ProgramiranjeI_sylabus.

doc

Fakultet informacijskih tehnologija

edina@fit.ba

BROJNI SISTEMI
U digitalnoj tehnici informacije se predstavljaju pomou brojeva, pa se postavlja
pitanje koji je brojni sistem najpogodniji za koritenje. Brojni sistemi su sistemi
simbola za oznaavanje skupova. U optem sluaju, za osnovu brojnog sistema
moe se uzeti bilo koji broj vei od 1.
Tako su, pored decimalnog brojnog sistema sa osnovom 10, koji predstavlja
"prirodni" brojni sistem za ovjeka, poznati i binarni sistem sa osnovom 2, oktalni
sa osnovom 8, heksadecimalni sa osnovom 16 i dr.
U bilo kojem brojnom sistemu sa osnovom B moe se od n cifara napisati Bn
brojeva. Npr, u decimalnom sistemu sa etiri cifre moe se napisati 104 =10.000
razliitih brojeva, dok ih je u binarnom sistemu daleko manje, tj. 24 =16. Oigledno
je da binarni sistem, za isti broj, zahtijeva znatno vie cifarskih mjesta od
decimalnog broja. Bez obzira na ovaj nedostatak, binarni brojni sistem je
najpovoljniji za koritenje u digitalnim ureajima zbog jednostavnosti tehnike
realizacije i pouzdanosti, jer je ovde dovoljno razlikovati samo dva stanja koja se
predstavljaju naponskim ili strujnim nivoom.
Ako bi bio koriten decimalni brojni sistem, elektronska kola bi morala precizno
razlikovati deset nivoa, to se moe postii briljivim projektovanjem, ali bi ureaji
bili vrlo skupi i sloeni, a mogunost greaka vrlo velika. Moe se rei da nijedan
brojni sistem nema apsolutne prednosti nad svim ostalim. Zbog toga su i razvijeni
razliiti brojni sistemi.

BINARNI BROJNI SISTEM

Binarni brojni sistem ima bazu ''2'', jer se svi brojevi binarnog brojnog sistema
mogu predstaviti sa samo dvije cifre 0 i 1.
Radi lakeg razumijevanja ovo emo uporediti sa, nama poznatim, decimalnim
brojnim sistemom, koji za bazu ima broj 10. Svi brojevi u ovom sistemu mogu se
predstaviti koritenjem i kombinovanjem 10 cifara (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9).
Gledajui jedan broj prema teinskim mjestima njegovih pojedinih cifara
moemo ga predstaviti na sljedei nain:
Informacijske tehnologije::Vjebe
http://student.fit.ba

ProgramiranjeI_sylabus.doc

Fakultet informacijskih tehnologija

edina@fit.ba

Primjer 1. 546,127(10)=5x102+4x101+6x100+1x10-1+2x10-2+7x10-3

Cifra '5' u broju 546,127 ima najveu, a cifra '7' najmanju teinsku vrijednost.

KONVERZIJA BROJEVA IZ DECIMALNOG U BINARNI BROJNI SISTEM

Prevoenje cijelih decimalnih brojeva u broj neke druge baze, vri se metodom
ponovljenog dijeljenja tog decimalnog broja sa bazom sistema u koji elimo
konvertovati broj.
U primjeru 2 vrimo konverziju u binarni brojni sistem, decimalni broj dijelimo sa
2.
Primjer 2. Potrebno je broj 56(10) konvertovati u broj po bazi 2.

56(10) =

?(2)

Baze brojnih sistema

56:2=28
28:2=14
14:2=7
7:2=3
3:2=1
1:2=0

Ostatak
Ostatak
Ostatak
Ostatak
Ostatak
Ostatak

0
0
0
1
1
1

Smjer itanja ostatka

dijeljenja (ostatak predstavlja
cifre traenog binarnog broja)

Dijeljenje se zavrava kada je iza znaka jednakosti '0'.

Rezultat je 56(10) = 111000(2)

Primjer 3. Potrebno je broj 56,4375(10) konvertovati u broj po bazi 2.

Cijeli dio broja tj. 56 smo ve konvertovali u prethodnom primjeru i dobili da je

to broj 111000(2) , postupak za konvertovanje razlomljenog dijela se razlikuje u
tome to se on ne dijeli sa bazom tj. 2, nego se mnoi sa 2.

Informacijske tehnologije::Vjebe
http://student.fit.ba

ProgramiranjeI_sylabus.doc
0,4375x2 = 0,8750

0,8750x2 = 1,7500
0,7500x2 = 1,5000
0,5000x2 = 1,0000

1
1
1

Fakultet informacijskih tehnologija

edina@fit.ba

Ova cifra predstavlja cijeli dio broja koji se dobije

mnoenjem, i te cifre ine binarni broj. Razlika je u
tome to se te cifre itaju od vrha prema dnu. U ovom
sluaju 0111.

