Srednji Nivo

NASTAVNI PLAN I PROGRAM
- kole i dnevni centri za djecu i mlade osobe

sa posebnim potrebama -
SrednJI Nivo
97
Predgovor
Predstojei dio Nastavnog plana i programa je namijenjen za uenike uzrasta od 11 do 14 godina sa
ozbiljnim poremeajima u intelektualnom, psihikom i tjelesnom razvoju. Oni ne mogu pohaati
normalni put obrazovanja. U skladu s tim neophodan je individualni pedagoki obrazovni proces koji
uzima u obzir ove imanentne poremeaje i moe ih kompenzirati.
Ovaj dio Nastavnog plana i programa se nadovezuje na obrazovne i odgojne sadraje iz Nieg nivoa.
Istovremeno se razvijaju dalja podruja uenja koja odgovaraju razvojnom uzrastu uenika.
Nastavni plan i program je hronoloki izraen, sadraji Nastavnog plana i programa Nieg nivoa su
predstavljeni svjetlijom bojom, dok su novi obrazovni sadraji naglaeni intenzivnim tiskom. Na taj
nain mogue je:
- imati pregled nad ve obraenim nastavnim sadrajima;
- postojee individualne praznine u uenju uenika obraditi uz ista didaktiko-metodika sredstva
te ih dalje proiriti;
- beavno nadovezivanje na ve obraeno nastavno gradivo
- umreavanje sadraja uenja iz vie podruja uenja kako bi se uspostavile cjelovite veze
Savjet za nastavnike:
Ne posmatrajte hijerarhijsku strukturu Nastavnog plana i programa kao
dogmatino propisanu, nego uzmite sebi slobodu da sami planirate redoslijed sadrajnih podruja.
Propisani sadraji Nastavnog plana i programa su svakako tematska teita. Kao takvi treba da se
realizuju u sklopu obrazovnog procesa tokom cijele nastavne periode za Srednji nivo. Odgovarajua
konkretizacija se sprovodi kroz polugodinje i kvartalne planove.
98
Podruja uenja uz strukturiranje za srednji nivo

Podruje uenja Doivljaj sebe/Briga o sebi
____________101
Podruje uenja Komunikacija i jezik
____________129
Podruje uenja Linost i socijalno ponaanje
____________153
Podruje uenja Miljenje i uenje
____________163
Podruje uenja Bosanski jezik
____________175
Podruje uenja Matematika
____________190
Podruje uenja Muziko i estetsko stvaralatvo
____________215
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Hrana
Higijena i zdravlje
Odjea
Lino podruje
Percepcija i kretanje
Vlastita sigurnost
Oblici komunikacije svojstveni tijelu

Strategije komunikacije
Razumijevanje jezika
Usvajanje govora
Podrana komunikacija
Usvajanje pisanog jezika
1. Drutveni odnosi
2. Spol i seksualnost
1.
2.
3.
4.
5.
Senzomotoriki razvoj u igri

Izgradnja pojma i predstave o svijetu
Taktiko djelovanje
Uiti uenje
Stvaralako djelovanje
______________103
______________104
______________106
______________107
______________108
______________127
______________131
______________134
______________136
______________138
______________141
______________147
______________155
______________159
______________166
______________167
______________169
______________171
______________173
1. Osnovne komunikacijske sposobnosti za usvajanje pisanog jezika ___________177

2. Usvajanje pisanog jezika
______________180
3. Govor pisanje itanje
______________184
1. Prednumeriko podruje
2. Numeriko podruje
3. Novac i mjerne jedinice
______________192
______________196
______________206
1. Igra
2. Muzika
3. Oblikovanje pomou materijala
99
______________217
______________225
______________234
Podruje uenja Domainstvo
____________246
Podruje uenja Kretanje i sport
____________256
Podruje uenja Moja okolina
____________271
1.
2.
3.
4.
5.
1.
2.
3.
4.
5.
Osnove strunog rada u domainstvu

Poslovi odravanja domainstva
Narminice
Osnovne vjetine za obradu namirnica
Kuanski aparati
Iskustva kretanja
Osnovni oblici kretanja
Osnovni elementi kretanja
Sport na otvorenom
Male sportske igre
1. Priroda
2. Materijalni svijet
______________249
______________249
______________251
______________252
______________254
______________258
______________262
______________264
______________267
______________268
______________272
______________281
100
Podruje uenja
Doivljaj sebe /
Briga o sebi
Srednji nivo
101
Aktuelna ivotna stvarnost uenica i uenika ini polaznu taku za nastavu. Izbor sadraja za uenje
se orjentie prema individualno oekivanoj ivotnoj situaciji u kojoj se moraju uspjeno savaldavati
elementarne svakodnevne situacije. Osnovni sadraji ovog podruja uenja su ve obraeni i
uvjebani u prethodnim podrujima. Sada se moe oblikovati nastava u ijem sreditu stoji tema briga
o sebi
- kao specijalni trening program,
- u malim radnim grupama,
- u radu u parovima,
- kao nastavna sekvenca koja traje jedan utvreni vremenski period.
kolska svakodnevnica nudi raznovrsne prirodne povode u kojima se sva podruja praktine ivotne
samostalnosti mogu uvjebavati u razliitim situacijama. Sprovoenje tokova radnji, koje estim
ponavljanjem postaju navika, je pri tome neizostavno.
Kontinuirana saradnja izmeu kole i roditeljske kue je posebno vana za uspjenu realizaciju
sadraja iz podruja uenja Briga o sebi.
Tematska teita unutar podruja uenja:

1
Hrana
Higijena i zdravlje
Odjea
Lino podruje
Percpecija i kretanje
Vlastita sigurnost
102
Hrana
Jedenje i pijenje nisu samo nune ivotne aktivnosti, nego vae za mnoge ljude kao lijepe, zabavne i
komunikativne radnje. U okviru situacija jedenja koje se ponavljaju, poput pauze i ruka, uenice i
uenici doivljavaju jedenje i pijenje kao cjelovito, socijalno deavanje. Tako stiu dragocijena iskustva
za oblikovanje takvih situacija kod kue i za budunost. Kod nekih uenica i uenika proces hranjenja
iziskuje toliko vremena i strpljenja da moe postati centralni momenat njihovog toka dana. Situacije
jedenja imaju za ovaj krug osoba elementarni kvalitet doivljaja i zahtijevaju paljivo planiranje.
Jedenje i pijenje bi se trebali odvijati u jednom odvojenom prostoru u ugodnoj atmosferi i bez
vremenskog pritiska.
Ciljevi uenja / Sadraji
Oblikovanje situacije jedenja
Smjernice
- Prepoznati situaciju jedenja: trpezarija, red
sjedenja, zvuna kulisa
- Imati fiksno mjesto sjedenja pri jedenju
- Zauzeti poziciju za jedenje: u sjedeem
poloaju, na krilu, na specijalnoj stolici
- Pripremiti se za jelo kroz posue na stolu
Dozvoliti hranjenje
- Pokazivati osjeaj gladi

- Razvijati povjerenje prema drugima
- vakati i gutati hranu
- Prepoznati pridruivanje hrana-tanjir-kaika
Sam uzimati hranu i pie
- Jednje rukama
> Podravati voene pokrete
> Uzimati namirnice i prinositi ih ustima
> Komadie hrane uzimati sa tanjira i jesti:
komadii hljeba, krike jabuke
> vrsto drati hranu i odgrizati:
dijelovi zemiki, banana, komadi narande
> Automatizovati koordinaciju ruka-usta
Jedenje kaikom i viljukom
- Drati kaiku i viljuku

- Kaiku i viljuku napuniti usitnjenim
komadima hrane i prinijeti ustima
- Usitnjene komade hrane nabadati na
viljuku
- Uzimati hranu ustima sa kaike i viljuke
- Kaiku i viljuku nakon svakog zalogaja vratiti na
tanjir
- Pripremiti sebi nitu hljeba: uzeti noem
namaz za hljeb, razmazati namaz po hljebu
- Jesti hranu viljukom i noem:
Nabosti hranu viljukom, noem izrezati na
zalogaje primjerene ustima, noem gurati na viljuku
- Koristiti primjerena pomona sredstva:
(ako su prisutna) pomagala za hvatanje,
ergonomski oblikovan pribor za jelo,
produetak za rub tanjira
Jedenje viljukom i noem
Pijenje uz pomo
- Pokazivati osjeaj ei
- Uzimati tenost: kap po kap sa nosaa
vate; pomou pipeta, price, spuve,
kaike; posuda za pijenje
- Uzimati tenost sisanjem: slamka
- Uzimati tenosti bez zagrcavanja:
zgunjavanjem, u odmjerenim koliinama
103
Samostalno pijenje
- Piti iz prilagoenih ili uobiajenih posuda:

drati objema rukama, jednom rukom
- Prinositi posudu ustima bez prosipanja:
nasloniti posudu na donju usnu, nageti,
zatvoriti usta, gutati i ponovo odmaknuti
posudu
- Piti iz razliitih posuda:
flaa, tetrapak sa slamkom, limenka
- Otvarati flae: araf, metalni ep, plutani ep
- Tenosti presipati iz flae u au
Paziti na prehrambene navike
- Svakodnevno se pridravati istog ritma

uzimanja hrane i pia
- vakati zatvorenih usta
Jedenje i pijenje kao socijalni dogaaj
- Navike pri jedenju

> Zajedno postaviti sto: izabrati dekoraciju za sto
> Pridravati se obiaja za stolom i manira jedenja:
dranje pri sjedenju, razina buke, proces vakanja;
primjerene porcije, zajedno poeti sa jelom, jesti
primjerenim tempom, koristiti salvetice, koristiti
pribor za jelo
> Osjetiti posveenost osobe koja dijeli hranu
> Razgovarati za objedom
> Pospremiti i obrisati sto
> Zajedno pripremiti posebne dogaaje: roendanska
zabava, proslave, zavrna proslava/matura
- Prehrambene navike
> Razvijati vlastite preferencije
> Uzimati u obzir vjerske religijske propise
> iriti prehrambene navike: vegetarijanski, sa
mesom
> Zdravo se hraniti: uravnoteena ishrana, dijeta
> Piti dovoljno
> Poznavati i to vie izbjegavati ugroavanje i
opasnost od prehrambenih proizvoda i stimulansa:
slatkii, alkohol, nikotin
- Jedenje u javnosti
> Piknik na otvorenom
> Upoznati se sa razliitim gastronomskim
institucijama: restoran, slastiarna, fast food
> Sluiti se jelovnikom: itati, birati, naruivati,
> U gastronomskim objektima ponaati se u skladu
sa situacijom: primjereno naruiti, jesti i platiti
> Dogovoriti se za zajedniki obrok
Higijena i zdravlje
Pranjenje mjehura i crijeva, ienje nosne sluznice i izluivanje pljuvake su one tjelesne funkcije iji
se tok ak i kod djece sa tekim poremeajem u mentalnom razvoju mora staviti pod kontrolu.
Razvijanje neovisnosti o tuoj pomoi u ovom podruju jaa odluujue razvoj linosti osobe sa
poremeajem u mentalnom razvoju. Uska saradnja kole/dnevnog centra i roditeljske kue i zajedniki
usaglaeno treniranje ponaanja su neophodni za postizanje ovog cilja. Nadalje, kod uenika treba
razvijati svijest o vanosti svakodnevne njege tijela. Uz sve oblike pomoi koji se pruaju uenicima pri
njezi tijela mora se potovati njihovo pravo na uvaavanje podruja intime.
104
- Procesi izluivanja i toalet

- Opta njega tijela
- Primjereno ponaanje kod tegoba i povreda
Procesi izluivanja i toalet
Percipirati procese izluivanja
Smjernice
- primijetiti pune pelene
- skrenuti panju na umokravanje
- odlazak na tutu/u toalet povezivati sa prijatnim
iskustvom
Pokazivati potrebu
- potvrdnim odgovorom na pitanje

- verbalnim ili neverbalnim znakovima
Ii sam na tutu/u toalet
- odlagati nudu
- na poziv i bez pomoi
- samostalno u odreeno vrijeme
Samostalno koristiti toalet
- koristiti toaletni papir

- pustiti vodu
- oprati ruke
Koristiti javne toalete
- Razvijati spremnost na koritenje nepoznatih

toaleta
- Poznavati piktograme za toalet
- Nai toalet: koristiti upute za pravac, ispitati mjesto
- Vladati razliitim poslunim spravama
Opta i spolno specifina njega tijela

Dozvoliti kupanje i pranje
Smjernice
- ne imati strah od vode
- samostalno prati ruke i lice
- dozvoliti pranje lica i tijela
- koristiti sanitarna pomagala (rolna papira,
toaletni papir)
- razvijati potrebu za istoom
Samostalno prati ruke i lice
- koristiti krpu za kupanje

- posuiti se
- koristiti aparat za suenje ruku
- korisititi papirne ubruse
Prati zube
- osjetiti usnu upljinu

- razvijati svijest o zubima
- iskusiti usnu upljinu pomou etkice za zube
- prati zube uz neiju pomo i bez paste za zube
- prati bez pomoi
- nanijeti pastu za zube
eljati i prati kosu
- ispravno koristiti ealj i etku

- prati kosu uz neiju pomo
- suiti kosu fenom
- razvijati svijest o kosi
- nanijeti spun na dijelove tijela, poevi odozgo
- regulisati i dozirati temperaturu vode; temeljito
saprati sapun
Tuirati tijelo
105
Nauiti njegu tijela u intimnom podruju
- Percipirati emocionalno stanje tokom menstruacije i

izraavati ga
- Sprovoditi higijenu tokom mjesenice: poznavati

potreptine, paziti na istou i urednost
Paziti na vanjsku pojavu
3.
- Rezati nokte
- istiti nos
- Koristiti jednostavne kozmetike preparate
- Urediti se za priredbu
- Paziti na uredno i potpuno oblaenje
- Povremeno provjeriti odjeu
- Nositi nakit
- Razvijati sposobnost kritike u pogledu odjee
Odjea
Neke uenice i uenici zbog svojih oteenja ne mogu nikako (ili mogu samo teko) nauiti
samostalno oblaenje i skidanje. Za njih u prvom planu stoji doivljaj razliite kvalitete odjee.
Kod uenja oblaenja i skidanja se uvijek mora voditi rauna o tome da se pokreti ne izvode sa
stajalita nastavnica i nastavnika, nego da se izvoenje pokreta uvodi na takav nain na koji bi ih
uenice i uenici i sami izvodili: kod skidanja dempera ruka uenice ili uenika se hvata iznutra i
izvlai iz rukava. Situacije, u kojima se deavaju oblaenje i skidanje, se uenicama i uenicima
moraju najaviti kako bi se mogli pripremiti za njih. Oblaenje i skidanje nudi prilike za inidividualno
uspostavljanje kontakta.
Podruja uenja:
Oblaenje i skidanje
Preduslovi
- Oblaenje i skidanje
- Izbor i njega odjee
Smjernice
- Savladati taktilnu preosjetljivost

- Smanjiti odbrambeno dranje: smjeti sudjelovati u
pomaganju, dozvoliti oblaenje ugodnih tekstila

- Olakati oblaenje i skidanje: povremeno se mirno
ponaati, opustiti tijelo, dopustiti voenje ruku i nogu
Razliiti tekstili
- Sticati vieulna iskustva: fina svila, mekani pamuk,

glatka koa
- Razvijati i pokazivati preferencije za razliite

materijale
Skidanje
- Dijelove tijela na obraanje i nakon dodira pokretati

na odgovarajui nain
- Skinuti komad odjee: uz pomo, djelimino

samostalno, potpuno samostalno
- Komad odjee odloiti na predvieno mjesto

Oblaenje
- Prepoznati vlastite komade odjee

- Obui jedan komad odjee: uz pomo, djelimino
samostalno, potpuno samostalno
- Orjentisati se u prostoru: desno - lijevo, naprijed nazad, gore - dole, unutra - vani poznavati na
komadu odjee
- Razlikovati: unutarnji ve, gornju odjeu,
cipele
- Komade odjee ispravno oblait: kliznuti u hlae,
navui demper
106
- Koristiti pomagala za oblaenje: kaika za cipele,

pertle za cipele
Zatvarai
- Upoznati se sa razliitim zatvaraima:
rajsferlus, dugmad, drikeri, iak, paga
- Prepoznati pridruivanje: rupica za dugme - dugme,

vjealica - oica
- Vjebati koritenje zatvaraa: Montessori-
okvir, povlaenje rajsferlusa, pomagalo za

rajsferlus
- Primijetiti otvorene zatvarae
- Prepoznati svrhovitost zatvaraa
Samostalno oblaenje i skidanje
- Mijenjati odjeu: iz higijenskih ili zdravstvenih

razloga
- Oblaiti se i skidati u skladu sa situacijom

Izbor odjee
- Razvijati i izraavati preferenciju i odbojnost prema
Njega odjee
(Dalji sadraji za uenje nalaze se u
podruju uenja Domainstvo)
- Pospremati odjeu: odlagati je u ormar, ladicu,
odreenim komadima odjee: boje, materijali;

mimikom, gestikulacijom, jezikom
- Birati odjeu u skladu sa vlastitim potrebama:
udobnost, moda
- Poznavati nazive i funkciju odjevnih predmeta:
donji ve, gornji ve, cipele, asesoari
- Razlikovato svoje i tue odjevne predmete:
probati cipele koje ne odgovaraju
- Poznavati odjeu za odreeno vrijeme, za razliite
aktivnosti i povode: ljetna, zimska, sportska, radna,
veernja odjea
- Adekvatno se oblaiti za odreene proslave:
sveana odjea, preruavanje za karneval
- Birati odjeu pri kupovini: paziti na konfekcijski broj,
cijenu, kvalitet; uzeti u obzir kombinacije boja,
porediti markirane artikle sa nemarkiranim
- Poznavati modne trendove i uzimati ih u obzir prema
vlastitom ukusu: razgledanje izloga, posjetiti
butike, gledati modne asopise
- Poznavati modne dodatke, koristiti ih i doivjeti
odgovarajui efekat: nakit, ukrasi za kosu, torbe,
marame, kape
garderobu; slagati, staviti u korpu za ve
- istiti odjeu: prati, etkati, zraiti, nositi na hemijsko

ienje
- Brinuti se o popravci oteene odjee

- Njegovati cipele: sprejem, kremom za cipele
- Predati odjeu koja se vie ne nosi:
sakupljalite stare odjee, prodavnica polovne robe
4.
Oblikovanje vlastitog podruja
Uenici treba da ue da raspolau vlastitim stvarima, radnim sredstvima, povjerenim im igrakama ili
samostalno prikupljenim materijalom. Za to moraju postojati prostorni i objektivni uslovi, npr.
107
vlastita vjealica u garderobi,

vlastita povrina za sjedenje i stolna povrina,
povrina za odlaganje vlastite obue.
Podruje uenja
Vlasnitvo
Vlasnitvo
Poznavati vlastite stvari
Smjernice
- Uz neverbalnu/verbalnu pomo pokazati svoje stvari
- Prepoznati svoje mjesto u razredu (pri ulasku u
razred, u igri zamjene mjesta)
- Pronai svoju odjeu i cipele meu drugima
(igre zamjene, vlastiti higijenski materijali)
- Prepoznati kolske stvari i line potreptine
(ruksak, pribor za pisanje i sl.)
Paziti na vlasnitvo
- Razlikovati vlasnitvo individue i javno vlasnitvo

(moje, tvoje, nae kolsko vlasnitvo)
- Braniti svoje vlasnitvo od drugih
- Posuivati svoje stvari drugom
Nabavljati svakodnevno potrebne stvari
- kolski materijal donositi na zahtjev

(kolski ormar, polica)
- Donositi potrebne stvari (jakna, patike)
- Prepoznati potrebu (ta mi jo treba?)
- Samostalno donijeti potrebne stvari
- Pomagati pri kupovini
Vlasnitvo drati urednim
- Pospremati svoje stvari, spakovati za polazak kui

- Paziti da se stvari ne otete ili izgube
- Svoje radno mjesto drati istim
- Oblikovati vlastiti bliski prostor (pospremiti povrinu
za pisanje, zajedno ureivati uionicu)
- istiti prljave stvari
5.
Percepcija i kretanje
Percepcija i kretanje su centralni sastavni dijelovi ukupne linosti. Oni ine dio razvoja kognitivnih
sposobnosti i usko su povezani sa razvojem komunikacije i govora. Kroz procese percepcije uenice i
uenici stupaju u vezu sa okolinom, otkrivajui je i stiui znanje iz nje. Preduslov za istraivanje i
prihvatanje svijeta su motorike radnje: jedan atraktivni objekat koji se kree djeca mogu slijediti samo
pokretanjem oiju ili glave. Njihove aktivnosti esto postaju mogue tek kroz adekvatna dranja i
pozicioniranja. Uenicama i uenicima sa tekim oteenjima pokretanje kao i voeni i podrani
pokreti otvaraju nova iskustva. Istraivanje nekog interesantnog predmeta iziskuje dodirivanje ili
obuhvatanje rukom. Da se arena lopta kotrlja mogue je spoznati, samo ako se ista udari. U
naizmjeninoj interakciji pokreta i percepcije djeci i mladima se otvaraju subjektivno znaajne injenice
iz okoline. Istovremeno stiu cjelovita iskustva svojim tijelom. U prvi plan naizmjenino stupaju
komponenta percipiranja i aspekat kretanja u smislu dinamine ravnotee. Za uenice i uenike stvari
esto postaju tek onda interesantne kada ih doive u vezi sa osobama. Izazvati neiju reakciju
pokretanjem nekog predmeta ili igrati se zajedno nekim stvarima ima visok motivacioni karakter.
Razumijevanje meusobne uslovljenosti percepcije i kretanja kao i shvatanje percepcije kao
individualne aktivnosti davanja smisla i kompleksnog istraivanja je od esencijalnog znaaja za dalje
uenje u svim podrujima uenja.
Strukturiranje kakvo je napravljeno u ovom podruju uenja ne odgovara realnosti viestruko
umreenih procesa uenja. Tjelesna iskustva se uvijek deavaju i pri bavljenju osobama i stvarima u
108
prostornom okruenju. Takoer se razvijaju percepcija prostora i sposobnost orijentacije u prostoru u

uskoj interakciji percepcije vlastitog tjelesnog prostora i uticaja i oblikovanja prostora kroz osobe i
stvari. Konstrukcija podruja uenja treba da pojasni kljune sadrajne take. Neophodna struktura
ralanjivanja slui preglednosti. Nije prenosiva na planiranje i oblikovanje nastavnog cilja. Tako, npr.,
nastavna ponuda, u kojoj istraivanje vlastitog tijela stoji u sreditu, ukljuuje uvijek iskustva o
osobama, stvarima i prostorima. Desna kolona sadri prijedloge za aktivnosti istraivanja u vezi sa
teitima pomenutim u ralanjivanju.
Podruja uenja
5.1
5.2
5.3
5.4
5.1
Oputanje i odmor
Dopustiti umirivanje
Oputanje i odmor
Moje tijelo kao pristup svijetu
Iskustva sa stvarima i osobama
Otkrivanje ivotnih prostora
Smjernice
- Umiriti tijelo milovanjem, ljuljanjem, njihanjem
- Umiriti muzikom
- Potraiti mirna mjesta
Percipirati umor
- Svjesno napraviti pauzu za odmor

- Uenicima verbalno predoiti naprezanje
Osjetiti oputanje
- Lei oputeno na pod

- Uvesti pauze za odmor
- etnja / boravak na svjeem zraku
5.2
Moje tijelo kao pristup svijetu
Tijelo je centralni pristup ovjeka svijetu. Istovremeno ono predstavlja granicu prema svijetu. Tijelo kao
centar osjeanja, djelovanja i miljenja stoji u sreditu svih procesa uenja. U osnovi pojma tijelo lei
jedno cjelovito shvatanje tijela koje obuhvata sve fizike i psihike dijelove doivljaja tijela. Prema
tome, doivljaj tijela je uvijek i osjeaj identiteta. Uenice i uenici mogu izgraditi taj ja-identitet, ako
nau mogunosti da u potpunosti iskuse svoje tijelo: svim ulima, u kontaktu s drugima, kroz bavljenje
stvarima te kroz spoznaju prostornih i vremenskih dimenzija.
A
B
C
D
Iskusiti cijelim tijelom

ema tijela i pojam tijela
Leati, sjediti, stajati
Kretati se
A
Iskusiti cijelim tijelom
Iskustva koja uenice i uenici stiu cijelim tijelom se posebno primaju preko taktilnih, proprioceptivnih
i vestibularnih kanala percepcije. ulo dodira je najraireniji ulni sistem ovjeka. Preko koe ovjek
percipira dodir, pritisak, povrinski sastav, vruinu, hladnou ili bolove. Koa je takoer vaan medij
socijalne razmjene. Iskustvo tijela kao cjelovit dogaaj je vezano za osobe, stvari i situacije. ulni
utisci treba da vode do ulnog prepoznavanja. Iz zajednikog djelovanja svih iskustava, koja se
odnose na tijelo, uenice i uenici razvijaju predstavu vlastitog tijela.
U nastavku su predstavljena teita od kojih moe poi podsticaj tjelesnog doivljaja. Sadrajna
preklapanja upuuju na neophodna povezivanja unutar ovog podruja uenja i stoje u vezi sa svim
drugim podrujima uenja ovog nastavnog plana i programa.
Osobe
Smjernice
sebe u interakciji s drugima: biti noen,
leati jedan pored drugog
- Percipirati tue disanje i osjetiti ga kroz tjelesnu
blizinu ili polaganjem ruku na grudni ko i nos
- Doivjeti tijelo putem disanja: osjetiti puhanje drugog
u sebe; osjetiti da druga osoba percipira vlastite
- Osjetiti
109
disajne pokrete
tjelesni kontakt sa bliskom osobom: dodiri,
sjediti na krilu, zagrljaj
- Sticati tjelesna iskustva kroz tjelesni kontakt:
kroz milovanje, masau, vrsto dranje, stiskanje,
tapanje; zagrliti nekoga, drati za ruku;
- Tijelom sam uspostavljati kontakt sa poznatim
osobama
- Dozvoliti
Materijali
-U
igri doi u dodir sa razliitim materijalima: kugla,

krzno, vata, pijesak, voda, kestenje
- Osjetiti na tijelu protok zraka: propuh u uionici,
etnja na vjetru
- U situacijama igre koristiti razliite materijale: skrivati
se ispod plahti, deka; leati u kupki od lia; gurnuti
noge u pijesak, snijeg;
osjetiti kretanje razliitih materijala: loptu koja se
kotrlja preko tijela, ispod suhog tua
- Leati na razliitim podlogama: grubi tepih, vrea za
sjedenje, deka za spaavanje, papir, pijesak,
mekana deka, trava
- Percipirati vibracije: zadrati se na jastuku na
vibriranje; osjetiti monokord, gong, basove iz
zvunika
Kretanje
- Doivjeti
Prostor
- Iskusiti
Teina
- Iskusiti teinu tijela: dozvoliti vjeanje o ipku, o

prstenove; pasti na mekanu strunjau; vagati se na
vagi
- Osjetiti teinu na tijelu: pero, vreice sa pijeskom,
ruksak drugarice ili druga iz razreda (teko-lagano);
- Transportovati neto: teku medicinsku loptu lagani svileni al, vreice pijeska na glavi
drati predmete u jednoj ruci ili dvijema rukama
cijelo tijelo u pokretu: ljuljati se, njihati se,

osjetiti vuenje, okretanje; u situacijama njege, uz
muziku
- Izvoditi pokrete razliite veliine: male korakevelike
korake, male velike krugove rukama, male velike
valove laganim platnom
- Kretati se razliitom brzinom: usporeno, kao robot
- Predmete i materijale pokretati vlastitim kretanjem:
kugle kotrljati tamo-ovamo, gurati invalidska kolica,
vui sanke, nositi kantu
- Dozirati snagu: milovati nekoga, grliti, dati nekome
ruku; odvrnuti zatvara na flai, gurati stolicu,
utnuti loptu, drati se protiv otpora
- Podii neto: podizati predmete s poda, sloiti policu
granice i irenje vlastitog tijela: u igri biti
ograen vreicama sa materijalom, gradivnim
elementima; biti umotan u deku, skrivati se u
kartonskoj kutiji
- Iskusiti veliinu vlastitog tijela: biti malen poput
patuljka i velik poput diva, navlaiti odjeu razliite
veliine, mjeriti veliinu tijela
- Dozvoljavati i zauzimati razliite poloaje: leati
isprueno sklupano, graditi oblike pomou tijela
- Kretati se u prostorijama uz neiju pomo i sam se
kretati, doivjeti ogranienja, promjenu prostorije
110
Temperatura
- Iskusiti rashlaivanje: hladan napitak, hladna

obloga na elu, ventilator, led iz friidera
- Zagrijati se: rukavice, termofor, topao tu, topao
napitak
- Percipirati tjelesnu temperaturu kod sebe i drugih:
vrua glava, hladne ruke i noge
- Osjetiti temeperaturu zraka: dah, sunce, radijator,
fen, vatra, vjetar ljeti i zimi
- Iskusiti razliite temperature vode: topla kupka,
vodena para, inhalacija, ledena voda, snjene
pahuljice, hladni tu
Bol
- Paljivim
istraivanjem nauiti ophoenje prema

opasnostima: no, makaze, igla, plata na poretu,
osjetiti vruu vodu
- U interakciji s drugima osjetiti da dodiri mogu izazvati
bol: tipati, udarati, nagaziti
B
ema tijela i pojam tijela
Kroz aktivnosti dranja, naprezanja kao i oputanja i ravnotee razvijaju se mogunosti percipiranja
vlastitog tijela. Integracija svih dobijenih informacija vodi ka izgradnji eme tijela i sposobnosti
orijentacije na vlastitom tijelu kao i imenovanja dijelova tijela. U povezanosti sa raznovrsnim
iskustvima razvija se cjelovita svijest o tijelu.
Naprezanje tijela i oputanje tijela
Smjernice
- Percipirati nenamjerno naprezanje: kao izraz
emocionalne reakcije na radost, ljutnju, strah, kao
izraz tjelesne osjetljivosti na bolove, indisponiranost
- Osjetiti naprezanje tijela: predmete pritiskati, gurati,
vui; podizati tegove, zadrati dah, djelovati protiv
promjena pozicija
- Osjetiti oputanje: kod vjebi izdisaja, pri razliitim
masaama, vjebama za smirenje, pri sluanju
harmonine muzike, pojedinanih tamnih tonova,
mirnog glasa
- Osjetiti oputanje za razliku od naprezanja: saviti
ruku u aku otvoriti ruku; odmoriti se nakon
napornih igara
- Svjesno se oputati: pri sluanju muzike, u igri biti
dodirnut od strane arobnjaka i tako zaspati
- Vjebati ritmino i svjesno disanje: disati u
podruju abdomena
Statika i dinamika ravnotea
- Drati
ravnoteu u sjedeem poloaju sa i bez

pomagala: boni i leni naslon, pojasevi;
odupirati se nogama
- Drati ravnoteu u stojeem poloaju sa i bez
pomagala: trononi tapovi, rukohvat, dranje za
ruku
- Drati ravnoteu protiv pritiska neke druge osobe
- Drati ravnoteu na razliitim podlogama: kamenje,
trampolin (lauf za plivanje i sl..), mekane strunjae,
pijesak
- Drati ravnoteu na podlozi koja se kree: u
leeem, sjedeem i stojeem poloaju; na ljuljaci ili
skateboardu
- Drati ravnoteu pri kretanju: na stabilnoj
nestabilnoj, ravnoj neravnoj ili podlozi sa
111
Dijelovi tijela i pojam tijela
uzvienjem; jastucima, zranom madracu, viseem

mostu, kamenu, pijesku, panjevima, gredama za
balans
- Drati ravnoteu u vonji: skateboard, romobil, tricikl,
terapeutsko biciklo, pedalina
- Drati ravnoteu pri transportu predmeta: drati stvari
u jednoj ili objema rukama; nositi vreice pijeska na
glavi, tacnu sa predmetima
- Doivjeti razliite dijelove tijela multisenzorno: u
situaciji njege pri pranju, mijenjanju pelena, mazanju
kremom; opipati tijelo, skretati pogled na njega,
pokazivati ga, prepoznati u ogledalu, pokriti
- Dijelove tijela osjetiti uz pomo vibracija: masirati
stopala masaerom, prati zube elektinom etkicom
- Osjetiti optereenje na razliitim dijelovima tijela:
biti stavljen u drugu poziciju, stajati uz neiju pomo,
lopovske ljestve, nositi ruksak
- Doivjeti i isprobati mogunosti kretanja pojedinanih
dijelova tijela: mijesiti rukama tijesto, okretati
dugmad, guvati papir; prevrnuti neto nogama,
nonim prstima podii kliker; pjesmice za kretanje,
igre prstima, igre spretnosti
- Spoznati funkciju dijelova tijela: mirisati nosom,
gledati oima
- Doivjeti oznaavanje dijelova tijela: u igrama
interakcije
- Primijetiti osjeaje na dijelovima tijela i lokalizirati ih:
prinijeti ruku nosu iz kojeg curi, pokazati udareni
noni prst ili bolno koljeno
- Imenovati dijelove tijela: na samom sebi, na drugima,
na lutkama, na slikama
- Utvrivati i imitirati poloaje i kretanje dijelova tijela:
ispruene ruke, savijena koljena; igrati se lutke iz
izloga
- Prepoznati parnost dijelova tijela: oznaavati iste
dijelove tijela trakom iste boje
- Razlikovati desnu i lijevu stranu tijela: mana na
zglobu ake, nalakirani nokti ruke ili noge, poznavati
omiljenu ruku
- Slikovno predstavljati tijelo: crtati obrise, bojiti;
nacrtati sliku samog sebe
C
Leanje, sjedenje, stajanje
U leeem, sjedeem ili stojeem poloaju uenice i uenici percipiraju okolinu iz razliitih perspektiva.
Ovi poloaji tijela su polazna taka za susret sa osobama i bavljenje materijalnim svijetom. Iz stabilnih
poloaja i dranja djeca i mladi uspijevaju sve vie da razvijaju diferencirane pokrete i upoznaju svijet.
Kontrola glave je od istaknutog znaaja, budui da ona omoguava ciljano okretanje prema
akustikim i vizuelnim utiscima. Sjedenje omoguava aktivno uee u deavanjima u okolini i
olakava prihvatanje socijalnih odnosa.
Nastava podstie na to da se doive razliita dranja i poloaju te da se samostalno isprobaju. Za ovo
su pogodne iskljuivo one situacije igre i svakodnevnice koje za uenice i uenike imaju individualni
smisao. Nastavnice i nastavnici oblikuju ove igre prema doivljaju i nude odgovarajue materijale.
Njihova lina posveenost kao i njihovo uee u doivljaju i igri olakavaju usmjeravanje na stvari i
izazivaju radost zbog kretanja. Potrebno je misliti na to da drugaiji i neuobiajeni poloaji i pokreti
mogu izazvati strah kod uenica i uenika i tako pokrenuti otpor i strategije izbjegavanja. U tim
sluajevima se mora voditi rauna o posebno paljivim i postepenim promjenama. Ritualni tokovi u
kolskoj svakodnevnici doprinose tome da se promjene mogu anticipirati.
112
Da bi se uenicama i uenicima omoguila stabilna dranja tijela, nude se razliiti oblici pomoi:
prilagoena pomona sredstva poput pomagala za pozicioniranje ili sjedalica, manuelna podrka
poput dranja glave i voenja pokreta. Saznanja i iskustva fizioterapeuta se moraju obavezno ukljuiti.
U nastavku teksta predstavljena teita uenja kretanja orjentiu se prema stanicama motorikog
razvoja. Za uenice i uenike sa teitem na podsticaju mentalnog razvoja ovaj redoslijed, meutim,
nije uvijek odgovarajui. Stoga se moraju otvoriti novi pristupi koji omoguavaju individualno
napredovanje.
Leanje i sjedenje
- Leanje:
Smjernice
u lenom, potrbunom i bonom poloaju;
na ravnoj kosoj povrini, sa savijenim tijelom, sa
privuenim koljenima ili sa podignutom glavom
- Mijenjati poloaj pri leanju: biti stavljen u drugu
poziciju, sam isprobati mijenanje pozicije
- Aktivno se kretati u leeem poloaju: pri mijenjanju
pelena, u bazenu s lopticama, savijati se i istezati na
jastucima; pomagati pri oblaenju
- Drati glavu: fiksirati optike i akustike podraaje
poput osoba, mobil za kreveti, zvune lopte;
reagovati na obraanje po imenu
- Pokretati glavu u pravcu interesantnih podraaja i
kontrolisati je: izvor svjetlosti, igrake, osobe
- Isprobati mogunosti kretanja tijela u razliitim
poloajima: protezati se, savijati, kruiti, puzati,
gmizati
- Sjedei poloaj: na krilu, na podu, na spuvastim
elementima, jastucima od stiropora, valjku, tabureu,
klupi, terapijskoj stolici, invalidskim kolicima
- Mijenjati poziciju u sjedeem poloaju: podesivi
naslon i visina sjedenja, razliite sjedilice
- Sjediti na stabilnim podlogama za sjedenje: vrea za
sjedenje, pomagala za pozicioniranje u sjedeem
poloaju, jastuci za sjedenje, na podu, na panju
- Sjediti na nestabilnim podlogama za sjedenje:
ljuljaka, klackalica, vrtuljak, mekani jastuci i
strunjae
- Biti aktivan u sjedeem poloaju: pokretati materijal
za igru, hvatati loptu, crtati, koristiti djeiji tobogan
(sjedei/leei)
- Doivjeti voene pokrete cijelog tijela i dijelova tijela:
pri mijenjanju pelena, kod oblaenja i skidanja, pri
pjevanju pjesmica za kretanje, pri jedenju
- Sjedati i ustajati: mijenjati mjesto u krugu sjedenja,
igrati se na podu, ustajati i ponovo sjedati uz
pjesmice za kretanje
Kretanje oko tjelesne osovine
- Prebacivati
teinu u leeem poloaju: kretati se

tamo-ovamo na mekanim jastucima
- Okretati se i kotrljati oko longitudinalne tjelesne
osovine: posezati za predmetima koji se nalaze sa
strane, kotrljati se niz koso postavljenu strunjau
- Ispraviti se iz leeeg ili sjedeeg poloaja: iz kosih
poloaja dobavljati predmete; podignuti se uz pomo
pomagala za hvatanje; u vodi dospjeti iz lenog u
stojei poloaj
- Lei iz sjedeeg poloaja: nasloniti se na jastuke
- Prebacivati teinu u stojeem i sjedeem poloaju:
gornji dio tijela pokretati naprijed-nazad na ljuljaci;
njihati i ljuljati tijelo uz muziku, na trampolini
113
etverononi stoj
-U
potrbunom poloaju osloniti se na podlaktice:

istraiti sadraj kutije sa materijalom; uz pomo
jastuka, pomagala za pozicioniranje, kose povrine
- Uz oslonac na podlakticama prebaciti teinu na jednu
ruku: rukovati objektima i spravama
- Prebacivati teinu naizmjenino na ruke i noge:
sa gornjim dijelom tijela na velikoj lopti, na valjku,
leati preko platnene ljuljake i njihati se tamoovamo
- Odravati se u etverononom stavu: glumiti ponija,
psa; napraviti tijelom kapiju ispod koje se kotrlja lopta
- Drati ravnoteu u etverononom stavu: na
razliitim podlogama, igrati se s loptom nogama ili
rukama, kuglati
Stojei poloaj
- Stajati uz pomo: u djeijoj hodaljci, pomou

pojaseva, u stalku, drati se za ruku partnera ili
partnerice
- Podii se u stoj na koljenima ili stojei poloaj i tako
se drati: uz sto, uz vedske ljestve, uz ipku za
dranje; ustati sa stolice, iz invalidskih kolica
- Iz stojeeg poloaja dospjeti u sjedei ili leei: sjesti
na stolicu, lei u kutak za oputanje
- Stajati due vrijeme: na proslavama, u redu za
stajanje
- Stajati na nestabilnoj i nepoznatoj podlozi: na
umskom tlu, u travi, na breuljku, u sredstvima
javnog prevoza
- u stojeem poloaju podizati predmete sa poda
- pokretati noge i ruke u stojeem poloaju: kod
pjesmica za igru, pri gimnastici
- u stojeem poloaju utati razliite predmete:
nogama: lopte, kamenje, prazne limenke
D
Kretanje
Kretanje slui usvajanju svijeta. Kroz sposobnost kretanja ovjek poveava prostor u kojem se moe
ostvarivati percepcija kao aktivnost istraivanja. Otvaraju mu se nove perspektive za proireno
okruenje te se tako upoznaje sa dotad nepoznatim situacijama i iskustvima. Uenice i uenici mogu
prevazii distancu i dosegnuti stvari koje su im ranije bile nedostine. Korak po korak ire svoje
mogunosti susretanja sa svijetom i njegovog otkrivanja.
Cilj ponuda za uenje u ovom podruju uenja je da djeca i mladi samostalno doive i isprobaju
raznolike forme kretanja te da usvoje elementarne eme kretanja. Polazna taka podsticaja su one
mogunosti kretanja kojima uenice i uenici ve raspolau. Ovdje ih se podstie da primjenju i
poboljavaju te oblike. Izolovano, funkcionalno vjebanje tokova kretanja pri tome esto izaziva
odbojne stavove i spreava napredak u razvoju. Nastavnice i nastavnici stvaraju situativne zahtjeve
koji daju povod za to da se stigne s jednog mjesta na drugo.
Takve situacije su, na primjer, donoenje potrebnog materijala, odlazak u toalet, promjena mjesta
uenja u uionici ili izlet u okviru nastave. Integrisanje uenja kretanja u kolsku svakodnevnicu se
usaglaava sa individualnim sposobnostima uenica i uenika. Ukljuuju se svi oblici kretanja od toka
kretanja uz podrku pa do kompleksnog kretanja kako je to potrebno za brigu o sebi i sportsku
aktivnost.
Pored voenja i podravanja pokreta od strane nastavnica i nastavnika koritenje pomagala, poput
tapova za hodanje, gelendera i invalidskih kolica, je vana dopuna koja uenice i uenike dovodi u
stanje to samostalnijeg kretanja.
Za strunu implementaciju sadraja uenja koji slijede neizostavna je interdisciplinarna saradnja.
Sigurno se ne mogu svi sadraji uenja lokalno realizovati, ali se trebaju pribiljeiti kao mogunost.
Elementarne mogunosti kretanja
Smjernice
- Osjetiti kretanje kroz noenje: u razliitim stavovima,
u pomagalu za noenje
114
- Iskusiti kretanje blizu poda: kroz valjanje, vuenje

- Kretati se u leeem poloaju: bonim pokretima,
okretanjem i kotrljanjem; na kosim jastucima, na

nagnutom podu; kotrljati se prema osobi, predmetu
- Kretati se klizanjem: na glatkim, kosim podlogama;
na igralitu
- Kretati se vuenjem, guranjem, odgurivanjem: vui
se uz konopce ili drke; odgurivati se o pod,
predmete
- Prelaziti puteve: puzati, gmiziti, militi
Hodati
- Hodati
uz podrku partnerice ili partnera: nai

oslonac sprijeda, odozada, sa strane
- Prebacivati teinu u stojeem poloaju i mijenjati
poloaj stopala: pokretati noge uz pjesmice
za kretanje, plesove
- vrsto se drati pri hodanju: za namjetaj, za
gelender, za rukohvate
- Postajati sve spretniji i sigurniji pri hodanju:
na razliitim podlogama, na stepenicama, u travi, na
snijegu, uz brdo, niz brdo, preko prepreka
Kretanje uz pomona sredstva
- Isprobati
Kretanje sa spravama
- Iskusiti
Diferencirani oblici kretanja
- Isprobati
hodanje uz pomona sredstva: uz gelender,

uz hodalicu, sa trononim tapovima
- Kretati se u invalidskim kolicima: uz guranje od
strane nekog drugog, sam voziti kolica
- Voziti biciklo uz pomona sredstva: terapijsko biciklo,
pomoni tokovi
- Isprobati mogunosti kretanja u vodi uz razliita
pomona sredstva: miii za plivanje, makarone za
plivanje, peraja
- Pomagala za kretanje koristiti u javnosti: lift,
pokretne stepenice, pokretna traka
kretanje uz sprave: vonja u invalidskim
kolicima, na terapijskom biciklu
- Isprobati razliite oblike kretanja pomou sprava:
odgurivati se nogama u sjedilici, odgurivati se
rukama na skateboardu prema naprijed, kretati se u
vodi pomou pomagala
- Drati ravnoteu pri vonji: skateboard (uz pomo),
romobil
- Voziti bicikl: tricikl, djeiji bicikl
razliite mogunosti kretanja:
puzati, gmizati, hodati unatrake, trati,
skakati, penjati se, skoiti
- Osjetiti smjenu brzog i sporog kretanja: kroz vonju u
invalidskim kolicima uz bru i sporiju muziku, kroz
noenje, samostalno plesati
- Drati ravnoteu pri aktivnom kretanju: na stabilnoj nestabilnoj, ravnoj neravnoj podlozi, uskoj i podlozi
sa uzvienjem; jastuci, ljuljaka, zrani madrac,
visei most, kamenje, pijesak, panjevi, greda za
balansiranje
- Kretati se u svakodnevnici i igri na razliit nain:
mijenjati uionicu, savladavati stepenice, trati za
opkladu, skakati sa panjeva; penjati se na jastuke,
sprave na igralitu, breuljak
115
- Prilagoavati
kretanje razliitim uslovima: svjetlosni

uslovi, podloga, vremenski uslovi; izbjegavati
prepreke
- Razvijati izdrljivost pri kretanju i drugim oblicima
kretanja: uestvovati u kolskim izletima, ii u etnju
- Kretati se u vodi: u hodu, u lenom i potrbunom
poloaju, plivati
5.3.
Iskustva sa stvarima i osobama
Kroz tjelesno uspostavljanje kontakta sa osobama i stvarima uenice i uenici upoznaju svoje tijelo
ograniavajui se od okoline. Oni percipiraju okolinu i oblikuju je. Razvijaju sposobnost komunikacije,
kretanja i djelovanja kao i svoj identitet. Kroz kretanje i bavljenje materijalnim svijetom stiu iskustva
sa razliitim mogunostima primjene i znaenjskim sadrajem materijala i predmeta. Ue da
prilagoavaju svoje radnje zahtjevima stvari, ali i da se ivotni prostori mogu mijenjati u skladu sa
njihovim potrebama.
Nastava otvara mogunosti pristupa koje uenice i uenici sami pronalaze u otvorenim situacijama
isprobavanja. No, oni mogu biti takoer namjerni i zadani. Posljednje je posebno onda neophodno
kada uenicama i uenicima samima isprobavanje radnji ne polazi od ruke. Nastavnice i nastavnici
posmatraju senzibilno postojei repertoar radnji te, polazei od istog, daju poticaje koji djeci i mladima
dozvoljavaju da pronau nove pristupe.
Uenice i uenici razvijaju interes za materijalni svijet kao i motivaciju za uzimanjem, dranjem i
istraivanjem stvari rukama u kontekstu situacija igre i komunikacije. Podrani i voeni pokreti takoer
omoguavaju ove aktivnosti. Pri tome steena iskustva kretanja vode uenice i uenike do mogunosti
djelovanja koje sve vie ciljano primjenjuju. Preduslov za uspjeno uenje je okruenje puno
podstreka koje podstie na raznovrsno manipulisanje i djelovanje. Ipak se mora misliti i na to da
preopirna ponuda materijala moe dovesti do nesigurnosti. Polazna taka za nastavu je uvijek neka
situacija igre ili svakodnevnice. U njoj uenice i uenici istrauju aktivno predmete i materijale dodirom,
vidom, sluhom, mirisom i okusom.
Potrebno je voditi rauna o tome da u oblikovanju jedne situacije djelovanja uvijek uestvuje vie
aktivnosti percepcije; da je jedan objekat spoznat u njegovoj cjelovitosti onda kada su njegove osobine
nauene na vie razliitih naina.
Strukturiranje sadraja uenja na osnovu bitnih modaliteta percepcije ne izraava nikakav redoslijed,
nego samo odreivanje teita.
Podruja uenja:
A
B
C
D
E
Dodir
Hvatanje rukovanje igranje
Vid
Sluh
Miris Okus
A
Dodir
Dodirivanje ustima, rukama i stopalima podstie ulni doivljaj personalnog i materijalnog svijeta.
Taktilno istraivanje stoji u uskoj vezi sa proprioceptivnim percepcijama. Pri tome se nova iskustva
povezuju sa postojeim utiscima.
Postoje uenice i uenici koji preosjetljivo reaguju na taktini podraaj. Nastavnice i nastavnici uzimaju
to u obzir tako to potuju i sagledavaju svaku radnju.
Ustima
Smjernice
ustima razliit sastav ivotnih namirnica:
perec - kola, bonbon vakaa guma, sok zemika, kaasta - vrsta hrana, toplo - hladno
- Stei osjeaj za koliine i veliine hrane koje mogu
stati u usta: puna - prazna usta, mali bonbon veliko lizalo
- Ispitivati
116
Rukama
- Sticati
taktilna iskustva uz podrku: dozvoliti voenje

ruku do nekog predmeta
- Opipati osobe: lice, tijelo
- Opipati interesantne prirodne materijale i predmete
iz svakodnevnice: namirnice, posue, odjea,
igrake
- Opipati rukama povrinski sastav materijala: zid od
etki sa etkama razliitog stepena tvrdoe, mekane
metle, krzno, vuna, vata
- Ispitivati konzistenciju kroz igru: teni, mekani,
vrsti materijali; voda, ljepilo, glina, sapunica,
plastelin, pijesak, drvo, staklo
- Porediti sastav predmeta: razliite lopte, dugmad,
kamenje; kutija sa materijalima za opipavanje,
taktilni memory, vrea za puzanje
- Opipavati oblik i veliinu predmeta: tabla za
opipavanje, igre ora bake, kutija sa igrakama
- Osjetiti predmete razliite temperature: tanjir iz
friidera ili mikrovalne penice, metal - drvo
- Percipirati snijeg i led: otopiti snijeg i kockice leda
u ruci, istrljati se sam ili uz neiju pomo kockicama
leda
Stopalima
Istraivati stopalima razliite podloge: hodati

