako se uzme u obzir da u krkom podruju vode
rijeci pritjeu podzemljem, tj. da postoji i podzemna razvodnica tada porijeje Mrenice,
tako definirano porijeje ima povrinu od oko 1400 km2. No, porijeje je danas znatno
izmijenjeno u odnosu na nekadanje stanje. Uzrok tome je gradnja brane na rijeci
Zagorskoj Mrenici kod Ogulina 1959. godine. Vode Zagorske Mrenice akumulirane su
u jezero Sabljaci odakle se podzemno, preko jezera Bukovnik, odvode u HE Gojak na
rijeci Dobri, a Mrenica tako ostaje bez otprilike 40 % svojeg biveg porijeja. Na sreu
protok Mrenice jo uvijek dovoljno je jak da i za ljetnih sua i niskog vodostaja
sedrenim barijerama uglavnom osigurava dovoljno vlanosti. Prosjean protok Mrenice
iznosi 34 m3/s, ali on varira kroz godinu. U izvorinom dijelu zabiljeen je minimalni
12
protok od m3/s, i maksimum od 67,4 m3/s. Kod ua minimalni protok je 13,8 m3/s, a
maksimalan m3/s.
Kanjon kojim protjee Mrenica glavninom svojeg toka (90 % toka) rezultat je dubinske
erozije u geolokoj prolosti. Ostali, donji dio toka formiran je bonom erozijom. Uzrok
zaustavljanja ili smanjivanja dubinske erozije bilo je, vjerojatno, nastajanje sedrenih
barijera u pleistocenskom razdoblju.
Slika 2. Prikaz porijeja rijeke Mrenice
Ono to Mrenicu izdvaja od ostalih krkih rijeka u Hrvatskoj su ak 93 sedrena slapa,

koja su u nejednakom rasteru du toka ispresijecali rijeku stvorivi meu sobom
ujezerene dijelove toka. Uz to, slikovitost slapova, raznolikost oblika i razvedenost ono je
to ih ini jedinstvenima, pa tako i samu rijeku Mrenicu. Slapovi su razmjeteni
nejdenoliko, tako da se npr. u dijelu gornjeg toka, od iinog mosta do Trikog mosta,
na duini do samo 5 km, nalazi 26 slapova, dok se isto toliko slapova nalazi i na
ukupnom donjem dijelu toka od Generalskog stola do ua u Koranu, ali na duini toka
do 39 km.
13
Ve nakon prvih 7 km toka rijeka Mrenica prima svoju prvu lijevu pritoku Suvau, a
nedaleko odavde premouje je
uruvijin most. Obzirom da je
Mrenica izrazito sedrotvornog
karaktera, ve i u gornjem dijelu
toka ini niz interesantnih
sedrenih slapova i podvodnih
barijera. Jedan do takvih slapova je
i Ronevia slap (4.1 m), otprilike
2 kilometra nizvodno do iinog
mosta, sa tri glavne sedrene
kaskade preko kojih voda pada u
dubok jezerasti dio toka.
Slika 3. Mrenica kod uruvijinog mosta
Odmah nakon Ronevia slapa, podno strmih litica koje su formirale kratki tjesnac
smjestio se Milkovia slap (8 m). Ovo je drugi po visini slap na Mrenici, a po svojem
obliku i nainu na koji, za mala vodostaja praktiki sputa vodu preko malog "tobogana"
formiranog na sredini slapa, spada meu najljepe slapove na Mrenici.
Nekoliko kilometara nizvodno rijeka ulazi u najui kanjon u cijelom svojem toku, kojim
tee sve do Smoljanovia slapa tj. do mosta u Tounjskom Triu. Upravo na ovom dijelu
u svega 1,2 km toka, stisnuti u uskom gusto obraslom kanjonu proaranom bijelim
stijenama, zaredalo se ak 9 slapova. Na ovom dijelu toka nalazi se snano vrelo koje ljeti
snizuje temperaturu Mrenice za otprilike 6-7 C. utjecaj ovog vrela osjea skoro 5
kilometara nizvodno, to je vidljivo i po drukijoj mahovini na slapovima i drukijem
obliku slapova.
Ispod Tounjskog Tria Mrenica je plitka i tee usporeno. Slijede Reljia pa Jagodia
slap, a zatim slap unjar. unjar je najvii slap na Mrenici visine oko 13 m. Slap je
izmeu dvije kaskade u samom zavoju rijeke okruio maleno, ali duboko jezerce. Sa
svake strane slapa, potpuno uklopljeni u prirodni ambijent, nalazi se po jedan mlin.
Tragovi sedrene stijene na desnoj obali koja se uzdie 4-5 m uvis, a podno koje se nalazi
spilja, ukazuje na mogunost da je u geolokoj prolosti ovaj slap bio i vii, a vjerojatno je
da je i donja kaskada nastala ruenjem ovog gornjeg dijela.
Nizvodno do unjara, u nekoliko manjih slapova protee se kompleks Korakog slapa, a
zatim slijede Glavaev, Benia i arin slap. Kod arinog slapa rijeku premouje drveni
most povezujui sela Dizdare i Vidovie. Iako ve dugo potpuno izvan funkcije, troan
most ostavlja dubok dojam.
Klaria slap, pomalo amfiteatralnog oblika, presijeca tok Mrenice u gotovo punih pola
kruga. Na strmoj litici s lijeve strane rijeke Mrenice nekada je stajao grad Klju svojina
Frankopana. Obzirom da je grad sruen odavna, danas je do njega teko pronai i
ruevine. Iz sela Mrenica, na desnoj obali rijeke prekrasan je pogled na utok Tounjice u
Mrenicu. Iako bi se neupuenom promatrau inilo da je Mrenica zapravo pritoka
14
Tounjice zbog toga to Mrenica pada preko slapa Sastavaka i tu prima Tounjicu te
naglo mijenja smjer, situacija je upravo obrnuta.
Ojaana vodama Tounjice, Mrenica nastavlja svoj put protjeui blagim kanjonom
prema sjeveru. Nakon nekoliko slapova slijedi uvueni rukavac ikina luka, podno kojeg
su jo dva manja slapa do Rebia slapa. Rebia slap (4,5 m), ili kako ga jo zovu Milin
mlin, prekrasan je trei po visini sedreni orija koji je u dugakom luku preprijeio
Mrenicu. Slijedi, prije dvanaestak godina dinamitom teko oteeni Vitasov slap, koji na
sreu procesom osedravanja uspjeno zarasta.
Selo Katii zajedno sa istoimenim vikend-naseljem prvo je vee naselje na Mrenici i
obiljeava poetak gue naseljenog, donjeg dijela rijeke Mrenice. Na samoj obali rijeke
ispod slapa Malinice kod sela Mlinci, izgraena je u doba austro-ugarske vladavine,
istovremeno kad i eljeznika pruga do Zagreba prema Otarijama i dalje, pumpa za
vodu na parni pogon. Pumpa je vodom opskrbljivala eljezniku stanicu u Generalskom
Stolu odakle su se parne lokomotive snabdijevale vodom.
Slijedi most u Keiima koji je bio sruen u II. svjetskom ratu, pa je stotinjak metara
nizvodno vozila skela. Skelu na Mrenici moemo vidjeti kod Jankova Selita odakle ljudi
svakodnevno skelom prelaze rijeku da bi doli do eljeznike stanice u Gornjem Zveaju.
Zanimljiv prometni objekt predstavlja i pontonski most, nizvodno do Pukaria slapa u
G. Zveaju. Nekoliko kilometara nie rijeka ponovo ulazi u kratak ali strmi kanjon. Na
lijevoj obali nedaleko sela Novo Brdo nalazi se kamenolom. Podno okomitih litica
kanjona smjestio se Kosov slap, ispod kojega Mrenica dosee svoje najvee dubine.
Nizvodno rijeka pada preko jo nekoliko
slapova, preko Polovieva slapa (donjeg)
dolazi do slikovitog drvenog mosta koji
povezuje Belavie i Mreniki Brig, odnosno
do granice predvienog parka "Mrenica".
Slika 4. Mrenica kod Belavia
15
2.1.1. Sedrene barijere
Fenomen nastanka sedre glavna je odlika rijeke Mrenice. Mrenicu, naime krase ak 93
sedrena slapa i niz sedrenih barijera i drugih oblika u kojima se sedra pojavljuje
(unjevi, pragovi i dr.)
Oborinske vode na svom putu prema vodotoku, pri prolasku kroz povrinski dio
pedosfere obogauju se ugljinim dioksidom. Vezujui se sa CO2 nastaje ugljina kiselina
(H2CO3) koja ima sposobnost otapanja vapnenca pa se znatan dio ugljine kiseline vee
za kalcijev karbonat tvorei kalcijev bikarbonat topiv u vodi. Ostali dio CO2, koji se ne
vee, ostaje u obliku slobodnog CO2 koji je u odreenoj kemijskoj ravnotei sa
odgovarajuom koliinom kalcijeva bikarbonata. U uvjetima rasprskavanja vode CO2
moe difundirati u podruje manjeg pritiska atmosferskog zraka to uzrokuje
poremeaju ravnotee izmeu CO2 - bikarbonat pa dolazi do cijepanja karbonarske
molekule Ca(HCO3)2 na CaCO3 + H2O + CO2.
Jedan od produkata cijepanja karbonarske molekule je i kalcijev karbonat, koji nije topiv
u vodi. Daljnju ulogu u taloenju kalcijevog karbonata preuzimaju sedrotvorne biljne i
ivotinjske zajednice sedrenih barijere. Naime izluene u uvjetima rasprskavanja, i
strujanja vode, estice kalcijevog karbonata se ne bi mogle zadrati na mjestima na
kojima su izluene. Sedrotvorne mahovine i alge nastanjuju ovakva mjesta te zadravaju
izluene estice i inkrustiraju ih na svojoj povrini i korijenju. Ovako dobiven materijal
nazivamo sedra ili travertin. S vremenom ove se biljke nadograuju jedne na druge i
ovaj se proces uestalo ponavlja pa kaemo da slapovi s vremenom rastu i nadograuju
se. Prirast sedre iznosi npr. na Plitvikim jezerima otprilike 1-3 cm godinje.
U svrhu utvrivanja starosti sedrenih barijera provedena su ispitivanja na Plitvikim
jezerima i rijeci Krki. Tako je na Plitvikim jezerima utvrena starost dananjih sedrenih
slapova od 4000 godina. Meutim pronaene su i starije sedrene tvorevine koje datiraju
unatrag 40 000 godina nastale u interglacijalu kada su za osedravaje bili povoljni
temperaturni uvjeti. Osim potrebnih temperaturnih uvjeta, koji se kreu oko 14 C, za
stvaranje sedre potrebni su i prezasienost kalcijevim karbonatom (indeks zasienosti
vei od 3), lunatost (pH 8,0 do 8,4), te odreena istoa vode (koncentracija organske
tvari manja od 10 mg/l).
16
2.1.2. Slapovi rijeke Mrenice
podzemne vode osigurale su njen specifian kemijski sastav te pridonijele mogunosti
stvaranja sedrotvornih algi i ostalog sedrotvornog bilja u njenom povrinskom toku.
Povoljni klimatski uvjeti, blagi pad korita i njegova morfologija uvjetovala je stvaranje
kaskada, odnosno slapova.
Dodatni utjecaj ovjeka pri njegovoj elji da koristi snagu toka vode za pokretanje
mlinskih kotaa stvorio je nekoliko umjetnih pregrada koje su se postepeno takoer
osedravale. U odmaku od gotovo stoljetnog razdoblja mnogi takvi slapovi ponegdje su
svojim izgledom postali slini pravim sedrenim slapovima i danas ine jedinstven izgled
cjelokupne prirodnosti kanjona Mrenice.
Slika 5. Ronevia slap
Slika 6. Milkovia slap
Slika 7. Slap unjar
Slika 8. Klaria slap
U narednom tablinom prikazu iznosimo pregled slapova na rijeci Mrenici od izvora

prema uu (prema prof.dr. Zlatku Pepeoniku). Posebnu pozornost glede zatite i
ouvanja potrebno je posvetiti slapovima koji su u narednom tablinom prikazu
istaknuti debljim otiskom.
17
Tablica 1. Slapovi rijeke Mrenice (od izvora prema uu u Koranu)
Red. br.
Naziv
Visina
(m)
Oblik
Okvirna
udaljenost od
izvora/ua
1.
0,4
poslapak
250 m/63,750 km
2.
slap
3,5/60,5 km
3.
uruvijin slap
poslapak
6/5
4.
1,2
dvostruki slap
7/57
5.
0,6
slap
7/57
6.
0,7
slap
7/57
7.
Gornji aia slap
dvostruki slap
7,5/56,5
8.
Donji aia slap
2,2
trostruki slap
7,5/56,5
9.
Slap kod Pijevaca
slap
10/54
10.
Slap kod Milkovia
slap
11/53
11.
2,1
rastoke od 5
kaskada
11,5/52,5
ORJENTIR
12/52
12,5-13,0/51,551,0
12,5-13,0/51,551,0
Napomena
s desne strane jako krko
vrelo i pilja
pravac Prodanovii -Grkovii;
na njemu most
kod uruvijinog mosta
oko 120 m uzvodno od ua
Suvae
oko 20 m uzvodno od ua
Suvae
na velikoj sedrenoj nakupini
oko 30 m nizvodno od ua
Suvae. Desno je Batalsko
vrelo
kod aia
kod aia (30 m od
gornjeg)
oko 900 m uzvodno od
iinog mosta
400 m uzvodno od iinog
mosta
IIN MOST 12 KM OD
IZVORA
550 m nizvodno od iinog
mosta
mosta
mosta, desno s ruevinom
mosta
12.
slap
13.
0,3
slap
14.
2,2
slap u 2
kaskade
12,5-13,0/51,551,0
15.
3,4
slap u 2
kaskade
13,3/50,7
na njemu ve usedren drveni

element starog iinog mosta
16.
1,1
slap
13,4/50,6
oko 700 m uzvodno od kote

257 na cesti kod Ronevia
17.
2,3
slap u 2
kaskade
13,3/50,7

18.
0,3
slap
13,6-14,0/50,050,4

19.
2,3
slap
13,6-14,0/50,050,4

20.
slap
13,6-14,0/50,050,4

18
Red. br.
Naziv
Visina
(m)
Oblik
Okvirna
udaljenost od
izvora/ua
21.
0,1
poslapak
13,6-14,0/50,050,4

22.
0,6
slap
13,6-14,0/50,050,4
oko 120 m jugozapadno od

kote 257 na cesti kod
Ronevia
23.
0,4
slap
14,0-14,5/50,049,5
kod Ronevia
24.
slap
14,0-14,5/50,049,5
kod Ronevia s nedovrenom

betonskom kuicom na
temeljima starog mlina
Napomena
25.
Ronevia slap
4,1
slap u 3
kaskade
14,0-14,5/50,049,5
2 km jugozapadno od
Primilja; s izrazito dubokom
vodom ispod njega; te
nizvodno s desne strane jako
vrelo
26.
Milkovia slap
8,5
slap
15-16/48-49
pravac Milkovii -Gvozdii;

100-tinjak m uzvodno s lijeve
strane vrelo
27.
Slap kod ujia vrela
1,6
slap
15-16/48-49
28.
1,2
slap
15-16/48-49
29.
slap
15-16/48-49
30.
0,9
slap
15-16/48-49
31.
0,2
slap
15-16/48-49
32.
slap
15-16/48-49
900 m nizvodno od ujia

vrela sa piljom s desne strane
16,4/47,6
1 km nizvodno od ujia vrela;

kod prilaznog puta od zaselka
Zlatari jako i hladno vrelo;
nizvodno 2 slapa nisu sedrena
33.
34.
0,8
35.
1,5
36.
0,6
37.
Smoljanovia slap
slap
brzaci s vie
kaskada
brzaci s vie
kaskada
slap
razvedene
kaskade
16,0/48,0
16,0/48,0
16,0/48,0
16,5/47,5
s desne strane periodika

pritoka, a s lijeve nizvodno jako
vrelo
vrela
vrela
vrela
vrela
650 m uzvodno od
Smoljanovia mlina
500 m uzvodno od
Smoljanovia mlina
250 m uzvodno od
Smoljanovia mlina
s lijeve strane uzvodno 2
polupilje; na njemu mlin, ali
ne radi, a do njega prva
nastanjena kua idui od
izvora (Milka Smoljanovi);
nizvodno s desne strane 2
vrela
19
Red. br.
Naziv
Visina
(m)
Oblik
ORJENTIR
Okvirna
udaljenost od
izvora/ua
Napomena
17/47
TRIKI MOST
38.
Reljia slap
0,4
lijevo brzak
desno slap
19/45
2 km nizvodno od mosta kod

Tounjskog Tria
39.
Jagodica slap
1,4
slap
19/45
2,2 km nizvodno od mosta

kod Tounjskog Tria
40.
unjar
12-15
slap u 2
kaskade
41.
1,2
slap
42.
Koraki slap
1,1
4 kaskade
20,5/43,5
donja kaskada visoka 1,4 m, a

gornja 10-13 m, a izmeu njih
je
jezerce;
lijevo
mlin
pretvoren u vikendicu; desno
mlin pod krovom, ali ne radi
s desne
stijena
strane
okomita
21/43
manji slapii na meusobnoj

razdaljini od 10-akm
oko 1,5 km nizvodno od
Korakog
slapa;
kod
Bjelopetrovia;
na
vie
mjesta probijen
43.
0,2
poslapak
23,5/41,5
44.
Glavaev slap
0,5
slap
23,5/41,5
45.
Benia slap
1,4
slap
23/41
pristup putem s desne

strane od Vidovia
46.
arin slap
slap
24,5/39,5
30 m nizvodno od njega
ostali
stupovi
nekada
drvenog mosta
47.
Klaria slap
slap
25,5/38,5
oko 1,5 km uzvodno od

Sastavaka (ua Tounjice)
48.
0,2
poslapak
49.
1,2
slap
26/38
pod Gradinom 14 km uzvodno

od Sastavaka (ua Tounjice)
50.
Bobanov slap
0,4
slap
26,5/3
100
m
Sastavaka
51.
Sastavci
slapite
26,5/3
ini se kao da Mrenica utjee

u Tounjicu, a ne obrnuto! Na
uu odlino ouvan mlin.
26,5/37,5
Sastavci ili ue
Tounjice
28,5/35,4
oko 2 km nizvodno od
Sastavaka ili 700 m nizvodno
od naputenog sela Kljuarici;
50 m uzvodno lijevo velika
pilja iznad vode
ORJENTIR
52.
Mrkin malin
0,2
poslapak
33 m nizvodno od
prethodnog
pod Gradinom; probijena

barijera s lijeve strane; s
desne strane uzvodno pilja
uzvodno
od
20
Red. br.
Naziv
Visina
(m)
Oblik
Okvirna
udaljenost od
izvora/ua
53.
Kljuarica slap
0,6
slap
28,6/35,4
54.
Mlinite
1,5
slap
29/35
Gotovo 2 km istoo od
Mrkia; lijevo tragovi mlina
55.
Janjaac
1,9
slap
30/34
Istono od Zatezala; nizvodno

desno cea 250 m duga livada
ikina luka
56.
0,4
slap
30,5/33,5
Istono od Mikainovia; 200

m nizvodno lijevo jezerca
Napomena
100 m nizvodno
prethodnog
od
57.
Mali Rebia slap
0,7
slap
31,5/32,5
Istono od D. Dubrava i cea

800
m
uzvodno
od
Vitasovog slapa; 50 m
nizvodno lijevo je mala pilja
58.
Rebia slap
4,5
slap
31,5/32,5
Istono od D. Dubrava;
temelji mlinova s obje
strane
59.
0,3
slap
60.
Vitasov slap
1,4
slap
nastao nakon
Vitasovog slapa
32,5/31,5
probijanja
prije 15-ak godina probijen

dinamitom, pa je voda
skrenula lijevo, dok je s desne
strane ostatak Vitasovog mlina
Na 600 i 1300 m nizvodno od Vitasovog slapa 2 nalaze se velike sedrene barijere
61.
Erdeljsko-Gaeki slap
1,5
slap s 2
kaskade
34,5/29,5
na pravcu sela Erdelji Gaei; 700 m uzvodno lijevo

je vrelo Buar, a 350 m
uzvodno rijeku prelazi
dalekovod
62.
Katia slap
1,8
slap
35/29
u selu Dobronii/Erdelji;
desno tragovi mlina, a lijevo
mlin u fazi obnove
63.
Garevia slap
0,4
slap
35,5/28,5
kod istoimenog zaselka u selu

Dobrenii
64.
Rukovac
0,5
slap
250 m nizvodno s desne

strane je livada s jezercem
slap
37/27
izmeu Mlinica i Zunia; 200

m nizvodno lijevo je pumpa za
eljezniku stanicu
Generalski Stol -danas slui
vodoopskrbi (s izvora), lijevo
mlin, desno pilana
38/26
0,5 km uzvodno od mosta kod

Katia, lijevo mlin bez kola,
desno derutan mlin pod
krovom
65.
66.
Malinica
Dobrenia slap
1,5
2,2
slap
21
Red. br.
Naziv
Visina
(m)
Oblik
ORIJENTIR - MOST
KOD ZASELKA KATII
U SELU KEII
Okvirna
udaljenost od
izvora/ua
Napomena
38,5/25,5
Bio sruen za vrijeme

Domovinskog rata.
Obnovljen, ali kao i kod
drugih prisutni ostaci
starog mosta
39/25
650 m nizvodno od mosta kod

Katia; 100-tinjak m uzvodno
sedrena barijera s otoiima
67.
varan
slap
68.
slap
69.
slap
41/23
70.
0,3
poslapak
43/21
Zapadno od Jankovog Selita
71.
0,9
slap
43/21
temelji mlinova s obje strane
1,3 km nizvodno od Katia

mosta; zapadno od
Banjavia
100-tinjak m nizvodno od
prethodnog
kod G. Zveaja; temelji mlina s

desne strane; 1/4 km uzvodno
je velika sedrena barijera, a
700 m uzvodno skela G. Zveaj
- Benii
72.
Benia slap
slap
73.
Pukaria slap
slap
43,5/20,5
Lijevo nekad pilana, danas

mala HE
74.
Slapite
0,5
poslapak
43,5/20,5
250 m nizvodno od
Pukaria slapa; 2 kaskade
75.
Radinovia slap
0,7
2 kaskade
44,5/19,5
kod Radinovia; temelji

mlinova s obje strane
44,8/19,2
250 m nizvodno od
Radinovia slapa; 750 m
nizvodno skela Zveaj -G.
Bukovlje
76.
77.
78.
Janosov slap
Kosov slap
Poloviev slap gornji
slapite
1,5
slap
46/16
kod zaselka Gojaki u selu Novo

Brdo (kamenolom); HE; 100 m
uzvodno na stijeni ljetnikovac
lijevo, na desnoj strani
okomite stijene
1,1
slap
47,5/15,5
250 m uzvodno od Mikaca;

lijevo ouvan mlin bez kola
79.
0,7
slap
48/16
250 m uzvodno od
Mikaca
80.
Maloviev slap
0,5
slap
48,5/15,5
uzvodno od Tomiia
81.
0,8
2 kaskade
49/15
nizvodno od Tomiia; desno

mlin pod krovom u loem
stanju
22
Red. br.
Naziv
Visina
(m)
Oblik
ORIJENTIR - SKELA
GALOVI SE L O CEROVAKI GALOVII
Okvirna
udaljenost od
izvora/ua
Napomena
49,5/14,5
0,5 km nizvodno od
donjeg slapa kod
Tomiia
82.
Slap kod mlina
slap
50,5/13,5
kod Galovia; lijevo mlin pod

krovom; 100 m uzvodno
lijevo jezerce
83.
1,1
2 kaskade
50,5/13,5
Ribarska kua kod Galovi

Sela; lijevo kaptirani izvor,
desno ostaci mlina
84.
Jurevia slap
0,7
slap
51/13
85.
Kavurov slap
0,8
slap
51,5/12,5
kod zaselka Jurevii u

Mrenikom Brigu
neposredno uz njega nizvodno
je most Belavii - Mreniki
Brig
86.
Poloviev slap donji
slap
53/11
izmeu Mrenikog Briga i

Mrenikih Poljica; 1300 m
nizvodno od mosta kod
Belavia; s lijeve strane niz
slapia i kanalia na 40-ak m
duine
87.
Bosiljevac -Brezari
1,3
slap
54/10
0,5 km uzvodno od crkve u Sv.

Petru Mrenikom
0,2
slap
55/9
kod Mrenike Varoi
slap
55,8/8,5
kod mosta u junom dijelu

Duge Rese, 750 m uzvodno od
tvornike brane
betonska brana na sedrenoj
podlozi za HE tvornice
platna
88.
Grabusov slap
89.
Gornji mlin
90.
Tvornika brana
slap
56/8
91.
Donji mlin
slap
58/6
92.
1,8
slap
61/3
93.
Ue
slap
64/0
u Gornjem Mrzlom Polju kod

kriita ceste Rijeka - Duga
Resa - Karlovac
kod tvornice Ivo Lola
Ribar" u vari
nadozidana brana neposredno
kod ua Mrenice u Koranu,
kod sruene tekstilne tvornice
u Turnju
23
2.2. Tounjica

duboke spilje nedaleko naselja Tounj.
Temeljem ispitivanja utvreno je kako
je izvor Tounjice podzemno ispod brda
Krpela, povezan sa ponorima Zagorske
Mrenice, rijeke ije su vode danas
akumulirane u jezeru Sabljaci kod
Ogulina. Tok rijeke Tounjice moemo
podijeliti u dva karakteristina djela.
Prvi dio od izvora do naselja Oani i
drugi dio od Oania do ua u Mrenicu
kod naselja Mrenica.
Slika 9. Tounjica kod mosta u Tounju
Prvim djelom toka rijeka tee izrazito uskim ali ne izrazito dubokim kanjonom. Jo u
izvorinom dijelu toka rijeku premouje znameniti, stari kameni most izgraen 1775.
godine. Kod zaselka Skoii Tounjica prima pritok - potok Kukau, te je od tog mjesta
njen, ljeti prilino nestabilan tok, osjetno postojaniji. Kilometar prije nego e protei kraj
sela Oania, Tuonjica ulazi u
uzak dvjestotinjak metara dubok
kanjon. Tu se nalaze najljepi i
najvii slapovi Tounjice, a istiu
se i brojne populacije pastrva. U
Oaniima Tounjica prima pritok
Rudnicu. Panorama sastavaka
ovih dvaju rijeka i ouvanog,
autohtonog sela Oania jedan je
od najljepih prizora ovog
podruja.
Slika 10. Tounjica kod Brletia
U drugom dijelu toka, nizvodno od Oania, rijeka je znatno ira, obale su lako prohodne,
a kanjon je, iako i dalje dubok, znatno blai. Korito rijeke izbrazdano je dugakim
jamiastim sedrenim barijerama. Du toka nalazi se veliki broj izvora, od kojih se
posebno istie Lisiije vrelo, tako da je voda i ljeti vrlo hladna. Svoj tok Tounjica
zavrava utokom u Mrenicu podno sela Mrenica.
24
2.3. Izvori i lokve
Za upoznavanje hidrolokih karakteristika i injenica predvienog regionalnog

parka/parka prirode svakako je vana i pojava postojeih izvora stalnog i povremenog
karaktera i pojava lokvi - kako uz sam tok Mrenice - tako i na itavom predvienom
zatienom prostoru.
Ponori, kao dio hidrolokih pojava u ovoj vapnenako-dolomitnoj podlozi, takoer su dio
njegove geomorfoloke pojavnosti, kojoj je takoer potrebno posvetiti nunu panju ali
uz to voditi i odreenu brigu o posljedicama njihovog mogueg zagaenja zbog
oneienja i samog vodotoka Mrenice.
Na istranom podruju (ire podruje predvienog regionalnog parka/parka prirode)
evidentirano je ukupno oko 200 izvori i lokvi, te dvadesetak ponora.
Slika 11. Izvor Tounjice
Slika 12. Izvor Mrenice
Slika 13. Izvor potoka Bistraca
25
Redoslijed evidentiranih pojava izvora oznaen je i citiran od sjevera prema jugu. Ponori
su takoer biljeeni od sjevera prema jugu te evidentirani ili locirani prema najblioj
topografskoj oznaci (naselje, selo, zaselak ili visina kote).
I. Izvori uz vodotok Mrenice i Tounjice
o Mlaka - desna obala - Mreniki Brig
o Izvor - lijeva obala - jugoistono od zaseoka Gorica iznad Mrenice uz eljezniku
prugu
o Izvor - lijeva obala - uz cestu Luka - eljeznika pruga kod Mrenike Poljice
o Izvor - povremeni - lijeva obala - ispod kote 156 - utjee u lokvu ispod sela
izmeu kua i obale Mrenice
o Izvor
u
zavoju
ceste
lijeva
obala
ispod
Belavia
- Izvor kod slapa - lijeva obala ispod Galovi sela
o Izvor - desna obala - jugoistono od eljeznike stanice Zveaj u blizini prelaza
skelom
o Izvor Jezero - desna obala -juno od Radinovia
o Izvor - lijeva obala - kod slapa ispod zavoja staze - istono od Gornjeg Zveaja
o Izvor - desna obala - zapadno od Katia - ispod zavoja ceste
o Izvor - lijeva obala - zaseok Mlinci, istono od kote 196
o Izvor - desna obala - naplavna zaravan, zapadno od kote 208 (juno od unia)
o Izvor Buak - lijeva obala - u kanjonu, juno od zaseoka Janjai
o Izvor - desna obala -juno od kote 222 Mravi br. (istono od Kljuarica)
o Izvor - lijeva obala - ispod strmine Gradina na naplavnoj ravnici uz slapove u
blizini ua Tounjice
Tounjica od izvora prema uu
o Izvor - desna obala - jugozapadno od kote 237 i zapadno od Dizdara
o Izvor - desna obala - ispod kote 237. kod unjara
o Izvor Gojak - lijeva obala - ispod kote 237 ili sjeveroistono od kote 257 Orljaki
Cerik
o Lisiino vrelo - desna obala - zapadno od zaseoka Lisice ili istono od zaseoka
Orljak
o Izvor u kanjonu - lijeva obala - jugoistono od zaseoka Orljak
o Izvor uz slap i mlin - lijeva obala -juno od naselja Orljak
o Izvor Mutva - desna obala - sjeverno od kote 265. Klaria glav.
o Izvori Rudnice - tri izvora - desna obala - piljska izvorita Rudnica (zaseok
Oanii)
o Izvor - lijeva obala - ispod kote 248
o Izvor Kukaa (pritoka Tounjice!) - desna obala - zapadno od Skoia i kote 250,5
o Izvori Tounjice - naznaeni i kao speleoloke pojave!
Nastavak vodotoka Mrenice (iza ua Tounjice) prema izvoru
o Izvor ispod peine - lijeva obala - sjeverozapadno od cestovnog mosta u
Juzbaiima
o Izvor kod Smoljanovog mlina - desna obala - Karajlovii
o ujia vrelo - lijeva obala - istono od ujii i kote 255.1
26
o
o
o
o
Dva vrela - lijeva obala - istono od Milkovia

Izvor u koritu - desna obala - zapadno od Ronevia i kote 257
Izvor - lijeva obala - kanjon, lokalitet Popovii, istono od kote 290
Batalsko vrelo - desna obala - sjeverno od uruvijinog mosta
Povremeni vodotok pritoka Suvaa

o Izvor ispod peine kod Milkovia
Vodotok Mrenice
o Izvor ureen - desna obala - ispod prilaznog puta od kote 280 prema glavnom
vrelu
o Izvor - Vrelo Mrenice - uzlazno krko vrelo, sjeverno ispod cestovnog zavoja
II. Izvori na podruju od Duge Rese do linije Tounj - Sr. Poloj
Lijeva obala
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
Lokva u jugoistonom dijelu zaseoka Dubravani

Izvor Zdenci s istone strane ceste Dubravani-Kozalj vrh
Izvor kod lokacije Jelae
Izvor uz povremeni vodotok sjeverno od Graaka
Izvor atrnja ispod ceste kod Graaka
Lokva u Kozalj vrhu
Izvor kod lokaliteta Jarak - istono od Kozalj vrha
Dvije lokve zapadno od Kozalj vrha izmeu kota 216 i 229
Lokva jugozapadno od Dvorjanaca
Devet izvora na prostoru Gaj (zapadno od linije Kozalj vrh Venac Mreniki).
Ovdje se nalazi i pet PONORA na kraju tokova povremenih potoka dugih svega
stotinjak metara.
Napomena:
Ovi hidroloki objekti vezani su uz pojavu tercijalnih fliolikih sedimenata brea,
breokonglometara, pjeenjaka i lapora na kontaktu s algalno-biolitskim vapnencima i
rudistnim vapnencima kredne starosti, zatim jurskim vapnencima i dolomitima, te
gornje trijskim dolomitima.
o
o
o
o
Izvor Kopanjica, sjeveroistono od Potoka Tounjskog

Izvori uz cestu u Potoku Tounjskom
Lokva u Potoku Tounjskom
Izvor u naselju Zdenac
Desna obala
o Izvor kod Benia, kota 232
o Izvor Kremen
o Izvor Jama, kota 170, jugozapadno od Luketia
27
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
Lokva juno od Luketia

Lokva Svetinja, kota 158, Boranje Drage Lokva u Vijencu Barilovikom
Lokva sjeverozapadno od Ivanieva br., kota 230 (Tomiii)
Lokva, juno od Petrunia ispod Ivani br.
Izvor peina s tri izvora u nizvodnom toku bezimena potoka s pritocima izvora
Bradaljevac i utunjak, te potokom Svetojurac izmeu Mrenikog Bresta i
Matekog sela. Na kraju vodotoka je PONOR kod Benia, juno od Mrenikog
Bresta.
Izvor Jaino vrelo, naselje Sedlari, Cike
Izvori, vodotok Grabovac i PONORI juno i istono od Perjasice
Izvor Milkovac uz cestu Perjasica - Gor. Poloj
Izvor Toak kod Pavia i njegov tok do PONORA kod Martinovia
Izvor i vodotok Bare s PONOROM istono od Savinog brda, kota 247
pilja vrelo - sjeveroistona strana Perjasike kose
Izvor Miloevac, Mihajlovii
Izvor i vodotok do PONORA Pavia peine - Miloevac
Izvori Siminovac i Orjevci s vodotokom Surdup do PONORA juno od Orijevca
Izvor kod Vuletia, Izvor Bukvar, izvor Muilo i vodotok Kojia p. do PONORA
Mrgia peine, Mrgii, juno od Miloevca
Izvor juno od Vuletia
Izvor Mala Voda, jugozapadno od Vuletia
piljska terna, juno od Gornjeg Poloja
Lokva, Vidovii, zapadno od srednjeg Poloja
Napomena:
Pojava izvora, kratkih vodotoka i ponora i ovdje je vezana uz grau tercijarnih naslaga
(eocenski fli, miocenski lapori i pijesci, te pliocenski pijesci i ljunci) koje se nalaze uz
navlani kontakt s trijaskim vapnencima i dolomitima.
o Dvije lokve, jugozap. od kote 299-Osoje
o Izvor, juno od kote 299 - Osoje, zapad, od naselja Jajii
o Izvori Kamenica, Klada, ainovac, te Skrbica vrelo i potok Dabri s PONOROM
kod Ciganski do - kota 236, juno od Lonara i kote 279 - Ralinka - Babino jezero,
ispod zavoja ceste isto. od Ciganskog dola
o Izvor Grabovac i tri bezimena izvora s kratkim vodotokom, koji prolazi kroz kotu
256 i ponire zapad od Pavleia u PONORU
o Dva izvora Rudenica i potoni tok do PONORA - juno od zaseoka Rudenica, Ilii i
Koii
o Dva izvora u jaruzi zapadno od kote 302 u smjeru Mrenice izmeu Gvozdia i
toponima Gladna brda
o Izvori i tok vode u jarugama zapadno od Primilja omeen cestom, Izvori
Peskovac i Komenica i jo etiri neimenovana izvora s jarugom usmjerenom
prema toku Mrenice, odnosno u smjeru zapada
o Izvor zapadno od Miria uz cestu
o Izvor kod Kunia uz cestu
o Izvor kod Kunia ispod ceste
28
Napomena:
Pojava ovih izvora (izmeu Lonara i Gornjeg Primilja) vezana je uz uslojene gornjo
jurske vapnence i dolomite, te donjo kredne vapnence, dolomite i bree gdje uz
postojee rasjede dolazi do pojave izvora - na kontaktu dobro i slabije vodopropusnih
karbonatnih naslaga i dva poniranja povrinske vode.
o Izvor u obliku bunara Marjanovac, zapad, od Glumake glavice, kota 397 Izvor
Lemakovac, jugoist. od uruvijskih brda, kota 346
o Izvor Smoljanovi, jugozap. od kote Garavica, 430
o Izvor kaptaa alinovac, ju. kote 423, Suvi Slunj (jugoist. granica Parka)
o Bezimeni izvor uz naput. kamenolom ispod kote Vrh, 385
o Bunar ispod Vukelia draga kod toponima Vukeli Grbin Pale -Bunar
o Izvor Zoinovac, ju. od kote 419 - Lisina, toponim ardak
III. Izvori na prostoru od brda Krpel - Tounj - i izmeu istone strane eljeznike
pruge, linija Otarije - Blata te po platou sa zapadne strane kanjona Mrenice
do predviene june granice parka
o Kaptaa Dujmi - zapad, od kote 523, Treskavac
o Kaptaa Penik -ju. od naselja Carevo Polje i isto. od kote 523 Treskavac
o PONOR vodotoka Munjava s june strane ceste jugoist. od kote Viniica 420, ili
izmeu naselja Cakovac Otarijski i limena
o Lokva uz eljezni. prugu, kota 356, zapad, padina brda Radoia (605)
o Lokva kod naselja Vojin vrh - sjever, od kote 494 - Vojin vrh
o Izvor na zapadnoj strani padine brda Mudri glav.- kota 495
o Nii izvor Rognovac - sjever.zapad. padina Huma - iznad zavoja ceste kod
Popovii kua
o Vii izvor na zapadnom obronku Huma i kote 585
o Izvor Sekulia poljana uz umski put, kota 378
o Izvor Bunjevci - zapadni obronak Huma iznad istoimenih kua
o Cisterna ju. od toponima Drenovica ispod linije kota 571 i kote 448 - Kameniti
Vrh Dvije cisterne u Toboliu uz cestu
o Bunar Brkua, sjever.isto. od naselja Veliki Tuk zapadno od toponima Crna
dolina Izvor Latasovac - uz eljezniku prugu zapad, od starog sela i kote Klanica
(454)
o Izvor u umi kod kote 316 i toponima Pilje - zapadno od izvora Mrenice
o Vrelo u umi - uz umsku stazu, istono od Branova vrha (kote 490 i 563)
o Lokva Barjakovica - toponim Oklinak - zapad, od kote 586 Stanica
o Izvor u umi - izmeu vrhova Jaseni (572) i Lipov (575) -juno od vrela Mrenice
o Izvor estolipa - ist. kote 449 (junije od gornjeg izvora)
o Bunar u umi -jugozapad, od kote 449 - uz umski put ju. od ceste
o Izvor Janorevac - sjeverno od kote 565 (juna granica istranog podruja)
o Vukasovo vrelo (zapad, od Medarikog vrha - 786) - juna granica istranog
podruja
IV. Izvori na prostoru od Bota i Kuini sela (junije Ogulina) te izmeu
eljeznike pruge Otarije - Blata te zapadne i june granice istranog podruja
o Izvor isto. od Kuini sela, te juno od Brezika
29
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
Izvor zapadno od Kuini sela uz put

Izvor kod Salopek sela uz put za kotu 372
Izvor na lokalitetu Sebljevo
Izvor Perekovac, juno od kote 502, Gradie
Izvor kod kote 372, Stabarnica, toponim Stabarnica
Izvor Vrbice - zapad, od kote 323,8 Keserovac, Ravn. Otarijske
Dva izvora jugozapad, od Vrbice, sjever, od Manojlovia
Izvori zapad.od kote Jelini (335,3) zapadna obala jezera Sabljaci
Izvori na lokalitetu Dumani (zapad, granica Parka) ili zapadno od Kablarove
glav. 562
Izvor kod Vuia - Zagorje (istona strana jezera Sabljaci)
Izvor Lovren, Zagorje
Izvor iznad Lovrena - ispod kote 470
Dva izvora zapadno od Crkvenog brda (kota 342,7) na lokalitetu Krivodol
(jugoistono od Manojlovia)
Dva izvora vodotoka Raul - sjeverno od zeseoka Kalii, zapadna padina Veljuna
(istona strana jez. Sabljaci)
Dva izvora ispod Desmerice (kod Sudaria i Cindria) - zapad strana jezera
Sabljaci
Dva izvora kod Kalia - kota 400 i juno od kua sela Kalia
Vodotok Ponorac s PONOROM istono od Crkvenog brda (342,7) ili zapad, od
Sia
Izvor Bijeli Zdenac i jedan bezimeni - Pukarii i Grdoi
Izvor Bistrac i tri vrtae s vodom oko kote 355, juna strana zavoja ceste
Desmerice - Luketii
Izvor Popov Zdenac - Gornje Zagorje
Boino vrelo-Podveljun-sjeveroist. obronak Veljuna (kota Glavica 528)
Izvor Vodice - kota Strabenica (620), jugoist. dio brda Veljun
Izvor u movari istono od kua Vetrenica (kota 352,6) i zapadno od eljezni.
pruge
Izvori kod Perakovia (347) - zapad, granica Parka (D. Zagorje)
Izvori kod D.Pukaria - juno od Cetinjana
Izvor Bili, juno od Klanca ili zapad, od Munjave
Vodotok Ponorac i PONOR juno od Sabaljske Drage
Izvor Kiselac uz put Klepci - Pavliii
Lokva kod kote 348, zapad.od Gojmerac - Luketii
Izvor Frailovac, juno od Salopeka Modrukog, ist.kote 507
Izvor ispod Rendulia i Munjave Modruke
etiri izvora jugoistono od Cindrieve glav. 425 (Cerovnik)
Izvor Gospodska vodica, juno od kote 456
Tri izvora ispod gradine Modru (juno i istono od Palijani i Antonii)
Izvor kaptirani (sa spomenikom!) uz staru automob.cestu - na podnoju zapadne
strane Mujsinog brda - 505
Izvor selo Matekovii - kota 419
Izvor Vrdoevac i jedan bezimeni, lokalitet Vidoi, kota 385
Izvor juno od Pavlia u vodotoku Jelenkovac koji nestaje u PONORU istono od
Klipe (Vojnovac) uz eljezni.prugu izvora u bezimenon potoku pritoku
Jelenkovca - kod Kutrovaca Kokana - sjeverno od lokaliteta Trojvrh
Izvor juno od Jandrii-timci - pritok Dragorskog p. - izvori vodotoka Munjava
30
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
Izvor Zdenac, juno od Vorkapia i kote 456