Rezultat je 56,4375(10) = 111000.0111(2)

Napomena: u ovom primjeru se nakon etvrtog mnoenja dobila vrijednost 1,0000 to i

predstavlja kraj postupka ponovljenog mnoenja sa bazom 2. Obzirom da se jako rijetko
dolazi do tog rezultata mnoenje se, ako nije drugaije naglaeno, radi do drugog ili
treeg koraka.

KONVERZIJA BROJEVA IZ BINARNOG U DECIMALNI BROJNI SISTEM

Kao to je ve prikazano u primjeru 1. pojedine cifre u broju zauzimaju razliite

teinske vrijednosti. Preko tih teinskih vrijednosti mogu se predstaviti svi brojevi
bez obzira na bazu tako to e se teinske vrijednosti pozicija mnoiti sa ciframa
broja koji odgovara toj poziciji. Na taj nain se dobije decimalni ekvivalent toga
broja. Primjer 5. odnosi se na konverziju broja iz binarnog brojnog sistema u
decimalni brojni sistem.
Primjer 4. 546,127(10)=5x102+4x101+6x100+1x10-1+2x10-2+7x10-3

Primjer 5. 10110.11(2) = ?(10)

10110.11=1x24+0x23+1x22+1x21+0x20+1x2-1+1x2-2=
=1x16+0x8+1x4+1x2+0x1+1x1/2+1x1/4=
=16+0+4+2+0+0,5+0,25=
=22,75(10)
10110.11(2) =22,75(10)

OKTALNI BROJNI SISTEM

Baza oktalnog brojnog sistema je broj 8, to znai da se svi brojevi u tom brojnom
sistemu mogu predstaviti sa sljedeih osam cifara: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7.

Informacijske tehnologije::Vjebe
http://student.fit.ba

ProgramiranjeI_sylabus.doc

Fakultet informacijskih tehnologija

edina@fit.ba

KONVERZIJA IZ DECIMALNOG U OKTALNI BROJNI SISTEM

Ve je navedeno da se konverzija brojeva iz decimalnog brojnog sistema u bilo

koji drugi brojni sistem vri metodom ponovljenog dijeljenja sa bazom brojnog
sistema u koji elimo konvertovati broj iz decimalnog brojnog sistema.
U ovom sluaju broj koji elimo konvertovati moramo dijeliti sa 8.
Primjer 6. Broj 34762(10) konvertovati u broj po bazi 8.
34762:8=4345
4345:8=543
543:8=67
67:8=8
8:8=1
1:8=0

Ostatak
Ostatak
Ostatak
Ostatak
Ostatak
Ostatak

2
1
7
3
0
1

Rezultat: 34762(10)=103712(8)

Primjer 7. Broj 34762,2565(10) konvertovati u broj po bazi 8.

Cijeli dio broja tj. 34762 smo ve konvertovali u prethodnom primjeru i dobili da je to broj
103712(8) . Postupak za konvertovanje razlomljenog dijela se razlikuje u tome to se on ne
dijeli sa bazom tj. 8, ve se konverzija vri metodom ponovljenog mnoenja sa 8:

0,2565x8 = 2,0520
0,0520x8 = 0,4160
0,4160x8 = 3,3280

2
0
3

Postupak ponovljenog mnoenja zaustavljamo na treem koraku i dobijamo rezultat:

34762,2565(10) = 103712.203(8)

KONVERZIJA IZ OKTALNOG U DECIMALNI BROJNI SISTEM

Ova konverzija ima isti postupak kao i konvertovanje iz binarnog u decimalni brojni
sistem, samo to se pojedine cifre datog oktalnog broja u zavisnosti od njihovog
poloaja mnoe sa odgovarajuim potencijama broja '8' da bi se dobio njegov
ekvivalent u decimalnom brojnom sistemu.
Informacijske tehnologije::Vjebe
http://student.fit.ba

ProgramiranjeI_sylabus.doc

Fakultet informacijskih tehnologija

edina@fit.ba

Primjer 8. 365.17(8) = ?(10)

365,17=3x82+6x81+5x80+1x8-1+7x8-2=
=3x64+6x8+5x1+1x1/8+7x1/64=
=192+48+5+0,125+0,109375=
=245,234375(10)
Rezultat: 365.17(8) 245,234375(10)