po taktilnom putu sa ljunkom, mahovinom,
pijeskom, treseti, pilotom; trati po otiraima od
gume, kokosa, filca, spuve, kamenja, sijena, trave,
pertli
- Opipavati predmete stopalima umjesto rukama
B
Hvatanje - rukovanje igranje
Rukama ovjek moe otkriti razliite dimenzije svijeta. U interakciji sa razliitim perceptivnim utiscima i
podrujima linosti ovjek istrauje i poima okolinu i mijenja je. Koritenjem ruku savladava zahtjeve
svakodnevnog ivota i oblikuje vana podruja svoje kulture. Kroz upotrebu ruku deavaju se, pored
toga, susretanje i ljudsko zajednitvo.
U razvoju runo-motornih vjetina od hvatanja, dranja, manipulisanja pa do oblikovanja i mijenjanja
(pomou) materijala i predmeta uenice i uenici doivljavaju i tumae svoju okolinu. Za one sa
tjelesnim oteenjima od velikog je znaaja da koritenjem ruku iskuse uzrok i djelovanje. To se
deava kada, na primjer, dodirom pokreu stvari ili pritiskom na taster neto saoptavaju. U
situacijama nastave, igre i slobodnog vremena uenice i uenici pronalaze prilike da budu aktivni
rukama. Pri tome dalje diferenciraju svoje fine motorike sposobnosti i ue da ih primjenjuju u
razliitim kontekstima. Polazna taka su postojee eme kretanja. Uz pomo voenja tokova pokreta i
kroz primjenu primjerenih pomagala one se mogu uvrstiti, proiriti i mijenjati. Prilagoeno reduciranje
podrke dodatno poveava vlastitu aktivnost.
U nastavku teksta upuuje se na osnovne mogunosti pristupa.
Ciljevi uenja / sadraji
Postii dejstvo
Smjernice
i akama neto sluajno pokrenuti:
pokretati predmete, udarati o mobile, opipavati
materijale, pljusnuti u vodu, tresti zveku, pokretati
hui-mainu (vidi sliku br. 1)
- Ruke i ake voeno pokretati: da bi se kaika
prinijela ustima, da bi se kliker bacilo na stazu za
kugle
- Ciljano pokretati ruku prema predmetu: pritisnuti
taster, gurnuti neto sa stola
- Pokretati predmete privrene za ruku: vui zvono,
treskati zveku, mahati maramama
- Rukama
117
- Mijenjati
materijale i predmete rukama: pritiskati

pitavu patku, trubu; guvati marame,
gnjeiti mase za modeliranje; pricati vodom
- Voenim otvaranjem ake pustiti neki predmet i
posmatrati djelovanje: neto pada na pod, neto
proizvodi zvukove
Hvatanje i dranje
- Obuhvatati
rukom predmete koji se sluajno ili ciljano

dodiruju: zveku, valjak, maramu
- Ciljano hvatati i drati predmete jednom rukom:
uzimati element iz kutije, lutku sa stola, loptu iz
bazena s lopticama
- Hvatati i drati materijale i predmete objema rukama
plianu ivotinju, au, lepravo platno
- Ovisno o zahtjevnosti materijala i aktivnosti hvatati
na razliite naine: hvat palcem, hvat povrinom
dlana, pincet-hvat, klijeta-hvat
- Hvatati predmete iz razliitih poloaja i stavova: na
stomaku, na leima, u sjedeem poloaju
- Hvatati i drati predmete i materijale razliitih
osobina: veliina, oblik, teina
- vrsto se drati: za ruku, za pomagala za hvatanje,
za ogradu na stepenicama
Pustiti
- Drati
Koordinacija aka
- Izvoditi
Kompetencije fine motorike
- Koristiti
predmete na vrstoj podlozi i pustiti: neija

ruka, pod, povrina stola
- Pustiti predmet da padne
- Putanjem predmeta proizvoditi zvukove: pustiti
kamen da padne na bubanj
- Putanjem predmeta prouzrokovati kretanje: pustiti
nategnuto auto-igraku da vozi; pustiti loptu da se
otkotrlja niz stazu za kuglanje
- Uestvovati u igrama uzimanja-davanja: Ja
poklanjam tebi ... - Ti poklanja meni...
- Smjenjivati predmete po rukama
- Ciljano odlagati predmete: postavljati sto,
podijeliti radne listove
isti pokret objema akama: njihati platno,
udarati po taktu
- Spajati ake: drati lutku objema akama, pljeskati
rukama, prinositi au ustima
- Rukama i akama prelaziti preko sredine tijela:
prekrstiti ruke, naizmjenino tapati butine, brisati
tablu velikim pokretima
- Izvoditi objema akama razliite pokrete: cijediti ve
- Izvoditi aktivnosti rukom koja pridrava i aktivnom
rukom: naviti zvrku, rezati makazama ili noem i
viljukom, prati i suiti
ruke u kontaktu s ljudima u svakodnevnici:
pruiti ruku, drati ruku, milovati ruku, nekoga vrsto
drati
- Predmete stavljati, polagati, gurati jedan u drugi,
jedan na drugi, jedan pored drugog: graditi toranj od
gradivnih elemenata, zid od velikih elemenata; igrati
se igre stavljanja; postavljati sto, posloiti pribor za
jelo
- Predmete i materijale vui, tiskati, okretati, pritiskati,
lupati, udarati: pogurati balon, kuglu; odvrnuti ep,
118
navui iak zatvara, gurati kolica

i materijale rastavljati i preoblikovati:
cijepati razliite papire, izvaljati glinu/plastelin,
napraviti grudvu
- Spajati predmete i materijale: izraditi sliku
lijepljenjem, nizati perle, privrstiti sliku za plutanu
plou, slikovne karte privrstiti trakama ljepila
- Rezati makazama: razrezati papir, odrezati konac od
vune, izrezati sliku
- Svirati instrumente: bubnjati rukama, palicama za
bubanj; trzati jednostavne iane instrumente;
udarati triangl
- Ciljati: baciti zguvane novine na partnericu ili
partnera, unjeve, bacati stvari u korpu
- Bacati i hvatati: marame i balone bacati visoko i
hvatati; hvatati i dobacivati lopte, igrati frizbi
- Predmete
Grafomotorika
- Jednostavnim
priborom za pisanje i crtanje

proizvoditi tragove: kruke za crtanje (vrsta boja),
etkice, krede za ulicu
- Ostavljati tragove na razliitim podlogama: papir,
tabla, zidovi za slikanje, tof, asfalt
- Razvijati individualne mogunosti dranja pribora za
pisanje: drati olovku u aci, izmeu prstiju i
oponirajueg palca; koristiti individualne
adaptacije
- Pri crtanju i pisanju dozirati pritisak u skladu sa
primijenjenim priborom i podlogama
- Koordinirati obje ake: drati podlogu rukom za
pridravanje
- Paziti na granice: crtati izmeu traka ljepila, vidjeti
granice papira, bojiti figure, pridravati se linija i
redova
C
Vid
U svijetu obiljeenom vizuelnim informacijama vid je od velikog znaja za orijentaciju, komunikaciju i
uee u drutvu. Kod nekih uenica i uenika sposobnost vida je naruena. Uzrok tome su ili
deformiteti prednjih dijelova oka ili ee potekoe u centralnoj preradi. Djeci i mladima se u tom
sluaju mora skrenuti panja na vid kao mogui kanal percepcije za otkrivanje svijeta. Za njih se,
uprkos njihovom oteenju vida, mora isplatiti naprezanje vida. To znai da se vizuelna iskustva ne
deavaju u izolovanoj situaciji treninga, nego su uvijek povezana sa konkretnim okolnostima koje su
za uenice i uenike od individualnog znaaja. Materijali i predmeti u okruenju moraju biti optiki
jasno strukturirani, imati jasne kontraste i konture te biti oblikovani na odgovarajui nain. Atraktivnost
mnogih predmeta iz svakodnevnice se moe poveati svjetlucavim ili folijama u boji. Tako se podstie
vizuelna percepcija. Stoga je od velike vanosti da se uenicama i uenicima u vezi sa vizuelnim
utiscima nude razni oblici motorikih aktivnosti.
Panja
Smjernice
svijetlo i tamno: zaputiti se u hladovinu, u
mranu prostoriju; percipirati svjetlost kroz prozor,
ispuzati iz tunela na svjetlo, sputati i podizati roletnu
- Percipirati izvore svjetlosti koji se kreu i zabljesnu:
prskalica, ibice, svjetlosni stub
- Reagovati na nepokretne izvore svjetlosti:
mijenjati nivo aktivnosti, okretati se prema izvoru,
podizati se
- Primjeivati izvore svjetlosti u razliitim pozicijama i
bojama: blizu i udaljeno, iznad tijela, sprijeda i sa
strane
- Jakim kontrastima biti podstaknut na usmjeravanje
- Doivjeti
119
pogleda: posmatrati predmete neonske boje, bijele

rukavice u mraku ili na crnoj svjetlosti
- Vidjeti i pokretati osvijetljene i svjetlucave predmete:
predmeti oblijepljeni svjetlucavom ili aluminijskom
folijom, visuljci (mobile)
- Sam stvarati svjetlosne podraaje pritiskom na
dugme: depna lampa, (svjetlosne orgulje)
eme i lica
- Obraati
panju na razliitim mjestima na

interesantne mustre: karirani jastuci, prugasti set za
sto, dijapozitivi i visuljci sa mustrama
- Posmatrati igre sjenki i obrise figura na osvijetljenom
zidu i sam ih oblikovati: glave ivotinja, marionete
- Pratiti i izraivati mustre: cik-cak linija, mandale
- Stajati na poljima velike eme i trati od jednog
polja do drugog
- Posmatrati eme lica: karte, dijapozitivi, ginjol lutke;
tuna, vesela lica
- Bojiti eme lica
- minkanjem initi lica upadljivim: minkati sebe i
druge
- Posmatrati se dugo u velikom ogledalu
- Posmatrati dijapozitive i slike bliskih osoba
Boja
- Doivjeti
Vizumotorika i vizumotorika
koordinacija
- Okretati
ohrabrenje kroz boje: lei na arena platna,

u obojenu vodu
- Boraviti u obojenim prostorijama: arene arulje,
grafoskop
- Koristiti itisone u bojama na neutralnoj ili crnoj
podlozi kao mjesto za sjedenje
- Koristiti boje pri oblikovanju svakodnevnice: areni
stolni setovi, paravani, funkcionalni kuci u uionici
- Crtati bojama: boje za prste, vodene boje
- Porediti i razlikovati boje: crveni stolnjaci, bijele
salvete; oznaiti timove u sportu po bojama
- Sortirati po boji: bojice, gradivne elemente
- Igrati se sa bojama: domino u boji, kockice u boji
- Oblikovati u jednoj boji: prostorija u crvenim
tonovima, kola u zelenim tonovima
oi i glavu u pravcu nekog vizuelnog
dogaaj: svjetlo ili interesantan objekat koji
spolja dolazi u vidokrug; take svjetlosti koje se
pojavljuju jedna za drugom; odgurnuti loptu koja
se pribliava kotrljanjem
- Posmatrati interesantne objekte: na razliitoj
udaljenosti i razliite veliine
- Gledati za nekim interesantnim predmetom: mobile,
balonii od sapunice, eljeznica (igraka), balon
- Depnom baterijom pisati tragove po zidu
- Posmatrati vlastito kretanje: igra sjenki, mahanje,
gimnastika za ruke
- Posmatrati interesantne predmete u pokretu i
posezati za njima: stvari privrene za ruke,
elektroluminiscentne svijetlee ice, balonii od,
sapunice, predmeti u vodi, svjetlosne orgulje
- Ciljano pokretati ruke: nizati perle, stavljati kugle
iznad tapova, pisati tragove u pijesku
- Posmatrati vlastita stopala: upadne cipele, zvonii
na stopalu, nalakirani nokti na nonim prstima
120
- Slijediti tragove: u pijesku, otisci stopala u boji

- Pridravati se ogranienja: trati po arenim
stazama, izmeu dva ueta

na prepreke: zaobilaziti, penjati se preko,
odgurivati nogom
- Paziti
Figura podloga
- Poznate
objekte prepoznati na jako kontrasnoj

podlozi: bijeli tanjir na tamnom stonom setu
- Pronai zadane objekte meu razliitim stvarima:
igrake u obliku ivotinja u kutiji sa elementima za
slaganje; slike za traenje
- Meu figurama koje se preklapaju pronai odreene
oblike: oznaiti bojom, utvrditi broj

Prostor poloaj
Smjernice
- Zadane predmete u prostoriji osvijetliti depnom
baterijom
- Prepoznati promjene prostor-poloaj u zadanom
redoslijedom: Koji dio se ne uklapa u niz?
- Prepoznati i graditi redoslijede po datom uzoru
- Ispravno sklapati mustru po stranicama
- Spoznati kako se predmet mijenja optiki kada mu se
promijeni poloaj u prostoru: Lopta se smanjuje pri
kotrljanju u daljinu.
- Posmatrati predmete iz neobinih perspektiva: sa
ljuljake, iz leeeg poloaja
Vizuelno pamenje
- Pamtiti
viene predmete: predmete skrivene ispod

platna imenovati nakon kratkog pokazivanja; zatvoriti
oi i prisjetiti se ta se sve nalazi u uionici
- Prisjeati se slika: igrati memory
D
Sluh
Sluh omoguava ovjeku da se informie o procesima koji ne moraju nuno biti vidljivi. Uenice i
uenici razvijaju interes prema akustikim dogaajima onda kada ih mogu doivjeti u smislenim
kontekstima. Glas poznate osobe ili omiljeno muziko djelo, na primjer, su povod za sluanje. Faze
tiine iz kojih se nude akustiki impulsi olakavaju obraanje panje na neto. Uenice i uenici jaaju
svoju linost tako to sami uzrokuju akustike signale i time pokreu reakcije u okolini. Produkcijom
zvukova i umova kao i primjenom glasa otvaraju sebi mogunosti za komunikaciju.
Postoje uenice i uenici ija je sposobnost sluha naruena zbog organskih oteenja. Uz podrku
strunog ljekara se sprovodi dijagnostika, logoped, po pravilu, indicira potrebu za specifinim
podsticajem na osnovu ega se razvija plan podsticaja.
Auditivna diskriminacija i sposobnost pamenja su vani preduslovi za razvoj govora kao i usvajanje
pisanog jezika. Porast akustikih podraaja u okolini esto oteava uenicama i uenicima usvajanje
ovih sposobnosti. Sljedee mjere, koje vrijede za svaki vid nastave, pomau im da razlikuju vane od
bezznaajnih utisaka: dogovoreni akustiki signali, kratke formulacije, utvreni rituali sluanja.
U drumskom saobraaju auditivna lokalizacija moe biti od ivotnog znaaja. Iz tog razloga nastava
mora da podrava prostornu orijentaciju uz pomo akustikih signala.
Panja
Smjernice
- Sluati ljudski glas: govor, pjevanje, visinu tona,
jainu glasa, bliskost
- Obratiti panju na zvukove: zvukovi specifini za
tijelo, zvukovi igraaka, zvukovi u prirodi, zvukovi u
svakodnevnici
121
- Sluati
zvukove razliitih instrumenata:

ksilofon, klavir, bubanj, melodija zvona
- Kroz produkciju specifinih tjelesnih zvukova sam
sebi omoguiti ulne doivljaje: kroz zvukove
varenja, razliitim dijelovima tijela, glasom
- Uz pomo predmeta iz svakodnevnice i igraaka
doi do slunih doivljaja: tanjiri, kaike, gradivni
elementi, muziki sat
Percepcija figure-podloge i
auditivna diskriminacija
- Prepoznati
odreene glasove, tonove, zvukove i

glasove u jednom opem meteu zvukova: zvono u
zvunoj kulisi pauze, muziki komad
- Prepoznati bliske glasove: u prostornoj blizini, na
snimcima
- Identificirati iste glasove, tonove i zvukove:
prepoznati ivotinje, instrumente
- Identificiranom zvuku pridruiti znaenje: zvono
shvatiti kao signal da se treba umiriti
- Razvijati i pokazivati preferencije i odbojnost prema
odreenim visinama tonova
- Percipirati raznolikost umova i zvukova: auto koje
kripi - cvrkut ptica
- Razvijati i pokazivati preferencije i odbojnost prema
odreenim visinama tona
- Razlikovati glasove, umove i zvukove: poznati
strani, tuni veseli glasovi; etnja uz oslukivanje
zvukova, zvune limenke; razliiti instrumenti
- Obratiti panju na razliite jaine glasova: ton koji
postaje sve glasniji, od instrumenta do orkestra
- Eksperimentisati sa razliitim jainama glasova i
ispoljavati preferencije: biti tih - glasan, radio podesiti
glasno - tiho
- Eksperimentisati sa visokim i dubokim tonovima i
izraavati preferencije
- Identificirati visoke i duboke akustike utiske: razliite
instrumente, zvukove iz saobraaja poput teretnih
vozila ili mopeda, ivotinjske glasove, tonove
ljudskog glasa
- Prepoznati sluanjem poznatu rijei: vlastito ime
- Razlikovati odreeni glas u izgovorenoj rijei
- Razlikovati sline glasove: d - t, b p
Auditivno pamenje
- Uvijek
iznova sluati akustine dogaaje i zbliavati

se s njima: kolsko zvono, pozdravna muzika
- Zvukove iz svakodnevnice prepoznavati, sam
proizvoditi ili imenovati: odvrnuta esma, koraci na
hodniku
- Prepoznavati i reproducirati aktivnosti kojima se
proizvode zvukovi: tjelesni instrumenti, materijali iz
svakodnevnice, muziki instrumenti
- Prepoznavati instrumente i zvukove: uti neto i to
oponaati uz odgovarajui instrument
- Oponaati rijei
- Prepoznavati i pjevati poznate melodije
- Reproducirati zadane akustine redoslijede: svirati
prvo bubanj, potom ksilofon
- Ponavljati akustine dogaaje u zadanom broju:
pljeskati tri puta, etiri udarca o bubanj
122
E
Mirisati, kuati
Miris i okus doprinose na jedan elementarni nain istraivanju okoline. Percepcija mirisa dovodi do
promjena u tjelesnoj aktivnosti. Mirisi takoer djeluju na emocionalno stanje. Iskustva mirisa se mogu
urezati u pamenje gdje se esto mogu povezati sa prolim doivljajima. Uz to postoji uska veza
izmeu ula mirisa i ula okusa. Ovo je znaajno pri unoenju hrane u organizam. Za razvoj okusa u
usnoj upljini neophodne su male motorike aktivnosti poput pokreta jezika ili vilice i lizanje. Uenice i
uenici mogu sticati ova elemenntarna perceptivna iskustva samo ako se ukljui odgovarajua ponuda
nastavnih sadraja iz svih podruja uenja. Ne moraju se izvoditi nikakve izdvojene funkcionalne
vjebe. Posebno svakodnevne situacije jedenja i njege nude viestruke mogunosti za intenzivni
podsticaj ovog podruja percepcije. Tu uenice i uenici mogu otkrivati raznolikost mirisa i smijerova
okusa.
Dalji sadraji za uenje se nalaze u podruju uenja Domainstvo.
Miris
- Osjetiti
Smjernice
uticaj mirisa na sebi: mirisne lampe, mirisne
vreice, cvjetovi lavande, zaini, ajevi
- Izraavati preferencije ili odbojnost prema odreenim
mirisima: mirisi hrane, parfemi, oznojena odjea
- Dovoditi mirise do sebe: gurnuti nos u buket cvijea,
otvarati i njuiti mirisne flaice, pojaavati doivljaj
mirisa dubokim udisanjem
- Prepoznavati i razlikovati mirise: Mirisno ulje mirie
na narande, rue, mentu. Danas jedemo peenje,
ribu, kola.
- Prepoznavati prostorije po mirisu: sala za plivanje,
sportska sala, kuhinja
- Povezivati odreene predodbe sa mirisima: cvijee ljetna livada; cimet i klini kolai
Okus
- Dozvoliti
iskustva sa ulom okusa: probati voe,

mlijene proizvode, hljeb, voni sok, ajeve
- Postati otvoren za nove kvalitete okusa
- Izraavati preferencije ili odbojnost prema odreenim
kvalitetama okusa: imati omiljena jela;
odbijati odreene namirnice
- Identificirati kvalitete okusa: slatko - kiselo - gorko
slano; igre pridruivanja
- Prepoznati namirnice po okusu: probati narandu,
jabuku, bananu; igre sa zavezanim oima
- Mijenjati okus namirnica: eer ili limun u aju, so na
krompiru, zainsko bilje u svjeem siru
- Uivati u hrani: uzeti si vremena za razvijanje ukusa
u usnoj upljini, polako jesti i vakati
5.4
Otkrivanje ivotnih prostora
Iskustva sa prostorom su za ovjeka uvijek i iskustva sa vlastitim tijelom. ovjek doivljava prostore
kroz kretanje povezano sa razliitim percpetivnim utiscima. Obim u kojem uenice i uenici otkrivaju
svijet zavisi od opsega i intenziteta mogunosti kretanja. Polazei od vlastitog tjelesnog prostora
uenice i uenici istrauju kroz motorike aktivnosti, koje se poveavaju, dalja polja djelovanja u
bliskom i dalekom prostoru. Predodbe prostora i sposobnost orijentacije se razvijaju kroz integraciju
razliitih postignua u percepciji.
Percepcija prostora slui za to da se:
- pronau mjesta, stvari i osobe,
123
- utvrdi vlastita pozicija u prostoru te

- procijeni udaljenost od predmeta,
- uspostavi red,
- prepozna sastav tijela.
da se kree sigurno po putevima,
Spremnost na orijentaciju u prostorima, pronalaenje mjesta i prelaenje puteva je usko povezana sa

znaenjem koje posjeduju razliita mjesta. Poetne take mogu biti: imati i pronai omiljeno mjesto, ii
poznatim putem u kuhinju.
Podruja uenja
A
B
C
Istraivanje
Orjentacija
Oblikovanje
A
Istraivanje
Uenice i uenici istrauju svoje motorike sposobnosti u skladu sa razliitim ivotnim uslovima. Da bi
doivjeli tjelesni prostor moraju moi osjetiti prostorne granice. Iskustva u prostoru koji se nalazi u
dosegu ne iziskuju nikakvo kretanje. Kao bliski prostor se oznaava onaj koji prostor u kojem se
uenice i uenici aktuelno nalaze i mogu kretati, kao npr. uionica, sportska sala, sanduk sa pijeskom.
Kao daleki prostor nasuprot tome vai onaj koji povezuje vie prostorija, kao npr. kolska zgrada,
teren oko kole i prostori van kole.
Obzirom da iskustva sa tijelom uvijek ukljuuju i doivljaj tjelesnog prostora, dalje vrste pristupa za
istraivanje tjelesnog prostora se nalaze pod Takom 1: Vlastito tijelo kao pristup svijetu.
Tjelesni prostor
Smjernice
- Doivjeti razliite tjelesne prostore: masaa lea i
stomaka; osjetiti predmete na tijelu
- Iz razliitih poloaja okretati se prema interesantnim
objektima
- Doivjeti istezanje i ogranienost vlastitog tijela: biti
noen u naruju, zakopan u pijesku; pomagala za
pozicioniranje postavljena direktno na tijelo, tunel za
puzanje Little Room
- Otkrivati osobe i stvari u direktnom dosegu:
bliske osobe, mjesto za leanje, stvari za igranje,
predmete na triku
- Procijeniti istezanje tijela: graditi i isprobavati prolaze
- Traiti nogama interesantne stvari: paga za zvono,
mobile
- Utvrditi poloaj predmeta u odnosu na tijelo: Jastuk
se nalazi dole kod nogu. Lopta se nalazi na
stomaku.
Bliski prostor
- Orjentisati
se u prostoru i dobro se osjeati: u kutku

za igru ili uenje, u uionici, u sportskoj sali
- Doivljavati prostorije kroz kretanje uz pomo drugih:
u naruju, u invalidskim kolicima, na skateboardu,
na strunjai
- Preferirati odreena mjesta u prostorijama: mjesto
za oputanje, omiljena stolica, klupa u vrtu, drvo u
vrtu
- Istraivati prostor: puzanjem, gmizanjem,
tranjem; slijediti traak svjetlosti
- Istraivati prostor iz razliitih pozicija: u leeem,
sjedeem, stojeem poloaju; stojei na stolici
- Istraivati granice prostora razliite veliine: udarati o
zidove tunela, soba, kretati se zatvorenih oiju u
prostoriji, otkrivati vrata
124
- Slijediti osobe i predmete koji se kreu: kotrljajue

lopte, automobili
- Donositi sebii predmete u prostoriji: uzeti igraku ili
knjigu sa police, povlaiti s plafona marame ili balone
- Uiniti da osobe i predmeti nestanu: skrivati se
ispod stola, pustiti loptu da se otkotrlja pod ormar;
igre skrivanja i prepadanja
- Procjenjivati udaljenost: dodati oljicu, dobaciti
loptu, koracima odmjeriti put do vrata
- Istraivati razliite kvalitete prostora: preko glasova
i zvukova doivjeti akustiku u prostorijama
razliite veliine; mijenjati svjetlosne odnose pomou
svjetlosti svijea, neonskog svjetla, aluzina; varirati
temperaturu otvaranjem i zatvaranjem prozora i
vrata
- Istraivati strukturne elemente prostora: uglovi,
vrata, stepenice, prozori
Daleki prostor
- Voenje i posljedice: pokazati drugim uenicama i

uenicima put u vrt
- Isprobati prostorne puteve: preko hodnika,
stepenica ispitati kolsku zgradu
- Otkrivati i porediti razliite puteve:
Lijevi put do sportske sale je krai od desnog.
- Istraiti puteve za povratak: okrenuti se u slijepoj
ulici, hodati ukrug, ii nazad u labirintu
- Mijenjati prostorije: od kolske zgrade do igralita, do
sportske sale, do eljeznike stanice, do autobusne
stanice
- Doivjeti granice: vrata, ograde, pjeake staze
- Otkrivati nove prostore kroz izlete u okviru nastave:
supermarket, kiosk, ljekarska ordinacija
B
Orijentacija
Sposobnost prostorne orjentacije je osnovni preduslov za razvoj samostalnosti. Kompetencija
djelovanja u socijalnim odnosima i kod rjeavanja svakodnevnih problema uslovljava percpeciju
prostornih odnosa i sigurno pronalaenje i savladavanje prostornih puteva.
Ciljevi uenja/Sadraji
Prostorni odnosi i pojmovi
Smjernice
vlastitu poziciju u odnosu na prostor: biti
na sredini prostorije, u oku, na rubu
- Spoznavati osobe i predmete u odnosu na samog
sebe: Moj prijatelj je pored mene. Sjedim na stolici,
ispod lampe, u bazenu s lopticama.
- Pronalaziti i koristiti predmete i funkcionalna podruja
u uionici: tablu, ormar s igrakama, kutak za
relaksaciju
- Ciljano se kretati u prostoru: donijeti aj, ii od
uionice do sportske sale
- U raznolikom kontaktu sa stvarima istraivati i
imenovati odnose izmeu prostora i poloaja: gore
dole, unutra vani, naprijed nazad, desno - lijevo
- Razumjeti opis poloaja predmeta i djelovati na
odgovarajui nain: poloiti lutku na prozorsku
dasku, podii olovku koja lei ispod stola
- Prepoznati prostorne odnose na slikama
- Percipirati
125
- Zadane
mustre sastavljati u skladu sa stranicama:

slagati ili zakucavati ploice, stavljati gumenu traku
na dasku
Pomagala za orijentaciju
- Koristiti
pomagala za hvatanje: rukohvat, gelender,

uad
- Paziti na ogranienja i prelaze na podu: ivice puta,
plonik, promjena sastava podloge, strukture zidova
- Percipirati ogranienja i pridravati ih se: na radnom i
mjestu objedovanja, na radnom listu
- Identificirati posebna mjesta u uionici pomou
oznaka: radno mjesto, vjealicu za kolsku torbu,
garderoba
- Pridravati se vizuelnih ogranienja: oznake u boji na
ivicama i uglovima, slike i simboli
- U kolskoj svakodnevnici slijediti vizuelne smjernice:
karte u boji, slike, simboli za razliite prostorije,
ormare, ladice, ali i sveske i mape
- Slijediti oznake za put: stope, oznake za put u boji,
strelice
- Koristiti poznate izvore zvukova kao pomo u
orjentaciji: slijediti poznat glas, pomou omiljenog
muzikog sata pronai mjesto za odmor
- Orjentisati se u pravcu izvora zvuka: pokazivati ih
rukom, pronalaziti skrivene izvore zvuka, zavezanih
oiju slijediti zvuk ili um
- Procjenjivati udaljenost na osnovu razliite jaine
zvuka: glas koji se pribliava, koraci koji se
udaljavaju, auto u vonji
- Razlikovati zvukove unutar i van prostorije: glasovi
vani na hodniku, razgovor u sobi
- Poznavati i slijediti akustike signale semafora
- Orjentisati se pomou pojmova: strana na kojoj se
nalazi tabla, strana na kojoj se nalaze vrata, strana
na kojoj se nalaze prozori, desno - lijevo, strane
svijeta
C
Oblikovanje
Oblikujui prostorije kroz mijenjanje njihovog izgleda uenice i uenici utiu djelotvorno na svoju
okolinu. Stiu saznanja o vezi izmeu sebe i svijeta koji ih okruuje kao i vezu izmeu stvari.
Istovremeno usvajaju kompetenciju djelovanja i jaaju svoju linost.
Dalji sadraji uenja se nalaze u podruju uenja 5.4 Oblikovanje linog podruja
5.3 B Orjentacija
Ciljevi uenja/Sadraji
Smjernice
svoje vlastite prostore: navlaiti deku preko
glave, praviti lagere
- Prazniti i puniti prostore: pretince, kutije, ladice
sa igrakama prazniti i puniti; pospremati
- Oblikovanje prostora ukljuiti u igre: postavljati
prepreke u prostoriji; praviti toranj od elemenata,
praviti peine od spuvastih kvadrova
- Praviti staze u prostorijama od razliitih materijala:
take za oznaavanje, drvene stepenice, uad
- Graditi doivljajne krajolike i staze sa preprekama i
prolaziti kroz njih: u sportskoj sali, na otvorenom
- Oblikovati prostor uionice: premjestiti namjetaj,
prostore za uenje, odmor i igru razgraniiti jedan od
drugog i urediti
- Mijenjati prostore bojom: obojiti zidove, oblikovati ih
- Stvarati
126
materijalima i slikama
prostorije pod odreenim motom: karneval
u dvorcu, zima u medvjeoj peini
- Opremati prostorije prema vlastitom ukusu: uionica,
kutak za pauzu, vlastita soba
- Oblikovati
6.
Vlastita sigurnost
Za neke uenice i uenike uzimanje lijekova ili koritenje terapeutskih pomagala je privremeno ili
doivotno neophodno. U sluaju kada lijekovi preuzimaju funkciju odravanja zdravlja ili ak ivota, tok
dana i ivotne situacije se moraju uskladiti s tim. Davanje lijekova moe postati neophodno, na primjer,
u sluaju dijabetesa ili napada tokom nastave.
Za omoguavanje optimalnog zbrinjavanja pomonim sredstvima i aparatima od velikog je znaaja
saradnja sa strunim terapeutskim i medicinskim slubama.
Osobe sa posebnim potrebama su po pravilu upuene na pomo drugih i samim tim ovisne o drugim
osobama. Upravo zato to drugi u odreenim situacijama moraju odluivati za njih, sposobnost
odbijanja ili protivrjeenja nije uvijek razvijena u dovoljnoj mjeri. Uenice i uenici moraju nauiti da se
u situacijama emocionalne ugroenosti brane i trae pomo.
Samozatita
Smjernice
- Skretati panju na fitike potrebe gestikulacijom,
mimikom ili verbalno: glad, e, nuda, slabost,
nelagoda, bolovi
- Potovati zabrane i naredbe: adekvatno reagovati na
Ne ili Stop
- Percipirati stanje psihike nude i izraavati ga:
strah, nesigurnost
- Braniti se od neprimjerenih uplitanja u tjelesnu
sferu i podruje intime: dovesti se u stanje sigurnosti,
izboriti se protiv volje drugih
- Procijeniti opasne situacije i ponaati se
samozatitniki: u kontaktu sa ivotinjama,
predmetima, ivotnim namirnicama, u saobraaju
- Potovati znakove i signale za ugroavanje: oznake
na sredstvima za ienje
- Zamoliti za pomo: pitati za put, ne povjeravati se
slijepo svakom strancu, nazvati kui
Zdravlje, medicinska skrb
- Primijetiti promjene u tjelesnim procesima i
reagovati na njih: kod bolova u stomaku posjetiti

ljekara
- Poznavati i koristiti ustanove iz oblasti zdravstvene
skrbi
- Paziti na zdravu ishranu
- Adaptirati se na davanje nunih medikamenata:
doziranje, redovnost
- Saoptavati stanja prije, tokom i poslije davanja
medikamenata: kontraindikacije
- Ispoljavati i izdravati bolove: vjebe oputanja,
kompenzacija kroz muziku, crtanje
-Individualno primjenjivati terapijska pomagala i
paljivo s njima manipulisati: hodalice, invalidska
kolica
- Uzimati propisane terapije
- Sprovoditi redovne preventivne i posttretmanske
preglede: stomatolog, ljekar ope prakse
127
- Uvidjeti i prihvatiti nunost zahvata na tijelu: ljekar
gleda u usta, stomatolog bui, fizioterapeut pokree

udove
Hitni sluajevi
- Kod povreda reagovati u skladu sa situacijom: mjere

prve pomoi, posjetiti ljekara, uputiti poziv u pomo
- Ne zloupotrebljavati alarmantne signale i pozive u
pomo: dojavljivai poara, pozivi u pomo na
bazenu
- U hitnim sluajevima obavijestiti policiju ili
vatrogasnu slubu: znati napamet broj za hitne
sluajeve
128
Podruje uenja
Komunikacija
i
jezik
Srednji nivo
129
Znaaj podruja uenja

Komunikacija je osnovna ljudska potreba i vaan preduslov za subjektivni doivljaj kvalitete ivota. U
komunikacijskim procesima ljudi oblikuju svoju zajednicu i dovode svoju linost do izraaja. Uenice i
uenici grade komunkacijske kompetencije u dijalogu i primjenjuju ih u svakodnevnim situacijama.
Kroz to doivljavaju sebe kao sposobne za komunkaciju i ue takoer da se nose sa poremeajima u
razvoju govora i njihovim manifestacijama.
Centralni zadatak u podruju uenja Komunikacija i govor jeste stvoriti podlogu za uzajamno
sporazumijevanje. Do prve interakcije dolazi u intenzivnom tjelesnom kontaktu pri svim svakodnevnim
radnjama, u kontaktu oima, u govornom praenju svih radnji, u pojaanju svih mimikih i
gestikulacijskih poruka od strane kljune osobe kao i pri igri. Ova kao bazalni dijalog oznaena rana
forma komunikacije prua oboma partnerima priliku da percipiraju signale i reaguju na njih. Za to se
koriste predgovorni naini komunikacije: dodirom, milovanjem, ljuljanjem kao i sluanjem i osjeanjem
glasa partnera polae se temelj pozitivnog odnosa.
Sljedei nivoi razvoja komunikacijskih sposobnosti se mogu imenovati:
Razvojni nivo
1. nivo
Komunikativno ponaanje
Neciljano ponaanje
Sredstvo komunikacije
Dijete izraava svoje stanje. Kljuna osoba
pripisuje ovom ponaanju odreeno
znaenje na koje odgovara.
2. nivo
Ciljano ponaanje
Ponaanje djeteta se odnosi na objekat

ili osobu koja je cilj ponaanja. Dijete posee
za loptom ili gleda u majku.
3. nivo
Izraavanje prema partneru
Dijete premjeta pogled izmeu osobe i

objekta ili gura ruku osobe prema objektu.
Za komunikaciju slue tijelu svojstvena
sredstva: dah, mimika, gestikulacija, glas,
dranje i napetost tijela. Kljuna osoba
koristi pored tjelesnih sredstava i kretanje
u prostoru, naizmjeninu igru, dodir i
govor. Glasovni govor se koristi u prvim
pokuajima.
4. nivo
Konvencionalno izraavanje
Dijete koristi prve ope razumljive geste

poput kimanja glavom i protestnih glasova
za ne.
5. nivo
Simbolino izraavanje
Dijete koristi jezik. To ne mora biti

govor. Jezik - po pravilu govor stupa sve
vie u prvi plan. Tjelesna sredstva se
povlae, ali ostaju uvijek prisutna i odreuju i
dalje najvei dio komunikacije.
Iz ovih razmiljanja proizilazi sljedea struktura podruja uenja: prve tri take klasifikacije vae kako
za uenice i uenike koji ue da se izraavaju pomou govora tako i za one uenice i uenike koji su
upueni na moduse komunikacije koji dopunjavaju govor ili ga, pak, zamjenjuju. Takama 4. i 5.
obuhvaeni su sadraji koji se specijalno odnose ili na primjenu govora ili na usvajanje pisanog jezika.
Napomene za nastavu:
Podsticaj komunikacije i govorni odgoj ine uvijek dio nastavne ponude. U koli i na nastavi se moraju
stvoriti okvirni uslovi koji omoguavaju uspjenu komunikaciju za sve uesnike i pospjeuju jeziko
djelovanje.
Nastavnice i nastavnici svjesno koriste jezik. Oni predstavljaju jeziki uzor time to govore koncizno i u
skladu sa jezikim nivoom uenica i uenika te ukljuuju i sredstva za oblikovanje svojstvena tijelu.
Posebne nastavne jedinice i podsticaj u malim grupama ili u okviru individulnih mjera dopunjavaju
cjelokupno nastojanje da se uenice i uenici kroz komunikaciju dovedu do ivotne sigurnosti,
ivotnog povjerenja i orijentacije u socijalnim sklopovima.
130
Uenje komunikacijskih strategija i primjena glasovnog govora ili pomagala za podrku komunikaciji se
uvijek integriu u svakodnevna deavanja. Uska saradnja sa roditeljima je vaan preduslov za
dugotrajne uspjehe u uenju.
Iskustva su pokazala da se sva komunikacijska pomagala moraju ponuditi to je mogue ranije. Ove
mjere se takoer odraavaju pozitivno na razvoj govora. im uenice i uenici steknu iskustvo da ih
ljudi razumiju, nastoje jo jae da prenesu svoje elje i zahtjeve svim svojim mogunostima. Tako
postaju sve manje ovisni o tuoj podrci.
Mnoge uenice i uenici nisu u mogunosti da komuniciraju govorom na nain koji bi za njih bio
dovoljan. Iz tog razloga je razvijen niz metoda koje podravaju ili zamjenjuju govor. Pored govora
komunikacijske mogunosti mogu proiriti ili zamijeniti kretnje, sistemi slikovnih simbola i elektronska
pomagala. Uenjem govora ili znakovnog sistema razvija se razumijevanje simbola i podstie
miljenje. Razumijevanje govora se moe podrati primjenom kretnji/gesti koje prate govor. Za
uenice i uenike sa tekim ometenostima u kretanju se u saradnji sa strunim terapeutskim osobljem
moraju staviti na raspolaganje oblici pomoi i pomagala poput elemenata za pozicioniranje ili
prilagoenih pozicija za sjedenje. esto tek ovaj vid podrke omogui uenicama i uenicima da se
jasno izraze.
Sadraji podruja uenja Komunikacija i govor su usko povezani sa pristupima iz podruja uenja
Doivljaj samog sebe/Briga o sebi i Socijalni odnosi.
Nastavna podruja:
1.
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Komunikacijske strategije
Razumijevanje govora
Usvajanje govora
1.1
Bazalne funkcije tijela kao sredstva izraavanja
Za razumijevanje onih uenica i uenika, koji nisu u mogunosti da komuniciraju govorom, deifriranje
individualnih, tijelu svojstvenih formi izraavanja je osnovni preduslov. Nastavnice i nastavnici se sa
puno razumijevanja posveuju ovoj djeci i mladima i koriste njihove izjave kao polaznu taku za
bazalni dijalog. Kroz govornu pratnju i interpretaciju uenice i uenici doivljavaju potvrdu za svoje
individualne mogunosti izraavanja. to ee dobivaju pozitivnu povratnu informaciju to se ee
usude da skrenu panju na sebe i uspostave kontakt.
Ritam disanja
Smjernice
- Primijetiti vlastiti ritam disanja: pojaati zvukova
disanja mikrofonom
131
- Spoznati da ovjek promijenjenim ritmom disanja

skree panju na sebe
- Disati zajedno s nekim tako da se uje

- Udisaj i izdisaj, koji se moe uti, popratiti
rijeima udah-izdah
- Pojaati ritam disanja blagim vibriranjem grudnog

koa
- Svjesno percipirati dah drugog i osjetiti ga kroz
tjelesnu blizinu ili stavljanje ruku na grudni ko i nos
- Olakati disanje: opruanjem, protezanjem, ugodnim

pozicioniranjem
Kucanje srca
- Uiniti kucanje srca ujnim: u ritmu srca udarati o

grudni ko, sluati stetoskopom
- Spoznati da vlastitu povienu frekvenciju pulsa
drugi tumae kao znak za uzbunu: strah, uzbuenje

ljutnja
- Pratiti kucanje srca govorom: Tvoje srce kuca jako
brzo, uzbuen si.
- uti tue otkucaje srca: poloiti uho na grudni ko
nastavnice ili nastavnika
Napetost tijela
- Doivjeti promjenu u napetosti tijela: napetost i

oputenost
- Koristiti napetost tijela za izraavanje vlastitog
stanja: napetost - odbrana, interesovanje, radost;

oputenost ugodnost, zadovoljstvo
1.2
Mimika i kretanje pogleda

Mimika
Smjernice
- Iskusiti interpretaciju vlastite mimike: Tvoj mi
osmijeh kae da si dobro.
- Percipirati refleksiju vlastite mimike: nasmijan izraz
lica partnera doivljavati kao rekaciju na vlastiti
osmijeh
- Isprobavati line mimike mogunosti ispred
ogledala
- Saglasnost i odbijanje mimiki izraavati
- Interpretirati razliite mimike mogunosti
izraavanja drugih: ljudska lica, lutke, slike
Kretanje pogleda
- Koristiti kontakt oima: sam uspostavljati kontakt
oima, uzvraati ga; pogledom odgovoriti na

obraanje; drati kontakt oima, okretanjem glave
ili zatvaranjem oiju okonati ga
- Koristiti kretanje pogleda kao sredstvo
komunikacije: pokazivati neto oima
- Signalizirati, da li je vlastito kretanje pogleda
ispravno shvaeno: osmijeh, treptaj kapcima, glasovi
- Posmatrati i interpretirati kretnje pogleda partnerica
i partnera u komunikaciji
- Predmete, aktivnosti i osobe birati gledanjem,
pokazivanjem na njih: pia, igrake, vonja romobila;
132
1.3
Gestikulacija i demonstracijski pokreti

Gestikulacija
Smjernice
- Izvoditi jednostavne geste i primjenjivati ih u svrhu
sporazumijevanja: mahanje, odbrambeni pokreti
- Izraavati Da: klimanje glavom, pogledati prema
gore, otvoriti usta, pruiti ruku, glasovi poput ah - ha,
smijanje
- Izraavati Ne: odmahivanje glavom, pogledati
prema dole, zatvoriti oi ili mirkati, napraviti
grimasu, okrenuti glavu u stranu, protegnuti se
- Razumjeti i interpretirati gestikulaciju
- Povezivati geste sa odgovarajuom mimikom:
odmahivanje glavom i odbojni izraz lica
Demonstracijski pokreti
- Izvoditi demonstracijske pokrete: izraziti elju,

skrenuti panju na neto
- Pozvati partnera ili partnericu u komunikaciji
demonstracijskim pokretom: S tobom elim da

razgovaram. Ti treba da radi neto sa mnom.
Dijalozi kretanja i posebni dogovori
- Komunicirati na odreenu temu pomou mimike
i gestikulacije: pokazati neto, uz to odmahivati

glavom u znak negacije
- Uvjebati i koristiti individualno dogovorene geste
i mimiku: Kada sam gladan, gledam ovako.
1.4
Elementarni odnos Bazalni dijalog
Da bi se uspostavio odnos koji prevazilazi jednosmijernu komunikaciju, mora se vjerovati da su
uenice i uenici sposobni da reaguju na panju i obraanje te da i sami preuzmu inicijativu kao
partnerica ili partner u razgovoru. Potreba za dijalogom i sposobnost voenja istog su prisutni kod sve
djece i mladih. Za izgradnju bazalnog dijaloga najprije je vano da nastavnice i nastavnici uspostave
kontakt. To se deava tako to se neki signal uenice ili uenika percipira, imitira i dijaloki dalje
razvija. U sljedeem koraku se panja skree na neki predmet, npr. na igraku.
Za shvatanje i priznavanje partnera vani preduslovi su vrijeme, intenzivno posveivanje i mirna
atmosfera bez stresa. Na poetku dijaloga stoji meusobno ljuljanje. Pod tim se podrazumijeva
naizmjenina percepcija stanja, raspoloenja i potrebe za komunikacijom. Izjave o ivotu se prihvataju
i prate.
Budui da prvi kontakt esto mora biti ponuen od strane nastavnica i nastavnika, u nastavku teksta
su opisana sadrajna podruja kao i njihove aktivnosti.
Meusobno ljuljanje uz
tjelesno posveivanje
Smjernice
- Primijetiti tjelesno posveivanje i reagovati na
njega: zastati, promijeniti nivo aktivnosti
- Tjelesnu posveenost doivljavati kao ugodnu
- in njege doivljavati kao mogunost intenzivne
razmjene: govor, kretanje, kontakt oima
- Unijeti se u ritam disanja i oglaavanje uenica
i uenika
- Preuzimati ritam kretanja uenica i uenika
Prva zajednika igra
- Imitirati ponaanje partnera: kucati o neto,

dodirivati jedan drugog
- Prekinuti zajedniko djelovanje i poslije jednog

trenutka ponovo nastaviti
- Zajedno se kretati uz muziku

133
- Svirati zajedno instrument: intonirati bubanj, klavir,

flautu, triangl
Osjeanja partnerice/partnera u
komunikaciji
- Interpretirati i reflektirati pretpostavljene osjeaje

uenica i uenika: govornom melodijom, mimikom
i gestikulacijom
- Davati emocijama ime: biti sretan, ljut, tuan
- Tjelesni i govorni izraz prilagoditi situaciji:
tjeenje tihim glasom i uz blag izraz lica, ljutnja
visokim tonom
Podijeljena panja
- Prihvatati spontane radnje uenica i uenika

- Uvesti nove elemente u zajedniku igru: u
igri skrivanja i kod igara imitacije ponuditi vie

varijanti
- Pokrete hvatanja i geste percipirati i razumjeti kao
zahtjev i tako odgovarati na njih: davati i uzimati;
bacati i ponovo dobijati
2.
Strategije komunikacije
Da bi komunikacija bila uspjena uenice i uenici moraju razvijati strategije koje im omoguavaju da
se unesu, da se posvete partnerici ili partneru u komunikaciji te da sami upravljaju tokom razgovora.
Pri tome su od velike vanosti sposobnost uivljavanja i uvjebavanje naina socijalnog ponaanja.
Razvoj strategija komunikacije predstavlja osnovu kako za govor tako i za potpomognutu
komunikaciju.
2.1
Koncept da ne
Preduslov za koritenje Da i Ne je sposobnost jasnog izraavanja saglasnosti i odbijanja. Da bi se
uenicama i uenicima omoguila komunikacija sa Da i Ne, polazna pitanja moraju biti dobro
promiljena:
- Intencijska pitanja glase npr. eli li neto piti? ili Treba li ti jakna?
Ona postavljaju male kognitivne zahtjeve i na njih se odgovara sa da, molim te ili ne,
hvala.
- Na konstatirajua pitanja se odgovara sa da, tano ili ne, pogreno.
Primjeri su: Putuje li negdje za vikend?, Jesi li gladan?.
Komunikacija sa pitanjima da-ne iziskuje veliki senzibilitet, budui da partnerica ili partner u
komunikaciji koja/koji ne govori u velikoj mjeri ovisi o intuiciji, strpljenju, predznanju i tehnici
postavljanja pitanja partnerice i partnera koji govori. Posljednji stalno reflektuju vlastito ponaanje u
komunikaciji. Da bi se izbjegli nesporazumi, savjetuje se postavljanje potpitanja, poput: Jesam li te do
ove take dobro razumio?, Jesam li blizu?. Na pitanja sa negacijom, poput Zar ne eli poi s
nama?, i ili-pitanja, poput eli li ostati ovdje ili poi s nama?, se ne moe jednoznano odgovoriti
sa Da ili Ne.
Smjernice
- Sloiti se pomou tijelu svojstvenih sredstava
izraavanja: prijateljski izraz lica; individualni,
odobravajui pokreti i glasovi; pokazati konkretan
predmet ili ga pogledati
- Odbiti pomou tijelu svojstvenih sredstava
izraavanja: odbijajua mimika i gestikulacija,
vritanje; pokazati ili pogledati neki drugi predmet,
odgurnuti predmet
- Indirektno se sloiti: oznaiti neki predmet ili radnju
individualnom gestom ili kretnjom tijela; pokazati
134
predmetni objekat, fotografiju, simbol
- Indirektno odbiti: pokazati neki drugi predmet,
fotografiju ili simbol; individualnom gestom ili

kretnjom tijela oznaiti neku drugu radnju
- Direktno se sloiti: rei da, klimanje glavom; drugi
individualno dogovoreni znakovi ili simboli, npr.
pogledati prema gore, otvoriti usta, pruiti ruku,
glasovi poput ah - ha, zelena karta, smiley sa
nasmijanim licem
- Direktno odbiti: rei ne, odmahivati glavom;
individualno dogovoreni znak ili simbol poput
pogledati prema dole, zatvoriti oi ili mirkati,
okrenuti glavu na stranu, protegnuti se, crvena
karta, smiley sa odbojnim licem, znak za minus
2.2.
Tok komunikacije

Poetak komunikacije
Smjernice
- Skrenuti panju na sebe: dodirnuti nekoga, glasati
se, obratiti se nekom, dozvati ga
- Uspostaviti kontakt oima
- Pokazati predmet komunikacije: uzeti nekoga za
ruku i odvesti ga do eljenog objekta
- Zahtijevati pomo u komunikaciji: crtanjem,
kontaktom oima
- Koristiti pomo u komunikaciji: pritiskati taster,
pokazivati neki simbol
Odravanje razgovora
- Sluati nekoga: odravati kontakt pogledom

- Odgovarati na pitanja
- Priati
- Postavljati pitanja
- Komentarisati izjave partnerice ili partnera u
razgovoru: uditi se, smijati se, zvati, slagati se,

odbijati
- Zapoeti, promijeniti, okonati temu
- Izraavati, povlaiti, mijenjati temu
Pravila razgovora
Paljivo sluati i ekati dok drugi ne zavre
- Javiti se za rije
- Ostati pri jednoj stvari
- Ne
Zvravanje razgovora
ismijavati nikoga
- Zajedno zavriti razgovor

- Dogovoriti se: .... razgovaraemo
(sutra....kasnije) jo jednom o tome, .... razmisli malo
o mojim rijeima
2.3.
Komunikacija oblikuje odnos
Budui da je predstavljanje linih potreba za uenice i uenike koji se ne mogu izraavati govorom
posebno teko, za potpomognutu komunikaciju se mora staviti na raspolaganje inidividualni vokabular.
elje
Smjernice
- Skretati panju na elje odgovarajuim
formama komunikacije: Treba mi. elim. Hou.
- Odbijanje pokazivati na primjeren nain
Stanja i osjeanja
- Opisivati vlastito emotivno stanje

135
- Raspitivati se za stanje drugih

- Na primjeren nain pokazivati odbijanje
Zamoliti za pomo
- Zamoliti za pomo u nekoj aktivnosti

- Znati vlastito ime, mjesto stanovanja, broj
telefona i davati u hitnim situacijama
- Pitati za put ili neku osobu

Postavljati pitanja
- Koristiti upitne rijei: verbalno

- Podii glas na kraju pitanja
Doprinos zajednikom ivotu
- Tjeiti, ohrabrivati i hvaliti druge

- Prosljeivati poruke
- Dijeliti naloge
- Slijediti upute
Forme utivosti
- Primjereno koristiti forme obraanja ti i Vi

- Poznavati situaciji primjerene forme pozdravljanja
i koristiti ih
- Obraati se odraslima i djeci po imenu