Izvor Turkeljevac, juno od Vorkapia i kote 421
Izvor Turkovac, zapad. Kukica, sjever, kote 398 (uz Vrnjiku)
Izvor ispod Grabove kose iznad toka Vrnjike (507)
Izvor ispod elinke - Klipina Draga (Kunii) - 502
Izvor kod Dragaa - zapadno od eljezn. pruge - Latin
Izvor lokalitet Meeaki duboaj (zapad, kote 541 - Kolac)
Tri izvora na lokalitetu Crni potok - kota 644 (zapad. gran. Parka) kota Komac
671
Izvor sjeverozad. od Vrela Dretulje na padini brda (ju. od Meeaka)
Izvor Bijeli potok - kota 748 - lokalitet Sereite
Vukelia Vodica - Markanov vrh (710) - Vrak (677)
Studeno vrelo - Ruj - juno od eljez. pruge Plaanska glava
Dva izvora jugozapad, od Gradine (635) uz cestu Plaki - Blata
Izvor ispod Juruine i kote 597
Izvor Trla - sjeverozapadno od kote 590
Izvor i bunar uz cestu zapad, od vrha Strmac (740) juna granica istranog
podruja
Izvor alinska vodica - Krasnica - Trntor (juna granica istranog podruja)
Napomena:
Najvei broj izvora koji se nalazi na sjeveroistonim padinama ili obroncima Male
Kapele iznad udoline vodotoka Vrnjike i Dretulje na visinama od preko 450 m uglavnom
je povremena karaktera, a njihova stalnost i izdanost treba se utvrditi u naknadnom
detaljnijem istraivanju.
31
3. GEOLOGIJA
iri prostor na kome se nalazi predloeni park prirode/regionalni park karakteriziran je

tektogenetskom evolucijom unutarnjih i rubova Vanjskih Dinarida s izrazitom
navlanom tektonikom, koja se ovdje odvijala od paleozoika do dananjeg vremena.
Kao geoloki najstarije naslage javljaju se donjo trijaski sedimenti (uz akumulacijsko
jezero Sabljaci i na sjevernom rubu parka) dok jurske i kredne naslage zauzimaju
najvee prostranstvo s brojnim izdvojenim tektonskim jedinicama boranih struktura
koje su meusobno tektonski razlomljene te ponegdje i navuene. Tercijarne naslage
danas uglavnom ine fragmente nekada prostranih bazena, koji su kvartarnom
tektonikom i vrlo aktivnim erozijskim procesima znatno smanjeni.
Najiri dio parka (od Ogulina prema Slunju) spada u najkompleksnije podruje krkog
dijela Dinarida koje je tektonski vrlo sloeno s karakteristinim Ijuskavim strukturama i
s dominantnom mlado-rasjednom, odnosno blok-tektonikom.
Pruanje svih uoenih strukturno-tektonskih oblika je tipino za dinarski pravac
protezanja: sjeverozapad - jugoistok, a mnogobrojni uzduni lomovi regionalnog
znaenja pruanja na mnogo mjesta presjecaju normalne i inverzne bore, reversne
rasjede i navlake.
Prema litolokom sastavu ovdje najstarije donjo trijaske naslage predstavljene su
tinjastim silitima, pjeenjacima i dolomitima na kojima slijede gornjo trijaski dolomiti i
dolomitini vapnenci. Debljina tih naslaga iznosi od 100 do 400 metara.
Jurski sedimenti donje, srednje i gornjo jurske starosti javljaju se kao vapnenci i
dolomiti, kao dolomiti s leama vapnenaca, kao dolomiti i dolomitini vapnenci, kao
ploasti i mrljasti vapnenci, kao vapnenci i dolomiti s ronjacima te kao isti vapnenci
debljine od 130 i 150 metara te do 900 i 1000 metara - ukupna debljina dosie i do 2900
metara.
Meu sedimentima kredne starosti prevladavaju vapnenci s pojavom grebenskih,
bioakumuliranih i foraminiferskih vapnenaca, dok su dolomiti i bree zastupljeni u
manjoj debljini. Debljina tih naslaga varira od 150 do 900 metara, odnosno, ukupno
iznosi 2400 metara.
Ove debljine karbonatnih naslaga navodim kao karakteristian pokazatelj predispozicije
za mogunost okrenosti postojeeg reljefa i zbog hidro-geolokih karakteristika, i
dananje vodopropusne, odnosno vodonepropusne uloge ovih vapnenako-dolomitnih
naslaga.
32
Slika 14. Geoloka karta predvienog parka "Mrenica"

Izvor: Osnovna geoloka karta 1:100 000, Listovi rnomelj, Ogulin, Slunj
33
Tercijarne naslage pojavljuju se samo fragmentarno u granicama predvienog Parka. Na

sjevernoj strani izmeu D.Zveaja i Bukovlja dolaze kao flike naslage eocenske starosti
sastavljene od brea, breo-konglomerata, pjeenjaka i lapora, te uska zona pjeenjaka
i lapora kod Gaekog sela (desna strana toka Mrenice unutar granice Parka), zatim
samo rubno kod Tounja pojavljuju se neogeni ljunci i pijesci s pojavom boksita, te
paleogene bree, konglomerati i bioakumulirani vapnenci zapadno od Modrua. U
Otarijskom polju izmeu Skradnika i Careva polja dolaze gornjopleistocenski
proluvijalni nanosi, dok je aluvijalna udolina juno od Ogulina do Donjeg Zagorja danas
ispunjena vodom akumulacijskog bazena jezera Sabljaci. Debljina tih naslaga nije vea
od 20 do 50 metara.
Znatna, pokrivenost terena na prvi pogled ne istie njegovu preteno karbonatnu
podlogu, ali detaljnijim obilaskom te uvidom u cestovne, eljeznike i ostale zasjeke
uoavamo relativno plitak sloj zemljano-humusnog pokrova relativno vrlo male debljine,
a ispod njega razlomljene vapnenako-dolomitne naslage, koje su ponegdje tanje ili
deblje uslojene, odnosno gromadaste.
Usjecanje vodenog toka, kako korita dananje rijeke Mrenice tako i njenih pritoka
vezano je uz inicijalne rasjedne linije prvog reda, dok se skretanja tokova dogaaju na
rasjednim linijama drugog ili treeg reda intenziteta. Fotogeoloka obrada inicirala je i
omoguila detaljniji uvid u litoloko-stratigrafske razlike i ukazala na znatnu sloenost
meusobnog odnosa pojedinih geolokih jedinica.
34
4. SPELEOLOKI OBJEKTI

podzemnih morfolokih oblika: pilja ili peina, jama i ponora. Uz terenski obilazak
koriteni su autorovi radovi s tom problematikom na dijelu predvienog prostora
budueg Parka, te podaci iz Katastra, Hrvatskog speleolokog saveza s osnovnim
lokacijskim podacima. Uz redni broj i (ne)poznati naziv speleoloke pojave navodi se
lokacija prema topografskoj naznaci, poloaj je registriran prema postojeim koordinatama, navedena je poznata duina, odnosno dubina, a u napomeni je naznaeno da
li se u objektu pojavljuje voda.
Od 97 speleolokih objekata evidentiranih na podruju parka "Mrenica" i navedenih u
narednom tablinom prikazu, objekte istaknute debljim otiskom posebice je nuno
dodatno istraiti te zatiti kao geomorfoloke spomenike prirode, temeljem Zakona o
zatiti prirode.
Tablica 2. Speleoloki objekti na podruju predvienog parka "Mrenica"
Red.
br.
Naziv
Lokalitet
Poloaj
Duina
(m)
Dubina
(m)
Napomena
1.
Jurevia pilja
Belavii
4525'07"
1529'10"
22
2.
Peina Zveaj I.
Zveaj Prednji
4524'22"
1527'40"
3.
Peina Zveaj II.
Zveaj
4524'01"
1526'32"
13,5
4.
Jama pod Glavicom
Zveaj
4523'05"
1525'55"
Neistraena
5.
pilja
Jankovo Selite
4522'02"
15o26'10"
Neistraena
Ima vodu
6.
Jama
Vijenac
45O21'45"
1527'10"
Neistraena
7.
Jama uz put
Generalski stol
4520'35"
1524'05"
Neistraena
8.
Dua jama
Keii
4520'32"
1524'32"
26
27
Voda na dnu
9.
Jama kod Velikog

Pietka
Generalski stol
4519'55"
1522'48"
5+?
Nedov. istra.
10.
Jama Dudaka
Generalski stol
4519'50"
1528'28"
7+?
Nedov. istra.
11.
Jama u latima
Generalski stol
4519'45"
1523'17"
7+?
Nedov. istra.
12.
Kujina jama
Mateko selo
4519'58"
1524'55"
18
13.
imecka jama
Mateko selo
4519'46"
15O25'15"
171
14.
Uska jama
Mateko selo
4519'40"
1524'59"
28
15.
Mijatova jama
Mateko selo
4519'32"
1524'32"
1204
54
Postoji voda
35
16.
Bezdan u Katiima
Katii
4519'23"
1523'43"
12
17.
Jama u Cera
Mirii
4519'25"
1522'58"
14
Nedov. istra.
18.
Jama u Mutnoj
dragi
Donje Dubrave
4519'15"
1523'18"
10
Nedov. istra.
19.
Jazbina
Katii
4519'05"
1523'15"
400+ ?
Ima vodeni tok
20.
Solina jama
Gaei
4519'05"
1524'30"
21.
Jama
Katii
4518'10"
1523'30"
Neistraena
22.
Peina Buak II.
Katii
4518'45"
1523'45"
20
Ima vodu
23.
Vitasova peina
Katii
4518'42"
1524'05"
37
24.
Duan jama
Katii
4518'30"
1523'50"
10
14
25.
pilja uz Mrenicu
Gaeko selo
4518'28"
1524'10"
26.
Jama u Gaju
Gaeko selo
4518'25"
1525'20"
27.
Zvina jama
D. Dubrave, Rebii
4518'18"
1522'50"
12
28.
Kamenjak
D. Dubrave,
Mikainovii
4517'35"
1522'28"
29.
Peina kod mlina u

Kanjonu
D. Dubrave
4517'28"
1523'47"
30.
pilja-izvor peina
Perjasica
16+?
Izvire voda
31.
Peinica
D. Dubrave,
Ljubanovii
22
32.
Tamnica Peina
D. Dubrave
1093
25
Vodeni tok u pilji
33.
Peina kod slapa
Kanjon Mrenice
4516'30
1523'55"
13
34.
Gusci ponor
Perjasica, Toak
4516'19"
1527'10"
66
Povremeni ponor
35.
Peina Zala
Luk
10
Vodeni tok u peini
36.
pilja u izvoru Bistraca
37.
Jama u Kromarima
Kromari
20
38.
Jama Prkika velika
Kromari
40
39.
Jama Prkika mala
Kromari
20
40.
Hajduka peina
Kromari
41.
Jama u Dubravi
Kromari
42.
Peina u elj.st. Gornje

Dubrave
43.
Peina uz prugu
10
Izvor potoka Bistrac
elj.st. G. Dubrave
unjari
4517'05"
1526'35"
4516'40"
1522'15"
4516'25"
1521'47"
4517'46"
1517'23"
4516'27"
1517'30"
4516'22"
1517'28"
4516'21"
1517'10"
4516'18"
1517'28"
4516'18"
1517'16"
4517'33"
1518'3"
4517'44"
1518'29"
4516'15"
1518'2"
36
44.
Okrugla jama
unjari
45.
Glogova jama
unjari
46.
Peina u usjeku
unjari
47.
Rabatinka
Tounj,
Krpel
48.
pilja Tounjica
Tounj
49.
Mala Tounjica
Tounj
50.
pilja u kamenolomu
Tounj
51.
pilja kod izvora

Tounjaka
Tounj
52.
Izvor peina
53.
4516'13"
1519'37"
4516'8"
1518'25"
4516'4"
1518'14"
4515'3"
1518'24"
4515'56"
1519'22"
4515'55"
1519'21"
4515'52"
1519'10"
10
41
382
41
Izvor peina
50
8487
78
Ima vodeni tok
4514'58"
1520'29"
58
Tounj
4514'53"
1520'30"
200
Voda
Peina kod malog mosta
Tounj
4514'52"
1520'32"
10
54.
Polupeina
Tounj
4514'50"
1520'33"
55.
Muratova ledenica
Tounj, Meaii
245
56.
Peina kod rimskog

mosta
Rebrovii
25
57.
Perevia peina
Pribanii
48
Povremeni izvor
58.
Mornarika peina
Pribanii
147
Izvire voda
59.
Peina Gojak mala
Pribanii
11
60.
Osovnjaa
61.
Mandelaja jama
2326
95
Ima vodeni tok
62.
Peina nad Mandelajom
63.
Ambarac ponor
152
Zagor. Ponire
Mrenica
64.
Vrak peina
Skoii
25
65.
Stari izvor Kukae
Skoii
40
66.
Peina Brletii I.
Skoii
67.
Peina Brletii II.
Brletii
4513'55"
1525'05"
14
68.
Peina Brletii III.
Brletii
4514'17"
15o21'40"
14
69.
Peina Brletii IV.
Capani
4514'45"
1513'50"
10
70.
Jama kod predsignala
Krpel, uz prugu
4514'50"
1519'52"
71.
pilja Plantaa
Koare
4514'40"
1519'28"
15
72.
Peina Kamenica I.
Kamenica
4513'07"
1522'45"
22
Krpel
Bogdanov vrh
Z. St. Otarije
Krpel
Z. St. Otarije
Krpel
Brdo Krpel
4515'45"
1522'12"
4515'54"
1520'8"
4515'34"
1520'11"
4514'35"
1520'47"
4514'28"
1520'28"
4514'19"
1518'45"
4514'5"
1519'00"
4514'1"
1518'56"
4514'59"
1519'40"
4514'10"
1521'55"
4514'4"
1520'14"
4514'05"
1521'00"
37
73.
Grgea peina
Kamenica
4513'07"
1523'07"
147
74.
Peina Kamenica VI.
Kamenica
4513'10"
1523'25"
20
75.
Zmijska glava
Orljak
4513'13"
1523'30"
25
76.
Orljaka peina
Orljak
4513'20"
1524'07"
18,5
77.
Peina Kamenica II.
Kamenica
4512'58"
1522'45"
13
78.
Peina Kamenica III.
Kamenica
45O12'55"
1522'58"
79.
Peina Kamenica IV.
Kamenica
4513'03"
1523'05"
13
80.
Peina Kamenica V.
Kamenica
4513'02"
1523'15"
26
81.
Peina Kamenica VII.
Kamenica
45o13'05"
1523'20"
60
82.
Peina Kamenica VIII.
Kamenica
4513'07"
1523'18"
83.
Rudnica I.
Kamenica
10
Sifon s vodom
84.
Rudnica II.
Kamenica
45
Povrinski vodeni
tok
85.
Rudnica III.
Kamenica
40
86.
Rudnica IV.
Kamenica
21
Vodeni tok
87.
Rudnica V.
Kamenica
80
Vodeni tok
88.
Rudnica VI.
Kamenica
100
Voda u peini
89.
Rudnica VII.
Kamenica
40
90.
pilja u Juzbaiima
Juzbaii
91.
Peina I. u kanjonu
Juzbaii
4511'30"
1526'17"
60
92.
Peina II. U kanjonu
Juzbaii
4511'29"
1526'17"
32
93.
Peina u kanjonu d. ob.
Primilje, Zlatari
Neistraena
94.
Peina III. U kanjonu
ujii
4511'10"
1526'39"
95.
Peina IV. U kanjonu
ujii
4511'05"
1526'50"
60
Voda u peini
96.
Peina u kanjonu
Ronevii, Gornje
Primilje
Neistraena
97.
Vrelo Mrenice
Mrenica, poligon
Stalni izvor
4513'56"
1523'28"
4513'56"
1523'28"
4513'51"
1524'34"
4513'48"
1524'33"
4513'51"
1523'27"
4513'50"
1524'35"
4513'47"
1524'34"
4512'52"
1526'38"
38
Posebice je vano istaknuti podruje brda Krpel u kojem je evidentiran znaajan broj
speleolokih objekata unutar podruja predvienog za zatitu, kao i injenicu da se
ispod Krpela nalazi najdui sustav piljskih kanala u Hrvatskoj. Kod Otarija u brdu
Krpel nalazi se nekadanji, a sada povremeni ponor rijeke Zagorske Mrenice, u obliku
pilje Ambarac iji su ponorski dijelovi zatrpani drvenim materijalom i otpadom, to
znaajno onemoguuje ponorsku funkciju. Ponor Ambarac je u hidrolokoj vezi sa
piljom u kamenolomu Tounj.
U isti drenani sustav pripada i jama Mandelaja iji je ulaz smjeten izmeu Ambarca i
eljeznike postaje Otarije na visini od 350 mnv. Jamski je ulaz samo pristupna
vertikala do horizontalnih dijelova objekta ije su najdonje etae na dubini od 72 m
poplavljene i ine provodni sustav izmeu ponorita Zagorske Mrenice i najvjerojatnije
pilje u kamenolomu Tounj ili izvora Bistraca (pritoka Dobre). Ukupna izmjerena duina
Mandelaje iznosi 2326 m po emu je na 11. mjestu najduih pilja Hrvatske, a potopljeni
dio objekta "Aquatorium" duine 861 m predstavlja najdulji preronjeni piljski kanal u
Hrvatskoj.
pilja u kamenolomu Tounj istraena je u duini od 8487 m po emu je trea najdulja
pilja u Hrvatskoj, a predstavlja dio hidrolokog sustava koji provodi vode Zagorske
Mrenice iz Ambarca i najvjerojatnije Mandelaje do izvora Tounjice. Ulaz u pilju je
jamski a otkriven je tijekom rada
istoimenog
kamenoloma.
S
obzirom na speleomorfoloke
vrijednosti i vanost stanita
endemske piljske faune, pilja se
nalazi u postupku proglaenja
preventivne zatite u kategoriji
geomorfolokog
spomenika
prirode, sukladno Zakonu o
zatiti prirode (N.N. 70/05,
139/08).
Slika 15. pilja u kamenolomu Tounj

Foto: Darko Baki
Mijatova jama otkrivena je 1966. godine, a ulaz joj se nalazi na 208 mnv. Dubina jame
iznosi 54 m gdje se jamsko okno grana u splet piljskih kanala u tri etae od kojih je
najnia potopljena. Ukupna duina jame je 1204 m, to je svrstava na 35. mjesto
najduih speleolokih objekata Hrvatske. S obzirom kako je kota rijeke Mrenice na
geografskoj irini jame 150 160 mnv, ovaj objekt je dosegnuo maksimalni vertikalni
razvoj, to je sluaj i sa veinom ostalih dubljih jama u podruju (plie jame su uglavnom
zaruene).
39
Tipian predstavnik izvorinih speleolokih

objekata je pilja Tounjica, hidroloki
vezana na pilju u kamenolomu Tounj.
Duine je 382 m, a dubina zavrnog sifona
iz kojeg za visokih voda istjee nastavak
Zagorske Mrenice koja ponire u
sjeveroistonom
sifonu
pilje
u
kamenolomu Tounj, iznosi 41 m. pilja
Tounjica
sa
susjednim
objektima
predstavlja svojevrsni speleoloki park, a
ima i kulturno-povijesnu i edukativnu
vrijednost.
Slika 16. pilja Tounjica
pilja Zala u kanjonu Bistraca kod naselja Gornje Dubrave primjer je speleolokog
objekta u funkciji podzemnog pritoka. Istraena je u duini od 366 m, sa 10 m dubokim
sifonskim jezerom preko kojeg se dolazi u suhe (gornje) dijelove objekta. U pilji je prvi
puta naena endemska podzemna slatkovodna spuva Eunapius subterraneus.
40
5. HIDROGEOLOGIJA
Prilikom obrade hidrogeolokih karakteristika istranog podruja uzeta je u obzir

injenica kako se iri prostor podruja predvienog za zatitu prostire sve od obronaka
Male Kapele sa visinama od preko 900 mnv (Krmesa, 947 mnv i Trntor - isto preko 900
mnv), te sputa sve do visine od 130 mnv kod Duge Rese na razdaljini od 43 km zrane
udaljenosti. Na toj razdaljini - od Duge Rese do Donjih Dubrava nalazi se geomorfoloka
zaravan blago zaobljenog plitkog kra s najviim kotama neto viim od 300 mnv u koju
su pak urezani stalni tokovi krkih rijeka Dobre, Mrenice i Korane (meusobno
priblieni toku Mrenice na udaljenost od svega 3 do 3,5 km). Plaansko-josipdolskoogulinska uleknina ili udolina ispod masiva Kapele na visini od 320 do 350 mnv, sa
svojim uglavnom povremenim povrinskim tokovima predstavlja hidroloku
poveznicu" izmeu karbonatnog vodonosnika planinskog masiva Kapele i dijela terena
u koji su urezani tokovi spomenutih krkih rijeka.
Ovaj vrlo sloeni ali hidrogeoloki logian sklop meuovisnosti dananje povrinske
oblikovanosti ili izgleda reljefa, te stratigrafsko-tektonska specifinost sastava u podlozi
tog reljefa - omoguuju nam, da bolje razumijemo stanje, ponaanje i vrijednosti itavog
postojeeg ekosustava zbog ouvanja njegove ukupne bioloke raznolikosti.
U prikazu geoloke grae (prethodno poglavlje) naglaeno je da ovdje nalazimo vrlo
sloen slijed mezozojskih naslaga, koje su uslijed dugotrajnih tektonskih pokreta
dovedene u navlane i borane odnose; tako je i hidrogeoloka karakteristika, odnosno
znaaj vapnenakih, dolomitnih i klasinih naslaga jae ili slabije izraena u njihovim
vodopropusnim ili vodonepropusnim osobinama. Litoloka razliitost naslaga uz
rezultate tektonskih karakteristika preduvjet je za odreenu izdanost, provodnost i
poroznost karbonatnog medija od ega ovisi kako sama kvaliteta izvorske vode, a tako i
jaa ili slabija ugroenost od zagaenja.
Promatrano podruje pripada najkompleksnijim
podrujima krkog dijela Dinarida te je ono
tektonski vrlo sloeno, a tako je i s njegovim
hidrogeolokim karakteristikama i osobinama ovdje
registriranih naslaga. Prema litolokom sastavu i
vrlo izraenoj strukturi smjenjuje se podruje
visoko uzdignutih obronaka Male Kapele te
josipdolsko-plaanska udolina, a na nju dalje u
smjeru Mrenice petstometarsko visoko sredogorje i
pod njim izvorini kraci i urezani vodotoci Mrenice,
Suvae, Tounjice, Rudnice i Kukae.
Slika 17. Kanjon rijeke Rudnice
41
5.1. Sedimenti
Kako bi to cjelovitije shvatili svu sloenost hidrogeoloke grae ovog geoloki

izdiferenciranog prostora pojednostaviti emo njegov prikaz izdvajajui prvenstveno
najglavnija vodosabirna i vodousporna podruja unutar zadanog prostora. Stijene ili
sedimenti se i na ovom promatranom podruju, kao i na drugim dijelovima kra
Hrvatske, prema svojim hidrogeolokim karakteristikama dijele na:
o
o
o
o
dobrovodopropusne,
slabijevodopropusne,
vodonepropusne, i
naslage s naizmjeninim osobinama,
Dobrovodopropusne sedimente predstavljaju vapnenci s leama dolomita uglavnom

iz mezozojske ere, od kojih ovdje prevladavaju karbonati kredne starosti, te dobro
uslojeni vapnenci jurske starosti.
Dobrovodopropusni sedimenti vapnenaca odlikuju se dobrom uslojenou, znatnom
debljinom sedimentacije, vrlo izraenom raspucalou ili okrenou kao posljedicom
tektonski predisponiranih rasjeda i pukotina raznih smjerova. Oni su pogodni za
prodiranje povrinskih voda u podzemne sisteme i sustave mrea kanala, kroz koje
ponire voda do vodonepropusneg sedimenta ili do kompaktnijeg dijela karbonatnih
naslaga. Kako je vodopropusnost ovih naslaga vrlo dobra, poroznost je kavernoznopukotinska, pa im je i izdanost uglavnom dobra, a ponegdje i lokalno neto slabija zbog
litoloke razlike naslaga. Graa stijena je vrsta, a urezivanje, odnosno erozija i korozija
u njima vrlo je dugotrajan proces - no danas i dobro vidljiv! Rezultat je uz brojne krape i
podzemne piljske upljine i vrlo duboko kanjonski urezano korito, te pojava veeg broja
i dosta dugih speleolokih oblika sa razraenim tokom podzemnih vodenih kanala
stalnog ili povremenog teenja.
U ovu kategoriju ematizirano je izdvojen prostor obronaka Male Kapele, sredinji dio
kroz koji protjee vodotok Mrenice s pritokama, te dio plitkog kra oko Gornjeg Zveaja
i dio desne obale Mrenice kod Mihalia i Galovia junije od Duge Rese. Na priloenoj
preglednoj hidrogeolokoj karti podruje je oznaeno vertikalnim linijama,odnosno
rafurom.
Slabijevodopropusne sedimente predstavljaju dolomiti i vapnenci s ronjacima,
ploasti vapnenci, dolomiti s ulocima dolomitnih brea ili grebenskih vapnenaca,
ploasti mrljasti vapnenci, te algalni vapnenci - preteno jurske starosti. Pojavljuju se i
sedimenti kredne starosti s proslojcima dolomita i donjekrednih brea. U sjevernom
dijelu terena nalazimo i tercijarne sedimente s pjescima i ljuncima.
Poroznost sedimenata je kavernozno-pukotinska, vodoprovodnost je srednja zbog uih
pukotina, a izdanost srednja do slaba te ovisi o stanju visokih ili niskih nivoa podzemne
vode u irem prostoru.
42
Vodonepropusne sedimente predstavljaju shaelovi, pjeenjaci i piroklastiti, lapori,

pjeskoviti lapori, kalcitni lapori, pjeenjaci, bree, breokonglomerati, tufitini klastiti,
tinjasti siliti i sitnozrni dolomiti - preteno trijaske starosti, ali pojavljuju se i neki
tercijarni sedimenti paleocena, miocena, te sedimenti gornje pliocenske do kvartarne
starosti. U tim sedimentima provodnost je vrlo slaba, izdanost takoer, a poroznost je
meuzrnska i pukotinska zbog ponegdje postojee izmjene propusnih i nepropusnih
fragmenata naslaga. Ovi sedimenti u odreenom prostoru mogu predstavljati relativnu
ili kompleksnu barijeru koja spreava otjecanje povrinskih ali i podzemnih voda prema
oblinjem slijevu.
Na promatranom podruju ove sedimente nalazimo na zapadnoj granici Parka, odnosno
na istonoj strani umjetne akumulacije Sabljaci, zatim na manjem prostoru istono od
Tounja, na sjevernoj strani Perjasike kose od Gaekog sela do Poloja i na sjevernoj
granici Parka juno od Duge Rese od Dvorjanaca do Donjeg Zveaja. Manje pojave
paleocenskih brea, konglomerata i bioakumuliranih vapnenaca na liniji Kamenica Grahovci, koji su zapravo manji erozijski ostaci na krednim naslagama nisu posebno
izdvajani jer nemaju vee hidrogeoloko znaenje u ovom prostoru.
Sedimente s naizmjeninim osobinama predstavljaju kvartarne naslage - pijesci,
ljunci, gline, jezerske glinovite naslage, organogeno-barski sedimenti, terra rossa,
proluvij, deluvij i aluvij. Izdanost je u ovim sedimentima vrlo slaba, provodnost je
razliita, ali uglavnom vrlo slaba, poroznost samo meuzrnska. Debljina ovih sedimenata
varira od nekoliko do 40 metara -ovisno o veliini pojave, o prostranstvu udoline u kojoj
se nalazi ili je istaloen,odnosno o duini i strmini kosine niz koju su nanosi spirani.
Najvee rasprostiranje tih sedimenata je juno od Bota kod Ogulina do umjetne
akumulacije Sabljaci, od Skradnika do Careva Polja u donjem toku Munjave, u Plakom
polju i donjem toku Vrnjike i Dretulje, te kod Jankova Selita i Mrenikog Bresta uz
desni bok Mrenice juno od Duge Rese.
Uz to su na priloenoj hidrogeolokoj karti ucrtani generalno oznaeni smjerovi do sada
poznatih pravaca teenja podzemnih voda, odnosno veze izmeu nekih ponora i izvora
utvrenih do sada izvedenim bojanjima. Nakon odabira definitivne granice predvienog
parka biti e potrebno provesti dodatna hidrogeoloka istraivanja odnosno trasiranja
nekih ponora, kako bi se sprijeilo eventualno zagaenje vodotoka Mrenice iz njegova
zalea, odnosno s okolnog prostora izvorinog dijela toka Mrenice ili pak potvrdila
postojea saznanja tih ispitivanja uvaavajui injenicu da se opaanja vre i za vrijeme
visokih, ali i niskih nivoa podzemnih voda.
43
5.2. Hidrogeoloka obiljeja podruja predvienog za zatitu
Iz geoloke i hidrogeoloke karte pregledno se vidi, da je teren istranog podruja

smjeten unutar naslaga tercijarne i mezozojske starosti koje su kroz geoloku prolost
stvaranja terena doivjele vrlo znaajne tektonske promjene. Zbog tektonskih uvjeta i
litologije karbonatno-klastinih naslaga i njihove hidrogeoloke karakteristike su u
samim detaljima vrlo sloene, ali kako promatrani prostor spada u iru regiju Dinarskog
kra stanje povrinskih i podzemnih voda odgovara i tim uvjetima krke geomorfologije.
Barijere koje ovdje postoje unutar kretanja i tokova kako nadzemnih, tako i podzemnih
voda odgovaraju prirodnom stanju koji ovisi takoer i o meteorolokim uvjetima za ovaj
dio prostora gorske Hrvatske, odnosno za dio izmeu Kleka, masiva Male Kapele i ua
rijeka Dobre, Mrenice i Korane u kupski prostor sjevernohrvatske savske zaravni.
Razvodnice tokova koje ovdje pratimo ne odgovaraju povrinskom stanju zbog njegove
geoloke grae, pa se mogu definirati samo utvrivanjem podzemnih veza. itav
vodotok Mrenice s Dretuljom i Vrljikom u njenom zaleu pripada slijevu Kupe, odnosno
Save i Crnom moru.
Barijere koje ovdje postoje unutar struktura blokova i tektonskih cjelina, te boranih i
navlanih struktura nadovezuju se na postojee antiklinalne i sinklinalne pojave u
njihovoj podlozi, koje odjeljuju Koranu od Mrenice i Mrenicu od Dobre i za sada nije
potvrena njihova meusobna povezanost unato i relativne blizine.
Izvori Tounjice, Kukae i Rudnice iako su meusobno udaljeni odlikuju se
istovjetnim geolokim i hidrogeolokim karakteristikama podzemnog ili peinskog
izbijanja vode u ovisnosti o stanju visokih ili niskih voda u itavom krkom vodonosniku.
Suvaa ima danas samo povremeni periodicitet izbijanja i istjecanja jer je vjerojatno
ostatak nekada aktivnijeg vodenog toka - iz vremena blie geoloke prolosti - kada su i
nivoi podzemnih voda na ovom podruju bili mnogo vii.
Vrelo Mrenice ili izvor Primialjske Mrenice - kako ga neki nazivaju - je tipino
pukotinsko krko vrelo koje se nalazi na kontaktu dobrovodopropusnih vapnenaca
donje krede i slabijevodopropusnih dolomita i dolomitnih brea gornje krede.
Prema dosadanjim hidrogeolokim istraivanjima vode izvora Mrenice vezane su i na
ponore Dretulje na Plakom polju od koga se dio visokih voda odvaja i prema izvorima
Suvae.
Izvori Tounjice i Kukae povezuju se za prostor Otarijskog polja i Sabljaka u kome je
unatrag nekoliko desetljea dolo do promjene prije postojeeg prirodnog stanja zbog
ovjekove intervencije pri izgradnji sistema HE Gojak uz samo povremeno kratkorono
vraanje ponornih voda u prvobitnu funkciju.
Rudnica je vezana za prostor znatno okrenih dobrovodopropusnih vapnenaca na junoj
zaravni donjeg sabirnog podruja u srednjem toku Mrenice.
44
6. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI
Prema klasifikaciji krajobraza nainjenoj u okviru Nacionalne strategije zatite bioloke i

krajobrazne raznolikosti (N.N. 81/99) podruje predvienog regionalnog parka/parka
prirode "Mrenica" pripada krajobraznoj jedinici Kordunska zaravan.
Osnovne znaajke navedene krajobrazne jedinice odnose se na mjestimice dublje
usjeene kanjone Kupe, Dobre, Mrenice i Korane, te rjea, izolirana brda visine do
500m. Glavne krajobrazne znaajke Kordunske zaravni predstavljaju slikoviti kanjoni
navedenih rijeka, te brojne ponikve koje su u dolomitima ireg dna i blaih strana, a u
vapnencima dobivaju oblik lijevka prosjene dubine 10 m.
Kordunska zaravan
Gorski kotar
Lika
Slika 18. Krajobrazne jedinice na podruju parka "Mrenica"

Izvor: Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, 1997.
45
Kao glavne krajobrazne zone podruja predvienog za zatitu mogu se izdvojiti kanjoni
odnosno neposredan prostor uz rijeke Mrenicu i Tounjicu i ostale vee vodotoke
(posebice potok Bistrac), suvisli umski kompleksi uz vodotoke, brdski umski
kompleksi (Krpel, Perjasika kosa, Polojska kosa i dr.), mozaik poljoprivrednih povrina,
naselja, travnjaka, umaraka i brojnih ponikvi, te zona intenzivnije izgradnje odnosno
podruja veih naselja.
U gornjem toku Mrenice, Tounjice i potoka Bistraca istiu se kanjonski elementi
krajobraza koji ujedno predstavljaju jedne od najistaknutijih vizura cijelog podruja
predvienog za zatitu.
Najizraenije stjenovite
obale javljaju se od izvora
Mrenice do mosta u
Primilju nakon kojeg
kanjon postupno postaje
sve blai. U sjevernom
dijelu parka odnosno
donjem toku Mrenice
obale su lako dostupne,
obrasle
vegetacijom
nizinskih vlanih stanita.
Slika 19. Kanjon Mrenice zimi
Prostor nizvodno od ua
Tounjice
u
Mrenicu,
otprilike
do
Dobrenia,
izdvaja se po kompaktnosti
umskih predjela obraslih
uglavnom umama hrasta
kitnjaka i obinog graba,
bukovim
umama
te
mjestimice istim grabicima.
Navedeni umski predjeli
nastavljaju se na zonu
vodotoka
stvarajui
prepoznatljivu
krajobraznu
cjelinu
srednjeg
toka
Mrenice.
Slika 20. Krajobraz u okolici Potoka Tounjskog
46
Najistaknutiji brdski kompleksi na podruju predvienom za zatitu su Perjasika kosa i

Polojska kosa smjeteni uz desnu obalu Mrenice, zapadno od ceste Mateko seloPerjasica-Poloj, te brdo Krpel koje se nalazi zapadno/jugozapadno od naselja Tounj. Za
razliku od razvedenog Krpela, Perjasika i Polojska kosa su kompaktnije uzvisine koje
znaajno doprinose ukupnosti vizualnog doivljaja prirodnih elemenata krajobraza.
Navedena brda obrasla su uglavnom umama hrasta kitnjaka i obinog graba, te
bukovim umama. Najvii vrh Krpela, Bakarni (515 mnv) ujedno je i najvia toka cijelog
predvienog parka, te s
ostalim
istaknutijim
vrhovima
predstavlja
potencijalne
vidikovce
odnosno panoramske toke
koje
pruaju
vizualni
doivljaju
raznolikosti
krajobraznih
elemenata
parka, a i ireg podruja.
Slika 21. Perjasika kosa
Najraznolikija zona po zastupljenosti krajobraznih elemenata su prostori mozainog

rasporeda manjih (seoskih) naselja, poljoprivrednih povrina, travnjaka, umaraka i
brojnih ponikvi. Posebice je
vano naglasiti prisustvo
objekata izgraenih sukladno
smjernicama
tradicionalne
arhitekture koji su veinom
naalost
u
zaputenom,
derutnom stanju ali ima i
primjera uspjele obnove, to
bi trebalo predstavljati jednu
od preporuka za ouvanje i
isticanje kulturno-etnolokih
vrijednosti
budueg
zatienog podruja.
Slika 22. Primjer tradicijske arhitekture u Petruniima
47
Razlika izmeu podruja zapadno i istono od toka Mrenice je i u izgraenosti, odnosno

gustoi i veliini naselja. Na podruju predvienog parka nema gradova, no treba
istaknuti zapadni dio parka u kojem je uz dravnu cestu Duga Resa-Josipdol razvijeno
nekoliko veih naselja (D.Zveaj, Zveaj, G.Zveaj, Generalski stol, Tounj). U sjevernom
dijelu parku, istono od toka Mrenice smjeteno je vie ratrkanih naselja koja, uz
navedena naselja iz zapadnog dijela parka, vie doprinose gustoi i intenzitetu izgradnje
nego naselja u ostalim dijelovima parka. Posebice valja istaknuti negativan utjecaj na
krajobrazne vrijednosti uzrokovan preintenzivnom i neprimjerenom izgradnjom u
podrujima uz lijevu obalu Mrenice sjeverno od Generalskog stola, te uz obje obale
Mrenice u sjevernom dijelu parka.
Slika 23. Naselja uz Mrenicu Gornje Bukovlje
Negativni antropogeni utjecaji na podruje predvienog parka oituju se kroz

preintenzivnu i lokacijski neprikladnu gradnju u neposrednoj blizini obalnog pojasa
Mrenice, na kontaktu ume i niih breuljaka te na krajobrazno istaknutim lokacijama.
Isto tako, sa stajalita ouvanja krajobraznih vrijednosti i njihove raznolikosti
neprihvatljjivo je irenje postojeih eksploatacijskih polja.
Ouvanje prirodnih elemenata krajobraza, obnova kulturno-povijesnih vrijednosti te
sprjeavanje negativnih antropogenih utjecaja glavni su zadaci ija uspjena provedba
moe dugorono osigurati opstojnost krajobraznih vrijednosti ovog dijela Karlovake
upanije odnosno Kordunske zaravni kao jedne od krajobraznih jedinica Hrvatske.
48
7. BIOLOKA RAZNOLIKOST
7.1. Stanita
Temeljni fenomen podruja predvienog za zatitu su rijeke Mrenica i Tounjica koje

ujedno predstavljaju iznimno vana stanita za niz vrsta ihtiofaune, ornitofaune,
vodozemaca i biljaka vezanih uz vlana stanita. Vano je istaknuti i veliki broj
speleolokih objekata na podruju parka, koji su stanita mnogih ugroenih ivotinjskih
vrsta.
Rijeka Mrenica protjee podrujem tzv. "zelenog kra". Radi se o kru prekrivenom
manje-vie plitkim tlom na kojem je razvijena vegetacija, pa izostaju fenomeni golog
kra Dinarida. Budui da je kr
propusan za vodu, uz Mrenicu
se razvijaju poplavne ume,
movarna vegetacija ili ostali
tipovi vegetacije uzrokovani
poplavnim
ili
visokim
podzemnim vodama. Ovaj
azonalni tip uma razvijen je
tek djelomino u donjem,
mirnijem dijelu toka.
Slika 24. Priobalna vegetacija uz Mrenicu
Povrinski najzastupljeniji tip

stanita parka "Mrenica" su
ume,
ponajprijje
ume
hrasta kitnjaka i bukove
ume, s naglaskom na
klimazonalne
umske
zajednice - umu hrasta
kitnjaka i obinog graba
(Epimedio-Carpinetum betuli)
i umu bukve s velikom
mrtvom koprivom (Lamio
orvalae-Fagetum).
Sa
sinekolokog
stajalita
znaajno je i prisustvo
termofilnih uma kao to su
Slika 25. uma hrasta kitnjaka i obinog graba u okolici Mrenice
49
uma bukve i crnoga graba (Ostryo-Fagetum) i uma crnoga graba s risjem (Erico
herbaceae-Ostryetum). Osim prirodnih umskih sastojina, na podruju predvienom za
zatitu nalaze se i nasadi etinjaa, u najveoj mjeri bijelog bora, obine smreke i crnog
bora. umske povrine su, pod utjecajem ovjeka, na velikim povrinama ustupile mjesto
livadama. To su uglavnom suhe livade iz reda Brometalia.
Kroz projekt Kartiranje stanita Hrvatske (OIKON, 2004.) na podruju predvienog
parka "Mrenica" kartirana su 23 stanina tipa (vidi tablicu i kartu stanita koja se nalazi
u Dodatku 2. ) koji su sukladno Nacionalnoj klasifikaciji stanita (Ministarstvo kulture,
2005.) razvrstani u nekoliko skupina (vidi tablicu). Osim ouvanih vodenih, vlanih te
umskih stanita, sa stanovita zatite prirode vana su i stanita travnjake vegetacije.
Od kartiranih stanita 10 je ugroeno na europskoj razini i zatieno Direktivom o
stanitima, a u Hrvatskoj Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita,
ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (N.N.
7/06, 119/09) (oznaeni simbolom * i opisani u daljnjem tekstu).
Tablica 3. Tipovi stanita na podruju parka "Mrenica" (izvor: Karta stanita RH, OIKON d.o.o. Zagreb, 2004.)
NKS kod
NKS tip stanita
Poligonski tipovi stanita
A.
Povrinske kopnene vode i movarna stanita
A.2.3.
Stalni vodotoci
*A.2.7.
Neobrasle i slabo obrasle obale tekuica
C.
Travnjaci, cretovi i visoke zeleni
Subatlantski mezofilni travnjaci i
*C.3.3.
brdske livade na karbonatnim tlima
Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na
*C.3.3./*C.2.3.
karbonatnim tlima / Mezofilne livade Srednje Europe
Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima /
*C.3.3./*C.3.4.
Europske suhe vritine i travnjaci trave tvrdae
*C.3.4.
Europske suhe vritine i travnjaci trave tvrdae
E.
ume
*E.3.1.
Mjeovite hrastovo-grabove i iste grabove ume
*E.3.5./*C.3.3.
*E.4.5.
E.9.2.
I.
I.2.1.
Primorske, termofilne ume i ikare medunca / Subatlantski

mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima
Mezofilne i neutrofilne iste bukove ume
Nasadi etinjaa
Kultivirane neumske povrine i stanita s korovnom i
ruderalnom vegetacijom
Mozaici kultiviranih povrina
I.2.1./J.1.1./I.8.1.
Mozaici kultiviranih povrina / Aktivna seoska podruja / Javne

neproizvodne kultivirane zelene povrine
I.8.1.
J.
J.1.1.
J.1.1./J.1.3.
J.2.3.
J.4.3.
Javne neproizvodne kultivirane zelene povrine

Travnjaci, cretovi i visoke zeleni
Aktivna seoska podruja
Aktivna seoska podruja / Urbanizirana seoska podruja
Ostale urbane povrine
Povrinski kopovi
Ukupno
Linijski tipovi stanita
A.
Povrinske kopnene vode i movarna stanita
Povremeni vodotoci
A.2.2.1.
Gornji i srednji tokovi turbulentnih vodotoka
A.2.3.1.1.
Gornji tokovi sporih vodotoka
A.2.3.2.1.
Srednji i donji tokovi sporih vodotoka
A.2.3.2.2.
B.
povrina (ha)
(%)
2,58
126,47
0,01
0,59
643,61
3,01
2031,28
9,50
130,81
0,61
1128,87
5,28
12536,49
58,63
18,70
0,09
3022,09
355,59
14,13
1,66
716,83
3,35
152,06
0,71
13,77
0,06
463,83
4,75
7,10
26,19
21381,02
2,17
0,02
0,03
0,12
100,00
Neobrasle i slabo obrasle kopnene povrine
50
*B.1.3.2.
Brdske i gorske stijene Gorskog kotara i Istre
Tokasti tipovi stanita
H.
Podzemlje
*H.1.3.2.
Podzemne stajaice
*H.1.3.2.1.
Podzemna jezera
U bazama Dravnog zavoda za zatitu prirode za podruje upanije registrirani su

takoer sljedei tipovi stanita:
Tablica 4. Tipovi stanita na podruju parka "Mrenica" (prema bazi podataka DZZP-a)
NKS kod
NKS tip stanita
A.
Vode i obale
A.2.1.
A.2.2.
A.3.3.
*A.3.4.
*A.3.5.
*A.3.6.
*A.4.1.
B.
B.1.
B.4.
Izvori
Povremeni vodotoci
Zakorijenjena vodenjarska vegetacija
Karbonatna vrela
Sedotvorne rijene zajednice
Sedotvorna vegetacija na slapovima
Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi
Neobrasle i slabo obrasle kopnene povrine
Neobrasle i slabo obrasle stijene
Erodirane povrine
Prema podacima iz osnova gospodarenja umama (Hrvatske ume d.o.o.) odnosno