KONVERZIJA IZ OKTALNOG U BINARNI BROJNI SISTEM

Za konverzije iz baze ''x'' u bazu ''y'' potrebno je prvo broj iz baze ''x'' pretvoriti u
decimalni broj na nain kako je objanjeno u primjerima 5. i 8., pa zatim dobijeni
decimalni broj konvertovati u broj po bazi ''y'' na nain kako je to objanjeno u
primjerima 2. i 6. Ako se radi o razlomljenim brojevima postupak je isti samo je
nain pretvaranja razlomljenih brojeva objanjen u primjerima 3. i 7.
Ukoliko se radi o bazama koje su potencije broja '2' npr. 2, 4, 8 i 16, tada se
konverzija moe pojednostaviti jer nema potrebe za konverzijom u decimalni
sistem, broj se pretvara u binarni broj, a zatim u broj koji nam treba.

Primjer 9. 3564.23(8) =(2)

Pojedine cifre od kojih su sastavljeni svi oktalni brojevi mogu se predstaviti sa prva
tri teinska mjesta u binarnom brojnom sistemu (0=000; 1=001; 2=010; 3=011;
4=100; 5=101; 6=110; 7=111).
Konverzija broja iz oktalnog u binarni brojni sistem vri se tako to se svakoj cifri
oktalnog broja pridrui njen binarni ekvivalent. U ovom sluaju:

4.

011

101

110

100.

010

011

Rezultat: 3564.23(8) = 11101110100.010011(2)

Prva '0' u binarnom broju je izostavljena jer ona ne utie na vrijednost broja.

Informacijske tehnologije::Vjebe
http://student.fit.ba

ProgramiranjeI_sylabus.doc

Fakultet informacijskih tehnologija

edina@fit.ba

KONVERZIJA IZ BINARNOG U OKTALNI BROJNI SISTEM

Ova konverzija se zasniva na istom principu kao u prethodnom primjeru samo

samo to je ovdje potrebno binarni broj podijeliti u grupe od po tri cifre i svakoj
pridodati oktalni ekvivalent.
Napomena: ako je broj razlomljen, dijeli se u grupe tako to se od zareza odaberu grupe
od tri cifre, tj. za cijeli dio od zareza lijevo, a za razlomljene od zareza desno.

Primjer 10. 11010100010011.10101(2) = ?(8)

011

010

100

010

011
.
3.

101

010

Radi lakeg razumijevanja moe se dodati na lijevoj strani cijelog broja, i desnoj
razlomljenog broja, jedna ili dvije 0, po potrebi, da bi grupa imala tri cifre. To nije potrebno,
ali nije pogreno ako se dodaju.

Rezultat: 11010100010011.10101(2) = 32423.52(8)

HEKSADECIMALNI BROJNI SISTEM

Baza ovog brojnog sistema je '16', to znai da se svi brojevi u tom brojnom
sistemu mogu predstaviti sa sljedeih esnaest cifara: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9,
A, B, C, D, E, F; gdje se slovima abecede pridruuju sljedee vrijednosti:
A - 10; B - 11; C - 12; D - 13; E - 14; F - 15.
Za prikaz ovih brojeva su uvedena slova da bi se izbjegle dvocifrene oznake koje
bi oteavale pisanje, a i dovoenja do zabune prilikom pisanja heksadecimalnog
broja, gdje bi se javila mogunost da jedan te isti broj poprimi dvije ili vie
vrijednosti (212914 2A914 ili 2129E ili 2A9E).

Informacijske tehnologije::Vjebe
http://student.fit.ba

ProgramiranjeI_sylabus.doc

Fakultet informacijskih tehnologija

edina@fit.ba

KONVERZIJA IZ DECIMALNOG U HEKSADECIMALNI BROJNI SISTEM

Kako je ve navedeno konverzija brojeva iz decimalnog brojnog sistema u bilo koji

drugi brojni sistem vri se metodom ponovljenog dijeljenja sa bazom brojnog
sistema u koji elimo konvertovati broj iz decimalnog brojnog sistema.
U ovom sluaju broj koji elimo konvertovati moramo dijeliti sa 16.

Primjer 11. 554875(10) = ?(16)

554875:16=34679
34679:16=2167
2167:16=135
135:16=8
8:16=0

Ostatak
Ostatak
Ostatak
Ostatak
Ostatak

B
7
7
7
8

Rezultat: 554875(10)= 8777B(16)

Ako je potrebno konvertovati razlomljeni decimalni broj u heksadecimalni onda se to vri

metodom ponovljenog mnoenja, kao to je objanjeno ranije, samo se u ovom sluaju
mnoi sa 16 jer je to baza sistema u koji konvertujemo dati broj.