- Koristiti hvala i molim
- Gledati partnera u razgovoru
3.
Razumijevanje jezika?
Jezik kao znaajno sredstvo komunikacije ovjeka oblikuje meuljudske odnose i nudi mogunost
dobijanja informacija o osobama i stvarima iz okoline. Upotrebi jezika prethode razvoj razumijevanja
jezika i spoznaja simboline funkcije jezika.
Usvajanje sposobnosti razumijevanja jezika je dugotrajan proces. Da li je razumijevanje jezika
uspjeno, esto je vrlo teko provjeriti. Prepoznatljive reakcije pretpostavljaju izvjesnu mjeru aktivnosti
i pokretljivosti kod uenica i uenika.
3.1
Posveivanje putem govora
Da bi se panja skrenula na govor, vano je individualno se obraati uenicama i uenicima i potraiti
njihovu blizinu, ukoliko to oni dozvoljavaju.
Percepcija ljudskog glasa
Smjernice
- Obratiti panju na vlastiti glas i glas drugih osoba:
varirati lagu glasa, pojaati glas, aptati
- Postati senzibilan za jezik: prvo doivjeti obraanje
pomou signala ili dodira
- uti zvuk vlastitog glasa: snimak na kaseti
Lino obraanje
- Doivljavati obraanje kao ugodno: u povezanosti sa

kretanjem, tjelesnim kontaktom, auditivnim i
vizuelnim utiscima
136
- Osjetiti da je vlastita linost predmet obraanja:

tjelesna blizina, aptanje u uho
- Mijenjati vlastito ponaanje u trenutku obraanja:
pogledati u govornika, posvetiti panju, promijeniti

disanje
- Intenzivirati govornu interakciju kontaktom oima
i tijelom: dodirnuti govornika, prinositi ruku uenice ili
uenika vlastitim ustima kako bi osjetili kretanje
usana
- Jednostavnim reakcijama pokazivati razumijevanje
za verbalno obraanje: smijeiti se, opustiti se,
okrenuti glavu
- Reagovati na signalne rijei: Panja!, Halo!,
Sluaj!
Rime, stihovi, igre sa govorom
- Doivjeti rime i male govorne igre

- Oblikovati rime kroz igru: deset malih prstia;
ovo je palac
3.2
Simbolina funkcija jezika
Jezik se na poetku percipira nediferencirano. Kasnije se jeziki simboli sve vie ispunjavaju
znaenjem. Uenice i uenici otkrivaju da jezik oznaava identitet, da se kroz jezik mogu izraziti
osjeanja i elje, da jezik omoguava oblikovanje odnosa, prenoenje znanja i kreativni razvoj. Ovo se
deava u komunikacijskim radnjama i vrijedi kako za govor tako i za sve sisteme koji dopunjavaju ili
zamjenjuju govor.
Dalji sadraji se mogu nai u podruju uenja Miljenje i uenje.
JA
Smjernice
- Svjesno uti vlastito ime: u povezanosti sa
tjelesnim dodirom, u izmiljenim pjesmama
- Pokazati reakciju na pominjanje vlastitog imena:
obratiti panju, posvetiti se; uspostaviti i odravati
kontakt oima, kretati se, oglasiti se
- Sluanje vlastitog imena povezati sa nekom jagestom: uhvatiti se za grudi, pokazati na sebe
TI
- Saznati da sve osobe imaju imena: imenovati
Okruenje
- Saznati da predmeti i ivotinje imaju ime

- Igrati se sa imenovanim predmetima: igre
uenice i uenike u jutarnjem krugu, imenom

predstaviti posjetioce na nastavi
- Uspostaviti kontakt sa imenovanim subjektom:
taktilno, optiki, akustiki
- Pokazati osobu kojoj se obraa
traenja, igre skrivanja
Aktivnosti
- Doivjeti da se radnja moe spoznati i opisati

jezikom: Donijeu ti vode.
- Ponavljajue situacije i aktivnosti opisivati uvijek
istim rijeima ili reeninim mustrama: as je

zavren.
- Popratiti aktivnosti govorom: Staviu te u invalidska
kolica. Oprae ruke.
Osobine
- Koristiti este pridjeve: dobar, lo, lijep, vru, topao,

hladan, mnogo, malo, glasno, tiho
137
- Doivjeti pridjeve u njihovom znaenju: osjetiti
topao jastuk od kopica trenje na potiljku, sluati

glasnu tihu muziku
Zahtjevi i zabrane
- Ispunjavati zahtjeve zajedno sa nastavnicom ili
Prostorne i vremenske relacije
- Povezivati govor sa percepcijom prostora: Pogledaj
nastavnikom
- Razumijevanje zahtjeva i zabrana olakati mimikom
i gestikularnom pratnjom: odmahivati glavom,
podignuti kaiprst; geste pozivanja, zahtijevanja
- Razumjeti i slijediti jednostavne naloge:
Pogledaj!, Doi!, Daj mi!
- Rije ne razumjeti kao upuivanje na neku zabranu
- Razumjeti i potovati zabrane
tamo, tamo je..., Gdje je...?
- Opisivati pozicije osoba i predmeta u prostoru i
uvijek iznova koristiti vane pojmove za orijentaciju u

prostoru: gore, dole, tamo, nazad, ispred
- Koristiti oznake za mjesto i prostor: napolju, u
uionici, kod kue, u garderobi
- Uvijek iznova koristiti vane pojmove za vremensku
orijentaciju: juer, danas, sada, uskoro, sutra,
naveer; dani u sedmici, doba dana
4.
Usvajanje govora
Kod uenica i uenica sa teitem na podsticaju mentalnog razvoja mogu nastupiti veoma razliiti
oblici oteenja govora. Uzroci istih su jako diverzni.
Razjanjenje
- organskih oteenja i
- oteenja ula sluha
predstavlja vanu podlogu za pedagoke mjere. Psihosocijalni faktori poput porodinog okruenja i
line historije razvoja su takoer od velikog znaaja i uzimaju se u obzir na nastavi. Usvajanje fonetski
i gramatiki tanog jezika ne stoji u prvom planu za svaku uenicu i uenika. Glasovi i pojedinane
rijei, koje imaju emocionalno znaenje, mogu biti dovoljne za sporazumijevanje. Nastavnice i
nastavnici odgovaraju na ove jednostavne forme saoptavanja odgovorima koji su za uenice i
uenike razumljivi i primjereni njihovom uzrastu.
Specijalna ponuda za unapreenje sposobnosti govora vodi samo onda ka napretku kada se deava u
povjerljivoj atmosferi.
Kod zaostajanja u razvoju u podruju usvajanja jezika veliki znaaj se sa aspekta govorne terapije
pripisuje izgradnji govora. Za to je neophodno poznavanje najvanijih nivoa razvoja glasa i govora.
4.1
Vjeba govornih organa
Vjebe se mogu integrisati u tok dana i od velike su pomoi prije svega onda kada se esto
ponavljaju. Upute logopeda su prijeko potrebne.
Stimulacija govornih organa
Smijernice
- Stimulisati podruje usta: muskulatura vilice,
_____
muskulatura usta, usne; masirati jezik, udarati po

njemu, pruati ga; etkicama razliite tvrdoe,
spuvicama
- Poticati osnovne funkcije pogodnim pomagalima:
sisati, gutati; gristi gume za zube i tvrde komade
hljeba
- Izvoditi mimike vjebe: otvarati i zatvarati oi,
pokretati nosnice
138
Funkcija disanja
- Doivjeti i jaati razliite tehnike disanja: disanje
Diferenciranje pokreta govornih alata
- Vjebati pokrete usnama: vakati usnama,
iz stomaka, disanje pluima; duboko udisati,

zadrati zrak, izdisati
- Izdisati tako da se uje: puhati pri izdisanju;
izdisati samoglasnicima ili na m, l, r, s, sch
- Uiniti dah vidljivim: puhati u ogledalo
- Isprobavati vjebe puhanja i duvanja: puhanjem
gasiti svijeu, otpuhivati kuglice vate sa stola, puhati
u perje na koncu, svirati male duvake instrumente
- Diferencirati disanje na usta i na nos: udisati na
usta, izdisati na nos i obratno
- Produbljivati disanje sluanjem meditacijske muzike
stiskati usne jednu o drugu, hvatati usnama slamku
i vrsto drati
- Vjebati pokrete vilice: otvarati usta iroko poput
lava, zveckati zubima, vakati i pri tome priati,
drati plutane epove izmeu zuba i pri tome priati,
vakati vakau gumu
- Izvoditi vjebe za jezik: istiti zube jezikom, oblizivati
usne, dodirivati jezikom bradu i nos
- Vjebati pokrete mekanog nepca i grkljana: glasno
zijevati, smijati se sa hahaha ili hehehe, grgljati
vodom
- Uiniti pokrete ustima opipljivim i osjetljivim:
ogledalo, vibracijsko-taktilna pomagala za govor
4.2
Razvoj govora
Razvoj govora moe pokazivati jake oscilacije i nepravilnosti. Zbog toga se na nastavi uvijek obrauju
i dalje razvijaju glasovi, rijei i izjave koje dolaze od samih uenica i uenika i koje za njih imaju
emotivno znaenje. Ne preporuuje se funkcionalni trening pojedinanih glasova. Sve vjebe za
usvajanje govora imaju vezu sa znaenjem i integriu se u okvir igre. Daju se prostor i vrijeme kako bi
uenice i uenici dobili priliku da govore. Situacije se oblikuju tako da podstiu na izraavnje glasom.
Primjena pokreta tijela koji prate govor i drugih pomonih sredstava iz potpomognute komunikacije
mogu potpomoi usvajanje govora.
Nediferencirana, glasovna
izraavanja
Pojedinani glasovi i monolozi tepanja
Smijernice
____
Motorikim ili taktilnim podraajima biti motivisan
na izraavanje glasom: igre jahanja, igre kretanja
uz ritmini govor
Gustativnim i olfaktornim utiscima biti podstaknut
na glasovno izraavanje: mmh, oh, eh
Akustinim podraajima biti podstaknut na glasovno
izraavanje: ivotinje koje cie, truba, zvukovi i
nizovi tonova, stihovi, rime
Optikim podraajima biti podstaknut na glasovno
izraavanje: optiki atraktivna igraka
Imitirati zvukove: sirena, glasovi ivotinja
- Razvijati samoglasnike i spojeve vokal-konsonant:

u vezi sa situacijom: Aaaah to je jako ukusno.
voz dolazi.
- Doivjeti da govorni izrazi mogu da se pojaavaju
i viestruko ponavljaju u dijalogu
- Ukljuivati slogove i glasove u male pjesmice:
Lalala, Tom je tu.
139
- Oponaati glasanje razliitih ivotinja: Pas laje

av-av, golub gue gur-gur
Reenice od jedne rijei
- Poznavati i uiti izgovarati vane pojmove iz

svakodnevnice
- Radovati se estom ponavljanju samostalno
izgovorenih rijei: istraivati omiljene predmete i

istovremeno ih imenovati
- Biti podstaknut pitanjima na odgovore od jedne rijei:
ta trebam donijeti?
- Nove rijei naglaavanjem posebno isticati
Reenice od vie rijei
- Primjenjivati spojeve dvije rijei bez reenine
mustre: istovremeno imenovati predmet i osobinu

- crvena lopta
- Poznavati i koristiti jednostavne izreke iz
svakodnevne upotrebe govora: Dobar dan. Gladan
sam. elim se igrati.
- Dati se podstai na izgovaranje gramatiki ispravnih
reenica: Tamo auto - Tamo je auto.
- Tvoriti jedninu i mnoinu
- Poznavati i koristiti pomone glagole: Ja u. Ja
sam.
- Negirati izjave
- Koristiti line zamjenice u reenici: Ja imam nos.
- Koristiti glagole u sadanjem, prolom i buduem
vremenu
4.3
Diferencirano koritenje govora
U koritenje govora spada i aktivno i samopouzdano primjenjivanje govornih mogunosti izraavanja u
svakodnevnici.
Izjave o vlastitoj linosti
Smijernice
____
- Pokazivati na sebe pri izgovaranju vlastitog imena

- Koristiti zamjenicu ja
- Opisivati vlastitu linost: dijelove tijela, odjeu,
posebne odlike
Izjave o drugim osobama
- Pokazivati osobe o kojima se govori

- Koristiti tanu zamjenicu: on, ona, ti, vi
- Opisivati druge osobe
- Porediti osobe: spol, uzrast, visina, posebne odlike
Izjave o predmetima
- Opisivati predmete: ispitivanje objekata

- Pogaati opisane predmete: Ja vidim neto to
ti ne vidi.
Izjave o aktivnostima i doivljajima
- Opisivati vlastite aktivnosti: pratei radnje,

u perspektivi i retrospektivi
- Korisiti odgovarajue forme vremena: priati u

prolom vremenu o vikendu
- Posmatrati i opisivati aktivnosti drugih osoba

- Dopunjavati reenice od jedne rijei
Izjave o relacijama sa predmetima
i osobama
- Relacije posjedovanja govorno jednoznano

izraavati
140
- Prostorne odnose izraavati rijeima

- Koristiti oznake za vrijeme: danas, juer, sutra,
odmah, sada, kasnije
Nadreeni pojmovi, leksika polja i
porodice rijei
- Nai nadreene pojmove

- Tvoriti objektivna leksika polja za strukturiranje
Gramatiki tane jezike forme
- Koristiti vremenske oblike

- Koristiti zamjenice
- Primjenjivati poreenja i komparacijske oblike: Evi
okoline: prema funkcijama, kvalitativnim

obiljejima i aktivnostima
- Tvoriti porodicu rijei: rez - drvorez, linorez, bakrorez
je via od Markusa.
- Paziti na poloaj reenice

ivo oblikovanje govora
5.
- Sam izmiljati ili ponavljati rime, stihove, pjesmice

- Priati doivljaje
- Rado govoriti pred drugima
- Prepriavati prie
- Priati prie u slikama vlastitim rijeima
Podrana komunikacija (individualni podsticaj)
Koncept podrane komunikacije obuhvata mnotvo metoda koje slue za proirivanje mogunosti
sporazumijevanja osoba koje ne govore. Razliiti oblici komunikacije se pri tome ne koriste izolovano.
Podrana komunikacija se, tavie, posmatra kao multimodalni pristup u kojem se sve mogunosti
izraavanja i sva pomona sredstva uvaavaju kao jednako vrijedna. Uenje ove forme komunikacije
slui dvojakom cilju: Usvajanje jezika se potpomae i dopunjava; pored toga, osigurava se i
alternativna forma komunikacije za sluaj da dotina osoba nije u stanju da koristi govor. Ovaj dio
individualnog podsticaja treba da prati logoped ili struno lice sa odgovarajuom dodatnom
kvalifikacijom.
O osnovi ponude sadraja za uenje o podranoj komunikaciji uporedi Taku 1: Mogunosti
komunikacije svojstvene tijelu. Sadraji koji slijede se zasnivaju na tome.
5.1 Tehnike rada za podranu komunikaciju
Za uenice i uenike koji ne komuniciraju pomou govora sporazumijevanje moe biti narueno
razliitim potekoama:
- Oni nemaju mogunost da postavljaju pitanja o procesima koji se odvijaju oko njih.
- elje, ciljevi i osjeanja se ne mogu izraavati, o dogaajima se ne moe priati.
- Samostalno zapoinjanje razgovora je povezano sa potekoama.
- Postoji stalna opasnost od odluivanja od strane drugih.
Pri sporazumjevanju pomou tijelu svojstvenih formi izraavanja uenice i uenici su upueni na
dobijanje ponuda za razgovor. Kod pronalaska tema vanu ulogu igraju sluaj, predznanje i intuicija
partnerica i partnera u razgovoru.
Ukoliko uenice i uenici, koji se teko mogu izraavati govorom ili ne mogu nikako, uvijek iznova stiu
iskustvo da ih ljudi ne razumiju, to umanjuje njihovu spremnost da uopte jo komuniciraju. Ljudi sa
ovakvim iskustvima se esto ponaaju prilagoeno ili povueno. Ponekad djeluju i rezignirano. Drugi
stalno nastoje da pojasne svoje elje, ali ne bivaju shvaeni i esto se u svojoj okolini susreu sa
nestrpljivim reakcijama. Izazivako ponaanje, autoagresija i agresija prema drugima mogu biti
takoer izraz ove nune komunikacijske situacije.
Da bi se ostvarila uspjena komunikacija sa uenicama i uenicima koji ne govore, nastavnice i
nastavnici stalno reflektuju vlastito ponaanje u komunikaciji i razvijaju forme primjerene komunikacije:
- Ispoljavaju stvarni interes za izjave uenica i uenika.
- Paze na sve komunikacijske signale.
141
Reflektuju voenje razgovora: pitanja jednoznano postaviti, razumijevanje jasno signalizirati, dati
dovoljno vremena za odgovor, razvijati strategije za obraivanje teme razgovora inicirane od strane
uenice odnosno uenika, izbjegavati prekidanje razgovora.
Sljedei okvirni uslovi omoguavaju uspjene situacije razgovora u kolskoj svekodnevnici:
- uzeti sebi vremena za razgovore
- obezbijediti komunikacijske medije
- osigurati slobodne prostore za individualni rad
to manje mogunosti izraavanja uenice i uenici posjeduju, to je tee pronai odgovarajui
vokabular i staviti ga na raspolaganje. Preporuuje se da se prvo koriste rijei pomou kojih uenice i
uenici mogu usmjeravati situacije igre i svakodnevnice, kao to su opet, kraj, gotovo, ale-ale,
otiao, pomoi, sam. Vokabular bi trebao biti svestrano primjenjiv i orjentisati se prema
individualnim interesima. Na poetku se preporuuje da se izradi sveska za vokabular u saradnji sa
svim osobama koje ive i rade sa uenicom ili uenikom. Ve postojee, u datom sluaju i
nekonvencionalne mogunosti sporazumijevanja se priznaju i ukljuuju. Tako, na primjer, ueniku koji
mljackanjem ve moe da signalizira e, ne treba u prvom redu znak za piti. Prije se moe razmisliti
o irenju repertoara kroz pojmove sok, aj ili cola.
U okviru podrane komunikacije mora se voditi rauna o sljedeim bitnim aspektima:
Aktivacija
Za uenice i uenike sa tekim motorikim oteenjima mogunosti za aktivaciju eksternih
komunikacijskih pomagala se individualno prilagoavaju. Pri tome se obavezno savjetuje da se posjeti
savjetovalite Elecok (Elektronska pomagala i raunari za osobe sa tjelesnim oteenjima).
Prezentacija vokabulara
Da bi se izbjeglo da uenice i uenici moraju mijenjati nain uenja, velika panja se mora posvetiti
ureivanju vokabulara. to primjenjivani rjenik postaje vei, to ovo postaje sve znaajnije. Utvrene
motorike mustre za pozivanje znakova vode ka automatizaciji i time ka efikasnom koritenju
vokabulara.
Kodiranje
Kod primjene elektronskih govornih aparata kodiranju se pripisuje veliki znaaj: Ako se eli snimiti vie
izjava nego to tastera stoji na raspolaganju, vokabular se moe tako pohraniti da se moe pozvati
kombinacijom vie tastera.
-

Bazine kompetencije
Smjernice
- Prihvatati i zahtijevati pomo u komunikaciji

- Biti spreman na komunikaciju: drati kontakt
pogledom
- Naglasiti vlastitu potrebu za komunikacijom:
glasati se sve dok neko ne doe; u sluaju

nesporazuma pokuati se ponovo izraziti
- Percipirati pravila interkacije: prepoznati kad je
neko na redu
- Birati partnericu ili partnera za razgovor: akustike
izjave na krajnjim ureajima za govor (ureaji
za reprodukciju tona)
Pronai temu za razgovor
- Priati o sebi pomou ja-knjige: sa preferencijama,

antipatijama, posebnim potrebama i mogunostima
komunikacije u bogato oslikanoj mapi
- Biljeiti aktuelne dogaaje i svakodnevno
razmjenjivati: sveska za saoptenja, dnevnik;
doivljaji iz kole, roditeljske kue
Aktivacija
- Sam pokazivati razliitim dijelovima tijela: prst,

ruka, glava, stopalo, koljeno
- Susresti se sa simbolima i slikama individualno
prilagoene veliine i poretka
- Pokazivati pomonim sredstvima: tap, oslonac
- Sluiti se tasterima: jednim prstom i doziranim
pritiskom, tapom (privrenim za glavu) ili optikim
senzorom, dojstikom
142
- Davati dogovoreni signal za saglasnost odnosno

odbijanje kada se pokae eljeni znak: partnersko
skeniranje
- Zaustaviti kazaljku kada pokae eljeni simbol,
eljeni red ili kolonu: automatsko skeniranje
- Sluati razliite izjave preko slualica i eljenu
izjavu pustiti da se uje pritiskom na taster: akustiko
skeniranje
Organizacija vokabulara
- Primjenjivati pojedinane znakove: nanesene na

letvicu, iak ili magnetnu tablu, pohranjene u kutiju
- Izraavati se pomou medija koji su poredani na
jednoj razini: pojedinane karte,tabla, leporelo
(savijena knjiga)
- Koristiti situativne table u kontekstu: stoni set sa
vokabularom ne temu jesti, tabla na temu lutkokaz
- Izraavati se pomou medija koji su poredani na vie
razina: knjiga sa spiralom, knjiica za vizit kartice,
fascikle, samoljepljivi foto albumi
- Ureivati vokabular prema nadreenim pojmovima:
osobe, aktivnosti, osjeanja
- Ureivati vokabular prema situacijama: u koli,
na fizioterapiji, kod kue
- Orjentisati se prema bojama kao oznakama za
razliita tematska podruja
- Koristiti pomagala za listanje: kone ome, karton
sa izbuenim rupicama za hvatanje
- Artikulisati potrebu za novim simbolom
Kodiranje
- Kombinacijom vie tastera pokrenuti izjavu:

strategije rijei (izvesti na pisaoj maini ili raunaru)
- Birati izjavu kroz dva pogleda: 16 razliitih izjava
se grupie u etverce. Prvim pogledom se
odreuje jedan etverac, dok se drugim pogledom
odreuje pozicija unutar odabranog etverca.
Komunikacijski mediji
Kod primjene komunikacijskih medija neophodni znakovi su uvijek vidljivi. Stoga se sposobnosti
pamenja postavljaju manji zahtjevi nego kod primjene gesti. Pored toga, komunikacijske partnerice i
partneri mogu u svako doba uzeti uvid u raspoloivi vokabular.
Nedostatak komunikacijskih medija se sastoji u tome to moraju biti stalno na raspolaganju npr. pri
objedovanju, u toaletu, na radnom mjestu i u kolskom autobusu. To moe biti povezano sa ogromnim
utrokom vremena i truda. Uprkos tome, prijeko je potrebno da pomo u komunikaciji bude dostupna
u svakoj situaciji.
U procesu upoznavanja sa simbolima se uvijek mora uiti kako nain predstavljanja sa njegovim
razliitim mogunostima apstrakcije tako i tehniko rukovanje. Pri izboru medija mora se misliti i na
mogunost njegovog proirivanja. esto mijenjanje u uenju se treba izbjegavati.
Predmeti i referentni objekti
Predmeti su pogodni za izraavanje potreba, pravljenje izbora i donoenje odluka.
Preko referentnih objekata mogue je vizualizirati informacije. Preporuuje se da se predmeti poput
olje, tanjira, pelena, termofora, kupaeg kostima ili kasete dre spremni u jednoj kutiji za
izraavanje ili na polici za izraavanje. Ovi vidovi odlaganja predmeta moraju uvijek biti dostupni
uenicama i uenicima.
Fotografije
Fotografija je oblik dvodimenzionalne reprodukcije koja je najslinija stvarnosti. Pri izboru foto
materijala u obzir se moraju uzeti individualne sposobnosti percpecije. Tako su, npr., za neke uenice i
uenike jasno strukturirani simboli laki za spoznati nego fotografije. Veoma pogodne su fotografije sa
143
malo detalja i kontrastnom podlogom. Posebno znaenje fotografije dobijaju u vezi sa predstavljanjem
osoba.
Slike i simboli
Postoji veliki broj sistema simbola. Simbolska tabla se moe sastaviti od razliitih sistema. Za osobe
koje ne mogu itati i pisati slikovni simboli slue kao zamjena za pismo.
Izlazni ureaji za govor
Pomou izlaznih ureaja za govor uenice i uenici doivljavaju mo govora. Govorni izrazi postiu
izvanredno dejstvo: djeca i mladi su u stanju da skrenu panju na sebe, ak i onda kada ne postoji
kontakt oima; mogu se razumljivo izraavati pred strancima.
Nastavnice i nastavnici se moraju stalno informisati o razvoju novih izlaznih ureaja za govor.
Predmeti
Smjernice
- Birati izmeu konkretnih predmeta: sok od jabuke
ili sok od narande
- Birati izmeu referentnih objekata: kupai kostim
znai elim plivati. Bubnjanje znai elim
svirati.
- Pomou konkretnih predmeta priati o doivljajima
i postavljati pitanja
Fotografije
- Pokazivati slike: osobe, poznati predmeti, aktivnosti

- Pripovijedati pomou ekspresnih slika: Emir je
danas bio bolestan.
Ovdje sam bio u posjeti prijatelju (baki, tetki, na
bazenu)
Slike i simboli
- Pokazivati slike na kojima su prikazani konkretan

predmet, situacija ili radnja: lopta, doruak, voziti
bicikl
- Razumjeti i koristiti simbole koji oslikavaju vokabular
koji ne proizvodi nikakvu sliku: juer, danas, sutra,
jo jednom, hvala;
Imam jedno pitanje. Ne razumije me.
- Graditi reenice sa vie simbola
Pismo
- Poznavati cijele rijei i koristiti ih u komunikaciji:

natpisi sa imenima, raspored asova
- Izraavati se pisanjem: na tabli sa slovima, na
raunarskoj tastaturi
Elektronska pomagala
- Koristiti jednostavne govorne tastere: poeljeti
dobro jutro, zvati nekoga, pozvati prijatelja na

roendan
- Koristiti govorne tastere sa mogunou serijskog
pohranjivanja kod ritualiziranih tokova: ii u
kupovinu, itati slikovnicu
- Izraavati se pomou izlaznih ureaja za govor:
direktnim navoenjem, skeniranjem
- Koristiti komunikacijske programe: akustiko
skeniranje, programi za pisanje
Geste
Mogu se razlikovati dvije vrste gesti. Znakovni jezik gluhih osoba posjeduje gramatiku koja u oblicima
fleksije i sintaksi znaajno odstupa od govora zbog ega je teka za nauiti.
Za podsticaj djece i mladih sa poremeajima u podruju komunikacije, a bez oteenja sluha, nude se
geste koje prate govor. One slijede govor rije po rije i stoga se lake usvajaju. Geste koje se
koriste za sporazumijevanje po pravilu se ograniavaju na kljune rijei. Na taj nain se sutinska
izjava reenice moe jasno prenijeti. Za uenice i uenike sa teitem na podsticaju mentalnog
razvoja na raspolaganju stoji veliki broj zbirki gesti ija su polazna taka prirodne geste. Geste su
144
efikasna i brza pomo u komunikaciji, budui da se mogu svugdje spontano primijeniti. Istovremeno
se vokabular moe gotovo po elji proirivati, a primjena je velikim dijelom neovisna o pomonim
sredstvima.
Upotreba gesti iziskuje visoku mjeru sposobnosti pamenja, jer se pokreti moraju pozvati iz pamenja.
Kod ogranienih motorikih mogunosti prihvatljiva je i modifikovana izvedba geste.
Kod prenoenja vokabulara gesti potrebno je voditi rauna o sljedeim aspektima:
- izbor geste u skladu sa potrebama i interesima uenica i uenika
- primjena konkretnih gesti: za pojam jesti ne koristiti apstraktnu gestu za glagol jesti, nego
konkretne geste za ivotne namirnice, poput keksa, kobasice, jabuke
- neposredni redoslijed gesti i radnji
- uenje gesti kroz oponaanje, voenje ruke, automatizaciju, pomou slika
- voenje rauna o dobrom kontaktu oima i upadu svjetlosti
- podrka gestikularnog izraza konciznim govorom i jasnom mimikom
- prihvatanje individualnih gesti
Geste su primjenjive i onda kada ih uenice i uenici ne mogu sami izvoditi.
Geste podravaju usvajanje razumijevanja govora.
Uenje gesti se odvija u sljedeim koracima: geste istovremeno imitirati, vremenski pomaknuto
imitirati, ponavljati iz sjeanja, koristiti spontano i povezano sa situacijom.
Razumijevanje za geste
- Izvoditi
Smjernice
____
pokrete u povezanosti sa kontekstom:
igre prstima, pjesmice za igru
- Biti podstaknut na uee u izvoenje gesti: pri
itanju slikovnica; u igrama poput Moje desno,
desno mjesto je prazno.
- Pojmiti simboliku funkciju gesti: razumjeti i
slijediti zahtjev u formi geste
Uenje gesti
- Posmatrati
Primjena gesti
- Koristiti geste spontano i u povezanosti sa situacijom

- Graditi reenice od vie rijei nizanjem kljunih rijei:
gestu u situativnom kontekstu:

Trljanje ruku oznaava pranje ruku.
- Zapamtiti neku gestu: pomou mimike i govorne
pratnje nastavnica i nastavnika
- Nauiti jednostavne, konkretne geste: za jelo,
toalet, jutarnji krug, pauzu, nastavne predmete
- Nauiti apstraktne geste: za kasnije, jo jednom,
gotovo
kola je zavrena; autobus vozi kui. gesta za

kolu + gesta za zavren + gesta za autobus +
gesta za kuu
Pomagala za pamenje gesti
- Skupljati
geste: u kombinaciji sa simbolima i/ili

pismom; u mapi, na posteru
- Praviti geste uz slike: dnevnik, knjiga
- Koristiti leksikone gesti i pogodne kompjuterske
igrice: asistent za geste
Facilitated Communication (FC) podrana komunikacija je metoda koja ljudima koji jedva govore ili
ne govore nikako omoguava da ciljano pokazuju predmete, slike, rijei ili slova. FC je korisno
primjenjiva kada su druge metode podrane komunikacije nedostatne. Druga osoba, prualac
podrke, pomae korisnici odnosno korisniku da kroz fiziko podupiranje ake, ruke ili ramena ciljano
pokazuje predmete, slike, simbole ili pismo. Ova podka se ne smije zamijeniti sa voenjem ruke.
Ovdje zapravo prualac podrke vri individualno doziran protupritisak koji korisnicima omoguava da
145
koordiniraju svoje kretanje prema naprijed. Od poetka se mora raditi na iskljuivanju, to jest
sukcesivnom povlaenju podupiranja u pravcu sredine tijela. Pored fizikog podupiranja pruaoci
podrke estim ohrabrivanjem, potvrivanjem i odnosom punim povjerenja daju i psihiku potporu.
Temeljito uvoenje nastavnica i nastavnika u metodu podrane komunikacije je neizostavno. Uenice i
uenici smiju dobijati ovaj vid podrke samo u bliskoj saradnji sa roditeljima.
Kod ureivanja radnog mjesta korisnim se pokazalo voenje rauna o sljedeim aspektima:
- sjedenje za niskim stolom, budui da je pokazivanje prema dole lake izvodivo
- zauzimanje pozicije sjedenja kod koje stopala stoje vrsto na podu
- blago poviena pozicija pruaoca podrke pored korisnika kako bi se omoguio tjelesni kontakt
- pozicioniranje table - eventualno sa blagim nagibom na sredini ruke koja se podupire
- taktilno osjetljivo razgranienje znakova
Polazna pozicija
- Doivjeti
Smjernice
____
pozitivan stav oekivanja prema vlastitim
komunikacijskim sposobnostima
- Pronai stabilnu poziciju za sjedenje
- Dobiti informacije o metodi
- Posmatrati druge osobe koje piu: hospitacija,
fotografije, filmovi
Dobijati podrku
- Uz
Literarnost
- itati
Komunikacija
- Odgovoriti
to manje podupiranja pokazivati predmete,

fotografije, simbole ili pismo
- Protupritiskom podrke biti podstaknut na impuls
pokazivanja
- Povlaenjem ake pronai pogodnu polaznu
poziciju za novi demonstracijski pokret
- Prije i tokom impulsa gledati u predmete, slike i slova
- Kroz stalno mijenanje tabli osjeati se pojaano
pozvanim na kontakt oima
- Uvjebati impuls pokazivanja: odgovoriti na pitanje
pokazivanjem slike ili karte s rijeju; igrati memory
- Pokazivati slike i simbole s ciljem saoptavanja
neega: aktivnosti, predmeti, osobe
- Sve manje koristiti podrku: podupiranje ake,
lakta, nadlaktice
- Pokazivati i pisati bez podupiranja
cijele rijei na kartama sa rijeima: vlastito
ime
- Prepisivati rijei po uzorku: iz pojedinanih slova,
na tabli sa slovima, kucati na raunarskoj
tastaturi
- Dopunjavati rijei: nedostajua slova u jednoj rijei
- Pisati rijei: krialjka, tekstovi sa prazninama, kviz
pitanja
na pitanje pokazivanjem vidljivo datih
mogunosti: eli li neto piti? - pokazivanje
table da-ne
- Izabrati i napisati verbalno ponuenu mogunost
odgovora: eli li sok ili aj? pisanje rijei SOK
- Odgovarati na pitanja o odreenoj temi: ta eli
danas jesti? pisanje elje MAKARONE SA
SOSOM
- Sam odabrati temu razgovora
146
6.
Izgovorena i napisana rije ine osnovu za kulturu i miljenje jednog drutva. Da bi pristupili svojoj
okolini, za uenice i uenike je stoga od velikog znaaja da u podruju jezika steknu to vee
kompetencije. Postizanje cilja samoostvarivanja u socijalnoj integraciji je velikim dijelom ovisno o
sposobnosti koritenja pisanog jezika.
Govor, itanje i pisanje se ne odnose samo na kodiranje i dekodiranje jezika i pisma. Posebno itanje
ukljuuje i razumijevanje govora tijela, radnji, slika, simbola i signala. Dobijene informacije se dovode u
vezu sa linim doivljajnim svijetom i prepoznaju. Pisanje u irem smislu znai izraavati se na
razliitim nivoima s namjerom ostvarivanja komunikacije. Koritenje govora tijela, radnji, slika, simbola
i signala omoguava izraavanje i davanje izjava o samom sebi.
Sadraji podruja uenja Usvajanje pisanog jezika se moraju povezivati sa pristupima iz podruja
uenja Bosanski jezik.
Napomene za nastavu
Usvajanje pisanog jezika je razvojni proces koji se odvija po nivoima izmeu kojih postoje teni
prelazi. Tokom ovog procesa mora se postii uvid u vezu izmeu govora i pisanog jezika. Na
pojedinanim nivoima preovladavaju kvalitativno razliite strategije itanja i pisanja koje se postepeno
istanavaju. Pri tome ve usvojene strategije ostaju ouvane.
- Fonetski nivo: Jo ne dolazi do pridruivanja fonema i grafema.
Razumijevanje izraavanja jezika pomou znakova je prisutno.
Pisane rijei se pamte i reproduciraju na osnovu vizuelnih osobenosti.
- Fonoloki nivo: Ovdje u sreditu stoje prepoznavanje glasova, razlikovanje glasova i
pridruivanje fonema i grafema. Niz glasova se pri pisanju pretvara u ortografski sistem
znakova. Pri itanju slova jedne rijei odreuju niz glasova
- Ortografski nivo: Rijei koje se ne piu onako kako se izgovaraju se pamte, odstupajui naini pisanja
se pohranjuju i ortografske pravilnosti se prepoznaju.
- Morfemski nivo: Rije se ralanjuje na gradivne elemente. Time raste brzina itanja i pravopis se
uvruje prenoenjem elemenata rijei.
Uz pomo modela nivoa mogue je utvrditi nivo razvoja i postignua uenica i uenika te osigurati
primjerenu ponudu za uenje. Individualni podsticaj pretpostavlja preciznu dijagnostiku sposobnosti na
poetku i tokom procesa uenja itanja i pisanja. Rano uvezivanje uenja itanja i pisanja potpomae
uvid u fonemski princip pisma i posjeduje visok motivacioni karakter za uenice i uenike.
Koritenje jedinstvenog pisma kako pri itanju tako i pri pisanju olakava usvajanje pisanog jezika.
Polazno pismo su tampana slova. Posebno su velika slova sa svojom jasnom formom i mogunou
lakog razlikovanja pogodna za prve vjebe pisanja i itanja.
Neophodno je pronai didaktiki balans izmeu uenja prema zadanim koracima i eksperimentalnog
koritenja govora i pisma. Vaan aspekat se sastoji u tome da uenice i uenici od samog poetka
dobiju mogunost da zapiu vlastite misli za sebe i druge. Na taj nain razvijaju uvid u komunikacijsku
funkciju pisanog jezika. Kao pomono sredstvo za koritenje neuvjebanih slova dokazala se tabela
inicijalnih glasova. Nastupanje greaka pri slobodnom pisanju se posmatra kao znak za bavljenje
predmetom uenja. Zbog toga na poetku ne usljeuju korekcije osim ako ih uenice i uenici ele
sami od sebe. Kasnije korigovanje greaka slui kao polazna taka za dalje procese uenja. Razvoj
linog, ali itljivog rukopisa se podstie.
Obzirom da se proces uenja itanja i pisanja moe protegnuti na jedan dui vremenski period te da
se pojedinani koraci moraju inidividualno uiti, veliki se znaaj pridaje estim, varijabilnim ponudama
vjebi i obezbjeivanju uzrastu primjerenog nastavnog materijala. Upotreba itanja i pisanja, koja
prevazilazi predmete, nudi dodatne mogunosti primjene.
6.1
Usmena i pismena analiza i sinteza
Akustika i optika analiza se sprovodi kroz izdvajanje fonema ili grafema iz pojedinanih rijei. Kod
sinteze se pojedinani fonemi ili grafemi sastavljaju. U procesu uenja itanja ova dva postupka su
meusobno povezana. Trajno pohranjene signalne ili cijele rijei mogu biti polazna taka za usmenu i
pismenu analizu i sintezu kao i za izvlaenje smisla. U prvom koraku, analizi, dolazi do razdvajanja
pojedinanih slova. U drugom koraku, sintezi, uenice i uenici ue da itanjem sastave pojedinana
slova u nove rijei.
Pri uenju spojeva glas-slovo i u prvim vjebama sinteze mogu se koristiti znakovi znakovnog jezika.
Ovi znakovi moraju biti izvodivi jednom rukom i samo se privremeno koristiti. Preporuuje se da se
slova koja se lako artikuliraju i koja se mogu dugo izgovarati, poput svih vokala ili konsonanata m i l,
147
koriste na poetku usvajanja pisanog jezika. Redoslijed kojim e se slova uiti proizilazi iz potrebe da
se ve na poetku kursa itanja omogui smisleno itanje. Jednostavne slika-rije-reenice, kao npr.
Emil u autu, Emil u kui, pruaju prve motive za itanje kroz koritenje itavih rijei u povezanosti
sa slikama. Grupe konsonanata i slova slinog izgleda se na poetku izbjegavaju. Neophodno je voditi
rauna o tome da i kratke reenice nose sadrajno smislene izjave kako bi uenice i uenici rano
spoznali komunikacijsku funkciju itanja i pisanja.
U svim vjebama itanja i pisanja radni smijer je uvijek s lijeva na desno. Pomagala za strukturiranje
kod prvih vjebi sinteze nude: napredno optiko obiljeavanje slova koja se trebaju proitati,
postepeno otkrivanje nizova slova u pravcu itanja.
U nastavku teksta predstavljene mogunosti djelovanja pri analizi glasova i slova se primjerno izvode
na slovu A/a. Kod uvoenja drugih slova se preporuuje analogan postupak. Na ovom mjestu
skreemo panju i na podruje uenja Bosanski jezik.
Analiza glasova i slova
Sinteza glasova i slova
Smjernice
- Susresti se sa fonemom u emocionalno
____
znaajnim situacijama: priati prie u kojima se esto

pojavljuje fonem koji se ui; A uina sa
ananasom, artiokom
- Susresti se sa grafemom u emocionalno
znaajnim situacijama: ivotinjska abeceda Ajkula se postepeno pretvara u A.
- Oblik slova prouavati multisenzorno: opipavati
grafeme od razliitih materijala i u razliitim
veliinama; osjetiti slova ispisana na dlanu ili na
leima
- Oblik slova optiki prepoznati i utvrditi: crte obrisa
ananasa napraviti pomou peata za slovo A;
izrezati A iz novina i asopisa; izraditi karte sa
slovom A i koristiti u igri pecanja
- Pridruivati glasove i slova jedne drugima
- Nuditi trajna pomagala za vizualizaciju: kue slova,
voz od slova
- Diskriminirati glasove i slova optiki, akustiki i
kinestetiki: sline slike slova, domino od slova,
supa od slova
- Razlikovati slike slova ispravnog oblika od onih
pogrenih
- Pridruivati velika i mala slova jedna drugima: A/a,
B/b...kao memory parovi
- Prepoznati fonetsku jednakost velikih i malih slova:
Alen - majka - da
- Slijed slova prepoznati kao redoslijed glasova

- Dva proitana glasa povezivati jeziki: im, am
- itati rijei od jednog sloga: bus, sto
- Slogove koji isto glase itati zajedno kao jednu rije:
ma-ma, ta-ta mo-mo
- Jeziki povezivati smislene nizove glasova:

maka, deka
Izvlaenje smisla
- itati naglas i razumjeti smisao proitanog

- Smisao proitanog dokuiti pomou zadataka
pridruivanja: rije/tekst-predmet, rije/tekst-radnja,

rije/tekst-slika
- Ista slova spajati u razliitim kombinacijama i
prepoznati razliito smisaono znaenje:
kosa, sako, kaos
148
- Razvijati pokretno oekivanje smisla: itanje
smislenih i besmislenih reenica, Emil na klupi - Emil

na supi
6.2
Kurs pisanja
Za uenje pisanja neizostavno je da se kolski namjetaj individualno prilagodi veliini djece i mladih.
Optimalni preduslovi za uenje postoje tek onda kada se mjesto za sjedenje i osvjetljenje urede ovisno
o tome, da li uenice i uenici koriste desnu ili lijevu ruku. Redovna kontrola ovih vanjskih uslova je
nuna.
Pisanje obuhvata normirani, estetski i komunikacijski aspekat. Oblikovanje i estetika stupaju u drugi
plan. Cilj usvajanja pisma jeste itljiv rukopis, pa ak i ako se on sastoji od prevelikih ili krivih
tampanih slova.
Polazno pismo su tampana slova, budui da se ona u svakodnevnom ivotu koriste kao uobiajeni
nain pisanja. Za mnoge uenice i uenike ona mogu predstavljati i konanu formu pisanja. Kao
povezane vrste pisma nude se latinica ili pojednostavljeno polazno pismo. Posljednje se moe lako
nauiti. Ono po izgledu slii tampanim slovima, raspolae uporedivom graom i iziskuje u pogledu
pokreta samo malu promjenu pravca.
Motorike osnove
Smjernice
____
- akom obuhvatiti materijal za pisanje i crtanje:
olovke, krede; etkice razliite i primjerene debljine
- Razvijati indivualne mogunosti dranja sredstava za
pisanje: dranje olovke izmeu dva/tri prsta i
oponirajueg palca; individualne adaptacije
- Regulisati i prilagoavati pritisak sredstava za
pisanje i crtanje na podlogu: kredama, bojicama,
flomasterima
- Koordinirati ruke: drati podlogu neaktivnom rukom
- Pridravati se pravaca: vui linije popreno na listu
- Mijenjati pravce: prelaziti olovkom tamo-ovamo
- Pridravati se taaka za polazak i zasutavljanje:
smjena kretanja i mirovanja olovke
Tragovi
- Percipirati tragove crtanja i radovati se zbog njih: u

pijesku, na arenom lijepljenom papiru
- Crtati tragove razliitim predmetima i materijalima:
vodom po asfaltu, tapom po pijesku
- Sam ostavljati tragove: praviti prstima peate
- Drati jednostavne sprave za pisanje i crtanje i
ostavljati tragove pomou njih: elementi za pisanje,
kruke za crtanje (vrsta boje), etkice, krede za
ulicu
Prostorna ogranienja
- Razvijati pojmove za prostor

- Kod povlaenja tragova paziti na prostorna
ogranienja: crtati unutar ablona, izmeu traka

ljepila; pridravati se linija i redova
- Pisati tragove unutar ogranienih prostora:
obojiti
Predvjebe za usvajanje
tampanih slova
- Otkriti osnovne elemente forme tampanih slova:
horizontalne, vertikalne, kose linije nalijevo i

nadesno; linija kao ciljana linija, linija prema dole i
linija prema gore; krivina, luk, oval, pic
- Izvoditi osnovne elemente forme pravilnim tokom
pokreta: koristiti ritmike rijei, pridravati se taaka
za poetak i zaustavljanje i orjentisati se prema
strelicama za smijer
149
Uenje tampanih slova
- Spoznati tok pisanja slova na raznovrsne naine:
Usvajanje pisanih slova
- Shvatiti osnovne elemente: zatvoreni ovalni potezi
Njega pisma
- Pronai zadovoljstvo u pisanju: lino vani povodi
pratiti tragove unutar ablona, osjetiti slova od

razliitih materijala povrinom dlana ili jagodicom
prsta, pisati slova u pijesku
- Olovkom pratiti trag slova ispravnim tokom
slova: koristiti ritmike rijei, pridravati se taaka
za poetak i zaustavljanje i orjentisati se prema
strelicama za smijer
- Dopunjavati istakana slova svrsishodnim pokretima
- Prepisivati slova svrsishodnim pokretima
- Pratiti trag slova, dopunjavati ih i prepisivati u velikim
redovima za vjebu sa podlogom u boji
- Svjesno varirati veliinu pisma
- Prilagoditi veliinu pisma linijaturi kolske sveske
- Napamet pisati oblike slova
- Razlikovati slike slinih slova: W/M, d/b, f/t
- Pisati rukom i/ili tehnikim pomagalima: razliite
olovke, raunar, peat
- Vjebati sa spojevima slova, slogovima, rijeima,
slika-rije-reenicama, reenicama i tekstovima:,
pratiti tragove, dopunjavati, prepisivati i napamet
pisati
ulijevo i udesno, prave linije prema gore, kose linije
lijevo i desno, prave linije prema dole, prave linije
prema dole udesno, uglasti potezi, girlande, arkade,
zavoji udesno i ulijevo, kombinovani sa uglastim
potezima, vodoravni i okomiti zamah u obliku osmice
- Izvoditi osnovne elemente svrsishodnim tokom
pokreta
za pisanje, pozivnice za roendane, ljubavna pisma
- Razvijati itljiv rukopis: porediti svoj i tui rukopis,

koristiti pojednostavljenja za problematina slova
- Izvoditi ekonomine i tene pokrete pisanja:
esti povodi za pisanje, vjebe ponavljanja, igre

brzog pisanja
- Pisati po mogunosti ortografski i sintaksiki
ispravno: redovno kontrolisati rezultate pisanja,
ciljano ispravljati
Oblikovanje pisma
- Razvijati zadovoljstvo kroz grafesmsko oblikovanje:

crtati ornamente olovkom, praviti crno-bijele slike
tuem, praviti slike od slova
- Biti svjestan djelovanja estetski oblikovanih
dokumenata: porediti plakate, stranice knjiga,
novinske lanke; posmatrati tekst oblikovan na
razliite naine, itati ga i razgovarati o njemu
- Ostvarivati line ideje o oblikovanju
6.3
Rijei i reenice
Kod zapisivanja govora panja se mora obratiti na tri razvojna nivoa:
- Fonetsko zapisivanje se uglavnom odvija u velikim slovima pri emu se ne zapisuju uvijek svi fonemi
jedne rijei i rijei se esto niu bez razmaka jedna na drugu.
150
- Kod fonolokog zapisivanja najee se reprodukuju svi fonemi; potekoe se javljaju jo uvijek kod
skupina konsonanata i dugih rijei.