Elaborata o umama porijeja Mrenice (Posavec, K., 2006.) na podruju predvienog
parka prevladavaju slijedee umske fitocenoze (klasificirane prema NKS-u):
Tablica 5. Prevladavajue umske zajednice na podruju parka "Mrenica"
NKS kod
E.
*E.3.1.5.
*E.3.2.2.
*E.3.2.5.
*E.3.5.6.
*E.4.2.1.
*E.4.5.1.
*E.4.6.1.
*E.7.4.2.
E.9.2.
NKS tip stanita

ume
uma hrasta kitnjaka i obinog graba
uma hrasta kitnjaka s bekicama
Mjeovita uma hrasta kitnjaka i obine breze
uma i ikara crnoga graba s jesenskom aikom
uma bukve s bjelkastom bekicom
uma bukve s velikom mrtvom koprivom
uma bukve i crnoga graba
uma crnoga graba s risjem
Nasadi etinjaa
51
Prema Nacionalnoj klasifikaciji stanita (Ministarstvo kulture RH, 2005.) navedena

ugroena i rijetka stanita (oznaena *) opisana su kako slijedi:
A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekuica
Neobrasle i slabo obrasle obale tekuica suhe uslijed umjetnog ili prirodnog
kolebanja vodnog lica. Ukljuuje obale s mekim i mobilnim sedimentima (sprudovi) te
kamenite i stjenovite obale. esto vana stanita za ishranu nekih migratornih ptica.
A 3.4. Karbonatna vrela
Karbonatna vrela Palearktika sa specijaliziranim zajednicama u kojima obino
dominiraju mahovine, pripadaju svezi Cratoneurion commutati. Karakteristine vrste su
mahovine Cratoneuron filicinum, Cratoneuron commutatum, Cratoneuron commutatum
var. falcatum, Catoscopium nigritum, Eucladium verticillatum, Gymnostomum
recurvirostrae, te preslice Equisetum telmateia i Equisetum variegatum. Od cvjetnica
dolaze Cochlearia pyrenaica, Arabis soyeri, Pinguicola vulgaris, Saxifraga aizoides.
A 3.5. Sedrotvorne rijene zajednice
Euhidrofitske zajednice palearktikih vodotoka koji su siromani hranivima a bogati
vapnencom u kojima se stvara sedra.
A 3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima
Euhidrofitske
zajednice
mahovina
i
algi
u
palearktikim vodotocima koji
su siromani hranivima a
bogati vapnencem, a tvore
velike strukturirane nanose
sedre,
s
kompleksnim
rasporedom
niih
sintaksonomskih
jedinica,
karakteristinih osobito za
krko
podruje
istonojadranske obale.
Slika 26. Sedotvorna vegetacija na slapovima Mrenice
A.4.1. Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi

Zajednice traka, rogozika, visokih iljeva i visokih aeva (Razred PHRAGMITOMAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941) Zajednice rubova jezera, rijeka,
potoka, eutrofnih bara i movara, ali i plitkih poplavnih povrina ili povrina s visokom
razinom donje (podzemne) vode u kojima prevladavaju movarne, visoke jednosupnice i
dvosupnice, uglavnom helofiti.
52
B.1.3.2. Brdske i gorske stijene Gorskog kotara i Istre

Brdske i gorske stijene Gorskog kotara i Istre (Sveza Moehringion muscosae Ht. et
H-i. 1962) Razmjerno vlane i sjenovite stijene u sklopu brdskog i gorskog
vegetacijskog pojasa zapadnih dijelova Gorskog kotara i sjeveroistone Istre.
C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima
Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima (Red
BROMETALIA ERECTI Br.-Bl. 1936) Pripadaju razredu FESTUCO-BROMETEA Br.-Bl. et
R. Tx. 1943). Vie ili manje mezofilne zajednice nastale u procesima antropogene
degradacije, u kojima dominiraju viegodinje busenaste trave, a manjim dijelom aevi.
C.3.4. Europske suhe vritine i travnjaci trave tvrdae
Europske suhe vritine i travnjaci trave tvrdae (Razred NARDO-CALLUNETEA
Preissling 1949) Kserofilne ili mezofilne vritine na silikatnim ili dekalcificiranim
tlima znaajne za atlantsku fitogeografsku pokrajinu (provinciju).
E.3.1.5. uma hrasta kitnjaka i obinog graba
uma hrasta kitnjaka i obinog graba (As. Epimedio-Carpinetum betuli (Ht. 1938)
Borhidi 1963) To je u Hrvatskoj iroko rasprostranjena klimazonalna zajednica
znaajna za breuljkasti (kolini) vegetacijski pojas. U sloju drvea mjestimino dominira
Quercus petraea, mjestimino Carpinus betulus, a pridolaze Prunus avium, Acer
campestre, uz vrlo dobro razvijen sloj grmlja u kojem se istiu Staphylea pinnata,
Euonymus europaeus, Lonicera caprifolium, Crataegus monogyna, a u sloju niskog raslinja
veliki broj karpinetalnih i fagetalnih elemenata kao npr. Stellaria holostea, Lathyrus
vernus, Vicia oroboides, Galium odoratum, Cruciata glabra, Viola reichenbachiana,
Isopyrum thalictroides, Asarum europaeum, Primula vulgaris i mnogo drugih. Horvat
(1938) razlikuje tri subasocijacije koje su uvjetovane pedogenetski (Graanin 1948).
Subasocijacija s pasjim zubom (erythronietosum) dolazi na umjereno podzoliranim tlima,
subasocijacija s dlakavim aem (caricetosum pilosae) na eutrinim tlima i luvisolima
povrh mekih vapnenaca, a subasocijacija s klokoikom (staphyletosum) na smeim i
ukasto sivim eluviranim karbonatnim tlima.
E.3.2.2. uma hrasta kitnjaka s bekicama
uma hrasta kitnjaka s bekicama (As. Luzulo luzuloidi-Quercetum (Hillitzer 1932)
Passarge 1953) Ta je umska zajednica kitnjaka u Europi vrlo rasprostranjena, ali je
njena nomenklaturna problematika zamrena, pa je navode kao sinonim nekih drugih
acidofilnih kitnjakovih asocijacija. U Hrvatskoj je rasprostranjena u kolinom
kitnjakovom vegetacijskom pojasu na silikatnim supstratima. Velike i tipino razvijene
povrine ima npr. na Medvednici. Razmjerno je siromanog floristikog sastava u kojem
se u sloju niskog raslinja istiu Luzula luzuloides, Luzula pilosa, Hieracium racemosum,
Hieracium sylvaticum, Pteridium aquilinum, Melampyrum pratense, Veronica officinalis,
Calluna vulgaris, mjestimino Vaccinium myrtillus.
53
E.3.2.5. Mjeovita uma hrasta kitnjaka i obine breze

Mjeovita uma hrasta kitnjaka i obine breze (As. Betulo-Quercetum R. Tx. 1937)
Degradacijom istih, acidofilnih kitnjakovih uma u pojedinim dijelovima kolinog
vegetacijskog pojasa, naroito u Gorskom kotaru, u prorijeene kitnjakove sastojine
useljava se breza i zajedno s njim tvori mjeovite sastojine. Takve su sastojine u srednjoj
Europi poznate kao posebna asocijacija Betulo-Quercetum, a znaajne su za atlantsku
fitogeografsku provinciju. U sloju drvea prevladavaju Quercus petraea i Betula pendula,
a u sloju niskog raslinja Calluna vulgaris, Pteridium aquilinum, Avenella flexuosa, Holcus
mollis, Luzula luzuloides, Dicranum scoparium i dr.
E.3.5.6. uma i ikara crnoga graba s jesenskom aikom
uma i ikara crnoga graba s jesenskom aikom (As. Seslerio autumnalisOstryetum Ht. et H-i. in Ht. 1950) Navedena zajednica predstavlja prvi degradacijski
stadij termofilnih bukovih uma. Svojevremeno je zauzimala veliki prostor izmeu
medunevih uma niih poloaja i bukovih na viim. Uz crni grab u sloju drvea ili grmlja
pojavljuju se Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Sorbus aria, Cornus mas, Euonymus
verrucosus, u sloju niskog raslinja Sesleria autumnalis, Carex flacca, Convallaria majalis,
Lathyrus venetus, Melittis albida, Aristolochia lutea, Viola alba subsp. denhardtii,
Dictamnus albus i dr.
E.4.2.1. uma bukve s bjelkastom bekicom
uma bukve s bjelkastom bekicom (As. Luzulo-Fagetum Meusel 1937) Ta je
umska zajednica acidofilnih bukovih uma srednje Europe razvijena u Hrvatskoj na
tlima povrh silikatne litoloke podloge i na otvorenim poloajima toplih ekspozicija.
Zauzima razmjerno velike povrine na gorama izmeu Save i Drave (Macelj,
Medvednica, Bilogora, Psunj, Papuk). Ograniene povrine zauzima u Gorskom kotaru i
Lici. Naalost, nije joj u Hrvatskoj s fitocenolokog gledita poklanjana odgovarajua
pozornost, pa o njenom sastavu i grai postoje samo fragmentarni podaci. Za nju je
znaajan sloj zeljastih biljaka u kojem se istiu Luzula luzuloides, Hieracium murorum,
Melampyrum vulgatum, Oxalis acetosella, Vaccinium myrtillus, Prenanthes purpurea,
Veronica officinalis i ponekad mahovine iz roda Polytrichum.
E.4.5.1. uma bukve s velikom mrtvom koprivom
uma bukve s velikom mrtvom koprivom (As. Lamio orvalae-Fagetum (Ht. 1938)
Borhidi 1963) To bi u Hrvatskoj trebala biti najrasprostranjenija umska zajednica
istih, ilirskih, brdskih bukovih uma montanog vegetacijskog pojasa. Zauzima vrlo
velike povrine u brdskom dijelu Dinarida od Gorskog Kotara na sjeveru do lanca
kontinentalnih Dinarida (Pljeivica, Dinara, Kamenica) na jugu. Vrlo je bogatog
floristikog sastava i njoj najveim dijelom pripadaju sve one povrine koje je Horvat
(1938, 1950, 1962) oznaio imenom "Fagetum sylvaticae croaticum montanum", a koju
su kasnije (usp. Horvat et al. 1974) nepravilno preimenovali u "Fagetum illyricum
montanum", iako su oba imena zbog nomenklaturnih razloga (usp. Weber et al. 2000)
ilegitimna. U sloju drvea dominira bukva, a pridolaze Acer pseudoplatanus, Acer
platanoides, Ulmus glabra, u sloju grmlja Lonicera xylosteum, Rhamnus fallax, Euonymus
latifolius, Crataegus monogyna, Sambucus nigra, u sloju zeljastih biljaka Calamintha
54
grandiflora,
Lamium
orvala,
Galeobdolon
luteum,
Viola
reichenbachiana, Mycelis
muralis, Lathyrus vernus,
Asarum
europaeum,
Brachypodium
sylvaticum i niz drugih.
Slika 27. uma bukve s velikom mrtvom koprivom
E.4.6.1. uma bukve i crnoga graba

uma bukve i crnoga graba (As. Ostryo-Fagetum M. Wraber ex Trinajsti 1972)
Ta je zajednica otkrivena u Hrvatskoj tek u novije vrijeme, a tijekom vremena se
pokazalo da je vrlo rasprostranjena. Razvija se na dolomitnoj podlozi, u razmjerno
suhom klimatu, a velike povrine zauzima na umberakom gorju, na mnogo mjesta u
Gorskom Kotaru, na padinama Velike Kapele kod Ogulina, na padinama Male Kapele kod
Modrua i drugdje. Za nju je znaajno da u sloju drvea i grmlja uz bukvu pridolaze
Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus i Acer obtusatum, u sloju grmlja Cornus mas, Euonymus
verrucosa, a u sloju niskog raslinja Carex flacca, Helleborus niger, Peucedanum cervaria,
Lathyrus venetus, Convallaria majalis, Polygonatum odoratum i dr.
E.7.4.2. uma crnoga graba s risjem
uma crnoga graba s risjem (As. Erico herbaceae-Ostryetum Ht. (1938) 1956) Ovu
u Hrvatskoj razmjerno rijetku zajednicu crnoga graba na dolomitima opisao je Horvat
(1962) iz Suice u Gorskom kotaru kao posebnu asocijaciju, na temelju subasocijacije
Querco-Ostryetum carpinifoliae ericetosum carneae (Horvat 1938). umarci crnoga graba
s risjem obrauju mjestimino strme dolomitne obronke, ali svugdje gdje se ne moe
razviti uma medunca ili kitnjaka as. Querco-Ostryetum carpinifoliae. Tijekom povijesti
kao posljedica degradacije umarci crnoga graba s risjem na saharoidnim dolomitima
razvili su se kao trajni stadij bilo od uma medunca, kitnjaka, pa i bukve s risjem.
Zajednica je osim Gorskoga kotara razvijena i na vie mjesta u Samoborskom i
umberakom gorju. Ukoliko postoji izvor sjemena crnoga bora bilo iz prirodnih
sastojina, bilo iz uzgoja, u njih se useljava Pinus nigra. U floristikom sastavu istiu se, uz
crni bor, Erica herbacea, Polygala chamaebuxus, Acer obtusatum, Daphne blagayana,
Carex alba, Amelanchier ovalis, Galium lucidum, Buphtalmum salicifolium, Carex humilis,
Genista januensis, Leontodon incanus, Helleborus niger i dr., uz niz elemenata razreda
Querco-Fagetea.
55
H.1.3.2. Podzemne stajaice

Podzemne stajaice Podzemna vodena stanita bez vidljivog protoka vode, razliite
dubine i opsega.
H.1.3.2.1. Podzemna jezera
Podzemna jezera Jezera s vodom razliitog volumena (povrine, dubine i irine). Dno
moe biti izgraeno od pijeska, kalcitnog praha i glinaste ilovae. Na takvim mjestima
razvile su se mnogo bogatije zajednice beskraljenjaka koje nastanjuju dno - bentoske
zajednice, te vrlo sitne ivotinje koje lebde u slobodnoj vodi planktonske zajednice.
Izmeu estica sedimenta, u dubljim dijelovima, ispod sloja slobodne vode moe biti
razvijena zajednica intersticijskih ivotinja. Dno podzemnih jezera nastanjuju ovjeja
ribica (Proteus anguinus), podzemne kozice (Troglocaris spp.), vodeni jednakononi raci
(Monolistra spp.), rakuci (Niphargus spp.) i dr.
56
7.2. Flora
Sustavna floristika istraivanja porijeja rijeke Mrenice do sada nisu provedena. Za

potrebe izrade ove strune podloge provedena su terenska istraivanja u kolovozu 2006.
i 2007. godine koja su obuhvatila podruje od izvora Mrenice do utoka Tounjice, te
izvor Rudnice. Utvrena je 121 biljna vrsta, od kojih je 54 zatieno Zakonom o zatiti
prirode (N.N. 70/05, 139/08) odnosno Pravilnikom o proglaavanju divljih svojti
zatienim i strogo zatienim (N.N. 99/09). Od vrsta utvrenih terenskim istraivanjima
nekoliko ih je ugroeno na nacionalnoj razini te se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne
flore Hrvatske (Nikoli & Topi, ed., 2005.), to su: Gallium uliginosum L. (movarna
broika), Hippuris vulgaris L. (obini borak), Taxus baccata L. (tisa), Cyclamen
purpurascens Mill. (umska ciklama) i Apium repens (Jacq.) Lag. (puzavi celer). Puzavi
celer zatien je i Direktivom o zatiti prirodnih stanita i divlje faune i flore (Council
Directive 92/43/EEC) - Dodatci II. i IV., te Konvencijom o zatiti europskih divljih vrsta i
prirodnih stanita (Bern, 1979.) Dodatak I. umska ciklama zatiena je i Konvencijom o
meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divljih ivotinja i biljaka (CITES) (Washington,
1973.) - Dodatak II. Zatiene i/ili ugroene biljne vrste utvrene terenskim obilascima
u narednom tablinom prikazu oznaene su sa *.
Obzirom kako na podruju predvienog parka prevladavaju umska stanita, u sklopu
sastava prisutnih umskih zajednica izdvaja se 30 biljnih vrsta koje su zatiene
Zakonom o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) odnosno Pravilnikom o proglaavanju
divljih svojti zatienim i strogo zatienim
(N.N. 99/09). Nekoliko vrsta ugroeno je
na nacionalnoj razini te se nalaze u
Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske
(Nikoli & Topi, ed.,
2005.).
Zatiene i/ili ugroene
biljne vrste iz
flornog sastava umskih zajednica
podruja predvienog parka u narednoj
tablici prikazane su bez posebnih oznaka.
Slika 28. Puzavi celer (Apium repens)
Tablica 6. Zatiene biljne vrste na podruju parka "Mrenica" (SZ strogo zatiene, Z-zatiene, EN ugroene, VU
osjetljive, NT niskorizine, DD nedovoljno poznate)
Znanstveni naziv
Actaea spicata L.
Anemone nemorosa L.
*Apium repens (Jacq.) Lag.
Calluna vulgaris (L.) Hull.
Convallaria majalis L.
*Cotinus coggygria Scop.
Crataegus laevigata (Poir.) DC.
*Crataegus monogyna Jacq.
Hrvatski naziv
Habulica
Bijela umarica
Puzavi celer
Vrijes
urica
Ruj
Crveni glog
Bijeli glog
Zakon o zatiti
prirode
Z
Z
SZ
Z
Z
Z
Z
Z
Kategorija
ugroenosti
DD
57
*Cyclamen purpurascens Mill.

Daphne laureola L.
Daphne mezereum L.
Dictamnus albus L.
Erica herbacea L.
Euphorbia carniolica Jacq.
*Euonymus europaea L.
*Filipendula ulmaria (L.) Maxim.
Galium odoratum (L.) Scop.
*Galium uliginosum L.
Genista tinctoria L.
Helleborus niger L. ssp.
macranthus (Freyn) Schiffner
*Hepatica nobilis Schreb.
*Hippuris vulgaris L.
Ilex aquifolium L.
Iris pseudacorus L.
Lilium martagon L.
Lonicera caprifolium L.
Lycopodium clavatum L.
*Lycopus europaeus L.
*Lythrum salicaria L.
*Mentha aquatica L.
*Nasturtium officinale R. Br.
*Nuphar lutea (L.) Sm. in Sibith.
et Sm.
Polygonatum odoratum (Mill.)
Druce
*Polypodium vulgare L.
Polytrichum attenuatum
Menzies ex Bridel
*Pulicaria dysenterica (L.)
Bernh.
Pyrus pyraster Burgsd.
*Ranunculus trichophyllus Chaix
Rosa arvensis Huds.
*Rosa canina L.
Sambucus racemosa L.
Sanicula europaea L.
Scopolia carniolica Jacq.
*Sedum telephium L. ssp.
maximum (L.) Krock.
*Solanum dulcamara L.
*Stachys recta L.
Symphytum tuberosum L.
*Taxus baccata L.
*Thymus pulegioides L.
*Typha latifolia L.
Vaccinium myrtillus L.
Veronica officinalis L.
*Viburnum lantana L.
*Vincetoxicum hirundinaria
Medik.
umska ciklama
Vazdazeleni likovac
Obini likovac
Jasenak
Vrijes, crnjua
Kranjska mljeika
Obina kurika
Prava konara
Mirisna broika
Movarna broika
utilovka
Z
Z
Z
Z
Z
Z
Z
Z
Z
SZ
Z
NT
NT
NT
Velecvjetni kukurijek
SZ
VU
Jetrenka
Obini borak
Boikovina
uta perunika
Zlatan
Kozja krv
Kijaasta crvotoina
Vuja noga
Purpurna vrbica
Vodena metvica
Ljekovita potoarka
Z
SZ
SZ
SZ
SZ
Z
Z
Z
Z
Z
Z
Lokvanj
Ljekoviti Salamunov peat
Oslad
Kopiasti vlasak
Businjak
Divlja kruka
Raskreeni abnjak
Poljska rua
Pasja rua
Planinska bazga
Milogled
Kranjski bun
Z
Z
Z
Z
Z
Z
Z
Veliki ednjak
Paskvica
Uspravni istac
Bijeli gavez
Tisa
Obina majina duica
irokolisni rogoz
Borovnica
estoslavica
Vunasta udikovina
Z
Z
Z
SZ
Z
Z
Z
Z
Z
Bijeli lastavinjak
CR
VU
VU
VU
58
Slika 29. Jetrenka (Hepatica nobilis)
Slika 30. Vrbica (Lythrum salicaria)
Od strogo zatienih vrsta posebice treba izdvojiti vrste koje su prema kriterijima
Svjetske udruge za zatitu prirode (IUCN) u kategoriji vrsta pred izumiranjem (CR, EN ili
VU):
Galium uliginosum L. Movarna broika
Kategorija ugroenosti: CR kritino ugroena svojta
Uzroci ugroenosti: Promjena vodnog reima u stanitima, progresivna prirodna
sukcesija vegetacije.
Zakonska zatita: Zakon o zatiti
prirode.
Stanite: Raste u plitkim i viim
movarama, jarcima s vodom, na
obalama potoka, vlanim livadama,
tresetitima i ostalim vlanim
stanitima na bazinim i kiselim
tlima. Karakteristina je vrsta
razreda Molinietalia, dolazi u
svezama Calthion i Molinion, a i u
zajednici Rhynchosporetum albae.
Slika 31. Movarna broika (Galium uliginosum)

Izvor: http://www.funet.fi
Hippuris vulgaris L. Obini borak

Kategorija ugroenosti: EN ugroena biljna svojta
Uzroci ugroenosti: Uglavnom promjene u vodnom reimu stanita.
Zakonska zatita: Zakon o zatiti prirode.
Stanite: Borak je vrsta umjerenih i hladnijih djelova sjeverne hemisfere. U Hrvatskoj
naseljava obale pliih stajaih i sporotekuih voda. Karakteristina je vrsta vegetacijske
sveze Potamion eurosibiricum W. Koch i Phragmitetum australis W. Koch. Pripada
skupini hidroohtofita, to znai da nije vezana samo za hidrofazu nego i za litoralnu fazu
u kojoj i cvate. Na vertikalnom profilu penje se preko 2000 mnv.
59
Helleborus niger L. ssp. macranthus (Freyn) Schiffner Velecvjetni kukurjek

Kategorija ugroenosti: VU osjetljiva svojta
Razlozi ugroenosti: Prekomjerno sabiranje zbog dekorativnog izgleda.
Zakonska zatita: Zakon o zatiti prirode
Ekologija: Dolomitna podloga za koju je u mnogim sluajevima i lokalni fitoindikator.
Uspjeva na neutralnim ili slabo bazinim, propusnim i suhim tlima, kao to su rendzine i
neka smea tla. Karakteristini je element ilirskih bukovih uma, brdskih bukovih uma
(Fagetum montanum) i bukovo jelovih uma (Abieti-Fagetum). Na podruju Male i Velike
Kapele i Pljeivice karakterizira posebne tipove bukovih, borovih i smrekovih uma na
dolomitu (Helleboro-Fagetum, Helleboro-Pinetum, Piceetum dolomiticum). Na drugim
podrujima lokalno ulazi i u sastav drugih uma.
Ilex aquifolium L. Boikovina

Kategorija ugroenosti: VU osjetljiva biljna svojta
Uzroci ugroenosti: Rezanje granja koje uzrokuje formiranje neprirodnog habitusa,
iskopavanje i presaivanje u vrtove.
Zakonska zatita: Zakon o zatiti
prirode.
Stanite: Raste u razliitim
bukovim umama, najee na
humusnom tlu iznad vapnenca.
Prisutna je unutar asocijacija
Ostryo-Fagetum iz sveze OstryoFagion i Fagetum illyricum
montanum iz sveze Fagion
illyricum (red Fagetalia, razred
Querco-Fagetea).
Slika 32. Boikovina (Ilex aquifolium)
Lilium martagon L. Zlatan

Uzroci ugroenosti: Nekontrolirano sabiranje itavih biljaka.
Stanite: Svjea, hranjiva, kisela tla. Raste u sloju prizemnog raa mezofilnih,
listopadnih uma. Karakteristine je vrste umskih zajednica reda Fagetalia.
Rasprostanjena je od nizinskog do planinskog pojasa.
60
Taxus baccata L. Tisa

Uzroci ugroenosti: Pretjerano iskoritavanje drva najvaniji je uzrok nestajanja tise s
prirodnih stanita, popraen sporim rastom i sporim obnavljanjem.
Stanite: Raste pojedinano ili u
skupinama u sjenovitim gorskim
umama, na vapnenakom tlu, ali i na
stijenama do priblino 1500 mnv.
Pojavljuje se u podruju mezofilnih
bukovih i mjeovitih bukovo-jelovih
uma (red Fagetalia). Na posebnim,
obino strmim i stjenovitim mjestima,
zajedno s lipom i drugim drvenastim
vrstama tvori posebnu zajednicu TilioTaxetum.
Slika 33. Tisa (Taxus baccata)
61
7.3. Fauna
7.3.1. Ribe
Prema provedenim ihtiolokim istraivanjima te podacima iz Crvene knjige ugroenih
riba Hrvatske, rijeka Mrenica i druge vode na podruju predvienom za zatitu stanita
su znaajnog broja rijetkih, ugroenih i/ili zatienih vrsta slatkovodnih riba.
Slika 34. Mladica (Hucho hucho)
Slika 35. Pe (Cottus gobio)
Izvor: http://www.mrk.cz
Tablica 7. Ugroene i zatiene vrste riba na podruju parka "Mrenica" (SZ strogo zatiene, Z - zatiene; CR
kritino ugroene, EN ugroene, VU osjetljive, NT gotovo ugroene, DD nedovoljno poznate; ZZP Zakon o
zatiti prirode NN 70/05; HD - Direktiva o stanitima; BeK Bernska konvencija; BoK Bonnska konvencija)
vrsta
latinski naziv
hrvatski naziv
*Cyprinus carpio
Hucho hucho
*Barbus balcanicus
Lota lota
Misgurnus fossilis
*Salmo trutta
Telestes souffia
*Vimba vimba
Zingel streber
Eudontomyzon mariae
Gobio kesslerii
Gobio uranoscopus
*Rutilus pigus
*Alburnoides bipunctatus
Gobio gobio
*Pelecus cultratus
*Barbus barbus
*Cottus gobio
Rhodeus amarus
aran
Mladica
Potona mrena
Manji
Pikur
Potona pastrva
Blistavac
Nosara
Mali vretenac
Ukrajinska paklara
Keslerova krkua
Tankorepa krkua
Plotica
Dvoprugasta uklija
Krkua
Sabljarka
Mrena
Pe
Gavica
kateg.
ugro.
EN
EN
VU
VU
VU
VU
VU
VU
VU
NT
NT
NT
NT
LC
LC
DD
zatita
po ZZPu
Z
SZ
SZ
Z
SZ
Z
SZ
Z
SZ
SZ
SZ
SZ
Z
Z
Z
SZ
Z
SZ
SZ
zatita po EU
legislativi
meunarodna
zatita
HD (Dod. II. i V.)

HD (Dod. II. i V.)
BeK (Dod. III)

BeK (Dod. III)
HD (Dod. II.)
BeK (Dod. III)
HD (Dod. II.).
BeK (Dod. III)

BeK (Dod. III)
BeK (Dod. III)
BeK (Dod. III)
BeK (Dod. III)
BeK (Dod. III)
BeK (Dod. III)
BeK (Dod. III)
HD (Dod. II.).
HD (Dod. II.)
HD (Dod. II. i IV.)
HD (Dod. II.).
HD (Dod. II. i V.)
HD (Dod. II. i V.)

HD (Dod. V.).
HD (Dod. II.).
HD (Dod. II.).
BeK (Dod. III)
Napomena: Vrste oznaene * su zabiljeene, a ostale potencijalno dolaze u vodotocima na podruju parka
62
aran (Cyprinus carpio)

Kategorija ugroenosti: EN ugroena populacija.
Divlja forma arana jedna je od najugroenijih u Europi. Kod nas je autohtona vrsta.
Ugroena je mijeanjem s kultiviranim formama, regulacijom vodotoka i nestankom
prirodnih mrijestilita.
Mladica (Hucho hucho)
Kategorija ugroenosti: EN ugroena populacija.
U Hrvatskoj je to autohtona vrsta, endem dunavskog slijeva. Poznata je jo pod imenima
dunavski losos, pastrva glavaica, sulec, tulac, umanj, mlaak. Radi se o pastrvskoj vrsti
komercijalno cijenjenoj pa je pretjerani izlov uzrokovao smanjenje populacije, kao i
regulacija i pregradnja tokova rijeka ime su nestala stanita prikladna za mrijest.
Dodatno je ugroavaju oneienja i poveana eutrofikacija.
Potona mrena (Barbus balcanicus)
Kategorija ugroenosti: VU rizina populacija.
Ekologija: Ovo je bentopelagika riba koja ivi u vodama temperature 525C. Pridnena
je vrsta i uglavnom nastanjuje iste, brzo
tekue vode podruja mrene, a ulazi i u
pojas lipljena. Nastanjuje potoke do 500
m nadmorske visine.
Uzroci ugroenosti: Oneienje vodotoka,
nestajanje prirodnih i mrijesnih stanita,
pregradnja rijeka i regulacija gornjih
tokova rijeka.
Slika 36. Potona mrena (Barbus balcanicus)
Manji (Lota lota)

Ekologija: To je pridnena vrsta kojoj odgovara hladnija (4 18C) i ia tekua voda.
Nastanjuje velike rijeke i duboka jezera, gdje bira kamenita i pjeskovita dna
Uzroci ugroenosti: Regulacija vodotoka, oneienje, prekomjeran izlov i unos alohtonih
vrsta.
Pikur (Misgurnus fossilis)
Ekologija: Pikur ivi u stajaim ili sporotekuim vodama u zoni deverike, a katkada i u
zoni balavca, odnosno u donjim dijelovima rijeka. Obino naseljava stanita prekrivena
muljevitim dnom. Najei ivotni prostor su mu mrtvaje, ribnjaci, kanali za natapanje i
preplavljeni movarni tereni veih rijeka i njihovih pritoka. Pikur podnosi znatne
oscilacije ekolokih imbenika, poput visoke temperature, sunog razdoblja i niske
koncentracije kisika.
Uzroci ugroenosti: Nestanak takvih sporotekuih i stajaih voda i prikladnih stanita
kao posljedica isuivanja movara i nestajanja poplavnih podruja. Uz to, velik su
problem organsko i anorgansko oneienje preostalih stanita tog tipa, i to posebno
63
tvarima koje se akumuliraju u sedimentu. Pikura posredno ugroavaju i regulacije te

pregradnja vodotoka.
Potona pastrva (Salmo trutta)
Ekologija: ivi u gornjim i srednjim dijelovima rijeke, koji se uglavnom nazivaju zona
pastrve, lipljena i mrene. Najee naseljava brze, hladne, plitke tekuice planinskih
vodotoka do 2500 mnv, na temperaturi vode od 2 C do 16 C, a moe se nai i u
ravniarskim rijekama i jezerima.
Uzroci ugroenosti: Promjene u okoliu i oneienje. Regulacijom i pregraivanjem
vodotoka mijenja se vodni reim, to najvie i ugroava populacije potone pastrve,
osobito na podrujima gdje se mnogo lovi radi prodaje. Zbog takvih je zahvata
onemoguena migracija pastrva prema izvorinim dijelovima. Dodatni problem stvara
sjea uma uz rubne dijelove potoka i rijeka ime se mijenjaju mikroklimatski uvjeti,
osobito ljeti.
Slika 37. Potona pastrva (Salmo trutta)
Blistavac (Telestes souffia)

Ekologija: Blistavac je bentopelagika riba koja ivi u jatima. Nastava brzotekue, iste
vode, u kojima je temperatura izmeu 10 i 20C, a dno je pjeano ili kamenito
Uzroci ugroenosti: oneienja i reguliranja vodenih tokova
Mali vretenac (Zingel streber)
Ekologija: ivi u zoni mrene, deverike i balavca. Pridnena je riba i zadrava se u srednje
dubokim, istim, brzim vodama gdje ima puno kisika, a dno je pjeano ili ljunkovito.
Uzroci ugroenosti: oneienje i regulacije vodotoka , dominantne aranske vrste s
kojima je u izravnoj kompeticiji za stanite i prehrambene resurse.
64
7.3.2. Vodozemci i gmazovi
Temeljem dostupnih podataka i terenskih obilazaka, utvreno je kako na podruju

predvienom za zatitu obitava nekoliko vrsta vodozemaca i gmazova zatienih
Zakonom o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) odnosno Pravilnikom o proglaavanju
divljih svojti zatienim i strogo zatienim (N.N. 99/09). Tri vrste ugroene su na
nacionalnoj razini te se nalaze u Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, to su
gatalinka (Hyla arborea), barska kornjaa (Emys orbicularis) i ribarica (Natrix tesselata).
Slika 38. Gatalinka (Hyla arborea)
Slika 39. Ribarica (Natrix tesselata)
Tablica 8. Ugroene vrste vodozemaca na istranom podruju Mrenice (SZ strogo zatiene, Z - zatiene; NT
gotovo ugroene, DD nedovoljno poznate; ZZP Zakon o zatiti prirode NN 70/05; HD - Direktiva o stanitima; BeK Bernska konvencija; BoK- Bonnska konvencija)
vrsta
latinski naziv
Bombina variegata
Bufo bufo
Hyla arborea
Rana dalamtina
Rana temporaria
Salamandra
salamandra
hrvatski naziv
uti muka
Smea krastaa
Gatalinka
Smea umska aba
Livadna smea aba
kateg.
ugro.
zatita
po
ZZP-u
VODOZEMCI
SZ
Z
NT
SZ
SZ
SZ
areni dadevnjak
zatita po EU
legislativi
HD (Dod. II. i IV.)

HD (Dod. IV.)
HD (Dod. IV.)
HD (Dod. V.)
meunarodna zatita
BeK (Dod. II)

BeK (Dod. III)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. III)
GMAZOVI
Anguis fragilis
Coluber gemonensis
Elaphe longissima
Emys orbicularis
Natrix tesselata
Natrix natrix
Podacris muralis
Vipera ammodytes
Vipera berus
Sljepi
ara poljarica
Bjelica
Barska kornjaa
Ribarica
Bjelouka
Zidna guterica
Poskok
Riovka
NT
DD
Z
SZ
SZ
SZ
SZ
Z
SZ
Z
Z
HD (Dod. IV.)
HD (Dod. IV.)
HD (Dod. II. i IV.)
HD (Dod. IV.)
HD (Dod. IV.)
HD (Dod. IV.)
BeK (Dod. III)

BeK (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. III)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. III)
65
7.3.3. Sisavci
Prema Crvenoj knjizi ugroenih sisavaca

Hrvatske, na istranom podruju porijeja
Mrenice rasprostranjene su 23 ugroene
vrste sisavaca. Pored vrsta kojima prijeti
izumiranje, osnovni podaci su navedeni i za
sve tri hrvatske velike zvijeri.
Slika 40. Veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum)
Tablica 9. Ugroene vrste sisavaca na istranom podruju Mrenice (SZ strogo zatiene, Z - zatiene; RE
regionalno izumrla; CR kritino ugroena, EN ugroene, VU osjetljive, NT niskorizine, DD nedovoljno
poznate; ZZP Zakon o zatiti prirode NN 70/05; HD - Direktiva o stanitima; BeK - Bernska konvencija; BoKBonnska konvencija; C - CITES - Washingtonska konvencija)
vrsta
zatita
po ZZPu
zatita po EU
legislativi
EN
SZ
HD (Dod. II. i IV)
Dugonogi imi
EN
SZ
HD (Dod. II. i IV)
Plecotus austriacus
Sivi dugouan
EN
SZ
HD (Dod. IV)
Myotis bechsteinii
Velikouhi imi
VU
SZ
HD (Dod. II. i IV)
Rhinolophus euryale
Juni potkovnjak
VU
SZ
HD (Dod. II. i IV)
Lynx lynx
Ris
NT
SZ
HD (Dod. II. i IV)
Canis lupus
Vuk
NT
SZ
HD (Dod. II. i IV)
Ursus arctos
Mrki medvjed
NT
HD (Dod. II.)
NT
BeK (Dod. III.)
NT
NT
Z
Z
BeK (Dod. III.)
Puh oraar
NT
SZ
HD (Dod. IV)
Myotis emarginatus
Rii imi
NT
SZ
HD (Dod. II. i IV)
Myotis myotis
Veliki imi
NT
SZ
HD (Dod. II. i IV)
Neomys anomalus
Movarna rovka
NT
Nyctalus leisleri
Mali veernjak
NT
SZ
HD (Dodatku IV)
Veliki potkovnjak
NT
SZ
HD (Dod. II. i IV)
Mali potkovnjak
NT
SZ
HD (Dod. II. i IV)
latinski naziv
hrvatski naziv
Miniopterus
schreibersii
Dugokrili prnjak
Myotis capaccinii
Chionomys nivalis
Lepus europaeus
Micromys minutus
Muscardinus
avellanarius
Rhinolophus
ferrumequinum
Rhinolophus
hipposideros
Planinska
voluharica
Zec
Patuljasti mi
kateg.
ugro.
meunarodna zatita
BeK (Dod. II.)
BoK (Dod. II.)
BeK (Dod. II.)
BoK (Dod. II.)
BeK (Dod. II.)
BoK (Dod. II.)
BeK (Dod. II.)
BoK (Dod. II.)
BeK (Dod. II.)
BoK (Dod. II.)
BeK (Dod. III.)
C (Dod. II.)
BeK (Dod. II.)
C (Dod. II.)
BeK (Dod. II.)
C (Dod. II.)
BeK (Dod. III.)

BeK (Dod. II.)
BoK (Dod. II.)
BeK (Dod. II.)
BoK (Dod. II.)
BeK (Dod. III.)
BeK (Dod. II.)
BoK (Dod. II.)
BeK (Dod. II.)
BoK (Dod. II.)
BeK (Dod. II.)
BoK (Dod. II.)
66
Sciurus vulgaris
Vjeverica
NT
Lutra lutra
Vidra
DD
SZ
HD (Dod. II. i IV)
Barbastellus
barbastellus
irokouhi
mranjak
DD
SZ
HD (Dod. II. i IV)
Plecotus macrobullaris
Gorski dugouan
DD
SZ
HD (Dod. IV)
Glis glis
Sivi puh
LC
BeK (Dod. III.)