KONVERZIJA IZ HEKSADECIMALNOG U DECIMALNI BROJNI SISTEM

Primjer 13. 36A,17(16) = ?(10)
36A,17=3x162+6x161+Ax160+1x16-1+7x16-2=
=3x256+6x16+10x1+1x1/16+7x1/256=
=768+96+10+0,0625+0,0273=
=874,0898 (10)
Rezultat: 36A.17(16) = 886,0898(10)

KONVERZIJA IZ HEKSADECIMALNOG U BINARNI BROJNI SISTEM

Baza ovog sistema je broj 16, a broj 16 je potencija broja 2 (24). Konverziju u
binarni brojni sistem moemo vriti na ve objanjeni pojednostavljeni nain, samo
to su nam sada, za predstavljanje cifara heksadecimalnog brojnog sistema
potrebna prva etiri teinska mjesta binarnog brojnog sistema (0=0000, 1=0001,
Informacijske tehnologije::Vjebe
http://student.fit.ba

Fakultet informacijskih tehnologija

edina@fit.ba

ProgramiranjeI_sylabus.doc

2=0010, 3=0011, 4=0100, 5=0101, 6=0110, 7=0111, 8=1000, 9=1001,

A=1010, B=1011, C=1100, D=1101, E=1110, F=1111).

Primjer 14. 3B6C.F3(16) = ?(2)

Konverzija broja iz heksadecimalnog u binarni brojni sistem vri se tako to se svakoj cifri
heksadecimalnog broja pridrui njen binarni ekvivalent tj.

C.

0011

1011

0110

1100.

1111

0011

Rezultat: 3B6C.F3(16) = 11101101101100.11110011(2)

Prve dvije ''0'' su izostavljene jer one ne utie na vrijednost broja.

KONVERZIJA IZ BINARNOG U HEKSADECIMALNI BROJNI SISTEM

Ova konverzija se zasniva na istom principu kao u prethodnom primjeru samo to

je postupak obrnut. Potrebno je dati binarni broj podijeliti u grupe od po etiri cifre
i svakoj pridodati heksadecimalni ekvivalent.
Napomena: ako je broj razlomljen, dijeli se u grupe tako to se od zareza odaberu grupe
od etiri cifre, tj. za cijeli dio od zareza lijevo, a za razlomljeni od zareza desno.

Primjer 15. 110011010111010011.01010101(2) = ?(16)

0011

0011

0101

1101

0011.

0101

0101

3.

Rezultat: 110011010111010011.01010101(2) = 335D3.55(16)

Informacijske tehnologije::Vjebe
http://student.fit.ba

ProgramiranjeI_sylabus.doc

Fakultet informacijskih tehnologija

edina@fit.ba

KONVERZIJE IZ BROJNIH SISTEMA SA BAZOM ''X'' U BROJNE SISTEME SA

BAZOM ''Y''
Kao to je ve i navedeno, za konverzije iz baze ''x'' u bazu ''y'' potrebno je prvo
broj iz baze ''x'' pretvoriti u decimalni broj na nain kako je objanjeno u
primjerima 5. i 8., pa zatim dobijeni decimalni broj konvertovati u broj po bazi ''y'',
na nain kako je to objanjeno u primjerima 2. i 6. Ako se radi o razlomljenim
brojevima postupak je isti samo je nain pretvaranja razlomljenih brojeva
objanjen u primjerima 7. i 3.

?(x) = ?(y)
1. ?(x) = ?(10)
2. ?(10) = ?(y)

Primjer 16: 3420.14(5)= ?(7)

1. 3420.14(5) = ?(10)
3420.14=3x53+4x52+2x51+0x50+1x5-1+4x5-2=
=3x125+4x25+2x5+0x1+1x1/5+4x1/25=
=375+100+10+0,20+0,16=
=485.36 (10)
3420.14(5) = 485.36(10)

2. 485.36(10)= ?(7)

485:7=69
69:7=9
9:7=1
1:7=0

0,485

(10)=

0,36x7
0,52x7
0,64x7
0,48x7
0,36x7

=
=
=
=
=

Ostatak
Ostatak
Ostatak
Ostatak

2
6
2
1

1262(7)

2,52
3,64
4,48
3,36
2,54

2
3
4
3
2

Informacijske tehnologije::Vjebe
http://student.fit.ba

ProgramiranjeI_sylabus.doc

Fakultet informacijskih tehnologija

edina@fit.ba

0,36(10) = 0.23432(7)
Konani rezultat:3420.14(5) = 1262.23432(7)

Informacijske tehnologije::Vjebe
http://student.fit.ba

10