- Tek se kod ortografskog zapisivanja potpuno razvija strategija orjentisana prema glasu, spoznaju se
ortografske mustre i pravilnosti.
itanje, pisanje i shvatanje rijei
Smjernice
____
- itati rijei i shvatati njihov smisao: pridruivati rijesliku i sliku-rije
- itati rijei sastavljajui ih i rastavljajui: r, ru, ru,
rua, ru, ru, r
- Objanjavati znaenje rijei: pridruivati rije - slika,
rije - predmet, formulisati opise
- iriti vokabular: graditi porodice rijei, traiti
sinonime, davati jeziki uzor
- Pisati rijei pomou tabele poetnih glasova
- Prepisivati i itati rijei
- Pisati rijei napamet
- Rastavljati duge rijei na jedinice za itanje:
izgovorni slogovi, sastavljene rijei;
drvo - red, ri-bo lo-vac
- esto upotrebljavane rijei usvojiti jednim
pogledom i napamet pisati: i, je, na
- Sigurno itati i pisati poznate rijei: blic itanje
rijei
- Porediti zvuk rijei i sliku pisma: rijei koje se piu
kako se izgovaraju jasno izgovarati, rijei koje se
piu kako se izgovaraju sastavljati i rastavljati
usmeno i pismeno
- Slova zamijeniti, izostaviti, dodati: kapa apa,
oko soko, kola kola
- Pronai gradivne elemente rijei i ponovo sastaviti:
slogovi - razrezati, razbuditi, razmekati
kroijen rijei pisati, pisac, pismo
signalne grupe - od, kod, povod, sprovod
- Razvijati pogled za strukturu rijei:
rije u rijei sto, stolica; put, putovanje
- Koristiti mnogobrojne povode za itanje i pisanje:
spisak za kupovinu, lista elja
itanje, pisanje i razumijevanje reenica
- Poznavati strune pojmove: rije, poetak rijei,
kraj rijei, reenica, poetak reenice, kraj reenice,

reenini znakovi
- itati reenice slika-rije
- itati i razumjeti kratke pojedinane reenice:
nacrtati tekstualnu izjavu, pokazati sliku koja
odgovara reenici
- Pisati kratke reenice pomou tabele poetnih
glasova
- Prepisivati i itati reenice
- Pisati reenice po diktatu
- itati smisaono povezane reenice: Emil je u autu.
Auto je crveno.
- Razumjeti sadraj proitanog i provjeriti tanost:
pitanja o tekstu
- Reproducirati proitano vlastitim rijeima:
praviti snimke govora (kompjuter, CD, USB-stik)
prepriavati prie
151
- Koristiti razliite povode za itanje i pisanje:

poruka, dnevnik, opis fotografija
Osnovni oblici pisanog pisma

Poduavanje pisanog pisma e za uenice i uenike kola/dnevnih centara za osobe sa poremeajem
u mentalnom razvoju uslijediti samo u iznimnom sluaju. Stoga se u vezi sa ovom temom ukazuje
samo na iskustva, metode i radna sredstva dijagnostikih i podsticajnih razreda odnosno osnovne
kole.
152
Podruje uenja
Socijalno ponaanje
Srednji nivo
153
U prethodnoj fazi smo posmatrali ovjeka koji se u svojoj tjelesnosti nalazi u trajnoj prostornovremenskoj vezi sa svijetom. Istovremeno je neraskidivo povezan sa drutvenom i kulturnom sredinom
u kojoj je roen i u kojoj odrasta. Njegov razvoj odreen je kroz linu percepciju svijeta, subjektivno
doivljavanje i razvoj samosvijesti. Kao pojedinac ovjek se izdie iznad svoje sredine.
Razvoj linosti ovjeka zavisi od drutvenih veza koje daju odreeni smisao. Kroz povezivanje
sa drugima ovjek otkriva sigurnost. Osobe sa kojima se identifikujemo, kao to su npr. skrbnici,
osiguravaju fiziko zdravlje, daju prave odgovore na potrebe za panjom i drutvenim priznanjem,
osjeajem sigurnosti i orijentacije. Raspoloivost i postojanost pouzdanih osoba predstavlja kljunu
ulogu u ovom procesu.
U dobi adolescencije poinje proces u kojem se mladi odvajaju od odraslih. Oni pojaano trae blizinu,
oslonac i priznanje svojih vranjaka. Veze koje mladi ljudi ostvaruju su iskustvo koje utie na njihovo
budue ponaanje u uspostavljanju veza i njihov odnos sa drugim ljudima. One stvaraju temelj za
razvoj sposobnosti izgradnje veza i razvoja socijalnog senzibiliteta kao i sposobnosti da se u
drutvenim odnosima odgovorno ponaamo prema drugima. Sticanje sposobnosti djelovanja, koje je
od ivotnog znaaja, te suoavanje sa razliitim ulogama uveliko pomau u postupku
samoopredjeljenja. Mladi i odrasli sebe doivljavaju kao muke i enske, kao mukarci i ene.
Seksualnost je sastavni dio ljudskog bia. Spolna odnosno seksualna identifikacija, spoznaja njenosti
i ljubavi su osnovne potrebe svakog ovjeka. One su individualno izraene kroz spolni odnosno
seksualni nain ivota. Ovisno o drutveno-kulturnoj pozadini, ove potrebe u porodici i drutvu su
povezane sa razliitim stavovima i vrijednostima. Suoavanje i identifikacija sa sopstvenom
seksualnou poinje od momenta roenja i prati ovjeka cijeli njegov ivot.
Pravilno planiranje vremena je od velike vanosti u savladavanju svakodnevnih problema u ivotnim
situacijama. Vremenske strukture slue kao smjernice u svakodnevnom radu. Svjesno ophoenje
prema vremenu, omoguava razgranienje isplaniranog od slobodnog vremena. Nain na koji
provodimo slobodno vrijeme odreen je aktivnostima koje sami biramo, individualnim odlukama i
socijalnim postupanjem. Ljudi koriste svoje slobodno vrijeme kako bi se odmorili, opustili, bili u drutvu
ili se kreativno ostvarili. Slobodno vrijeme znai kvaliteta ivota. Ovo vrijedi sve dok postoji ravnotea
izmeu slobodnog i isplaniranog vremena, odnosno kvalitetno osmiljenog slobodnog vremena.
Budui da se sudjelovanje i integracija osoba sa invaliditetom realizuje u oblasti organizacije
slobodnog vremena, odgojne metode koje su ukljuene u nastavni proces dobivaju na vrijednosti.
Odgojne metode u organizaciji slobodnog vremena, koje u najveoj moguoj mjeri tee ka
samoopredjeljenju i samostalnosti, znaajno doprinose drutveno-integracijskim procesima. One su
ujedno i direktno usmjerene na nain ureenja ivota kod mladih ljudi.
1.
2.
Drutveni odnosi
Spol i seksualnost
154
1.
Drutveni odnosi
U kolskoj svakodnevnici nastavnice i nastavnici osmiljavaju situacije u kojima je mogue iskusiti ova
dva elementarna pravca ljudskih odnosa: direktna, tjelesna interakcija te zajedniko usmjeravanje
panje na tree. Vanu ulogu imaju rituali u kojima se ponavljaju i variraju ve poznate stvari.
Nastavnici i nastavnice se trude da u interakcijskom procesu postignu sljedee:
- ostvare i oblikuju bliskost sa uenicama i uenicima,
- senzibilno i svjesno prihvate poglede i izjanjavanja uenica i uenika, shvate ih kao zahtjev i djeluju
na odgovarajui nain
- pronau atraktivne predmete uenja koji mogu postati zajednika trea komponenta
1.1
1.2
1.3
1.4
1.1
Empatija i razumijevanje
Socijalno djelovanje
Razliite uloge
Poznanici, prijateljice i prijatelji
Empatija i razumijevanje
Kroz empatiju uenici i uenice dobivaju prikladan odgovor na njihova vlastita osjeanja. Kroz
usklaivanje osjeaja oni otkrivaju da i drugi mogu imati iste osjeaje. Empatija i usklaivanje osjeaja
predstavljaju osnovu za pozitivan psihiki razvoj i izgradnju uspjenog drutvenog djelovanja.
Nastavnice i nastavnici su svjesni rizika, da njihove reakcije na emotivne izjave uenica i uenika
mogu dovesti do nesporazuma ili pogrenog tumaenja. Osim kroz emotivno usklaivanje uenice i
uenici se uvjebavaju u uivljavanju i razumijevanju osjeanja takoer kroz igre simbola i uloga kao i
pojedinane ili grupne razgovore. Konkretne, svakodnevne situacije pruaju priliku za spontano
suosjeanje, razmiljanje o drugima i posljedicama vlastitog ponaanja. Kao sastavni dio itavog
prethodnog nastavnog procesa, ovaj odlomak nastavnog podruja ima ponavljajui karakter.
Emotivno usklaivanje i povezanost
Smjernice
- U odreenim prilikama zajedno osjetiti emocije:
iznenaenje, radost, bol, alost zbog smrti neke
uenice ili uenika
- Dobiti lini odgovor na vlastite aktivnosti: veliki
fiziki napor izraziti kroz horuk uzvike, posmatrati
tue izraze lice u radosnim situacijama ili
razoarenjima
- Smijati se zajedno: smijenim pokretima,
predmetima, rijeima, priama, rimama i zabavnim
pjesmama, vicevima, smijenim osobama,
klovnovima
Sposobnost uivljavanja
- Donositi zakljuke prema osjeajima drugih osoba:

prema jaini glasa, visini tona, boji glasa, dranju
tijela, kroz poznavanje nekog dogaaja,
kroz itanje izraza lica
- Identifikovati se sa osjeajima drugih: filmske scene,
fotografije, slikovnice
- Uiviti se u muziko djelo: boje, izrazi lica, govor
tijela
- Imitirati dranje tijela i opisati osjeaje vezane za to:
155
Preuzimanje perspektive
npr. od ljudi na fotografijama, od skulptura

- Glumiti razliite uloge: otac-majka-dijete, divlju
ivotinju, muziku zvijezdu
- Reagovati na osjeaje drugih: sluati, radovati se
sa drugima, pomoi, tjeiti, ostaviti nekoga na miru,
distancirati se
- Spoznati da je suosjeanje neto dobro
- Svjesno se staviti u poziciju drugih: Mislim da se on
tako osjea, zato to..., Mislim da bi ga ovaj poklon
mogao obradovati, zato to...
- Prozrijeti namjere i motive drugih: prepoznati
momenat kada neko eli da pomogne; strateke igre
1.2 Socijalno djelovanje

Uenice i uenici usvajaju opsean repertoar obrazaca socijalnog djelovanja koji im osiguravaju
prikladan suivot sa drugima. Sposobnost emotivnog i drutvenog djelovanja su meusobno
uslovljene. Sposobnost socijalnog djelovanja se ui kroz imitaciju, identifikaciju, pohvalu, otkrivanje
granica i uvianje stvari. U nastavi se svakodnevne situacije iz kolskog i vankolskog okruenja
uvjebavaju kroz nastavne predmete. Uenice i uenici se okuavaju u konkretnim drutvenim
postupcima. Upoznaju se sa bitnim obrascima ponaanja, uvjebavaju ih kroz uloge i kritiki prosuuju
kako svoje tako i ponaanje drugih. Mladi ue da se stariji u koli moraju persirati.
Djelovanje koje se odnosi na partnera
Smjernice
- Leati jedno pored drugog: posmatrati, opustiti se
- Poduzeti zajednike aktivnosti uz podrku
- Staviti neki predmet u ruku partnera ili sam uzeti
predmet: igraku ili predmet za uenje
- Vjebati drutvene igre prvo ja, onda ti:
kotrljati loptu naprijed-nazad, u drutvenim igrama
(monopol, ovjee ne ljuti se i dr.) dodati kockicu
narednom igrau
- Zajedno uiti: posmatrati odreeni kolski predmet
ili sliku; zajedno na kompjuteru pisati tekst
- Zajedno savladati svakodnevnicu: prati sue
- Zajedno se igrati i planirati slobodno vrijeme
Saradnja unutar grupe
- Rjeavati kompleksne zadatke u grupi uz podjelu

radnih zadataka i dogovor o njihovoj obradi
- Procijeniti na koji nain se moemo ukljuiti u grupu:
ta nam je jaa strana, koje su nam slabosti ili
sklonosti
- Razmiljati o prednostima saradnje: uteda vremena
alternativna rjeenja, vie zabave, osjeaj
konkurencije i zavisti
Pomo
- Prepoznati situacije u kojima je nekome potrebna

pomo i pruiti pomo: gurati uenicu ili uenika u
invalidskim kolicima
- Prihvatiti pomo drugih
- Vjebati brino ponaanje: u ulogama, u
svakodnevnim situacijama
Jezike forme ophoenja
- Poznavanje razliitih pozdrava: gledati sugovornika

u oi, koristiit rijei pozdrava, osloviti imenom,
rukovati se, pozdraviti se na odlasku
- Poznavanje formi ljubaznog ponaanja:
molim, hvala, pridrati vrata
- Poznavanje pravila u razgovoru
- Ovisno o situaciji oslovljavati osobe sa Vi ili ti
156
- Primjereno razgovarati sa nepoznatim osobama:

pitati za neku ulicu, neto naruiti
Pravila
- Reagovanje na da i ne kao signal za naredbu i

zabranu
- Zajedno prouiti pravila u razredu, oblikovati ih na
lijep nain i okaiti na vidno mjesto
- Biti upoznat sa posljedicama i kaznama u sluaju
krenja pravila
Odgovornost
- Dui period pokazati odgovornost za neto:

odravati akvarijum
- Postaviti slubeni plan i pridravati ga se: u razredu
- U razredu preuzeti odgovornost za druge uenice i
uenike: kumstvo, mentor ili skrbnik
- Kao glasnogovornik razreda, zalagati se za druge:
u kolskoj upravi ili vijeu roditelja
Ponaanje u konfliktnim situacijama
- Uoiti konflikte, neraspoloenje i svae u kolskom

dvoritu
- Reagovati u konfliktnim situacijama: umijeati se,
traiti pomo
- Posmatrati stvari sa gledita konfliktnih strana:
u ulogama zauzeti mjesto pobjednika ili gubitnika
- Potovati pravila u rjeavanju sukoba: izbjegavati
fiziku agresivnost i psovke, dopustiti drugima da
objasne situaciju
- Pronai rjeenje: oprostiti, izvinuti se, popraviti stvari,
nai kompromis
- Zajedno razraditi ideje o spreavanju konflikata:
nai posrednika koji e smirivati svae, voditi
razgovore
1.3
Razliite uloge
Kako bi razvili snaan lini i drutveni identitet, ljudi se uputaju, svjesno ili nesvjesno, u razliite
uloge, koje u toku svog ivota preuzimaju. Za vrijeme kolovanja mladi preuzimaju ulogu uenica i
uenika. Za mlade osobe sa teitem na podsticaju mentalnog razvoja je bavljenje stigmom posebne
potrebe te s tim povezano pripisavnje uloga od velike vanosti. Ostale znaajne uloge u javnom
ivotu, kao npr. uloga uesnika u saobraaju, uloga muterije i sl., uvjebavaju se u sklopu sadraja iz
razliitih nastavnih oblasti.
Mladi
Smjernice
- Susret sa drugom omladinom: na zajednikim
asovima, na manifestacijama za mlade
- Upoznavanje karakteristika kulture mladih: asesoari,
omladinske novine, tipine aktivnosti
- Razgovarati sa odraslima o problemima koje imaju
mladi: razliiti ukusi u muzici ili odijevanju, svae u
kui, organizacija slobodnog vremena
- Razmiljati o izboru zanimanja
- Suoiti se sa poveanim zahtjevima: izdrljivost,
precizan rad pri proizvodnji produkata
- Razgovarati o rizicima alkohola i droge
Osoba sa posebnim potrebama
- Upoznati se sa posebnim potrebama drugih osoba:

osjetiti kako je biti slijep kroz objedovanje u mraku
- Razgovarati o poniavajuim situacijama u koli i
157
javnim mjestima
- Izraz s posebnim potrebama ispuniti sadrajem:
vidljive i nevidljive ometenosti, znaenje iskaznice za
osobe s posebnim potrebama
- Samouvjereno reagovati: odbiti milostinju i
nepotrebnu pomo; igranje uloge Pa ta!
- Sam ili zajedno sa drugima, pokazati vlastitu snagu:
izlagati slike, nastupiti sa bendom
- Postaviti zahtjeve: ophoenje sa potovanjem i
u skladu sa uzrastom
- Poznavati udruenja i grupe, zastupati prava
osoba sa posebnim potrebama: grupe za
samopomo
Autsajder
- Uiti od autsajdera
- Saznati kako ljudi postanu autsajderi: negativan
stav prema stranim jezicima, boji koe, neobino
ponaanje
- Suoiti se sa autsajderima: pokazati toleranciju
prema ljudima sa neobinim osobinama
1.4
Poznanici, prijateljice i prijatelji
Drutvena dobrobit djece i mladih zavisi od kvalitete linih odnosa i procesa integracije kako u koli
tako i u drutvenom ivotu. Potrebe za drutvenim kontaktom se kod svake osobe razliito
manifestuju. Uenice i uenici koji ive povueno ili ne podnose nemire drutvenih skupina trae
mogunost povlaenja iz socijalnog deavanja. Uenice i uenici koji jo nisu uspjeli izgraditi odnos sa
drugima ciljano dobivaju pomo od strane nastavnica i nastavnika u iniciranju i posredovanju
kontakata sa drugim uenicama i uenicima.
Izgradnja prijateljstva se podrava kroz nastavu i cijelo kolovanje. Za njegovanje prijateljstva izvan
kole saradnja sa roditeljima je neizostavna.
Razliiti stepeni pouzdanosti i intimnosti zahtijevaju razliite oblike ponaanja koji se pri uenju unutar
i izvan kole uvjebavaju po uzoru na odrasle. Razjanjavanju diferenciranih nivoa odnosa, poput
stranci - projatelji poznanici, se i u pogledu noenja sa vlastitom seksualnou pridaje centralni
znaaj.
Upoznavanje
Smjernice
- Upoznavati se sa drugima: djecom, mladima,
odraslima
- Podnositi prisutnost drugih ljudi
- Ostvariti kontakt: pozdraviti se, pitati neto,
predstaviti se
Poznanici
- Prepoznati poznate osobe: po nainu pozdravljanja,

linim osobinama, npr. boji glasa, pokretima,
parfemu
- Srdano se ophoditi prema osobama koje ne
poznajemo dovoljno dobro: starije osloviti sa Vi,
stajati na pristojnoj udaljenosti
- Sretati se sa osobama u koli i na javnim mjestima:
kolsko osoblje, prodavai u pekari, voditi line
razgovore
- Razlikovati strance, poznanike, prijateljice i prijatelje:
razvrstati pojmove i fotografije prema odgovarajuim
osobama
Sklapanje i njegovanje prijateljstva
- Simpatisati druge: izabrati partnera u interaktivnim

igrama
- Boraviti u blizini prijateljice ili prijatelja: sjediti ili
leati jedan pored drugog
158
- Izraziti simpatije: zvati prijatelje nadimkom, rei im da

su nam dragi, dati im poklon, ukazati im pomo,
tjeiti ih
- Izai sa prijateljicama i prijateljima: izvan ili u krugu
kole, priati o privatnim stvarima
- Poznavati karakteristike prijateljstva: simpatija i
privrenost, sloga, zajedniki interesi, poduhvati,
kontinuitet, razliite faze intenziteta
- Preraditi promjene prijateljstva: zbog selidbe,
razliitih interesa, intenziteta, prihvatiti kraj jednog
prijateljstva
- Radovati se dugotrajnom prijateljstvu: uvati
fotografije, brojati godine zajednikog prijateljstva
- Preuzeti odgovornost unutar prijateljstva: pokazati
razumijevanje za promjene raspoloenja, pomoi
drugima, rei ako nam se neto ne dopada
- Prepoznati i savladati konflikte: neprikladne elje,
neugodnu fiziku blizinu, ljubomoru, pravo na
posjedovanje
2.
Spol i seksualnost
U prethodnim kolskim godinama se na razliitim razrednim nivoima raspravljalo o spolnom identitetu

mukog i enskog tijela i njegovog sazrijevanja. Ovisno o steenom znanju napravie se kratki pregled
mukih i enskih spolnih organa. Na sadanjem razrednom nivou uenice i uenici su sazrijeli u mlade
mukarce i ene te e se tako i oznaavati. U okviru ponaanje u slobodno vrijeme, u radnom ivotu
oni sve vie i vie preuzimaju ulogu spolova. U svom privatnom ivotu oni ostvaruju veze iz kojih
proizilazi seksualnost.
Preuzimanje odgovornosti kako za svoju tako i za linost partnera stoji u prvom planu. Za seksualno
nasilje nema mjesta u ovim vezama.
2.1
2.2
2.3
Muko i ensko tijelo (ponavljanje)

Ja kao ena ja kao mukarac
Odbrana od seksualnog nasilja
2.1 Muko i ensko tijelo

Ovaj odlomak je ponavljanje gradiva. Saeti rad uenika e u kratkoj formi pomoi da se obnovi
znanje iz prethodnih godina koje slui kao osnova za nastavak rada na zadatu temu.
Vanjski spolni organi kod mukarca
Smjernice
- Upoznavanje sa spolnim organima na lutki
- Nabrojati vanjske spolne organe: penis, testisi
- Prepoznati na ilustraciji vanjske spolne karakteristike
- Voditi rauna o redovnoj intimnoj higijeni: tuiranje
nakon sporta, nakon dnevnih aktivnosti, poslije puta,
- Biti upuen u obrezivanje: promjena izgleda, vjerski i
medicinski razlozi
159
Vanjski spolni organi kod ena
- Lokalizovati donji dio stomaka: staviti ruku izmeu

stidne kosti i pupka
- Upoznavanje spolnih organa na lutki
- Nabrojati vanjske spolne organe:
vagina, klitoris, stidne usne, grudi
- Prepoznati na ilustraciji vanjske spolne karakteristike
napraviti crtee kontura tijela, zalijepiti ih, posmatrati
slike golog tijela
Trudnoa i porod
- Upoznati se sa trudnicama
- Imitirati trudnou i porod pomou lutki
- Posmatrati razvoj bebe u maternici i proces poroda:
film, slike
- Uporediti veliinu bebe u razliitim stadijima
trudnoe: uz pomo slika, sa lutkama
- Upoznati se sa procesom zaea: seksualni in
- Oplodnja trudnoa; slike iz knjiga
- Poznavati razliite vrste poroda: spontani porod,
carski rez, u bolnici, kod kue
2.2
Ja kao ena ja kao mukarac
Ve u ranom djetinjstvu ljudi prihvataju spolne uloge porodine i drutvene sredine. Kulturno
tradicionalne slike muevnosti i enstvenosti prenose se kroz identifikaciju sa osobama, kroz vanjske
okolnosti kao to su igrake ili odjea ili putem medija. Na nastavi se uenice i uenici potiu na
kritiko i reverzibilno ophoenje prema uzorima ije uloge preuzimaju. Oni zajedniki testiraju
predmete i postupke koji su specifino podijeljeni na spolove, mjenjaju stereotipno zadate uloge i
reflektuju svoja iskustva. Specijalni nastavni sadraji za djevojke mogu biti: odbrana, ostvarivanje
ciljeva, agresivnost, rukovanje sa tehnikom i kompjuterima. Specijalni nastavni sadraji za mladie
mogu biti: izraaj osjeaja straha, tuge, boli, priznavanje sopstvenih slabosti, razvitak osjeaja za
estetiku. Nastava se moe izvoditi tako da su u uionicama zastupljena oba spola ili u spolno
odvojenim grupama. Ovaj vid obrazovanja pomae uenicama i uenicima da prepoznaju seksualno
nasilje i da se odbrane od njega.
Ponaanje u ulogama u poslovnom ivotu i
u slobodno vrijeme
Smjernice
- Jedan drugome pokazati omiljene stvari i razmijeniti
ih, nabrojati hobije
- Izraziti sklonosti i uzajamno ih uporediti: konkretne
predmete, fotografije, asopise, napraviti intervju sa
osobom razliitog spola, praviti kolae
- Otkriti zajednike stvari kod spolova i njihove razlike
- Prepoznati granice i iste potovati: reagovati na
neije NE
- Zajedniki razmijeniti miljenja: video i audio zapisi
koji govore o ponienju ena i mukaraca
- Sastati se sa grupom mukaraca ili ena
Odijevanje i spol
- Razlikovati spolno specifine i nespecifine odjevne

predmete: haljina jeans (farmerke)
- Obui sebe ili neku lutku u mukarca ili enu
- Upoznati se sa pravilima odijevanja: odjeu razliitih
kultura ili vremena uporediti sa dananjom modom
ene i mukarci kao primjeri u ulogama
- Uporediti mladie ili djevojke, mukarce ili ene

iz porodice, kole, javnog ivota: izgled, nastup
odijevanje, hobije, poziv
160
- Suoiti se sa podjelom uloga unutar porodice: u

igranju uloga, u razgovoru
- Analizirati stereotipe jak mukarac slaba ena:
uiti, odmjeravati snagu
- Ispitati mogunosti zaposlenja ena i mukaraca u
poslovnom svijetu: zajednike osobine, razlike,
alternativne modele; domaica, mukarac u kunim
poslovima
Uloge ena i mukaraca kroz medije
- Pronai i opisati stereotipne slike ena u mukaraca

u javnosti: lanke iz novina, reklame, filmove
- Postaviti pitanje o slikama spolnih uloga koje se
objavljuju u javnosti: uporediti ih sa osoboma iz
linog kruga porodice ili prijatelja
- Pronai kod sebe tipino enske ili muke
karakteristike u ponaanju i razmisliti o njima: Plau
li mukarci?
- Svjesno u igri preuzeti spolno suprotnu ulogu:
mukarac koji plae, ena koja se bori
- Upoznati se sa pozitivnim ulogama: kroz prie i
emisije
2.3
Odbrana od seksualnog nasilja
Pod seksualnim nasiljem se podrazumijeva ono ponaanje u kojem poinitelj pokuava da postigne
seksulani uitak i mo na raun poraene rtve. Ovakvo nasilje moe uslijediti neverbalno, verbalno ili
kroz seksualni potupak. Djeca i mladi ue osnovne vjetine i obrasce ponaanja kako bi se zatitili od
ponaanja koje prevazilazi granice utivog kao i od seksulanog zlostavljanja od strane poznatih i
nepoznatih osoba. Pozitivan osjeaj vlastite vrijednosti i percepcija linih tjelesnih potreba, osjeaja i
granica predstavljaju nuan preduslov za linu zatitu. Nastavnice i nastavnici pripremaju omladinu i
adolescente u procesu razvoja privatnosti i odgovarajueg osjeaja srama. Oni su svjesni velike
potrebe za zatitom privatnosti mladih i odraslih koji nisu u mogunosti da samostalno njeguju svoje
tijelo. Kod bilo koje sumnje o seksualnom zlostavljanju trai se struna pomo. Uz pomo razgovora,
knjiga i filmova mladi ljudi ue o oblicima i opasnostima seksualnog nasilja. Kroz vjebanje tjelesne
percepcije, igranje uloga i uvjebavanje povika protiv nasilja oni usvajaju naine ponaanja koji jame
seksualno samoodreenje i spreavaju seksulano zlostavljanje.
Blizina i distanca
Smjernice
- Razlikovati poznate i nepoznate osobe, privatni
posjed i javno mjesto
- Dozvoliti samo pouzdanim osobama da nas dotaknu:
ljubljenje, maenje, grljenje
- Poznavati granice ponaanja u porodici: znati ta je
roditeljima, brai ili sestrama dozvoljeno ili
zabranjeno
- Prepoznati granice u ponaanju kod stranaca:
nuenje slatkia ili novca, vonja autom, fiziki
kontakt
Potrebe i granice u vezi linog kontakta
- Obiljeiti granicu doputenog pristupa: ispruiti ruku,

oznaiti granicu pomou obrua
- Odbiti neugodne i neprikladne tjelesne zahvate:
igra doktora, diranje, bliski tjelesni kontakt
- Odgovoriti sa Ne napadnim eljama drugih uenica
i uenika: kod pokuaja pribliavanja koje i sami
doivljavamo kao uitak, vjebati konkretne situacije,
igrati uloge
- Fiziki se odbraniti: zauzeti odbrambeni stav, udariti,
ogrebati, udariti u osjetljive dijelove tijela
161
- Verbalno se braniti: vikati, rei Ne; izgovoriti

reenice kao to su: To je moje tijelo!, Neu!,
Odlazi!, Pusti me!
- Odgovoriti na telefonska uznemiravanja: spustiti
slualicu, vikati na telefonu
- Upisati kurs za samoodbranu
- Znati da je u opasnosti dozvoljen svaki oblik odbrane
Njega tijela i privatnost
- Potivanje vlastite privatnosti: postupci njege,

koritenje toaleta
- Prihvatiti pomo u intimoj njezi i prepoznati njenu
primjerenost
- Razviti odgovarajui osjeaj stida: neusiljeno se
ophoditi prema vlastitoj nagosti pod tuem, znati
pred kojim osobama smijemo izai nagi
Oblici seksualnog nasilja
- Prepoznati napade nepoznatih i poznatih osoba:

kad nas neko dira, vrijea sa upotrebom seksistikih
izraza, prati; kad nas neko oslovljava u kolskom
dvoritu ili toaletu, jasno naznaeni pozivi,
ekzibicionistiko ponaanje
- Prepoznati kritine promjene u ponaanju pouzdanih
osoba: diranje intimnih dijelova tijela, nagovor na
seksualni in
- Razgovarati o aktuelnim dogaajima
Tajne i prijetnje
- uvati lijepe tajne: tajno pismo, poklon za roendan

- Znati ta je loa tajna: kad nam neko prijeti, kada
neto ne smijemo dalje prepriavati
- Razlikovati osjeaje pri lijepim i loim tajnama:
radost, uzbuenje strah, tuga, briga
Prihvatiti pomo
- Ispriati osobama od povjerenja o pokuajima

zloupotrebe
- Obratiti se javnim ustanovama: ljekarima, policiji
savjetovalitu
162
Podruje uenja
Miljenje i uenje
Srednji nivo
163
Sposobnost miljenja omoguava ovjeku da gradi pojmove, uspostavlja veze, ureuje svoju okolinu
te da rjeava probleme. Postignua miljenja se sastoje od obilja mentalnih procesa koji omoguavaju
prihvatanje i razumijevanje svijeta kao i kompetentno djelovanje. Elementarni kognitivni procesi, poput
panje, tvorbe pojmova, pamenja i rjeavanja problema, djeluju zajedno i utiu na ukupni razvoj
ovjeka.
Miljenje se moe odvijati na razliitim nivoima apstrakcije: predrefleksivnom, demonstrativnom i
simbolikom. Ovi nivoi miljenja postoje jedan pored drugog i aktiviraju se pri rjeavanju zadataka na
adekvatan nain. Postignua miljenja karakterie razliito visoka kompleksnost. Ona see od
analogije preko linearnog zakljuivanja do sistemski umreenih formi.
Uenice i uenici, kod kojih teite lei na podsticaju mentalnog razvoja, posjeduju irok dijapazon
kognitivnih sposobnosti. I kod tekih oteenja oni razvijaju individualnu percepciju svijeta. U taj svijet
oni seu onoliko aktivno koliko im njihove mogunosti dozvoljavaju i uestvuju u njegovom
oblikovanju. Podruje uenja Miljenje i uenje uzima za polazne take osnovne procese uenja i
predstavlja nain na koji djeca i mladi mogu u okviru nastave iriti svoje kognitivne sposobnosti.
Sa razvojem miljenja usko je povezano usvajanje strategija koje omoguavaju uenje uenja.
Moderno nauno drutvo, u kojem uenice i uenici uestvuju, karakteriu stalni rast znanja i
prinuenost na neprekidno dalje uenje. Postoji stalna potreba usvajanja novih elemenata znanja koji
se ili nadovezuju na ve postojee znanje i proiruju ga ili ga prestrukturiraju i tako omoguavaju nove
spoznaje. Uenice i uenici moraju da naue kako da, zbog to samostalnijeg savladavanja ivota u
jednom okruenju koje se stalno mijenja, sami stiu i organizuju novo znanje. U tu svrhu usvajaju
tehnike i strategije uenja koje im olakavaju koritenje potencijala za uenje i uspjeno uenje.
Upute za nastavu
Budui da usvajanje novih sposobnosti i vjetina kao ni sticanje znanja ne uspijevaju bez miljenja,
sadraji podruja uenja Miljenje i uenje se mogu realizovati samo u povezanosti sa predmetima
uenja iz svih drugih podruja uenja. Odgoj o miljenju je kontinuirano osnovno naelo za svaki
nastavni as i tematizuje se samo u povezanosti sa pojedinanim nastavnim jedinicama.
Da bi uenice i uenici mogli razvijati vlastite strukture miljenja, neophodno je dati im dovoljno
prostora za uenje kroz otkrivanje i djelovanje. Zbog estih doivljaja neuspjeha mnogim uenicama i
uenicima nerijetko nedostaje povjerenja u njihove sposobnosti. Od nastavnica i nastavnika se u
posebnoj mjeri trai da prate, ohrabruju i podravaju. Postavljanje premalih zahtjeva se mora
izbjegavati, jer ono spreava samostalno miljenje, npr. pri poveanoj redukciji, ili prekomjerne podjele
tokova radnji na najmanje korake.
Kao sredstvo uenja posebno je pogodan raunar, obzirom da on uenicamam i uenicima omguava
da sami kontroliu rezultate rada i samostalno pronalaze odgovore.
Bavljenje materijalnim svijetom i komunikacijska razmjena sa drugim osobama su od elementarnog
znaaja za razvoj miljenja i uenja. Predmeti i situacije, uz iju pomo treba da se pokreu kognitivni
procesi, moraju za uenice i uenike biti znaajni i nositi sa sobom linu vezu sa ivotom. Izolovano
treniranje sposobnosti bez konteksta od znaaja za ivot se treba izbjegavati.
Preduslovi za uspjeno i maksimalno samostalno uenje su:
- predmeti uenja koji u velikoj mjeri bude interesovanje djece i mladih te ih podstiu da se njima bave,
- okruenje za uenje koje svojim ureenjem podrava koncentrisani rad,
- raznolika metodika ponuda koja uenicama i uenicima omoguava da sami organizuju proces
uenja i biraju tehnike rada u skladu sa svojim putevima uenja.
164
Oblasti uenja
1.
2.
3.
4.
5.
Senzomotoriki razvoj i igra

Tvorba pojma i predstave o svijetu
Taktiko djelovanje
Uiti uenje
165
1.
Senzomotoriki razvoj i igra
Tokom senzomotorikog razvoja ponavljaju se radnje koje vode ka ugodnom rezultatu. Grade se prve
navike. Usvojene eme djelovanja se dalje sve sistematicnije primjenjuju na jednom predmetu. To vodi
ka daljem diferenciranju mustri radnji i ka koordinaciji razliitih ema djelovanja. Dok na poetku u
prvom planu stoje rukovanje ili manipuliranje, uenice i uenici sada pokuavaju pojaano da dou do
sri stvari. Budi se njihov poriv za istraivanjem. Nastavnice i nastavnici nude interesantne materijale i
sadraje kako bi djeca i mladi mogli razvijati svoje ponaanje ispunjeno znatieljom kao i panju i
izdrljivost pri bavljenju objektima. Stereotipno djelovanje moe za uenice i uenike sa najteim
oteenjima esto predstavljati jedini nain da se bave svijetom. Jako izraeno ponavljanje radnji se
moe prekidati, ali i koristiti kao polazna taka za nove mustre radnji. Pri tome vanu ulogu dobija
precizna opservacija.
Zastati
Smjernice
- Obratiti panju: primijetiti neto, percipirati
- Osjetiti usmjerenost panje na sebe: osjetiti dodir,
obraanje, pjesmu, puhanje u lice
- Dopustiti motiviranje na zastajanje: kinestetiki
pomou vibrirajuih igraki, tapom za masau;
taktilno razliite povrine; optiki kroz svjetlosne
podraaje; akustiki pomou zveki, bubnjeva,
glasova
- Reagovati na obraanje i panju: promijeniti disanje,
promijeniti ili prekinuti vlastito kretanje
- Davati afektivan odgovor: pokazati veselu ili
neveselu mimiku, oglaavati se
Usmjerena panja
- Posvetiti se ponuenom sadraju: gledati,

posmatrati
- Podesiti druge aktivnosti: umiriti se, usmjeriti
dranje tijela na predmet uenja
- Graditi koncentraciju
Ponavljanje sluajnih radnji
- Radnje i impulse drugih osoba doivljavati kao

ugodne i aktivno podsticati njihovo ponavljanje: pri
njegovanju, pozicioniranju, hranjenju; vritanjem,
oglaavanjem, mimikom ili gestikulacijom
- Sluajnim pokretima ruku i nogu predmete u blizini
pokretati i zabavljati se time: objeeni balon,
mobile
- Voenim pokretima ponavljati izvoenje
pojedinanih radnji: udarati o neto, proizvoditi zvuk
zvekom
- Uvijek iznova proizvoditi zvukove: grebati prstima po
razliitim povrinama; zvuna loptica, pucketava
folija
Ciljana radnja kao sredstvo za ostvarenje

cilja
- Motorikim aktivnostima ciljano postizati eljene

efekte: koprcanjem udariti o zvonce, uzimati
predmete u usta; pritiskanjem tastera putati muziku,
proizvoditi zvukove, govor
- Glasovnim aktivnostima izazivati eljene efekte:
koristiti eho-igrake, puhati u ogledalo
elja za ponavljanjem
- Igrati se sa partnericom ili partnerom: naizmjenino

kucati, zveckati; pustiti neto da padne pa podii
- Igrati se voenim pokretima
- Pokazivati elju za ponavljanjem kroz mimiku,
gestikulaciju, kretanje tijela ili glasove: kod prekida
igre dati znak da istu treba nastaviti
166
Primjena mustri radnji
- Primjenjivati razliite mustre radnji na jednom

predmetu: gurati au, kotrljati je, lupati aom;
pocijepati papir, zguvati ga, mahati papirom
- Koordinirati razliite radnje: hvatati putati;
hvatati - bacati; cijelim se tijelom kretati prema
jednom predmetu posmatrati predmet ponovo se
udaljiti od njega
- Tokove radnji vremenski strukturirati: prvo izgraditi
toranj, a potom ga sruiti; prvo nasuti u au, a zatim
popiti
Ekspetimentisati
- Istu aktivnost izvoditi sa razliitim objektima: igrati

lopte balonom, drvenom kuglom, medicinskom
loptom; graditi toranj od elemenata, jastuka, lego
kockica
- Biti znatieljan: opipati vreu za puzanje, otvoriti je,
ispakovati; otpakovati predmet; zaviriti u prostoriju iz
koje dolaze zvukovi; gledati slikovnice
- Isprobati razliite mogunosti za postizanje nekog
cilja: penjanjem na stolicu dohvatiti alter za svjetlo,
povlaenjem stolnjaka doi do tanjira
2.
Tvorba pojma i predstave o svijetu
Pomou pojmova uenice i uenici se mogu orjentisati i rjeavati probleme. Kroz djelovanje svijet se
moe urediti i uiniti pristupanim. Izgradnja pojma je aktivan proces spoznaje u kojem se predstave
uvijek iznova grade, provjeravaju i revidiraju. Izgradnja pojma se odvija na razliitim nivoima koji seu
od konkretnog do apstraktnog i od holistikog do analitikog miljenja. U tom procesu uenja se pored
permanencije objekata usvaja i govor. Kroz interakciju sa drugima uenicama i uenicima polazi za
rukom da oznaeno (objekat, dogaaj ili emu pojma) reprezentuju oznakom (rije, gesta, predstava).
Uenice i uenici sada mogu zamoliti za neto umjesto da poseu za tim. Pojmovi se mogu usvajati i
kada produkcija pojma govorom nije mogua.
Uenice i uenici prerauju i pohranjuju informacije na razliite naine:
- kroz doivljaj,
- kroz djelovanje,
- slikovno-analogno,
- govorno-simbolino.
Pri oblikovanju nastave nastavnice i nastavnici uzimaju u obzir te razliite vrste pristupa koji zajedno
sa jednom raznolikom prezentacijom predmeta uenja podstiu proces uenja i pamenja.
Dalji sadraji za uenje se nalaze u podruju uenja Moja okolina (Matematike injenice).
Istraivati
Smjernice
- Osobe i objekte istraivati svim ulima: opipati
rukama, kuati ustima, mirisati, posmatrati
- Neki pojam ili neko ime uvijek iznova sluati: vlastito
ime; to je lopta.
- Repertoar radnji isprobati na objektu: vrsto drati,
lupati, bacati, rastavljati i sastavljati
- Spoznati da za objekte postoje naini djelovanja
primjereni njihovoj funkciji: udarati po bubnju, a ne
gristi ga
- Shvatati objekte kao nosioce znaenja: kaici ili
tanjiru pridruiti znaenje jedenja, lopti igru s loptom
Prepoznati
- Poznate osobe, predmete i mjesta prepoznati u
167
svakodnevnici: blisku osobu, omiljenu igraku,

vlastito mjesto
- Prepoznavati aktivnosti i situacije: zvonjava zvona za
odmor, posjeta parku, eljeznika stanica, situacija
njege
- Pronai odreene objekte u mnotvu stvari: sve
jabuke iz korpe za voe, sve kape iz kutije sa
odjeom
- Prepoznati objekte na slici i pridruiti odgovarajuim
predmetima: pronai u koferu predmete koji
odgovaraju slikama
- Prepoznati objekte i osobe u razliitim prostornim
poloajima i perspektivama: sto iz razliitih uglova
gledanja, osobu na razliitim udaljenostima
- Na osnovu djeliminih aspekata zakljuiti o kojim
osobama i objektima se radi: napola skrivene stvari
ispod platna, glasovi osoba koje se ne vide;
prepoznati mirise
Unutranja reprezentacija
- Traiti nakratko nestale predmete: lopta iza lea,

igrati udaranje o lonac
- Skrivati i pronalaziti stvari: u kutijama, limenkama,
vrei za puzanje, tunelu za puzanje, kartonskoj kutiji,
u sobi, u cijevi
- Znati da osobe i predmeti postoje i onda kada nisu
prisutni u konkretnom okruenju: pitati za osobu koja
nije u prostoriji; ustanoviti da nedostaje olovka
- Predstaviti osobe i predmete pomou simbola: slika,
govor, gesta, pokreti
Porediti
- Isprobati kvalitete predmeta kroz djelovanje: udarati

predmete jedan o drugi ili lupati predmetima o sto
- Izabrati pregledno obiljeje za poreenje predmeta:
sortirati gradivne elemente po boji ili veliini
- Porediti osobe: glas, boja kose, spol
- Traiti sline i iste stvari: cipele, rukavice, gradivni
elementi istog oblika, iste boje
- Traiti sline i iste slike: fotografije, memory, loto,
Crni Petar
- Otkriti promjene na osobama, predmetima i slikama
- Porediti radnje: mogu li ne mogu li; volim li ne
volim li;
Ralanjivati
- Dijeliti objekte: dijeliti mandarinu, kola; rastavljati

puzlu
- Sastavljati objekte: staviti poklopac na erpu,
sastaviti puzlu, napraviti kuu od kockica, izraditi
tematski kola
- Podijeliti radnje na pojedinane korake: prati ruke
odvrnuti esmu, drati ruke pod vodom, uzeti sapun,
nasapunati i istrljati ruke, saprati sapun, zavrnuti
esmu
Slagati
prema zadanim obiljejima:

- Slagati objekte po izgledu: prema boji, veliini, obliku
- Slagati objekte prema funkciji: lego kockice, gradivni
elementi, perlice, pribor za jelo, posue, olovke
- Sortirati prema jednom obiljeju: sve olje sa
rukom, sve tupe bojice
- Sortirati prema vie obiljeja: sve crvene lego
168
kockice sa 4 elementa; sve zelene, tupe bojice

- Slagati prema nadreenim pojmovima: vrste povra,
vrste ivotinja
- U mnotvu predmeta pronai onaj koji tu ne pripada:
konkretno, na slici; korpa voa sa pecivom, slika
razreda sa nekom nepoznatom osobom
prema samostalno pronaenim obiljejima
- Sortirati materijale sa vie mogunosti grupisanja:
gradivni elementi prema boji ili obliku
- Pronai i primijeniti kategorije slaganja u kolskoj
svakodnevnici: u ormaru, na radnom mjestu
Objanjavati i opisivati
- Dozvoliti nekome da objasni pojmove ili ih sam

objasniti: kod slaganja objekata, gledanja slikovnice,
na nastavi
- Jeziki jasno opisati neki predmet ili stanje stvari
Zakonitosti i pravila
Zakonitosti i povezanosti
- Verbalizirati i demonstrirati jednostavne zakonitosti:
Predmet koji se kotrlja mora biti okrugal.
- Razumjeti kompleksne veze: Cvijee se mora
zaljevati, inae e uvenuti.
Pravila
- Poznavati i potovati pravila ponaanja: u razgovoru,
na hodniku, u razredu, na bazenu, u saobraaju
- Poznavati pravila igre i pridravati ih se: drutvene
igre, sportske igre
Prosuivati
- Poznavati i potovati objektivna mjerila prosuivanja

odgovarajui sastojci za pravljenje kolaa;
prepoznati nefer ponaanje
- Spoznati subjektivna mjerila prosuivanja: razliiti
naini razmiljanja, razliit ukus
3.
Taktiko djelovanje
Uenice i uenici prvo reaguju spontano i intuitivno na vanjske utiske ili unutarnja osjeaje. Tek kada
prikupe znanja o objektima i situacijama, u stanju su da usmjeravaju svoje radnje kroz anticipaciju.
Ciljano djelovanje se odvija kroz tri faze planiranja, sprovoenja i refleksije. Pod planiranjem se
podrazumijeva pretpostavljanje i organizovanje radnji u viziji. Mogui koraci planiranja su:
- reprezentacija ciljeva djelovanja,
- razmatranje moguih prepreka na putu do postizanja cilja,
- primjena tehnika i strategija,
- organizacija pojedinanih koraka.
3.1
Oponaanje radnji
Da bi se neka radnja mogla oponaati, mora barem u dijelovima biti iznutra zastupljena. Zaeci
motorikog planiranja radnji vae kao preduslov za sposobnost oponaanja. Nastavni sadraji, koji su
usmjereni na uenje tokova pokreta i radnji kroz oponaanje, se nude uenicama i uenicima u formi
igre. Davanje jasnog i sagledivog modela je za njih od velikog znaaja. Ukoliko imitacija radnji koje se
posmatraju jo uvijek ne uspijeva, oponaanje se moe uvesti ili podrati kroz voenje pokreta. Ovo
voenje nastavnice i nastavnici povlae korak po korak tokom procesa uenja.
Smjernice
169
- Oponaati pokrete sa konkretnim predmetima:

uhvatiti neto, odloiti neto
- Oponaati jednostavne radnje: posmatranu grimasu;
geste kod pjesmica, uestvovati u izvoenju igara sa
prstima i krunih igara
- Zajedno izvoditi radnje pred velikim zidnim
ogledalom
- Uestvovati u igramam oponaanja: igre Prvo ja potom ti poput utanja lopte koja se klati, oponaati
pokrete drugih uenica i uenika
- Imitirati vie dijelova radnje tanim redoslijedom:
staviti lutku u krevet, kuhanje
- Ponavaljati zadanu, poznatu radnju: podijeliti tanjire
za ruak
- Ponavljati radnju bez vidljivog uzora: pantomima,
oponaati neku osobu u igri uloga, pogaati radnje
- esto ponavljati radnje u konkretnim svakodnevnim
situacijama: obavljati poslove redara, itati
meteoroloku kartu
- Ponavljati odabrane ili bitne aspekte neke radnje:
pronai i oponaati najvanije scene iz pria
3.2
Razvijanje postignua planiranja

Imati ciljeve
Smjernice
- Imati cilj: eljeti biti izvaen iz invalidskih kolica,
eljeti napustiti prostoriju, eljeti uzeti neto sa police
- Slijediti zajedniki cilj: praviti vonu salatu, prirediti
proslavu
- eljeti poloiti neki ispit: ispit iz vonje bicikla,
nauiti plivati
- Raditi prema sedminom planu
- Imati kratkorone ciljeve: u slobodnom radu od
razliitih mogunosti odabrati zadatak i postaviti sebi
dostian cilj, eljeti pobijediti u igri
- Imati dugorone ciljeve: izuiti neki muziki
instrument
- Imati ivotne ciljeve: prei u drugu kolu, pronai
posao, odseliti od kue
Sakupljanje i red
- Sastaviti razliite aspekte i pogledu odreenog cilja:

brainstorming
- Vizualizirati rezultate: slike, simboli, skice, pismo,
mindmapping (mentalne mape)
- Slagati aspekte: razlikovati bitne od nebitnih misli
Planiranje radnji
- Doivljavati kratke radnje u uvijek istom toku

- Unutar odvijanja jedne radnje poznavati sljedei
korak: odabrati odgovarajuu sliku ili predmet,
slijediti uputstvo
- Preuzimati sve vie koraka neke radnje
- Ralanjivati radnje na pojedinane korake: Da
bi se mogla sluati muzika, mora se ukljuiti CD
player i staviti CD.
- Planirati kratke, pregledne radnje: zaliti cvijet,
mijeati kakao
- Planirati sve kompleksnije radnje: zapakovati
poklon, telefonirati
170
- Planirati dvije ili vie radnji jednu za drugom:

Prvo u donijeti svoju olju, potom nasuti pie.
- Birati prema svrhovitim kriterijima: ta trebam obui
kako se ne bih smrznuo?
- Donositi odluke koje pretpostavljaju postizanje cilja:
tediti deparac kako bi se ispunila neka elja
- Meu razliitim strategijama djelovanja odabrati onu
koja je pogodna: kod drutvenih igara isprobati
razliite poteze; sjetiti se da se moe kupovati samo
kad se ponese novac; razmisliti, da li da e se
autobusom ili vozom bre stii do cilja
- Izraditi plan za izvoenje radnje: verbalizovati korake
radnje, utvrditi redoslijed radnih koraka, procijeniti
vremenski obim
- Koristiti pomona sredstva za planiranje radnji:
slikovne karte, govor koji prati radnju, recept,
uputstvo za konstrukciju
Sredstva za postizanje cilja
- Potraiti neiju pomo: pitati osobe

- Koristiti pomona sredstva: pomou drke metle
dobaviti neto ispod ormara; precizno posmatrati
stvari pomou lupe
- Koristiti poznata pravila: Mijeanjem plave i ute
boje dobijam zelenu boju.
- Prikupljati informacije: pogledati vozni red,
informisati se putem interneta
- Razjasniti okvirne uslove: potrebno vrijeme,
materijalni trokovi, prostorije
Izbjegavanje greaka
- Primjereno rukovati objektima: Staklo se moe

razbiti. Tanki papir se lako cijepa.
- Procjenjivati opasnosti i rizike: prepoznati opasnosti
od poara, opasnoti od pada
- Prepoznati ugroavanje postizanja eljenog cilja:
vidjeti da toranj pada, ako se stavi jo jedan
elemenat; znati da se autobus propusti, ako se ne
hoda dovoljno brzo
- Predvidjeti socijalne konflikte: Ako oduzmem neto
drugima, oni e se naljutiti.
4.
Uiti uenje
Zbog raznolikosti i promjena u naim ivotnim uslovima uenice i uenici moraju raspolagati
tehnikama i strategijama uenja koje im omoguavaju sticanje neophodnog znanja, vjetina i
sposobnosti. Nastava ovo podstie, ukoliko je metodiki raznovrsno organizovana. U nastavnom planu
i programu za nii nivo je stoga, prije svega, prioritet izgraditi osnovu za usvajanje i pohranjivanje
znanja. Cilj nastavnih planova koji slijede e biti dalja izgradnja tehnika i strategija uenja.
A
Koncentracija
Smjernice
- Svjesno se koncentrisati: izdrati jednu minutu tiine,
ii na putovanje iz mate, prepriati proitano,
raunati u glavi, pronai greku
- Sve se due koncentrisati
- Oputati se na pauzama od uenja: udisati svje
zrak, kratko prilei, izvoditi vjebe kretanja
171
B
Samoorganizacija i tehnike uenja
Samopercepcija
Smjernice
- Procjenjivati individualne sposobnosti i granice:
Mogu li ili elim li savladati zadatak?
- Percipirati vlastito stanje: Jesam li u stanju da
savladam zadatak? Moram li prije toga u toalet?
Jesam li umoran, uzbuen?
Radni stav
- Svrsishodno koristiti radne materijale

- Usvajati i zadravati uputstva
- Razvijati izdrljivost: sve due ostajati pri jednom
zadatku
- Prelaziti s jedne aktivnosti na drugu: poslije
slobodnog rada doi u krug stolica
- Organizovati radno mjesto: pospremiti sto,
pripremiti materijal
- Postajati sve manje ovisan o direktnoj pomoi
- Biti obziran prema drugima: ne smetati nikome
Tehnike uenja
- Sakupljati zadatke: voditi listu za provjeru, svesku

za domae zadae
- Vremenski strukurirati obavljanje jednog zadatka:
utvrditi korake zadatka, izraditi vremenski plan,
podesiti alarm, unijeti termine u kalendar
- Koristiti materijal za uenje sa mogunou
samokontrole: uiti iz greaka
- Poznavati i koristiti pomagala za uenje: simboli,
tabela poetnih glasova, vrijednosna
tabela (predstavljanje ivotinjskim simbolima),
izdavanje cvijetnih simbola (za aktivno uee u radu
na asu), peat sa simbolom u komunikacijskoj
svesci
- Markiranjem naglasiti vane rijei u tekstu
- Traiti: koristiti sadraj, registar kljunih rijei
knjiga; nai rijei u rjeniku
Timski rad
- Saraivati u razliitim socijalnim formama:

sa nastavnikom, uenicom/uenikom iz razreda, u
maloj grupi (u fiksnim ili fleksibilnim grupama)
C
Strategije uenja
Uenice i uenici ue da primjenjuju strategiju uenja koja je primjerena jednom sadraju uenja. Od
znaaja su individualne mogunosti pristupa nastavnom gradivu, kao npr. na pojaano vizuelnom ili
akustikom putu uenja. Nastavnice i nastavnici pripremaju ponude za uenje multimodalno tako da
uenice i uenici pronalaze one pristupe koji odgovaraju njihovom tipu uenja.
Ponavljanje
Smijernice
- Iste radnje izvoditi uz minimalne varijacije: ubacivati
lopte u korpu i u kantu
- Koristiti ponude koje se ponavljaju:
posmatrati demonstracije nastavnika, dokuiti
pojedinane korake kroz izvoenje radnji
- Zadane radne naloge i zadatke reproducirati
vlastitim rijeima
- Ponavljati sadraje za uenje sluajnim
redolsijedom: liste rijei, liste slika, sastojci recepta
- Ponavljati utvrene redoslijede: objekti, koraci
radnji, brojevi
- Vjebati radnje
172
Mnemotehnike
- Prisjeati se vanih linih dogaaja i stavljati ih u

vremenske veze: poetak kole, raspust i godinji
odmor
- Koristiti predmete i orjentacione take u okruenju
kao pomagala za pamenje: gdje se nalazi tvoja
sveska, ponaanje ispred saobraajnih znakova,
edukativni posteri u uionici; skrenuti kod
supermarketa kako bi se pronala prijateljicina kua
- Prisjeati se pomou pokreta tijela, slika ili
fotografija: tekstovi pjesama, pjesmice
- Pamtiti dogaaje iz ivota drugih osoba
- Oponaati doivljaje iz predstave
- Povezivati uenje sa kretanjem: zapamtiti neto
u hodu
- Zabiljeiti neto pismeno ili slikovno kako bi se
zapamtilo
1
- Koristiti magareje mostove : Sunce izlazi na
istoku, na jugu ide svojim putem... kao pomo za
pamenje strana svijeta
- Trenirati pamenje kroz igru: memory, redovni
trening pamenja na poetku asa
- Uiti napamet: pjesme, pjesmice
Strukturiranje i organizovanje
- Slagati objekte: razvijati sisteme slaganja u uionici

i pamtiti mjesta odlaganja
- Postavljati prioritete: Koji se zadaci moraju danas
obaviti? Koji radni korak je preduslov za
sljedei?
- Informisati se: u novinama, u knjizi, u knjiari,
na televiziji, na internetu
- Praviti zabiljeke: u zadanici, na kalendaru,
mindmaps (sveske za pamenje)
- Prepoznati bitno: opisati sutinu neke slike, pronai
osnovne ideje teksta; prepoznati radne naloge u
tekstovima
Kontrolisanje
- Spoznati da kontrola moe biti korisna

- Koristiti tehnike kontrole: kontrolni test, brojevi
rjeenja ili rijei rjeenja
5.
Kreativne uenice i uenici kreiraju procese miljenja i naine djelovanja koji su u sutini novi. Kada
uine neto za sebe, neto izume ili izmisle, djeluju stvaralaki. Za to slika svijeta mora dozvoljavati
promjene. U koli se stoga ne smije previe drati do stabilizirajue funkcije navikavanja. Preduslov za
kreativna postignua je okruenje za uenje u kojem nma straha i u kojem se uenice i uenici
osjeaju prihvaenim.
Raznolikost nazora, kultura i oblika ivljenja u drutvu se tematizuje na nastavi i moe podstai na
indicidualno stvaralako djelovanje. Za kreativno-podsticajnu nastavu posebno su pogodna, pored
svih drugih podrja uenja, sadraji iz podruja uenja Muziko i estetsko stvaralatvo.
Smjernice
- Otvoriti se za okolinu: eljeti biti aktivan, primjeivat
aktivnosti u okruenju
- Pronai inspiraciju u razliitim predmetima,
situacijama i ponudama za vlastitu aktivnost
Tehnika treniranja pamenja; Pod magareim mostovima podrazumijevamo reenice ili rime koje lako pamtimo. (Izvor:
http://plestina.mojblog.hr/p-treniranje-pamcenja/67226.html)
173
- Upoznati se sa ponudama razliitih kultura: ivot

u drugim zemljama, razliite tehnike oblikovanja,
muziki stilovi, moda, sport, film, televizija, video,
knjige
- Dalje razvijati zadane ideje: izmisliti novu strofu
pjesme, zavriti zapoetu pripovjetku, dalje
oblikovati neku graevinu
- Stvaralaki djelovati u igri: igre pretvranja,
putovanja iz snova
- Biti podstaknut muzikom na kreativno djelovanje:
slikati prema muzici, kretati se uz muziku
- Oblikovati razliitim materijalima: mijenjati objekte,
iznova praviti
- Predstavljati vlastite ideje: pokazati vlastiti
izmiljeni ples, proitati vlastitu pjesmu, objasniti
vlastitu ideju drugima
174
Podruje uenja
Bosanski jezik
Srednji nivo
175
itanje i pisanje se ue u meusobnoj ovisnosti. itanje znai razumijevanje. Pisanje znai

predstavljanje vlastitih misli i zapisivanje sadraja.
Izgovorena i napisana rije ine osnovu kulture i miljenja jednog drutva. Da bi otkrili scoju okolinu za
uenice i uenike je stoga od velikog znaaja da u podruju jezika steknu to vee kompetencije.
Postizanje cilja samoostvarivanja u socijalnoj integraciji je velikim dijelom ovisno o sposobnosti
koritenja pisanog jezika.
Govor, itanje i pisanje se ne odnose samo na kodiranje i dekodiranje jezika i pisma. Pogotvo itanje
ukljuuje i razumijevanje govora tijela, radnji, slika, simbola i signala. Dobijene informacije se dovode u
vezu sa linim doivljajnim svijetom i prepoznaju. Pisanje u irem smislu znai izraavanje se na
razliitim nivoima s namjerom ostvarivanja komunikacije. Koritenje govora tijela, radnji, slika, simbola
i signala omoguava izraavanje i davanje izjava o samom sebi.
Sadraji podruja uenja Bosanki jezik se moraju povezivati sa pristupima iz podruja uenja
Komunikacija i jezik.
Napomene za nastavu
Usvajanje pisanog jezika je razvojni proces koji se odvija po nivoima izmeu kojih postoje teni
prelazi. Pri tom se na Niem nivou obrauju samo prva dva nivoa, dok se ostali nivoi nadograuju na
ovaj.
Fonetski nivo: Pridruivanje fonema i grafema se jo uvijek ne ostvaruje.