BeK (Dod. II.)
C (Dod. I.)
BeK (Dod. II.)
BoK (Dod. II.)
BeK (Dod. II.)
BoK (Dod. II.)
BeK (Dod. III.)
Miniopterus schreibersii Dugokrili prnjak

Kategorija ugroenosti: EN - ugroena svojta
Razlozi ugroenosti: Gubitak sklonita u piljama, ali vjerojatno i upotreba pesticida.
Zakonska zatita: Zakon o zatiti prirode,
Direktiva o stanitima (Dodatak II. i IV.),
Bernska konvencija (Dodatak II.) i
Bonnska konvencija (Dodatak II).
Ekologija: Poglavito piljska vrsta, ali je
naena i u rudnicima te naputenim
podrumima. esto mijenja sklonita, i ljeti
i zimi. Lovi visoko u zraku, iznad uma i
polja.
Slika 41. Dugokrili prnjak (Miniopterus schreibersii)
Myotis capaccinii Dugonogi imi

Kategorija ugroenosti: EN ugroena vrsta
Razlozi ugroenosti: Kao visoko specijalizirana vrsta vezana uz krke vodotoke i pilje
posebno je osjetljiva na promjene u okoliu; ugroena je gubitkom stanita
(kanaliziranje vodotoka; stvaranje umjetnih jezera s oscilirajuom razinom vode;
promjenama sastava pridnenih zajednica u postojeim stanitima oneiivanjem voda,
uznemirivanjem kolonija s mladima i zimujuih kolonija u piljama; moguim
turistikim ureivanjima pilja koje su poznate kao sklonite vrste.
Zakonska zatita: Zakonu o zatiti prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats
Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonske konvencije.
Ekologija: Vrsta je vezana uz toplija krka podruja: ljetne porodiljske kolonije su u
piljama i jamama s temperaturom do 17C i visokom vlagom. Zimska sklonita su mu u
hladnijim i vlanijim piljama i jamama na temperaturi od 4 do 6C (uli, 1994c),
obino iznad ili u blizini podzemnih vodotoka. Hrani se preteno leteim kukcima ije
liinke ive u vodi, ali i onima koji lete nad vodom.
Plecotus austriacus Sivi dugouan
Kategorija ugroenosti: EN - ugroena svojta
Razlozi ugroenosti: Primjena pesticida i sve ee premazivanje drvenih dijelova
krovita insekticidima.
Zakonska zatita: Zakon o zatiti prirode, Direktiva o stanitima (Dodatak IV.), Bernska
konvencija (Dodatak II.) i Bonnska konvencija (Dodatak II).
Ekologija: Nizinska i podgorska podruja, esto uz naselja. Porodiljske kolonije u
krovitima zgrada i crkvenim tornjevima. Nalaen je i u nizinskim poplavnim umama.
67
Lovi na otvorenom, za razliku od smeeg dugouana koji je tipina umska vrsta i

specijaliziran u lovu plijena na liu i granicama. Plijen su mu najee leptiri iz skupine
sovica (Noctuidae).
Myotis bechsteinii Velikouhi imi
Kategorija ugroenosti: VU - osjetljiva svojta
Razlozi ugroenosti: Prekomjerna sjea starijih stabala s dupljama i prerana sjea starijih
sastojina te upotreba pesticida u umarstvu.
Zakonska zatita: Zakon o zatiti prirode, Direktiva o stanitima (Dodatak II. i IV.),
Bernska konvencija (Dodatak II.) i Bonnska konvencija (Dodatak II).
Ekologija: umska vrsta, dolazi samo u prirodnim veinom listopadnim umama sa
starijim stablima, te u starim vonjacima i parkovima. Lovi na istinama i rubovima
uma, esto sakuplja plijen koji ine uglavnom noni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni
lankonoci s granica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadrava u dupljama drvea, a zimuje
u razliitim podzemnim prirodnim ili umjetnim stanitima, vjerojatno najvie u
pukotinama.
Rhinolophus euryale Juni potkovnjak
Kategorija ugroenosti: VU - osjetljiva svojta
Razlozi ugroenosti: Uznemiravanje prstenovanjem, piljarenjem i intenzivna upotreba
organoklornih pesticida.
Bernska konvencija (Dodatak II.) i Bonnska konvencija (Dodatak II).
Ekologija: Livade s grmljem, grmolika vegetacija ibljaka, gariga i uma s niskom
pokrovnou drvea. Plijen su mu noni leptiri i drugi kukci. Kolonije su mu u piljama,
ljeti esto tvori zajednike kolonije s velikim potkovnjakom, riim imiem i dugokrilim
prnjakom.
Canis lupus Vuk
Kategorija ugroenosti: NT niskorizina svojta
Razlozi ugroenosti: Glavni razlozi potencijalne ugroenosti su krivolov jer ga dre
tetoinom, ilegalno trovanje, stradavanje na prometnicama zbog presijecanja
migratornih pravaca, nedostatak prirodnog plijena. Nakon to je godine 1995. uvrten
na listu ugroenih i slubeni popis zatienih vrsta u Hrvatskoj, smrtnost vukova od
krivolova poveana je za pet do jedanaest puta. Trend porasta hrvatske subpopulacije
vuka, usprkos evidentno veoj smrtnosti, doveo je do skidanja vuka s popisa ugroenih
vrsta, ali e u ovom statusu vuk ostati samo ako se u budunosti odravanju njegove
brojnosti, primjerene kapacitetu prostora, bude vodila trajna briga.
Bernska konvencija (Dodatak II.) i CITES konvencija (Dodatak II).
Ekologija: Podruja na kojim obitava vuk su umska kontinentalna podruja s
travnjacima, osobito gorska, ali i submediteranska brdovita i umovita podruja
Dalmatinske zagore.
Lynx lynx Ris
Kategorija ugroenosti: NT niskorizina svojta
Razlozi ugroenosti: Svojevremeno je bio istrijebljen lovom; danas ga najvie ugroava
krivolov, zato to ga smatraju tetoinom, stradavanje na prometnicama, ali vjerojatno i
homozigotnost unesene populacije koja je nastala od samo nekoliko jedinki.
68
Bernska konvencija (Dodatak III.) i CITES konvencija (Dodatak II).
Ekologija: Najee nastanjuje
umska podruja. Posebno je
est u gorskom podruju, u
crnogorinim
i
bukovim
umama, ali nastava uspjeno i
primorske ume i ibljake
hrasta medunca. Glavna hrana
risu u Hrvatskoj su papkari
(srna, jelen, lopatar, muflon), a
u jesen esto i sivi puhovi.
Slika 42. Ris (Lynx lynx)

Foto: Davor Vilupek
Ursus arctos Mrki medvjed

Kategorija ugroenosti: NT - niskorizina svojta
Razlozi ugroenosti: Velika opasnost je izgradnja mree prometnica koja bi mogla
onemoguiti prirodne migracije i izazvati genetiku izolaciju pojedinih manjih
populacija. U Europi je veliki problem i sinantropizacija ove vrste, posebno u podrujima
u kojima su brojni turisti; to je problem i u Hrvatskoj. Ilegalna umska odlagalita
otpada pridonose navikama pojedinih ivotinja da se pribliavaju ljudskim naseljima, to
je opasno i za medvjede i za ljude.
Bernska konvencija (Dodatak II.) i CITES konvencija (Dodatak II).
Ekologija: Nastanjuje umska podruja, osobito u gorskom pojasu. Pojedine odrasle
jedinke se izbjegavaju, osim u sezoni parenja. Omnivor je, jede plodove, korijenje i lie,
sitne i velike sisavce, strvine i ribe. Moe poiniti tete na kulturama, npr. u
kukuruzi{tima, na vokama, ali i na stoci, pa u odreenim okolnostima moe postati
opasan i za ovjeka.
69
7.3.4. Ptice
Prema Crvenoj knjizi ugroenih ptica Hrvatske i knjizi NEN Vana podruja za ptice
(Zavod za ornitologiju HAZU), te temeljem opaanja prilikom terenskih obilazaka, na
podruju predvienom za zatitu rasprostranjeno je vie ugroenih i/ili zatienih vrsta
ptica.
Tablica 10. Ugroene i/ili zatiene vrste ptica na podruju parka "Mrenica" (SZ strogo zatiene, Z - zatiene; CR
kritino ugroene, EN ugroene, VU osjetljive, NT niskorizine, LC najmanje zabrinjavajue, DD nedovoljno
poznate; ZZP Zakon o zatiti prirode NN 70/05; BD Direktiva o pticama; BeK - Bernska konvencija; BoK - Bonnska
konvencija; C - CITES - Washingtonska konvencija)
vrsta
kateg.
ugro.
zatita po
ZZPu
Orao klikta
EN
SZ
BD (Dod. I)
Falco peregrinus
Sivi sokol
VU
SZ
BD (Dod. I)
Pernis apivorus
kanjac osa
VU
SZ
BD (Dod. I)
Alcedo atthis
Vodomar
NT
SZ
BD (Dod. I)
Ciconia ciconia
Roda
NT
SZ
BD (Dod. I)
Dendrocopos leucotos
Ficedula parva
Perdix perdix
Aegolius funereus
NT
NT
NT
LC
SZ
SZ
Z
SZ
BD (Dod. I)
BD (Dod. I)
BD (Dod. II, III)
BD (Dod. I)
LC
SZ
BD (Dod. I)
BeK (Dod. II)
Lanius minor
Lullula arborea
Picoides tridactylus
Picus canus
Planinski djetli
Mala muharica
Trka skvrulja
Planinski uk
Bjelovrata
muharica
Sivi svraak
eva krunica
Troprsti djetli
Siva una
BeK (Dod. II)

BoK (Dod. II)
C (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BoK (Dod. II)
C (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BoK (Dod. II)
C (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BeK(Dod. II)
BoK (Dod. II)
BeK (Dod. III)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. III)
BeK (Dod. II)
LC
LC
LC
LC
SZ
SZ
SZ
SZ
BD (Dod. I)
BD (Dod. I)
BD (Dod. I)
BD (Dod. I)
Strix uralensis
Jastrebaa
LC
SZ
BD (Dod. I)
Dendrocopos syriacus
Columba oenas
Sirijski djetli
Golub duplja
LC
DD
SZ
SZ
BD (Dod. I)
Scolopax rusticola
umska ljuka
DD
SZ
BD (Dod. II, III)
Anas platyrhynchos
Divlja patka
BD (Dod. II, III)
Ardea cinerea
Dryocopus martius
Siva aplja
Crna una
Z
SZ
BD (Dod. I)
Sylvia nisoria
Pjegava grmua
SZ
BD (Dod. I)
BeK (Dod. III)

BeK (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BoK (Dod. II)
C (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. III)
BoK (Dod. II)
BeK (Dod. III)
BoK (Dod. II)
BeK (Dod. III)
BeK (Dod. II)
BeK (Dod. II)
BoK (Dod. II)
latinski naziv
hrvatski naziv
Aquila pomarina
Ficedula albicollis
zatita po
legislativi
EU
meunarodna zatita
Aquila pomarina Orao klikta

Kategorija ugroenosti: EN - ugroena gnijezdea populacija
Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, ureivanje uma.
Zakonska zatita: Zakon o zatiti prirode, Direktiva o pticama (Dodatak I.), Bernska
konvencija (Dod. II.), Bonnska konvencija (Dod. II.) i CITES (Dod. II).
70
Ekologija: Gnijezde se u umama nizinskih ili brdovitih podruja. Izbjegavaju guste i

prostrane ume, a rado naseljavaju rascjepkane ume i umarke okruene vlanim ili
poplavnim livadama ili drugim otvorenim stanitima koja su im potrebna kao lovita.
Gnijezde se samotni parovi. esto love pojedinano, ali se za zimovanja skupljaju u jata,
osobito na podrujima gdje ima sitnog
plijena u izobilju. Gnijezda grade na drveu,
obino uz rubove uma. Ponekad se
gnijezde i u starim gnijezdima drugih
krupnih ptica (kanjaca, lunja, crnih roda i
sl.). Monogamni su, veze su najvjerojatnije
dugotrajne. Gnijezdo grade i o ptiima se
brinu oba roditelja. Hrane se sitnim
sisavcima
(preteito
glodavcima),
gmazovima, vodozemcima, pticama, a rjee
i kukcima. U vlanim nizinskim podrujima
vodozemci mogu initi i vie od 40%
plijena. Love uglavnom na otvorenim
stanitima, a koriste tri tehnike lova: plijen
trae letei na oko 100 m visine i
obraavaju se na njega, osmatraju sa strka
i obruavaju se na njega i love hodajui po
tlu.
Slika 43. Orao klikta (Aquila pomarina)

Izvor: http://www.birdnet-cms.de
Falco peregrinus Sivi sokol

Kategorija ugroenosti: VU rizina gnijezdea populacija
Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov, smanjenje populacija srednje velikih ptica zbog
preintenzivnog lova.
Zakonska zatita: Zakon o zatiti prirode, Direktiva o pticama (Dodatak I.), Bernska
konvencija (Dodatak II.), Bonnska konvencija (Dodatak II) i CITES (Dodatak II).
Ekologija: Obitavaju na raznolikim stanitima, od otvorenih do umovitih podruja, u
unutranjosti i uz more. Za gnijeenje trebaju litice, stijene ili druge strme,
nepristupane poloaje, u manjoj mjeri stabla (naputena gnijezda drugih ptica). Hrane
se srednje velikim pticama, rjee sisavcima, vodozemcima, guterima i kukcima. Love
preteito u zraku, obino iznad otvorenih povrina ili vode, ustrim obruavanjem na
plijen.
71
Pernis apivorus kanjac osa

Kategorija ugroenosti: VU - rizina gnijezdea populacija
Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov,
ureivanje uma.
Zakonska zatita: Zakon o zatiti prirode,
Direktiva o pticama (Dodatak I.), Bernska
konvencija
(Dodatak
II.),
Bonnska
konvencija (Dodatak II) i CITES (Dodatak
II).
Ekologija: Obitava u umama (do 1500
mnv) bogatim proplancima, istinama,
prosjekama, sjeevinama. Gnijezdo grade
na granama visokog drvea, 10-20 m iznad
tla. Oba roditelja se brinu o gradnji
gnijezda, leanju na jajima i o ptiima.
Uglavnom se hrane saama, odnosno
liinkama i kukuljicama opnokrilaca (ose,
pele, bumbari i dr.). Ose love kljunom.
Kornjae i manje sisavce esto love
hodajui po tlu. Na tlu se zadravaju znatno
vie od drugih grabljivica.
Slika 44. kanjac osa (Pernis apivorus)

Izvor: http://www.dravce.sk
72
7.3.5. Podzemne ivotinje
Prema dostupnim podacima (Katalog tipskih piljskih lokaliteta Hrvatske Natura

Croatica 15/2006) odnosno rezultatima dosadanjih istraivanja speleolokih objekata
na podruju predvienog parka "Mrenica" evidentirano je nekoliko vrsta podzemnih
ivotinja koje su sve strogo zatiene Zakonom o
zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) odnosno
Pravilnikom o proglaavanju divljih svojti zatienim i
strogo zatienim (N.N. 99/09). Posebice treba
istaknuti tounjsku piljsku spuvu (Eunapius
subterraneus) koja je kategorizirana kao ugroena
vrsta, te se nalazi na Crvenom popisu ugroenih biljaka
i ivotinja Hrvatske. Od vrsta navedenih u narednoj
tablici najvei broj evidentiran je piljama Tounjicu i
Rudnici VI.
S
Slika 45. Tounjska piljska spuva
(Eunapius subterraneus)
Izvor: http://www.geocities.com
Tablica 11. Podzemne ivotinje evidentirane na podruje predvienog parka "Mrenica" (SZ strogo zatiene, EN
ugroene, ZZP Zakon o zatiti prirode NN 70/05
vrsta
latinski naziv
hrvatski naziv
Eunapius subterraneus
Tounjska
spuva
Brachydesmus inferus
Niphargus jalzici
Bathyscimorphus croaticus
Bubalocerus sketi
Troglocaris intermedia
Hadziella rudnicae
Lanzaia rudnicae
Typhlogammarus
mrazeki
heteropalpus
Belgrandiella pageti
Hauffenia tovunica
Sadleriana cavernosa
Zospeum subobesum
piljska
kategorija
ugroenosti
zatita po
ZZP -u
EN
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
73
7.3.6. Danji leptiri
Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), na podruju predvienom za

zatitu rasprostranjeno je nekoliko ugroenih vrsta danjih leptira. Na ovom podruju
evidentirano je nalazite movarnog plavca (Maculinea alcon), kritino ugroene vrste
na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Slika 46. Kiseliin crvenko (Lycaena dispar)
Slika 47. Movarna ria (Euphydryas aurinia)
Tablica 12. Ugroene vrste leptira na podruju parka "Mrenica" (SZ strogo zatiene, Z - zatiene; CR kritino
ugroena, NT gotovo ugroene, DD nedovoljno poznate; ZZP Zakon o zatiti prirode NN 70/05; HD - Direktiva o
stanitima; BeK - Bernska konvencija)
vrsta
latinski naziv
hrvatski naziv
Maculinea alcon
Glaucopsyche alexis
Lycaena dispar
Parnassius mnemosyne
Scolitantides orion
Zerynthia polyxena
Euphydryas aurinia
Euphydryas maturna
Movarni plavac
Kozlinev plavac
Kiseliin crvenko
Crni apolon
ednjakov plavac
Uskrnji leptir
Movarna ria
Mala svibanjska ria
Grundov
umski
bijelac
Veliki
timijanov
plavac
Nikerlova ria
Leptidea morsei major

Maculinea arion
Mellicta aurelia
kateg.
ugro.
zatita
po ZZPu
zatita po EU
legislativi
meunarodna
zatita
CR
NT
NT
NT
NT
NT
DD
DD
SZ
Z
SZ
SZ
Z
SZ
SZ
SZ
HD (Dod. II, IV)
BeK (Dod. II)
HD (Dod. IV)
HD (Dod. II)
BeK (Dod. II)
DD
SZ
HD (Dod. II, IV)
DD
SZ
HD (Dod. IV)
DD
BeK (Dod. II)
Maculinea alcon Movarni plavac

Kategorija ugroenosti: CR kritino ugroena populacija
Razlozi ugroenosti: Vrsta je ugroena zbog promjena u irenju poljoprivrednog
zemljita na raun vlanih livada, kao i prestanak tradicionalnog gospodarenja konjom i
paom. Dodatni problemi su urbanizacija, te izolacija i fragmentacija stanita.
Ekologija: Stanite su mu vlane livade s biljkom hraniteljicom i mravinjacima vrste
Myrmica scabrinodis. ivotni ciklus je slian kao i kod gorskog plavca, ali uz drugu
ovipozicijsku i biljku hraniteljicu, koja je kod movarnog plavca pluna siritara
Gentiana pneumonanthe (por. Gentianaceae). Postoje i neke razlike u ponaanju vrsta u
mravinjaku, ali je veliki dio ekologije i dalje nepoznat iako se u Europi intenzivno na
tome. Vrsta ima jednu generaciju godinje, koja se pojavljuje od lipnja do srpnja.
74
8. EKOLOKI ZNAAJNA PODRUJA PARKA "MRENICA"
U Hrvatskoj je Ekoloka mrea propisana Zakonom o zatiti prirode, a proglaena

Uredbom o proglaenju ekoloke mree (N.N. 109/07), te predstavlja sustav meusobno
povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja vanih za ugroene vrste i
stanita, koja uravnoteenom biogeografskom rasporeenou znaajno pridonose
ouvanju prirodne ravnotee i bioloke raznolikosti. Uredbom o proglaenju ekoloke
mree (N.N. 109/07) propisane su i smjernice za mjere zatite ija provedba osigurava
postizanje i odravanje povoljnog stanja ciljeva ouvanja svakog podruja ekoloke
mree. Smjernice za mjere zatite navedene su u daljnjem tekstu, a opisi pojedinih
podruja Ekoloke mree nalaze se u prilogu ove strune podloge. Funkcionalnost
ekoloke mree osigurana je zastupljenou njezinih sastavnica. Podruja ekoloke
mree sukladno EU ekolokoj mrei NATURA 2000 podijeljena su na podruja vana za
divlje svojte i stanine tipove (potencijalna "SAC" podruja Special Areas of
Conservation) te meunarodno vana podruja za ptice (potencijalna "SPA" podruja
Special Protection Areas). Unutar ekoloke mree njezini dijelovi povezuju se
prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekoloki koridor je ekoloka sastavnica ili niz takvih
sastavnica koje omoguuju kretanje populacijama ivih organizama od jednog lokaliteta
do drugog. Podruja vana za divlje svojte i stanine tipove koja su uz ifru podruja
oznaena s #, kao i sva meunarodno vana podruja za ptice, predstavljaju potencijalna
podruja NATURA 2000.
Sukladno mehanizmu EU Direktive o stanitima, Zakon o zatiti prirode propisuje da se
dijelovi ekoloke mree mogu tititi kao posebno zatiena podruja ili provedbom
planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku
mreu svakog ugroavajueg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se moe odobriti samo
u sluajevima prevladavajueg javnog interesa i uz Zakonom utvrene kompenzacijske
uvjete. Vaan mehanizam je i mogunost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlatenicima
prava na podrujima ekoloke mree, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje
doprinose ouvanju bioloke raznolikosti.
Ekoloka mrea na podruju i u neposrednoj blizini predvienog parka "Mrenica"
obuhvaa slijedea podruja vana za divlje svojte i stanine tipove (vidi kartu u
Dodatku 3.):
Mrenica-Tounjica
Jazbina jama
Ogulinsko-plaansko podruje
pilja kod Tria
Mandelaja
pilja u Mekoti
Ambarac ponor
Rudnica pilja IV
Tounjica pilja
Zala pilja
Ledenika pilja
Slika 48. pilja Tounjica
75
ifra i naziv podruja: # HR2000593 Mrenica-Tounjica

Ciljevi ouvanja: Ugroene divlje svojte i ugroeni i rijetki stanini tipovi
Divlje svojte
Hrvatsko ime
Znanstveno ime
Potona mrena
Pe
Potoni rak
Puzavi celer
Barbus balcanicus
Cottus gobio
Austropotamobius torrentium
Apium repens
Stanini tipovi
NKS ifra
NATURA ifra
A.3.5.
Stanini tip
Sedotvorne rijene zajednice
Smjernice za mjere zatite: 5; 10; 102; 105; 106; 107; 140; Ostalo: sauvati reofilna
stanita i podruja s brim tokom
ifra i naziv podruja: # HR2000057 Jazbina jama

Divlje svojte
endemine svojte
Stanini tipovi
NKS ifra
H.1.
NATURA ifra
8310
Stanini tip
Krake pilje i jame
Smjernice za mjere zatite: 6000
76
___________________________________________________________________________________
ifra i naziv podruja: # HR2000592 Ogulinsko-plaansko podruje
Divlje svojte
Hrvatsko ime
Znanstveno ime
Dugonogi imi
ovjeja ribica
Potoni rak
Tounjska piljska spuva
piljski cjeva
Kordunska piljska vodenbabura
Babieva piljska kozica
Zagonetni piljski vodenpolip
Ostala endemina i ugroena
podzemna fauna
Myotis capaccinii
Proteus anguinus
Austropotamobius torrentium
Marifugia cavatica
Monolistra caeca meridionalis
Troglocaris anophthalmus intermedia
Velkovrhia enigmatica
Stanini tipovi
NKS ifra
C.1.1.1.
H.1.
NATURA ifra
7230
8310
Stanini tip
Vodena stanita
Bazofilni cretovi (niski cretovi)
Krake pilje i jame
Smjernice za mjere zatite: 30; 100-104; 107; 109; 115; 119; 6000
ifra i naziv podruja: HR2000151 pilja kod Tria

Divlje svojte
endemine svojte
Stanini tipovi
NKS ifra
H.1.
NATURA ifra
8310
Stanini tip
Krake pilje i jame
77
ifra i naziv podruja: HR2001130 Mandelaja

Divlje svojte
Hrvatsko ime
Znanstveno ime

piljski cjeva
Marifugia cavatica
Stanini tipovi
NKS ifra
H.1.
NATURA ifra
8310
Stanini tip
Krake pilje i jame
ifra i naziv podruja: HR2000168 pilja u Mekoti

Divlje svojte
endemine svojte
Stanini tipovi
NKS ifra
H.1.
NATURA ifra
8310
Stanini tip
Krake pilje i jame
ifra i naziv podruja: HR2000001 Ambarac ponor

Ciljevi ouvanja: Ugroene divlje svojte
Divlje svojte
endemine svojte
78
ifra i naziv podruja: # HR2000115 Rudnica pilja IV

Divlje svojte
endemine svojte
Stanini tipovi
NKS ifra
H.1.
NATURA ifra
8310
Stanini tip
Krake pilje i jame
ifra i naziv podruja: # HR2000173 Tounjica pilja

Divlje svojte
Hrvatsko ime
Znanstveno ime

piljski cjeva
Endemine svojte
Marifugia cavatica
Stanini tipovi
NKS ifra
H.1.
NATURA ifra
8310
Stanini tip
Krake pilje i jame
79
ifra i naziv podruja: # HR2000202 Zala pilja

Divlje svojte
endemine svojte
Stanini tipovi
NKS ifra
H.1.
NATURA ifra
8310
Stanini tip
Krake pilje i jame
ifra i naziv podruja: # HR2000072 Ledenika pilja

Divlje svojte
endemine svojte
Stanini tipovi
NKS ifra
H.1.
NATURA ifra
8310
Stanini tip
Krake pilje i jame
80
Smjernice za mjere zatite podruja Ekoloke mree RH propisane Uredbom o

proglaenju ekoloke mree (N.N. 109/07)
broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
1000
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
Smjernice za mjere zatite za podruja ekoloke mree

Osigurati poticaje aranskim ribnjacima za ouvanje ornitoloke vrijednosti
U pravilu zadrati razinu vode potrebnu za bioloki minimum i ouvati stanite
Provoditi mjere ouvanja bioloke raznolikosti u umama (P)
Paljivo provoditi melioraciju
Paljivo provoditi regulaciju vodotoka
Revitalizirati vlana stanita uz rijeke
Regulirati lov i sprjeavati krivolov
Ograniiti irenje podruja pod intenzivnim poljodjelstvom
Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stoarstvo
Osigurati proiavanje otpadnih voda
Paljivo provoditi turistiko rekreativne aktivnosti
Restaurirati vlane travnjake
Prilagoditi rad HE zbog ubalaavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja
Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste
Odravati panjake
Ouvati seoske mozaine krajobraze
Mogue je provoditi umske zahvate ukljuujui i sanitarnu sjeu uz posebno doputenje Ministarstva
zaduenog za zatitu prirode
Sprjeavati zaratavanje travnjaka
Osigurati poticaje za naine konje koji ne ugroavaju kosce (Crex crex)
Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde znaajne vrste
Zatititi podruje temeljem Zakona o zatiti prirode
Kontrolirati ili ograniiti gradnju objekata i luica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama
Sprjeavati nasipavanje i betonizaciju obala
Osigurati poticaje solanama za ouvanje ornitoloke vrijednosti
Ograniiti sidrenje
Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljita
Paljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana)
Prilagoditi ribolov i sprjeavati prelov ribe
Odrediti kapacitet posjeivanja podruja
Osigurati poticaje za ouvanje bioloke raznolikosti (POP)
Regulirati akvakulturu
Regulirati ribolov povlanim ribolovnim alatima
Zatititi podruje u kategoriji posebnog rezervata
Smjernice za mjere zatite u svrhu ouvanja staninih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama
staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje
staninih tipova
A. Povrinske kopnene vode i movarna stanita
Ouvati vodena i movarna stanita u to prirodnijem stanju, a prema potrebi izvriti revitalizaciju
Osigurati povoljnu koliinu vode u vodenim i movarnim stanitima koja je nuna za opstanak stanita i
njihovih znaajnih biolokih vrsta
Ouvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljati, ukoliko su nepovoljna za opstanak
stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta
Odravati povoljni reim voda za ouvanje movarnih stanita
Ouvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu movarnih stanita
Ouvati raznolikost stanita na vodotocima (neutvrene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu
dinamiku voda (meandriranje, prenoenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje
rukavaca i dr)
Ouvati povezanost vodnoga toka
Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane
organizme
Sprjeavati zaratavanje preostalih malih movarnih stanita u priobalju
Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog reima vodenih i movarnih stanita ukoliko to nije
neophodno za zatitu ivota ljudi i naselja
U zatiti od tetnog djelovanja voda dati prednost koritenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za
zadravanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju
Vaenje ljunka provoditi na povienim terasama ili u neaktivnom poplavnom podruju a izbjegavati
vaenje ljunka u aktivnim rijenim koritima i poplavnim ravnicama
Ne iskoritavati sedimente iz rijenih sprudova
81
2000
113
114
3000
115
116
117
118
119
120
4000
121
122
123
124
125
126
127
128
129
5000
130
131
132
133
134
135
136
6000
137
138
139
140
141
142
143
B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene povrine

Ouvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, ukljuujui eroziju
organizme
C-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i ikare
Gospodariti travnjacima putem ispae i reimom konje, prilagoenim staninom tipu, uz prihvatljivo
koritenje sredstava za zatitu bilja i mineralnih gnojiva
organizme
Ouvati povoljni omjer izmeu travnjaka i ikare, ukljuujui i sprjeavanje procesa sukcesije (sprjeavanje
zaratavanja travnjaka i cretova i dr.)
Ouvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlanih travnjaka
Ouvati povoljni vodni reim, ukljuujui visoku razinu podzemne vode na podrujima cretova, vlanih
travnjaka i zajednica visokih zeleni
Poticati oivljavanje ekstenzivnog stoarstva u brdskim, planinskim, otonim i primorskim travnjakim
podrujima
E. ume
Gospodarenje umama provoditi sukladno naelima certifikacije uma
Prilikom dovrnoga sijeka veih umskih povrina, gdje god je to mogue i prikladno, ostavljati manje
neposjeene povrine
U gospodarenju umama ouvati u najveoj mjeri umske istine (livade, panjaci i dr.) i umske rubove
U gospodarenju umama osigurati produljenje sjeive zrelosti zaviajnih vrsta drvea s obzirom na
fizioloki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje umske zajednice
U gospodarenju umama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zatitu bilja i biolokih kontrolnih
sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme
organizme
U svim umama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojeih i oborenih) stabala, osobito stabala
s dupljama
U gospodarenju umama osigurati prikladnu brigu za ouvanje ugroenih i rijetkih divljih svojti te
sustavno praenje njihova stanja (monitoring)
Poumljavanje, gdje to doputaju uvjeti stanita, obavljati autohtonim vrstama drvea u sastavu koji
odraava prirodni sastav, koristei prirodi bliske metode; poumljavanje neumskih povrina obavljati
samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugroavaju ugroeni i rijetki neumski stanini tipovi
F.-G. More i morska obala
Ouvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljati tamo gdje su pogorana
Osigurati proiavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more
Ouvati povoljnu grau i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih podruja i rijenih ua
organizme
Provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprjeavanja irenja
invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda
Sanirati oteene djelove morske obale gdje god je to mogue
Ne iskoritavati sedimente iz sprudova u priobalju
H. Podzemlje
organizme
Ouvati sigovine, ivi svijet speleolokih objekata, fosilne, arheoloke i druge nalaze
Ne mijenjati stanine uvjete u speleolokim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini
Sanirati izvore oneienja koji ugroavaju nadzemne i podzemne krke vode
Sanirati odlagalita otpada na slivnim podrujima speleolokih objekata
Ouvati povoljne uvjete (tama, vlanost, prozranost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u
speleolokim objektima
Ouvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, koliinu vode i vodni reim ili ih poboljati ako su nepovoljni
Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati znaajan utjecaj na ciljeve ouvanja i
cjelovitost podruja ekoloke mree podlijeu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekoloku
mreu, sukladno lanku 36. Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) i lanku 3.
Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (N.N.
118/09).
82
9. KULTURNO-POVIJESNE VRIJEDNOSTI MRENIKOG KRAJA
Identitet nekoga kraja socijalna je konstrukcija utemeljena na razliitim sadrajima ,

obiljejima i idejama u nekom prostoru i vremenu ( D. Rihtman-Augutin). Identitet
mrenikog kraja ne temelji se samo na prirodnoj izvrsnosti. Njegova povijesna
vrijednost kao sastavnica njegova identiteta kandidira ga i za park prirode i za kulturno
dobra. Cilj je ovoga rada na prvom mjestu podsjetiti koliko je simbolikih, povijesnih,
perceptivnih i asocijativnih vrijednosti zgusnuto na mreniki prostor. Mreniki je
krajolik rezultat viestoljetnog sukoba dviju velikih civilizacija koje su u potpunosti
izmijenile njegovu prvotnu etniku i topografsku sliku i oblikovale njegovu naseljenost i
organizaciju prostora. U ovom je radu promatrano neto ire podruje nego u radu o
stanovnitvu naselja mrenikog kraja. To stoga to povijesni kvalitet obuhvaa iri
raster utjecajnih mjesta koja su svojom povjesnom radijacojom utjecala na kulturoloko
oblikovanje promatranog prostora, dok demografski kvantiteti i naseljska statistika
omoguuju reduciraniji i preciznije omeen istrraivaki prostor.
Budui je osnovni predmet promatranja pratiti tok Mrenice, prikaz kulturno-povijesnih
datosti izabranog podruja nametnuo je izbor manjeg broja pojava od njihovog ukupnog
broja na teritoriju opina kroz koje Mrenica protjee ili na teritoriju povrinske
razvodnice porijeja Mrenice.
Dijelovi Mrenice zatieni su kao spomenik kulture ( Popis kulturnih dobara u:,
Prostorni plan Karlovake upanije : 2001.). U naselju Belavii rijeka Mrenica je ispod
starog mlina zatiena kao hidrolokalitet (antiki nalazi keramikih ploica). Rijeka i
obala Mrenice u naselju Sveti Petar Mreniki zatieni su kao hidrolokalitet (ostaci
antikog naselja; kraj oko dotinog naselja bio je naseljen jo za vrijeme Rimljana) . Kod
Zveaja je dio rijeke Mrenice ispod starog mosta zatien kao hidrolokalitet
(srednjovjekovni nalazi keramikih ploica). U Dobreniima je mlin na rijeci Mrenici u
programu zatite nepokretnih spomenika kulture.
Rijeka Mrenica bila je vana prepreka turskim prodiranjima u pravcu Metlike i
Kranjske. Prelazili su ju gdje su bili pogodni prijelazi. Tamo su obino dizana uporita za
odbranu: Tounj, Tovunj ili Tounjska Pe; Klju, na mjestu gdje Tounjica ulazi u
Mrenicu; Janja, vana straarnica kod Generalskog Stola, tadanjeg Lipovca ; Zveaj;
Hojsi grad ili katel u dolini Mlake, koji se jo prema prirodnoj prepreci u rijeci zvao i
Greda; potom najstarije naselje u kraju, Sveti Petar prozvan po upnoj crkvi iz drevnih
vremena; i utvreni i naseljeni Otok u rijeci Mrenici , koji je danas dio Duge Rese.
Na Mrenici se dogodio vei broj bojeva s Turcima, zabiljeenih kako slijedi:
5.10. 1528. godine Hrvati i Kranjci doekali su Turke ispod grada Belaja na
Mrenici. Hrvate je predvodio ban Ivan Karlovi, a uz njega su bili Vuk i Krsto
Frankopan, knezovi brinjski. Turke je predvodio bosanski paa. Nakon dvosatnog
boja Turci su potueni ; zapisano je 7 000 mrtvih.
22.7.1540.godine 10 000 turskih konjanika i 5 000 pod Murat begom poharalo je
Mekuje, Reicu, varu, Dubovac.
1543. godine Petar Keglevi, Juraj Frankopan Slunjski i Nikola Frankopan Traki
na Mrenici su razbili Turke, koji su se vraali iz Kranjske i Metlike.
83
Godine 1557. Turci su opustoili Hojsi-grad.

1558. godine ljuti zmaj Malko beg opustoio je predjele izmeu Mrenice i
Korane.
1567. godine Turci su osvojili katel Mlaku .
22.rujna 1575. Turci su pod Ferhad paom, neakom Mehmed pae Sokolovia,
poharali kraj izmeu Dobre i Kupe i u borbi kod Budakog ubili generala
Herberta Auersperga.
1.12.1576. Kapii paa sa 1500 konjanika razorio je Belaj.
13.8. 1578. general Georg Kafenhiler kree s vojskom iz Metlike i kod katela
Herendi kod dananjeg Svetog Petra na Mrenici sjedinjuje se s vojskom bana
Krste Frankopana . Vojska od 9 600 konjanika i pjeaka, s 18 topova i mnotvom
prateih radnika stie 21.7.1578. u Slunj, a potom osvaja Cazin i Ostroac na Uni.
Potom se vojska uglavnom razilazi. No, na ostatke navaljuje Ferhad paa s
vojskom od 24 000 ljudi, te preotima sve osvojeno. Turci gospodare podrujem
od donje Kupe do Une . Turski konjanici prelaze Kupu, razaraju Goricu, zvanu i
Budaki. 1577. godine krajiki general Ivan Auersperg tuio se nadvojvodi Karlu
da se olako Hrvatska preputa Turcima..
1584. godine ban Toma Erdoedy doekao je kod Moila pokraj Slunja zloglasnog
Ferhad pau s 10 000 vojske i potukao ga.
1596. godine krani su se povukli na Kupu i na lijevu obalu Mrenice. to je bilo
gradova i naselja izmeu Une i tih rijeka, sve je bilo razoreno i opustjelo.
17.12.1598. godine u blizini Zveaja, kod mjesta koje se zove Slanovac, ete pod
generalom Jurjem Lenkoviem uhvaene su u tursku zasjedu i stjerane u
Mrenicu. O tome pie Pavao Ritter Vitezovi : Turci karlovake Nimce izvabie
na busiju, natirae u Mrinicu, gdi vnogi potonue . Spasio se samo Lenkovi sa
40 drugova .
1.5.1602. nadvojvoda Ferdinand nareuje da 200 strijelaca nadzire i uva gazove
na Mrenici.
1606. godine sklopljeno je primirje, a nova granica ide Koranom od Barilovia do
Slunja. Obrana se oslanjala na gradove Turanj-Kriani, Barilovi-grad na Korani,
Ogulin, Tounj, Slunj i Otoac.
1607., 1615., 1635. i 1637. godine turski odredi uznemiruju Turanj i Karlovac.
1685. godine general Herbertstein trai da se Dubrave prikljue Slunjskoj
regimenti, jer e inae linija od tri njemake milje na Mrenici ostati prazna i bez
strae. 1768. godine krajevi uz Mrenicu od Mlake do Dubrava bili su pripojeni
Slunjskoj regimenti i time uli u podruje Korduna .
84
9.1. Podruja, naselja, stari gradovi i utvrde od izvora prema utoku Mrenice
9.1.1. Kordun
SLUNJ
Grad Slunj je sredite Korduna, a sagraen je na brdu uz Slunjicu ( Slunicu ) i to na
mjestu gdje ova s dvadesetak rastoka s mlinovima utjee u Koranu . Povjesniar ii
spominje da je ovdje vjerojatno boravio znameniti rimski voa Germanik, kada je
pokoravao Japode. Naeno je dosta rimskog novca, no za neko rimsko naselje se ne zna.
Kukuljevi-Sakcinski Slunju daje prvenstvo meu starim tvrdim gradovima. Mareti je
smatrao da ga je sagradio kralj Zvonimir. Izgleda da su grad Slunj podigli Frankopani.
1193. godine dobili su upu Modru. Slunj je bio na granici gorike, drenike i
modruke upe. 1390. Ivan Frankopan na neko vrijeme daje Slunj u zalog za 4000
dukata Pavlu Zrinjskom, no po sporazumu od 1439. Frankopani ga zadravaju. Kod
diobe frankopanskih dobara 1449. Slunj dobije Dujam Frankopan, osniva slunjske loze.
Od 1543. godine Frankopani Slunjski radije borave u Cetinu nego u Slunju, pa prelaze u
Trac, po kojemu e se prozvati Frankopani Traki. Slunj postaje vaan u tursko
vrijeme. Kukuljevi spominje dva Slunja, jedan Slunj Suhi kod sela Zbjega i drugi , novi
grad Slunj na Slunjici i Korani. 1540. godine novi Slunj se spominje prvi puta kao dio
niza straarnica na putu za Biha. Tada u njemu boravi 50 konjanika i 20 pjeaka. Mogao
se braniti sa svih strana. Imao je oblik nepravilnog esterokuta opasanog zidovima s
etiri polukule ( Beki ratni arhiv : Martin Stier : 1660.; Valvasor : 1699. ; Weigel ; Weiss ;
Schernding ). 1560. godine Ivan Lenkovi kod Slunja razbija odred od 700 Turaka. Prvi
put navale Turci na frankopanski Slunj 1561. godine. Slunj se tada smatra najtvrim
gradom od Bihaa do Kupe. 1572. Herbert Auersperg dodatno utvruje grad, a 1573.
brani ga Ivan Vojkovi i tu pogiba Kara-Mehmet aga. 1578. i 1582. Turci nakratko
provaljuju u Slunj , spaljuju ga, povlae se i odvode sa sobom velik plijen. U Slunju je
postojao i utvreni franjevaki samostan, koji je 1578. godine postradao prigodom
turske provale. Njegova crkva, posveena Sv. Trojstvu, stajala je na mjestu kasnije upne
crkve. 1584. godine kod Moila blizu Slunja ban Toma Erdoedi i karlovaki general Turn
porazili su vojsku Ferhad pae, koja se s velikim plijenom vraala iz Kranjske. Poginulo
je oko 2 000 Turaka, zaplijenjeno 10 turskih barjaka, osloboeno 600 suanja. Od tada
traju bojevi za Slunj gotovo neprekidno : 1582., 1585., 1602., 1622., 1632., 1635., 1636.,
1649., 1664., 1716. Maarski povjesniar Istvanfi Franju Frankopana naziva maem i
titom Hrvatske , a sultan Sulejman naruuje njegovo ubojstvo. Poslije pada Bihaa
Slunj je najistureniji grad Karlovake krajine, klju Hrvatske.
1528. godine Turci osvajaju tvrdi grad Kremen, udaljen nekoliko kilometara od Slunja.
Od tada iza starog grada Slunja prolazi granica s Turskom, te kraj ostaje nenastanjen do
1822. U Karlovac se moe samo u jakoj pratnji. 1622. Turci napadaju Slunj iz pozadine
od Tria i spaljuju most. 1636. Turci napadaju od Skrada. Karlovaki generali 1642. ne
uspijevaju ni provijant dostaviti u Slunj. Slunj je esto odvojen od Karlovca. Tada Slunj
pod Petrom Zrinskim, umberakim kapetanom, ima posadu od 100 hrvatskih haramija
i 12 njemakih vojnika. 1671. godine drava prisvaja Slunj koji je od 1746. do 1775.
stoer slunjske regimente i postaje centar Korduna. Slunjska regimenta imala 12
kumpanija ( Laevac, Valiselo, Krstinja, Vojni, Blagaj, Budaki, Poloj, Barilovi,
Vukmani, vara, Otrc, umberak ).
85
Slunj je neosvojen doekao mir 1699. godine. Kada je 1791. granica pomaknuta prema
Bosni u grad dolazi mir. 1769. godine u Slunju je otvorena kola za 50 uenika. Od 1788.
do 1790. u Slunju boravi barun de Vins, zapovijedajui general u Hrvatskoj. 1822. vatra
je unitila grad. Slunjska regimenta imala je 1836. godine 317 naselja sa 4666 domova i
51 647 stanovnika, a sam Slunj, prema Frasu Franzu Juliusu 39 kua i 182 stanovnika.
Ostaci starog grada Frankopana stoje na brdu iznad Slunjice.
RASTOKE
Kod Slunja Korana prima Slunjicu, malenu rijeku, koja svojim uem ini slapove
Rastoka . Slunjica je nastavak Jesenice koja ponire kod Potpolja u Likoj Jesenici i nakon
14 km podzemnog toka prolazei ispod sela Moila izbija u Slunici i kod Slunja se
ulijeva u Koranu. Pri uu pada s visine u Koranu, dijeli se na velike rukavce i ini 20-tak
slapova, uslijed ega mjesto dobija epitet Male Plitvice. Francuz Hacquet, putnik
Kordunom iz 18. st., navodi da se slapova Slunjice nije mogao nagledati. Franz Julius
Fras u 19. st. spominje kako je Slunjica bogata pastrvama i da je uz nju rasijano oko 50
mlinova. Preko Slunjice u Rastokama prvi zidani most podignut je 1825. godine.
Rastoke su spomenik kulture. Nekada su bile vodeniarsko mlinarsko sredite. Izmeu
dva svjetska rata u pogonu su bila dvadeset i dva mlina. Mlinove su gradili domai
samouki majstori. Umjesto velikih pogonskih kola imali su malena, vodoravno
postavljena kola s dvanaest lica do kojih je mlaz vode dolazio strmo poloenim,
otvorenim drvenim kanalom. Snanim udarom u lice voda je okretala kolo i uspravno
vreteno te s njim spojen mlinski kamen. Takvi su se mlinovi mogli postavljati na
mjestima s visokim padom vode. Jedan je mlinski kamen bio za crno mljevenje (kukuruz,
ra, jeam, proso, zob, penica bez prosijavanja) i od njega se mijesio svakodnevni crni
kruh. Drugi je mlinski kamen bio za bijelo mljevenje penice i od njega se mijesio
blagdanski kruh. Prvi elektrini mlinovi nakon Drugog svjetskog rata pedesetih godina
doveli su do postepenog gaenja vodeniarskog mlinarstva. Rastoke su bile od 1969.
godine upisane u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za
zatitu spomenika kulture kao jedinstvena cjelina povjesne, etnografske i graditeljske
kulturne batine. U ratu 1991.-1995. Rastoke su unitene, zgrade i mlinovi spaljeni, kue
opljakane.Kue su obnavljane prema postojeoj dokumentaciji i oivjelo je mlinarstvo.
STARI GRAD KREMEN
Kremen je bio nekoliko kilometara istono od Slunja, na mjestu gdje je gaz preko Korane.
Kralj Sigismund 1425. godine dao je posjed Domai Mikiu od plemena Ladihovia ili
Vladihovia. Njegova udovica Ilka iz Drenika proda 1442. godine za 1000 forinti grad
Stjepanu Frankopanu. 1445.godine u posjed grada uveden je Marko od ave,a kasnije ga
dre Herendii iz Buima. Potom prelazi u posjed Frankopana Slunjskih. Herendii ga
1573. pokuavaju nasilno zauzeti. Grad je 1563. godine - iako najvaniji uvar prijelaza
na Korani - bio bez ikakve strae. Krajinika straa rasporeuje se u njega tek 1577.
godine. Turci ga zauzimaju 1582. godine. Tada su u gradu bila samo dva straara. Od
tada je Kremen turski i povremeno pust, povremeno naseljen. 1645. godine Turci su
utvrdili Kremen. Bio je glavna borbena toka protiv Slunja. Tlocrt prikazuje gradi u
obliku nepravilnog trokuta u iji je iljak ugraena kula. 1699. godine osvojila ga je
krajika vojska, a Turci su ga spalili 1715.godine.
86
TRI TOUNJSKI i TOUNJICA, PRITOKA MRENICE

