Savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji

Biotehniki institut - Trg Kralja Nikole bb, 81000 Podgorica

Tel: 020 206 713 Fax: 020 206 712
E-mail: extension-pg@t-com.me

PROIZVODNJA PAPRIKE U ZATIENOM PROSTORU

Paprika je jedna od najznaajnijih i najzastupljenijih kultura u zatienom prostoru. Ubraja se i u najrentabilnije jer ima izuzetno dugu vegetaciju, pa se gajenjem u kontrolisanim uslovima ostvaruje i izuzetno visok prinos.
Veoma je osjetljiva na temperaturne promjene, tako da se u zadnje vrijeme
njeno gajenje u zatienom prostoru sve vie iri, pa ak i na podrujima gdje
se moe uspjeno proizvoditi na otvorenom. S obzirom da je paprika toploljubiva kultura, kod uzgoja u zatienom prostoru treba voditi rauna da joj se
obezbijede svi optimalni uslovi (toplota vazduha i zemljita). Temperature ispod 150C i uz to ako su praene nedostatkom svjetlosti izazivaju opadanje
cvjetova. Upravo zbog toga, proizvodnju rasada kao i plodonoenje treba podesiti tako da se ne odvija u
vrijeme niske osvijetljenosti
(novembar-januar) ili treba
obezbijediti dopunsko osvijetljenje. Za vrijeme lijepih,
sunanih dana temperaturu treba odravati od 2528oC uz jako provjetravanje, dok za vrijeme oblanih
dana treba da je nia za pet
stepeni. None temperature
treba da su izmeu 18 i
20oC. Osim toga, treba voditi rauna da temperature
u zatienom prostoru ne
padnu ispod 18oC. Pri proizvodnji iz rasada korijen je plitak i najvea masa je na dubini od 30 cm. Zbog
slabo razvijenog korijenovog sistema u odnosu na nadzemni dio kojim intenzivno transpirie, paprika ima velike zahtjeve za vodom. Voda za zalivanje
treba da je mlaka (20-250C) i najbolje ju je zalivati sistemom kap po kap ili
finim oroavanjem. U poetku se zaliva rjee, jer male biljke nemaju potrebe
za veim koliinama. im se formiraju prva 2-3 ploda poinju redovna zalivanja svakih 7-10 dana. Optimalna vlanost vazduha treba da je od 65-75%, tako da plastenike treba redovno provjetravati.
Proizvodnja u zatienom prostoru predstavlja najintenzivniji vid proizvodnje
povra i zahtjeva odgovarajui sortiment. Sorte treba da su rane s dobrim plodonoenjem i sa to manjim zahtjevima za svjetlou, kao i sa to manjom lisnom povrinom, otporne na bolesti. U zatienom prostoru mogu se gajiti

krupnoplodne sorte u tipu babura i polubabura, kapije i roge, kao i sorte sitnih
i ljutih plodova. Zemljite za proizvodnju paprike treba da je strukturno, bogato hranljivim materijama i zato su najbolja duboka, ocjedna, humusna zemljita neutralne ili slabo kisele reakcije. Obrada se obavlja na dubini od 30 cm, uz
zaoravanje organskih i mineralnih ubriva. Nakon zavrene osnovne obrade i
unoenjem startnog organskog ubriva, trebalo bi odraditi dezinfekciju zemljita zbog unitavanja parazita, mikroorganizama, insekata, nematoda i korova.
Pri osnovnoj obradi koliine zgorelog stajnjaka kao i mineralnih ubriva koja
se unose i u vidu prihranjivanja, odreuju se iskljuivo na osnovu rezultata
hemijske analize zemljita. Prihranjivanje je izuzetno vana mjera, jer obezbjeuje pravilnu ishranu i utie na produenje plodonoenja. U suprotnom,
umjesto usvajanja odreenog makro ili mikroelementa od strane biljke moe
doi do blokade i do negativnog efekta iako ga ima dovoljno u zemljitu, ukoliko se unosi nekontrolisano.
Paprika se u zatienom prostoru moe gajiti na vie naina, a palirni uzgoj
je kod nas najzastupljeniji, jer visoki (indeterminatni hibridi) trae rjei sklop.
Pri ovom nainu gajenja, rasaivanje se obavlja u dvostruke redove sa razmakom 40x40cm, (cik-cak sadnja), dok rastojanje izmeu duplih redova bi
trebalo da iznosi 100-120cm. Meutim, veina proizvoaa sade u mnogo guem sklopu i tu onda nastaju problemi sa bolestima, tetoinama, a i sa oplodnjom, jer jedna biljka zasjenjuje drugu Kod nas se paprika najvie gaji bez
grijanja, sa sadnjom krajem marta do poetka aprila, uz dug period berbe tj.
do prvih jesenjih mrazeva. Da bi se u toku ovako duge vegetacije itavo vrijeme zadrala krupnoa i kvalitet plodova, neophodno je odstraniti suvine
grane tj. voditi biljku na dvije grane.
Postupak usmjeravanja rastau prvoj etai ostavlja se 8-10 cvjetova, a iznad njih se ostave dvije grane koje se veu za icu, a ostale se oreu iznad
formiranih plodova.
Neki strunjaci savjetuju da se odstrani prvi cvijet iz glavne rave, da bi biljka
formirala vrst i jak korijen, jer je sva ishrana usmjerena na formiranje prvog
ploda u glavnoj ravi. Ostavljene grane se uvruju kanapom za noseu konstrukciju i na njima se ne dozvoljava daljnje grananje. Tako usmjereno stablo
raste slobodno do kraja vegetacije. Ovakvim nainom voenja stabla se postie ujednaenost krupnoe i kvaliteta u toku itave vegetacije. Biljke mogu dostii visinu i preko 2m, a prinos moe biti (uz odgovarajui hibrid, sadraj
hranljivih elemenata u zemljitu, navodnjavanje sistemom kap po kap, malovanje zemljita folijom i pravilnim voenjem stabla paprike) od 10-15kg/m2.
Branka Nikoli, dipl. ing. polj.
Struni saradnik za ratarstvo i povrtarstvo

Savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji

-2-