Razumijevanje izraavanja jezika pomou znakova je prisutno. Pisane rijei se pamte
i reproduciraju na osnovu vizuelnih osobenosti.
Fonoloki nivo: Ovdje u sreditu stoje prepoznavanje glasova, razlikovanje glasova i

pridruivanje fonema i grafema. Niz glasova se pri pisanju pretvara u ortografski
sistem znakova. Pri itanju slova jedne rijei odreuju niz glasova.
Pomou stupnjevitog modela mogue je utvrditi aktuelni razvojni nivo i nivo postignua uenica i
uenika te ponuditi odgovarajue sadraje za uenje. Preduslov za individualni podsticaj je precizna
dijagnostika sposobnosti na poetku i tokom procesa uenja itanja i pisanja.
Rano povezivanje uenja itanja i pisanja potpomae uvid u fonemski princip pisma i ima visok
motivirajui karakter za uenice i uenike. Upotreba jedinstvenog pisma kako u itanju tako i u pisanju
olakava usvajanje pisanog jezika. Polazno pismo su tampana slova. Velika slova su zbog svog
jasnog oblika i mogunosti lakog razlikovanja posebno pogodna za prve vjebe pisanja i itanja.
Obzirom da se proces uenja itanja i pisanja moe protegnuti na jedan dui vremenski period te da
se pojedinani koraci moraju inidividualno uiti, veliki se znaaj pridaje estim, varijabilnim ponudama
vjebi i obezbjeivanju uzrastu primjerenog nastavnog materijala. Upotreba itanja i pisanja, koja
prevazilazi predmete, nudi dodatne mogunosti primjene. (Sadraji se produblju i u podruju uenja
Komunikacija i govor.)
Nastavni sadraj:
1. Osnovne komunikacijske sposobnosti za usvajanje

pisanog jezika
2. Usvajanje pisanog jezika
3. Govor pisanje itanje
176
1.
Osnovne komunikacijske sposobnosti za usvajanje

pisanog jezika
1.1
1.2
1.3
1.4
Mimika, gestikulacija, govor tijela i radnje

Objekti, situacije, radnje i postupci
Slike
Simboli i signali
1.1
Mimika, gestikulacija, govor tijela i radnje
Uenice i uenici ue da koriste vlastite mogunosti izraavanja kako bi drugima dali prepoznatljive i
razumljive informacije o samima sebi. Ova sposobnost predstavlja osnovu za razumijevanje
komunikacijske funkcije pisanja.
Percepcija i razumijevanje
Smijernice
- Percipirati tjelesne oblike izraavanja osoba
- Osjetiti obraanja drugih putem njihove mimike,
gestikulacije i govora tijela
- Izvlaiti informacije iz mimike, gestikulacije i govora
tijela
- Tumaiti tjelesne mogunosti izraavanja drugih
osoba u vezi sa samim sobom: kaiprst ispred usta
znai Moram biti tih.
Izraz
- Spontano izraavati vlastite potrebe, elje, predstave

i misli: mahnuti nekome da doe, pokazivati glad
- Reagovati na mimiku, gestikulaciju, govor tijela i

radnje drugih osoba: reagovati na mahanje
- Reakcijama povezanim sa situacijama reagovati na

mimiku, gestikulaciju, govor tijela i radnje: klimanje
glavom kao znak slaganja
1.2 Objekti, situacije, radnje i postupci

Govor koji prati radnje potpomae usvajanje sposobnosti percipiranja i razumijevanja objekata,
situacija i postupaka. Ne moe se uvijek polaziti od toga da uenice i uenici samostalno govore.
Smijernice
- Iskusiti objekte, situacije i postupke svim ulima:
opipati tanjir, percipirati mirise pri kuhanju i za
trpezarijskim stolom
- Utvrene informacije izvlaiti iz objekata: oljica
signalizira pijenje; tanjir signalizira jedenje
- Utvrene informacije izvlaiti iz situacija:
Postavljeni sto signalizira Vrijeme je za
objedovanje.
- Utvrene informacije izvlaiti iz postupaka:
Sto se postavlja - Uskoro e ruak.
- Dovoditi objekte u vezu jedne s drugima:
ajnik - oljica
- Prepoznati slinosti i razlike kroz poreenje:
ajnik flaa vode
- Prepoznati promjene posmatranjem: puna olja
- prazna olja
- Prepoznati poetak i kraj kod situacija i redoslijeda
177
- Zahtjevnim karakterom predmeta i situacija biti
podstaknut na vlastito djelovanje: otpakovati poklon
- Prihvatati promjene kao impulse za nove radnje

Sporazumijevanje
- Koristiti objekte: Pokazati loptu znai elim se

igrati loptom.
- Izvoditi radnje: Otii do vrata znai elim izai.

1.3
Slike
Koriste se slike sa rastuim stepenom teine: od slika sa jednim predmetom do slika sa vie
predmeta; od slika sa realnim oblicima, bojama i veliinama do slika sa apstrahirajuim oblicima,
bojama i veliinama kao i slike sa sve veim stepenom kompleksnosti i apstrakcije predstavljene
situacije.
Smijernice
- Biti emocionalno pogoen slikama
- Usmjeriti pogled na slike
- Prepoznati objekte iz neposrednog ivota na
slikama: iva bia, predmeti, radnje, situacije
- Sadraj na slici porediti sa stvarnou: razlika
crno-bijele slike i objekta u boji
- Prepoznati i interpretirati situacije na slikama
- Spoznati predmet u njegovoj sveukupnosti
- Usvajati strategije za percipiranje svih pojedinosti
na slici: markantni elementi slike, povrine u boji,
oblikovanje bojom, vani detalji kao pomo u
orijentaciji
- Razlikovati vano od nevanog
- Uvezivati elemente slike u jednu smisaonu jedinicu:
voe i povre mrtva priroda
- Na osnovu jednog elementa slike zakljuivati o
slici kao cjelini
- Prepoznati promjene na slici: slike traenja koje se
porede
- Dovoditi slike u smisaon redoslijed: prie u slikama
- itati nizove slika s lijeva na desno: prie u slikama,
poruke u slikama
Koritenje informacija sa slika
- Oznaiti neto pomou slika: vlastito mjesto pomou

fotografije
- Izraavati se pomou zadanog slikovnog materijala:

Pokazivanje slika u djeijoj knjizi signalizira:
Pogledaj ta rade djeca.. elim se igrati na livadi.
1.4
Simboli i signali
Simboli i signali slue za orijentaciju i interakciju u okolini. Koriste se znakovi koji se pojavljuju kako u
kolskoj tako i u kunoj ivotnoj stvarnosti uenica i uenika.
Pri izboru simbola i signala potrebno je pridravati se sljedeih kriterija:
- aktuelno i budue znaenje za uenice i uenike
- praktina relevantnost u pogledu primjenjivosti kao sredstva komunikacije u koli, porodici i javnosti
- jasnoa naina predstavljanja
Smijernice
- Znakove slika, boja i oblika, kombinovane znakove
spoznavati kao cjelinu: tipke na tehnikim ureajima
poput raunara, radija, semafor
178
- Razumjeti ematizirane, stilizirane djelimine slike:

na kartama, tablama, zidnim slikama
- Apstraktne znakove percipirati optiki diferencirano:

razlikovati veliinu, boju, oblik
- Ralanjivati slikovne znakove na elemente:
saobraajni znakovi Slikovni elemenat biciklista

zajedno sa slikovnim elementom crveni rub znai
zabranjena vonja biciklom.
- Mijenjanje slikovnih elemenata prepoznati kao
mijenjanje smisla: ematizirano oslikano lice;
nasmijano - tuno
- prepoznati da razliite grafike predstave imaju
jednako znaenje: oznaka za toalet u razliitoj
izvedbi
Primjena simbola
- Simbolima i signalima oznaavati mjesta i predmete:

vlastito mjesto, garderoba
- Pamtiti neto pomou simbola i signala: strelice

za oznaavanje, esma za toplu i hladnu vodu
- Pomou signala i simbola izraavati kratke

informacije: zvono kao znak za poziv
179
2.
itanje i pisanje se ue u meusobnoj ovisnosti. itanje prevazilazi savladavanje tehnike itanja.

itati znai razumjeti. Pisanje obuhvata vie od pokreta i oblika. Pisanje znai predstavljanje vlastitih
misli i zapisivanje sadraja. Proces pisanja tee sukcesivno i stoga preteno kao sintetski postupak,
dok se kod itanja pismo posmatra kao slika i stoga preteno svrstava u analitike postupke. Proces
uenja pisanja se prati i usmjerava itanjem. Zato se uenje pisanja protee kroz cijeli proces
usvajanja pisanog jezika.
2.1 Priprema za usvajanje pisanog jezika
Elementarni preduslovi za uspjeno uenje itanja i pisanja su motivacija, radost pri uenju, znatielja,
izdrljivost i samopouzdanje. Osnovne sposobnosti iz podruja percpecija, motorika i govor su takoer
potrebne. Neophodni sadraji uenja su identificirani u podruju uenja Percepcija i kretanje. Ovdje
su navedeni kao primjeri.
Vestibularna percpepcija
Smijernice
- Ljuljati se uz neiju pomo
- Voziti se na skateboardu
- Drati ravnoteu: stajati na jednoj nozi, balansirati
Percpecija vlastitog tijela
- Dozvoliti dodir: igre dodirivanja sa razliitim

materijalima
- Napraviti emu tijela: pojedinane dijelove tijela
svjesno osjetiti i pokazati

- Izvoditi vjebe za relaciju prostor-poloaj: sjesti na
klupu, pored ili ispod klupe
- Pridravati se radnih pravaca: s lijeva na desno,
odozgo prema dole
Taktilna analiza i diferencijacija
- Stiskati, gnjeiti razliite materijale

- Uestvovati u igrama za percpeciju: taktilne vreice,
taktilni memory
Akustuka analiza i diferencijacija
- Zvukove i tonove diferencirano percipirati i tumaiti:
Optika analiza i diferencijacija
- Otkrivati iste, sline i razliite karakteristike: igre
Percepcija figura-pozadina
- Prepoznati figure u indiferentnom okruenju

- Prepoznati odreene zvukove u velikom broju
pogaati zvukove, memory sa zvukovima

- uti smijer i udaljenost zvukova: locirati skrivene
izvore zvukova
redanja, nizanja
- Razlikovati i tumaiti grafike simbole: linija, krug
izvora zvukova
Motorika
- Vjebati pokrete preko-unakrsno

- Trenirati pokretljivost prstiju, jaati muskulaturu
prstiju
Koordinacija oko-ruka
- Izvoditi vjebe jednom rukom: hvatati i stavljati

- Izvoditi iste pokrete objema rukama: pljeskati
- Izvoditi razliite pokrete rukama: guliti bananu
Govor, disanje, fonacija,

artikulacija
- Izvoditi igre i vjebe za motoriku usta: puhati u vatu

- Jasno izgovarati razliite glasove i rijei: djeije rime,
izreke za lomljenje jezika
180
Motivacija
- Postati znatieljan kroz itanje naglas: uzrastu
primjereni sadraji za itanje koji su povezani sa

uenicima i situacijama
2.2
Znaenje pisma u okolini
Pisani jezik se proima kroz sva podruja svakodnevnog ivota. Tek kada uenice i uenici uspiju
razviti predstavu o funkciji i znaenju znakova pisanog jezika, mogu s njima da operiraju.
Identifikacija
Smijernice
- Doivljavati vlastito ime kao znaajno
- Zvuni oblik i pisanu sliku vlastitog imena dovoditi
u vezu sa vlastitom linou
- Pisanu sliku vlastitog imena koristiti za oznaavanje
i prepoznavanje linih predmeta
Orijentacija
- Traiti znakove, slova i rijei u okolini: saobraajni

znakovi, plakati, natpisi na vratima, tablice na
automobilima
- Isprobavati primjenu znakova, slova i rijei:
koritenje pisanih znakova kroz igru, tajno pismo
2.3
Signalne rijei
Signalne rijei su apstraktni grafiki oblici koji se preteno sastoje od nizova slova, djelimino i od
cifara. Signalnim rijeima nisu potrebni slikovni elementi. Za izbor signalnih rijei vrijede kriteriji opisani
pod takom 1.4. Uenice i uenici su spoznali i pohranili signalnu rije onda kada je razumiju na
njenom mjestu, u njenom sadrajnom kontekstu i na osnovu njene boje.
Smijernice
- Podvrgnuti grafike elemente preciznom
posmatranju: potez pisanja, struktura boje
- Spoznati signalne rijei u injeninom kontekstu:

natpisi sa imenima na kunim vratima, natpisi
upozorenja poput Izlaz u hitnim sluajevima,
natpisi zabrane, oznake na robi
- Izvlaiti informacije iz signalnih rijei: prepoznati
opasnosti, otkriti supermarkete, pronai tana
vrata toaleta
- itanje signalnih rijei povezivati sa radnjama:
pronalaziti puteve, birati robu
2.4
Cijele rijei
Za izbor cijelih rijei vrijede kriteriji nabrojani pod takom 1.4. Uenice i uenici su spoznali i pohranili
cijelu rije onda kada je mogu razumjeti neovisno o njenom mjestu, kontekstu i boji te kada grafiku
sliku mogu jasno pridruiti predmetu, slici i izgovorenoj rijei.
Smijernice
- Podvrgnuti grafiku sliku preciznom posmatranju:
gornje duine, donje duine, duina rijei
- Razlikovati i porediti poetak rijei, kraj rijei i
pojedinana slova: mae, pae, plae
- Pohranjivari strukture rijei
- Spoznati rijei kao nosioce znaenja: imena uenica
i uenika iz razreda
181
- Pisanu sliku i predmet, pisanu sliku i sliku, pisanu

sliku i rije pridruivati jedne drugima
- Koristiti cijele rijei u razliitim smisaonim
kontekstima: imena, dani u sedmici, namirnice
2.5
Glasovna struktura govora
Sposobnost prepoznavanja glasovne strukture govora, npr. raspoznavanja slogova, rima ili
pojedinanih fonema u rijeima, oznaava se kao fonoloka svijest. Igre oslukivanja usmjeravaju
panju uenica i uenika na zvukove i glasove u njihovom okruenju. Koritenje rima razvija svijest o
tome da govor raspolae sadrajem, znaenjem i istovremeno formom koja se moe uti glasovnom
strukturom. Odreivanjem poetnih i krajnjih glasova gradi se razumijevanje glasova. U nastavku
slijede analiza i sinteza pojedinanih fonema.
Sadraji i prijedlozi za nastavu koji su predstavljeni u tekstu koji slijedi nude mogunost individualne
refleksije o govoru u formi igre. Jedan dio navedenih primjera je pogodan i za kasniju primjenu u
vjebama za upotrebu pisanog jezika.
Svjesno sluanje
- Oslukivati zvukove otvorenih ili zatvorenih oiju:
Smijernice
Rime
- Igrati se djeijim i rimama odbrojavanja: rimu
utanje vjetra, koraci na ljunku, lave pasa,

aptanje na uho
- Sam proizvoditi zvukove i svjesno ih sluati:
zguvati papir, isprobati tjelesne instrumente
- Prepoznavati zvukove: jedan jedini zvuk, dva zvuka
jedan za drugim, seriju zvukova
- Locirati izvore zvukova: odreivati pravce, pronalaziti
izvore zvukova
- uti i reproducirati apui govor: Tiha pota1 sa
reenicama, sa dvije rijei koje se rimuju
- Otkrivati na parovima rijei isti ili razliit kvalitet
zvuka: kosa-ksa; grd-grd
aptati, govoriti naglas, mijenjati u sadraju
- Pronalaziti rijei koje se rimuju sa i bez znaenja:
majka-bajkaLajka; teka-seka-deka
- Dopunjavanjem reenica tvoriti reenice koje se
rimuju: Djevojica ve pere, a djeak
jabuke... (bere).
Majke priaju svojoj djeci ....(bajke).
Lane eka da ...(svane).
Kost izgleda kao ... (most).
- Meu razliitim rijeima pronai odgovarajuu
rije koja se rimuje: mae-lija-pae, teka-seka-braco,
ruka-etka-kuka
- Govoriti i pjevati recitacije i pjesme: otkrivati rijei
koje se rimuju, izmiljati nove strofe i rime
Slogovi
- Prepoznati izgovorene rijei uz jasno razdvajanje

slogova: pla-ni-na= planina, ba-lo-ni=baloni
Wikipedia: Tiha pota (poznata i kao aptajua pota) je djeija igra u kojoj se igrai (to vie njih, to bolje) poredaju u red ili krug. Jedan
igra izmisli neku vijest. Ta vijest se aptanjem prenosi od usta do uha, od jednog igraa do drugog. Zadovoljstvo u igri priinjava rjeenje
koje uslijedi kada posljednji u redu glasno izgovori ono to je kao posljednja poruka aptanjem stiglo do njegovog uha. Sve vee
iskrivljivanje poetne vijesti se moe dokumentovati tako to svaki uesnik naglas ponovi za sve vijest onako kako ju je on razumio ime
raste i smijeh.
182
- Rastavljati rijei na slogove i odreivati broj

slogova: o-ko-la-da, ri-je-ka
- Poznavati pojam slog

- Poznavati slogove kao gradivne elemente rijei:
pojanjavanje pljeskanjem slogova
Analiza glasova i slova
- Susresti se sa fonemom u situacijama od emotivnog
Sinteza glasova i slova
- Prepoznati niz slova kao redoslijed glasova

- Dva proitana glasa povezivati jeziki jedan s
znaaja: priati prie u kojima se esto pojavljuje

fonem koji se treba nauiti: S doruak sa sirom,
salamom, senfom
C Crvene cipele cupkaju na cesti.
U U ulici urlaju uliari.
- Susresti se sa fonemom u situaciji od emotivnog
znaaja: ivotinjska abeceda Bubamara se
postepeno pretvara u B.
- Oblik slova multisenzorno razraditi: opipati grafeme
od razliitih materijala i u razliitim veliinama;
osjetiti slova ispisana na dlanu ili leima
- Oblik slova optiki prepoznati i utvrditi: obrisni crte
ananasa napraviti pomou peata sa slovom A;
izrezati A iz novina i asopisa; praviti karte sa
slovom A i koristiti ih u igri pecanja
- Pridruivati glasove i slova jedne drugima
- Nuditi trajna pomagala za predoavanje: kua od
slova, voz od slova, karte sa slovima (uz
predstavljanje predmeta, ivotinja i osoba koje
poinju istim slovima
- Razlikovati ispravne oblike slova od pogrenih
- Pridruivati velika i mala slova jedna drugima: A/a,
B/b...kao memory parovi
- Prepoznati fonetsku jednakost malih i velikih slova:
jabuka - Jasna, Alen - avion, zec - Zerina
- Prepoznati fonetske razlike grafema:
ipak evap dezva ak - amac
- Prepoznati fonetske razlike grafemskog niza:
etiri uitelj rjenik aa - amac
- Koristiti vielane grafeme za jedan fonem:
nj, lj, d
drugim: uz, iz, do, sa, na, od, po
- itati jednoslone rijei: ak, rak, dan, sat

- Slogove sa istim glasovima itati kao jednu rije:
ma-ma, ta-ta, Mo-mo, ba-ba
- Smislene nizove glasova jeziki povezivati:
kua, zei, slika, lopta
Izvlaenje smisla
- itati naglas i razumjeti smisao proitanog

- Smisao proitanog dokuiti pomou zadataka
pridruivanja: rije/tekst-predmet, rije/tekst-radnja,

rije/tekst-slika
- Razvijati pokretno oekivanje smisla: itanje
smislenih i besmislenih reenica: Emil u amcu
Emil u mamcu; djeak na stolici - djeak na polici;
cvijet u travi cvijet u kravi
183
3.
Govor pisanje itanje
Govor i oblikovanje govora
Usvajanje i upotreba govora se uveliko razlikuje od pisanog jezika. Kada ljudi govore jedni s drugima,
oni grade kontekste povezane sa situacijom pomou jezikih sredstava. Uenice i uenici stiu pri
tome iskustvo da prianje i sluanje uslovljavaju jendo drugo. Rad u parovima i grupni rad podstiu
komunikacijske kompetencije. Kroz igru sa jezikom kreativnom govoru se daje dodatni prostor na
nastavi. Uenice i uenici izmiljaju nove oblike i eksperimentiu sa usmenim jezikom.
Prianje i sluanje
Smjernice
- Spontano se izraavati: izraavati potrebe, elje,
osjeanja, doivljaje kroz vritanje, glasanje, govor
- Izraavati se u skladu sa situacijom: u dijalokim
krugovima (manje grupe uenika) odgovarati na
pitanja, postavljati pitanja, pripovijedati uz glasanje
i prianje
- Priati prema zadanim parametrima: objasniti
samostalno izraene slike, koristiti fotografije kao
podstrek za prianje, rijeima reproducirati prie u
slikama, verbalizirati zajednike doivljaje
- Nauiti sluati: zvukovi, putovanja iz mate,
zagonetke
- Izraditi pravila voenja razgovora i pridravati ih se:
slutati, pustiti govornika da zavri, javiti se za rije,
uspostaviti kontakt oima, ne ismijavati nikoga,
predati rije, jasno govoriti
Komuniciranje
- Razvijati spremnost na razgovor: komunikacijske

igre, razgovori u parovima i grupni razgovori
- Stupiti u kontakt s nekom osobom: uspostaviti
kontakt oima, tumaiti govor tijela, obratiti se

nekome
- Upoznati se sa jezikim konvencijama i primjenjivati
ih: pozdraviti se, oprostiti se, zamoliti, zahvaliti se,
izvinuti se, uzeti uee
- Primjereno koristiti forme obraanja ti i Vi: u
uzrastu omladinaca dozvoliti obraanje sa Vi,
obraati se nepoznatim odraslim osobama sa Vi
- Poznavati i koristiti situaciji prilagoene forme
pozdravljanja
- Obraati se partnerima u razgovoru po imenu
- Telefonirati: pridravati se jezikih konvencija i
onda kada partner nije vidljiv
- Nadovezivati se na priloge u razgovoru i dalje ih
voditi: ciljano pitati, priati o temi
Informisanje
- Davati informacije: odgovarati na pitanja,
predstavljati se, opisivati injenice, saoptavati

zapaanja
- Prikupljati informacije: igre pitanja i pogaanja; pitati
za put, za vrijeme; na edukativnim izletima postavljati
pripremljena pitanja
- Realizirati informacije: slijediti upute
- Prosljeivati informacije: obavljati poslove kurira u
koli; proitati radni nalog i objasniti ga drugim
uenicama i uenicima
184
- Provjeriti i porediti informacije: pitati za porijeklo,

itati
- Dopunjavati informacije: postavljanjem ciljanih

pitanja, itanjem, vlastitim znanjem
- Pohranjivati informacije: koristiti pomagala za

pamenje, uiti napamet
Diskutovanje
- Izraditi pravila diskutovanja i pridravati ih se:
Oblikovanje
- Sprovoditi govorne igre: Jedan, dva, u koli se ue
odrediti voditelja diskusije i pridravati se njegovih

uputa, priati u vezi teme
- Zajedno razloiti neku temu: posjeta pozoritu,
razredna proslava ili kolska priredba, nastavnikov
roendan
- Sluati i razlikovati razliita vienja: prikupljati pro i
kontra argumente, snimati razgovore (CD, mobitel,
kompjuter)
- Vlastite elje i miljenja izraavati i zastupati u
skladu sa situacijom: zaeljeti posebnu igru, govoriti
o omiljenoj muzici
- Priznati validnost tueg miljenja: ne ismijavati
nikoga, ne izvravati grupni pritisak
- Spoznati i opisivati probleme: predstavljati situacije
svojim rijeima, otkrivati osjeanja u konfliktnim
situacijama
- Doi do sri problema: pitati, istraiti uzroke
- Kod problema rasvijetliti mogunosti rjeavanja:
sasluati i porediti miljenja, zajedno donositi
odluke, izraivati jezike strategije za rjeavanje
konflikta
slova.
- Razvijati govorne igre: tajni jezici, pronai rime

- Poznavati sredstva za oblikovanje govora: jaina
zvuka, naglasak, pauze, tempo prianja, ritam

prianja
- Koristiti sredstva za oblikovanje govora: oponaati
jezike ivotinja; priati kao u zemlji divova/patuljaka,
imitirati scene; izvoditi, itati pjesme; izvoditi
skeeve
- Izdiferencirati perceciju glasova: onomatopoetine
rijei i glasovi, besmisleni jezici
- Svjesno artikulisati: nejasno poput pijane osobe,
otro poput vjetice
Gramatika
Kroz itanje, pisanje i govor uenice i uenici otkrivaju razliita sredstva komunikacije. Realne i
situacije jezikog djelovanja u obliku igre im omoguavaju da isprobaju razliite forme izraavanja, da
razumiju funkciju vrsta rijei i reenica te da ih razlikuju jedne od drugih. U ciljanim jezikim vjebama
ispravno primijenjena gramatika olakava pisanje.
Rijei
Smjernice
- Aktivirati i iriti vokabular: nadreeni pojmovi, graditi
porodice rijei, polja rijei; pronai sinonime,
antonime
185
- Prepoznati i razlikovati vrste rijei: imenice,
zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi, prijedlozi,

veznici, uzvici, rijece
- Nauiti tvoriti jedninu, mnoinu i razliite padee
imenica: sto/stolovi, stola/stolova
- Konjugirati gagole: ja idem, ti ide
- Koristit glagole u razliitim vremenima: ja kuham,
ja sam kuhao, ja u kuhati
- Komparirati glagole: lijep, ljepi, najljepi
- Tvoriti sloene imenice i pridjeve: kuepazitelj;
tvrdoglav
- Povezivati glagole sa prefiksima i razumjeti
promjenu znaenja: trati - pretrati
- Poznavati rijei sa istim korijenom: obui, presvui,
izvui, zavui
- Graditi porodice rijei: vidjeti, previdjeti, izvidjeti, vid,
previd
- Sastavljati polja rijei: hodati, unjati se, epati,
pjeaiti, trati
- Poznavati skraenice: npr. na primjer
Reenice
- Posmatrati vrste reenica: izjavna reenica, upitna

reenica, uzvina reenica, dirketni govor
- Koristiti i razlikovati vrste reenica u vezi sa
odreenim intencijama: ispitati zvuk upitnih,

uzvinih i izjavnih reenica
- Kod jezikih izraavanja porediti djelovanje
razliitihnaina naglaavanja: Kuda ide?,
elim znati kuda ide., Idi!
- Jedan jeziki izraz izgovoriti kao izjavu, pitanje,
naredbu: Ti izlazi. Ti izlazi? Ti izlazi!
- Ispravno koristiti znakove interpunkcije: taka,
upitnik, uzvinik, znaci navoda
- Primjenjivati zadane reenine mustre: Ja se
zovem...
- Dopunjavati i graditi reenice na osnovu predloaka:
reenice sa prazninama, analogne reenice
- Grditi vlastite reenice
- Pronai razliite formulacije za istu izjavu: Gladan
sam. elim neto jesti.
Pravopis
Na bazi fonoloke svijesti uenice i uenici poimaju pisanje u skladu sa glasovima kao vanu
mogunost pismenog zadravanja jezika. Oni razvijaju pravopisne strategije uz ukljuivanje znanja o
strukturama rijei, srodnosti rijei i analogijama. Kroz rad sa osnovnim vokabularom iz nastavnog
plana i programa za rad sa djecom i mladim osobama s posebnim potrebama u kolama odnosno
dnevnim centrima te sa njihovim linim vokabularom uenice i uenici otkrivaju pravila ortografskog
naina pisanja.
Poznate rijei: podaci, osnovni
vokabular
Smjernice
- Pisanje u skladu sa glasovima koristiti kao polaznu
strategiju
- Vlastita imena i poetak reenice pisati velikim
slovom
- Poznavati osnovne pojmove: veliko i malo slovo,
afrikati, rastavljanje rijei
186
- Poznavati ortografski ispravan nain pisanja rijei

koje se ue i zapamtiti ga
- Napamet pisati ime, adresu i broj telefona

- Rastavljati rijei na izgovorne slogove
Osobenosti
- Poznavati afrikate: , , , ,
- Poznavati rijei sa osobenostima u relaciji
fonem grafem:
ep
pae
urka
kua
ak
lea
uma
kiobran
aba
rua
- Graditi reenicu od svih afrikata:
aci ele urku za veerukoju su uhvatili u umi
- Napamet savladati abecedu
- Redati rijei po abecedi
Korekcija
- Nauiti mogunosti kontrole pravopisa: koristiti
programe za pravopis, koristiti referentnu literaturu
- Prepoznati i ispraviti greke
Rad na tekstu
Polazei od vjetine itanja, za koju se osnova gradi pri usvajanju pisanog jezika, uenice i uenici
razvijaju ovu vjetinu dalje uz pomo pristupa za razumijevanje teksta navedenih u nastavku. Uvode
se u elementarni nain bavljenja sadrajem raznovrsnih tekstova kao i izgradnje vlastitog miljenja.
Susresti se
Smjernice
- Sluati prie: proitane bajke, pjesme; pripovijedane
prie
- Sam itati: knjige, asopise, dnevne novine, internet
stranice
Istraiti
- Razlikovati naslov i tekst

- Bojom oznaiti razliite vrste rijei: imenice,
pridjeve, zamjenice, glagole
- Prepoznati razliite vrste reenica na osnovu

interpunkcije: upitnik upitna reenica
- Schwierige Begriffe und Textstellen unterstreichen

Razumjeti
- Sadrajno razumjeti tekstove: postavljati pitanja o

tekstu i odgovarati na njih
- Izvlaiti informacije iz teksta: reproducirati svojim

rijeima, markirati vanije informacije u tekstu
- Prepriavati prie: ispriane, samostalno proitane

Obraditi
- itati prie sa podijeljenim ulogama

- Oblikovati tekst slikovno, muziki ili scenski
- Preraivati tekst: nai novi naslov, novi kraj
- Dopunjavati tekstove: formulari
Vrednovati
- Spontano zauzeti stav prema tekstu: svia mi se,

ne svia mi se
187
- Pronai kriterije za ocjenjivanje tekstova: uzbudljiv,

smijean, dosadan, primjeren uzrastu
- Dati vlastito miljenje o tekstu: prihvatiti argumente u

tekstu i vrednovati ih, unijeti argumente iz drugih
tekstova
- Porediti tekstove: itati prie o Indijancima razliitih
autora, proitati vie lanaka o jednoj temi
- Razvijati preferencije: humor, fudbalski izvjetaji,
knjige o konjima, psima, bajke, itd.
Kreiranje teksta
Komunikativni aspekat pri pisanju ima prednost u odnosu na pravopisni. Osnovna pravila pravopisa se
uvaavaju u ovisnosti o mogunosti uenja uenica i uenika.
Planiranje i pisanje
Preraditi
Smjernice
- Prepoznati povode za pisanje u svakodnevnici:
pismeno izraziti elju, prosljeivati informacije,

biljeiti informacije, biljeiti vlastite misli
- Za razliite povode za pisanje pronai primjerene
forme izraavanja: natuknice za spisak za kupovinu,
kratke reenice za biljeku, tekst za pismo
- Uzeti u obzir namjeru i primaoca: pozivnica,
razglednica, poruka, ljubavno pismo
- Koristiti pomagala za strukturiranje: zadane
reenine muste, tekstovi sa prazninama, utvreni
poeci reenica, gradivni elementi teksta
- Poznavati i koristiti kriterije za oblikovanje teksta:
paziti na redoslijed smisaonih koraka u tekstu,
koristiti fiksne formulacije, izbjegavati ponavljanja
- Svjesno koristiti oblikovanje jezika: adekvatan izbor
rijei, duina reenica, vremenski nivo (prolost,
sadanjost, budunost); strukturiranje kroz odlomke
- Poznavati i koristiti mogunosti pisanja: rukopis,
pisaa maina, kompjuter, mobitel, peat, tamparija
- Vjebati slobodno pisanje: igre pisanja; opisivanje
slika jednom rijeju, reenicom, priom;
prepriavanja, izvjetaji o doivljajima
- itati tekstove, sluati ih i razgovarati o njima: u
radu u paru ili grupnom radu vjebati kritiku,

davati prijedloge za poboljanje
- Vriti promjene i korekcije: jeziki, sadrajno,
oblikovno, pravopisno
- Koristiti pomagala za korigovanje: znakovi za
korekciju, rjenik, program za pravopis na
kompjuteru
- Oblikovati tekstove: odsjeci, izgled pisma, ilustracije
Vrste teksta
Kroz rad sa razliitim vrstama teksta orjentisanom prema djelovanju uenice i uenici stiu osnovna
znanja o konstrukciji testa i specifinim obiljejima teksta. Saznaju da tekstovi slue za zabavu,
crpljenje informacija, irenje znanja i formiranje miljenja. Kao kriteriji za izbor tekstova vae
povezanost sa uzrastom, uenicima i situacijama kao i preglednost tekstova.
188

Zabavna literatura
Smijernice
- Sluati zabavne tekstove: bajke, aljive pjesme,

audio drama, audio knjige
- Sam itati tekstove: stripovi, kratke prie,

konkretna poezija
- Razlikovati tekstove po karakteristinim obiljejima:

formalno i sadrajno porediti razliite vrste tekstova
- Birati izmeu razliitih ponuda: u ormaru s knjigama,

u knjiari, u bibiloteci
- Oblikovati tekstove: muziki pratiti pripovjedake

tekstove; izvoditi pjesme; itati dramski tekst sa
podijeljenim ulogama i scenski ga izvesti
Nefikcijska i struna literatura
- Susresti se sa nefikcijskim i sturlnim tekstovima:

kolske knjige, struni asopisi, leksikoni
- Sam itati tekstove: novinski lanak, turistiki vodi

- Utvrditi karakteristina obiljeja: leksikon - definicija
i kratka informacija, izvjetaj opirna informacija,
historijska knjiga historijski podaci i injenice
- Birati razliite informativne tekstove o nekoj temi
- Ciljano crpiti informacije iz tekstova: kuhati prema
receptu; uz informativni i prospektni materijal
planirati mali program za razred
Praktini tekstovi
- Raditi sa praktinim tekstovima: zamoliti nekoga

da proita televizijski ili kino program
- itati tabele: bonovi za kupovinu, pregled

fudbalskih rezultata, plan vonje
- Ispravno koristiti tekstove: recept, pririnik

- Ciljano izvlait informacije iz tekstova i djelovati u
skladu s tim: naruiti pomou jelovnika, slijediti
uputstvo za upotrebu
189
Podruje uenja
Matematika
Srednji nivo
190
Uenice i uenici se u svom okruenju susreu sa izobiljem predmeta i objekata razliitog oblika,
veliine i boje. Da bi se snali u svijetu, moraju to nepregledno mnotvo dovesti u red. To se deava
tako to ue da strukturiraju aspekte ivotne stvarnosti pomou matematikih veza i pojmova: oni
porede, razlikuju, klasifikuju, grade grupe i nizove.
Preduslovi za usvajanje matematskih ema radnji su sposobnost diskriminirajue pecepcije i osnovni
oblici kognitivnog ponaanja. Za uenika sa poremeajem u mentalnom razvoju matematika stoga
poinje sa aktom hvatanja. U senzomotornoj fazi razvijaju se pecepcija i motorika na razinama koje se
nadograuju jedna na drugu i pri tome se sve bolje koordiniraju dok gledanje, sluanje i hvatanje ne
postanu poimanje.
U prednumerikom podruju uenici ire svoja senzomotorna iskustva pri orijentaciji u prostoru.
Diferencirane kognitivne i fine motorike sposobnosti se treniraju pri razlikovanju boje, oblika i veliine.
Ponude za uenje iz teorije skupova treba da osposobe uenike za strukturiranje njihove okoline kroz
vanjska i unutranja ureenja. Preduslov za uenje je to vie formi manipulisanja materijalima
razliite vrste kako bi se usvojili senzomotorni i jeziki pojmovi koji su podobni kao kriteriji za
ralikovanje pri sortiranju koliina. Prirodne situacije sortiranja iz svakodnevnice uenika olakavaju
uenje. Pri ureivanju skupova uenik nesvjesno poredi pojedinane elemente. Poreenje skupova ili
elemenata koji grade jedan skup sada treba da postane svjesni in. Razliiti kriteriji, koji su koriteni
pri ureivanju skupova, ine pri tome osnovu.
Umnoavanjem ili smanjivanjem elemenata jednog skupa ili preraspodjelom skupova na podskupove
uenik spoznaje da se skupovi mogu mijenjati. Pedagog moe pri tome postaknuti na aktivnost uenja
kroz demonstraciju, nijeme impulse ili jezike naloge.
Upotreba skupova, brojeva i cifara u numerikom podruju ostaje usko povezana sa konkretnim
iskustvima i radnjama uenike svakodnevnice. Percepcija i izgovaranje brojeva kao i brojanje polazi
ueniku za rukom veinom puno prije nego pojmovi brojeva mogu biti uvedeni. Brojevi i brojni nizovi
mogu olakati izgradnju pojmova brojeva i stoga bi se trebali ponuditi jako rano. Za prouavanje pojma
broja pored poimanja skupova (kardinalni broj) vano je i prepoznavanje odnosa meu brojevima
(koliina/redni broj). Uenici treba da se upoznaju sa brojem kao osobinom skupa.
Odreivanju koliine brojanjem prethode poznavanje brojeva i ritmiko izgovaranje istih. Kod ovog tzv.
ritmiko-mehanikog brojanja ne moe se govoriti o prisustvu pojma broja. Pojmovi brojeva se u ovom
cilju uenja uvode kroz vjebanje brojanja, nizanja, numerisanja u povezanosti sa ciljem uenja
poimanje skupova. Kod itanja i pisanja brojeva posebno se mora voditi rauna o mogunostima i
potrebama uenika za uenjem. U pogledu preduslova za uenje upuuje se na podruja uenja
itanje i pisanje. Rad sa ciframa se mora posmatrati u povezanosti sa ilustriranjem pojma broja; ono
prati i potpomae isti.
Rad sa skupovima, brojevima i ciframa ima efekta i onda kada pojmovi brojeva u odreenoj domeni
brojeva jo nisu usvojeni. Svaka interakcija sa skupovima, brojevima i ciframa uvruje pojmove
brojeva i priprema izuavanje daljih. Kod irenja brojane domene se moe napredovati onoliko koliko
to dozvoljava uenikova individualna situacija uenja.
Podruje Novac i mjerne jedinice predstavlja praktinu ivotnu primjenu usvojenih matematikih
sadraja o brojevima i ciframa. Koritenje novca predstavlja za uenice i uenike sa poremeajem u
mentalnom razvoju podruje u kojem matematike veze mogu vrlo realno iskusiti. Samoodgovrno
baratanje novcem se, ukoliko je mogue, mora uvesti.
Budui da mjerenje iziskuje precizno djelovanje i logino razmiljanje, nee ga moi nauiti svi uenici.
Uprkos tome, pokuaji mjerenja i elementarni mjerni postupci (npr. dovesti u vezu, uporediti,
izjednaiti) bi trebali biti ponueni.
Podruje vrijeme predstavlja jo jedan oblik primjene i produbljivanja matematskih injenica i vanu
pomo pri orijentaciji u svakodenvnom ivotu.
U nastavi je bitno da se matematika kao iskustvo svijeta vee za praktine ivotne sadraje koji se
mogu pojmiti. Zbog toga je vano koristiti situacije za uenje iz svih oblasti kolske svakodnevnice:
npr. jutarnji krug, priroda i drutvo, runi rad, domainstvo, radni odgoj, igra, ritmika, sport, itd.
191
Analizira se matematski sadraj odabranih situacija uenja. Dalji kriteriji za izbor situacija uenja su
potrebe uenika za uenjem i njihove mogunosti konkretnog djelovanja.
Malim varijacijama polaznog problema moe se poveati sposobnost uenika da transferiu
matematike sadraje uenja. Po mogunosti uenici treba da sami trae i pronalaze rjeenja za
probleme. Mali podsticaji na razmiljanje od strane nastavnika mogu posluiti kao pomo pri
aktiviranju.
U skladu sa sposobnostima pojedinanih uenika mogu se uvesti koraci apstrahiranja za jedan
problem: npr. rjeavanje problema kroz igru, rjeenja na modelima i slikama, simbolino predstavljanje
problema sa materijalima za raunanje ili na radnim listovima.
Da bi se uenici osposobili za razumijevanje najjednostavnijih matematikih zakonitosti u obliku
elementarnih operacija, neophodno je istaknuti ove zakonitosti estim vjebanjem i apstrakcijom istih
ili slinih osnovnih problema i njihovog obrtanja.
Posebna uloga u nastavi matematike pripada jezikom formulisanju problema i rjeenja. Ono
pojanjava i pojaava zakonitosti i trebalo bi se, po mogunosti, uvijek ukljuiti.
Sadraj:
1. Prednumeriko podruje
2. Numeriko podruje
3. Novac i mjerne jedinice
1.
Prednumeriko podruje
Pomou nastavnih ponuda iz prednumerikog podruja uenice i uenici ue da strukturiraju

svoju okolinu kroz vanjsko i unutranje ureivanje. Polazna taka je aktivno bavljenje
predmetima i njihovim karakteristikama. Preduslov za usvajanje pojma broja su sposobnost
formiranja grupa i razvoj sposobnosti formiranja nizova koje se moraju usvojiti kroz rad sa
predmetima i skupovima.
Dalji sadraji za uenje nalaze se u podruju uenja Miljenje i uenje.
Sadraj:
1.1 Iskustvo prostora i geometrija

1.2 Prednumeriko podruje
192
1.1
Iskustvo prostora i geometrija

1.1.1 Orijentacija u prostoru
1.1.2 Geometrijski oblici
1.1.1 Orijentacija u prostoru

Vlastito tijelo je neposredna referentna veliina za prostornu percepciju. Uenice i uenici moraju
iskusiti svoje tijelo na raznolike naine prije nego se mogu orijentisati u prostoru. Podstreci za to se
nalaze u podruju uenja Percepcija i kretanje. Iskustva prostora su usko povezana sa vizuelnom,
taktilno-kinestetikom, olfaktornom i vestibularnom percepcijom. Prostorije se otkrivaju kroz djelovanje.
Orijentacija u prostoru prije uspijeva kroz aktivno samopokretanje nego kroz kretanje uz neiju pomo.
Inidividualni tempo uenica i uenika sa poremeajima u tjelesnom razvoju se mora uzeti u obzir.
Iskustvo prostora
- Percipirati
Smjernice
razliite prostorije: opipati kutak za igru,
mirisati livadu, ui u crkvu i posmatrati je
- Kretati se u prostoru uz neiju pomo: biti noen ili
voen po sportskoj sali
- Sam se kretati u prostoru: trati po hodniku
- Iskusiti granice prostora: sjesti u sanduk, graditi
peine
- Doivljavati prostore kao pune ili prazne: uputiti se
u velike kutije i ponovo ih napustiti
- Puniti prostore: prazno tijelo predmetima, gajbu
jabukama
- Doivljavati prostore kao otvorene i zatvorene:
ostava, automobil, hodnik, livada
Orijentacija u prostoru
- Spoznati
Pojmovi prostornog ureenja
- Zauzimati
Predodba prostora
- Poimati
relacije predmeta sa vlastitim tijelom:

ta lei ispred mene, ta lei iza mene
- Spoznati relacije meu predmetima: ta lei ispod
stola, ta stoji pored korpe za otpatke
- Uspostavljati relacije izmeu poloaja: sjesti na sto,
staviti auti izmeu stolica
- Hodati po stazama u prostoru: pronai vlastito,
mjesto, lavabo, vrata; kretati se kroz prostor
zavezanih oiju prema uputama za pravac
poloaje u prostoru: popeti se na ljestve biti gore, otpuzati pod sto biti dole
- Razumjeti i koristiti pojmove prostornog ureenja iza
- ispred, gore - dole, lijevo od desno od, iznad
- ispod, izmeu pored: Lopta se nalazi ispod.
Sto se nalazi desno od mene. Lei u na sofu.
i opisivati poloaj predmeta u prostoru:
gdje se nalazi lopta, gdje je skrivena jabuka
- Opisivati poloaj predmeta iz razliitih perspektiva:
Stolica se nalazi ispred ili iza stola
1.1.2 Geometrijski oblici

Jedno od bitnih obiljeja svijeta jeste njegova preteno geometrijska struktura. Uenice i uenici se
svugdje susreu sa geometrijskim oblicima. Na oblicima u ovom podruju e iskusiti osnovna svojstva
istih i usvojiti adekvatne pojmove.
193

etverougao, trougao, krug
Smjernice
- Igrati se sa geometrijskim oblicima
- Iskusiti ivice: na nacrtanom etverouglu skakati od
ugla od ugla
- Prepoznati geometrijske oblike na tijelima i razlikovati
ih: okrugla - uglasta daska
- Razumjeti i koristiti pojmove etverougao, trougao
i krug
- Otkrivati slinosti i razlike geometrijskih oblika
Geometrijski oblici u okolini
- Otkrivati
Izrada geometrijskih oblika
- Praviti geometrijske oblike pomou peata