Cesta koja prolazi kroz Tri imala je veliku strateku vrijednost za opskrbu
kordunakih, posebno slunjskih posada u vrijeme Vojne krajine. Na uzvisini iznad ceste
nalaze se ostaci upne crkve sv. Mihovila Arkanela , koja je izgraena 1756. godine
zalaganjem Kazimira Muellera, vrhovnog zapovjednika strae, a razorena u Drugom
svjetskom ratu. U bliizini Tria nalazi se selo Mrenica u kojemu se u Mrenicu ulijeva
njena pritoka Tounjica.
STARI GRAD KLJU
Na sastavku Tounjice i Mrenice nalazio se stari tvrdi grad Klju. 1495. godine
Bernardin Frankopan zamijenio je utvrdu Stative na Dobri za Klju na Mrenici. Klju se
1563. spominje kao grad Stjepana Frankopana s dva kraljevska straara. Godine 1578.
Ivan Fernberg ga rauna u odbrambenu liniju Hrvatske. Grad 1579. godine ulazi u sastav
Vojne krajine. Do kraja 17. stoljea podruje preko Mrenice od Kljua raunalo se
turskim.
TOUNJ
Nalazi se u blizini Mrenice i spada u njeno porijeje. U starini su ga nazivali jo i
Thouni, Tovunj ili Tounjska Pe. Szabo ga naziva Tovunj. Do kraja 16. stoljea nazivali su
ga Pe, a kasnije samo Tovunj ili Tounj. Spominje se ranije od Ogulina i to kao zatita
prolaza preko Bosiljeva u Kranjsku. Bosiljevaki Frankopani imali su s tounjskim
zapovjednicima neprilika zbog naseljavanja Krajinika na frankopanska imanja. Godine
1481. spominje se da pripada Stjepanu Frankopanu, upa Modru. Tada se nazivao
Thouni, od Htone (Tonje), to znai duboka voda, jezerce. Pria se da su grad
osnovali 1480. Fumii, Juranii i Rebrovii, koji su ranije stanovali u dozidanoj peini.
1558. godine nalo ga je vojno povjerenstvo praznog, pa ga je krajika vojska 1577.
godine zaposjela, te se nije vie nikada vratio u ruke Frankopana. Godine 1577.
spominje se da ima 27 haramija strae. Haramije ili Weissroeckel ( haljine od bijele
ohe ) bili su hrvatski strijelci, spadali su u pjeadijsku regularnu vojsku , bili su oruani
dugom pukom i maem i brzo pomini. 1584. godine tim su krajem, kada su se smrzle
rijeke, prolazili Turci prema Kranjskoj. To je utjecalo na pojaanje strae na 60 haramija
. 1609. godine Tounj se spominje kao tabor (castrum). 1639. godine opisao ga je inenjer
Pieroni. Pieronievi i Stierovi tlocrti pokazuju gradi obzidan zidom u etverokut s jakom
brani-kulom na jednom uglu. Unutar zidova postojale su drvene kuice
stanovnika.Valvasor je nacrtao dobru sliku Tounja u svojemu Ehre des Herzogtums
Krain . Tada je tounjski kapetan bio Petar Erdedi . 1673.-1689. 1715. godine zbog gladi
iz Tounja iseljava oko 200 dua. Poslije 1746. Tounj je stan 11. kumpanije Ogulinske
regimente. Na Tounjici, koja izvire pod gradom, podignut je 1775. godine, tijekom
gradnje jozefinske ceste, kameni most ukraen kipovima visine 13 m i irine 8 m, a
iznad njega 1836. drugi most, tako da je na dva kata. U Tounju je na mjestu crkve iz
1700. godine izgraena 1897. godine nova upna crkva za koju je projekt izradio
Hermann Bolle, graditelj zagrebake katedrale, pa vanjski izgled crkve ima slinosti s
katedralnom crkvom u Zagrebu .
87
9.1.2. Karlovako pokuplje
MATEKO SELO
U blizini Generalskog Stola, s druge strane Mrenice, nalazi se , preko puta Perjasice,
Mateko selo. U njegovom sreditu nalazi se crkva sv. Jurja, vjerojatno najstarija
sauvana katolika crkva kraja iz 13. stoljea, s kasnijim mnogim dogradnjama i
pregradnjama. Dijelovi rimskih sarkofaga i poklopaca iz 4. stoljea bili su graevni
materijal crkve. Temelji crkvene lae, najstariji dijelovi crkve, poivaju na poklopcima
sarkofaga, a u njenim uglovima ugraeni su sanduci sarkofaga sve do krovita.
Pronaen je i vei broj ulomaka sarkofaga i u uglovima temelja apside i u ogradi cinkture
crkve. Svi poklopci predstavljaju gotove proizvode, odakle proizlazi da nije rije o
nedovrenim sarkofazima iz kamenoloma, ve o sarkofazima u sepulkralnoj uporabi. S
kojeg su poloaja doneseni nije poznatom ( Od sarkofaga do crkve, 1999./2000.). Crkva
Sv. Juraja jedina je preivjela turska osvajanja. Pria kae da ju je potedio imenjak u
slubi turskog pae. U blizini Matekog sela nalazi se neistraena antika nekropola
Markova pilja. U Prostornom planu ( Plan 3., 3.5.2.- 2001.) stoji da ju, kao jedinstven
spomenik batine, treba to prije istraiti.
GENERALSKI STOL ( LIPOVAC )
Na mjestu dananjeg Generalskog Stola u starini je bilo imanje i grad Lipovac, koje je
dralo pleme Budaki, a iz kojega su potekli Orii. Lokaciju imanja dokazuje matica
krtenih iz 1696. godine. Franjo Raki Lipovac locira na brdu Janja na mjestu upne
crkve. Srednjovjekovna crkva stradala je za turskih provala, a iznova je graena 1696.
godine.
Na zemljitu imanja Lipovac izgraen je Generalski Stol . Nalazi se na najuem dijelu
dravnog prostora iz Panonske u Gorsku Hrvatsku. Podrijetlo imena Generalski Stol nije
jasno. Naziv je iz vremena reformirane Krajine, ako nije iz 16. stoljea kada je Vuk Krsto
Frankopan ( 1588.-1652.) kao karlovaki general u Stolu imao sjedite (Stol).
STARI GRADOVI ZVEAJ NA MRENICI I LIPA NA DOBRI

Zveaj je danas prigradsko naselje grada Duge Rese. Tragovi starog grada nalaze se
strmo iznad obale, blizu eljeznike stanice.Izgleda da mu ime dolazi od zveiti,
odzvanjati, jako se uti, jer tu je Mrenica uska i najdublja. Izgled starog grada
predouje Pijeronijev tlocrt iz 1639. etverokut ima na uglovima okrugle kule, a u
sredini je okrugla glavna kula. Drvenim stepenicama penjalo se do drvenog ardaka
izvan zidina, a iz njegovog prvog kata ulazilo se u grad. Njegova imanja bila su se s obje
strane rijeke. tovie, crkva sv. Jurja iz 1334. godine u selu Graberju preko puta Zveaja ,
na Mrenici je imala popovsku luku. No, dolaskom Turaka: Priedjeli preko Mrenice
prama Korani stajali su gotovo sasvim pusti, i po njima plienjahu martolozi i turski
konjanici (zapis iz 1646.). Turci su grad prvi puta poharali 1558. godine. 17. 12. 1598.
godine pod Zveajem je teko poraena i podavljena karlovaka vojska pod generalom
Jurjem Lenkoviem.
88
Zaviajna vlastela u Zveaju bili su Graberski, Babinogorci, Tolii i Zubci. Grad su

Graberski drali do 1460. kada ga je kralj Matija dodjeljuje Ozaljskim Frankopanima.
Frankopani su drali grad od 1460. do 1670. U 18. stoljeu zveajsko imanje dopiralo je
preko Mrenice do Korane i Perjasice; tu su bile oranice, livade, vinogradi, sjenokoe. Do
pada Frankopana vojnu strau drali su iskljuivo frankopanski vojnici, nikada krajika
vojna straa. Poslije pada te obitelji general Ivan Herberstein poplijenio je Zveaj i
pripojio ga karlovakom generalatu. Zveaj, Dubovac i vara postali su tada kuhinjska
imanja karlovakih generala, koji su dobijali sav njihov dohodak. 1765. Zveaj je
potpao pod Slunjsku regimentu, a 1777. godine, tijekom gradnje Jozefinske ceste,
najveim je dijelom razoren, te se njegova graa koristila u izgradnji ceste.
U blizini Zveaja prema rijeci Dobri nalazio se stari grad Lipa. 1450. godine Lipu je
drao Ulrih Celjski, a 1459. godine manji dio je dobio Martin Frankopan, vei dio
Herendii sa imanjima do Mlake do Kremena. Lipa je bila na pravcu glavnog turskog
udara prema Kranjskoj. Herendii imaju problema i sa umberakim uskocima generala
Auersperga. Imanje 1685. dobija karlovaki podgeneral Matija Strasoldo, a kasnije
prelazi u sastav Slunjske regimente. Od 1741. do kraja 19. stoljea Lipu dre Lovinii, a
u 20. stoljeu ibeniki iz Bosiljeva.
SVETI PETAR MRENIKI I PODRUJE MLAKA

Naselje je od Duge Rese udaljeno oko 3 km. Izgleda da je na njegovom podruju bilo
rimsko naselje Romula Quadrata. Pored njega je prolazila rimska cesta iz Siska za Senj.
Lopai kae: Neki grad stajao je u samoj Mrenici, jer se zidine u njoj vide osobito ljeti,
kad je voda plitka. Iz Mrenice je izvaeno dosta kamenih kipova, vratnica i
prozorskih obloga, koje su se uzidavale u razne zgrade ili su upotrijebljene za cestovnu
grau; primjerice, reljef diaskobolosa i stela s tri poprsja uzidani su u upnu crkvu
Svetog Petra. Rimske novce iz carskog doba nalazili su pri kopanju i oranju na oblinjim
zemljitima.
Na mjestima rimskih tragova zasnovana je stara crkvena upa Svetog Petra nazvana
Mrenica. Po njoj je dobio ime cijeli kraj, koji su inae zvali jo i Mlaka. Zacijelo stoga, jer
je rijeka od izdanaka Vinice kod Duge Rese do klisure pod Zveajem bila troma, zarasla
rogozom i povremeno je zbog poplava sliila jezeru. Na podruju Mlake rijeka Mrenica
se razlivala i inila otoke. Pojedini lokaliteti predjela Mlaka ili upe Mrenica zvali su se
Otok, Brdo, Greda, Sveti Petar, Duga Resa, i vezani su za est plemikih porodica s
dvorima. Njihovi dvorovi ili kateli nisu bili kameni utvreni zamkovi, ve su bili
izgraeni od balvana, pa je danas teko precizno odrediti njihovu lokaciju.
Dvor Ivkovia ( 1372.-1558.) bio je u Gredi . Godine 1567. katel su osvojili Turci, ali im
ga je oteo Despotovi, kome Frankopani preputaju imanje. Kasnije ga dobija Hojsi,
kapetan bana Nikole Zrinskog. Otada se Greda naziva Hojsi-katel ( Hoisitsch Castel).
Grad biva najpoznatiji dvor na podruju Mlake. Nalazio se na lijevoj obali Mrenice koji
kilometar uzvodn od od Svetog Petra. Neto nie i blie Svetom Petru bio je jo jedan
Hojsiev katel (Neuhoisitsch Castel). Matini i udaljeniji od Svetog Petra spalili su Turci.
Spominjao se u znamenitom Kuripeievom putopisu iz 1530. godine. 1577. austrijski
stalei nalau da se Hojsi katel snabdijeva iz Slunja ( tada jo nema Karlovca ). Te se
89
godine spominje kao katel na mostu. Godine 1613. Hojsi-katel spominje se kao
Graenitzhaus, a 1637. je pust. Jo 1642. godine na to podruje nasru Turci.
Druga obitelj bili su Tatarii (1350.-1550.). Lopai za njih kae da su imali dvor u Dugoj
Resi, a piu se kao plemeniti od Mlake s dvorom u Crkvenom Selu. Trea plemenita
obitelj su Herendii. Na otoku usred Mrenice imali su ve 1558. svoj katel od drveta i
pletera, s mostovima na obje obale. Otuda i naziv Otok i Herendi-katel. Lopai misli da
je taj vlastelinski dvor stajao negdje kod stadiona u Dugoj Resi. Herendii su se na
Mrenici odrali do kraja 17. stoljea. Trpjeli su nasilja i od Turaka i od krajike
karlovake vojske; na primjer, njihov dvor 1607. godine oplijenila je krajika vojska.
Imanja etvrtih, Dragaia od Otoka (1413.-1550.) bila su na podruju izmeu Mrenice i
Korane. tefkovii, peta vlastelinska obitelj, bila je sroena s Frankopanima.Imali su
dvor na desnoj obali Mrenice u Banini ( Bansko selo ) i pod Vinicom. esta su Zebii,
koji su ivjeli u Dugoj Resi. Njihovo imanje general Rabatta nastojao je pripojiti Krajini.
Pripojeno je 1768. Slunjskoj regimenti, a kapetan Zebi dobio je za imanje odtetu.
Ivan arciakon 1334. godine navodi da je na podruju Svetog Petra Mrenikog nekada
bio rimski grad, a sada je upa svetog Petra u Mlaki ili na Otoku. Da li kasniji naziv Insel
u Dugoj Resi ima veze s tom tradicijom ne vidi se. Turci su predjel Svetog Petra pustoili
jo 1557., 1567., 1578. upa mrienika ili upa na Mlaki nikada nije prestala postojati i
pored sve turske nevolje. Poto su Turci ubrzo unitili sve oblinje katolike upe , svi su
se katolici izmeu Dobre i Korane skupili u upu mrieniku . 1699. godine ona je brojila
35 sela s 398 kua. Po cijelom arciakonatu gorikom, pa i u upi na Mlaki dugo vremena
djelovali su popovi glagoljai koji su se sukobljavali sa pavlinima iz Kamenskog. Mrtvar
iz 1674. poinje glagoljaki; jo 1662. godine spominje se pop glagolja Nikola Sri, a
1679. pop glagolja Ivan Vrbani.
MRZLO POLJE
Mrzlo Polje spominje se u povijesnim dokumentima od sredine srednjeg vijeka. No,
toponim se odnosio na dananje Gornjo Mrzlo Polje, pripadno upi vara, dok dananje
Donje Mrzlo Polje pripada upi Sv. Petra na Mrenici. Danas se ono toliko rairilo da
spaja Dugu Resu s Karlovcem. Naziv Mrzlo Polje potjee od pojave, to se tu uz rijeku
Mrenicu neprestano ponavlja hladno strujanje, ljeti osobito ugodno.
DUGA RESA
Dananja Duga Resa je grad udaljen od Karlovca 11 km jugozapadno. Dugoreko
podruje presijeca rijeka Mrenica, a gotovo ga dodiruju rijeke Kupa i Dobra. Na cijelom
podruju, a posebno u Svetom Petru Mrenikom prisutni su ostaci iz rimskog razdoblja.
Zbog podizanja korita rijeke Mrenice ostaci antikog naselja sada se nalaze pod vodom.
Narodna predaja te je podvodne ostatke povezivala s vodenim vilama koje su, za razliku
od dobrih gorskih vila, otimale mladie i odvodile ih u vodene dvore: Nai stari dedi i
pradedi nisu znali ni o tom kamenju, kaj to je i za je to sluilo, pa su o tom izmiljali
svakojake divane i prie I malog Pericu su sad prisvojile vodene vile. Ali kako ljudsko
eljade nemore ivt u vodi onda su mu vodene vile napravle iu u vodi u kojoj je malji
90
Perca s njimi ivl.. Tote prii dolazi konac. Ta ia je zapravo pokrov rimskog sarkofaga
gliboko u vodi, u jezeru, na doljnjem vrutku. (Petar Bian, 1999.).
Duga Resa spominje se prvi puta 1380. godine. O podrijetlu imena postoji vie predaja:
prema resi u narodnoj nonji; prema kopnenoj biljci resa; prema biljci resina koja
raste u vodi; prema gostioniarki Rezi.
Do osnivanja Vojne krajine u selu su ivjeli kmetovi vlastele i upe Gorike. Selo nije
imalo osobit znaaj. No ve u srednjem vijeku spominju se putevi koji su ili ovim
krajem od Karlovca prema Senju. Putevi nisu imali obiljeje pravilno izgraenog puta,
ve su to najee bile staze koje su esto, a naroito zimi, mijenjale trasu. Roba se
prenosila konjima. Putovanje do Senja trajalo je, ovisno o vremenskim prilikama, od pet
do sedam dana.
Vanost Duge Rese prvi puta raste na prijelazu iz 17. u 18. stoljee, oivljavanjem
trgovine i zaputenog prometa, a osobito izgradnjom Jozefine, koja se kod Duge Rese
odvajala od Karolinske ceste. Trasa ceste utvrena je 27.10.1759. u Karlovcu, na
sastanku Krajikog zapovjednitva pod predsjedanjem generala Patazzia. Gradnja je
poela je od karlovake strane. Ve 1760. zavrena je prva dionica do Svetog Petra
Mrenikog, u duini 10 km. Daljnja izgradnja zapela je zbog pomanjkanja novaca, a
1779. godine zavrit e ju ininjerijski potpukovnik Vinko Struppi. Cesta je bila dugaka
113 km, obiljeena lijepim miljokazima i uz nju su bile postavljene sunane ure , od kojih
je jedna do danas sauvana u Mrenikim Poljicama ( kod kue Bari ). Pravac
Jozefinske ili Senjske ceste bio je Karlovac, vara, Tuli mlin, Gornje Mrzlo Polje, Duga
Resa (Varo), Sveti Petar na Mrenici, Mrenike Poljice, Belavii, Mreniki Vijenac,
Ponikva, Donji Zveaj (Prednji Zveaj), Novo Brdo, Zveaj-grad, Gornji Zveaj, Bukovska
Jama, Lipovac, Donji ZatezaliKapelaSenj. O odravanju se brinulo 220 cestara,
prosjeno po dvojica na svaki kilometar ceste. 1783. godine uz cestu su otvorene
potanske stanice u kojima su se izmjenjivali konji. Izgradnja ceste utjecala je na pojavu
i razvoj mlinarske djelatnosti uzdu Mrenice. 1873. godine Duga Resa ula je u sustav
naselja uz eljezniku prugu Karlovac-Rijeka.
Vanost Duge Rese drugi puta raste u 19. stoljeu, kada se u njoj zasniva pamuna
industrija. Utemeljitelji i vlasnici Pamune industrije bili su beki trgovci Josef
Jerusalem, Wilhelm Anninger i Siegmund Mendel. Oni su 1869. preimenovali tvrtku u
Dioniarsko drutvo domae tvornice predenja i tkanja pamuka Duga Resa. Pravi temelji
pamune industrije udaraju se kupnjom Banjavievog mlina na Mrenici: 1884.
mieseca kolovoza zapoelo je zidati tvornicu predionicu i tkaonicu pamuka. idov Josef
Jerusalem u drutvu sa svojimi kupio je malin od 12 teaja od fikala Ivana Banjavia te
ga je neto sruio, neto prenapravio i tako sada pre i tka pamuk u Dugoj Resi Jeftina
radna snaga, tradicija tkanja u domaoj radinosti, hidroenergetski potencijal rijeke,
visoka vlaga u zraku (oko 77,3 %) i dobre prometne veze pogoduju naglom razvoju
mjesta. Dotadanje selo brzo se formira u industrijski gradi s jezgrom oko
Banjavievog mlina i brzo prerasta u jak industrijski centar. Stari centar Duge Rese je
kulturni spomenik industrijskog grada. Dijelom ouvano radniko stambeno naselje
Kasar i radnika etvrt Inzl uz tvornike pogone, inovnika zgrada, zgrada bolnice,
djejih jaslica i vrtia, velike i male vile poslodavaca okruene parkovima, vodenice i
stara hidroelektrana na Mrenici primjer su ouvane cjeline graditeljskog naslijea
industrijskog grada iz 19. stoljea.
91
KARLOVAC, SJENIAK, DUBOVAC, VARA, BELAJ I PAVLINSKI KLOTAR KAMENSKO

Karlovac (Carolostadium, Carlstadt) poeo se graditi 1579. godine .Do njegove izgradnje
turske navale izdravao je uglavnom grad Sjeniak iz 12. stoljea i okolni gradovi
Dubovac, vara, Belaj, te pavlinski klotar u Kamenskom - svi raniji od Karlovca. To su
utjecajna mjesta, povjeu vezana uz kulturoloko oblikovanje promatranog prostora, pa
ih ukljuujemo u kulturno-povjesne vrijednosti mrenikog kraja.
STARI GRAD SJENIAK ( STENINJAK, STJENINJAK ) KOD RIJEICE UTINJA

Stari grad nalazio se u blizini dananjeg mjesta Donji Sjeniak i stajao na teko
pristupanoj glavici visine 321 m. U narodu je poznat kao Roknia gradina, po zaseoku
Rokniima. Postoji crte njegovih ruevina od E. Krambergera iz vremena Lopaia. Po
opisu Lopaia bio je veoma velik, a za njegova vremena jo su se razabirali ostaci tri
kule i zgrada za stanovanje, te tragovi utvrenoga ulaza. Bio je opasan zidom. Prvi pisani
spomen o gradu je iz 1299. godine, ali Tomai pie da je graen 1103. Najstariji
gospodari bili su mu Babonii; drali su ga sve do g. 1327. kada gube imanja oko Save i
Kupe. G. 1380. kralj Ludovik zalae imanje za 10 000 dukata Stjepanu Frankopanu. G.
1415. grad dobije Fridrik Celjski, zet frankopanski. Kada je rod Celjskih izumro 1456.,
Steninjak prelazi u vlasnitvo Martina Frankopana. Kasniji gospodari bili su Egervarski,
Kaniajevi i Nadadi. Neko su vrijeme grad u zakupu drali i Auerspergi, no grad je
nakon izgradnje Karlovca ve tijekom 17. stoljea opustio. Od 1699. godine bio je u
posjedu grofova Drakovia koji su ga, zajedno s jo nekim posjedima, odstupili 1781.1783. Vojnoj krajini i u zamjenu dobili imanja u Ugarskoj.
Polovicom 16. stoljea imanje grada Stjeninjaka bilo je najvee u Pokuplju i jedno od
najveih u Hrvatskoj. Protezalo se od Mrzlog Polja i vare kod Karlovca juno do
Krstinje, Petrove gore i rijeke Gline, zapadno do Korane i Mrenice, sjeverno preko Kupe
do Kupine, istono do rijeke Trepe. Pod gradom je bio trg i selo sa 150 domova i
sudom. Iz Stjeninjaka se itom snabdijevala Krajina. Na podruju imanja bilo je 12
katolikih crkvenih upa. U Sjeniaku su se od 1530.-1558. povremeno odravali i
hrvatski sabori.
Turci nikada nisu uspjeli osvojiti grad Sjeniak, ali su imanje uspjeli opustoiti , osobito
Murat-beg 1541., Malko-beg 1548., 1565. i 1574. i Kapidi-paa 1576.. G. 1580. doli su
Turci opet pod sam grad i popalili selo. 1579. Turci pod Ali-begom razbijeni su pod
gradom. U ta najtea vremena grad su u zakupu drali Auerspergi. Od godine 1589. grad
i imanje su pusti. Nadvojvoda Ferdinand 1595. htio je da se grad razori, ali nije dao
karlovaki general Juraj Lenkovi. Cijelo podruje dugo vremena ostaje niija zemlja.
Upravitelj imanja Petar Vojnovi 1613. imao je koristi jo samo od Reice.
STARI GRAD DUBOVAC

Bio je to, prema Lopaiu, malen srednjovjekovni grad izmeu Kupe, Mrenice i Dobre.
Od 1382. godine od kralja Ludovika zemlju oko Dubovca dobila su braa Zudari od
Olnoda iz Slavonije - jedan od njih bio je biskup jegarski, a uskoro su dobili i sam grad.
1433. Ivan Zudar navodi da je imanje dubovako jako postradalo od turskih napada. Ban
92
Matko Talovac daje ga 1438. Dragaiima od Otoka, no Zudari ga zalau Blagajskima, koji
na njemu gospoduju do 1422., kada ga u zalog preuzimaju knezovi Frankopani. Po
ugovoru izmeu Stjepana Frankopana i Nikole Zrinskog Sigetskog grad od 1544. dolazi u
ruke Zrinskih.
Na dubovakom zemljitu Zrinskih 1579. godine izgraen je i Karlovac. Kada je
izgraena karlovaka tvra, kralj je prekupio Dubovac od Jurja Zrinskog za 14 000
forinti, pa od tada Dubovcem upravljaju karlovaki generali. Oni u Dubovcu ljetuju i za to
plaaju 400 forinti godinje Korukoj i Kranjskoj uz obvezu da iste grad odravaju. Grad
je popravljan 1644. i 1670. gradnjom iz sruene zrinske vare. Za vrijeme krajike
uprave grad je imao posebnog zapovjednika. Scherndingov nacrt iz 1790. prua sliku
tadanjeg grada. Temeljni je oblik bio nepravilni etverokut, kojem je na jednom uglu
bila sagraena etverostrana brani-kula, a na druga tri ugla bile su polukrune kule.
Slika grada s kraja 18. stoljea pokazuje da je grad znatno blizu izgleda tadanjih
srednjoeuropskih dvorova. U Dubovcu su drani i zarobljenici. Poetkom 19. stoljea u
njemu je bila barutana, dok Laval grof
Nugent nije 1837. Sazidao novu
barutanu. Grad je nudio bosanskim
franjevcima, ali oni za koritenje nisu
dobili dozvolu. Lavalov sin skinuo je s
grada krov, obzidao ga krunitem,
napravio nevjernu i lanu obnovu.
Zakupstvo grada Karlovca 1896.
otkupilo je grad od Nugenta.
Slika 49. Stari grad Dubovac
STARI GRAD VARA

Od Zrinskog grada na vari, koji je knez Petar podigao oko g. 1660. nije se nita
sauvalo. Grad je bio stateki vaan. U sastavu imanja bili su i prvi mlinovi na Mrenici.
Najstariji gospodari grada i imanja bili su Babonii varaki (od 1313.). Od 1456. godine
grad i imanje bili su u vazalstvu Steninjaka, a od 1456. godine knezovi Frankopani su
gotovo sve prisvojili. Potom varom vladaju Nadadi, Drakovii, knez Petar Zrinski (
od 1660.), Delivuk (od 1681.) i Franjo Kuevi (od 1740.).
STARI GRAD BELAJ

Stari grad Belaj nalazio se na glavici Siak, na istoj uzvisini s Martinakom, samo neto
nie prema zapadu, na samo pet kilometara od kasnijeg Karlovca. Starog grada vie
nema. Kako je izgledao znamo iz nacrta grada koji je 1639. uinio Pieroni i iz Stierove
kopije iz 1660. Glavnu etverokutnu kulu opasivao je zid kroz koji se prolazilo kroz
ulaznu kulu. Nekada je Belaj izgleda spadao pod Sjeniak, gdje se ve od 1360. spominju
plemii Tomaii od plemena Mogorovia, pa im je i kralj Matija potvrdio imanja u
Belaju, Peniku, Bukovici, Gradni, Reici, sve do Korane . Kralj Vladislav dao im je Vrban
93
selo, Pavlekovo selo, Kraljevce, Kraljevu i Golu Goricu. Ispod Velemeria na Korani bio je
gaz, tzv. Dereninov brod. Blizu sela Tomaii kopao se crni mramor osobite vrste. Kada
je g. 1535. Gapar Tomai pobjegao u Tursku i poturio se, kralj Ferdinand poklonio je
grad Belaj Petru Kruiu, slavnom kapetanu obrane Klisa. Krui je poginuo 12.3.1537.
godine, na dan pada Klisa pod Turke.Turci su postojano napadali. Ispod njega, na
Logoritu, zbila se 5.10. 1528. velika bitka s Turcima. Turci su organizirali tri napada na
grad 1574. godine. Kapidi-paa napada ga 1.12. 1576. i sa sobom odvodi mnogo roblja.
27.11. 1581. Turci su potueni kod Belaja. Sve do 1639. sve oko Belaja bilo je
opustoeno. 1638. godine potpuno opustjeli grad dobija krajiki oficir Rudolf
Paradeiser, potom grof Sauran, obitelj Preeren, pa 1768. godine - Vojna krajina.
Poetkom 19. stoljea bio je skladite topnike municije. G. 1834. daju ga ruiti za
graevni kamen, tako da je Belaj u 1850. godini sasvim poruen. U blizini Belaja u starini
su se nalazili tvrdi gradovi Barilovi na Korani i Budaki kod Tuilovia. Ni oni nam nisu
ostali sauvani.
PAVLINSKI KLOTAR U KAMENSKOM

Na podruju Kamenskog ima rimskih tragova. Radeka smatra da je tu bio rimski
Arupium. U 13. stoljeu Kamensko je pripadalo Hvalu od Gorice. Poetkom 14. stoljea
dre ga Babonii u sastavu imanja Sjeniak. Babonii 1311. daruju Kamensko plemiima
Trebinjskima, a ovi ga 1369. predaju Stjepanu Frankopanu.
Pavlini su u Hrvatsku doli 1244. u Hrvatsku Dubicu i to nakon benedektina (Riinice
kod Knina, 852. godine), cistercita ( Topusko, 1212 ), templara, ivanovaca, dominikanaca
i franjevaca. Oko 1490. pavlini su u Hrvatskoj imali 43 matina samostana, rezidencija sa
crkvom i pavlinskih kua. Sredite za Hrvatsku bilo im je u Lepoglavi. Uz benediktince,
zaslune za irenje glagoljice, pavlini su bili najodgovorniji za intelektualni odgoj Hrvata
u pogibeljnim vremenima (lamentabile damnum). Njihov bilingvitet polako je odstupio u
korist narodnog jezika, te ih papa Julije II naziva 1504. priores et fratres, sub lingua
sclava . 1503. prior Marko iz Dubrave, pripadnik korvinskog budimskog kulturnog
kruga, u Lepoglavi je osnovao prvu javnu gimnaziju u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Na vlastelinstvu u Sjeniaku 1404. godine osnovan je samostan i upa u Kamenskom.
Zasnovali su ga pavlini iz Zlata na Petrovoj gori, tamo jo od 1309. Financirala ga je
udovica kneza Stjepana Frankopana, Katarina Frankopanska. Predaja govori da su
pavlini temeljnu zemlju za crkvu u Kamenskom donijeli iz Palestine. Katarina i Ivan od
vare poklonili su pavlinima je pavlinima imanja Strebi i Otok. Na Otoku su se pavlini
sukobljavali s oblinjim plemiima na Otoku (u dananjem Mekuju), jer su vlastela
imala svoje popove glagoljae. Nisu podnosili latinske redovnike koji su, napokon, i bili
poslani u Hrvatsku s ciljem da potisnu glagoljae.Prvi je starjeina Kamenskog bio
Demetar (1408.), kasnije poznat kao prior Ladislav. Turci su opustoili pavlinski
samostan u Zlatu u Petrovoj gori 1445. i 1448. godine, pa ga je krbavski biskup Vid
pripojio 1451. godine Kamenskom. Plemstvo iz susjedne opine Strele poklonilo je
pavlinima mnogo manjih zemljinih parcela tijekom 15. stoljea. Najvaniji samostanski
posjed bilo je selo enkovci (Fratrovci) , koje je 1473. Kamenskom poklonio Mavro
Molinger. Pavlinski samostan Kamensko postao je darovnicama i kupnjama jedan od
najbogatijih posjeda u Hrvatskoj. 1484. godine Turci su prvi puta spalili Kamensko.
Samostan je temeljito popravljen 1530. godine.Pavlini su boravili u Kamenskom od
94
1404. do 1576. godine, kada , prije poetka novog turskog napada, imanje daju u
simbolian zakup od 50 forinti godinje karlovakom generalu Ivanu Auerspergu. Oni
tada naputaju samostan Kamensko i odlaze u trei pavlinski samostan blizu Karlovca,
samostan na Smolevom vrhu kod Svetica kraj Ozlja. Dio samostanskih zgrada
Kamenskog se sruio, te se materijal iskoristio za gradnju karlovake tvrave. U
Kamenskom je tada boravila krajika straa s jednim vojvodom i 20 vojnika. Tako su
Kamensko i Turanj postali vojna predstraa novoizgraenoj tvravi Karlovac. Pavlini su
se u Kamensko iznova vratili 1606. godine, nakon potresa na Smolevu vrhu. Tada se
javljaju tekoe s doseljenicima, koji nastoje prisvojiti pavlinsku zemlju. Godine 1684.
Kamensko je popravljeno darovnicama Barbare Sidonije Peranske. Barokni oltar crkve
Majke Boje Snjene Kamenske, nastao sredinom 18. stoljea, ubraja se meu
najznaajnije barokne oltare u Hrvatskoj. Pavlini unapreuju voarstvo. Naseljavaju
novo stanovnitvo iz Kranjske. 1786. godine car Josip II. ukida pavlinski red; njihova
crkva postaje upnom crkvom, a dio samostana upnikov stan. Pavlinski redovnici
vratili su se ponovo u svoje Kamensko 1972. godine. Doli su iz Poljske. Postali susjedi
upe vara. Pavlinski samostan i crkva teko su oteeni tijekom Domovinskog rata,
kada su bili dio okupiranog podruja. Crkva Majka Boja Snjena Kamenska i pavlinski
samostan obnovljeni su do 20.5.2004. godine.
STARI GRAD KARLOVAC

Prva razvojna faza Karlovca bila je vojnika i trajala je od 1579. godine do 1699. godine,
odnosno do mira s Turcima sklopljenog u Sremskim Karlovcima .Lopai istie kako je
Karlovac osobito znaajan za hrvatsku politiku povijest, jer je bio glava Vojne krajine
i francuske Ilirije . Radeka istie da je tvrava Karlovac graena samo za vojne svrhe,
izvan feudalnih odnosa . Hrvatskoj je, nakon pada Bia i turskog prekounskog prodora,
trebala nova odbrambena baza. O injenici da se turska granica pribliila Kranjskoj na
oko 50 kilometara govorilo se ve 1578., na saboru u Brucku na Muri. Odluni zakljuci
sabora izazvali su preokret. Odustajui od utvrivanja Sjeniaka, austrijski nadvojvoda
Karlo Habsburki kupio je za 4 000 forinti zemljite Jurja Zrinskog pod samim gradom
Dubovcem, u meurjeju Kupe, Korane, Dobre i Mrenice i 13.7. 1579. poeo graditi
tvravu Karlovac (Carstadt, Carolostadium). I to na dan svete Margarete , a iznad 900
glava turskih vojnika, koji su prole godine poginuli pod Dubovcem ( Lopai : 1879.).
Upravitelj gradnje bio je Franjo Poppendorf , a rukovoditelj gradnje Matija Gambon.
Karlovac je graen kao renesansni grad u obliku esterokrake zvijezde. Tlocrt
esterokrake zvijezde danas imaju jo samo dva grada u Europi : Palmanova u Italiji i
Novy Zamky u Slovakoj. Karlov grad zaista je uspjeno postao tvrdi bedem koji je
zatitio Hrvatsku i Europu od Osmanlija. Hrvatsku je spasio da ne bude raskinuta na
dvoje. Kamen za tvru krio se u Ozlju i pod Belajem. Movarno tlo oteavalo je gradnju.
Oko 800 radnika dolo je iz Kranjske, po 400 iz Koruke i tajerske, a sudjelovali su svi
Frankopanski kmetovi, te mnogobrojni uznici iz austrijskih zemalja. Od Turaka ih je
titilo oko 2 000 umberana pod zapovjednitvom Ivana Ferenberga. Valvasor veli da je
sama u opsegu od oko 800 metara za prvu uporabu bila spremna u rujnu 1580., ve
nakon godinu dana izgradnje. Prema Radeki su trokovi izgradnje tvrave iznosili 84
500 forinti, vrlo mnogo za ono vrijeme.
Poslije 1580. godine preostalo je jo mnogo posla u unutarnjem ureenju tvrave, za
javne zgrade i skladita, te za izgradnju opkopa i bedema. Za gradnju Karlovca tajerska
95
je dala 200 000 forinti, Koruka 100 000, Kranjska 50 000, a rimski papa 60 000 forinti.
anevi, opkopi i bedemi dogotovljeni su u razdoblju od 1582. do 1589. godine, to znai
da je tvrava graena ukupnih 10 godina. Na svakom kutu esterokrake zvijezde bio je
jedan bedem ili bastaj. Bastaji su dobili imena po pokrajinama koje su ih gradile i po
glasovitim voama. Prema dananjem rasporedu graevina na mjestu dananje pote
bila je Kranjska bastaja, na mjestu vojarne i vojne kole Karlova ili Nova bastaja, na
mjestu vojne bolnice bila je bastaja Nikole Zrinskog ili svetog Josipa, na mjestu
industrijske kole Koruka bastaja , na mjestu spomenika bastaja Josipa Turna, a kraj
tzv. ruskog puta bastaja Andrije Auersperga ili bastaja svete Elizabete. Na jug prema
Turcima bile su uperene Turnova, Kranjska i Koruka bastaja. Prvi zapovjednik bio je
Ivan Ferenberg, a posadu su inile njemake i hrvatske ete. Prva dva topa dao je Zagreb,
a preostalo oruje prvo je dala tajerska. Unutar bedema sve su kue bile drvene, nita
zidano. Prvi doseljenici bili su 1588. iz Dubovca. Unutar bedema planski se gradio grad
sa sredinjim trgom, pravilnim ulicama, vojarnama i drugim javnim i stambenim
zgradama s obiljejima tipinog novog renesansnog grada s izrazito vojnikom
namjenom.
Turci su vrlo esto dolazili pod Karlovac. G. 1594. juriali su na grad sa 16 000 ljudi. U
prosincu 1598. izmamili su karlovaku posadu pod Jurjem Lenkoviem do glavne turske
vojske u zasjedi kod Zveaja. 1601. opet su pod Karlovcem. Godine 1627. Turke je kod
grada pobijedio Vuk Frankopan ( mrzlo ih izmlati Vuk Frankopan). Tada su se
posljednji puta pojavili pod Karlovcem. Godine 1585., 1594. , 1604. i 1692. gradom
haraju poari, a 1625., 1645. , 1646. i 1691. kuga. Velike vode na Korani i Mrenicu u
nekoliko su navrata odnijele sve oblinje mostove. Turci Karlovac nikada nisu osvojili.
1699. godine vojna faza Karlovca poinje slabiti.
Jaa njegova druga, prometno-trgovaka faza razvoja. Umjesto dotadanjeg kranjskog
Novog Mesta postaje glavnim skladitem i obskrbljivaem cijele hrvatske Gornje Krajine.
Na Kupi se razvija laarstvo, premda vrlo muno zbog plitkoe vode i opasnih grebena;
to je tada najugledniji ceh u Karlovcu. Laari Savom u Gradiku prevoze vojsku, hranu,
topove. Od 1709. godine u gradu se javljaju zlatari i srebrari. Karlovac postaje kriite
najvanijih prometnica koje povezuju primorsku i panonsku Hrvatsku, Karoline,
Jozefine i Lujzijane. Vojni propisi koili su gospodarski razvoj grada. Graani
Karlovca zahtijevaju od Marije Terezije da grad proglasi slobodnim gradom i u njemu
uvede civilnu vlast. 6. prosinca 1693. godine uvodi se Magistrat s ogranienom
samoupravom. 23.2.1770. Hrvatski sabor trai da se Hrvatskoj vrati Hrvatsko primorje i
da se Karlovac proglasi slobodnim gradom i pripoji graanskoj Hrvatskoj. 9. 8. 1776.
Marija Terezija odluuje da se Karlovac i luka Rijeka, zajedno s dobrima na desnoj strani
Karolinske ceste vrate Kraljevini Hrvatskoj i da se za to podruje osnuje Severinska
upanija. Graanska uprava ( Magistrat ) poela je od 1777. godine. Car Josip II izdaje
1781. godine Karlovcu Povelju o privilegijama slobodnog kraljevskog grada. Gradsko
graansko podruje bilo je od Kupe na jug prema Korani i na jug do potoka Rakovca, a
preko potoka je bila Vojna krajina. Na zapad je gradsko podruje dopiralo do Dubovca.
Tako je Karlovac bio mea izmeu graanske Hrvatske i Vojne krajine. Poinje se dijeliti
na grad i predgrae. U Karlovcu je u to doba jo uvijek glavni stoer Karlovakog
generalata sa svoje etiri regimente. 1809. do 1813. u Karlovac ulaze Francuzi. Lopai
navodi: Nikada niti prije niti kanje nije Karlovac imao te vanosti kao pod Francuzi.
Sve kamene i zidane kue predgraa nastale su za Francuza Me gradom i varoom
96
svud na okolo nasaene promenade kestenom i lipami, to ugaa stanovnikom, osobito

za proljetna cvietanja i zelenila.
Nakon toga u drugoj polovici 19. stoljea poinje trea faza industrijskog razvoja na
osnovici jeftine radne snage i lokalnih sirovina (drva iz okolice, hidroenergetskih
potencijala, agrarnih proizvoda). Poslije Drugog svjetskog rata slijedi faza suvremenog
razvoja temeljem razvoja gradskih sredinjih uslunih funkcija za ire okolno podruje i
razvoja metalne, tekstilne i kone industrije. Danas je Karlovac regionalni centar
jugozapadnog dijela Zagrebake makroregije s gravitirajuim podrujem od umberka i
Pokuplja do Ogulinsko-plaanske udoline. Grad je srastao sa gradom Duga Resa s kojim
u morfolokom smislu ini dvojno naselje.
STARI TURANJ-KRIANI IN PONTIBUS