- ablonirati geometrijske oblike: izraivati figure,
geometrijske oblike na predmetima u

okolini: trati oko okruglog ili uglastog stola, pronai
oblik pravougaonika na prozoru
- Prepoznati geometrijske oblike na slici: obojiti sve
krugove crvenom bojom
praviti razglednice
i rezati geometrijske oblike: od kvadrata
dva trougla, od pravougaonika dva trougla i jedan
pravougaonik
- Slagati geometrijske oblike: od razliitih tapia,
vrpci; na podu, na stolu
- Savijati
Figure i eme
1.2
- Slagati
zadane figure tako da se poklapaju: od

ploica geometrijskih oblika, od konstruktivnih
trouglova
- Zapoete ukrase za vrpce upotpuniti ploicama
geometrijskih oblika
- Nastavljati ili sam izraivati figure i eme na
kariranom papiru
- Razliite figure samostalno praviti od ploica
geometrijskih oblika
Prednumeriko podruje
Pomou nastavnih ponuda iz prednumerikog podruja uenice i uenici ue da strukturiraju svoju

okolinu kroz vanjsko i unutranje ureenje. Polazna taka je aktivno bavljenje predmetima i njihovim
karakteristikama. Preduslov za usvajanje pojma broja su sposobnost formiranja grupa i razvoj
sposobnosti formiranja nizova koje se moraju usvojiti kroz rad sa predmetima i skupovima.
Dalji sadraji za uenje nalaze se u podruju uenja Miljenje i uenje.
Sadraj:
1.2.1 Svojstva predmeta
1.2.2 Poreenje
1.2.3 Tvorba grupa
1.2.1 Svojstva predmeta
Strukturirani materijali pomau uenicama i uenicima da prepoznaju razliite osobine predmeta te da
ih svrstaju prema svojstvima. Oblik, veliina i boja su markantna obiljeja pomou koji se jedan
predmet moe tano odrediti i opisati. Upotreba jednoznanih reprezentanata potpomae izgradnju
razliitih kategorija. Spoznaja da se predmeti odlikuju svojim osobinama je vaan preduslov za razvoj
pojma broja.
Smjernice
194
Oblik
- Iskusiti
oblike: bazen s lopticama, spuvasti elementi,

makarone za plivanje
- Spoznati osobinu oblik kao karakteristiku: meu
mnogo uglastih predmeta pronai jedan okrugli
- Razumjeti oznake okrugao - uglast, kratak - dug,
irok - uzak i debeo - tanak i ispravno ih koristiti
Veliina
- Iskusiti
Boja
- Otkrivati boje u okolini

- Slikati bojama: obojiti kartonske
razlike u veliinama na vlastitom tijelu:

sakrivati se u velikim i malim upljim tijelima, puzati
kroz male i velike gume
- Razumjeti oznake veliki i mali i ispravno ih koristiti
- Prpeoznavati velike i male predmete na slikama
- Razumjeti veliinu kao relativnu: U poreenju sa
miem maka je velika, u poreenju sa slonom
je mala.
kutije i kugle od
stiropora razliitim bojama, bojiti materijale
- Objekat drugaije boje pronai u grupi predmeta
iste boje: plavi elemenat u grupi utih elemenata
- Prepoznavati i imenovati boje
1.2.2 Poreenje
Sposobnost prepoznavanja jednakosti i razliitosti meu predmetima i koliinama je vaan preduslov
za tvorbu grupa.
Poreenje objekata
Smjernice
- Spoznati jednakost dva predmeta: dvije iste igrake
- Prepoznati i sastaviti predmete iste vrste u mnotvu
predmeta: sastaviti parove rukavica i cipela

i povezati predmete iste vrste na slikama:
parovi na radnim listovima, memory
- Porediti dva predmeta: koristiti pojmove jednak
odnosno nejednak, koristiti znak raunanja =
- Prepoznati
Kvalitativno poreenje skupova
- Prepoznati
razliite kvalitete skupova: korpa sa

jabukama i korpa sa krukama
- Porediti dva razliita skupa: u objema kutijama su
perlice; u jednoj kutiji su crvene, u drugoj ute
Kvantitativno poreenje skupova
- Razlikovati
Iskustvo sa jednakou skupova
- Porediti
dva konkretna skupa: meu dva

tanjira sa gumenim bombonama pronai onaj sa
veom koliinom; od dva sanduka sa gradivnim
elementima izabrati onaj od kojeg se moe napraviti
vii toranj
- Razlikovati dva skupa: tanjir sa gumenim
bombonama, realno i na slici; koristiti pojmove
vie ili manje; koristiti znak > odnosno <
dva jednako ureena, konkretna skupa:
dvije eljeznice (igrake) jednake duine
- Porediti kardinalnost skupova kroz pridruivanje 1:1:
Svakom loncu treba poklopac. Svaki uenik dobija
jednu jabuku.
- Porediti kardinalnost dva skupa: koristiti pojmove
jednako - nije jednako, koristiti znak raunanja =
195
1.2.3 Tvorba grupa

Sposobnost svrstavanja sastavnih dijelova ivotnog okruenja pomou pojmova u grupe i rasuivanja
o pripadnosti i nepripadnosti ini osnovu za kasniju kompetenciju pridruivanja skupova istoj grupi
kardinalnosti.
Strukturiranje skupova
Predmetne grupe
Smjernice
- Istovrsne predmete prepoznati u mnotvu predmeta i
skupiti ih: iz mase namjetaja u uionici sakupiti
stolice i stolove, sortirati voe
- Prepoznati istovrsne predmete na slikama i
markirati ih: zaokruiti sve igrake
Tvorba grupa prema jednom

obiljeju
- Slagati
- Slagati
- Slagati
- Slagati
Tvorba grupa prema vie

obiljeja
- Slagati
2.
predmete prema obliku: debeli i tanki tapovi

predmete prema veliini: velike i male lopte
predmete prema boji: igrake, odjeu, voe
predmete prema drugim kvalitetama: prema
koritenom materijalu, namirnice
- Grupisati uenice i uenike iz razreda: prema spolu,
duini kose, boji kose
- Prepoznati pravila propisanog slaganja predmeta:
princip slaganja u kolskoj kuhinji
- Izraditi vlastita pravila slaganja
elemente prema kombinacijama obiljeja:
probrati gradivne elemente koji su mali i crveni;
izabrati uenike iz razreda koji su djeaci i nose
naoale
Numeriko podruje
Sadraj:
2.1. Skupovi i brojevi

2.2
Operacije
2.3
Raspon brojeva
2.4. Novac i mjerne jedinice
196
2.1. Skupovi i brojevi
Sadrajna podruja Skupovi i brojevi, Operacije, Raspon brojeva kao i Veliine su meusobno usko
povezana. Nakon uvoenja prvih brojeva izvode se operacije raunanja poput rastavljanja i
sastavljanja ili uveanja.
I unutar poglavlja Skupovi i brojevi podruja Uvoenje brojeva, Kardinalnost skupova, Redni brojevi i
Brojni nizovi se moraju obraivati u uskoj sadrajnoj povezanosti. Od sutinskog je znaaja da se ne
naglaava samo znaaj broja kao oznake za kardinalnost nekog skupa (karidnalni aspekt), nego i broj
kao ordinalni ili redni broj (ordinalni aspekt). Kasnije se u obzir mora uzeti i operacijski aspekat i
aspekat mjernog broja.
Sadraj:
2.1.1 Kardinalnost skupova
2.1.2 Redni brojevi
2.1.3 Brojni nizovi
2.1.1 Kardinalnost skupova

Odreivanje koliine kroz
simultano utvrivanje
Smjernice
koliinu elemenata datih skupova sa
odgovarajuim pojmovima brojeva: Na stolu se
nalaze dva jajeta = 2.
- Praviti skupove prema zadanom broju elemenata:
sastaviti tri olovke; sortirati tri lopte u kutiju
- Slikovnu predstavu skupova simultano pojmiti:
slike kockica, mustre sa takicama
- Spajati slike sa istim brojem elemenata: Karte na
kojima su prikazana dva elementa se pakuju u jednu
kutiju.
- Povezivati slike skupova sa odgovarajuim
simbolima brojeva
- Pisati brojne znakove: prstom u pijesku, na leima
uenika pored sebe
- Povezivati
Odreivanje koliine brojanjem
- Pridruivati
brojku i elemenat 1:1: izbrojati banane

za doruak
- Znati da posljednji imenovani broj oznaava koliinu
objekata skupa
- Grafiki prikazan skup izbrojati krianjem ili
istakavanjem pojedinanih elemenata
- Brojati akustike, optike ili taktilne utiske: udarce
zvona na satu, treperenje svjetla, signale udaranja
po leima, po stolu
- Proizvoditi zadani broj akustikih, optikih ili taktilnih
signala
- Zadanu koliinu pretvarati u slijed pokreta: pomjeriti
figuru za broj mjesta prikazan na kockici; trei korak
izvesti etiri puta zaredom
2.1.2 Redni brojevi

Brojevi kao princip poretka
- Iskusiti
Smjernice
brojeve kao sredstvo za oznaavanje pozicije
u redu: trea kua u ulici, peti red u kinu
197
- Koristiti
redne brojeve pri uvrivanju redoslijeda: prvo

mjesto, drugo mjesto, tree mjesto na natjecanjima
iz tranja
2.1.3 Brojni nizovi

Brojni niz
Smjernice
- Automatizirati brojne nizove kroz sluanje,
suizgovaranje i deklamovanje: stihovi za
odbrojavanje, igre s kockicom
- Brojati unaprijed i unatrag: brojati unatrag do
lansiranja rakete
- Rjeavati slikovne zagonetke kroz povezivanje broja
sa sljedeim veim brojem
Susjedni brojevi
- Pronai
veeg i manjeg susjeda zadanog broja:

na brojnoj pravoj
Pisati brojne nizove
- Nastaviti brojni niz

- Dopunjavati prekinute
brojne nizove: pokriti

brojeve na brojnoj pravoj i pogaati ih
- Nastavljati posebne brojne nizove: jedan, tri, pet,
sedam
2.2. Operacije
Kroz aktivan rad sa materijalima uenice i uenici dobijaju uvid u odnose i operacije. Za razumijevanje
raunskih operacija nivo radnji i slika pri rjeavanju zadataka je jednako vaan kao i intenzivno jeziko
objanjavanje. Ta tri nivoa - radnje, ikone, simboli se moraju povezivati. Potrebno je voditi rauna o
tome da su za uenice i uenike od velike pomoi razliiti nivoi apstrahiranja koji su u skladu sa
njihovim potrebama za uenjem.
Sadraj:
2.2.1 Sabiranje
2.2.2 Oduzimanje
2.2.3 Mnoenje
2.2.4 Dijeljenje
2.2.1 Sabiranje
Sabiranje se moe shvatati vremenski sukcesivno, ali i prostorno simultano. Vremenski sukcesivni
aspekat stoji u prvom planu kada se jednoj koliini predmeta dodaju jo neki predmeti: Tri banane se
nalaze u korpi, dodaju se jo dvije. Prostorno simultani aspekat stupa u prvi plan kada se spaja vie
skupova predmeta: Na igralitu su tri djevojice i dva djeaka, zajedno je to petero djece.
Kod aditivnog dopunjavanja trai se dio podskupa kao dopuna skupu. To slui pripremi rastavljanja
brojeva i dopunjavanju do pune desetice.
Smjernice
198
Predmeti i konkretni skupovi
- Poveavati
skupove dodavanjem pojedinanih

elemenata
- Verbalizovati operaciju: Dva djeteta stoje u krugu,
pridruuje im se jo jedno dijete. Na nisku perlica
udivaju se dvije nove perlice.
- Sastavljati konkretne skupove i verbalizovati
operacije: Tri crvene i dvije plave perle ine zajedno
pet perli.
- Dopunjavati predmete: nedostajui toak zavrnuti
na auto, dopuniti gajbu sa mineralnom vodom
- Dodavati elemente manjem skupu dok oba skupa ne
budu imala jednak broj elemenata
Slike skupova
- Poveavati
Brojevi i simboli
- Razumjeti
skupove na slikovnim predodbama:

zalijepiti ili nacrtati auto pored postojeih auta
- Sastaviti dva slikovno predstavljena skupa: Tri
djevojice pjevaju, dvije djevojice posmatraju.
Zajedno je pet djevojica u razredu.
- Dopunjavati skupove u zadanoj strukturi: kod tricikla
dva nedostajua toka; u koljku jaja dodati jaja koja
nedostaju
raunski znak + kao simbol za poveanje
poetnog skupa
- Iz konkretne radnje sastavljanja ili rastavljanja
razvijati raunsku priu:
Jedno dijete ima dvije, drugo tri lutke. Zajedno imaju
pet lutki: 2 + 3 = 5.
Na tanjiru su dvije gumene bombone, dodaje im
se jedna: 2 + 1 = 3.
- Iz konkretne radnje dopunjavanja razvijati raunsku
priu: Jedno dijete ima est cvjetova. Koliko mu je
jo potrebno da bi imalo 10 cvjetova? - 10 = + 6
- Rjeavati zadatke sabiranja brojanjem na brojnoj
pravoj:
Sedam cvjetova i dva cvijeta su sedam, osam, devet
cvjetova.
- Predstavljati raunske prie: radnjama, slikama,
simbolima
2.2.2 Oduzimanje
Oduzimanje se moe shvatati vremenski sukcesivno, ali i prostorno simultano. Vremenski sukcesivni
aspekat stoji u prvom planu kada se od jednog skupa predmeta oduzima odreena koliina predmeta:
Tri banane su u korpi, dvije se oduzimaju. Prostorno simultani aspekat stupa u prvi plan kada se jedan
skup predmeta dijeli na manje skupove: Od 5 djece na igralitu 3 su djevojice i 2 djeaka.
Smjernice
- Smanjivati konkretne skupove oduzimanjem
pojedinanih elemenata
- Verbalizovati operaciju: Tri djeteta stoje u krugu,
jedno dijete odlazi. Od jedne niske perlica se
oduzimaju dvije perlice.
- Isprobavati razliite mogunosti rastavljanja pomou
materijala za vizualizaciju: crvene i plave lego kocke,
mikado tapii, kutijice za separaciju materijala (vidi
sliku br. 1)
- Rastavljati razliite tornjeve na manje tornjeve
- Izrezivati dijelove obrasca za rezanje i sastavljati ih
199
Slike skupova
- Prepoznavati
na slikama pojedinane elemente koji

su prekrieni: etiri kruga su nacrtana, jedan je
prekrien.
- Prepoznavati na slikama elemente koji odlaze:
Na igralitu je petero djece, dvoje se oprata.
- Rastavljati elemente skupa na slici crticom
Brojevi i simboli
- Znak
raunanja - shvatati kao simbol za

umanjivanje poetnog skupa
- Iz konkretne radnje oduzimanja razviti raunsku
priu: Tri gumene bombone se nalaze na
tanjiru, jedna se pojede; tri manje jedan je dva;
3-1=2
- Rjeavati zadatke oduzimanja brojanjem unazad
na brojnoj pravoj:
Sedam cvjetova manje dva cvijeta su sedam, est,
pet cvjetova.
- Predstavljati raunske prie: radnjama, slikama,
simbolima.
2.2.3 Mnoenje
Mnoenje se moe shvatati vremenski sukcesivno i prostorno simultano. Vremenski sukcesivni
aspekat stoji u prvom planu kada se isti broj predmeta vie puta spaja u jedan cjelovit broj. Prostorno
simultani aspekat stupa u prvi plan kada je vie skupova sa istim brojem predmeta istovremeno
prisutan. Za uvoenje mnoenja vremenski sukcesivni aspekat je posebno pogodan, jer se moe
vizualizirati djelovanjem.
Konkretne koliine
- Poznavati
Smjernice
udvostruavanje kao najjednostavniji oblik
multiplikacije: udvostruiti broj keksova ili klikera
- Pojmiti vremenski sukcesivni aspekat mnoenja kroz
viestruko dodavanje skupova iste kardinalnosti:
Jedna uenica ili jedan uenik odlazi etiri puta do
bazena s lopticama i donosi svaki put dvije loptice.
- Pojmiti prostorno simultani aspekat mnoenja
pomou vremenski sukcesivnih iskustava: Na
stolu stoje tri tanjira. Na svakom su tanjiru dvije
jabuke.
Slike skupova
- Umnoavati
slike skupova viestrukom produkcijom

skupova iste kardinalnosti: u svaku vazu zalijepiti
ili nacrtati tri cvijeta
- Prepoznati i razliito grupisati prostorno simultane
predodbe skupova na slikama: slike pakovanja
soka, nebodera
Brojevi i simboli
- Operacijski
znak ili x shvatati i koristiti kao

simbol za umnoavanje skupova
- Spoznati mnoenje kao skraeni oblik pisanja
sabiranja: 3 5 = 5 + 5 + 5
- Iz konkretne radnje razviti operacijsku priu:
Na svakom od tri tanjira nalaze se po 2 jabuke;
2 + 2 + 2 = 6; 3 2= 6
- Iz prostorne ponude odreenih skupova razviti
operacijsku priu: U svakom od etiri faha stoje po
tri registratora; 4 3 = 12.
- Otkriti zadatke mnoenja u okolini i formulisati
operacijsku priu: Kua ima etiri sprata. Na svakom
200
spratu nalaze se tri prozora. Pakovanje soka ima

pet redova. U svakom redu stoje dva kartona soka.
- Raunske prie slikovno predstavljati: redovi taaka
i polja taaka sa okruglim ploicama (vidi sliku br. 2)
2.2.4 Dijeljenje
Dijeljenje je suprotna operacija od mnoenja. Kod konkretnih radnji dijeljenja razlikuju se dvije forme
djelovanja. Pri dijeljenju se jedan itav skup dijeli na zadane podskupove. Kod raspodjele se jedan
zadani skup razdjeljuje na odreeni broj podskupova. Za uvoenje dijeljenja je posebno pogodna
raspodjela, obzirom da se pri tome esto radi o svakodnevnom iskustvu kojim uenice i uenici ve
unaprijed raspolau.
- Raspodijeliti
Slike skupova
- Raspodijeliti
Brojevi i simboli
- Operacijski
2.3
Smjernice
skupove elemenata: osam jabuka
pravedno rasporediti na etvero djece
- Dijeliti konkretne skupove elemenata: uskrnja jaja
pakirati u pakovanje po estero.
- Podijeliti predmet na dva jednaka dijela: dijeliti
jabuku, hljeb
- Dijeliti konkretne predmete na vie dijelova: tablu
okolade, kola podijeliti na polovine, treine,
etvrtine
elemente jednog skupa na zadani
broj grupa: Rasporedi kosti podjedanko na pse!
- Podijeliti nacrtane skupove na zadane grupe:
zaokruiti po etiri toka, tri cvijeta
znak : razumjeti kao simbol za podjelu
poetnog skupa
- Razvijati raunske prie za dijeljenje: Osam uenika
se dijeli na grupe po dvoje; 8 : 2 = 4
- Razvijati raunske prie o dijeljenju odreene
koliine: Osam jabuka se dijeli na etiri uenika.
Svaki uenik prvo dobija jednu, potom joe jednu
jabuku; 8 : 4 = 2
- Poznavati dijeljenje sa ostatkom: Devetero djece se
dijeli u grupe po dvoje; Devet podijeljeno sa dva je
etiri, ostatak jedan; 9: 2 = 4, (1)
- Poznavati nain pisanja kod dijeljenja jedne cjeline:
etiri djeteta dijele kola, svako dobija jednu
etvrtinu. Koliko etvrtina ima jedna cjelina? 4:1
Raspon brojeva
Za prouavanje i utvrivanje podruja brojeva uenicama i uenicima su potrebni razliiti materijali i

vjebe sa puno varijanti. Heterogenost grupa uenika esto iziskuje najveu mjeru diferenciranja.
Pomou otvorenih oblika nastave uenice i uenici mogu vjebati u onom podruju brojeva koje im je
blisko.
Sadraj:
2.3.1 Raspon brojeva do deset
2.3.2 Raspon brojeva do dvadeset
2.3.3 Pozicioni sistem
2.3.4 Proireni raspon brojeva
2.3.1 Raspon brojeva do deset
Smjernice
201
Brojevi u svakodnevnom svijetu
- Dva:
dvije ruke, dvije noge, dvije ake, dva stopala,

dva oka i dva uha
- Jedan: jedan mjesec, jedno sunce, jedna glava,
jedna usta, jedan nos
- Tri: Semafor ima tri svjetla, trougao tri ugla.
- etiri: Pas i sto imaju etiri noge. Auto ima etiri
toka.
- Pet: aka ima pet prstiju.
- est: Buba ima est nogu. U gajbu za pia stane
est flaa.
- Sedam: Sedmica ima sedam dana. Snjeana i
sedam patuljaka (bajka)
- Osam: Pakovanja od osam komada, okolada sa
osam redova
- Devet: devet unjeva (kuglanje)
- Deset: ovjek ima deset prstiju.
Posebnost broja 0
- Razumjeti
Vizualizacija raspona brojeva
- Orjentisati
Utvrivanje raspona brojeva
- Vjebati
Zadaci sabiranja
- Vjebati
Susjedni zadaci
- Prepoznati
Zadaci oduzimanja
- Rjeavati
Obrnuti zadaci
- Poznavati
nulu kao nepostojanje objekata: Ljudi

imaju dva oka, jedan nos i nula surli.
- Izjednaavati pojmove nijedan, nijedna, nijedno sa
nulom
- Razumjeti nulu kao rezultat prethodne radnje:
Tri djeteta su bila na igralitu; tri su otila; sada
nema nijednog djeteta na igralitu.
se u rasponu brojeva pomou brojne
prave: slike kockice
pridruivanje skupa broju: Ja imam pet

(5) bombona i Nejra mi daje dvije (2)
- Varirati mogunosti predstavljanja skupova:
8=4+4=5+3=7+1=6+2
- Vjebati rastavljanje i sastavljanje brojeva
- Vjebati brojanje i pisanje cifara
reenice jedan plus jedan: 3 + 1 = 4, 4 + 1 =
5, 5 + 1 = 6
- Tvoriti permutacijske zadatke sabiranja: 3+1=4;
1+3=4
- Obratiti panju na zadatke uduplavanja i pamtiti ih:
3 + 3 = 6; 4 + 4 = 8
- Rjeavati zadatke sabiranja predstavljene na
razliite naine:
vjebe dopunjavanja: 3 + = 6; + 3 = 8
vjebe rastavljanja: 8 = 5 + ;5 = 2 +
susjedne zadatke i koristiti
pojednostavljenje za raunanje:
3 + 3 = 6, 3 + 4 = 7; 6 - 2 = 4, 6 - 3 = 3
- Sam tvoriti susjedne zadatke
zadatke oduzimanja: 9 - 2 = 7; 9 - 3 = 6
obrnute zadatke i koristiti mogunost

kontrole:
9 - 3 = 6; 6 + 3 = 9, 8 5 = 3; 5 + 3 = 8
2.3.2 Raspon brojeva do dvadeset

Smjernice
202
- Deset: ovjek ima deset prstiju.

- Jedanaest: Fudbalska momad ima jedanaest
igraa.
- Dvanaest: Mlijeko ili sok se pakuju u kutije po
dvanaest komada.
- Poznavati brojeve od trinaest do dvadeset.
- Razumjeti brojeve kao rezultat zadataka sabiranja:
10 + x
Izgovor i nain pisanja
- Paziti
Vizualizacija rapsona brojeva
- Predstavljati brojeve pomou ploica (vidi sliku br. 2)

u formi 10 + x
- Predstavljati desetice i jedinice razliitim bojama
- Predstavljati brojeve razliitim pomonim
materijalima: Montessori perlice, kocka za umetanje,
lani novac
- Slagati brojeve po veliini

- Vjebati rastavljanje i sastavljanje
Zadaci sabiranja
- Rjeavati zadatke sabiranja u drugoj desetici

- Prepoznati dekadske analogije i koristiit kao
na posebnosti pri izgovaranju brojeva od

jedanaest do devetnaest
- Povezivati izgovor i nain pisanja: izgovara se
tri-naest, pie se 1-3
brojeva:
16 = 10 + 6 = 15 + 1= 8 + 8 = 4 + 4 + 4 + 4
- Vjebati pisanje brojeva
olakice pri raunanju:

3 + 2 = 5, 13 + 2 = 15; 5 + 4 = 9, 15 + 4 = 19
- Tvoriti zamjenske zadatke sabiranja i koristiti kao
olakicu pri raunanju: 2 + 15 = 17, 15 + 2 = 17
- Obratiti panju na zadatke uduplavanja i zapamtiti
ih: 8 + 8 = 16, 6 + 6 = 12
Susjedni zadaci
- Spoznati
susjedne zadatke i koristiti kao olakicu

pri raunanju: 6 + 6 = 12; 6 + 7 = 13
- Sam tvoriti susjedne zadatke
Zadaci oduzimanja
- Rjeavati
Obrnuti zadaci
- Poznavati
Prelaz izmeu desetica
- Vjebati
Mjeoviti zadaci
- Sabiranje i oduzimanje u jednom zadatku:

8+6-4=; 5+9- 5=; 18-9+4=; 17-6+5=
zadatke oduzimanja u drugoj desetici:

13 - 2 = 11, 15 - 3 = 12
obrnute zadatke i korisititi ih kao

mogunost kontrolisanja: 15 - 3 = 12, 12 + 3 = 15
- Graditi obrnute zadatke
aditivno dopunjavanje do deset:
10 = x + 6 , 10 = x + 8
- Utvrivati rastavljanje brojeva:
6=3+3=4+2=5+1
- Postepeno rjeavati zadatke sabiranja i oduzimanja
sa prelazom desetice:
8 + 6 = 8 + 2 + 4 = 10 + 4 = 14
203
2.3.3 Brojni sistem1

Kod uvoenja brojnog sistema neizostavna je stalna sistematska vizualizacija. Za to su pogodni
razliiti materijali, poput koljki od jaja, paleta ili perlica. Vrste pristupa su u nastavku teksta
egzemplarno ilustrirane pomou jaja (jedinice), koljki jaja (desetice) i paleta jaja (stotice).
Konkretni materijali
Smjernice
- Percipirati svenjeve u okolini: koljke jaja svenjevi od est ili deset komada, vakae gume sveanj od 6 komada, okoladica sveanj od dva
komada
- Sastavljati skupove u sveanj propisane veliine:
sveanj od pet mikado tapia
- Sastavljati skupove pomou strukturiranog materijala
u svenjeve po deset elemenata: povezati jaja u
koljke jaja
- Ispravno koristiti pojmove: desetice, jedinice
- Otkriti broj svenjeva sa deset elemenata i broj
pojedinanih elemenata
- Kod vie od deset svenjeva sa po deset elemenata
sastaviti deset svenjeva u novi sveanj: Deset
punih koljki jaja daju jednu paletu.
- Ispravno koristiti pojam stotica
- Razumjeti broj svenja sa stotinu (palete), sa deset
(koljka jaja) i jednim elementom (pojedinana jaja)
Slike skupova
- Skupove
Brojevi
- Upoznati
slikovito predstavljati: prekriiti desetero jaja

i umjesto toga nacrtati jednu liniju (koljka jaja)
- Spoznati slikovito predstavljanje svenjeva: krug ili
taka odgovara jedinici, linija odgovara desetici,
kvadrat odgovara stotici, kocka odgovara hiljadi.
se sa nainom predstavljanja brojnog
sistema:
S D J
I o
- Rezultate konkretnog usnopljavanja biljeiti u
2
vrijednosnu tablicu : 1 paleta, 2 koljke jaja, 4 jajeta
daju broj 124
S D J
I o
1 2 4
- Slikovito predstavljanje svenjeva biljeiti u
vrijednosnu tablicu: 1 kvadrat, 2 linije i 4 kruga
odgovaraju broju 124
2.3.4 Proireni raspon brojeva

Smjernice
Na njemakom jeziku Stellenwertsystem; vidi sliku br. 3

Na njemakom jeziku Stellenwerttafel ili Stellentafel (vidi sliku br. 4); predstavlja strukturu decimalnog
sistema. Pojedinane ploice predstavljaju pojedinane jedinice, desetice, stotice ili hiljade. Shavatanje
vrijednosnih tablica je bitno za pismeno sabiranje i oduzimanje.
Vrijednosna tablica formata A4, koja je laminirana, moe posluiti za predstavljanje vvoenje velikih operacija.
Izvor: http://www.cosmiq.de/qa/show/1273920/Was-ist-eine-Stellenwerttafel/
2
204
- Razvijati
predstave o veliinama u rasponu do

stotine: Na nivou osnovne kole je 56 uenica i
uenika. Klavir ima 50 bijelih i 35 crnih tipki.
- Razvijati predstave o veliinama u rasponu do
hiljade: hodati 1000 metara, pregledati knjigu sa
1000 stranica
- Automatizirati brojanje do 100

- Redati brojeve po veliini
- Pronai susjedne brojeve
- Orjentisati se u tablici brojeva do 100
- Izraditi tablice mnoenja i dijeljenja
Zadaci sabiranja
- Sabirati itave desetice

- Spoznati dekadne analogije
Zadaci oduzimanja
- Oduzimati itave desetice

- Sprovoditi pismeno oduzimanje
Mnoenje
- Mnoenje
Dijeljenje
- Razumjeti
Zadaci supstitucije
- Poznavati
Raunanje pomou kalkulatora
- Koristiti
i koristiti kao olakicu

pri raunanju: 3 + 2 = 5, 30 + 20 = 50
- Upoznati se sa pismenim sabiranjem bez i sa
prelazom desetice pomou pozicione tabele:
unositi sumande u pozicionu tabelu; jedinice,
desetice i stotice postepeno sabirati
bez i sa prelazom
desetice pomou pozicione tabele: unijeti minuend
i suptrahend u pozicionu tablicu, oduzimati pomou
postupka oduzimanja
sa dva povezati sa poznatim sabiranjem

ili uduplavanjem: 4 2 = 4 + 4 = 8
- Mnoenje sa deset zapamtiti kao desetice:
1 10 = 10, 2 10 = 20
- Mnoenje sa pet rjeavati polovljenjem desetica:
4 10 = 40, 4 5 = 20
- Tablice mnoenja prezentirati u uionici
- Tvoriti zadatke supstitucije mnoenja i spoznati da
rezultat ostaje nepromijenjen: 3 2 = 6, jer 2 3 = 6
- Spoznati susjedne zadatke i koristiti kao olakice pri
raunanju: 5 3 = 15, 6 3 = 18
da dijeljenje sa dva vodi ka istom
rezultatu kao polovljenje
- Vjebati reenice dijeljenja i prezentovati ih u
uionici
- Spoznati susjedne zadatke i koristiti ih kao
olakice pri raunanju:
15 : 3 = 5, 18 : 3 = 6
obrnute zadatke i koristiti ih kao
mogunost kontrolisanja:
24 : 6 = 4, jer 4 6 = 24
- Sam praviti obrnute zadatke
kalkulator kao pomono sredstvo: u koli,
pri kupovini
- Kod unoenja vieznamenkastih brojeva paziti na
redoslijed: stotice, desetice, jedinice
- Poznavati modus unoenja zadatka raunanja:
45 + 34 = 79 unijeti kao 4, 5, +, 3, 4 =
- Znati da se raunska operacija ne pojavljuje na
displeju
205
3.
Novac i mjerne jedinice

3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
Novac
Duina
Temperatura
Teina
Vrijeme
3.1
Novac
Koritenje novca je od velikog znaaja za samostalno savladavanje mnogih ivotnih situacija. Stoga
svakodnevni konteksti radnji, poput kupovine ili provjere deparca, treba da motiviu na bavljenje
temom novac te da budu polazna taka za raunanje sa novcem.
Kovanice i papirne novanice
Smjernice
- Pronai KM i fening meu razliitim valutama
i drugim kovanicama
- Tano poznavati i razlikovati izgled kovanica i
i papirnih novanica: memory sa slikama prednje i
zadnje strane kovanica imenovati i razlikovati:
sortirati, naslijepo opipati
- Imenovati i razlikovati valute kovanica
- Sortirati kovanice prema kovanicama KM i feninga
- Unositi odgovarajue cifre u slike otisnutih ili
nacrtanih kovanica bez natpisa.
Kupovna mo
- Redati
Brojanje
- Brojati kovanice i papirne novanice

- Razvijati strategije za brojanje: sortirati,
kovanice i novanice u jednom redu prema

njihovoj vrijednosti
- Vizualizirati vrijednost pojedinanih kovanica ili
novanica: ta mogu kupiti za 1 KM, za 5 KM.
- Procjenjivati vrijednost robe: CD...., kobasica.....,
lutka....., biciklo.... kota otprilike ....
ostatkom, biljeiti
Razmjenjivati
- Praviti
Strukturiranje
- Unositi novane iznose u

- Zadane cijene predstaviti
grupisati sa
novane iznose jednake vrijednosti:

2KM = 1KM + 1KM; 5KM = 2KM + 2KM + 1KM;
50 feninga + 50 feninga = 100 feninga = 1 KM
- Spoznati neovisnost novane vrijednosti o broju
kovanica
kovanicama
vrijednosnu tablicu
papirnim novanicama i
- Primjenjivati
nain pisanja sa zarezom:

2KM + 50 feninga = 2,50 KM
Zaokruivanje
- Zaokruivati
novane iznose: 99 KM je otprilike 100

KM
- Zaokruivati novane iznose na prvi sljedei puni
iznos KM: 1,99 KM je oko 2 KM
Raunanje
- Sabirati
cijene: Sladoled kota 1 KM. Porcija evapa

kota 3 KM. To je zajedno 4 KM.
206
- Sabrati vie cijena pismenim sabiranjem

- Izraunavati ostatak novca: Ima 10 KM i
kupi
olovaka za 5 KM. Koliko e ti se novca vratiti?
- Izraunavati ostatak novca dopunjavanjem novanih
iznosa ili pismenim oduzimanjem.
3.2
Duina
Poreenje duina
Smjernice
- Porediti dva duinski dominantna predmeta jedan s
drugim: drka metle i svijea
- Koristiti ispravne oznake: due, krae, jednako dugo
- Pronai parove jednake duine u skupu duinski
dominantnih predmeta
Mjerenje duine pomou

reprezentanata
- Mjeriti
- Mjeriti
mjernim jedinicama po vlastitom izboru

tjelesnim mjerama: irinom prstiju, pedljem,
stopalom, duinom koraka
- Spoznati neohodnost normiranih ureaja za
mjerenje: poreenje individualnih rezultata mjerenja,
neovisnost o odreenom reprezentantu
Mjerenje duine pomou standardizovanih

jedinica: cm i m
- Upoznati
se sa linijarom i mjernom trakom kao

mjernim ureajima: koristiti cm kao skraeni nain
pisanja kod unoenja duine; napraviti linijar
- Zadane duine odmjeriti linijarom i porediti jednu s
drugom
- Procjenjivati i mjeriti duine odreenih predmeta
- Koristiti m kao skraeni nain pisanja za podatke o
duini
- Poznavati odnos izmeu cm i m: 100cm = 1m
- Poznavati nain pisanja sa zarezom kod metarskih
duina
- Mjeriti visinu drugih uenica i uenika i upisivati u
tabelu
3.3
Temperatura
Poreenje temperature
- Utvrditi
Mjerenje temperature
- Poznavati
Smjernice
temperaturne razlike poreenjem: dvije ae
sa vodom razliite toplote
- Utvrditi temperaturnu jednakost: meu vie aa
otkriti one ae koje su napunjene tenou iste
toplote
- Poznavati ispravne oznake: toplije, hladnije, jednako
toplo ili hladno
termometar kao instrument za mjerenje
temperatura
- koristiti kao skraeni nain pisanja podataka
o temperaturi
- Oitavati temperaturu na termometru
3.4
Teina
Vidi i podruje uenja Domainstvo
207

Poreenje teine
Smjernice
- Utvrditi razlike u teini poreenjem dva predmeta
- Koristiti ispravne oznake: tee, lake, jednake teine
- Pronai parove priblino jednake teine u skupu
predmeta
- Poznavati
polunu vagu kao instrument za

odreivanje razlika u teini
- Porediti teinu istih tijela koja se sastoje od razliitih
materijala: kugle od stiropora, drveta i metala
Mjerenje teine standardizovanom
jedinicom kilogram
- kg
koristiti kao skraeni nain pisanja kod

navoenja teine
- Meu razliitim predmetima otkriti one koji tee
jedan kilogram: tetrapak soka, pakovanje mlijeka
- Pomou polune vage i normiranih tegova odreivati
teinu predmeta iz svakodnevnice: mape, kolski
ranci
- Poznavati digitalnu vagu kao instrument za
odreivanje teine: vagati zadane koliine na
nastavi domainstva
- Odreivati tjelesnu teinu uenica i uenika iz
razreda i biljeiti u tabeli
- Raunati sa podacima o teini: porediti teinu
uenica i uenika sa dozvoljenom ukupnom teinom
lifta (robna kua)
3.5
Vrijeme
Da bi se mogle doivjeti vremenske strukture, neohodna je smjena aktivnosti i mjesta koju uenice i
uenici mogu jasno percipirati. Djeca i mladi poimaju redoslijed jednostavnih serija dogaaja
oigledno. Poimaju trajanje na osnovu promjena koje percipiraju. Vremenski pojmovi su na poetku
vezani za konkretna iskustva i postaju sve apstraktniji.
Vremenski tokovi
Strukturirani vremenski tokovi
Smjernice
- Iskusiti vremenske sekvence kroz smjenu razliitih
kvaliteta doivljaja: promjena poloaja tijela,
promjena ulnih utisaka
- Doivjeti vremenske sekvence kroz smjenu razliitih
socijalnih formi: biti u dvoje, biti u grupi, biti sam
- Doivljavati ritam dana kroz situacije koje se stalno
ponavljaju: ustati, ii u krevet, obroci; razliite
higijenske mjere
- Iskusiti faze aktivnosti i mirovanja koje se smjenjuju:
sjediti na ljuljaki, faze optereenja na nastavi
sporta; sluati kako drugi sviraju instrumente
- Pokretati vremenski ograniene dogaaje: naviti
muziki sat, staviti kuglu u stazu za kuglanje,
pokrenuti vodokotli
Redoslijedi
- Doivjeti
vremenske redoslijede u svakodnevnici:

aktivnosti njege, interaktivne igre
- Pridravati se vremenskih redoslijeda u
svakodnevnici: prvo oprati ruke, potom jesti
- Planirati korake radnji i govorno ih popratiti: pri
pranju ruku, na nastavi radnog odgoja, pri kuhanju
208
- Sam
utvrivati redoslijede: eljeti prvo jesti sendvi

sa kobasicom, potom sa sirom; uraditi prvo zadatak
iz matematike, potom iz njemakog jezika
- Slike prie u slikama dovesti u logian redoslijed
- Uz voenje rauna o vremenskom redoslijedu priati
o prolim doivljajima
Vremenski pojmovi
- Razumjeti
vremenske pojmove prvo - kasnije i

ispravno ih koristiti: Prvo je kola, a kasnije idem u
dnevni boravak.
- Razumjeti vremenske pojmove prije - poslije i
ispravno ih koristiti: glad prije jela osjeaj sitosti
poslije jela; tuirati se prije i poslije plivanja
- Razumjeti i upotrebljavati vremenske pojmove prvo
- potom - na kraju, prvo pripremiti radno mjesto,
potom crtati, na kraju gledati gotove slike
Vremensko trajanje
Vremenski periodi
Smjernice
- Doivjeti tok aktivnosti i situacija zatvorenih u sebe:
ispiti au do kraja, sasluati muziki komad do kraja
- Iskusiti vremenske raspone: vrijeme potrebno da se
lavabo napuni vodom; trajanje pauze, trajanje rundi
na sportskom terenu
- Iskusiti vremenske raspone kroz ekanje: dok ne
budu svi sjedili za stolom, dok se svi ne obuku, dok
jelo ne bude gotovo
Planiranje vremena
- Ispuniti
Vremenski pojmovi
i oblikovati vremenske periode: ta se moe

poduzeti na pauzi; ega se jo mogu igrati dok ne
doe autobus
- Sagledati vremenske periode: uzeti u obzir vrijeme
za put i na vrijeme se pojaviti na sastanku
- Prepoznati
signale za poetak i kraj vremenskih

raspona: zvono za odmor, svjetlosni signal, dodir
- Razumjeti i koristiti vremenske pojmove dugo kratko: depnu bateriju ukljuiti kratko ili dugo,
zvoniti kratko ili dugo, pri pjeaenju napraviti
kratki ili dugi odmor
Brzina
Percpecija brzine
- Osjetiti
Individualna brzina
- Spoznati
Smjernice
razliite brzine: kretati se brzo ili polako kroz
vodu uz neiju pomo, voziti se na skate boardu
- Percipirati ubrzanje: ubrzavati i koiti na vrtuljku
- Sluati brzu ili sporu muziku: kretati se uz nju, crtati
uz nju
i prihvatiti vlastiti i tui tempo: pri
zajednikom jedenju, u timskom sportu
- Prilagoavati vlastitu brzinu vanjskim prilikama:
pred pjeakim prelazom polako voziti bicikl, brzo
prelaziti cestu na zelenom svjetlu, polako hodati sa
punom oljom u ruci
209
- Prepoznati
vezu izmeu brzine i vremena: to bre

radim, to se due mogu igrati; to sporije plivam, to
mi vie vremena treba do ruba bazena
- Osjetiti nunost postojanja zajednikog u
muziciranju: zajedno pjevati, pratiti pjesme
Vremenski pojmovi
- Razumjeti
i koristiti vremenske pojmove brzo polako: ovisno o nalogu hodati brzo ili polako,
brzo ili polako priati
- Procjenjivati brzine: porediti vlastitu i tuu brzinu,
ocjenjivati tempo pokretnih predmeta
Satno vrijeme
Baratanje satnim vremenom iziskuje od uenica i uenika kompleksne sposobnosti. Kroz usku
povezanost statikih vremenskih taaka sa odgovarajuim satnim vremenom i vremenskim fazama,
koje proteknu izmeu dvije vremenske take, oni razvijaju predstave o vremenskim jedinicama. Ue
da sebi rasporeuju vrijeme i strukturiraju svakodnevnicu. Razumijevanje sata vai kao sutinska
osnova za oblikovanje slobodnog vremena.
Sljedei sadraji uenja su povezani i sa podrujem uenja Domainstvo.
Prikaz vremena
Smjernice
konstrukciju asovnika i zapamtiti je:
strelica za sate, minute i sekunde; razliite cifre ili
oznake za sate i minute
- Poznavati prikazivanje vremena na digitalnom satu:
prikaz sata ispred dvotake, prikaz minuta iza
dvotake
- Razumjeti
Vremenska taka: puni sat
- Oitavati pune sate

- Pridruivati pune sate
Vremensko trajanje: sati, minute
- Ustanoviti
Vremenska taka: pola, etvrt i

trietvrt sata
- Spoznati
tipinim aktivnostima: izjutra u

8 sati poinje kola, u 1 sat je ruak.
- Predstavljati tok dana pomou 24 slike aktivnosti:
6 sati - spavanje, 7 sati - ustajanje
- Podeavati pune sate na satovima za vjebanje
- Oitavati pune sate na digitalnom satu
- Pridruivati digitalno vrijeme analognim slikama sati
ta se moe napraviti za sat vremena:
prei dugi putevi
- Ustanoviti ta se moe napraviti u jednoj minuti:
zatvoriti oi, utjeti, prei kratke puteve
- Procijeniti koliko je vremena potrebno za neto: za
oblaenje, prije nego ode autobus; za pranje sua,
za put do pekara
- Prepoznati minutne jedinice na brojaniku:
posmatrati kretanje strelice
- Poznavati broj minuta odreenih dijelova sata:
itav sat - 60 minuta, pola sata 30 minuta;
poluvrijeme u fudbalu trietvrt sata - 45 minuta;
veliki odmor pola sata 30 minuta
pola, etvrt i trietvrt sata na brojaniku kao
dijelove punog sata: oznaiti segmentima kruga u
boji
- Vremena u .... i petnaest, u pola ..., u petnaest do
... oitavati i podeavati na satu za vjebanje
- Podesiti odreeno vrijeme na budilniku
- Podeavati digitalno vrijeme na analognim satovima i
obratno: 11:30, 9:15, 19:45
210
Vremenska taka: sati i minute
- Oitavati tano vrijeme u satima i minutama

- Podeavati digitalno vrijeme na analognim satovima
i obratno
- Razumjeti
i upotrebljavati skraene, nenormirane

oznake za vrijeme: pet do est, dvadeset do etiri
Vremensko trajanje: sekunde
- Ustanoviti
ta se moe napraviti za jednu, deset ili

20 sekundi
- Procjenjivati vremensko trajanje i mjeriti topericom:
trati 50 m, otplivati jednu stazu
- Znati da jedna minuta ima 60 sekundi
Vremenski planovi
- Poznavati
razliite izvedbe i funkcije vremenskih

planova: raspored asova, red vonje; podaci o
radnom vremenu, smjenama i periodu pauza
- Orjentisati se u radio i televizijskom programu
Dalje vjebe i praktina primjena steenog osnovnog znanja iz matematike su neodvojiv sastavni dio
nastave iz svih podruja uenja.
211
Slike:
Slika br. 1
Slika br. 2
Slika br. 3
212
Slika br. 4
213
214
Podruje uenja
Muziko i estetsko
stvaralatvo
Srednji nivo
215
Podruja uenja
1.
Igra
2.
Muzika
3.
Oblikovanje pomou materijala
216
1.
Igra
Igra vai za glavni oblik akitvnosti u djeijem ivotu. U igri nastaju individualne veze sa stvarnou koje
postoje dok taje igra. Iz perspektive igraa igra nije nita manje realna od drugih ivotnih situacija. U
igri se aktivnosti slobodno biraju. One dolaze zajedno sa znatieljom kao i doivljajem radosti i
zadovoljstva. Djeca i mladi u igri signaliziraju unutranje blagostanje. Oblikuju prostor i vrijeme,
stvaraju za sebe uzbuenje, bave se okolinom uz puno mate i kreativnosti, imaju cilj i ostvaruju
interakciju. U igri uenice i uenici oblikuju istovremeno svoj unutranji i vanjski svijet. Nudi im se
mogunost za samoodreeno, aktivno stvaralako djelovanje, oblikovanje i predstavljanje. Igra stavlja
uenicima na raspolaganje maksimalno zatien okvir djelovanja unutar kojeg mogu razvijati
kognitivne, emocionalne, kreativno-stvaralake, socijalne, komunikacijske, tjelesno-motorike i
samoupravljive snage koje lino usmjeravaju. Ovo aktivno bavljenje stvarnou je u velikoj mjeri
pokretaka snaga za cjelokupni razvoj.
Uenice i uenici doivljavaju sebe u igri kao kompetentne i poveavaju nivo svog samopouzdanja
vie vlastitim djelovanjem nego pohvalom drugih. Kroz razliite situacije igre moraju se uvijek nanovo
prilagoavati izmijenjenim okolnostima i esto se moraju suoavati s drugom osobom. Igra je socijalna
radnja zasnovana na verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji kao i interakciji uesnika igre. Za nastanak
zajednike igre neophodan je dogovor igraa.
Upute za nastavu
Igranje na nastavi nastavi otvara mnogobrojne pristupe za uenice i uenike sa razliitim preduslovima
za uenje. U situacijama igre oni mogu izraavati individualne, senzorne, motorike, komunikacijske i
o uzrastu ovisne te kulturalno uslovljene mogunosti djelovanja. Za pedagoki i didaktiki tretman
djeijih aktivnosti igre je, pored potporne interakcije nastavnica i nastavnika, stvaranje okruenja za
igru punog poticaja od velikog znaaja. Kuci za igru u uionici i bogata ponuda sredstava za igru
nude uenicama i uenicima priliku za kreativne i matovite aktivnosti uenja. Deke, platna i kartonske
kutije pozivaju na aktivno uee u oblikovanju prostora. Situacije igre moraju ostati otvorene za
samoodreene aktivnosti. Suvie struktirirani propisi mogu koiti igru. Nastavnice i nastavnici prate
uenice i uenike u situacijama igre i daju impulse kako bi se zaustavljena radnja igre ponovo
pokrenula. Oni daju poticaj da se isprobaju nepoznate igre i vlastitim sudjelovanjem u igri oslobaaju
uenice i uenike eventualnog straha od neoekivanih situacija. Ako se ciljevi definisani u igri ine
nedostinim, nastavnice i nastavnici kooperativno pomau kako bi uenice i uenici mogli savladati
prezahtjevne situacije.
Podruja uenja
1.
2.
3.
4.
1.
Elementarne igre
Matovite igre i igre uloga
Igre prema pravilima
Prostori za igru
Elementarne igre
Kao elementarne igre mogu se oznaiti radnje koje su usmjerene ili na vlastito tijelo, ili na osobe ili
predmete u neposrednoj okolini. Pri tome uenice i uenici mogu sticati osnovna iskustva u vezi sa
interakcijskim modelom i funkcijom predmeta. Sisanje palca iz zadovoljstva, igre skrivanja ili vuenje
predmeta vae kao elementani oblici igre. Vlastito djelovanje se pri tome esto ponavlja. Iskustvo
mogunosti postizanja neega prireuje djeci i mladima vidljivu radost jedno due vrijeme.
217
Ponavljajuim izvoenjem radnji igre izgrauju se kognitivne strukture, kao npr. relacije ako-onda, i
stavovi oekivanja.
Ostali sadraji za uenje nalaze se u podrujima uenja Percepcija i kretanje te Miljenje i uenje.
1.1
Igra povezana sa tijelom
Igra povezana sa tijelom razvija se ve od ranog djeijeg uzrasta. Stoga su predstavljeni elementi
rezultat razvoja djeteta koji se odnosi na budue irenje njegovog potencijala za igru.
Kretanje
Glas i govor
1.2
Igre povezane sa osobama
1.3
Smjernice
- Uivati u kretanju: klackati se
- Igrati se sa vlastitim tijelom: sisati
palac, stavljati
ruku u usta, igre s prstima
- Doivljavati vlastito tijelo u vezi sa okolinom: iskusiti
razliito pozicioniranje, obratiti panju na prepreke,
penjati se na namjetaj
- Kretnje veselo ponavljati i varirati: trati, skakati,
hvatati, valjati se, prevrtati se, klizati se
- Otkrivati nove mogunosti kretanja: pojedinano
pokretati prste
- Veselo i
- Igrati se
ritmiki ponavljati glasove i varirati ih

sa udahnutim zrakom: pitati, zvidati,
svirati usnu harmoniku, puhati u loptice od vate,
puhati balone, proizvoditi balonie od sapunice
- Povezivati vlastite pokrete sa glasovnim
izraavanjem: ljuljanje, tranje, skakanje popratiti
glasovno i slikovno
- Povezivati govorne igre i pjesmice za igru sa
kretanjem: Ide maca oko tebe
- Eksperimentisati sa govorom: besmislene rime
Smjernice
- Gledati, posmatrati, opipavati druge ljude
- Uestvovati u jednostavnim igrama kretanja:
vonja bicikla, igre jahanja konjia na koljenu,
nosanje krke, hrvanje, valjanje
- Uestvovati u jednostavnim krunim i igrama
pjevanja: voziti eljeznicu, zei u rupi
- Uestvovati u igrama davanja-uzimanja: Daj mi
kuglu! Uzmi mali kamen!
- Uestvovati u igrama s loptom: dokotrljati,
dobaciti
- Igrati se skrivanja i hvatanja
Igre povezane s objektom

Igrake
Smjernice
igrake: balon, visei vrtuljak (mobile),
vjetrenjaa, marioneta
- Isprobati igrake koje se hvataju rukom: prsten za
igru, igrake koje se mogu uhvatiti akom (prve
djeije igrake), zveka u obliku kugle
- Istraivati zvune igrake: zveka, muziki sat,
zvono, muzika kutija
- Uzimati i pospremati igrake: uplji oblici, toranj
od oljica, drai sa upljim elementima, kutije sa
prirodnim materijalom
- Bacati igrake: balon, ritmika platna, gumene lopte,
teniske loptice, kolutovi
- Posmatrati
218
- Manipulisati
igrama oblika, boja i umetanja:

geometrijska umetaljka sa elementima razliitih
oblika i boja, umetaljka za cilindrine elemente, loto
sa bojama, drvene perlice, umetaljka za elemente
stepenovane po visini; materijal iz domainstva
poput dugmadi, tipaljki
- Isprobavati igrake na okretanje, zavrtanje i
umetanje: babuka, burad sa poklopcem na
zavrtanje, runi zvrk, muzika kutija, muziki sat
- Slagati i sastavljati igrake: tapii, sloive ploice,
igre umetanja
Predmeti iz svakodnevnice
- Iskusiti
i isprobiti razliite materijale: papir, karton,

plastelin, pijesak, platna, kutije; guvati, valjati,
bacati
- Postati aktivan u okviru slobodnih akcionih polja: s
novinama, kutijama, pijeskom
- Eksperimentisati s predmetima: kucati o sto, bacati
na pod
- Ponavljati i varirati radnje s predmetima: prvo kotrljati
ae, a potom ih koristiti za sipanje
- Povezivati s predmetima odreene mogunosti
djelovanja: jesti kaikom, piti iz ae
- Povezivati predmete u funkcionalne jedinice: olja
i tanjir, sto i stolica
Crtanje
- Isprobati
Rukovanje igrakama
- Birati igre: prvo od dvije, potom od vie mogunosti

- Sam donositi i pospremati igrake
- Ispravno koristiti igrake i njegovati ih
- Drati se reda: sortirati kutije sa materijalom za
razliite materijale za bojenje: boje za

prste, zemljane boje, votani blokovi, votana
kreda, bojice, kist, vodene boje
- Eksperimentisati sa razliitim podlogama za
bojenje: tabla, papir za crtanje, tapeta, karton,
valovita lepenka, papir u boji, krep papir
slaganje
2.
Matovite igre i igre uloga
U matovitim igrama i igrama uloga uenice i uenici oponaaju bliske svakodnevne situacije kao
fiktivne scene. Pretvaraju se da su u kupovini i da voze auto. Pri tome reinterpretiraju predmete (npr.
kutija postaje auto) ili iznutra simboliziraju nepostojee predmete (npr. vonja auta bez pomagala) tako
da se radnja igre moe odrati. Grade predodbe i variraju ih. Pored toga, usvajaju simboliku
reprezentaciju. Matovita igra dobija funkciju mosta izmeu razvoja motorikih ema i logikoapstraktnog miljenja.
2.1
Matovite igre
Da bi se uenicama i uenicima dala mogunost da korak po korak grade radnje igre, vano je da im
se na raspolaganje stavi materijal pomou kojeg se mogu ostvariti raznolike radnje igre. Kao materijal
za igru mogu posluiti kako klasine igrake tako i predmeti iz prirode i svakodnevnice. U zajednikoj
igri uenice i uenici se prilagoavaju jedni drugima. Povlaenjem vlastitih elja razvijaju toleranciju i
kooperacijske sposobnosti.
Ciljevi uenja / Sadraj
Sam
Smjernice
- Manipulisanje plianim ivotinjama i lutkama: drati,
nositi, milovati
- Tretirati pliane ivotinje i lutke kao partnere:
razgovarati s njima, voditi ih u etnju u kolicima
219
- Ukljuivati
predmete u radnje igre: igrati se sa

autiima u pijesku, pustiti igraku da pliva u vodi
S predmetima
- Izvoditi
tipine funkcije s predmetima: mijeati

kuhaom, praviti toranj od kockica
- Pridruivati predmetima primjerene pojmove
- Davati predmetima novo znaenje: Kuhaa postaje
avion, zdjela postaje eir.
- Istom predmetu ovisno o situaciji igre pridruivati
razliite znaenjske sadraje: kolica za bebe postaju
auto ili kosilica za travu
U situacijama
- Predstavljati
S drugima
- Ciljano posmatrati igru drugih: iz tano odreenih

perspektiva
- Interesovati se za igru drugih: formirati grupu igraa
- Kod drugih nai inspiraciju za nove ideje u igri
- Ukljuiti i druge u vlastitu igru
situacije iz vlastitog svijeta iskustava:

ii u kupovinu, kuhati, voziti auto, posjetiti ljekara
- Dijelove igre sloiti u sekvence:
pisati spisak za kupovinu, odabrati namirnice i platiti
- Za dopunjavanje sekvenci predmete koji nedostaju
zamijeniti objektima
- Novac za igru koristiti kao novac
2.2
Preuzimanje uloge
Preuzimanje uloge daje uenicama i uenicima mogunost da preispitaju vlastito ponaanje, da ga
ovrsnu i da razumiju naine djelovanja drugih osoba. Istovremeno se mogu prepoznati veze u okolini
te otkloniti frustracije i agresivnost. Preuzimanje uloga olakavaju rekviziti.
Igra s ulogama se moe koristiti kao metodika igra kako bi se bolje doarali sadraji ili razumjele
doivljene situacije. Uenice i uenici mogu isprobati naine ponaanja, a da pri tome to ponaanje ne
dovodi do konkretnih posljedica u stvarnom ivotu. Time se jaa kompetencija djelovanja za situacije u
svakodnevnom ivotu. Igranje uloga omoguava uenicama i uenicima da se identificiraju sa slikama
iz mate. Mogunost da se u odabranoj ulozi djeluje kompetentno dovodi do zadovoljstva i jaanja
vlastitog ja.
Oponaati
- Ciljano
Smjernice
posmatrati osobe iz svakodnevnog okruenja:
majku, oca, ljekara, prodavaa
- Oponaati radnje i ponaanja osoba iz ivotne
stvarnosti
Oblikovati prema uzoru
- Oponaati
Razmiljanje
- Razlikovati glumu od autentinog ponaanja: kod

sebe i kod drugih
- Unijeti se u igranu ulogu i razumjeti je
- Ostvariti distancu prema ulozi
- Izraziti ono to se doivjelo prilikom igranja uloge
- Ponaanje iz uloge prenijeti na stvarne situacije
opservirane situacije: kod frizera, voza

autobusa koji psuje; epizode iz filmova, reklamnih
spotova
- Preuzimati zadane uloge: ivotinje, vozaica
automobila, plesa
- Vlastito keiranje uloga: mimikom i gestikulacijom
pojaati izjave
- Ukljuiti se u tok radnje jedne igrane scene
- Uestvovati u planiranju i organiziranju igranih scena
- Prenijeti organizovanje igre na lutku
220
- Pronai alternative za tokove radnje i stvaranje uloga

2.3
Personalna igra
U personalnoj igri i igranju neke uloge ovjek je prisutan kao potpuna linost: sa svojim osjeanjima,
unutarnjim zamislima o ulozi i snagom svog fizikog izraaja. Za personalnu igru nudi se mnotvo
mogunosti, npr. pantomima, ske, scenska igra, iga sa sjenama, igra s maskama, bajke ili
mjuzikli/operete.
Doivljaj pokreta i tijela
Smjernice
- Doivjeti vlastito tijelo i njegove mogunosti kretanja:
isprobati razliite forme kretanja
- Svjesno micati pojedine dijelove tijela: sviranje
klavira rukama, pokreti usporenog snimka i staccatopokreti rukama
- Sudjelovati u glasovnim vjebama: lupati po prsima i
pri tome putati duge tonove
Govor tijela
- Posmatrati
Kreiranje uloga
- Razvijati
i oponaati govor tijela kod drugh: jedna

osoba glumi neto, a druge je oponaaju
- Uvjebavati repertoar pokreta: razliite vrste hoda,
tipine pokrete rukama
- Izvoditi pokrete pomou unutarnjih slika
unjati se kao maka, kruiti bokovima kao trbuna
plesaica
- Prepoznati osjeanja kod drugih
- Izraavati vlastita osjeanja gestama i mimikom
- Predstavljati razliite linosti pomou glasa:
direktora cirkusa, prodavaicu, tajnovitog arobnjaka
individualne forme izraaja: pjevati,
govoriti, izraavati se gestama, maskirati se
- Eksperimentisati sa rekvizitima: marame, trake, eir
- Uestvovati u igrama kontakta i kooperacije:
svako glumi dio neke maine
- Interakcija s glumakom partnericom ili partnerom:
pozdravna scena, ljubavna scena, nesuglasice
- Uklopiti se u jednu grupu
- Izgraditi uzajamno povjerenje meu igraima
- Usuditi se preuzeti ulogu: preuzimati sve vee uloge,
igrati sa suflerkom
- Poznavati tekst za ulogu i koristiti ga u vezi s ulogom
- Kreirati ulogu: mimikom, gestkulacijom, jezikom
- Na probama uvjebavati ponaanje i djelovanje u
skladu s ulogom
- Razvijati izdrljivost
- Improvizacijom prevazilaziti eventualne
nesigurnosti
2.4
Igra figura
U igri figura koriste se razliite figure. U to se ubrajaju ginjol lutke (runa figura, prsne lutke, lutka od
drvene kugle, lutka od malih kartonskih rolni, lutka sa vorovima, fiek-lutke), tapne lutke (olovkalutka, lutka na grani, mekana lutka, javajka).
Smjernice
- Koristiti prste, povrine dlanova, none prste ili
povrinu stopala kao figure za igru: naminkati se
bojama za tijelo; krokodil, udovite
221
- Koristiti
ake, ruke i cijelo tijelo kao figure za igru

sijenki: divlja guska, ptice u letu, pognuti ljudi
- Prekriti cijelo tijelo: veliko platno, papirna vrea,
velika kutija; duh, robot
- Igratiti se lutkama za prste
- Koristiti svakodnevne predmete kao figure: etka za
pranje sua, pozorite sa priborom za jelo i
kiobranima
- Drati ukoene i pokretne lutke: rukama, prstima,
na tapiima, na koncima
- Izvoditi ciljano utvrene pokrete sa figurama: tipini
hod, naklon
- Pustiti lutke da govore: tipina visina tona,
specifini nain govora, uz lagano kretanje lutke
- Dvije lutke razgovaraju jedna s drugom: Kree se
samo ona koja govori.
- Izraavati emocije posredstvom lutki: Dranje glave
izmeu ruku i drhtanje izraava plakanje.
- Pustiti lutke da rukuju rekvizitima: rukom lutke,
rukom igraice ili igraa
3.
Igre prema pravilima
Igre prema pravilima se odlikuju manje ili vie kompleksnim nizom pravila. Pravila imaju dvostruku
funkciju: odreuju tok igre uz uee vie osoba i odreuju takmiarski karakter igre.
U igri prema pravilima uenice i uenici izgrauju razumijevanje za drutvene norme. Napoetku sami
sebi odreuju pravila za aktuelnu igru. Ove odrednice su vezane za situaciju i mogu se kratkorono
mijenjati. Djeca i mladi se prvo orijentiu prema openitim pravilima igre i paze da se ona potuju.
Nakon toga pokuavaju modificirati odreena pravila i proiriti prostor za igranje.
Kod veine igara prema pravilima mogu se prepoznati sljedei nivoi djelovanja:
- motorike vjetine koje su znaajne za tehnike igre,
- kognitivne sposobnosti koje omoguavaju strategije igre,
- kommunikativno-kooperativne kompetencije, koje su potrebne u odnosu sa suigraicama i
suigraima.
Igre koje se uvode u koli omoguavaju usvajanje osnovnih sposobnosti koje olakavaju uenje drugih
igara u budunosti.
3.1 Osnovne vjetine
Bacanje kockica
Smjernice
- Poznavati razliite vrste kockica: kockice s
takastim prikazom, s bojama, s oblicima, sa
simbolima, s vie od est strana
- Bacanje kockica iz posude: kockice staviti u
posudu, tresti posudu, okrenuti je na podlogu ili
istresti kockice na podlogu
- Bacanje kockica iz ruke: kockicu tako baciti iz ruke da
ne padne sa stola
- itati slike na kockici s gornje strane
- Uvjebavati bacanje kockica: ovjee, ne ljuti se i sl.
Stavljanje figurica
- Zapamtiti vlastitu figuricu

- Uzimati svoju figuricu, a da
se pri tome ne pomjere

druge figurice
- Pozicionirati figuricu u skladu s pravilima igre
222
- Figuricu
pomijerati u skladu sa slikom na kockici i

prepoznati kada je potez zavren
- Uvjebavati micanje figurica: Bata s voem
1
(Obstgarten), Uhvati eiri (Fang-den-Hut),
ovjee, ne ljuti se, dama, mica
Upotreba karti za igranje
- Poznavati vrste karti: djetelina, srce, baklava, list

- Samostalno mijeati karte
- Sortirati karte prema boji i sloiti jednu na drugu
- Prepoznati vrijednost karti
- Dijeliti karte u smjeru kazaljki na satu: pojedinano,
vie karti istovremeno; razliitom broju igraica i
igraa
Drati karte u ruci kao lepezu
- Igrati u smjeru kazaljki na satu
- Uvjebavati igranje karti: remi, kvartet (karte s istim
obiljejima)
Brojanje
- Brojanje karti
- Brojanje figurica
- Micanje figurica za
odreeni broj polja
3.2 Razumijevanje igre

Pravila
Smjernice
- Odabrati mjesto za igru
- Poznavati pravila: pitati za objanjenje, samostalno
itati i razumjeti
- Prihvatiti pravila i drati se isith
- Igre dovesti do kraja
-Varirati i modificirati pravila: pojednostaviti pravila
Strategija
- Pratiti tok igre

- Sjeati se: slika,
Emocionalnost
- Odabrati omiljenu igru

- Igrati s radou: izraavati
Kooperacija/saradnja
- Odabrati partnericu ili partnera za igru

- Dogovoriti se za jednu igru
- Dogovoriti se za pravila igre
- Igrati zajedno: pomagati se meusobno,
vrijednosti karte, poteza drugih

igraa, pozicija
- Planirati unaprijed
- Zadrati vlastitu strategiju za sebe
- Uskladiti duinu trajanja igre s vremenom koje je na
raspolaganju
zadovoljstvo, imati elju
za pobjedom, radovati se pobjedi
- Nositi se s frustracijom: podnositi poraze,
znati gubiti
- Izdrati napetost
- Prihvatiti sluajnost kao pravilo igre
- Imati obzira: ekati, drati se redoslijeda
bodriti drugoga, ukazivati na greke

izmiljati i praviti igrice
- Zajedno
Obstgarten i Fang-den-Hut su vrste igrica s figuricama - opisi se mogu nai na internetu
223
Takmienje
- Prepoznati takmiarski
- Igrati protiv drugih
duh pojedinih igara
- Osjeati se dobro kao lan grupe i imati elju za

pobjedom
- Procijeniti vlastite mogunosti
4. Prostori za igru
Da bi se mogli slobodno razvijati u igri, uenice i uenici moraju raspolagati raznoliko opremljenim
prostorijama za igru. Uenice i uenici pripremaju predmete i materijale koji podstiu na mijenjanje
prostora i otkrivanje novih za radnje igre. Pored toga, unaprijed strukturirana (igralite) i prirodna
okruenja za igru (uma) motiviu na otkrivanje kroz kreativno bavljenje.
Dalji sadraji za uenje se nalaze u podrujima uenja Percepcija i kretanje, Umjetnost kao i Kretanje i
sport.
4.1 U kolskoj zgradi
Pored poznatih mjesta za igru za stolom ili u kutku za igranje kao posebni prostori za igru na odreeno
vrijeme se mogu i mjesta u kolskoj zgradi.
Uionica
Smjernice
i koristiti kutke za igru: na neodreeno ili
neogranieno vrijeme
- Oblikovati kutke za igru: opremanje namjetajem,
opremanje igrama
- Pospremiti kutke za igru nakon zavretka igranja
- Koristiti cijelu uionicu kao prostor za igru
- Prepoznati
Sala
- Igrati
u sali: slobodno polje za akcije,

igre loptom, igre tranja, gradilite za kretanje
- U sali napraviti razliite prostore za igru:
praviti skrovita, odvajati podruja pomou alata
Druge prostorije
- Slobodne
prostorije privremeno preoblikovati u

prostorije za igru
4.2 Na otvorenom
Razliita godinja doba se moraju ukljuiti u oblikovanje igre, jer ona na jedan poseban nain podstiu
na razliite aktivnosti igre.
kolski teren
Smijernice
- Poznavati mjesta za igru i savladavati put do njih
- Istraivati okolinu s namjerom igranja: igra skrivanja
- Igrati se sa prirodnim materijalima i igrakama: u
sanduku sa pijeskom, na livadi
- Urediti kolsko igralite za akcije igre: nacrtati igre
za skakanje i igre na ploi, crtati kredom za asfalt
- Koristiti teren za male igre takmienja
- Svrsishodno koristiti sprave
- Odravati teren u istom stanju
Igralita
- Posjeivati
razliita igralita: igralita za igre

loptom, avanturistika igralita, igralita u umi
- Isprobati postojei pribor za igranje
- Ponijeti vlastite igrake na igralite
- Igrati se s drugima: s poznatom i nepoznatom
djecom i mladima, igre u pijesku, ljuljake,
igre indijanaca
- Na igralitima se ponaati u skladu s pravilima
224
- Realno
procijeniti vlastite mogunosti:

prepoznati opasnosti
Slobodni teren
2.
- Upoznati
se sa bliom okolinom: uline raskrsnice,

upadljive zgrade, slobodne povrine
- Odrediti vremenski okvir za igranje
- Istraivati nepoznati teren: koristiti take za
orijentaciju
- Prepoznati opasnosti: javne ulice, vodene povrine,
uma, promjena vremena, padanje mraka, biljke,
ivotinje
- Poznavati pravila i zabrane specijalnih terena
i ponaati se u skladu s njima: uma, zatieno
podruje prirode
Muzika
Muzika je dio ljudskog ivota i kulture. Svaki ovjek raspolae sposobnou muzikog doivljaja i gaji
elju da se izraava i kae neto o sebi putem muzike. Podruje uenja Muzika stavlja dva aspekta
muzikog odgoja u sredite: odgoj muzikom koristi senzorno-podsticajni, emocionalni i kvalitet muzike
koji potpomae kretanje. Muziki odgoj obuhvata polja uenja: sluanje muzike, muzika sa glasom,
kretanje i muzika kao i elementarno sviranje instrumenata. Na nastavi Muzikog odgoja uenice i
uenici ue razliite muzike forme i pojave u svojoj okolini i istovremeno se otvaraju novoj i
nepoznatoj muzikoj ponudi.
Muzika nastava utjee na djelovanje i ponaanje uenica i uenika na razliite naine:
- Sluanje muzike potpomae unapreenje auditivne percepcije.
- Muzika omoguava ritmiki trening kretanja.
- Muzika u povezanosti sa kretanjem vodi ka znaajnim kinestetikim iskustvima i inicira prostorne
pojmove.
- Razvijanje individualnog smisla za muziku otvara pristup vlastitoj linosti.
- Muziciranje u grupi doprinosi usvajanju socijalnih kompetencija.
- Savladavanjem razliitih izraajnih formi muzike, u pjesmi, pokretu i sviranju instrumenata,
razvijaju se koncepti vlastitog ja, sposobnosti komunikacije i interakcije.
- Muzika i kretanje omoguavaju relaksaciju i oputanje nakon napornih aktivnosti i dijelova dana.
- Nastava muzike daje podstrek oblikovanju slobodnog vremena.
Upute za nastavu
Osnovni ciljevi Muzikog odgoja su:
- pruanje pomoi u svakodnevnom ophoenju s muzikom i omoguavanje individualnih oblika
muzikog djelovanja i doivljaja,
225
- probuditi sposobnost kretanja, izraavanja, percepcije i

- doprinijeti radosnom doivljaju ivotnog prostora kole.
komunikacije,
U realizaciji ovih ciljeva veliki znaaj ima samoaktivnost. Uenice i uenici u principu aktivno uestvuju
u oblikovanju. Eksperimentiu sa tonovima, zvukovima, umovima, kretanjem, instrumentima i
govorom. Upoznaju sebe kao stvaraoce i stiu sposobnosti i znanja kroz vlastito djelovanje.
Igra kao osnovni oblik ljudskog uenja zauzima vano mjesto u nastavi muzike. Igre uz muziku i
muzika kao igra podstiu ula i matu. Procesi uenja imaju karakter igre, doivljaja i kreativnosti to
im daje prednost nad predvidivim rezultatima. U okviru nastavnih planova uenice i uenici koriste
mogunost da razviju samostalnost i sposobnost prilagoavanja. Muzikim sadrajima uenice i
uenice se isprva pribliavaju slobodnim isprobavanjem, a zatim sve vie uzimaju u obzir
predodreene muzike oblike kao i socijalni kontekst. Smjenjivanjem zajednikog djelovanja i
preuzimanja individualnih zadataka na razigran nain se razvijaju samopouzdanje i socijalna
kompetencija djelovanja.
Muzika daje znaajan doprinos oblikovanju nastave i kolskog ivota:
- Muzika stvara mirnu atmosferu, npr. u okviru njege.
- Muzika pomae u strukturiranju i ritmiziranju kolske svakodnevnice. Akustiki signali, melodije i
pjesme se mogu koristiti kao znakovi za nastavne predmete i odreene faze uenja.
- Muzika je esto sastavni dio tematike koja prevazilazi nastavne oblasti i procese orijentisane ka
projektima
- Muzike priredbe obogauju kolski ivot i svakodnevnu nastavu
One omoguavaju drutvene doivljaje i uspjehe.
- Muzika je naroito pogodna za ostvarivanje zajednikog uenja s razredima drugih vrsta kola.
Uenje na zajednikom predmetu uspijeva i pored razliitih predispozicija uenica i uenika.
Izbor sadraja za uenje u podruju uenja Muzika orjentie se prema okolini i sposobnostima djece i
mladih, muziko-estetskim kriterijima kao i sadrajnoj tematici.
Muzika kao nastavni predmet se odvija u okviru jednog razreda. Oblici unutranje i vanjske
diferencijacije uzimaju u obzir razliite interese. Uenje sviranja jednog instrumenta zahtijeva
pojedinanu nastavu ili nastavu u malim grupama. Nastavni procesi orijentisani ka projektima
omoguavaju da se ono to je usvojeno na nastavi Muzikog odgoja isproba, uvjeba i primjeni.
Muzika u grupama odreenim prema sklonostima uenica i uenika obuhvata posebne nastavne
sadraje kao pjevanje u horu, ples ili sviranje instrumenata. Ovdje uenice i uenici s posebnim
sposobnostima i slinih sklonosti ue zajedno. Oni sudjeluju u organizaciji kolskog ivota.
Od presudnog znaaja za prenos muzikih sadraja je strunost nastavnica i nastavnika kao i njihova
sposobnost da djecu i mlade zainteresiraju za muziku ponudu.
Ovaj nastavni predmet zahtijeva raspoloivost prostorije za muziku koja omoguava kretanje i
posjeduje razne materijale za zvuk i ritmiku te je opremljena instrumentima i ureajima za
reprodukciju. I druge prostorije kao kolsko dvorite ili kolski vrt, dvorana, hol, hodnici i uionice se
mogu koristiti za muzike namjene.
1.
Doivjeti i sluati muziku
1.1 Elementarni akustiki utisci

Percepcija muzike se ne deava samo putem ula sluha, nego i putem vestibularnih i taktilnih ulnih
kanala. Tonovi, zvukovi i umovi se razlikuju po etiri osobine zvuka: visina, trajanje, jaina i boja
zvuka. Uenicama i uenicima se akustika okolina treba ponuditi tako da obrate panju na izvore
zvuka, sluaju ga, gledaju u njegovom pravcu te razvijaju radost i interes za akustikim dogaajima.
Da bi se tiina mogla svjesno doivjeti, mora se moi iskusiti kao suprotnost utiscima umova, tonova i
zvukova. Ona se ne sili nego zajedno trai i doivljava u njenom dejstvu. Preduslovi za to su
oblikovanje prostora, odgovarajui red sjedenja, pravila i rituali, izbjegavanje ometajuih stranih uticaja
te nastavnice i nastavnici koji prenose mir na uenice i uenike.
Tiina i mir
Smjernice
- Umiriti tijelo: zazuzeti ugodan poloaj ili dranje,
reagovati na umirujue i poznate glasove
- Percipirati poznat akustiki signal i tiinu nakon
njegovog nestajanja: zvuna zdjela, zvuna kugla,
inela, trijangl
- Izdrati tiinu
226
- Ostati miran jedan odreeni vremenski period

- Izraavati iskustva tiine kroz mimiku, gestikulaciju,
slike i govor
Zvukovi i vibracije
- Percipirati
vibracije cijelim tijelom: vibrirajui pod

u sportskoj sali
- Percipirati zvukove i vibracije pojaane zvunikom:
ritmiki udarci, glasovi, umovi, muzika
- Vibracije uzrokovane instrumentima osjetiti na
razliitim dijelovima tijela: trup, glava, ruke, ake,
noge, stopala (elektrini masaeri, elektrine
etkice za zube)
Glasovi
- Percipirati
umovi
- Percipirati
Muzika
- Sluati
muziku: u oputenom dranju tijela ili

poloaju tijela, poznata i nepoznata djela, sa ili bez
slualica, uivo ili kroz prenos putem medija
- Mimikom, gestikulacijom i govorom izraavati, da li
se muzika doivljava kao ugodna ili negodna
- Doivljavati muziku u povezanosti sa tjelesnim
kontaktom: dranje rukom, milovanje, ritmiko
kucanje
- Sluati muziku u kombinaciji sa drugim ulnim
utiscima: svijee, reflektirajua kugla, slike, mirisi
Poznati akustiki utisci
- Ponavljajue
glasove poznatih osoba: pozivanje imena,

pjevuenje i pjevanje pjesama
- Razlikovati razliite glasove: vlastiti glas, glasovi
drugih osoba, glasovi ena i mukaraca, djeiji
glasovi, mete glasova na pauzi, ivotinjski glasovi
- Razlikovati kvalitet glasova: plakanje, smijanje,
aputanje, vikanje, pjevuenje, zvidanje, pjevanje
i prepoznavati umove iz okoline i prirode
iz vlastitog ivotnog okruenja: zatvoriti oi nakratko,
potom opisati ono to se moglo uti
- Doivljavati sebe kao uzronika umova
- Oponaati umove
- Pogaati umove proizvedene od strane uenica i
uenika iz razreda
situacije oblikovati pjesmama,

muzikim djelima i instrumentima: jutarnje
pozdravljanje, poetak i kraj nastavne jedinice;
priprema za vikend, roendan, mirna faza
- Doivjeti akustike znakove za poetak ili kraj
neke aktivnosti: kolsko zvono, zvonjava
telefona, budilnik
- Snimiti i odsvirati poznate akustike znakove, pjesme
i muzika djela
1.2 Razliita muzika djela

U skladu s raznovrsnou muzikog svijeta ponuda obuhvata sve oblike muzikog izraza. Sluanje
razliitih djela omoguava uenicama i uenicima pristup raznim muzikim vrstama i razvijanje
sklonosti.
Kriteriji za izbor muzikih djela su: mogunost lakog pamenja muzike i s tim povezana mogunost
ostvarivanja bliskosti; sposobnosti ili preferencije, buenje znatielje, pogodnost za reprodukciju.
Zajednikim reflektiranjem se djelovanje muzike svjesno doivljava. Muzika moe umiriti, aktivirati,
uzbuditi, oraspoloiti te uiniti sretnim, tunim ili agresivnim. Iskazivanje potovanja prema uenicama
i uenicima zahtijeva potivanje njihovog interesa za odreena muzika djela i muzike stilove i
uzimanje u obzir istih u odreenim prilikama.
227
Svjesno sluanje muzike podrazumijeva razumijevanje i tumaenje kako pojedinanih strukturnih

elemenata kao i cijelog djela. Preduslov su: panja, iskustvo sluanja, prepoznavanje pravila kao i
sposobnost diskriminacije i transfera. Meutim, sluanje muzike uvijek sadrava i doivljaj muzike.
Susret s muzikom
Smjernice
- Sluati snimke uivo doivljene muzike
- Uvijek iznova sluati poznata muzika djela
- Biti otvoren za nepoznata muzika djela
Muzika i osjeanja
- Izraavati
i obrazloavati sklonost i odbojnost prema

prema odreenim muzikim djelima
- Osjetiti delovanje razliitih muzikih djela: uzbudljivo,
oputajue, prijetee, raodsno ili tuno raspoloenje
- Opisivati misli i predstave nakon sluanja muzike
- Visinu, jainu i boju zvuka dovoditi u vezu sa
razliitim efektima: prijetee rspoloenje duboki,
tupi tonovi; veselo raspoloenje visoki, svijetli
tonovi
- Razumjeti efekte muzike u filmovima i reklamnim
spotovima: gledati isjeak iz filma sa i bez muzike,
opisati muziku, u isti isjeak iz filma ubaciti
razliite muzike komade
Muzika djela i kretanje
- Kretati
Muzika i slika
- Crtati muzika djela: stvarne ili apstraktne slike,

ritmiko-grafiki znakovi
- Reproducirati emocionalne dojmove pomou boja
- Odabrati grafike znakove ili slike koji odgovaraju
muzikom djelu
- Uporediti slike nastale u jednom razredu
- Crtati uz sluanje muzikih djela i doivjeti to je za
njih karakteristino: brza spora djela
Zadaci za sluanje
- Selektivno
Znanje o muzikim djelima
- Upoznati se s nazivom i porukom muzikog djela

- Suoiti se s tekstom muzikog djela: razumjeti tekst,
izmijeniti tekst
- Skupiti informacije o nastanku muzikog djela
- Raspolagati znanjem o poznatim kompozitorima,
muziarima, interpretatorima
- Uporeivati razliita muzika djela: ritam, tempo
glasnou, instrumente
- Muzika djela povezati s odreenim muzikim
se uz razliita muzika djela uz neiju pomo:

u naruju, u invalidskim kolicima
- Slobodno se kretati uz muzika djela: sa i bez
materijala, sam i s drugima
- Realizovati zadatke kretanja uz muziko djelo:
hodati, trati, skakati, okretati se oko vlastite ose,
puzati; pokreti cijelim tijelom u vidu talasa;
dobacivati si naizmjenino papirne loptice ili
marame
- Pratiti muzika djela tjelesnim ili ritmikim
instrumentima: kuckati vrhovima nonih prstiju,
reproducirati zvekama ili tonskim tapiima
- Sadraje razliitih muzikih djela predstavljati
pantomimom ili scenski: Ide maca oko tebe,
Trnoruica, Petar i vuk
sluati muziko djelo: odreene

instrumente, melodije koje se ponavljaju, refrene
228
vrstama
- Uporeivati razliite obrade muzikog djela:
instrumentalnu, vokalnu, klasinu, rok
- Poznavati mjesta i povode za izvedbu
Grafika notacija
- Grafika notacija kao pomo pri sluanju muzike

- Prikazati osnovne elemente zvuka grafikim
znakovima: koristiti zadane znakove, izmiljati
vlastite znakove
- Notirati muziku pomou grafikih znakova
1.3 Muziki ukus

Individualni muziki ukus moe se razviti kada uenice i uenici dobiju pristup raznolikoj muzikoj
ponudi i to i koriste.
Pri odabiru muzikih djela treba uzeti u obzir elje uenica i uenika. Osim toga upoznaju se i s
muzikom koja se u njihovoj ivotnoj sredini nikako ne pojavljuje ili rijetko pojavljuje.
Da bi se moglo odgovoriti na preferencije djece i mladih, koji se ne mogu verbalno izraavati,
nastavnice i nastavnici posmatraju precizno njihove reakcije na razliita muzika djela.
Lernziele / Inhalte
Muziki mediji
Hinweis
Smjernice
- Upoznati se sa razliitim nosaima zvuka i
odgovarajuim ureajima za reprodukciju: kaseta,
CD, DVD
- Pronai muzike ponude na javnim medijima: radio,
internet
- Urediti medioteku u uionici
Muzike preferencije
- Sluati muziku primjerenu uzrastu

- Prikupiti informacije o nekom idolu
- Upoznati se s muzikom razliitih ivotnih sredina
- Sluati muziku putem razliitih medija: kaseta,
CD
- Birati muzika djela za razliite povode: muzika za
crtanje, muzika za faze kretanja i mirovanja
- Obrazloiti sklonost prema odreenoj vrsti muzike:
melodija, ritam, tekst, pjeva, muziar, sadraj teksta
2. Muziciranje glasom
Zahvaljujui svom glasu ovjek posjeduje mogunost da skrene panju na sebe, da se izrazi i
predstavi. Glas je markantna osobina linosti. On kao instrument vlastitog tijela direktno izraava
emocije. Zvuk glasa zajedno s mimikom i gestikulacijom uspostavlja unutranju vezu izmeu
govornika, tj. pjevaa i sluaoca. Muziciranje glasom omoguava uenicama i uenicima da njeguju
svoje komunikacijske sposobnosti te da isprobavaju i ire svoju mogunost glasovnog izraavanja.
2.1 Doivljaj vlastitog glasa
Podsticanje na glasovna izraavanja
Smjernice
- Percipirati poznate glasove u povezanosti sa
kretanjem i tjelesnim kontaktom i reagovati na njih:
igre kretanja, jahanja na koljenu i igre prstima
- Reagovati na dodire glasovnim izraavanjem:
milovati obraze, masirati povrinu dlanova i stopala,
dodirivati tijelo zvunim instrumentima
- Percipirati glasovna izraavanja, reproducirati ih i
mijenjati: baby-govor
229
- Doivljavati
zvukove, instrumente i pjesme kao

podstrek na glasanje
- Biti podstaknut tehnikim ureajima na glasovna
izraavanja: mikrofon
Eksperimenti sa glasom
- Pojaati
glas: priati i vikati na hodnicima, u salama,

na stubitima; priati, vikati i pjevati u uplju ruku,
razliite lijevke, posude i gumene cijevi; priati i
pjevati na mikrofon
- Mijenjati zvuk glasa: priati zatvorenih, otvorenih
usta; priati sa rukom ispred usta; isprobati
razliite poloaje usana
- Igrati se sa glasom: igre aptanja, dozivanja i
oponaanja
- Izraavati raspoloenja glasom, mimikom i
gestikulacijom: radost, tuga, ljutnja, strah
- Sluati snimke vlastitog glasa
- Pomou glasa oblikovati prie: u asovniarskoj
radnji, u zoolokom vrtu, u saobraaju, orkestar,
dvorac s duhovima
Ritmiki govor
- Izgovarati stihove i rime: brojalice

- Ritmiki govor za pokrete, pratiti ritmike i
instrumente tijela
- Izmiljati male komade koji se recituju:
arobne rijei, reenice koje se teko izgovaraju
Prvo pjevanje
- Uestvovati u pjevanju esto sluanih pjesama

- Uestvovati u pjevanju nizova glasova i slogova
sadranih u pjesmama: Tra-ri-tra-ra, pota je
stigla
- Pjevati stihove koji se ponavljaju u nekoj bajci ili prii
- Pri sluanju jednostavnih muzikih djela pjevuiti
melodiju ili pjevati refren
- Pratiti radnje pjesmom: crtanje, plesanje,
igranje, pospremanje
- Pjevati zajedno sa drugima: jutarnji krug,
roendanska proslava
2.2
Njega glasa
Redovne vjebe oputanja i igre za glas doprinose prirodnoj i negrevitoj upotrebi vlastitog glasa. Igre
oputanja idu prije vjebi disanja, govora i pjevanja. Vjebe glasa mogu se prilagoditi jednoj pjesmi
koju treba nauiti i slue uvoenju ritma u nastavu.
Mora se uzeti u obzir da individualno i sistematino stvaranje glasa nije mogue na nastavi Muzikog
odgoja s cijelim razredom.
Dranje tijela
- Opustiti
Smjernice
cijelo tijelo: glumiti marionetu, kao pas
otresati vodu iz krzna
- Protezati se i zijevati
- Zauzeti ispravan poloaj tijela: glumiti ljude koji
na glavi nose posude s vodom, sjediti kao koija
- Zauzeti kontroliran poloaj tijela: stajati na vreicama
ispunjenim kopicama trenje, stajati na postolju koje
se mie
Disanje
- Spoznati
vlastito disanje: disati u leeem poloaju s

vreicama pijeska na stomaku, s rukom na stomaku
osjetiti disanje dijafragme
230
- Kontrolisano
izdisati: puhati na staklo prozora, na

ogledalo; laganim puhanjem izazvati titranje
plamena svijee
- Svjesno udisati: mirisati flaice s mirisom,
spoznati miris
- Prilikom udisanja izraavati radost ili nevoljkost:
aaa kao otvaranje usta za izraavanje radosti
iiii kao zatvaranje usta s gaenjem
- Prilikom govora i pjevanja nakratko zaustaviti
dah, bez udisanja
- Prilikom govora i pjevanja disati samo na odreenim
mjestima
Razvoj glasa:
rezonantna kutija, tonski prostor
- Osjetiti
vibracije pri stvaranju zvukova i tonova:

preko pojaala; prianjem u praznu drvenu
kutiju ili u rezonantnu kutiju klavira
- Uoiti rezonantne prostore na vlastitom tijelu:
pjevati znak iznenaenja ah na slogove na, lu, mi
- Spoznati rezonantne prostore izvan vlastitog
tijela: stajati u krugu i pjevati jedan ton
- Eksperimentisati s poloajem tonova
- Nai za sebe najpovoljniji poloaj tona
- Prihvatiti zadani ton i nastaviti pjevati
- Eksperimentirati s jednoglasnim i dvoglasnim
pjevanjem: prema gore i prema dolje
- Pjevati imena u tercu
- Pjevati melodiju uz povisivanje tona
- Vizualizirati visine tonova: pokazivanjem rukama
grafikim znakovima na tabli
- Slati tonove od jednog ka drugom
2.3 Pjevati pjesme

Pjevanje zauzima u muzikom odgoju istaknuto mjesto. Pjevanju prethodi sluanje melodija i pjesama.
Prelazak sa sluanja na pjevanje se glatko oblikuje.
Pri izboru pjesama u obzir se moraju uzeti sljedei aspekti:
- preferencije, potrebe i sposobnosti uenica i uenika
- socijalno-integrativni efekat: primjerenost uzrastu, primjerenost vremenu
- raznolikost repertoara pjesama
- stepen teine u vezi s ritmom, taktom, vrstom tona i opseg tona
- mogunost i prihvatljivost pojednostavljivanja teksta, melodije i ritma
- mogunosti muzikog stvaranja
- unapreivanje mate i kreativnosti
Preduslovi za uivanje u pjevanju i sposobnosti pjevanja su:
- ugodna atmosfera pri pjevanju: sjedenje u krugu ili polukrugu, povezivanje pjevanja i kretanja,
dobrovoljno pjevanje
-tano odreeni termini u dnevnom i sedminom rasporedu
- glas, sposobnost predstavljanja i kreativnost nastavnica i nastavnika
Pri stvaranju neke pjesme u vezi s ritmom, tekstom i melodijom koristi se metodiki materijal pogodan
za odreenu grupu. U zavisnosti od vrste odabrane pjesme posebna panja se pridaje pokretu,
refrenu ili cijelom tekstu pjesme. Uenje pjesme polazi po pravilu od ritma i melodije i vodi odatle do
razumijevanja teksta.
Susretanje sa pjesmama
Smjernice
se sa pjesmom koju izvode nastavnica ili
nastavnik
- Sluati pjesmu prenesenu putem medija: na kaseti,
CD-u
- Upoznati
231
Ritam pjesama
- Osjetiti
ritam: doivjeti ritmike dodire i pokrete pri

sluanju neke pjesme
- Isprobati odgovarajue pokrete uz neku pjesmu
- Ritmiki ponavljati tekst pjesme ili dijelove teksta u
metru (mjera za stih): glasno, tiho, nijemo govoriti
- Izgovaranje teksta pjesme podrati tjelesnim
instrumentima (bubnjevi)
- Popratiti pjevanu pjesmu tjelesnim ili ritmikim
instrumentima
Melodija pjesama
- Sluati
Tekst pjesama
- Predstaviti
Utvrivanje pjesama
- esto
Pjesme u zajednici
- Pjevati
2.2. Osnovni muziki elementi u kretanju

Muziko djelo kao cjelina
- Tokom
melodije i dijelove melodija: odsvirane na

instrumentu, otpjevuene, otpjevane na tonske
slogove
- Pjevuiti elemente melodija i pjevati po tonskim
slogovima: zajedno, grupno, u parovima; tiho,
intenzivno, ali bez vritanja
- Poznavati i koristiti pomo za memorisanje melodije
pjesme: geste
sadraj: pantomima, scenska predstava
bez rekvizita, igra sjenki, lutkarska predstava
- Popratiti tekst kretanjem: geste, pokreti tijela,
pantomima,
- Optiki pojasniti sadraj: pomou predmeta,
dijapozitiva, slikovnih karata, karata rije-slika,
karata sa rijeima
- Govoriti tekst pjesme: red po red, sadrajno
pregnantni dijelove, itav tekst; glasno - tiho,
brzo - polako; ujno neujno
- Povezivati dijelove teksta sa melodijom: pjevati
prije i poslije
ponavljati nauene pjesme: u jutarnjem krugu,
za oraspoloivanje za vikend, za oputanje izmeu
razliitih nastavnih jedinica
- Pjevati pjesme u posebnim prilikama: kolske
priredbe
- Dokumentovati naueni repertoar pjesama:
snimiti kasetu, napraviti mapu pjesama ili knjigu
pjesama
s drugima: u razrednoj zajednici, u kolskom
horu, na nastavi, u terapijskoj grupi, u etnji, na izletu
- Razvijati sposobnosti kooperacije: ostvarivanje
kontakta oima, sluanje drugih, dogovaranje pri
izboru pjesama
Smjernice
cijelog trajanja muzikog djela ostati u
pokretu
- Percipirati poetak i kraj muzikog djela: zastati kod
posljednjeg tona, sjesti, pljeskati rukama
- Razliito se kretati uz dijelove muzikih djela: strofa,
refren
232
Ritam
- Osjetiti
ritam nekog muzikog djela i prenijeti ga na

kretanje: na igru sa tjelesnim instrumentima, na
redoslijed koraka, na nain kretanja
- Naizmjenino si predavati predmete: u ritmu muzike
ili ritmiki izgovorenog stiha
- Slobodno se kretati uz ritam razliitih muzikih djela
Tempo
- Kretati se razliitim tempom

- Tempo sviran na instrumentima
Jaina zvuka
- Vizualizirati
osjetiti u pokretu:
bubnjanje, sviranje klavira
- Sluati tempo nekog muzikog djela i pretvoriti ga
u kretanje: kretati se patuljastim ili divovskim
koracima uz neku pjesmu
jainu zvuka kroz kretanje: tihi tonovi kretanje na malom prostoru, unjanje, pognuti se;
glasni tonovi kretanje na velikom prostoru,
ispruiti ruke
- Opreznim udaranjem po instrumentima proizvoditi
tihe tonove, snanim udaranjem glasne tonove:
bubanj, klavir
233
3.
Oblikovanje pomou materijala
Cilj rada s materijalima je pruanje pomoi djetetu ili mladom ovjeku s posebnim potrebama da
popravi svoje sposobnosti primjeivanja. Nejasne ideje o okolini se tako mogu konkretizirati i ispraviti.
Razliitim prikazima dijete e se osposobiti da smo izrazi dojmove o promjenama u okolini i na
smom sebi. Aktivnim, svjesnim i dobrovoljnim suoavanjem s razliitim materijalima usvajaju se
sposobnosti spoznavanja i naini izraavanja. U pripremi i izvoenju se sistematski razvijaju i podstiu
misaoni procesi. U podrujima slikovitog, plastinog i tekstilnog oblikovanja rad s razliitim
materijalima i alatima doprinosi istanavanju sposobnosti primjeivanja, omoguava prijenos znanja o
raznim postupcima, budi se radost i elja za oblikovanjem i nasluivanje estetskog osjeaja. Nastava
se organizira tako da uzima u obzir individualni razvoj uenika i njihove kognitivne sposobnosti.
Nastavni cilj i nastavni prostor je prije svega konkretna okolina uenika. Uenje je usko povezano sa
situacijom, osnovne karakteristike su doivljaj, igra, sloboda i radost. Uenicima treba pruiti
mogunost da u pogledu na kasnije radne sposobnosti i ureenje slobodnog vremena razvijaju line
sklonosti i sposobnosti u sljedeim podrujima:
Oblasti uenja:
3.1
Upoznavanje sa razliitim materijalima
3.2
Slikovno oblikovanje
3.3
Plastino oblikovanje
3.4
Tekstilno oblikovanje
3.5
Izgradnja i konstruisanje razliitim materijalima
3.6
Obuhvatanje informacija iz okoline, vlastito izraavanje kroz igru

s materijalima i akcije
234
3.1. Upoznavanje sa razliitim materijalima

Ostvarivanje osnovnih iskustava
s materijalima
Umjetnika djela u prirodi
Smjernice
- Ostvariti osnovna iskustva svim
ulima, skupljati i diferencirati dojmove,
opipavati i uporeivati:
- vodu
- snijeg
- pijesak, zemlju
- metal, drvo
- Odabrani materijal spoznati svim ulima:
osjetiti, prosipati, mirisati zemlju; hodati po
kamenju, menjem proizvoditi zvukove;
materijale opipati naslijepo
- Opisivati i sortirati materijale: boja, oblik, veliina,
miris, struktura, gustoa, mjesto porijekla
- Ostavljati otiske u pjesku i snijegu:
otisci nogu i ruku, otisci cijelog tijela
- Crtanje po zemlji i pijesku: prstima granicama ili
kamenjem
- Slaganje kamenja: brda, kule, figure
- Graditi pomou zemlje, pijeska i vode: brda,
jarci, peine, utvrde, kiparski oblici.
- Graditi pomou snijega: prekrivanje naslaga, praviti
grudve, praviti reljefe na zidovima i skulpturama,
praviti snjeka
- Oblikovati pomou gline: udesna bia,
nemani, oblijepljivati kamenje glinom
- Slagati oblike i figure: mandala, krug, luk, spirala,
labirint, zmija, pu, riba; kamenjem, liem,
cvjetovima, korom, plodovima
- Bojiti prirodne materijale prirodnim bojama:
kamenje, lie, komade drveta
- Lijepiti lie pomou vode: na lukove, prozore, vrata
- Praviti nakit: lani, vijenac za kosu, remen od
dijelova biljaka
- Upotrebljavati prirodne materijale u skladu s
njihovim svojstvima: kamenje slagati, redati,
gomilati; lie i cvjetove lijepiti ili aranirati, granama
koje daju potporu graditi, glinom modelirati,
uvrivati ili izdubljivati
2
- Ostavljati znakove u prirodi: Schnitzeljagd,
figurice od kamenja
- Inspiracija za pravljenje vlastitog umjetnikog djela u
prirodi: poslovice, pjesmice,mitovi, legende, vlasite
izmiljene prie, dijelovi iz knjiga za djecu, muzka
djela
- Povezati okolinu sa stvaranjem umjetnikog djela:
zaustaviti granice u rijenom pjesku,
- Napraviti izmiljenu ogradu tamo gdje se dodiruju
livada i njiva
- Posmatrati prolaznost umjetnikih djela
prouzrokovanu djelovanjem vremenskih prilika
Igra u kojoj jedna grupa ostavlja znakove u prirodi drugoj grupi, kako bi je ova pronala na osnovu tih znakova
ili u kojoj se ostavljaju upute kako da se doe do sakrivenog blaga
235
3.2 Slikovito stvaranje

Crtanje znai stvaranje linearnih tragova na povrinama pomou osnovnih oblika slikarstva: take i
linije. Za prikazivanje stvarnosti posebno su pogodni crtei rukom. Oni imaju funkciju prikazivanja,
predstavljanja i izraavanja. U odnosu na uzrast i postavku zadatka moe preovladavati jedna od
navedenih funkcija.
Tehnike crtanja
Smjernice
- Eksperimentisati razliitim spravama za crtanje na
razliitim podlogama: razliite olovke, krede; ugalj
za crtanje, pero i tu; asfalt, tabla, razliiti papiri
- Raditi s jaim i slabijim pritiskom
- Stvaranje razliitih crtea imitiranjem ili vlastitim
otkrivanjem i izmiljanjem
- Posmatranje proporcija i spoznavanje ralanjivanja
objekata
- Strukturiranje povrina slaganjem taaka
- Crtanje pomou ablona
Opaanje i crtanje
- Zatvorenim
oima opaati predmete jednostavnog

oblika
- Opisati predmet
- Opipani predmet crtati imaginarno u zraku i sa svih
strana
- Crtati predmet zatvorenih oiju
- Crtati predmet otvorenih oiju
- Elemente crtanja kombinirati s aspektima
slikanja: Naslikati pozadinu i na nju nacrtati
predmete i osobe
Razvoj sposobnosti
- Nanoenje boja na povrine

- Iskusiti dodir boje i vlasitog tijela (bojiti prstima)
- Isprobavanje etkice i prva iskustva u koritenju
etkice
Crtanje etkicom u vidu mrlja
- Opaanje boja u naoj okolini
Prepoznavanje i razlikovanje boja
Prepoznavati i uvrtavati osnovne boje
Razlikovati mijeane boje i uvrtavati ih
- Izraavanje rapoloenja
Izborom odgovarajuih boja i muzike und
moe se izraziti duevni i estetski osjeaj
- Ureivanje povrina,tijela, prostorija
Polazei od mrlje boje jednom bojom
Obojiti zadane povrine
Stvaranje oblika bez prethodnog crtanja
Pravljenje dvije i vie boja
- Pribliavanje estetskom osjeaju za dekorativno
stvaranje
Otiskivanje i peaenje
Djeca rano ostvaruju prva iskustva s postupcima otiskivanja: ostavljanje otisaka mokrih nogu na
kamenim podovima, ostavljanje otisaka obojenih prsta i ruku na papiru. Rad s materijalima
nepohodnim za tiskanje, kao to su materijal za otiskivanje, boja, papir i valjak, u vidu igre omoguava
brojne mogunosti izraavanja.
236
U zavisnosti od sastava tiskovnih ploa kao nosilac boje mogu posluiti ispupeni dijelovi ili cijela
povrina ploe. Zbog toga se razlikuju etiri postupka otiskivanja: visoko otiskivanje, nisko otiskivanje,
ravno otiskivanje i otiskivanje sitom.
Peat je tiskovni elemenat koji - obojen bojom i pritisnut na podlogu pokazuje svoju strukturu. On
uvijek utiskuje isti oblik. Zbir ponovljenih oblika moe dati zajedniki oblik. Rad s elementima
otiskivanja unapreuje kreativnost zato to uenice i uenici elemente mogu rasporediti uvijek iznova.
Peat se isprva odreuje, a kasnije se oblici peata mogu sami napraviti. Uenice i uenici poinju
jednostavnim, slobodnim pokuajima i onda stvaraju povezane radove. Tehnika tambiljanja moe se
povezati i s drugim oblicima povrinskog oblikovanja.
Otiskivanje vlastitim tijelom
Smjernice
- Ostaviti otisak tijela, povrine ruku i nogu: na
vlanoj zemlji, pijesku, snijegu
- Otisnuti mokre ili obojene ruke i noge na suhe
povrine
- Otiskivati prstima: zmije, pueve, ribe, cvijee, lica
Monotipija
- Praviti
Otiskivanje peatima
- Koristiti gotove peate: kockice, slova, epove