Grad je takoer izgraen na podruju imanja Sjeniak, a blizu ua Mrenice u Koranu
(Lopai: Meu jablanima povrh dva mosta na riekama Korani i Mrenici, koje se tu
slievaju, bjelasa se grad Turanjski neko Kriani-Turanj zvan). Neto je mlai od
Karlovca: poeli su ga graditi 1580. godine, a dovren je 1584. godine. U HAZU se uva
Scherdingov nacrt iz 16. stoljea. Nacrt utvrde Turanj prikazuje etverokut na dva kata,
opasan palisadama, a u grad se ulazilo preko pominog mosta. Turanj je s Kamenskim
bio prednji branik Karlovca. Iz Turnja se Turcima prijeio prijelaz u kranske zemlje
preko pragova Mrenice i Korane. Granica s Turcima dugo je prolazila tik do Turnja.
Posada utvrde brojila je 1657. godine 134 vojnika. Meu zapovjednicima Turnja bilo je
dosta znamenitih osoba - Juraj Kriani, Juraj Frankopan Traki, Gapar Jankovi, Krsto
Deliimunovi. Vojska je veim dijelom bila razmjetena po drvenim i zidanim
ardacima kod Barilovia i u Petrovoj gori , gdje su se u gustim umama i ipraju
sakrivali turski martolozi. Za generala Vuka Frankopana 1637.-1652. stalna su arkanja
izmeu Turaka i Krajinika. 6.9. 1656. Juraj Frankopan porazi pod Turnjem Turke pod
Ibrahim paom i Mustaj begom bianskim. 1699. godine Drakovii to podruje
naseljavaju Vlasima. 1746. godine ukinuta je reformom Krajine turanjska kapetanija.
Turanj postaje oficirski stan. 1791. godine u Turnju osnivaju radionice za proizvodnju
sukna, koe i sapuna, zbog nerentabilnosti ih 1799. godine ukidaju. Poetkom 19.
stoljea u Krajini je bila vojna matematika kola. Podruje Turnja izuzetno je stradalo
tijekom Domovinskog rata.
97
9.2. Popis kulturnih dobara mrenikog kraja
Stanje zatite odnosi se na nain provoenja zakona i pravnih akata u zatiti kulturnih
dobara. U Prostornom planu Karlovake upanije kulturna dobra razvrstana su u tri
statusa, stanja zatite: 1. registrirano kulturno dobro (R - najvii stupanj), 2. preventivno
zatieno kulturno dobro (P - trogodinje razdoblje trajanja zatite, namijenjeno
prikupljaju dokumentacije potrebne za prelazak u registrirani status), 3. evidentirano
kulturno dobro (E).
Naknadnom revizijom Registra kulturna dobra razvrstana su u dva stanja zatite: 1.
zatieno kulturno dobro (R) i 2. preventivno zatieno kulturno dobro (P). Prema
Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara iz 1999. godine kulturno povijesne cjeline
su "naselje ili dio naselja, kao i podruje, koji su zatieni kao kulturno dobro".
Tablica 13. Popis kulturnih dobara mrenikog kraja (Izvor: Prostorni plan Karlovake upanije, 2001.)
naselje
Gornji Kremen
Slunj
Slunj
Slunj
Slunj
Slunj
Slunj
Slunj
Slunj
Slunj
Slunj
Slunj
Slunjica
Slunjica
Gornje Primilje
Gornje Primilje
Gornje Primilje
Gornje Primilje
Gornje Primilje
Tri Tounjski
Tri Tounjski
Tri Tounjski
Tounj
Tounj
Tounj
Tounj
Tounj
Tounj
Tounj
Tounj
Donje Dubrave
Donje Dubrave
Gornje Dubrave
Gornje Dubrave
Barilovi
vrsta spomenika
GRAD SLUNJ
Spomenik palih boraca i FT
Suvi Slunj - prapovijesno gradinsko naselje (izvan naselja)
Grkov Vrh - prapovijesno gradinsko naselje (izvan naselja)
Povijesno-urbanistika cjelina Slunj
Rastoke, povijesna ruralna cjelina
Groblje, crkva Sv. Marije Magdalene (izvan naselja)
unjara, Crkva Sv. Mihovila Arhanela (izvan naselja)
Spomenik 15. kordunakoj brigadi
Spomen ploa palih boraca i FT
Partizansko groblje sa pravoslavnim grobljem (izvan naselja)
Ruevine magazina, zgrada iz 19. st. (izvan naselja)
Zbjeg-kua GH (izvan naselja)
Ruevine pravoslavne crkve Uznesenja Bogorodice (izvan naselja)
Spomenik palih boraca i FT (izvan naselja)
Rimski epigrafski spomenik ispod brda Kurjevac (izvan naselja)
Spomenik palim borcima i FT (izvan naselja)
Toboli-Spomenik palim borcima i FT
Mrenica-Vrelo-Spomen ploa na vrelu u umi gdje je partizanska bolnica
Mrenica-Vrelo-Spomenik na mjestu formiranja I.hrvatske brigade
OPINA TOUNJ
Gornji Tri antika
Klju-stari grad, srednji vijek (izvan naselja)
upna crkva Sv. Mihovila Arhanela (gradio J. Stiller u 18. st. ), ruevine
Hajduka peina-prapovijest, srednji vijek, piljsko naselje (izvan naselja)
Prapovijest, nalaz novca (2.-1.st. p.n.e.)
Stari grad
upna crkva Sv. Ivana Krstitelja (po projektu H.Bollea, glavni oltar po
projektu S. Podhorskog, ostali inventar H.Bolle )
upni dvor
Kapela Sv. Ivana Nepomuka (izvan naselja)
Most preko rijeke Tounjice (1777.g. graditelj V.Struppi i 1863.g. graditelj
K.Knei)
Spomen ploa
GRAD OGULIN
Zatezale-prapovijesno gradinsko naselje
Spomen ploa na eljeznikoj stanici
Pravoslavna crkva Sv. Petke iz 18. st.
Spomen kosturnica
OPINA BARILOVI
Stari grad, srednji vijek
stanje zatite
E
E
E
P
R
P
P
E
E
E
P
R
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
P
P
E
E
P
E
E
E
E
R
R
98
Barilovi
Barilovi
Belaj
Belaj
Belaj
Belaj
Perjasica
Perjasica
Perjasica
Perjasica
Perjasica
Perjasica
Svoji
Svoji
Dobrenii
Generalski Stol
Generalski Stol
Generalski Stol
Generalski Stol
Generalski Stol
Generalski Stol
Generalski Stol
Gornji Zveaj
Jankovo Selite
Mateko Selo
Mateko Selo
Mateko Selo
Mateko Selo
Mateko Selo
Mateko Selo
Mreniki Brest
Mreniki Brest
Belavii
Donji Zveaj
Duga Resa
Duga Resa
Duga Resa
Duga Resa
Duga Resa
Mreniki Varo
Sveti Petar
Mreniki
Sveti Petar
Mreniki
Sveti Petar
Mreniki
Sveti Petar
Mreniki
Venac Mreniki
Zveaj
Zveaj
Zveaj
Zveaj
Zveaj
Zveaj
Rijeka Korana ispod starog grada, srednjovjekovni hidrolokalitet

Spomen ploa palim borcima i FT
Stari grad-iinaka Glavica, srednji vijek (izvan naselja)
Dananji kamenolom, prapovijesno gradinsko naselje (izvan naselja, 10.8.st.p.n.e.)
Stara kola, zgrada
Spomen ploa poginulima na zgradi zadrunog doma
pilja Ledenica, antika, potencijalna nekropola
Gornja Perjasica, uma tirkovac, antika, rimski kamenolom
Gornja Perjasica, tirkovac, kua Cimea, nalaz urne, antika
Gornja Perjasica, tirkovaki kamenolom, rimski kamenolom (izvan naselja,
3.st.)
Pravoslavna crkva Sv. Arhanela Mihajla i Gavrila
Spomenik i kosturnica
Rimski nadgrobni spomenik
Rimsko naselje
OPINA GENERALSKI STOL
Mlin na rijeci Mrenici ,19./20.st.
Benika Draga, rimski kamenolom (izvan naselja,3.st.)
Nalazi antikih urni iz 3. st.
upna crkva Sv. Antuna Padovanskog, 1829.g.
upni dvor sa okunicom
Most na rijeci Globornici, 19. st.
Stambeni objekt br. 25 , 1851.g.
Spomen ploa palim borcima i FT na zgradi zadrunog doma
Ruevine starog grada
Banjavii, nalaz sarkofaga , 3. st.
Kapela Sv. Jurja, antika, srednjovjekovna crkva s antikim spoliama ( 2.3.st.)
Markova pilja, kod izvora utaljak, Antika, nalaz sarkofaga (izvan naselja,
3.st.)
Dvorite M.Matee, antika, nalaz sarkofaga
Orteani-Baki Brdo, antika, rimska villa rustica (izvan naselja, 3.st.)
Zidine, antika, rimska villa rustica (izvan naselja)
Kapela Sv. Jurja (12.st.,kasnije dograivana)
upna crkva Sv. Mihovila arhanela, 1892.g.
Ostaci starog upnog dvora, kraj 19.st.
GRAD DUGA RESA
Rijeka Mrenica ispod starog grada, kasni srednji vijek, hidrolokalitet
nalazi keramikih posuda
Kapela Sv. Ivana Krstitelja, 1693.g., pregraena 1741.
Povijesno-urbanistika cjelina Duga Resa
Donji mlin s kontaktnom zonom, J.Jelaia 22a, 19.st.
Dijelovi pogonskog postrojenja uz donji Mlin, J.Jelaia 22a
Zgrada stare andarmerije, J.Jelaia 51-53, 1895. g.
Bista I.G.Kovaia
Spomen groblje palih boraca (izvan naselja)
E
E
E
R
P
E
E
E
E
E
Rijeka i obala Mrenice, antika, hidrolokalitet - ostaci naselja
Oko crkve Sv. Petra i prema Mrenici, rimsko naselje, 2.-3.st.
upna crkva Sv. Petra, 1711.g.
Spomen kosturnica (izvan naselja)
Kapela Sv. Benedikta (izvan naselja, polovica 18. st. i 19. st.)
Stari grad, srednji vijek(izvan naselja,14.st.)
Rijeka Mrenica ispod staroga mosta, kasni srednji vijek, hidrolokalitet
(izvan naselja, 14.st.)
Spomen groblje (izvan naselja)
eljeznika stanica, spomen ploa poginulima (izvan naselja)
kola, spomen ploa poginulima
Spomen ploa na kui Matii
E
E
E
P
E
E
E
E
E
E
E
E
E
P
E
E
E
E
P
P
E
E
E
E
E
E
E
E
P
E
E
E
E
E
E
E
99
Donji Sjeniak
Donji Sjeniak
Gornji Sjeniak
Karlovac
Karlovac
Karlovac
Karlovac
Karlovac
Karlovac
Karlovac
Karlovac
Karlovac
Karlovac
Karlovac
Karlovac
GRAD KARLOVAC (izbor)

Kod crkve, antika, nalaz novca (izvan naselja, 3.-4.st.)
Stari grad Steninjak (izvan naselja, 13.st.)
Mjesto formiranja 13. proleterske brigade
Donja vara-Dvorac vara , 2.pol. 19.st.
Povijesno-urbanistika cjelina Dubovac (dio grada Karlovca)
Gornja vara - upna crkva Sv. F. Ksaverskog, 1804.g.
Kamensko - Pavlinski samostan, prapovijesno naselje 7/6.st. p.n.e.
upna crkva Sv. Marije Snjene, pavlinski samostan, 15.-19.st.
Logorite - Mala vara, kapela Sv. Doroteje (izvan naselja, 17.st.)
Mala vara-Kapela Sv. Nikole,1844.g.
Turanj - Povijesna jezgra naselja
Povijesno-urbanistika cjelina Rakovac (dio grada Karlovca)
Povijesno-urbanistika cjelina Karlovac (Zvijezda s predgraima)
Povijesno-urbanistika cjelina Banija (dio grada Karlovca)
Banija elj. kolodvor, kompleks (u naselju,1863.-1903.)
Slika 50. Most preko Tounjice u Tounju
E
R
R
P
P
P
P
R
P
P
P
P
R
P
P
Slika 51. Crkva Sv. Mihovila arhanela u

Mrenikom Brestu
100
10. Stanovnitvo i naselja na podruju parka "Mrenica"
U predvienom parku " Mrenica " locirano je ukupno 42 naselja. Od toga je 13 naselja
ili njih 31 % po administrativnoj pripadnosti u sastavu gradova Duga Resa, Ogulin i
Slunj (u grad Duga Resa spadaju: Belavii, Donji Zveaj, Galovi Selo, Mihali Selo,
Mreniki Brig, Venac Mreniki, Zveaj; u grad Ogulin spadaju: Donje Dubrave; u grad
Slunj spadaju: Donje Primilje, Donji Poloj, Gornje Primilje, Klanac Perjasiki, Tri
Primialjski). Preostalih 29 naselja veina naselja ili njih 69 % - jesu ista seoska
naselja izvan najurbaniziranijih podruja Karlovake upanije. Dva su naselja opinski
centri s odgovarajuim gravitacijskim podrujem i standardnim opinskim uslugama:
naselja Generalski Stol i Tounj.
42 naselja predvienog parka grupirana su u sastavu 6 administrativnih cjelina: gradovi
Duga Resa, Ogulin i Slunj, te opine Barilovi, Generalski Stol, Tounj. Generalski Stol i
Tounj su opinski centri, najvea naselja, gravitacijska sredita sa centralnim funkcijama
najnieg ranga sredinjih naselja. Mreniko podruje obiljeavaju brojna mala ruralna
naselja, meu kojima veina ne prelazi 150 stanovnika (27 naselja ili 64 %).
Na prostoru predvienog parka djeluje snaan depopulacijski trend, ozbiljan pad
stanovnika (indeks 71), a tri su naselja i izumrla: G. Poloj, Mrenica, N. Dol. Samo dva
naselja biljee rast stanovnitva (D, Dubrave, G. Zveaj). 40 naselja pripada temeljnoj
skupini egzodusnih/emigracijskih naselja sa negativnom migracijskom bilancom. Svega
2 naselja pripadaju drugoj temeljnoj skupini imigracijskih naselja s pozitivnom
migracijskom bilancom. Rat je svakako utjecao na regresiju strukture osnovnog
kontingenta stanovnitva skupine naselja, jer je u Domovinskom ratu Mrenica praktiki
bila linija bojinice. 57 % naselja spada u naselja od posebne dravne skrbi (veina
naselja opina Barilovi, Generalski Stol, Tounj i grada Slunja).
Pokazatelj gustoe naseljenosti ukazuje na vrlo slabu napuenost sitnih seoskih
planinskih naselja u gornjem mrenikom kraju za razliku od bolje napuenosti naselja
srednjeg i donjeg nizinskog dijela mrenike doline uz glavne prometnice u smjeru
periurbanog i urbaniziranog prostora Duge Rese. Utoliko se moe govoriti i o snanoj
bipolarizaciji unutar skupine preteito ruralnih naselja podruja predvienog za park.
Depopulacijskom trendu pridruuje se i negativan trend starenja promatrane populacije.
Kada indeks starosti (kolinik broja starih od 60 godina i broja mladih do 19 godina)
prijee vrijednost 0,40 smatra se da je stanovnitvo zahvaeno starou. Sva naselja
mrenikog kraja spadaju u petu kategoriju naselja sa stanovnitvom u dubokoj starosti.
Oigledno da mrenika sela pored depopulacije postaju sve vie zajednica starakih
domainstava, to vodi prirodnoj depopulaciji, smanjenju gospodarskih aktivnosti,
produbljuje socijalnu i demografsku depresiju i ograniava razvojne tendencije.
101
Naselja u sastavu grada Duge Rese

BELAVII u 2001. imaju 316 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva je 2,71 (1991-2001), prosjena gustoa naseljenosti je 144 st./ km2, ima 104 domainstva,
mukog je stanovnitva 44,6% , a po kriteriju dobi stanovnitvo je u dubokoj starosti
(mlado 19,6%, zrelo 53,2%, staro 27,2 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo,
stoarstvo, preradba koe, trgovina; podruna kola, eljeznika postaja.
DONJI ZVEAJ ima 172 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva je 2,39%, prosjena gustoa naseljenosti je 69 stan./km2 , ima 65 domainstava, ena ima
52,9 %, a stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (mlado 18 %, zrelo 54,1%, staro
27,9 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stoarstvo, trgovina,
ugostiteljstvo, obrti, portsko-rekreativni centar.
GALOVI SELO ima 85 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva je 1,21%, prosjena gustoa naseljenosti je 75 stan./km2, ima 30 domainstava, ima 52,9
% ena, a stanovnitvo je po dobi udubokoj starosti (mlado 12,9%, zrelo 51,8%, staro
35,3%). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stoarstvo, obrti.
MIHALI SELO ima 108 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva je -2,97
%, prosjena gustoa naseljenosti je 65 stan./km2, ima 42 domainstva, ena ima 50 %,
a stanovnitvo je po dobi u dubokoj starosti (mlado 16,7%, zrelo 45,3% , staro 38%).
Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stoarstvo, turizam, obrti.
MRENIKI BRIG ima 261 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva je 1,25 %, prosjena gustoa naseljenosti je 58 stan./km2, ima 80 domainstava, ima 49,4
% ena, stanovnitvo je po dobi u dubokoj starosti (mlado 16,8 %, zrelo 57,1 %, staro
26,1 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stoarstvo, trgovina,
ugostiteljstvo, obrt, portsko drutvo (teniski centar).
VENAC MRENIKI ima 151 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva je
-0,32 % (1991-2001), prosjena gustoa naseljenosti je 58 stan./km2, ima 45
domainstava, ima 55 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (mlado 20,6
%, zrelo 55,6 %, staro 23,8 % ). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo .
ZVEAJ ima 226 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (1991-2001)
je -7,06 %, prosjena gustoa naseljenosti je 131 stan./km2, ima 74 domainstava, ima
52,2 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (19 mlado %, zrelo 52,7 %, staro
28,3%). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, graevinarstvo, trgovina i
ugostiteljstvo. Do 1991. godine bio je dio naselja Gornji Zveaj koje je sada u opini
Generalski Stol.
102
Naselja u sastavu grada Ogulina

DONJE DUBRAVE imaju 249 stanovnika, prosjena godinja stopa RASTA stanovnitva
(1991-2001) je 1,77 %, prosjena gustoa naseljenosti je 13 stan./km2, ima 104
domainstava, ima 55,6% ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (mlado 9,2 %,
zrelo 41,4 %, staro 49,4 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, umarstvo,
ugostiteljstvo i trgovina .
Naselja u sastavu grada Slunja

DONJE PRIMILJE ima 36 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
(1991-2001) je -15,01, prosjena gustoa naseljenosti je 2 stan./km2, ima 22
domainstava, ima 52,8 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (zrelo 22,2
%, staro 77,8 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stoarstvo,
podruje od posebne dravne skrbi, na nerazvrstanoj cesti.
DONJI POLOJ ima 17 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (19912001) je -6,13 %, prosjena gustoa naseljenosti je 6 stan./km2, ima 7 domainstava,
ima 47,1 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (mlado 23,5 %, zrelo 23,6
%, staro 52,9 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje od posebne
dravne skrbi.
GORNJE PRIMILJE ima 18 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
(1991-2001) je -27 %, prosjena gustoa naseljenosti je 0,30 stan./km2, ima 8
domainstava, ima 55,6 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (mlado 11,1
%, zrelo 50 %, staro 38,9 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo,
stoarstvo, podruje od posebne dravne skrbi.
KLANAC PERJASIKI ima 13 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
(1991-2001) je -12,6 %, prosjena gustoa naseljenosti je 2 stan./km2, ima 4
domainstva, ima 61,5 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (mlado 23,1
%, zrelo 38,5 %, staro 38,4 % ). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje
od posebne dravne skrbi. Na nerazvrstanoj cesti.
TRI PRIMIALJSKI ima 25 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
domainstava, ima 48 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (zrelo 20 %,
staro 80 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje od posebne
dravne skrbi. Na nerazvrstanoj cesti.
103
Naselja u opini Barilovi

GAEKO SELO ima 6 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (19912001) je -18,60 % , prosjena gustoa naseljenosti je 1 stan./km2, ima 3 domainstava,
ima 50 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti ( staro 100 % ). Gospodarska
osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje od posebne dravne skrbi. Na nerazvrstanoj
cesti.
GORNJI POLOJ u 2001. se svrstava u nenaseljena mjesta.
MALA KOSA ima 6 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (1991-2001)
je - 8,75 % , prosjena gustoa naseljenosti je 2 stan./km2, ima 3 domainstava, ima 50
% ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (zrelo 33,3%, staro 66,7%).
Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje od posebne dravne skrbi. Na
nerazvrstanoj cesti.
MRENICA je od 2001. nenaseljeno mjesto.
NOVI DOL je od 2001. nenaseljeno mjesto.
NOVO SELO PERJASIKO ima 2 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
(1991-2001) je 18,25 % , prosjena gustoa naseljenosti je 0,4 stan./km2, ima 1
domainsto, ima 50 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti ( zrelo 100 % ).
Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje od posebne dravne skrbi. Na
PERJASICA ima 34 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (1991-2001)
je - 11,55 %, prosjena gustoa naseljenosti je 7 stan./km2, ima 17 domainstava, ima
55,9 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (mlado 5, 9 % , zrelo 23,5 %,
staro 70,6 % ). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo i ugostiteljstvo.
POTPLANINSKO SELO ima 8 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
(1991-2001) je 16,05 % , prosjena gustoa naseljenosti je 2 stan./km2, ima 4
domainstava, ima 37,5 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti ( zrelo 25 %,
staro 75 % ). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje od posebne
SREDNJI POLOJ ima 14 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (19912001) je 11,41 % , prosjena gustoa naseljenosti je 5 stan./km2, ima 11
domainstava, ima 64,3 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (zrelo 28,6
%, staro 71,4 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje od posebne
dravne skrbi.
SVOJI ima 23 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (1991-2001) je
12,35 % , prosjena gustoa naseljenosti je 4 stan./km2, ima 15 domainstava, ima
47,8 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (zrelo 30,4 %, staro 69,6 %).
Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje od posebne dravne skrbi.
104
TOAK PERJASIKI ima 8 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva

(1991-2001) je - 14,20 % , prosjena gustoa naseljenosti je 1 stan./km2, ima 4
domainstava, ima 62,5 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti ( staro 100
% ). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje od posebne dravne skrbi .
VIJENAC BARILOVIKI ima 93 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
domainstvo, ima 43 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti ( mlado 15,1 %,
zrelo 49,5 %, staro 35,4 % ). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo,
stoarstvo, podruje od posebne dravne skrbi. Na nerazvrstanoj cesti.
Naselja u opini Generalski Stol

DOBRENII imaju 359 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (19912001) je - 0,65 %, prosjena gustoa naseljenosti je 53 stan./km2, ima 117
%, zrelo 49,6 %, staro 30,9 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo,
stoarstvo, preradba plastike i obrt (grafike usluge), podruje od posebne dravne
skrbi. Na nerazvrstanoj cesti.
DONJE BUKOVLJE ima 117 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
(1991-2001) je - 1,78 %, prosjena gustoa naseljenosti je 31 stan./km2, ima 35
od posebne dravne skrbi.
GENERALSKI STOL ima 650 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
stoarstvo, umarstvo, tekstilna industrija, trgovina, ugostiteljstvo, obrti
(elektroinstalaterski, servis kuanskih aparata), privatne ordinacije ope i stomatoloke
medicine, veterinarske ambulante, lovako drutvo. eljeznika postaja.
GORNJE BUKOVLJE ima 267 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
%, zrelo 47,6 %, staro 30,7 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo,
graevinarstvo, podruje od posebne dravne skrbi.
GORNJI ZVEAJ ima 191 stanovnika, prosjena godinja stopa RASTA stanovnitva
stoarstvo, obradba drveta, ugostiteljstvo, obrt (autoprijevoz). eljeznika postaja.
105
JANKOVO SELITE ima 102 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
(1991-2001) je - 2.32 %, prosjena gustoa naseljenosti je 29 stan./km2,ima 36
KEII imaju 49 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (1991-2001) je
-3,08 % , prosjena gustoa naseljenosti je 28 stan./km2, ima 13 domainstava, ima
42,9 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (mlado 14,3%, zrelo 51 %, staro
34,7 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stoarstvo, podruje od
posebne dravne skrbi.
MATEKO SELO ima 52 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (19912001) je - 5,02 %, prosjena gustoa naseljenosti je 7 stan./km2, ima 17 domainstava,
ima 50 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (mlado 15,4 %, zrelo 42,3 %,
staro 42,3 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stoarstvo, podruje
od posebne dravne skrbi .
MRENIKI BREST ima 62 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
(1991-2001) je - 4,28 %, prosjena gustoa naseljenosti je 20 stan./km2, ima 29
stoarstvo, podruje od posebne dravne skrbi.
PETRUNII imaju 28 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (19912001) je - 6 %, prosjena gustoa naseljenosti je 15 stan./km2, ima 12 domainstava,
ima 50 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (mlado 14,3 %, zrelo 39,3 %,
staro 46,4 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stoarstvo, podruje
od posebne dravne skrbi .
106
Naselja u opini Tounj

GEROVO TOUNJSKO ima 71 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
%, zrelo 43,7 %, staro 29,5 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje
KAMENICA SKRADNIKA ima 287 stanovnika, prosjena godinja stopa pada
stanovnitva (1991-2001) je - 2,02 % , prosjena gustoa naseljenosti je 22 stan./km2,
ima 126 domainstava, ima 49,8 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti
(mlado 18,8%, zrelo 43,6 %, staro 37,6 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo,
stoarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, obrt (autoprijevoz) .
POTOK TOUNJSKI ima 88 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva
%, zrelo 43,2 %, staro 43,2 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje
REBROVII ima 200 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (19912001) je - 4,16 %, prosjena gustoa naseljenosti je 14 stan./km2, ima 94 domainstava,
ima 53% ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (mlado 16 %, zrelo 39 %, staro
45 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje posebne dravne skrbi.
TOUNJ ima 379 stanovnika, prosjena
godinja stopa pada stanovnitva (19912001) je - 0,88 % , prosjena gustoa
naseljenosti je 24 stan./km2, ima 141
domainstava, ima
47 % ena,
stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti
(mlado 22,7 %, zrelo 55,7 %, staro 21,6
%). Gospodarska osnova: poljodjelstvo,
stoarstvo, graevinarstvo, trgovina, obrt
(elektromehaniarski),
privatna
ordinacija ope medicine, opinska
uprava, potanski ured, lovako drutvo,
Slika 52. Tounj
podruje od posebne dravne skrbi.
Izvor: http://www.ogulin.hr
TRI TOUNJSKI ima 20 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (19912001) je - 18,97 %, prosjena gustoa naseljenosti je 0,6 stan./km2, ima 14
domainstava, ima 40 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti ( zrelo 15 %,
staro 85 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stoarstvo, podruje od posebne
ZDENAC ima 207 stanovnika, prosjena godinja stopa pada stanovnitva (1991-2001)
je - 1,09 % , prosjena gustoa naseljenosti je 13 stan./km2, ima 66 domainstava, ima
47,8 % ena, stanovnitvo po dobi je u dubokoj starosti (mlado 29,5 %, zrelo 48,3 %,
staro 22,2 %). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stoarstvo. Na
107
Tablica 14. Stanovnitvo naselja na podruju predvienog parka "Mrenica"

Administrativna
pripadnost
Naselje
Broj stanovnika
2001.
Broj stanovnika
1991.
Indeks
2001./1991.
Grad Duga Resa
Belavii
Donji Zveaj
Galovi Selo
Mihali Selo
Mreniki Brig
Venac Mreniki
Zveaj
316
172
85
108
261
151
226
416
219
96
146
296
156
470
76
79
89
74
88
97
48
Grad Ogulin
Donje Dubrave
249
209
119
Grad Slunj
Donje Primilje
Donji Poloj
Gornje Primilje
Klanac Perjasiki
Tri Primialjski
36
17
18
13
25
183
32
340
50
69
20
24
5
26
36
Opina Barilovi
Gaeko Selo
Gornji Poloj
Mala Kosa
Mrenica
Novi Dol
Novo Selo Perjasiko
Perjasica
Potplaninsko Selo
Srednji Poloj
Svoji
Toak Perjasiki
Vijenac Bariloviki
6
0
6
0
0
2
34
8
14
23
8
93
47
33
15
16
9
15
116
46
47
86
37
131
13
0
40
0
0
13
29
17
30
27
22
71
Opina
Stol
Dobrenii
Donje Bukovlje
Generalski Stol
Gornje Bukovlje
Gornji Zveaj
Jankovo Selite
Keii
Mateko Selo
Mreniki Brest
Petrunii
359
117
650
267
191
102
49
52
62
28
383
140
712
339
19
129
67
87
96
52
94
84
91
79
955
79
73
60
65
54
Gerovo Tounjsko
Kamenica Skradnika
Potok Tounjski
Rebrovii
Tounj
Tri Tounjski
Zdenac
71
287
88
200
379
20
207
77
352
151
306
414
164
231
92
82
58
65
92
12
90
5000
6999
71
Generalski
Opina Tounj
SVEUKUPNO:
108
11. Gospodarske djelatnosti mrenikog kraja
Karlovaka upanija se po gospodarskoj razvijenosti moe svrstati u sredinji dio

poretka upanija u Hrvatskoj. upanija se prema broju poduzetnika i visini ostvarenog
ukupnog prihoda nalazi se na 11. mjestu, prema broju zaposlenih na 12. mjestu, prema
ostvarenoj dobiti na 9. mjestu, a prema ostvarenim gubicima na 17. mjestu u Hrvatskoj.
Najznaajnije gospodarske grane na podruju Karlovake upanije su preraivaka
industrija, trgovina i graevinarstvo, a unutar industrije proizvodnja hrane i pia,
proizvodnja metala te opreme strojeva, proizvodnja proizvoda od gume i plastinih
masa, tekstilna i drvna industrija.
Tablica 15. Pregled najznaajnijih gospodarskih djelatnosti Karlovake upanije
Skupine djelatnosti
2.
Preraivaka industrija
- proizvodnja hrane i pia
- proizvodnja metala i
proizvoda od metala
- proizvodnja proizvoda od
gume i plastike
- proizvodnja tekstila i
tekstilnih proizvoda
- proizvodnja ostalih
nemetalnih mineralnih
sirovina
- proizvodnja strojeva i
ureaja
- proizvodnja drva i
proizvoda od drva
Trgovina
3.
Graevinarstvo
1.
Broj poduzetnika
21,3
2,9
Udjel u %
Broj zaposlenih
Ukupni prihod
51,5
46,8
10,0
17,2
Dobit
47,8
25,7
4,3
11,2
6,7
8,1
1,1
3,1
5,0
4,1
2,2
11,1
4,1
2,9
1,2
2,2
3,4
0,5
1,3
4,9
2,9
1,7
2,5
3,0
1,7
0,8
37,7
16,4
25,9
17,8
7,5
10,1
12,4
13,8
Ukupno 1 3
66,5
78,0
85,1
79,4
Ostale djelatnosti
33,5
22,0
14,9
20,6
S ciljem unaprjeenja poljoprivrednog sektora za iji razvitak podruje upanije ima vrlo
povoljne uvjete (pedoklimatski, hidroloki i dr.) Karlovaka upanija odnosno gradovi i
opine financijsku potpomau okrupnjavanje poljoprivrednog zemljitva, podizanje
trajnih nasada, osiguranje usjeva i nasada, osiguranje stoke, ekoloku poljoprivredu i
ostale programe prepoznate kao prioritetne za pojedini grad/opinu.
U narednom tekstu slijedi kratki prikaz gospodarskog stanja na podruju gradova i
opina na ijem se teritoriju prostire predvieni park "Mrenica". Detaljniji prikaz
gospodarskih djelatnosti za svako od 42 naselja unutar predvienog zatienog podruja
predoen je u prethodnom poglavlju 9. Stanovnitvo i naselja na podruju parka
"Mrenica".
Na podruju grada Duge Rese najvei gospodarski subjekt - Pamuna industrija Duga
Resa trenutno je u steajnom postupku. Najvei broj ostalih poduzetnika bavi se
uslunim djelatnostima u trgovini, obrtnitvu, metalopreraivakoj djelatnosti,
graevinarstvu, obuarskoj proizvodnji, suvremenom staklarstvu, turistiko-
109
ugostiteljskoj djelatnosti i poljoprivredi. U svrhu razvoja poljoprivrede osigurana su

sredstva u gradskom i upanijskom Fondu za razvoj poljoprivrede. Podruje Duge Rese
pogodno je izmeu ostalog i za voarsko-vinogradarsku proizvodnju, a nalazi se u
vinogradarskoj podregiji "Pokuplje s Karlovakim vinogorjem". Subvencionira se nabava
vonih sadnica i loznih cijepova te osiguranje usjeva i nasada.
Najvei preraivaki gospodarski potencijal podruja Ogulina predstavlja primarna i
finalna prerada drva, s obzirom kako ume prekrivaju vie od 80% povrine grada
Ogulina. Od poljoprivrednih djelatnosti posebice treba istaknuti uzgoj povrtlarskih
kultura, ponajprije poznatog ogulinskog kupusa te merkantilnog krumpira. U cilju
unaprjeenja obrtnitva i poduzetnitva u Ogulinu je formirana poduzetnika zona.
Velika razaranja i viegodinja okupacija slunjskog podruja, uz ljudske rtve uzorkovali
su i materijalana razaranja i postuenje poslovnih objekata te gospodarske
infrasktrukture. Oporavak gospodarstva traje sve do dananjih dana. Prevladavaju
uslune djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina), dok je proizvodna djelatnost zastupljena u
vrlo maloj mjeri. Glavne smjernice gospodarskog razvoja gradd Slunja odnose se na
daljni razvoj turizma, poljoprivrede, obrtnitva te ekoloki iste industrije. Posebna
panja posveena je razvoju poduzetnitva, te je u tom smislu osnovana i djeluje
poduzetnika (industrijska) zona "Gornje Taborite".
Najvei gospodarski subjekt na podruju opine Tounj je kamenolom u Tounju. Vano je
naglasiti kako proglaenjem zatite odnosno proglaenjem parka "Mrenica" ne
iskljuuje djelovanje kamenoloma, ve e se ono trebati uskladiti s odgovarajuim
uvjetima i mjerama zatite prirode. Turistikom potencijalu tunjskog kraja znaajno
pridonosi bogatstvo i veliki broj speleolokih objekata od kojih neki imaju potencijala za
posjeivanje (npr. pilja Tounjica), naravno vodei rauna o njihovu dugoronom
ouvanju. Opina Tounj posebno financijski pomae razvitak proizvodnje sira.
Zbog povoljnih pedoklimatskih uvjeta najvei dio stanovnitva opina Josipdol bavi se
poljoprivredom i stoarstvom, te u tom smjeru idu napori za obnovom i daljnjim
razvojem navedenih djelatnosti. Isto tako, nastoji se obnoviti nekad vrlo razvijena drvna
proizvodnja, i to na bazi vie manjih proizvodno-preraivakih pogona (pilana). Od
turistikih potencijala ovog podruja istie se lovni turizam.
Uz turistiki potecijal (ouvane prirodne vrijednosti, rijeka Mrenica) okosnicu
gospodarstva opina Generalski Stol i Belavii ini poljoprivredna proizvodnja
(stoarstvo, proizvodnja mlijeka, sira i dr.). Podruja navedenih opina pogodna su
izmeu ostalog i za voarsko-vinogradarsku proizvodnju, a nalaze se u vinogradarskoj
podregiji "Pokuplje s Karlovakim vinogorjem". Subvencionira se nabava vonih sadnica
i loznih cijepova te osiguranje usjeva i nasada.
110
11.1. Turistiki potencijal Mrenice i Tounjice
Rijeka Mrenica, unato kvalitetnoj prometnoj povezanosti (autocesta Zagreb - Karlovac

- Split, modernizirana cesta Zagreb Karlovac - Senj) i injenici da je relativno blizu
Zagreba, danas nije destinacija veeg broja posjetitelja. Dio toka Mrenice moe se
vidjeti i iz automobila i iz vlaka, no pravi doivljaj Mrenica prua ponajvie kanuistima i
etaima uz njezin tok, naroito u kanjonskom dijelu.
Kvalitetan hotelski smjetaj na uem prostoru Mrenice i Tounjice, nude hoteli u Dugoj
Resi i Josipdolu. Ugostiteljski objekti uglavnom su vezani na cestovni pravac Zagreb Senj. Gastronomska ponuda ugostitelja prilino je iroka, ali je nedovoljno istie
autohtone proizvode ovoga kraja (toujnski sir, rijena riba). Neki od ovih ovih
ugostiteljskih objekata nude i rekreacijske sadraje kao to su tenis, vonja kanuom i sl.
Rekonstrukcija i stavljanje u pogon nekih od starih mlinova bilo bi zasigurno turistiki
isplativo. Osim kao muzejske vrijednosti, rekonstruirani mlinovi, mogli bi svojom
proizvodnjom upotpuniti jelovnike mnogih ugostiteljskih objekata raznovrsnim
domaim u mlinu mljevenim pekarskim proizvodima.
Klasini ugostiteljski turizam, koji je ovdje prvenstveno vezan na prometnice i turiste "u
prolazu", valjalo bi kvalitetno povezati i proiriti na tzv. seoski turizam. Takav oblik
turizma moe ponuditi "obiteljski" smjetaj u autohtonim drvenim kuicama i razliite
izlete na rijeke i okolicu.
Sve je vie agencija koje pokuavaju na Mrenici prodati razliite rafting i kanu
aranmane. Mrenica nije rijeka pogodna za rafting jer je vie jezerastog karaktera tj.
sporog toka. Sputanje niz slapove, pogotovo za niskog vodostaja, svodi se na to da
skiperi izau iz amaca punih turista, te ga zapravo preguraju preko slapa ostavljajui
pri tom za sobom velike smee mrlje nastale otkidanjem sedre sa slapa, to predstavlja
izravno unitavanje sedrenih barijera, ugroenih i ujedno najprepoznatljivih i ekoloki
najznaajnijih stanita toka Mrenice. Problem predstavljaju i plastini i gumeni amci
koji zarezuju i otkidaju sedru.
Izleti gumenim kanuima mogli bi biti osnovna smjernica turistikog prosperiteta ove
rijeke, ali tek nakon to se urede ili reguliraju prijelazi preko slapova i mjesta za
kampiranje. Projekti odnosno planovi nekodljivog prolaska preko slapova u odreenoj
mjeri su razraeni (ojat, M.: "Park prirode Mrenica turistika destinacija Generalski
Stol idejna skica", Karlovac, 1998.) te bi trebali predstavljati osnovicu za utvrivanje
mjera zatite koje e biti regulirane Pravilnikom o unutarnjem redu parka Mrenica,
planom upravljanja zatienim podrujem parka Mrenica, te prostorno-planskom
dokumentacijom.
111
Slika 53. Vonja Mrenicom u gumenim kanuima
Unato velikom broju, na podruju parka nema speleolokog objekta ureenog za

turistiko posjeivanje. Po pristupanosti i prihvatnom kapacitetu svakako treba
istaknuti pilju Tounjicu. Vano je napomenuti kako bilo koji oblik posjeivanja
speleolokih objekata treba uzeti u obzir potrebu strunog vodstva, adekvatne (ne
preintenzivne) rasvjete kao i proraun mogueg broja i rasporeda intervala izmeu
pojedinih posjeta.
Sportsko-ribolovna ponuda rijeke Mrenice i Tounjice takoer ima potencijala za razvoj
prihvatljv sa stajalita ouvanja raznolikosti ihtiofaune. Usporedno s time poboljalo bi
se cjelokupno gospodarenje ovim rijekama u ribolovnom smislu (smanjenje krivolova,
jaanje i ouvanje ribljeg fonda).
Planinarski turizam u uem pojasu rijeka Mrenice i Tounjice nije znaajnije zastupljen,
ve je uglavnom orijentiran na ogulinsko podruje (Klek, Bjelolasica). Posebno je
zanimljivo podruje izdvojenih brda Perjasika kosa i Polojska kosa koje ini glavnu
krajobraznu karakteristiku istonog dijela gornjeg toka Mrenice.
Turistiki potencijal ovog prostora, osim ouvanih prirodnih vrijednosti, predstavljaju i
objekti kulturno-povijesne vrijednosti koji, uz primjerenu obnovu, mogu znaajno
doprinjeti ouvanju kulturolokog bogatstva na nacionalnoj razini.
Proglaenjem zatite porijeja Mrenice stvaraju se uvjeti za djelotvornu valorizaciju
podruja sa stajalita turistikog koritenja. Primjereni kapacitet posjetitelja, definiranje
zona posjeivanja i pravila u skladu sa potrebnim mjerama zatite prirode, proizvodnja i
ponuda autohtonih proizvoda, obnova i izgradnja objekata po smjernicama tradicijske
arhitekture, te djelotvorna promidba parka kao destinacije omoguiti e dugoroni
sklad izmeu ouvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti i turistikog koritenja
prostora, istovremeno omoguujui ekonomski prosperitet lokalnog stanovnitva.
112
VREDNOVANJE SA STANOVITA ZATITE PRIRODE
Temeljni prirodni fenomen podruja predvienog za zatitu predstavljaju ouvani krki

vodotoci rijeka Mrenice i Tounjice. Ono to Mrenicu izdvaja od ostalih krkih rijeka u
Hrvatskoj su ak 93 sedrena slapa, koja su u nejednakom rasteru du toka ispresijecali
rijeku stvorivi meu sobom ujezerene dijelove toka. Uz to, slikovitost slapova,
raznolikost oblika i razvedenost ono je to ih ini jedinstvenima, pa tako i samu rijeku
Mrenicu.
podzemne vode osigurale su njen specifian kemijski sastav te pridonijele mogunosti
stvaranja sedrotvornih algi i ostalog sedrotvornog bilja u njenom povrinskom toku.
Povoljni klimatski uvjeti, blagi pad korita i njegova morfologija uvjetovala je stvaranje
kaskada, odnosno slapova razliite visine i irine.
duboke spilje nedaleko naselja Tounj. Prvim djelom toka rijeka tee izrazito uskim ali ne
izrazito dubokim kanjonom. Jo u izvorinom dijelu toka rijeku premouje znameniti,
stari kameni most izgraen 1775. godine. Uzvodno od sela Oania, Tuonjica ulazi u
uzak dvjestotinjak metara dubok kanjon u kojem se nalaze najljepi i najvii slapovi
Tounjice, a istiu se i brojne populacije pastrva.
Za upoznavanje hidrolokih karakteristika i injenica predvienog parka znaajna je i
izmimna brojnost izvora stalnog povremenog karaktera, pojava lokvi, te ponora. Na
istranom podruju (ire podruje predvienog parka "Mrenica") evidentirano je
ukupno oko 200 izvori i lokvi, te dvadesetak ponora.
Porijeje Mrenice karakterizirano je vrlo zanimljivim geolokim znaajkama i bogatom
geolokom batinom. Najiri dio parka (pravac od Ogulina prema Slunju) spada u
najkompleksnije podruje krkog dijela Dinarida koje je tektonski vrlo sloeno s
karakteristinim Ijuskavim strukturama i s dominantnom mlado-rasjednom, odnosno
blok-tektonikom. Kao geoloki najstarije naslage javljaju se donjo trijaski sedimenti (na
sjevernom rubu parka) dok jurske i kredne naslage zauzimaju najvee prostranstvo s
brojnim izdvojenim tektonskim jedinicama boranih struktura koje su meusobno
tektonski razlomljene te ponegdje i navuene.
podzemnih morfolokih oblika: pilja ili peina, jama i ponora. Na podruju predvienog
parka "Mrenica" evidentirano je ukupno ak 97 speleolokih objekata koji su stanita
za trenutno utvrenih 13 ugroenih i strogo zatienih vrsta podzemne faune.
Ispod brda Krpel nalazi najdui sustav piljskih kanala u Hrvatskoj. U taj drenani sustav
pripada i jama Mandelaja ija ukupna izmjerena duina iznosi 2326 m po emu je na 11.
mjestu najduih pilja Hrvatske, a potopljeni dio objekta "Aquatorium" duine 861 m
predstavlja najdulji preronjeni piljski kanal u Hrvatskoj.
pilja u kamenolomu Tounj istraena je u duini od 8487 m po emu je trea najdulja
pilja u Hrvatskoj, a nalazi u postupku proglaenja preventivne zatite u kategoriji
113
geomorfolokog spomenika prirode, sukladno Zakonu o zatiti prirode (N.N. 70/05,

139/08).
Tipian predstavnik izvorinih speleolokih objekata je pilja Tounjica, hidroloki
vezana na pilju u kamenolomu Tounj. Sa susjednim objektima predstavlja svojevrsni
speleoloki park, a ima i kulturno-povijesnu i edukativnu vrijednost. pilja Zala u
kanjonu Bistraca kod naselja Gornje Dubrave primjer je speleolokog objekta u funkciji
podzemnog pritoka. U njoj je prvi puta naena endemska podzemna slatkovodna spuva
Eunapius subterraneus.
Vana sastavnica ukupnosti vrijednosti predvienog parka "Mrenica" su i njegove
krajobrazne osobitosti. U gornjem toku Mrenice i Tounjice istiu se kanjonski elementi
krajobraza koji ujedno predstavljaju jedne od najistaknutijih vizura cijelog podruja
predvienog za zatitu. Prostor nizvodno od ua Tounjice u Mrenicu, otprilike do
Dobrenia, izdvaja se po kompaktnosti umskih predjela obraslih uglavnom umama
hrasta kitnjaka i obinog graba, bukovim umama te mjestimice istim grabicima.
Najistaknutiji brdski kompleksi na podruju predvienom za zatitu su Perjasika kosa i
Polojska kosa smjeteni uz desnu obalu Mrenice, a predstavljaju kompaktne uzvisine
koje znaajno doprinose ukupnosti vizualnog doivljaja prirodnih elemenata krajobraza.
Vezano uz znaajke bioloke raznolikosti, uz vodotoke i sedrene barijere kao najvanija
stanita, na podruju parka "Mrenica" najzastupljenija su umska stanita, ponajprijje
ume hrasta kitnjaka i bukove ume, s naglaskom na klimazonalne umske zajednice umu hrasta kitnjaka i obinog graba (Epimedio-Carpinetum betuli) i umu bukve s
velikom mrtvom koprivom (Lamio orvalae-Fagetum). Sa sinekolokog stajalita znaajno
je i prisustvo termofilnih uma kao to su uma bukve i crnoga graba (Ostryo-Fagetum) i
uma crnoga graba s risjem (Erico herbaceae-Ostryetum).
Terenskim obilascima i zastupljenou u flornom sastavu prevladavajuih umskih
zajednica, na podruju parka "Mrenica" utvrene su 54 zatiene biljne vrste. Od vrsta
utvrenih terenskim istraivanjima nekoliko ih je ugroeno na nacionalnoj razini te se
nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikoli & Topi, ed., 2005.), to su:
Gallium uliginosum L. (movarna broika), Hippuris vulgaris L. (obini borak), Taxus
baccata L. (tisa), Cyclamen purpurascens Mill. (umska ciklama) i Apium repens (Jacq.)
Lag. (puzavi celer). Puzavi celer zatien je i Direktivom o zatiti prirodnih stanita i divlje
faune i flore (Council Directive 92/43/EEC) - Dodatci II. i IV., te Konvencijom o zatiti
europskih divljih vrsta i prirodnih stanita (Bern, 1979.) Dodatak I.
Rijeka Mrenica i ostali vodotoci podruja predvienog za zatitu evidentirana su
stanita za 20 zatienih vrsta riba. Posebice treba istaknuti populacije kritino
ugroene svijetlice (Telestes polylepis), te ugroene (osjetljive) populacije potone mrene
(Barbus balcanicus) i potone pastrve (Salmo trutta).
Za istaknuti je i prisustvo svih triju hrvatskih velikih zvijeri (medvjed, ris, vuk) na ovim
prostorima, te brojne vrste ugroenih i strogo zatienih vrsta imia. Na podruju
parka "Mrenica" obitava i nekoliko vrsta ugroenih i strogo zatienih vrsta ptica
grabljivica - orao klikta (Aquila pomarina), sivi sokol (Falco peregrinus) i kanjac osa
(Pernis apivorus).
114
Unutar granica predvienog parka "Mrenica" nalazi se ukupno 11 ekoloki znaajnih

podruja ukljuenih u Ekoloku mreu Republike Hrvatske. Nekoliko je podruja,
temeljem vrijednosti raznolikosti (endeminosti) divljih svojti i ouvanja povoljnih
uvjeta stanita, vrednovano i kao potencijalna podruja europske ekoloke mree
NATURA 2000 Mrenica i Tounjica, Jazbina jama, Ogulinsko-plaansko podruje,
Rudnica pilja IV, Tounjica pilja, Zala pilja i Ledenika pilja.
Predvieni park "Mrenica" je, sa stanovita zatite prirode, vrijedno podruje na
regionalnoj ali i nacionalnoj razini koje zahtjeva zatitu i usmjereno upravljanje u cilju
ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, povoljnih uvjeta stanita ugroenih i
zatienih vrsta, a na dobrobit lokalnoga stanovnitva i ire zajednice.
115
OCJENA STANJA PODRUJA
Stanje ouvanosti podruja predvienog parka "Mrenica" moe se ocjeniti

zadovoljavajuim, te ga je potrebno takvim odrati ili ga po mogunosti jo unaprijediti.
Nekoliko je razloga ugroenosti koji su izraeni (ili potencijalni), te bi mogli postati jo
izraeniji ukoliko se ne osigura i ne provede aktivna zatita ovoga prostora.
Neprikladna i intenzivna izgradnja
Negativni antropogeni utjecaji na podruje parka oituju se i kroz lokacijski neprikladnu

i intenzivnu gradnju u neposrednoj blizini obala vodotoka (posebice Mrenice), na
kontaktu ume i niih breuljaka te na krajobrazno istaknutim lokacijama. Podruja
najintenzivnije izgradnje uz obalni pojas Mrenice nalaze se od Generalskog Stola do
Zveaja s lijeve, te sjeverno od
Zveaja s obje strane obale
Mrenice.
Potrebno
je,
dokumentima
prostornog
ureenja definirati zone i
uvjete
gradnje
unutar
zatienog
podruja,
s
naglaskom na vanost ouvanja
krajobraznih
vrijednosti,
tradicionalne arhitekture i
koritenja
tradicionalnih
materijala (npr. drvo).
Slika 54. Krajobrazno neprikladna izgradnja Galovi Selo
Djelovanje vojnog vjebalita "Eugen Kvaternik"
Predvieni park "Mrenica" u izvorinom dijelu Mrenice obuhvaa podruje vojnog

vjebalita "Eugen Kvaternik" u povrini od 1203,10 ha to ini oko 5% ukupne povrine
vojnog vjebalita odnosno 5,63% povrine predvienog parka. Temeljem lanka 70.
stavka 3. Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) u zatienim podrujim nije
doputeno izvoenje vojnih vjebi ni drugih vojnih aktivnosti kojima se mogu ugroziti
prirodne vrijednosti. Meutim, vano je istaknuti kako se ovdje radi o zateenom stanju,
a uzevi u obzir dosadanja iskustva i ouvanost ovog dijela parka za zakljuiti je kako se
i ubudue djelovanje vojnog vjebalita Eugen Kvaternik moe jo bolje uskladiti s
potrebama zatite prirode odnosno s potrebama zatite i ouvanja temeljnih prirodnih
vrijednosti parka Mrenica. U tom smislu potrebno je podruje vojnog vjebalita
unutar parka definirati kao zonu posebnog reima zatite kako bi se dugorono
osiguralo ouvanje povoljnih uvjeta stanita vodotoka rijeke Mrenice, s naglaskom na
sedrene barijere kao najvanija stanita Mrenice i jednu od najznaajnijih prirodnih
vrijednosti cijelog predvienog parka Mrenica.
116
Eksploatacijska polja
Na podruju predvienom za zatitu nalazi se nekoliko eksplatacijskih polja od kojih se

istie kamenolom tehniko-graevnog kamena u Tounju. Njegovo najnegativnije
djelovanje odnosi se na oteenja pilje koja je u njemu otkrivena. Sa stajalita ouvanja
krajobraznih vrijednosti parka "Mrenica" i njihove raznolikosti neprihvatljjivo je
irenje postojeeg te otvaranje novih eksploatacijskih polja. Postojee eksploatacijsko
polje potrebno je nakon eksploatacijskog perioda sanirati provedbom mjera bioloke
sanacije. Za bilo kakve mogue planirane zahvate vezano uz eksploatacijsko polje
potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu.
Slika 55. Kamenolom u Tounju
Zagaivanje vodotoka i izvora
Stanje vodotoka Mrenice i Tounjice se, sa stajalita zagaenja, moe ocijeniti

zadovoljavajuim, no prisutni su izvori moguih negativnih utjecaja. Aktivnosti vezane
uz djelovanje eksploatacijskih polja i drugih veih industrijskih postrojenja, te vojnog
vjebalita "Eugen Kvaternik" zahtjevaju stalni monitoring koncentracije tekih metala i
ostalih kemijskih tvari koje mogu uzrokovati zagaenje Mrenice i okolnih manjih
vodotoka. Vodotoci u blizini eksploatacijskog polja u Tounju najvie su negativno
utjecani njegovim djelovanjem koje utjee na kemijsku i trofiku ravnoteu vode,
odnosno ouvanje povoljnih uvjeta vodenih i priobalnih stanita.
117
Mjere zatite od negativnih utjecaja na vodotoke i izvore odnose se na uspostavu

efektivnog nadzora zatienog podruja, edukaciju lokalnog stanovnitva, izgradnju
proistaa otpadnih voda, stalni monitoring kemijskog sastava vode, ouvanje
priobalnog vegetacijskog pojasa i zdravog vodenog ekosustava, te zatitu mnogobrojnih
izvora na ovom podruju od oneienja, zatrpavanja i nezakonitog koritenja.
Neprimjerena rafting i kanu vonja Mrenicom
Sve je vie agencija koje pokuavaju na Mrenici prodati razliite rafting i kanu
aranmane. Mrenica nije rijeka pogodna za rafting jer je vie jezerastog karaktera tj.
sporog toka. Rafting niz slapove, pogotovo za niskog vodostaja, uzrokuje otkidanje sedre
sa slapa, to predstavlja izravno unitavanje sedrenih barijera, ugroenih i ujedno
najprepoznatljivih i ekoloki najznaajnijih stanita toka Mrenice. Problem
predstavljaju i plastini i drveni amci koji zarezuju i otkidaju sedru. Prihvatljivija
varijanta je koritenje gumenih kanua, ali tek nakon to se urede ili reguliraju prijelazi
preko slapova i mjesta za kampiranje. Projekti odnosno planovi nekodljivog prolaska
preko slapova u odreenoj mjeri su razraeni (ojat, M.: "Park prirode Mrenica
turistika destinacija Generalski Stol idejna skica", Karlovac, 1998.) te bi trebali
predstavljati osnovicu za utvrivanje mjera zatite koje e biti regulirane Pravilnikom o
unutarnjem redu parka Mrenica, planom upravljanja zatienim podrujem parka
Mrenica, te prostorno-planskom dokumentacijom.
Miniranost podruja
Veliki problem u dostupnosti, cjelovitoj evaluaciji i moguem posjeivanju predstavljaju

minsko sumnjiva podruja kojih, naalost, ima dosta na podruju predvienog parka
"Mrenica". Prema podacima Hrvatskog centra za razminiravanje utvrena je povrina
koja prema GIS-u iznosi oko 980 ha odnosno oko 4,6 % ukupne povrine parka. Minsko
sumnjiva podruja nalaze se izmeu naselja Mateko Selo i desne obale Mrenice, juno
od Dobrenia uz lijevu i desnu obalu Mrenice uzvodno do utoka Tounjice, od utoka
Tounjice u Mrenicu uz obje obale Tounjice uzvodno do utoka Rudnice u Tounjicu
odnosno do ceste Kamenica Skradska Tri Tounjski, te uz prugu kod eljeznike
postaje Otarije. Potrebno je, kroz definiranje prioritetne vanosti razminiranja porijeja
Mrenice, u to kraem roku provesti isto koristei pritom dostupna financijska sredstva
iz upanijskog i/ili dravnog prorauna, te po mogunosti iz inozemnih izvora.
118
Slika 56. Minsko-sumnjiva podruja porijeja Mrenice

Izvor: Hrvatski centar za razminiravanje
119
Vodotehniki zahvati
Sa stajalita ouvanja stabilnih populacija ugroenih i zatienih vrsta riba, kao i

ouvanja povoljnih uvjeta vodenih stanita, ponajprije sedrenih barijera, na vodotocima
predvienog parka "Mrenica" nije prihvatljiva gradnja hidrotehnikih objekata
(hidroelektrane, brane, umjetne kaskade i sl.). Prenamjena postojeih naputenih
mlinica u male (mini) hidrocentrale moe se uskladiti sa zahtjevima zatite prirode, uz
zadravanje postojeih prostornih gabarita i bez izgradnje novih objekata u svrsi
usmjeravanja vode.
Lov i ribolov
Sa stajalita ouvanja i zatite bioloke raznolikosti, ugroenih i rijetkih staninih tipova

te uz njih vezanih vrsta lov i ribolov predstavljaju potencijalni izvor ugroenosti, te stoga
potrebno u lovnogospodarske i ribolovne osnove ugraivati mjere i uvjete zatite
prirode (ponajprije one koje se odnose na unoenje alohtonih vrsta, izlov zatienih
vrsta riba i odstrijel zatienih ptijih vrsta), te uspostaviti uinkoviti sustav kontrole
njihove provedbe.
Nasadi alohtonih vrsta drvea
Utjecaj postojeih kultura (uglavnom u istonom dijelu parka) na krajobrazne

vrijednosti ne moe se ocjeniti kao izrazito negativan, no sa stajalita ouvanja bioloke
raznolikosti nasadi alohtonih vrsta nisu prihvatljivi. Unoenje alohtonih vrsta uzrokuje
potiskivanje i/ili znaajne promjene autohtonih prirodnih biljnih zajednica ovog
podruja, a komplekse monokultura k tome karakterizira i mala raznolikost vrsta.
Nasade alohotnih vrsta (uglavnom etinjaa) potrebno je postupno prevoditi u prirodne
autohtone sastojine ovog podruja.
120
ZATITA I UPRAVLJANJE
1. Zatita
Podruje predvieno za zatitu, ukupnou prirodnih vrijednosti ispunjava uvjete za

zatitu u kategoriji parka prirode ili regionalnog parka. Svrha zatite je ouvanje
prirodnih tipova stanita, posebice vodenih, piljskih i ostalih ugroenih na dravnoj i
europskoj razini, svih svojti koje na njima obitavaju, krajobraznih vrijednosti, te
geoloke i kulturno-povijesne batine.
Ciljevi zatite su: ouvanje prirodnih stanita, posebice vodenih, piljskih i ostalih
ugroenih na dravnoj i europskoj razini, ouvanje bioloke raznolikosti, geoloke
raznolikosti i krajobraznih vrijednosti, ouvanje kulturno-povijesne batine ovog dijela
Hrvatske, te boljitak lokalnog stanovnitva i cijele Karlovake upanije u skladu s
naelima odrivog razvitka.
Naselja unutar i u okolici parka Mrenica predstavljaju njegov integralni dio te je ovom
kategorijom zatite potrebno osigurati i potaknuti njihov odrivi razvoj kako bi se
zaustavili trendovi smanjenja broja stanovnitva. Ljudska aktivnost je ouvala znaajan
dio prirodnih vrijednosti zbog kojih se zatita i predlae, pa je zatita u kategoriji parka
prirode ili regionalnog parka, koja doputa gospodarske aktivnosti, i s tog stanovita
primjerena za ovaj prostor.
lanak 13. Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08)
(1) Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje
kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima meunarodne i nacionalne
vanosti, s naglaenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturnopovijesnim i turistiko-rekreativnim vrijednostima.
(2) U parku pirode doputene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje
kojima se ne ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga.
(3) Nain obavljanja gospodarskih djelatnosti i koritenje prirodnih dobara
u parku prirode utvruje se uvjetima zatite prirode.
lanak 14. Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08)

(1) Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje
kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima meunarodne, nacionalne ili
podrune vanosti i krajobraznim vrijednostima karakteristinim za
podruje na kojem se nalazi.
(2) U regionalnom parku doputene su gospodarske i druge djelatnosti i
radnje kojima se ne ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga.
(3) Nain obavljanja gospodarskih djelatnosti i koritenje prirodnih dobara
u regionalnom parku utvruje se uvjetima zatite prirode.
121
Prema lanku 21. stavku 1. Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08), park prirode
proglaava Hrvatski sabor zakonom. Prethodno je potrebno provesti javni uvid u akt o
proglaenju i pripadajuu dokumentaciju. Postupak javnog uvida za proglaenje parka
prirode "Mrenica" organizira i provodi ministarstvo nadleno za poslove zatite
prirode.
Prema lanku 21. stavku 3. Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08), regionalni
park proglaava upanijska skuptina uz suglasnost ministarstva nadlenog za poslove
zatite prirode i sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove poljoprivrede i
umarstva. Prethodno je potrebno provesti javni uvid u akt o proglaenju i pripadajuu
dokumentaciju. Postupak javnog uvida za proglaenje regionalnog parka "Mrenica"
organizira i provodi upanija.
Prijedlog akta o proglaenju temelji se na strunoj podlozi koju izrauje Dravni zavod
za zatitu prirode. O prijedlogu za proglaenje zatienog podruja izvjeuje se javnost
putem javnog uvida. Po izvrenom javnom uvidu predlaga e se oitovati o podnesenim
primjedbama koje e postati sastavni dio dokumentacije za proglaenje parka prirode ili
regionalnog parka Mrenica.
122
2. Institucionalni okvir za upravljanje
Prema Zakonu o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08), lanku 72. stavku 2. podrujima
zatienim u kategoriji parka prirode upravljaju javne ustanove koje osniva Republika
Hrvatska uredbom Vlade Republike Hrvatske. U sluaju proglaenja parka prirode
"Mrenica" potrebno je osnovati javnu ustanovu pod nazivom "Javna ustanova Park
prirode Mrenica".
Prema Zakonu o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08), lanku 72. stavku 3. podrujima
zatienim u kategoriji regionalnog parka upravljaju javne ustanove osnovane od strane
jedinica podrune (regionalne) samouprave, odlukom upanijske skuptine. Na
podruju Karlovake upanije djeluje Javna ustanova za upravljanje zatienim prirodnim
vrijednostima Karlovake upanije.
Djelatnost javne ustanove je zatita, odravanje, ouvanje i promicanje regionalnog
parka te koordiniranje i usklaivanje svih djelatnosti koje se odvijaju na tom prostoru. U
sklopu ovih djelatnosti javna ustanova organizira i obavljanje struno-znanstvenih
poslova zatite prirode. Javna ustanova koja upravlja parkom prirode ili regionalnim
parkom nadzire i obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti sukladno uvjetima
zatite prirode, a u cilju osiguranja racionalnog i odrivog koritenja prirodnih dobara.
lanak 131. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08) propisuje slijedee: Skrb o
prirodnoj vrijednosti u zatienom podruju moe se povjeriti vlasniku ili nositelju prava
na nekretnini sklapanjem ugovora kojim se ureuju meusobna prava i obveze izmeu
javne ustanove koja upravlja zatienom prirodnom vrijednosti i vlasnika, odnosno
ovlatenika prava na nekretnini. Dakle, postoji mogunost da se odreene aktivnosti
upravljanja i zatite povjere fizikoj ili pravnoj osobi.
123
3. Temeljni dokumenti za ureenje prostora i upravljanje
Organizacija, koritenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu

prostora regionalnog parka odreeni su dokumentima prostornog ureenja.
U sluaju proglaenja parka prirode "Mrenica" potrebno je temeljem lanka 69. Zakona
o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) donijeti i prostorni plan ureenja podruja
posebnih obiljeja park prirode Mrenica koji definira organizaciju prostora, nain
koritenja, ureenja i zatite prostora u parku.
Za regionalni park Zakonom o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) nije propisana
obveza izrade prostornog plana ureenja podruja posebnih obiljeja no preporuljivo
je, s obzirom na obuhvat i raznovrsno koritenje, prostornim planom upanije propisati
izradu prostornog plana podruja posebnih obiljeja regionalnog parka Mrenica.
Parkom prirode/regionalnim parkom upravlja se temeljem plana upravljanja. Ovaj
dokument definira razdiobu prostora sa stanovita upravljanje (zoniranje), zatim
utvruje detaljne smjernice upravljanja zatienim podrujem i planira njihovu
provedbu kroz desetogodinje razdoblje, uvaavajui potrebe lokalnog stanovnitva.
Nakon isteka razdoblja od pet godina, analizira se provedba plana upravljanja i
ostvareni rezultati te se po potrebi obavlja revizija plana upravljanja na nain i u
postupku kako je to propisano za njegovo donoenje. Plan upravljanja je obvezujui za
sve fizike i pravne osobe koje obavljaju djelatnosti u zatienom podruju. Donosi ga
upravno vijee javne ustanove uz suglasnost ministarstva nadlenog za zatitu prirode i
prethodno miljenje Dravnog zavoda za zatitu prirode. Prijedlog plana upravljanja
daje se na javni uvid.
Plan upravljanja provodi se godinjim programom zatite, ouvanja, koritenja i
promicanja zatienog podruja. Godinji program zatite, odravanja, ouvanja,
promicanja i koritenja parka prirode/regionalnog parka je provedbeni dokument
temeljem kojeg javna ustanova obavlja svoju godinju djelatnost. Godinji program
donosi upravno vijee javne ustanove uz suglasnost ministarstva nadlenog za zatitu
prirode i prethodno miljenje Dravnog zavoda za zatitu prirode.
Pravilnik o unutarnjem redu ureuje pitanja i propisuje mjere zatite, ouvanja,
unapreenja i koritenja parka prirode/regionalnog parka te propisuje upravne mjere
za nepotivanje tih odredbi. Ovaj pravilnik donosi upravno vijee javne ustanove uz
suglasnost ministarstva nadlenog za zatitu prirode i sredinjeg tijela dravne uprave
nadlenog za poslove umarstva i vodnog gospodarstva s obzirom kako su ume i
vodotoci i ume jedne od temeljnih prirodnih vrijednosti parka Mrenica.
124
4. Odredbe Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) vezane uz upravljanje i

koritenje zatienog podruja
Obavljanje doputenih radnji i zahvata (l. 127.)

Na zatienom podruju doputeni su oni zahvati i radnje koji ga ne oteuju i ne
mijenjaju svojstva zbog kojih je zatien. Za zahvate i radnje na zatienom podruju za
koje prema posebnom propisu nije potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, odnosno
provesti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, izdaje se doputenje.
Doputenje za zahvate i radnje u parku prirode izdaje ministarstvo nadleno za poslove
zatite prirode, a doputenje za zahvate i radnje u regionalnom parku izdaje upravno
tijelo upanije. Doputenje se izdaje rjeenjem. Za zahvate i radnje koji se provode na
temelju planova gospodarenja u umarstvu, lovstvu, ribarstvu, vodnom gospodarstvu i
rudarstvu, nije potrebno ishoditi doputenje ako planovi gospodarenja sadre uvjete
zatite prirode. Ako planovi gospodarenja ne sadre uvjete zatite prirode, doputenje
izdaje ministarstvo i tada ovo doputenje sadri i uvjete zatite prirode.
Reim zabrane u zatienim podrujima (l. 70.a)
U parku prirode/regionalnom parku zabranjeno je: obaviti podvodnu aktivnost bez
doputenja nadlenog ministarstva odnosno upravnog tijela; usidriti i/ili privezati
plovila izvan mjesta odreenih prostornim planom; obaviti rekreacijski ribolov bez
dozvole ili protivno uvjetima izdane dozvole; otetiti i/ili unititi znak i/ili informativnu
plou; loiti vatru izvan naselja i/ili mjesta koja su posebno oznaena i odreena za tu
namjenu; snimati ili fotografirati u komercijalne svrhe bez doputenja nadlenog
ministarstva, odnosno upravnog tijela; polijetati zmajevima ili padobranskim jedrima
bez doputenja nadlenog ministarstva, odnosno upravnog tijela; postaviti informativnu
plou, reklamni i/ili drugi pano bez doputenja nadlenog ministarstva, odnosno
upravnog tijela; posjetiti i/ili razgledati bez ulaznice kad je ulaznica obvezna; odloiti
otpad izvan predvienog i oznaenog prostora; kupati se izvan mjesta odreenog od
strane javne ustanove.
Koritenje prirodnih dobara (l. 122.)
Na cijelom podruju RH koritenje prirodnih dobara provodi se na temelju planova
gospodarenja kao i dokumenata prostornog ureenja vodei rauna o ouvanju bioloke
i krajobrazne raznolikosti. Planovi gospodarenja prirodnim dobrima sadre mjere i
uvjete zatite prirode. Prije izrade planova gospodarenja prirodnim dobrima vlasnici i
nositelji prava duni su od Ministarstva ishoditi uvjete zatite prirode.
Istraivanje zatienih prirodnih vrijednosti i speleolokih objekata (l. 67.)
Za istraivanje zatienih prirodnih vrijednosti i speleolokih objekata potrebno je
ishoditi doputenje Ministarstva kulture. Rjeenje kojim se odobrava istraivanje sadri
uvjete pod kojima se ono moe provesti.
125
Posebni uvjeti zatite prirode u postupku izdavanja lokacijske dozvole (l. 38.)
Ministarstvo utvruje posebne uvjete zatite prirode u postupku izdavanja lokacijske
dozvole za graenje i izvoenje radova i zahvata na podruju nacionalnog parka,
posebnog rezervata, spomenika prirode, parka prirode, te izvan granica graevinskog
podruja za graevine za koje sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove
prostornog ureenja, zatite okolia i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevinsku
dozvolu prema posebnom propisu i za zahvate koji obuhvaaju podruje dviju ili vie
upanija i grada Zagreba.
Upravno tijelo upanije nadleno za poslove zatite prirode utvruje posebne uvjete
zatite prirode u postupku izdavanja lokacijske dozvole za graenje i izvoenje radova i
zahvata na podruju regionalnog parka, znaajnog krajobraza, park-ume, spomenika
parkovne arhitekture, te izvan granica graevinskog podruja.
Ogranienje koritenja prirodnih dobara naredbom Ministra ako se koritenjem
neposredno ugroava povoljno stanje neke vrste ili staninog tipa (l. 126.)
Ako nain ili opseg koritenja prirodnih dobara neposredno ugroava povoljno stanje
neke vrste ili staninoga tipa, ministar naredbom moe koritenje ograniiti ili
privremeno obustaviti dok traje ugroenost. Za ogranienja kojima su podvrgnuti, na
temelju naredbe, vlasnici i nositelji prava imaju pravo na nadoknadu razmjerno
umanjenom prihodu. Visina nadoknade utvruje se sporazumno, a u sluaju spora o
visini nadoknade odluuje sud. Nadoknada se isplauje na teret dravnog prorauna.
Nadoknada tete (l. 116.)
Pravna ili fizika osoba, izuzev pravne osobe koja je u veinskom vlasnitvu Republike
Hrvatske, kojoj se radi ogranienja i zabrana temeljem Zakona o zatiti prirode bitno
pogoraju postojei uvjeti za stjecanje prihoda, a to nije mogue nadoknaditi
doputenom djelatnou u okviru propisanog reima zatite u zatienom podruju, ima
pravo na nadoknadu za ogranienja kojima je podvrgnuta, ukoliko provodi propisane
uvjete zatite prirode.
Pravni promet nekretnina (l.112. i l. 113.)
Vlasnik nekretnine u parku prirode koji namjerava tu nekretninu prodati, duan ju je
najprije ponuditi Republici Hrvatskoj, zatim upaniji, te potom gradu ili opini na ijem
se podruju nekretnina nalazi. Vlasnik nekretnine u regionalnom parku koji namjerava
tu nekretninu prodati, duan ju je najprije ponuditi upaniji, a zatim Republici Hrvatskoj,
te potom gradu ili opini na ijem se podruju nekretnina nalazi. Ukoliko ponuda ne
bude prihvaena u roku od 60 dana vlasnik moe nekretninu prodati uz iste ili povoljnije
uvjete od onih iz ponude.
Strane pravne ili fizike osobe ne mogu stjecati pravo vlasnitva na nekretninama u
regionalnom parku, osim ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno.
126
Povjeravanje skrbi o prirodnoj vrijednosti u zatienom podruju vlasniku ili

nositelju prava na nekretninu sklapanjem ugovora (l. 131.)
Prema lanku 131. Zakona o zatiti prirode, skrb o prirodnoj vrijednosti u zatienom
podruju moe se povjeriti vlasniku ili nositelju prava na nekretnini sklapanjem ugovora
kojim se ureuju meusobna prava i obveze izmeu javne ustanove koja upravlja
zatienom prirodnom vrijednosti i vlasnika, odnosno ovlatenika prava na nekretnini.
Koncesije (l. 134. i l. 135.)
Koncesijom se stjee pravo koritenja prirodnih dobara ili pravo obavljanja djelatnosti
od interesa za Republiku Hrvatsku, te pravo na izgradnju i koritenje objekata i
postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti u zatienim podrujima i
speleolokom objektu. U parku prirode/regionalnom parku koncesija se moe dati
prema posebnom propisu uz suglasnost ministarstva nadlenog za zatitu prirode.
Suglasnost nije potrebna kad odluku o koncesiji donosi Vlada ili Sabor. Koncesija na
zatienom podruju ili speleolokom objektu daje se na rok od etiri do trideset godina.
Na pitanja davanja koncesija koja nisu ureene Zakonom o zatiti prirode (N.N. 70/05,
139/08) primjenjuje se Zakon o koncesijama (N.N. 125/08) i posebni propisi koji
ureduju gospodarenje prirodnim dobrima.
Javna ustanova za koritenje prirodnih dobara na dijelu parka prirode/regionalnog
parka kojim upravlja ne mora imati koncesiju.
Koncesijska odobrenja (l. 146.)
Javna ustanova koja upravlja parkom prirode/regionalnim parkom moe uz suglasnost
ministarstva nadlenog za zatitu prirode dati koncesijsko odobrenje na dijelu parka
kojim upravlja na vrijeme do tri godine pravnim osobama i fizikim osobama koje su
registrirane za obavljanje obrta za gospodarsko koritenje prirodnih dobara ili
obavljanje druge djelatnosti na zatienom podruju, izuzev koncesijskog odobrenja za
gospodarenje i koritenje uma, umskog zemljita i lovita.
Sredstva ostvarena od nadoknada za koncesijska odobrenja, sukladno Zakonu o zatiti
prirode, prihod su javne ustanove koja upravlja zatienim podrujem na kojem je
izdano koncesijsko odobrenje, a namijenjena su zatiti prirode.
Za koncesijsko odobrenje na zatienom dijelu prirode koje se izdaje prema Zakonu o
zatiti prirode ili prema posebnom propisu potrebno je ishoditi suglasnost Ministarstva
kulture.
Mogunost albe i upravnog spora vezano uz rjeenja temeljem Zakona o zatiti
prirode (l. 155.)
Na rjeenja koja donosi Ministarstvo na temelju Zakona o zatiti prirode alba nije
doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor. Na rjeenja koje na temelju Zakona o
zatiti prirode donosi upravno tijelo upanije alba se moe izjaviti Ministarstvu u roku
od petnaest dana od dana dostavljanja rjeenja.
127
5. Smjernice za upravljanje
U svrhu ouvanja i unaprjeenja vrijednosti parka Mrenica, u upravljanju se

potrebno drati odreenih smjernica koje e se detaljnije razraditi dokumentima
upravljanja (plan upravljanja i pravilnik o unutarnjem redu).
5.1. Ope smjernice
Poticati sustavna hidroloka, floristika, faunistika, mikoloka, ekoloka i
geoloka istraivanja, jer e njihovi rezultati znaajno pridonijeti pravilnom
upravljanju ovim zatienim podrujem, te na temelju rezultata istraivanja i kroz
suradnju sa svim dionicima prostora izraditi Plan upravljanja parkom
prirode/regionalnim parkom Mrenica.
Isto tako, potrebno je donijeti Prostorni plan podruja posebnih obiljeja parka
prirode/regionalnog parka Mrenica kojim e se, meu ostalim, definirati zone i
uvjeti gradnje u zatienom podruju, dok se u meuvremenu (do donoenja
navedenog prostornog plana) treba sprijeiti divlja i neprimjerena gradnja kroz
postojee vaee dokumente prostornog ureenja (upanijski, gradski, opinski
planovi i dr.).
U cilju nadzora i provedbe aktivne zatite na podruju predvienog parka
"Mrenica" nuno je ukljuiti i sve subjekte vojne, gospodarske i turistikorekreativne orjentacije (Vojno vjebalite "Eugen Kvaternik", kamenolom Tounj,
kamenolom Gornji Zveaj, Jadranski naftovod, ugostiteljski objekti, kampovi i dr.)
Sukladno Pravilniku o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i
rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova provoditi
mjere ouvanja ugroenih i rijetkih staninih tipova (N.N. 7/06) i Pravilniku o
izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama staninih tipova, karti stanita,
ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih
tipova (N.N. 119/09).
Sve planove gospodarenja prirodnim dobrima i dokumente prostornog ureenja,
te sve zahvate na podruju Parka izvoditi, odnosno izraivati uz ishoenje uvjeta
zatite prirode sukladno lancima 123., 124. i 127. Zakon o zatiti prirode (N.N.
70/05, N.N. 139/08).
Nuno je uspostaviti uinkoviti sustav kontrole provedbe mjera i uvjeta zatite
prirode ugraenih u planove gospodarenja prirodnim dobrima i dokumente
prostornog ureenja.
Provoditi adekvatne postupke ocjene, Ocjenu prihvatljivosti za ekoloku mreu,
Procjene utjecaja na okoli (PUO) te Strateku ocjenu utjecaja na okoli (SUO) za
sve planove i zahvate na podruju Parka sukladno Zakonu o zatiti prirode (N.N.
70/05, N.N. 139/08), Zakonu o zatiti okolia (N.N. 110/07) te njihovim
provedbenim propisima.
128
U suradnji s Dravnim zavodom za zatitu prirode potrebno je utvrditi zateeno

stanje podruja sa stanovita zatienih i ugroenih vrsta te temeljem toga
provoditi monitoring utvrenih zatienih i ugroenih vrsta.
Uspostaviti sustav monitoringa indikatora povoljnih uvjeta stanita (vodotoci,
ume, travnjaci) s ciljem definiranja potrebnih mjera zatite.
Na podruju parka Mrenica nije prihvatljivo skladititi tvari tetne za okoli
(pogonska goriva, maziva, PVC materijale, materijale podlone koroziji i dr.), a
manipulaciju naftom i naftnim derivatima, uljima i mazivima potrebno je
obavljati uz mjere opreza, na mjestima udaljenim od vodotokova.
Potrebno je sanirati postojea i onemoguiti nastajanje novih odlagalita otpada.
Izraditi i provoditi program razvoja odrivog turizma na temelju prirodnih i
kulturnih vrijednosti te ponude lokalnih proizvoda u okviru tradicionalne
poljoprivrede. S obzirom na rastui interes na ovaj tip turizma u zemlji i svijetu,
odrivi turizam trebao bi biti koristan za lokalnu i regionalnu zajednicu, te
djelomino osiguravati financijska sredstva za upravljanje zatienim podrujem.
U regionalnom parku potrebno je razvijati sadraje za posjetitelje, turistikougostiteljske i sportsko-rekreacijske sadraje uz ishoenje uvjeta zatite prirode i
na nain koji ne ugroava bioloku i krajobraznu raznolikost zatienog podruja.
U smislu turistikog koritenja prostora takoer je nuno razraditi sustav
posjeivanja koji obuhvaa zone rekreativne namjene, smjernice za nekodljivu
vonju kanuima preko slapova Mrenice, projekte izgradnje informativnih i
edukativnih sadraja, infrastukture u slubi posjetitelja i dr.
S ciljem sprjeavanja nitrifikacije oligotrofnih krakih tala, izbjegavanja
negativnih utjecaja na krajobrazne vrijednosti te prije svega zbog sigurnosti
djelatnika nadlene javne ustanove, svih dionika prostora kao i posjetitelja parka
"Mrenica", nuno je u to je mogue kraem roku razminirati minsko-sumnjive
povrine, a neposredno po proglaenju zatite odrediti prioritetna podruja za
razminiravanje i osigurati sredstva, a ostala podruja prikladno i uoljivo oznaiti
(u suradnji sa Hrvatskim centrom za razminiravanje).
Treba obaviti nune popravke putova, postaviti informacijske table o glavnim
vrijednostima zatienog podruja i o vanosti njihova ouvanja.
Vriti promociju parka Mrenica putem odgovarajuih informativnoedukativnih materijala te formiranjem informacijskih centara na pojedinim
segmentima (upanija, gradovi i dr.), vodikih slubi i dr.
Provoditi edukativne aktivnosti s ciljem unaprjeenja svijesti o vanosti ouvanja
prirodnih tipova stanita i uz njih vezanih biljnih i ivotinjskih vrsta, te bogate
geoloke i kulturno-povijesne batine.
Potrebno je poticati ouvanje i obnovu kulturno-povijesne batine zatienog
podruja, ukljuujui povratak tradicionalnim zanatima i obiajima, te razvoj
zatiene markice za lokalne proizvode.
S ciljem zatite i ouvanja gornjeg, najatraktivnijeg kanjonskog dijela toka
Mrenice, potrebno je uskladiti djelatnosti vojnog vjebalita Eugen Kvaternik s
potrebama zatite i ouvanja prirodnih vrijednosti parka, u sklopu zone
posebnog reima zatite.
129
5.2. Bioloka, geoloka i krajobrazna raznolikost

Potrebno je osposobiti vodie za struno voenje na cijelom podruju parka, a
ponajprije izleta po Mrenici i ostalim vodotocima zatienog podruja
(prvenstveno Tounjici i potoku Bistracu).
Cijelom duinom toka Mrenice prihvatljivo je koristiti iskljuivo gumene amce
(gumene kanue), a ne plastine, drvene i amce koji uzrokuju oteenja odnosno
otkidanje sedre.
U cilju zatite i ouvanja sedrenih barijera potrebno je uskladiti reim sputanja
gumenim kanuima u gornjem dijelu toka Mrenice sa minimalnim vodostajem
koji e omoguiti nekodljivi prijelaz preko sedrenih barijera (kod mjerne postaje
Mrenica Juzbaii preporuljivi minimalni vodostaj iznosi 60 cm).
Potrebno je provoditi stalni monitoring koncentracije tekih metala i ostalih
kemijskih tvari koje mogu uzrokovati zagaenje Mrenice i okolnih manjih
vodotoka.
Planove upravljanja vodama izraivati na naelima cjelovitog upravljanja
slijevovima te usklaivati s planom upravljanja parka Mrenica, sukladno
Zakonu o zatiti prirode (N.N. 70/05, N.N. 139/08).
Onemoguiti vodnogospodarske zahvate koji bi ugrozili opstanak prirodnih
stanita i uz njih vezanih vrsta, te negativno utjecali na krajobrazne vrijednosti
ovog podruja.
Eksploatacija sedimenata iz rijenih korita ima negativne utjecaje na prirodne
vrijednosti i nije doputena Zakonom o vodama (N.N. 153/09) te nije prihvatljiva
unutar parka prirode/regionalnog parka Mrenica.
Na vodotocima parka "Mrenica" nije prihvatljiva gradnja hidrotehnikih

objekata (hidroelektrane, brane, umjetne kaskade i sl.). Prenamjena postojeih
naputenih mlinica u male (mini) hidrocentrale moe se uskladiti sa zahtjevima
zatite prirode, uz zadravanje postojeih prostornih gabarita i bez izgradnje
novih objekata u svrsi usmjeravanja vode.
Posebnu brigu voditi o ouvanju slapita, sprudova i strmih obala kao znaajnih
stanita koja mogu biti utjecana vodnogospodarskim aktivnostima.
Izbjegavati geometrijske i pravocrtne regulacije vodotoka.
Du postojeih regulacija i agromeliorativnih zahvata omoguiti opstanak i
mjestiminu obnovu bujnih vlanih biotopa i ambijenata.
Nuno je onemoguiti svako zagaivanje vodotokova kao i trenutno postupati u
skladu sa zakonskim odredbama u sluajevima havarije radnih strojeva,
izlijevanja tetnih tekuina i sl.
U cilju ouvanja vodenih stanita i uz njih vezanih vrsta (ribe, vodozemci,
gmazovi, vretenca, biljke i dr.), neprihvatljivo ih je na bilo koji nain zatrpavati i
zagaivati.
130
Svakako je bitno naglasiti neprihvatljivost unoenja alohtonih vrsta riba u

vodotoke podruja predvienog za zatitu, ime se izravno ugroava opstojnost
populacija ugroenih i zatienih ribljih vrsta.
Gospodariti umama sukladno lanku 42. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05, NN
139/08). U cilju ouvanja bioloke raznolikosti, umskim resursima je potrebno
gospodariti prema naelima certifikacije uma (Hrvatski nacionalni standard za
FSC certificiranje uma Naelo 6.)
Radi ouvanja raznolikosti faune (posebice ptica) potrebno je prilikom sjee u to
veoj mjeri ostavljati stabla s dupljama i gnijezdima ugroenih vrsta, te ostavljati
stabla vokarica kao jednog od izvora hrane.
Pri koritenju umskih resursa provoditi naela i mjere propisane u okviru
certifikacije uma (FSC) te pratiti stanje i voditi brigu o zatienim i/ili ugroenim
vrstama, posebice pticama gnjezdaricama.
umsko-uzgojne radove treba provoditi s ciljem ouvanja stabilnih umskih
ekosustava, a radove popunjavanja i/ili poumljavanja obavljati uporabom
autohtonih vrsta.
Postojee nasade alohtonih vrsta drvea potrebno je postupno prevoditi u
autohtone sastojine ovog podruja.
Osigurati trajno praenje razvoja umskih ekosustava putem trajnih ploha,
ukljuujui istraivanje ekolokih imbenika u cilju utvrivanja njihovog utjecaja
na prirodnu obnovu i zdravstveno stanje uma, te praenje sastava biljnih i
ivotinjskih zajednica umskih ekosustava.
Radi ouvanja bioloke raznolikosti, travnjacima je potrebno gospodariti putem
ispae i reimom konje prilagoenim vrsti travnjaka te ouvati prirodni reim
vlanih livada vezano uz potrebe za vodom te aktivnim mjerama restauracije
poveati njihove povrine i kvalitetu.
Koritenje (poljoprivreda, umarstvo) treba prilagoditi prirodnim datostima;
poticati prirodno, tradicionalno gospodarenje (panjaci, konja, upotreba
autohtonih vrsta).
Provoditi aktivnosti za zatitu georaznolikosti i geobatine sukladno Strategiji i
akcijskom planu zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske
(N.N. 143/08) - poglavlju 5. Zatita georaznolikosti.
Potrebno je provesti postupnu bioloku sanaciju postojeih eksploatacijskih
polja, dok je njihovo irenje kao i otvaranje novih eksploatacijskih polja unutar
granica zatienog podruja vrlo konfliktno sa stajalita vanosti ouvanja
temeljnih vrijednosti parka Mrenica, posebice odrednica krajobrazne i
geoloke raznolikosti.
U intenzivno obraenim prostorima vratiti ivicu du mea, u funkciji bioloke i
krajobrazne raznolikosti.
Sukladno Zakonu o zatiti prirode, utvrditi krajobrazne tipove za ovaj park
prirode/regionalni park i osobito vrijedne krajobraze te osigurati praenje stanja
znaajnih i karakteristinih obiljeja krajobraza.
131
5.3. Prostorno planiranje i izgradnja

Dokumetima prostornog ureenja, ponajprije prostornim planom podruja
posebnih obiljeja parka Mrenica, potrebno je definirati zone i uvjete gradnje
unutar zatienog podruja, s naglaskom na ouvanje krajobraznih vrijednosti,
tradicijske arhitekture i koritenje tradicionalnih materijala (npr. drvo).
Prostornim planom Karlovake upanije podruje vojnog vjebalita Eugen
Kvaternik definirano je kao podruje posebne namjene te se shodno tome
ureenje i izgradnja na tom prostoru planiraju i provode u cilju obavljanja
specifinih djelatnosti vojnog vjebalita.
Nuno je sprijeiti daljnju neplansku izgradnju.
Prenamjenu postojeih graevinskih podruja u drugu namjenu od planirane
dokumentima prostornog ureenja treba planirati na nain da ne naruava
prirodnu krajobraznu sliku, te postojei karakter i oblik naselja.
Proirenja postojeih graevinskih podruja treba planirati sukladno
demografskoj slici podruja, uvajui postojei karakter i oblik naselja, te
prirodnu krajobraznu sliku (npr. izbjegavati izgradnju u pojasu vodotoka,
rasprenu te izgradnju po istaknutim reljefno-krajobraznim lokacijama i dr.).
Nova izdvojena graevinska podruja izvan naselja mogue je planirati
prvenstveno za potrebe razvoja turizma, sporta i rekreacije, te gospodarskopoduzetnike djelatnosti, na takav nain da svojim oblikom, veliinom odnosno
postojanjem i radom ne ugroavaju okolni prostor tj. prirodni krajobraz.
Pod sadrajima turizma podrazumijevaju se graevine ugostiteljskoturistike
namjene, graevine u funkciji zdravstvenog, seoskog i izletnikog turizma, a pod
sadrajima sporta i rekreacije sportsko-rekreacijski tereni i graevine
namijenjene sportu i rekreaciji s prateim sadrajima, parkovi, djeja igralita i sl.
Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se graevine proizvodne
industrijske i proizvodne zanatske namjene, te graevine uslune, trgovake i
komunalno servisne namjene, manje energetske graevine koje koriste
obnovljive izvore energije i slino.
Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljita, kao i uzgoj monokultura na veim
povrinama, te preporuenih grana poljoprivrede mogue je provoditi sukladno
upanijskim stratekim dokumentima s podruja poljoprivrede, ali se preporua
prirodno tradicionalno gospodarenje i koritenje poljoprivrednih povrina.
Izgradnja graevina za uzgoj ivotinja veeg kapaciteta kakve se planiraju izvan
graevinskih podruja naselja (farme/tovilita) mogue je provoditi sukladno
dokumentima prostornog ureenja, ali se preporua uzgoj na otvorenom (bez
zatvorenih graevina farmi/tovilita), te uzgoj ivotinja unutar graevina manjeg
kapaciteta uz izdvojena seljaka gospodarstva.
Izgradnja graevina elektronike telekomunikacijske infrastrukture (antenskih
stupova) planiranih u zonama utvrenim vaeim dokumentima prostornog
ureenja je mogua, ali se lokaciju takvih graevina preporua realizirati izvan
parka. Odabir lokacije smjetaja antenskog stupa u planski predvienom radijusu
potrebno je to bolje uklopiti u okoli.
132
6. Posljedice koje e proistei zatitom podruja
Pretpostavlja se da e zatita u kategoriji parka prirode ili regionalnog parka imati

pozitivne posljedice na lokalno stanovnitvo i upanije jer e osigurati odranje i razvoj
poljoprivrede i umarstva koje su glavne gospodarske aktivnosti ovoga kraja, doprinijeti
njegovoj promidbi i otvoriti nove mogunosti edukacijskog i turistikog koritenja
ovoga prostora. U zatitu e trebati ulagati sredstva u onoj mjeri koja e omoguiti
odravanje, te po mogunosti i unaprjeenje postojeeg povoljnog stanja. Ne predviaju
se znaajna ogranienja u koritenju prostora u odnosu na postojee stanje.
Radi se o prostoru koji se sada koristi manje ili vie u skladu s potrebama zatite, a s
obzirom na reimu zatite u predvienoj kategoriji, proglaenje parka ne bi trebalo imati
negativne posljedice na postojee gospodarske aktivnosti. tovie, za pretpostaviti je da
e zatita pridonijeti kvaliteti veine gospodarskih aktivnosti te njihovom jaanju i
obnovi, to se posebice odnosi na poljoprivredu i odrivi turizam. Isto tako,
proglaenjem zatite ovo bi podruje trebalo postati prioritetnim glede razminiravanja
odnosno "ienja" minsko sumnjivih podruja.
Proglaenjem zatite odnosno proglaenjem parka "Mrenica" ne iskljuuje se djelovanje
kamenoloma, ve e se ono trebati uskladiti s odgovarajuim uvjetima i mjerama zatite
prirode. To se posebice odnosi na kamenolom u Tounju, u kojem najvie treba voditi
rauna o zatiti pilje od oteivanja i zatrpavanja, te o ouvanju povoljnih uvjeta
stanita okolnih vodotoka.
U smislu upravljanja posebnu zonu predstavlja juni dio parka odnosno prostor oko
rijeke Mrenice koji se nalazi u sastavu vojnog vjebalita "Eugen Kvaternik". S ciljem
zatite i ouvanja gornjeg, najatraktivnijeg kanjonskog dijela toka Mrenice, potrebno je
uskladiti djelatnosti vojnog vjebalita s potrebama zatite prirode ime bi se dugorono
osiguralo ouvanje povoljnih uvjeta stanita vodotoka rijeke Mrenice, s naglaskom na
sedrene barijere kao najvanija stanita Mrenice i jednu od najznaajnijih prirodnih
vrijednosti cijelog predvienog parka Mrenica.
Javna ustanova koja e upravljati podrujem parka "Mrenica" trebala bi, uz zatitu
prirodnih i krajobraznih vrijednosti, poticati tradicionalno poljodjelstvo i njegove
proizvode, tradicionalne obrte, arhitekturu i obiaje, te promicati park kao turistiku
destinaciju. Treba istaknuti kako se proglaenjem zatite ne zabranjuje djelovanje
postojeih i izgradnja novih turistiko-rekreacijskih objekata (kampovi, odmorita i sl.),
ve e se kroz uvjete zatite prirode odnosno ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu
definirati mjere kojima bi se navedene aktivnosti uskadile s ciljevima ouvanja prirodnih
i krajobraznih vrijednosti zatienog podruja.
Proglaenje podruja Mrenice parkom prirode ili regionalnim parkom omoguiti e
razvitak ovog prostora koji je harmonino uklopljen u potrebe zatite prirode.
133
6.1. Posljedice za lokalno stanovnitvo

Ouvane prirodne vrijednosti velikim su dijelom vezane uz stoljetnu ljudsku aktivnost i
njegove djelatnosti. Mjere upravljanja parkom Mrenica trebale bi promicati razvoj
lokalnih zajednica i poboljati njihov standard i kvalitetu ivljenja.
Park prirode/regionalni park Mrenica trebao bi povezati ouvanje prirode i odrivi
ekonomski razvoj u Karlovakoj upaniji i doprinijeti razvoju ovog podruja, ouvanju
dominirajuih seoskih domainstava te ublaavanju trenda depopulacije.
Ogranienja koja donosi zatita oituju se najveim dijelom kroz potrebu ishoenja
uvjeta zatite prirode. U park prirode/regionalnom parku doputeni su svi zahvati i
radnje koje ga ne oteuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je zatien a u njemu je
doputena gospodarska djelatnost. Veina ljudskih aktivnosti u ovom parku ne
predstavljaju izraenu prijetnju biolokoj, geolokoj i krajobraznoj raznolikosti pa se
eventualna nuna ogranienja odnose na manji broj zahvata i radnji s moguim
negativnim posljedicama (npr. vodnogospodarski zahvati i eksploatacija mineralnih
sirovina).
U parku prirode/regionalnom parku potrebno je ishoditi posebne uvjete zatite prirode
u postupku izdavanja lokacijske dozvole. Ovakva obveza ve postoji u postupku
ishoenja lokacijske dozvole za sve zahvate van graevinskog podruja bez obzira da li
su unutar zatienog podruja ili ne. Vaei dokumenti prostornog ureenja odreuju
organizaciju, zatitu, namjenu i uvjete koritenje prostora na cijelom podruju parka pa
tako i graevinska podruja unutar parka.
Vlasnik ili nositelj prava ima prava naknade za ogranienja kojima je podvrgnut vezano
uz uporabu i koritenje zatienog podruja.
Odredbe l. 112. Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) ograniavaju promet
nekretnina u parku prirode/regionalnom parku s obzirom da je vlasnik obvezan
prilikom prodaje nekretninu najprije ponuditi Republici Hrvatskoj, zatim upaniji, te
potom gradu ili opini (u sluaju parka prirode), odnosno najprije ponuditi upaniji, a
zatim Republici Hrvatskoj, te potom gradu ili opini (u sluaju regionalnog parka). No,
ukoliko se oni ne oituju unutar 60 dana vlasnik moe prodati nekretninu uz iste ili
povoljnije uvjete.
Uz ekonomski razvoj zatita u kategoriji parka prirode/regionalnog parka trebala bi
doprinijeti openito boljem stanju okolia na ovom podruju i praenju tog stanja te
smanjenju razine oneienja i poboljanju kvalitete ivota i zdravlja ljudi.
134
6.2. Posljedice za sektorske djelatnosti

Razvoj naselja unutar i u graninom podruju parka prirode/regionalnog parka
Mrenica nee biti usporen zatitom. Postojei dokumenti prostornog ureenja dijelom
su ve sagledali prirodne vrijednosti prostora i predloili adekvatno ureenje.
Donoenjem prostornog plana posebnih obiljeja, ukoliko se pristupi njegovoj izradi s
obzirom da nije obvezan za kategoriju regionalnog parka temeljem Zakona o zatiti
prirode, detaljno e se urediti prostor sukladno reimu zatite.
Specifinost predvienog parka Mrenica je da u izvorinom dijelu Mrenice obuhvaa
podruje vojnog vjebalita "Eugen Kvaternik" u povrini od 1203,10 ha to ini oko 5%
ukupne povrine vojnog vjebalita odnosno 5,63% povrine predvienog parka.
Prostornim planom Karlovake upanije podruje vojnog vjebalita Eugen Kvaternik
definirano je kao podruje posebne namjene te se shodno tome ureenje i izgradnja na
tom prostoru planiraju i provode u cilju obavljanja specifinih djelatnosti vojnog
vjebalita.
Temeljem lanka 70. stavka 3. Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) u
zatienim podrujim nije doputeno izvoenje vojnih vjebi ni drugih vojnih aktivnosti
kojima se mogu ugroziti prirodne vrijednosti. Meutim, vano je istaknuti kako se ovdje
radi o zateenom stanju, a uzevi u obzir dosadanja iskustva i ouvanost ovog dijela
parka za zakljuiti je kako se i ubudue djelovanje vojnog vjebalita Eugen Kvaternik
moe jo bolje uskladiti s potrebama zatite prirode odnosno s potrebama zatite i
ouvanja temeljnih prirodnih vrijednosti parka Mrenica, u sklopu zone posebnog
reima zatite.
Prilikom provoenja dokumenata prostornog ureenja na nacionalnoj razini
(Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske), odnosno usklaivanja
svih razina dokumenata prostornog ureenja biti e potrebno uzeti u obzir park
prirode/regionalni park Mrenica kao novo zatieno podruje.
Sve gospodarske djelatnosti koje nemaju znaajan negativni utjecaj na bioloku,
geoloku i krajobraznu raznolikost, ukljuujui i proizvodnu ili industrijsku djelatnost,
biti e mogue uz ishoenje uvjeta zatite prirode. Odrivi razvoj je osnovni preduvjet za
ouvanje ovog prostora te bi svako neargumentirano zaustavljanje djelatnosti koje moe
uvjetovati odseljavanje stanovnitva bilo izrazito nepovoljno i sa stanovita zatite
prirode.
Poljoprivredna aktivnost unutar samog regionalnog parka najveim je dijelom sukladna
reimu zatite prirode. Tradicionalna (ekstenzivna) poljoprivredna proizvodnja u
zatienim podrujima je najee i imbenik koji uvjetuje opstanak i ouvanje prirodnih
vrijednosti te ju je potrebno ouvati i poticati odrivi razvoj. Zatieno podruje moe
biti prednost za razvoj ekoloke poljoprivrede i stvaranje brandiranih proizvoda za
udaljena trita ili za posjetitelje regionalnog parka. Odgovarajue upravljake mjere
morale bi posebno poticati one poljoprivrednih aktivnosti koje su znaajne za ouvanje
bioloke i krajobrazne raznolikosti (konja, ispaa, autohtone pasmine) ili doprinose
ponudi za posjetitelje te prihodu lokalnog stanovnitva. Iskustva iz drugih zatienih
135
podruja pokazuju da lokalno stanovnitvo moe ostvariti znatne koristi kroz plasman
proizvoda.
Potrebno je posebnu panju posvetiti zadravanju poljoprivrede i odrivom
unaprjeenju poljoprivredne proizvodnje. Pri tome je u mjeri u kojoj je to mogue
potrebno izbjegavati formiranje velikih povrina pod monokulturom. Vezano uz
poljoprivrednu aktivnost, opasnost predstavlja zaputanje livada i panjaka i njihova
prenamjena, te posebice isuivanje vlanih podruja stoga je u upravljanju zatienim
podrujem potrebno obratiti panju na zaustavljanje takvih trendova.
Uvoenje raznolikijih poljoprivrednih kultura (vone i povrtne vrste) moe povoljno
utjecati na bioloku i krajobraznu raznolikost te su takve promjene koritenja zemljita
potencijalno povoljne uz potivanje suvremenih standarda u racionalnom koritenju
sredstava za zatitu bilja.
umarstvo se odvija sukladno osnovama odnosno programima gospodarenja umama.
Iznimno je vano istaknuti kako najvei dio umskih povrina parka Mrenica ine
dravne ume kojima se gospodari na principima ekoloke odrivosti propisanima FSC
(Forest Stewardship Council) certifikacijom uma. Eventualno irenje povrina s
alohtonim umskim sastojinama predstavljalo bi pritisak na bioloku i krajobraznu
raznolikost. Potrebno je u upravljanju uvaiti ekonomsko znaenje postojeih povrina s
nasadima obine smreke koje su zateene u trenutku zatite posebice s obzirom da
kategorija regionalnog parka ukljuuje odrivo gospodarsko koritenje, no dugorono
preporuljivo rjeenje sa stajalita bioloke raznolikosti i ouvanja prirodnih umskih
zajednica predstavlja postupno prevoenje kultura alohtonih vrsta (ponajprije obine
smreke) u autohtone sastojine ovog podruja.
umske gospodarske jedinice obuhvaene parkom Mrenica su slijedee:
I. Dravne ume (Hrvatske ume d.o.o. Zagreb):
Uprava uma Podrunica Karlovac:
G.j. "Bosiljevac"
G.j. "Dobra"
G.j. "Koranska Dubrava"
G.j. "Perjasika kosa"
Uprava uma Podrunica Ogulin:
G.j. "Krpel"
G.j. "Meuvoe-Zale"
G.j. "Radoi"
II. Privatne ume (umarska savjetodavna sluba):
VI. Podrunica Karlovaka (Ured Duga Resa):
G.j. "Belavii-Dubravci"
G.j. "Mrenike ume"
G.j. "Generalski Stol-Zveaj"
G.j. "Mateko selo-Svoi"
136
G.j. "Koranske ume"

G.j. "Perjasica-Koransko selo"
G.j. "Polojska kosa"
VI. Podrunica Karlovaka (Ured Ogulin):

G.j. "Donje Dubrave"
G.j. "Gornje Dubrave"
G.j. "Otarije-Tounj"
G.j. "Ogulin"
G.j. "Zdenac"
G.j. "Brezovica-Babina gora"
VI. Podrunica Karlovaka (Ured Slunj):
G.j. "Kuzma-Blagaj"
G.j. "Primilje"
G.j. "Pitenica-Zvjerinjak"
III. ume na podruju vojnog vjebalita Eugen Kvaternik
Park Mrenica predstavlja potencijalni okvir za razvoj adekvatnih programa odrivog
turizma zasnovanog na prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima te tradicijskoj
batini. Eko-turizam koji se koncentrira na lokalni proizvod i lokalnu ponudu ima
najvei razvojni potencijal za mala seoska domainstva koja dominiraju u ovom
podruju, te se oekuje povoljni utjecaj zatite na ovaj sektor te kroz njegov razvoj na
lokalnu zajednicu.
Eksploatacija mineralnih sirovina predstavlja skup zahvata evidentirano i potencijalno
najizraenijih negativnih utjecaja na temeljne vrijednosti parka Mrenica. Potrebno je
provesti postupnu bioloku sanaciju postojeih eksploatacijskih polja, dok je njihovo
irenje kao i otvaranje novih eksploatacijskih polja unutar granica zatienog podruja
vrlo konfliktno sa stajalita vanosti ouvanja temeljnih vrijednosti parka
prirode/regionalnog parka, posebice odrednica krajobrazne i geoloke raznolikosti.
Vodno gospodarstvo e se provoditi na naelima cjelovitog upravljanja slijevovima.
Planovi upravljanja u vodnom gospodarstvu i plan upravljanja parkom Mrenica morat
e biti primjereno usklaeni, ponajprije u cilju ouvanja povoljnih uvjeta vodenih
stanita i uz njih vezanih vrsta (ribe, vodozemci, gmazovi, vretenca, biljke i dr.).
Eksploatacija sedimenata iz rijenih korita ima negativne utjecaje na prirodne
vrijednosti i nije doputena Zakonom o vodama (N.N. 153/09) te nije prihvatljiva unutar
parka prirode/regionalnog parka Mrenica.
Revitalizacija i obnova stanita postati e vana aktivnost upravljaa vodama, a takoer
e znatno veu vanost imati i primjena negraevnih mjera zatite (otkup zemljita,
odgovarajue police osiguranja, upravljanje rizicima od tetnog djelovanja voda). Od
posebnog znaenja pri provoenju vodno-gospodarstvenih aktivnosti je i ouvanje
slapita, sprudova te strmih obala.
137
Na vodotocima parka "Mrenica" nije prihvatljiva gradnja hidrotehnikih objekata

(hidroelektrane, brane, umjetne kaskade i sl.). Prenamjena postojeih naputenih
mlinica u male (mini) hidrocentrale moe se uskladiti sa zahtjevima zatite prirode, uz
zadravanje postojeih prostornih gabarita i bez izgradnje novih objekata u svrsi
usmjeravanja vode.
S reimom zatite regionalnog parka trebat e uskladiti i lov i ribolov, a vana je uloga
lovakih i ribolovnih udruga u suzbijanju krivolova koji predstavlja prijetnju ouvanju
faune (posebice populaciji ptica).
Lovita obuhvaena regionalnim parkom Mrenica su slijedea (vidi kartu u Dodatku 2.
ove strune podloge):
Dravna lovita:
IV/1 "BABINA GORA"
IV/6 "KRPEL"
IV/8 "PERJASIKA KOSA"
IV/16 "EUGEN KVATERNIK"
Zajednika lovita:
IV/126 "Zveaj"
IV/128 "Brezetinac"
IV/129 "Generalski Stol"
IV/130 "Bosiljevac"
IV/131 "Perjasica"
IV/132 "Meuvoe"
IV/133 "Zalije"
IV/138 "Blagaj"
IV/142 "Primilje"
138
OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOENJE ZATITE
Zatita ovoga podruja zahtijeva sredstava u onoj mjeri koja e omoguiti postizanje
ciljeva zatite koji se odnose na ouvanje prirodnih stanita ugroenih na dravnoj i
europskoj razini, ouvanje bioloke raznolikosti, geoloke raznolikosti i krajobraznih
vrijednosti, ouvanje kulturno-povijesne batine ovog dijela Hrvatske, te boljitak
lokalnog stanovnitva i cijele Karlovake upanije.
Javna ustanova za upravljanje parkom "Mrenica" je, u sluaju proglaenja regionalnog
parka, postojea Javna ustanova za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima
Karlovake upanije, a u sluaju proglaenja parka prirode posebna javna ustanova koju
bi bilo potrebno osnovati pod nazivom "Javna ustanova Park prirode Mrenica".
Pri procijeni osnovnih sredstva potrebnih za provoenje akta o proglaenju parka
prirode uzeti su u obzir sljedei trokovi: trokovi registriranja nove javne ustanove,
zapoljavanje djelatnika/ca, osiguranja, ureivanja i opremanja radnog prostora,
trokovi oznaavanja granice te trokovi promocije parka prirode Mrenica i
informiranja lokalnog stanovnitva.
Pri procijeni osnovnih sredstva potrebnih za provoenje akta o proglaenju
regionalnog parka uzeti su u obzir sljedei trokovi: trokova nunog kadrovskog
jaanja postojee Javne ustanove za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima
Karlovake upanije, trokovi poveane aktivnosti navedene javne ustanove, trokovi
oznaavanja granice te trokovi promocije regionalnog parka Mrenica i informiranja
lokalnog stanovnitva.
Trokovi nunog kadrovskog jaanja postojee javne ustanove vezani su uz poveani
opseg aktivnosti odnosno broja zaposlenika potrebnih za upravljanje parkom
Mrenica. Smatramo da je Javnu ustanovu za upravljanje zatienim prirodnim
vrijednostima Karlovake upanije potrebno ojaati sa dva djelatnika/ce razine strunog
suradnika i dva djelatnika/ce razine nadzornika, koji bi bili zaposleni na radnim
mjestima sukladno potrebama pojedine javne ustanove (struna i nadzorna sluba).
Takoer je potrebno predvidjeti sredstva za poveane trokove ustanove vezano uz
kretanje na terenu, uredske trokove i dr.
Postavljanjem obavijesnih tabli fiziki se u prostoru oznaava obuhvat parka
prirode/regionalnog parka odnosno posebnog reima zatite. Granica parka Mrenica
ima duinu od oko 130 km, te bi, uz razmak od 2 km izmeu tabli, bilo potrebno oko 65
obavijesnih tabli za oznaavanje cijelog prostora regionalnog parka. Edukativnih tabli
koje su veeg formata i sadre detaljne prikaze prirodnih vrijednosti parka Mrenica
planirano je ukupno 15 komada.
Trokovi promocije znaajni su u prvoj godini kako bi se svi korisnici parka
prirode/regionalnog parka upoznali s novim zatienim podrujem i reimom zatite.
Oni podrazumijevaju tiskanje promidbenog materijala, organiziranje radionica i dr.
139
U sluaju proglaenja parka prirode Mrenica predlae se osigurati poetna sredstva

za prvu godinu upravljanja parkom u visini od 940.000 kn, a odnose se odnose na
slijedee:
Poetak rada Javne ustanove "Park prirode Mrenica" - registriranje ustanove,
zapoljavanje djelatnika/ca (ravnatelj/ica, struni voditelj/ica, djelatnik/ca
strune slube, djelatnik/ca nadzorne slube) 530.000 kn
Osiguravanje, ureivanje i opremanje radnog prostora djelatnika/ca Javne
ustanove "Park prirode Mrenica" 230.000 kn
Obiljeavanje granica zatienog podruja - postavljanje informativno i
edukativnih tabli - 140.000 kn
Promidba parka prirode i edukacija lokalnog stanovnitva 40.000 kn
U sluaju proglaenja regionalnog parka Mrenica predlae se osigurati poetna
sredstva za prvu godinu upravljanja parkom u visini od 540.000 kn, a odnose se odnose
na slijedee:
Zapoljavanje dva djelatnika/ce strune slube 170.000 kn
Zapoljavanje dva djelatnika/ce nadzorne slube 150.000 kn
Opremanje radnog prostora novih djelatnika Javne ustanove za upravljanje
zatienim prirodnim vrijednostima Karlovake upanije 40.000 kn
Obiljeavanje granica zatienog podruja - postavljanje informativnih i
edukativnih tabli - 140.000 kn
Promocija regionalnog parka i edukacija lokalnog stanovnitva 40.000 kn
Sredstva za provoenje zatite parka Mrenica e se u sluaju proglaenja parka
prirode osigurati u dravnom proraunu Republike Hrvatske, odnosno u sluaju
proglaenja regionalnog parka u proraunu Karlovake upanije. Sukladno lanku 22.
Zakonu o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) tijelo koje donosi akt o proglaenju zatite
obvezno je prije toga donijeti izjavu o osiguranim sredstvima za upravljanje zatienim
podrujem.
S obzirom kako je zatita i ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti jedan od
stratekih ciljeva Republike Hrvatske, dio potrebnih sredstava bi se u sluaju
regionalnog parka trebao osigurati i na dravnoj razini, primjerice kroz osiguranje
poticaja lokalnom stanovnitvu za koritenje privatnih parcela u skladu sa ciljevima
zatite prirode.
Sredstva potrebna u narednim godinama biti e utvrena Godinjim programom zatite,
odravanja, ouvanja, promicanja i koritenja parka prirode/regionalnog parka te
planom upravljanja. Ova sredstva je vrlo teko procijeniti budui da variraju ovisno o
specifinim okolnostima i ciljevima postavljenim u programskim dokumentima.
Aktivnosti javne ustanova vezano uz park Mrenica mogu biti financirane iz vie
izvora: iz upanijskih prorauna (regionalni park), dravnog prorauna (park
prirode/regionalni park), iz vlastitih sredstva ostvarenih npr. razliitim aktivnostima za
posjetitelje te sredstvima iz donacija, sponzorstava ili meunarodnih i nacionalnih
projekata.
140
Slika 57. Dolina potoka Bistraca
Slika 58. Mrenica kod G.Primilja
141
POPIS TABLICA
Tablica 1. Slapovi rijeke Mrenice (od izvora prema uu u Koranu)
18
Tablica 2. Speleoloki objekti na podruju predvienog parka "Mrenica"
35
Tablica 3. Tipovi stanita na podruju parka "Mrenica" (izvor: Karta stanita RH, OIKON d.o.o. Zagreb,
2004.)
50
Tablica 4. Tipovi stanita na podruju parka "Mrenica" (prema bazi podataka DZZP-a)
51
Tablica 5. Prevladavajue umske zajednice na podruju parka "Mrenica"
51
Tablica 6. Zatiene biljne vrste na podruju parka "Mrenica" (SZ strogo zatiene, Z-zatiene, EN
ugroene, VU osjetljive, NT niskorizine, DD nedovoljno poznate)
57
Tablica 7. Ugroene i zatiene vrste riba na podruju parka "Mrenica" (SZ strogo zatiene, Z zatiene; CR kritino ugroene, EN ugroene, VU osjetljive, NT gotovo ugroene, DD
nedovoljno poznate; ZZP Zakon o zatiti prirode NN 70/05; HD - Direktiva o stanitima; BeK
Bernska konvencija; BoK Bonnska konvencija)
62
Tablica 8. Ugroene vrste vodozemaca na istranom podruju Mrenice (SZ strogo zatiene, Z zatiene; NT gotovo ugroene, DD nedovoljno poznate; ZZP Zakon o zatiti prirode NN 70/05;
HD - Direktiva o stanitima; BeK - Bernska konvencija; BoK- Bonnska konvencija)
65
Tablica 9. Ugroene vrste sisavaca na istranom podruju Mrenice (SZ strogo zatiene, Z - zatiene;
RE regionalno izumrla; CR kritino ugroena, EN ugroene, VU osjetljive, NT niskorizine,
DD nedovoljno poznate; ZZP Zakon o zatiti prirode NN 70/05; HD - Direktiva o stanitima; BeK Bernska konvencija; BoK- Bonnska konvencija; C - CITES - Washingtonska konvencija)
66
Tablica 10. Ugroene i/ili zatiene vrste ptica na podruju parka "Mrenica" (SZ strogo zatiene, Z zatiene; CR kritino ugroene, EN ugroene, VU osjetljive, NT niskorizine, LC najmanje
zabrinjavajue, DD nedovoljno poznate; ZZP Zakon o zatiti prirode NN 70/05; BD Direktiva o
pticama; BeK - Bernska konvencija; BoK - Bonnska konvencija; C - CITES - Washingtonska
konvencija)
70
Tablica 11. Podzemne ivotinje evidentirane na podruje predvienog parka "Mrenica" (SZ strogo
zatiene, EN ugroene, ZZP Zakon o zatiti prirode NN 70/05
73
Tablica 12. Ugroene vrste leptira na podruju parka "Mrenica" (SZ strogo zatiene, Z - zatiene; CR
kritino ugroena, NT gotovo ugroene, DD nedovoljno poznate; ZZP Zakon o zatiti prirode NN
70/05; HD - Direktiva o stanitima; BeK - Bernska konvencija)
74
Tablica 13. Popis kulturnih dobara mrenikog kraja (Izvor: Prostorni plan Karlovake upanije, 2001.) 98
Tablica 14. Stanovnitvo naselja na podruju predvienog parka "Mrenica"
108
Tablica 15. Pregled najznaajnijih gospodarskih djelatnosti Karlovake upanije
109
142
POPIS SLIKA
Slika 1. Mrenica kod Keia ................................................................................................................................ 12

Slika 2. Prikaz porijeja rijeke Mrenice ............................................................................................................ 13
Slika 3. Mrenica kod uruvijinog mosta ........................................................................................................... 14
Slika 4. Mrenica kod Belavia............................................................................................................................ 15
Slika 5. Ronevia slap
Slika 6. Milkovia slap .................................. 17
Slika 7. Slap unjar
Slika 8. Klaria slap ..................................... 17
Slika 9. Tounjica kod mosta u Tounju .............................................................................................................. 24
Slika 10. Tounjica kod Brletia ......................................................................................................................... 24
Slika 11. Izvor Tounjice ..................................................................................................................................... 25
Slika 12. Izvor Mrenice ...................................................................................................................................... 25
Slika 13. Izvor potoka Bistraca ........................................................................................................................... 25
Slika 14. Geoloka karta predvienog parka "Mrenica" ................................................................................. 33
Slika 15. pilja u kamenolomu Tounj ................................................................................................................. 39
Slika 16. pilja Tounjica..................................................................................................................................... 40
Slika 17. Kanjon rijeke Rudnice .......................................................................................................................... 41
Slika 18. Krajobrazne jedinice na podruju parka "Mrenica"......................................................................... 45
Slika 19. Kanjon Mrenice zimi........................................................................................................................... 46
Slika 20. Krajobraz u okolici Potoka Tounjskog ................................................................................................ 46
Slika 21. Perjasika kosa ..................................................................................................................................... 47
Slika 22. Primjer tradicijske arhitekture u Petruniima ................................................................................... 47
Slika 23. Naselja uz Mrenicu Gornje Bukovlje .............................................................................................. 48
Slika 24. Priobalna vegetacija uz Mrenicu ....................................................................................................... 49
Slika 25. uma hrasta kitnjaka i obinog graba u okolici Mrenice ................................................................. 49
Slika 26. Sedotvorna vegetacija na slapovima Mrenice .................................................................................. 52
Slika 27. uma bukve s velikom mrtvom koprivom.......................................................................................... 55
Slika 28. Puzavi celer (Apium repens) ................................................................................................................ 57
Slika 29. Jetrenka (Hepatica nobilis)
Slika 30. Vrbica (Lythrum salicaria) ............. 59
Slika 31. Movarna broika (Galium uliginosum) .............................................................................................. 59
Slika 32. Boikovina (Ilex aquifolium) ................................................................................................................ 60
Slika 33. Tisa (Taxus baccata) ............................................................................................................................ 61
Slika 34. Mladica (Hucho hucho)
Slika 35. Pe (Cottus gobio) ............................ 62
Slika 36. Potona mrena (Barbus balcanicus).................................................................................................... 63
Slika 37. Potona pastrva (Salmo trutta) ........................................................................................................... 64
Slika 38. Gatalinka (Hyla arborea)
Slika 39. Ribarica (Natrix tesselata) ............ 65
Slika 40. Veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) .............................................................................. 66
Slika 41. Dugokrili prnjak (Miniopterus schreibersii) ...................................................................................... 67
Slika 42. Ris (Lynx lynx) ....................................................................................................................................... 69
Slika 43. Orao klikta (Aquila pomarina) ........................................................................................................... 71
Slika 44. kanjac osa (Pernis apivorus)............................................................................................................. 72
Slika 45. Tounjska piljska spuva ..................................................................................................................... 73
Slika 46. Kiseliin crvenko (Lycaena dispar)
Slika 47. Movarna ria (Euphydryas aurinia) .... 74
Slika 48. pilja Tounjica..................................................................................................................................... 75
Slika 49. Stari grad Dubovac ............................................................................................................................... 93
Slika 50. Most preko Tounjice u Tounju Slika 51. Crkva Sv. Mihovila arhanela u Mrenikom Brestu 100
Slika 52. Tounj ................................................................................................................................................... 107
Slika 53. Vonja Mrenicom u gumenim kanuima .......................................................................................... 112
Slika 54. Krajobrazno neprikladna izgradnja Galovi Selo .......................................................................... 116
Slika 55. Kamenolom u Tounju ......................................................................................................................... 117
Slika 56. Minsko-sumnjiva podruja porijeja Mrenice ................................................................................ 119
Slika 57. Dolina potoka Bistraca ....................................................................................................................... 141
Slika 58. Mrenica kod G.Primilja ................................................................................................................... 141
143
IZVORI PODATAKA
1. Crveni popis ugroenih biljaka i ivotinja Hrvatske, Dravni zavod za zatitu

prirode, Zagreb, 2004.
2. Bian, Petar, Sveti Perca i Vodene vile, Dugoreka Vinca 1999.
3. Blakovi, V.: Orografska i hidrografska obiljeja Karlovca i okolice. Zbornik
radova Karlovac 1579-1979: 15-22. Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac, 1979.
4. Boievi. S.: "Hidrogeologija porijeja rijeke Mrenice", Zagreb, 2006.
5. Cambi, Nenad, Antika, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj / Knjiga druga , naklada
Ljevak Zagreb 2002.
6. Direktiva o ouvanju ptica koje slobodno ive u prirodi (79/409/EEC)
7. Direktiva o zatiti prirodnih stanita i divlje faune i flore (92/43/EEC)
8. Dravni zavod za zatitu prirode: Baza podataka Karta stanita (izradio u
okviru projekta Kartiranje stanita RH - OIKON d.o.o., Institut za primjenjenu
ekologiju)
9. Dravni zavod za zatitu prirode: Baza podataka ugroene vrste,
rasprostranjenost, Nacionalna ekoloka mrea
10. Dravni zavod za zatitu prirode: Struna podloga za proglaenje podruja MuraDrava u Republici Hrvatskoj regionalnim parkom, Zagreb, 2010.
11. Dravni zavod za zatitu prirode: Struna podloga za proglaenje regionalnog
parka Moslavaka gora, Zagreb, 2010.
12. Enciklopedija Leksikografskog zavoda, svezak 4., Zagreb 1959.
13. Geografski atlas Jugoslavije (ur.: Petar Mardei, Zvonimir Dugaki), Znanje,
Zagreb 1961.
14. Gorjanovi-Kramberger, D.: Plitki kr oko Generalskog Stola u Hrvatskoj. Vijesti
Geolokog povjerenstva 2, str. 77., 1912.
15. Hrvatski povijesni atlas, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 2003.
16. "Hrvatske ume" d.o.o., 2006.: Karta podruja sliva Mrenice sa ucrtanim
vanjskim granicama, podruja - podruja vojnog poligona Slunj i granica
gospodarskih jedinica odjela i odsjeka dravnih uma
17. "Hrvatske ume" d.o.o.: Osnove gospodarenja Uprava uma Podrunica Karlovac
i Ogulin
18. Uputstva za izradu karte ekoloko - gospodarskih tipova Gorskog podruja
Hrvatske (I) SR Hrvatske, umski institut Jastrebarsko 1986.
19. Posavec, S., 2002: Vrednovanje metoda za procjenu vrijednosti ume, umarski
list, Zagreb
20. afranek, G.: Naa blaga, Mrenica, , National Geographic br.3/ 2006.
21. Biljne zajednice - umarski institut Jastrebarsko, Radovi br. 4/1986
22. http://www.birdnet-cms.de
23. http://www.crorivers.com
24. http://www.dravce.sk
25. http://www.funet.fi
26. http://www.geocities.com
27. http://www.mrk.cz
28. http://www.ogulin.hr
29. Janjev Hutinec, B. et al.: Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske,
Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, 2006.
144
30. Katalog tipskih piljskih lokaliteta faune Hrvatske, Natura Croatica vol. 15,
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 2006.
31. Karta minsko sumnjivih podruja uz Mrenicu i Tounjicu, Hrvatski centar za
razminiravanje
32. Klari, Zoran, Jeli, Tomislav, Zemljopis 4, kolska knjiga, Zagreb 1994.
33. Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divljih ivotinja i biljaka
(CITES) (Washington, 1973.)
34. Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita (Bern, 1979.)
35. Konvencija o zatiti migratornih vrsta divljih ivotinja (Bonn, 1979.)
36. Kruhek, Milan, Karlovac, utvrde, granice i ljudi, Matica Hrvatska, Karlovac 1995.
37. Kruhek, Milan, vara povijest mjesta i upe sv. Franje Ksaverskog, upa svetog
Franje Ksaverskog, Karlovac 2004.
38. Kruhek,Milan, Horvat, Zorislav, Stari grad Slunj : od knezova KrkihFrankopanskih do krajike obrambene utvrde, Mala biblioteka Godinjaka zatite
spomenika kulture, broj 8, Zagreb 1993.
39. Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244.-1786., Muzej za umjetnost i obrt , Globus,
Zagreb 1989.
40. Leksikon naselja Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb 2004-2005.
41. Lopai, Radoslav, Biha i Bihaka Krajina, Matica Hrvatska, Zagreb 1890.
42. Lopai, Radoslav, Karlovac, Pouna knjiica Matice Hrvatske, Zagreb 1879.
43. Lopai, Radoslav, Oko Kupe i Korane, Matica Hrvatska, Zagreb 1895.
44. Lopai, Radoslav, Uspomene na put u Slunjsku Krajinu, Zagreb 1883.
45. Markovi, Mirko, Hrvatsko plemstvo, sveenstvo i redovnitvo, Jesenski i Turk,
Zagreb 2003.
46. Matonikin, I., Pavleti, Z., 1960: Bioloke karakteristike sedrenih slapova u
naim krkim rijekama. Geografski glasnik 22: 43-56.
47. Matonikin, I., Pavleti, Z., 1961: Biljni i ivotinjski svijet na sedrenim slapovima
jugoslavenskih krkih voda. Bioloki glasnik 14: 105-128.
48. Ministarstvo kulture - Radna skupina za Nacionalnu klasifikaciju stanita:
Nacionalna klasifikacija stanita - 1.verzija. U okviru projekta 'Kartiranje stanita
RH'- OIKON d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju, 2004.
49. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva: Granice dravnih
lovita u .pdf formatu, verzija listopad 2005.
50. Nejami , Ivo, Demografske znaajke i procesi u naseljima uz rijeku Mrenicu , u
: Geografski horizonti 1 2 ( 46 ) , Zagreb 2000.
51. Nikoli T., Topi J.: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Dravni zavod za
zatitu prirode, Zagreb, 2004.
52. Od sarkofaga do crkve kamen kao graditeljski materijal, Europska zajednika
batina, Konzervatorski odjel u Karlovcu, Karlovac 1999. / 2000.
53. Oikon d.o.o. za Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja: Karta stanita
Republike Hrvatske, 2004.
54. Osnovna geoloka karta 1:100 000, Listovi rnomelj, Ogulin, Slunj
55. Pamuna industrija Duga Resa 1884.-1984., Grafiki Zavod Hrvatske, Duga Resa
1984.
56. Pepeonik, Z.: Mrenica biser hrvatskog kra, Hrvatsko geografsko drutvo,
Zagreb, 2000.
57. Petrinec,Tomislav, Rastoke-temeljne vrijednosti i osobine, Godinjak zatite
spomenika kulture Hrvatske br. 24-25, Zagreb 1998/1999.
145
58. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu

(N.N. 118/09)
59. Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (N.N.
99/09)
60. Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim
staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (N.N. 7/06,
119/09)
61. Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i
akcijskim planovima zatite, Dravna uprava za zatitu prirode i okolia, Zagreb,
1999.
62. Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (N.N. 50/99)
63. Prostorni plan Karlovake upanije (Glasnik Karlovake upanije br. 26/2001;
33/2001; 36/2008)
64. Radeka, Milan, Kordun u prolosti , Prosvjeta, Zagreb 1989.
65. Radovi D. et al.: Crvena knjiga ugroenih ptica Hrvatske, Ministarstvo zatite
okolia i prostornog ureenja, Zagreb, 2003.
66. Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU , Dio XII. ( Morai-Nepomiran ),
obradio T. Mareti, Zagreb 1911.-1916.
67. Salei, M.: Uz Mrenicu. Gradska knjinica Ivan Goran Kovai-Karlovac,
Karlovac, 2004.
68. Statistike publikacije Dravnog zavoda za statistiku RH.
69. Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike
Hrvatske (N.N. 81/99)
70. Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike
Hrvatske (N.N. 143/08)
71. Studija ciljanog sadraja za Vojno vjebalite Eugen Kvaternik Slunj,
Urbanistiki institut Hrvatske d.d., Zagreb 2003.
72. Szabo, Gjuro, Sredovjeni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Matica Hrvatskaizvanredno izdanje, Zagreb 1920.
73. enoa, M., 1895: Rijeka Kupa i njezino porjeje. Rad JAZU 122:125-218.
74. ojat, M.: "Park prirode Mrenica turistika destinacija Generalski Stol idejna
skica", Karlovac, 1998.
75. Trinajsti, I., Rau, ., Vukeli, J., Medvedovi, J., (1992): Karta umskih zajednica
Republike Hrvatske, Zagreb
76. Tvrtkovi, N. et al.: Crvena knjiga sisavaca Hrvatske, Dravni zavod za zatitu
prirode, Zagreb, 2006.
77. Uredba o proglaenju ekoloke mree (N.N. 109/07)
78. Veliki Atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb 2002.
79. Vlahov, imun, Kordun, Zagreb 1938.
80. Zakon o lovstvu (N.N. 140/05, 75/09)
81. Zakon o umama (N.N. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10)
82. Zakon o vodama (N.N. 153/09)
83. Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (N.N. 69/99, 151/03)
84. Zakon o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08)
85. Zakon o zatiti prirode (N.N. 162/03)
146
DODATAK
1. Pregledna karta podruja parka "Mrenica" M 1:100.000

2. Karta stanita parka "Mrenica"1:50.000
3. Karta ekoloke mree na podruju parka "Mrenica" 1:50.000
4. Karta s ucrtanom granicom predvienog parka "Mrenica" M 1:25.000
147

O Mrežničkom Kraju PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

O Mrežničkom Kraju PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

O Mrežničkom Kraju PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Struna podloga za zatitu porijeja rijeke Mrenice

Struna podloga za zatitu porijeja rijeke Mrenice

Izrada: Vladimir Hrak

Suradnja: Krunoslav Leko, Neven Trenc, Vida Posavec Vukeli, Aljoa

Izrada karata: Vladimir Hrak

Davorin Markovi, ravnatelj

Zagreb, rujan 2010.

2.1.1. Sedrene barijere

2.1.2. Slapovi rijeke Mrenice

2.3. Izvori i lokve

5.2. Hidrogeoloka obiljeja podruja predvienog za zatitu

7.3.2. Vodozemci i gmazovi

7.3.5. Podzemne ivotinje

7.3.6. Danji leptiri

8. Ekoloki znaajna podruja parka "Mrenica"

9. Kulturno-povijesne vrijednosti mrenikog kraja

9.1. Podruja, naselja, stari gradovi i utvrde od izvora prema utoku

9.1.2. Karlovako pokuplje

9.2. Popis kulturnih dobara mrenikog kraja

10. Stanovnitvo i naselja na podruju parka "Mrenica"

11. Gospodarske djelatnosti mrenikog kraja

11.1. Turistiki potencijal Mrenice i Tounjice

VREDNOVANJE SA STANOVITA ZATITE PRIRODE

OCJENA STANJA PODRUJA

2. Institucionalni okvir za upravljanje

3. Temeljni dokumenti za ureenje prostora i upravljanje

4. Odredbe Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) vezane uz

5.1. Ope smjernice

5.2. Bioloka, geoloka i krajobrazna raznolikost

5.3. Prostorno planiranje i izgradnja

6. Posljedice koje e proistei zatitom podruja

6.1. Posljedice za lokalno stanovnitvo

6.2. Posljedice za sektorske djelatnosti

OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOENJE ZATITE

Temeljnu prirodnu vrijednost podruja predvienog za zatitu predstavljaju ouvani

Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske i Programom prostornog ureenja

1. Naziv podruja: Mrenica

Rijeka Mrenica primjer je rijeke u kru, pripada crnomorskom slijevu, odnosno

Slika 1. Mrenica kod Keia

Slika 2. Prikaz porijeja rijeke Mrenice

Ono to Mrenicu izdvaja od ostalih krkih rijeka u Hrvatskoj su ak 93 sedrena slapa,

Slika 3. Mrenica kod uruvijinog mosta

Slika 4. Mrenica kod Belavia

2.1.1. Sedrene barijere

2.1.2. Slapovi rijeke Mrenice

Slika 5. Ronevia slap

Slika 6. Milkovia slap

Slika 7. Slap unjar

Slika 8. Klaria slap

U narednom tablinom prikazu iznosimo pregled slapova na rijeci Mrenici od izvora

Tablica 1. Slapovi rijeke Mrenice (od izvora prema uu u Koranu)

Gornji aia slap

Donji aia slap

Slap kod Pijevaca

Slap kod Milkovia

na njemu ve usedren drveni

oko 700 m uzvodno od kote

oko 600 m uzvodno od kote