- Otiske ponavljati, zbijati, slagati, rasporeivati:
slike savijanjem ili pljuskanjem: leptiri,

nemani
- Koristiti vrpce: vrpcu umoiti u boju, baciti na
papir i onda skloniti
- Proizvoljno nanositi boju na vrstu podlogu i
jednom utisnuti: koristiti razliite podloge kao to su:
drvena ploa; nanositi prstima, etkom, valjkom;
utiskivati na papiru ili platnu
- Isprobati dodatne elemente oblikovanja: prije
prislanjanja papira razliitim sredstvima crtati
po obojenoj povrini;
Na staklenu plou u boji staviti papirne figurice
- Postupkom otiskivanja proizvesti slike: na staklenu
plou staviti listove, nanijeti boju, dii listove i
prekriti papirom
biserna ogrlica, mustra, cvijee, robot, male scene

peata: od krompira, drveta, gumice
za brisanje, stiropora, spuve; lijepljenjem uzica
- Bojiti peate: etkom, pomou jastuka za peat
- Otiskivati na razliite podloge: na papir koji upija
(bijele salvete, pekire, maramice), razliita platna,
drvo
- Pravljenje
Otiskivanje na platna
- Za
utiskivanje koristiti materijale iz svakodnevnog

ivota: perje, ipkasta i strukturna tkiva, lie,
drveni otpad, dijelove metala
- Praviti ploe za tisak lijepljenjem razliitih
materijala na podlogu
-Nanositi boju: valjkom, etkom
- Papir staviti na materijale iz svakodnevnog ivota ili
na plou za tisak, pritisnuti i skinuti
Otiskivanje ablona i kanapa
- Izrezati
ablonske oblike od odgovarajueg

materijala: karton, guma, stiropor, linoleum
- Obojiti ablone: debeli nanos boje etkom,
tanki nanos boje valjkom
- Jednom obojeni ablon otisnuti vie puta i
postii tako razliite jaine/vrijednosti boje
- Razliite ablone slagati na jednu podlogu i
po njima prskati boju
237
- Konope
nalijepiti na okruglo drvo i valjanjem

otiskivati
- Od konopa napraviti plou za tisak: pu, slon
Kola
Kola od papira
- Skupiti
Kola od materijala
- Skupiti
Smjernice
papir: areni papir, svileni papir,
masni papir, ostaci tapeta, valovita lepenka
- Obraivati papir: rezati, kidati, guvati, buiti
slagati, savijati, bojiti
- Izrezivati i nanovo ureivati povrine razliitih boja
- Od papira i lepenke s razliitim povrinskim
strukturama napraviti sliku: kua s razliitim sobama
- Zadanu sliku dopuniti vlastitim slikanjem:
fotografija, umjetniki otisak
- Napraviti kola od utisnutih slova
- Od slike napraviti rolau (kola koji se moe okretati):
rezati trake jednake irine, lijepiti ih u novu sliku,
izostaviti pojedine trake, koristiti vie istih slika
- Slike i fotografije iz asopisa i kataloga rasporediti
na drugi nain: avion u flai, pejza pod vodom,
izmijeniti portrete poznatih linosti
- Napraviti dekolau: crte-kola od papira
materijal: odbaena odjea, vrste sirovine
prirodni materijal, otpad
- Slike od materijala fiksirati na vrstoj podlozi ili ih
nepovezano sastaviti: arape nae porodice, portret
od zrna i rezanaca
- Za povezivanje koristiti razliite materijale: ljepilo,
ekseri, konac, ica, gips
3.3 Plastino oblikovanje

Za predloene sadraje i pristupe mogu se koristiti najrazliitije smjese za modeliranje (plastelin, glina,
tijesto od piljevine, slano tijesto, vlastita smjesa za gnjeenje, gips).
Ostvariti iskustvo ulima:
Smjernice
- ulna iskustva sa smjesom za modeliranje:
opipati glinu, dijelove tijela prekriti smjesom za
modeliranje, iskusiti vlagu i hladnou, ekati da se
osuena smjesa pone odvajati od tijela
- Smjesom za modeliranje ili glinom oblijepiti kamenice
i posmatrati pucanje ili otpadanje slojeva smjese
- Naslijepo opipavati jednostavne oblike napravljene
od smjese za modeliranje
- Razlikovati vrste gline/smjese za modeliranje i
njihova stanja: razliite boje, peeno - nepeeno,
vlano - suho
Deformacija/promjena oblika
- Ostaviti
tragove u smjesi za modeliranje: utisnuti

prste i ruke
- Preoblikovati masu za gnjeenje: baciti je na dasku
za gnjeenje ili na pod, stiskati akom, udarati
dlanom; valjati i gnjeiti
- Rairiti grudvice smjese: razmazivati prstima,
razvaljati; razmrljati nogama
238
- Isprobati
druge oblike rada sa smjesom za

modeliranje: stiskati, savijati, tui, pritiskati,
tipati, slagati
Komadi, okruglice, svitak
- Odrezati komade
smjese za gnjeenje: noem,

icom
- Napraviti komade: smjesu za modeliranje pretvoriti
u komade, veliku kuglu smjese oklagijom razvaljati
- Napraviti razliite komade: okrugle, kockaste,
nepravilne i izmiljene oblike
- Napraviti okruglice od smjese za gnjeenje: valjati
meu dlanovima
- Napraviti savitke: razviti okruglice gline, stiskati
velike savitke
Predmeti
- Napraviti
jednostavne posude: zdjelu savijanjem

krajeva komada prema gore, vazu modeliranjem
komada u cilindrian oblik
- Formirati jednostavne oblike od savitaka smjese:
zmija, pu
- Od okruglica smjese za modeliranje razliite veliine
napraviti zdjelice za palac u razliitim oblicima
- Praviti maske: postavljanjem, razbijanjem,
izrezivanjem
- Praviti elemente za nakit: kuglica, cilindar, valjak,
unj
- Praviti
nakit: ogrlice, privjesci, naunice

- Od okruglica smjese za modeliranje praviti
jednostavne posude i figurativne prikaze: zdjela,
snjeko
- Savitke povezati u komade ili posude:
ispraviti ili ostaviti u originalnom obliku
Strukturiranje
- Strukturirati
povrinu objekta za gnjeenje:

komadi smjese, okruglice, savitci
- Komade smjese za modeliranje strukturirati bez
alata: buiti prstima, grebati; vlani komadi smjese
za gnjeenje
- Strukturirati komade smjese za modeliranje pomou
alata: olovke, ekseri, okruglo drvo, ealj, lie,
kanap; tvrda ili vlana smjesa za modeliranje
- Razviti komade na strukturiranoj podlozi:
platno od vree, grubi materijal
- Koristiti gotove peate
- Koristiti predmete iz svakodnevnog ivota kao peat:
ep, viljuka
- Koristiti prirodne materijale kao peat: lie, trava,
koljke, drvo, kora, graak
3.4
Tekstilno oblikovanje
Tekstilno oblikovanje omoguava uenicama i uenicima da ostvare praktina iskustva s raznim
tekstilima iz njihove okoline. Razliiti kvaliteti polaznog materijala su osnova za ulni doivljaj i pruaju
priliku za kreativno eksperimetisanje. Oni slue kao estetski oblik stvaranja za vlastitu odjeu, lini i
javni ivotni prostor. U odnosu s bojama, oblicima i materijalima tekstilno oblikovanje doprinosi radosti
u kreativnom djelovanju.
239
Kao znaajan cilj podruja uenja tekstilno oblikovanje uzima se upoznavanje i usvajanje razlliitih
strunih vjetina. Pored toga uenice i uenici usvajaju i znanja o proizvodnji i obradi tekstilnih
sirovina.
Sposobnosti iz podruja tekstilnog oblikovanja mogu prerasti u interese kojima se uenici i uenice
mogu baviti u svoje slobodno vrijeme.
Smjernice za nastavu
Osnovni ciljevi nastave iz oblasti tekstilnog oblikovanja su:
- uenje i uvjebavanje tehnika rada
- jaanje koncentracije u zanatsko-motorikim aktivnositima
- realna samoprocjena ocjenjivanjem linog napretka u uenju
- svjesno posmatranje i spoznavanje rezultata oblikovanja
- razvoj radnih navika kao to su: panja, izdrljivost, svijest o opasnostima
- sve vea samostalnost u organizaciji i planiranju etapa radnog procesa
Na poetku stoji matovito eksperimentiranje s tekstilima. Pri tome uenici i uenice ostvaruju
raznovrsna iskustva. U odnosu s predmetima uenja zatim stiu osnovni uvid u procese i tehnike.
Izbor materijala i tema orjentie se prema sklonostima, uzrastu i porodinoj situaciji uenica i uenika.
Takoer i modni trendovi i upotrebna vrijednost napravljenih predmeta utiu na odluku o odreenoj
nastavnoj temi. Iz ekolokih i ekonomskih razloga mora se voditi rauna o racionalnoj upotrebi tekstila.
Uenice i uenici uestvuju u planiranju, organizaciji i oblikovanju nastave. U okviru otvorenih oblika
uenja nastavnice i nastavnici strukturiraju redoslijed i kompleksnost koraka uenja samo u onoj mjeri
koliko je to neophodno za orijentaciju uenica i uenika. Ova otvorenost podstie samostalan i
kreativan rad. Poznate radne tehnike se mogu upotrijebiti u novim situacijama. Rezultati rada iz
podruja tekstilnog oblikovanja daju znaajne doprinose za izvoenje projektne nastave.
Kako bi se zadovoljile razliite potrebe za uenjem u jednoj grupi i kako bi se omoguila pojedinana
briga za uenice i uenike, preporuuje se da se paralelno ponude razliiti koraci prilagoeni
individualnim sposobnostima. Za individualizaciju i diferencijaciju u nastavi slui i upotreba pomonih
sredstava. Ta sredstva mogu biti od line podrke pri kretanju do upotrebe ureaja i sprava
prilagoenih individualnim potrebama.
Uspjesi doprinose uivanju u aktivnostima tekstilnog oblikovanja ali i razvoju samopouzdanja u u
pogledu vlastitih sposobnosti. Svi rezultati rada se u naelu hvale, izlau i cijene. Poduavanje tehnika
tekstilnog oblikovanja je predvieno kao uvod i iste se ue eksplicitno na nivou zavrnog strunog
stepena kolovanja. Mnoge sposobnosti koje se naue u podruju tekstilnog oblikovanja slue
savladavanju situacija iz podruja brige o samom sebi i mogu doprinijeti smislenoj organizaciji
slobodnog vremena.
3.4.1 Upoznati tekstilne materijale

Elementarna iskustva sa
tekstilima
Smjernice
- Osjetiti razne tekstile na tijelu:
pamuk, vuna, svila, sintetika vlakna
- Spoznati razliite tekstile u ivotnoj okolini:
u stanu, autobusu, koli
- Igrati se s plianim igrakama
- Sjediti pod pokrivaem: pod krpom, pod dekom;
kao u indijanskom atoru
- Umotati se u krpe i materijale
- Maskirati se
- Priati prie o razliitoj odjei:
vjenanica, kostimi za karneval, historijske odore
- Traiti odreene tekstile: u ormaru, u spakovanom
koferu, u kuici za lutke
- Uoiti promjenu prostorija upotrebom tekstila:
zavjese, pregrade prostorija, tepisi, stolnjaci
240
Osobine razliitih tekstila
- Osjetiti razliite tekstile: kutije za opipavanje s

tekstilima i drugim predmetima; staze za opipavanje
od tepiha, otiraa, etke, somota, svile; memory za
opipavanje
- Upoznati razliite osobine tekstila:
mehko, grubo, kruto, glatko, prozirno, neprozirno
- Razlikovati tekstile od drugih materijala: od drveta
metala, papira, kartona, gline
- Sortirati razliite tekstile: zbirka ostataka materijala
- Isprobati vrstou i rastezljivost tekstila
- Poznavati strune izraze: vlakno, tof, vuna, konac,
vrpca, konopac
Funkcija razliitih tekstila
- Doivjeti toplotnu funkciju tekstila:

jakne, deke, vree za spavanje, kape
- Zatiti se predmetima od tekstila od sunca i kie:
kiobran, ator, eir
- Nositi zatitnu odjeu: kecelju u kuhinji,
radni mantil u radionici, ogrta pri slikanju
- Istraiti svojstvo upijanja tekstila: brisati vodu
razliitim tekstilima
- Kroz igru ispitati sposobnost izolacije, vodootpornosti
i proputanja zraka: stati pod tu u odjei za kiu,
stati pred ventilator ili na vjetar u majici i vjetrovki
Tekstilne sirovine i njihova

prerada
- Biljna vlakna: pamuk, lan

- Upoznati sirovinu pamuk: ugodan osjeaj na koi
sposobnost upijanja; uporediti obraeni i neobraeni
pamuk
- Granica pamuka s plodom iz cvjeare - vata
- ivotinjska vlakna: vuna, svila
- Upoznati sirovi materijal vune: vuna utopljava,
moe grebati, upija vlagu, a da se pri tome ne osjeti
vlanom; uporediti je s drugim tekstilnim sirovinama
- Posjetiti imanje za uzgoj ovaca: posmatrati ianje
ovaca
- Pratiti put od runa do vune: filmovi, muzej, seoski
posjed
- upati, prati i eljati sirovu vunu
- Oblikovati pomou sirove vune: obloiti predmete,
kola
- Presti nit: runim vretenom, kolovratom
- Upoznati se s mogunostima upotrebe vune: za
pletenje za tofove, za tepihe
- Upoznati sirovi materijal svile: svila je mekana,
tanka i topla
- Upoznati razliite svilene materijale:
polusintetika i sintetika vlakna
- Saznati osobine sintetikih materijala: ne upijaju
vlagu, ne guvaju se, imaju malu teinu, pune se
elektrostatiki
3.4.2 Osnovne tehnike runog rada

Usvajanje osnovnih strunih vjetina je preduslov za oblikovanje tekstilnih materijala. Na poetku u
sreditu panje stoji rad s materijalima i alatima u vidu igre. U okviru malih zadataka oblikovanja
uenice i uenici ue i uvjebavaju posebne vjetine.
241

Rezanje
Smjernice
- Isprobati razliite vrste makaza: makaze za papir,
makaze za konac, makaze za vezenje, krojake
makaze, makaze sa zupcima
- Rezati konac: za rese, za ivenje
- Obratiti panju i primijeniti upozorenja od opasnosti
- Prilikom rezanja vrstih tekstila upotrijebiti dovoljno
pritiska
- Rezati proizvoljno: za mozaike s tekstilom
- Rezati ciljano: po linijama
Nizati
Koritenje igala
- Uporediti razliite vrste igala: tupe i picaste igle;
igle za pletenje velikom uicom, igle za ivanje s
malom uicom; specijalne igle kao igle za tkanje,
igle za uzlanje, savijene igle, ravne igle, mainske
igle
- Razliite igle koristiti prema potrebi:
tupe igle za vezenje, picaste igle za ivanje
- Prepoznati opasnosti od nesrea u vezi s
upotrebom igala i sprijeiti iste: ne hodati s iglom u
ruci
Nizati
- Stavljati predmete na tapove: listove kartona,
dijelove gume, drvene dijelove
- Provlaiti: pertle, kone vrpce, konac u iglu;
perlice i dugmad
- Provlaiti nit prema uzoru
Uvlaiti
- Uvlaiti: koncem omotati iglu, na presjeku pritisnuti
presjek provui kroz uicu, s vunom i nitima
- Uvlaiti razliite niti u razlilite igle: struno uvlaenje
konca u iglu; upotreba prstena za uvlaenje niti u
u iglu, meusobno se pomagati
ivanje/Vezenje
- Uivati niti u tof
- Postizati mustre: koritenjem razliitih boja i
proputenih niti
Vezanje vorova
- Vjebati jednostavne vorove svakodnevnom iivotu:

vezati cipele, kapuljau
- Vjebati dvostruki vor u svakodnevnom ivotu:
upakovati poklon, vor na kraj slaganja salveta
- Kroz igru uvjebavati vorove:
vezati i odvezivati vorove ueta
- Vezati vorove vune na resama: al, tana,
tkani tepisi
- Vezati vorove niti i konaca: narukvice prijateljstva,
ogrlice nakita, cvijetne ogrlice/vijenci
- Po zavretku pravljenja ogrlice od perlica napraviti
vor na kraju niti
Mjeriti
(povezano s drugim predmetima:
Matematika)
Uzimati mjeru predmeta i osoba

- Mjeriti predmete za planirani runi rad: regal, prozor,
sto
- Uzimati mjere osoba za odjeu: struk, bokovi, prsa
242
Mjeriti tekstile
- Mjeriti niti za vezenje: duina pomone niti, duina
stola, duina prsta, duina linijara, mjerenje metrom
- Mjeriti komade platna: ablonima, papirnim
nitovima, metrom
3.4.3 Proizvodnja tekstilnih povrina
Predubodi
Smjernice
- Nauiti i uvjebavati predubode na platnu na kojem
se moe dobro brojati
- Izrezane krugove platna povezati predubodima,
nanizati u figure
- Pokuajima cijepanja provjeriti vrstou uivenog
konca
- Koristiti odgovarajue igle za ivanje
- Prepoznati desnu i lijevu stanu platna: prema tisku,
prema povrinskoj strukturi platna
- iti odjeu za lutke
Ubodi za proivanje
- Uiti i uvjebavati ubode za proivanje na platnu na

kojem se moe dobro brojati
- Ubodima za proivanje krpiti avove koji su se
oporili
- iti po linijama koje su nacrtane na runo ili na papir;
jastuk za igle
- Napravit nacrt za jednostavne patchwork-radove:
rezati platno prema mjeri, poloiti ga, posmatrati i
uivanjem povezati
- Patchwork-radovima ukrasiti kolu
- Napraviti male izmjene na odjei
Ubodi preko platna
- Uiti i uvjebavati ubode preko platna

- Izrezane dijelove platna privrstiti preko papirnih
ablona povezati ivenjem ubodom preko platna
od esterokuta napravit lopte
- Popraviti i uiti rubove
Privrivati dugmad
- Uivati razliite vrste dugmadi: dugmad s dvije i etiri

rupice, dugmad s uicama, dugmad na driker
- Premjetati dugmad
- Priivati dugmad: na jastuke, zidne slike
Tkanje
- Reetkastim tkanjem napraviti sliku: komade platna

rukom provlaiti kroz Hasendraht (zeiju icu)
- Drvene tapie koristiti umjesto konca na izbuenoj
lajsni: konac za utku voditi rukom, izraditi ponjavu
(tepih od arenih krpica)
- Nauiti kruno tkanje: na listovima lepenke, na
okruglom tkakom okviru
- U zavisnosti od jaine materijala raditi rukom ili iglom
- Napraviti vlastiti okvir za tkanje: od kartona, od
granica ili ravi
- Odabrati niti za tkanje: boja, duina, struktura i
vrstoa
- Izraivati iste rubove tkanja: koristiti pomagala
kao npr. metalne i drvene ipke
- Zapregnuti tkalaki okvir/stroj ili razboj: prema
uputama, samostalno; koncima za utku razliitih boja
243
- Raditi na tkalakom stroju/okviru: koristiti ealj za

pravljenje struka, zapoeti tkalaki rad eljem,
koristiti unak
- Nositi se s grekama: uvidjeti, traiti pomo, sam
popraviti
Heklanje
Preduslov za savladavanje ove tehnike je dobra koordinacija ruku. Debeli konac i odgovarajue igle
olakavaju heklanje.
Smjernice
- Prepoznati igle za heklanje i drati ih struno
- Radni konac staviti na ruku koja dri
- Pomou oica heklati lanie
- Od oica napraviti slike ili poloene radove
- Heklati razliite vrste oica: prazne oice
pune oice, tapii (vidjeti opise na internetu)
- Redovnim namotavanjem spreavati mrenje konca
- Prepoznati razliite vrste lania od oica
- Prepoznati greke u vjeniima
- Heklati redove: prepoznati ubodne oice i uzimati
jednu po jednu; prepoznati poetak i kraj reda;
okrenuti redove
- Napraviti male predmete: ivotinje za igranje,
tanice, eir, mreu za loptu
Pletenje
Pletenje debelom vunom i odgovarajuim iglama omoguava rezultate koji se brzo vide. Poetak
pletiva se ui tek kada se naui pletenje oica.
Smjernice
- Nauiti pravljenje oica: polaganjem i podizanjem
vune;
- Struno odrediti debljinu vune i igala za pletenje
- Plesti objema rukama: desne i lijeve oice
- Razlikovati razliite lanie
- Prepoznati greke u pletenju, sam/a popraviti ili
traiti pomo
- Praviti oice
- Plesti oice za rub
- Prema broju oica procijeniti veliinu pletiva
- Plesti ukrug: okruglom iglom ili pomou pet igala
Vezenje
- Vesti bez uzorka i nevezano za konac

- Prepoznati lijevu i desnu stranu materijala za
vezenje
- Kreirati sliku za vezenje i slobodno vesti prema njoj:
kua, cvijet
- Vesti bez ablona na gotove odjevne predmete:
farmerice, indijanske kostime
- Vesti nevezano za konac po materijalu na kojem se
moe dobro brojati: leei ubod, stojei ubod, poluubod, krstasti ubod
- Prepoznati mustru i drati se iste
- Praviti dodatne mustre koritenjem razliitih konaca:
boja, struktura
- Kreirati motive za krstasti ubod: slova, kue
244
- Od vezenog materijala praviti predmete za upotrebu:

slike, prekrivai za sto, gajtane s imenom od
krstastih uboda
- Uivanje i povezivanje uivanjem: konce povui
na pozadinu i tu ih provui est do osam puta
- Prepoznati odgovarajuu duinu konca za uivanje:
npr. duina prsta
Vezanje vorova
- Praviti vorove preko oblog drveta ili iglom za

vorove
- Od povrina od vorova napraviti predmete za
upotrebu ili ukras: jastuci, tane, male tapiserije
- Izabrati gotova pakovanja i obraditi ista
(ukoliko se mogu nai u prodaji)
ivanje na maini
- Poduka i praktina primjena slijedi na Radnom nivou
245
Podruje uenja
Domainstvo
Srednji nivo
246
Predgovor
Podruje uenja Domainstvo zauzima posebno mjesto u pogledu samostalnosti uenica i uenika u
njihovoj ivotnoj svakodnevnici. Ovladavanje aktivnostima iz oblasti domainstva je u mnogim ivotnim
segmentima, kao to su ishrana, oblaenje i stanovanje, preduslov za sposobnost to bolje brige o
samome sebi. Osim usvajanja tehnikih vjetina u kuhinji ovo podruje uenja takoer sadri razne
vrste radova vezanih za odravanje domainstva, posebno u pogledu kasnijih oblika stanovanja. Na
nastavi domainstva uenice i uenici stiu iskustvo da svako domainstvo obuhvata opsena polja
zadataka na koja utiu ekonomski i drutveni faktori. Kroz nastavu iz ovog podruja uenja poduava
se o raznolikosti kuanskih sadraja i njihovoj meusobnoj povezanosti. Pri tome su socijalno uenje i
svjesno opaanje svakodnevnih aktivnosti za koje se smatra da se podrazumijevaju od velike
vanosti.
Predpredmetno uenje u smislu jednostavnih aktivnosti, kao to su sipanje soka, postavljanje stola ili
pranje sua, se u toku nastavnog procesa proiruje kroz strune sadraje u uem smislu. U podruju
uenja Domainstvo uenice i uenici stiu znanje koje slui kao priprema za obrazovanje za
zanimanje i kasnije sudjelovanje u radnom ivotu.
Sadraj i cilj nastave domainstva
Izbor sadraja u Domainstvu se orjentie prema aktuelnoj i buduoj situaciji stanovanja uenica i
uenika. Da bi se izbjegla opasnost od preoptereenja ili postavljanja prejednostavnih zahtjeva,
neophodni su dogovori sa roditeljima odnosno sa svim onim osobama koje su ukljuene u odgoj.
Sve uenice i uenici se mogu integrisati u okviru zajednikih ciljeva uenja u skladu sa svojim
sposobnostima. Unutar grupe oni preuzimaju razliite zadatke u formi koja je individualno prilagoena
svakom ueniku. Stoga je predmet Domainstvo posebno pogodan za uenje u heterogenim
grupama. Kako bi se radni procesi uvjebali do krajnjeg stepena samostalnog obavljanja, preporuuje
se da se odreeni cilj uenja, kao to je npr. priprema nekog jela, sprovodi ne samo ne samo u grupi,
nego i pojedinano. Na taj nain uenice i uenici ue kako da realno procjene svoje mogunosti
ostvarivanja postignua.
Sadraji uenja iz predmeta Domainstvo su u velikoj mjeri pogodni za uenje koje prevazilazi granice
predmeta. Preduslov za to je da se nastavnice i nastavnici koji predaju Domainstvo potanko informiu
o sposobnostima uenica i uenika prije svega iz podruja uenja kao to su Percepcija i kretanje,
Briga o sebi, Bosanski jezik i Matematika. Na osnovu tih saznanja oni daju svakoj uenici i ueniku
individualnu mogunost da uvjebavaju i primjenjuju specijalne sposobnosti iz navedenih podruja
uenja u praktinom ivotnom kontekstu.
Od odluujueg znaaja za uspjeh u uenju je dejstvo nastavnica i nastavnika kao uzora, posebno u
pravilnom rukovanju alatima i spravama.
Osnovni ciljevi nastave su:
- to samostalnije savladati kuanske poslove u postojeem okruenju kao i u kasnijim
ivotnim i stambenim situacijama
- kroz vjebu doi do ispravnog postupka
- raditi jedan s drugim i jedan za drugoga
- razviti svijest o zdravim prehrambenim navikama
- uivati u kuanskim poslovima i kreativnom koritenju steenih vjetina
- uestvovati u oblikovanju kolskog ivota kroz aktvno organizovanje zabava i sveanosti
- trenirati osjeaj za red i svijesti o opasnosti
Nastava na ovom obrazovnom nivou prenosi i trenira osnovna znanja i vjetine iz oblasti domainstva,
dok Nastavni plan i program za Vii nivo predvia obuku u praktinim ivotnim situacijama i
uvjebavanje radnih procesa do njihovog samostalnog obavljanja.
Domainstvo je u osnovi vezano za kolsku kuhinju kao mjesto uenja. Veliina grupe ovisi o broju
radnih mjesta. Nastavu izvodi kvalifikovano struno lice.
247
Domainstvo
1. Osnove strunog rada u domainstvu

1.1 Orijentacija u kolskoj kuhinji
1.2 Priprema za rad i higijenske mjere
1.3 Opasnosti u domainstvu
2. Poslovi odravanja domainstva
2.1 istoa i red
2.2 Postupanje sa otpadom
2.3 Poslovi ienja i odravanja
2.4 Njega odjee, pranje vea i kunih tekstila
3. Namirnice
3.1 Osnovna iskustva sa namirnicama
3.2 Postupanje sa namirnicama
3.3 Prehrambene navike
4. Osnovne vjetine za obradu namirnica
4.1 ienje
4.2 Ispakivanje namirnica
4.3 Obraivanje rukom
4.4 Obraivanje noem
4.5 Obraivanje drugim spravama
4.6 Mjerenje
5. Kuanski aparati
5.1 Aparati na runi pogon
5.2 Elektrini kuanski aparati
5.3 Odravanje kuanskih aparata i s njima povezane opasnosti
248
1. Osnove strunog rada u domainstvu

1.1 Orijentacija u kolskoj kuhinji
Smjernice
mirisa i zvukova u kolskoj kuhinji
- Upoznavanje sa razliitim kuhinjskim podrujima:
ostava sa zalihama, dio za pranje sua
- Prepoznavanje imena predmeta i aparata,
pronalaenje i svrstavanje: igre traanja
- Pranjenje maine za pranje sua, propisno
pospremanje predmeta
- Orijenatacija na oslikanim ili ilustrovanim
inventarnim listama
- Posjeta velike kuhinje: prepoznavanje razlika
izmeu ove vrste kuhinje i kuhinje koja se nalazi u
kui ili stanu
- Opaanje
1.2 Priprema za rad i higijenske mjere
- Prihvatanje promjene prostora

- Rad u poznatom okruenju: postavljanje stola u
uionici, boravak u terpezariji, sali za konferencije
- Potivanje higijenskih mjera: pranje ruku i noktiju,
vezanje kose u rep, noenje kecelje; iste krpe,
priprema krpi za sue i pekira za ruke
- Organizacija radnog prostora: donijeti radni materijal
i poredati ga na radni stol, pripremiti kante za smee
- Prepoznavanje aktivnosti koje se ponavljaju i
samostalno obavljanje istih
- Razdvajanje prljavih i istih radnih materijala
1.3 Opasnosti u domainstvu
- Uoavanje opasnosti: vrela para, otar pribor za

rezanje, elektrina struja, otrovna sredstva za
ienje
- Pridravanje mjera za zatitu od nezgode: nositi
adekvatnu obuu, istiti pod, itati upute za
opasnost
- Uzeti u obzir sigurnost drugih
Upozorenja se mogu slikovito predstaviti

i postaviti u nastavnoj prostoriji
2.
Poslovi odravanja domainstva
Poslovi odravanja domainstva se najprije tematizuju na zasebnim nastavnim jedinicama. Osim toga
treba da se u okviru svakog cilja uenja obrauju i uvjebavaju na svakom pogodnom mjestu i u
skladu sa potrebama. Nastavnice i nastavnici imaju funkciju uzora.
2.1 istoa i red
Smjernice
- Razlikovanje izmeu prljavih i istih predmeta ili
prostorija: koriteno i nekoriteno posue, izgled
stola prije i nakon jela, izgled kuhinje prije i nakon
koritenja
- Doivljaj istoe i reda, kao ugodnog i korisnog
- Iskusiti otean rad kao posljedicu nereda:
traenje stvari koje nisu na svom mjestu
- Sprovoenje redovnih akcija ienja u kolskoj
kuhinji
- Samostalno spoznati nered i pospremiti stvari bez
rasporeda obavljanja poslova
- Razviti individualni nain odravanja reda
- Saraivati u grupi
249
2.2 Postupanje sa otpadom

Dalji sadraji se nalaze u podruju uenja Priroda.
Razdvajanje otpada
Smjernice
- Prepoznavanje razliitih vrsta otpada
- Upotreba kanti razliitih boja u cilju razdvajanja
Odstranjivanje
- Sortiranje prema lokalnim propisima

- Usitnjavanje optada: kutije od jaja, kartonske kutije
- Organizovanje odlazaka do kontejnera i dvorita za
reciklau
Izbjegavanje
- Prilikom kupovine obratiti panju na mala pakovanja

- Koristiti cekere za kupovinu
2.3 Poslovi ienja i odravanja

Uenice i uenici mogu u okviru vremenski ogranienih projekata obavljati poslove ienja i
odravanja. Pri tome preuzimaju odgovornost za svoju okolinu i koriste mogunost za uvjebavanje
razliitih radnih tehnika.
Suho ienje
Smjernice
- Suho brisanje: stolova, tabli, poda, povrina na
ormarima
- Usisavanje praine
- Ribanje: prah od krede, pijesak iz odjee
- Poliranje: namjetaja ili pribora za jelo
- ienje metlom: pomesti podove, hodnik i sl.
ienje vodom
- Ispiranje: odabir adekvatne temperature za vodu,

pranje sua sa krpom, etkom, spuvom
- Brisanje: nakon ispiranja ili pranja u maini za sue
- Ribanje: ribati erpe, suenje sudopera, upotreba
sredstava za ienje
- Brisanje: radnih povrina, podova
- Poznavanje opasnosti od sredstava za ienje:
zabranjeno jesti, piti ili udisati
- Sredstva za ienje uvati na sigurnom mjestu
- Obratiti panju na uputstvo za doziranje sredstava
za pranje i ienje
etkanje
- Razlikovanje raznih vrsta etki

- Suho i mokro etkanje: odjea, povre
- Informisati se o izradi etki: posjetiti prodajna mjesta
ienje prostorija
- ienje sanitarija: kupatilo, toalet, upotreba

zatitnih rukavica
- ienje poda: u kolskoj zgradi, u nastavnikom
stanu
- Pravljenje kreveta: u kolskom odmaralitu
- Pranje prozora: (nakon skidanja dekoracije)
- Njega namjetaja: (na kraju sveanosti i zabava)
2.4
Njega odjee, pranje vea i kunih tekstila
Sve mogunosti koje se nude u kolskoj svakodnevnici trebaju biti iskoritene: pranje, peglanje,
slaganje kecelja i radnih mantila, pekira; raspremanje garderobe, ormaria u kolskoj kuhinji ili u
sobama za goste. Za slaganje vea mogu se koristiti komadi kartona kao mjera.
Smjernice
250
Njega
- Prepoznavanje prljavog vea: mrlje, smrad

- Priprema vea za pranje: osjetljivi ve, ve za
otkuhavanje, sortiranje bijelog i arenog vea;

itati oznake za pranje vea
- Pranje vea na ruke: krpe, sokne, osjetljivi ve
- Pranje vea u maini: ukljuivanje i iskljuivanje ve
maine, punjenje i pranjenje, poznavanje simbola
za programe pranja, ukljuivanje maine prema vrsti
vea, doziranje deterdenta za pranje prema propisu
- Koritenje suilice za ve: odabir programa,
pranjenje reetke
- Kaenje vea na trik
- Peglanje vea: prskanje, namjetanje temperature,
pravilno rukovanje peglom
- Posjeta jednoj istionici
- Organizovanje usluga pranja za kolu
Pohranjivanje
- Spremanje: slaganje, kaenje

- Odravanje: zraenje, izbjegavati slaganje vea koji
je koji je zguvan ili vlaan
ienje obue
- Primjena razliitih mogunosti: etkanje sportske ili

platnene obue, mazanje kremom i poliranje kone
obue
- ienje obue nakon razliitih aktivnosti: poslije
izleta ili fudbala, prije neke manifestacije
- Punuditi usluge ienja obue (za male uenike ili
uenike sa tekim poremeajima u razvoju)
3. Namirnice
3.1 Osnovna iskustva za namirnicama
Smjernice
- Namirnice opipati, mirisati i probati: dotaknuti
naranu, pomirisati sir, lizati sladoled
- Namirnice prepoznati kroz opipivanje, mirisanje ili
probavanje: vreice za opipavanje, igre mirisa i
okusa, istraivanje objekta
- Osjetiti meku i vrstu konzistenciju namirnica
- Razlikovati jestivo od nejestivog
- Posmatrati kako se hrana mijenja kroz proces
kuhanja: povre omeka, jaja postanu tvrda
- Razlikovati vrstu i tenu hranu
- Zagristi hranu
- Napraviti razliku izmeu vakanja i cuclanja/lizanja
- Posmatrati namirnice na mjestu odakle potiu:
povre u vrtu, na plantaama, krompir na njivi
- Posmatrati namirnice na prodajnim mjestima: u
poslugama, u pekarama, u mesnicama
3.2 Postupak sa namirnicama

Zabranjeno je ciljano putanje namirnica da se kvare kako bi se uenicama i uenicima pokazala
razlika izmeu svjee i pokvarene hrane. U veini sluajeva upozorie se na takvu hranu ili e se
pokazati slike pokvarene hrane.
251

Procjena vrijednosti
Smjernice
- Spoznaja da hrana nije igraka
- Pri kupovini koristiti regionalne ili sezonske ponude:
jagode kupovati u rano ljeto, kupovati jabuke
domae sorte
- Namirnice bacati samo kad su pokvarene
- Pri objedovanju uzimati primjerene porcije
Pravilno uvanje namirnica
- Poznavati razliita mjesta za uvanje: ostava,

podrum, friider, zamrziva
- Odabir primjerenog mjesta za uvanje namirnica
- itati natpis na pakovanju hrane
Pokvarene namirnice
- Razlikovati pokvarene od svjeih namirnica:

po mirisu, okusu i izgledu
- Izrezati trule dijelove na vou i povru
- Ukloniti pokvarene namirnice
- Poznavati uzroke kvarenja namirnica i sprijeiti ih:
pravilno pohranjivanje, rok trajanja
- Proitati datum za rok trajanja i pridravati se istog
4.
Osnovne vjetine za obradu namirnica
Kod osnovnih vjetina radi se o razliito kompleksnim nizovima pokreta koji se sastoje od pojedinanih
pokreta. Prenoenje osnovnih vjetina izvodi se u skladu sa sposobnostima uenica i uenika:
- pustiti uenice i uenike da osjete potrebne predmete i na taj nain im pruiti mogunost
uspostavljanja senzornog kontakta i prijema informacija, npr. aparati i namirnice
- izvrenje cijelog postupka tjelesno-motoriki podrati
- dijelove postupka tjelesno-motoriki popratiti
- postupak izuiti na modelu i bez ostvarivanja tjelesnog kontakta
Potrebno je voditi rauna o tome da se navedene vjetine uvjebavaju u okviru odreenog cilja
uenja, a ne izolovano. Kako bi se omoguila vjeba i ponavljanje, opcionalno se preporuuju sljedei
postupci:
- Priprema istog jela sa malim izmjenama, tako da se bitni dijelovi vjebe ne izmjene, a
nastava se uredi na zanimljiv nain
- Priprema veih porcija za 3-4 osobe ili cijeli razred
4.1 ienje
Smjernice
- Biti upoznat sa potrebom ienja
- Znati da se razliite namirnice iste na razliite
naine: npr. voe se pere kompletno, mladi luk i
salate se prvo izreu, a potom peru, namirnice koje
su jako zaprljane treba oetkati
4.2 Ispakivanje namirnica

Smjernice
- Namirnice uzeti, drati, pustiti
- Otvoriti razliita pakovanja i hranu pravilno izvaditi:
odvrnuti poklopac sa tegle, koristiti otvara za
konzerve, razrezati plastina i papirna pakovanja,
razmotati namirnice
- Otpad pravilno odstraniti
- Transportovati namirnice: na servirnim kolicima, na
252
stoliu, na tacni
4.3 Obraivanje rukom
Smjernice
- Mjesiti: tijesto
- Oblikovati: kolaie, knedle
- Lomiti: mahune, hljeb
- Marinirati: kobasice
- Posipati: zain, ribani sir
- upkati: travu, ribizle, salatu
- Guliti: omot od kobasice, mandarinu
4.4 Obraivanje noem

Postupak rezanja noem se ui korak po korak.
Smjernice
Rukovanje noem
- Poznavati razliite vrste noeva i primijeniti prema

potrebi
- Prepoznati otru stranu noa
Mazati
- Prepoznati no za rezanje i koristiti ga

- Namazati razliite vrste hljeba: integralni hljeb,
hrskavi hljeb, kifle
- Koordinirati ruku koja pridrava i aktivnu ruku:
vrsto drati hljeb, rasporediti namaz uz dovoljan
pritisak
Usitnjavanje
- Kod rezanja namirnica primjenjivati tunel-hvat (vidi

sliku br. 1)
- Izvoditi pokrete pile
- Rezati na komade razliitih veliina
- Rezati na razliite oblike: krike, kocke
- Nauiti koritenje sjekaa ili noa za zaine
(mezzaluna): za rezanje luka i zainskih trava
Iskruivanje
- Odstraniti trule dijelove na vou ili povru

- Iskruiti jezgro: jabuka, kruka
- Oistiti kotice: noem
- Nauiti koritenje razliitih rezaa i maina za
vaenje jezgra
Struganje i guljenje
- Struganje povra: rotkva, mrkva

- Obratiti panju na radni pravac: raditi u pravcu
suprotnom od tijela
- Isprobati razliite noeve za guljenje
- Oguliti razliite namirnice: krompir, jabuku, mrkvu
4.5 Obraivanje drugim spravama

Pri koritenju drugih sprava potrebno je pronai individualna pomagala. To moe biti:
- primjena fiksirane sprave za rendanje koja stoji u velikoj posudi
- primjena malih oklagija pomou kojih se tijesto pravilno formira u eljeni oblik
Tu su i druge sprave, kao npr. za razdvajanje bjelanjaka i umanjaka, sprava za rezanje rotkve ili
ananasa, i sve one dosta olakavaju postupak obrade namirnica.
Viljuka i tuak za mrvljenje
Smjernice
- Namirnice izgnjeiti sa viljukom: banane, krompir
253
- Namirnice izmrviti tukom: zaine i zainske trave

Prea
- Iscijediti limunasto voe razliitim spravama: runa

cjediljka, elektrina cjediljka
- Cijeenje poduprijeti krunim pokretima ruke
- Protisnuti krompir kroz presu
Ribe i strugalica
- Isprobati razliite ribee: fiksirane, pokretne,

elektrine; koristiti razliite povrine za ribanje
- Naribati razliite namirnice: sirovi krompir za kolae,
stare kifle za mrvice, sir za peenje
- Ribati namirnice: krastavice, rotkvu, veliki luk
Oklagija i kalupi za kolae
- Razvaljati razliite forme tijesta: tijesto za kolae,

tijesto od sira, ulja i kvasca
- Koristiti razliite podloge za tijesto: daska, stol, pleh
- Izvriti pripreme za valjanje tijesta: oklagiju i podlogu
posuti branom
- Napraviti oblike: iz razvaljanog tijesta za kolaie,
koristiti voe i povre za dekoraciju
4.6 Mjerenje
Kao osnova za uvjebavanje procesa mjerenja slue recepti po kojima se radi sa mjerama koje nisu
po standardu. Vage i mjerne posude koje su obiljeene olakaavaju mjerenje. One su veoma vane
za one uenike koji ne raspolau odgovarajuim matematikim vjetinama. Drugi nastavni sadraji
nalaze se u podruju uenja Matematika.
Smjernice
- Mjeriti
nenormiranim mjerama: kaika, olja, uzvrhom

puna kaika, normalna koliina na kaici
- Koristiti mjernu au: pronai razliite skale, proitati
ih i vriti kontrolu koliine tekuine koja se sipa
- Vagati vagom: vagu postaviti na nulu, zatim staviti
namirnice
- Koliinu navedneu u receptu uporediti sa koliinom
na vagi
- Prepoznati, da li je odmjerena koliina prevelika,
premala ili odgovarajua i izvui iz toga
odgovarajue konsekvence: previe odliti tekuinu,
premalo dodati brano
5. Kuanski aparati
Sigurno rukovanje aparatima se postie tako to se isti esto koriste uz primjenu razliitih recepata za
kuhanje. Aparatima na runi pogon se daje prednost iz razloga to predstavljaju manju opasnost od
elektrinih kuanskih aparata.
5.1 Aparati na runi pogon
Smjernice
- Upoznati se sa razliitim aparatima: sjeka za luk,
maina za rezanje hljeba, kuhinjska maina na runi
pogon, mlin za itarice, kuhalo za vodu, mlin za
biber, mlin za zobene pahuljice
- Birati kuanske aparate: prema namirnicama ili
prema potrebnoj koliini
254
5.2 Elektrini kuanski aparati

Smjernice
- Kroz
ukljuivanje i iskljuivanje spoznati da vlastitom

aktivnou postiemo rezultate
- Koristiti kuanski aparat uz voenje ruke
- Isprobati razliite aparate: usisiva, kuhalo za vodu,
mikrovalnu, male elektrine aparate
- Aparate koristiti prema datoj situaciji: toster i mainu
za kafu za vrijeme doruka, runi mikser prilikom
pravljenja kolaa
5.3 Odravanje kuanskih aparata i s njima povezane opasnosti
Smjernice
- ienje
aparata: rastavljanje i ponovno sastavljanje

- Voditi rauna o tome da se elektrini kuanski
aparati ne smiju potapati u vodu
- Prije ienja elektrine aparate iskljuiti iz struje
- Primjena runog miskera: postaviti dio za mijeanje
ili gnjeenje, staviti kabal u utinicu, mikser postaviti
u posudu, ukljuiti ga, nakon miksanja odmah
iskljuiti, izvui kabal iz utinice
- Izbjei opasnosti pri koritenju elektrinih runih
miksera: kosu vezati u rep, na naginjati se previe
preko zdjele, jednom rukom drati zdjelu, drugom
mikser, paziti da kabal ne visi preko ploe za kuhanje
ili ne upadne u zdjelu za muenje
Slika br. 1
255
Podruje uenja
Kretanje i sport
Srednji nivo
256
Sadraj
1.
Iskustva kretanja
2.
3.
Osnovni elementi kretanja
4.
Sport na otvorenom
5.
Male sportske igre
1.1
1.2
1.3
1.4
2.1
2.2
2.3
2.4
2.5
3.1
3.2
4.1
4.2
4.3
5.1
5.2
5.3
Tijelo u pokretu
Kretanje i materijali
Kretanje i prostor
Kretanje i socijalno iskustvo
Oblici kretanja na tlu
Oblici pokreta ruku i aka
Oblici pokreta nogu
Ljuljanje i njihanje
Penjanje i prebacivanje
Koordinacijske sposobnosti
Kondicijske sposobnosti
Igralite
Pjeaenje
Sport na terenima i ulicima
Kooperativne igre
Konkurentne igre
Sportske igre sa povratnim udarcem
257
U podruju uenja Kretanje i sport obrauju se i diferenciraju sadrajiuenja iz podruja uenja

Percepcija i kretanje. Spektar motorikih pristupa see od spontane igre kretanja preko aktivnosti koji
unapreuju zdravlje pa sve do razvoja specifinih sportskih tehnika i individualnih sportskih
postignua.
Nastava sporta utie na razvoj linosti uenica i uenika na razliite naine:
- Razliiti doivljaji kretanja prenose iskustvo da se okolina moe mijenjati, ali isto tako i da se vlastito
ponaanje u kretanju mora usmjeravati i prilagogoavati.
- Sticanje sigurnosti pri kretanju u svakodnevnom ivotu i u slobodnom vremenu, stvara
samopouzdanje i otvara mogunosti za drutvenu integraciju.
- Otvorene ponude kretanja pozivaju na isprobavanje i savladavanje novog. Ovo vodi ka doivljajima
uspjeha, ali i neuspjeha sa posljedicom da se uenice i uenici raduju svojim vjetinama i ue da
procjenjuju svoje sposobnosti i prihvataju svoje slabosti.
- Kako su igre esto u fokusu nastave sporta, nastavne ponude iz podruja uenja Kretanje i sport su
posebno pogodne za podsticaj razumijevanja pravila, obzirnosti, fer igre i spremnosti na preuzimanje
odgovornosti.
- Kretanje i sport zahtijevaju spremnost na ostvarivanje postignua. Ona se moe postii prije svega u
okviru malih i velikih sportskih igara kroz saradnju u grupi. Zajedno ostvareno postignue vodi ka
intenzivnom doivljaju socijalnog zajednitva.
Za nastavu sporta veu se dva temeljna cilja:
- Ona slui razvijanju uitka u kretanju kroz ka doivljaju orjentisanu, raznovrsnu i individualno
prilagoenu ponudu kretanja.
- Nastava u podruju uenja Kretanje i sport takoer ima za cilj da u smislu psihomotorike odgaja kroz
kretanje, ali i da prema sportsko-motorikom razumijevanju prenese vjetine kretanja.
Ovi ciljevi su postignuti onda, kada se uenice i uenici budu kretali u situacijama, koje su za njih od
vanosti te stoga posjeduju veoma zahtjevan karakter.
Nastavnice i nastavnici nude zadatke koji su pogodni za slobodnu improvizaciju i eksperiment pokreta.
Nepoznati materijali kao i novi zadaci i tehnike pokreta uvode se na metodiki nain kroz razigran
pristup, isprobani kroz individualne oblike pokreta i zauzimaju irok prostor u traenju funkcionalnih
mustri pokreta.
Pored uenja oponaanja, uenice i uenici savladavaju pokrete i kroz samostalno vjebanje.
Kako bi se postigli kontinuirani procesi uenja, preporuljivo je da se jedna sportska vjetina postavi u
sredite nastave jedan dui vremenski period.
Nastava sporta se moe izvoditi u spolno razliitim kao i u istospolnim grupama.
Mnogi od predstavljenih sadraja mogu se primjeniti i u sportskoj nastavi sa djecom i mladima koji
sjede u invalidskim kolicima.
Nastavnice i nastavnici moraju zadatke prilagoditi na odgovarajui nain.
Kako bi se sprijeile nezgode potrebno je pridravati se vaeih pravila o sigurnosti.
U skladu s tim uenice i uenici e se uputiti na mjere ponaanja u cilju line sigurnosti.
Kako bi se sprijeilo fiziko optereenje posebno kod djece i omladine u tjelesnom i motorikom,
razvoju, neophodna je interdisciplinarna saradnja.
1.
Iskustva kretanja
1.1 Tijelo u pokretu

Iskustva sa cijelim tijelom
Smjernice
- Sticanje tjelesnog iskustva kroz tjelesni kontakt:
milovanje, masaa, vrsto grljenje, stiskanje,
tapanje; vremenska prognoza, sendvi sa
mekanim strunjaama
- Doivljaj samoga sebe u razliitim poloajima: na
boku, na kosoj povrini
258
- Ritmiko kretanje: kroz ljuljanje, njihanje, klackanje,

igre jahanja na koljenima
- Ljuljanje na razliitim spravama: visea mrea,
ljuljaka za leanje, ljuljaka za sjedenje, sprave za
klackanje (ljuljaka za invalidska kolica)
- Osjeaj razlike izmeu laganih i brzih pokreta
- Aktivacija osjeaja za ravnoteu u razliitim
pozicijama (leanje, stajanje, sjedenje),
na razliitim podlogama: fitnes lopta, madrac i sl.
Iskustva sa razliitim dijelovima tijela
- Isprobavanje razliitih mogunosti kretanja

pojedinanih dijelova tijela
- Ukljuivanje dijelova tijela u igru: kad muzika stane,
po dvije uenice ili uenika ostanu zalijepljeni jedni
za druge dijelom tijela koji je prethodno
dogovoren, kod dodirivanja pojedinanih dijelova
tijela robot izvodi dogovorene pokrete
- Oputanje i otresanje tijela: u kombinaciji sa
prikladnom pjesmom
Orijentacija na vlastitom tijelu
- Svjesno opaanje poloaja vlastitog tijela:

ispruene ruke, savijena koljena;
napraviti crtee koji prikazuju konture tijela
- Promijeniti poloaj svog tijela i tijela drugih:
lutka u izlogu
- Prepoznati parove na tijelu: iste dijelove tijela
oznaiti trakom iste boje
- Napraviti razliku izmeu desne i lijeve strane na
tijelu: Moje desno, desno mjesto je prazno...;
tranje sa tafetom i izvoenje smijenih
pokreta, kao npr. dodirivanje lijevog koljena
desnom rukom pri tranju
- Izvoditi izmiljene i propisane pokrete
desnom i lijevom stranom tijela
Napetost i oputanje
- Oputeno leati ili sjediti: na fitnes lopti, na viseoj

mrei, na jastuku za masau, na mekanom
madracu, u invalidskoj stolici na velikoj ljuljaki
- Oputanje masaama: je lopta za masau,
tenis lopta za masau, masaa lupkanjem,
prie o masai
- Osjetiti napetost tijela: ukrutiti se kao daska te u
napetom poloaju padati unatrag i biti uhvaen,
njihati se izmeu dvije partnerice ili partnera
- Opustiti se od stanja napetosti: odmoriti se od
napornih igara; kontrolisati disanje i puls
- Napeti razliite grupe miia, pa opustiti: uvui
stomak, Pokazau ti miie na mojim rukama.
Skameniti se
- Upustiti se u igre fantaziranja: prie na temu;
poticaj na vjebe gravitacije, zagrijavanja, disanja i
mirovanja
- Svjesno se opustiti: uz muziku; zaspati nakon
dodira maioniara
- Disati ritmiki i svjesno: cijelim stomakom
1.2 Kretanje i materijali

Iskusiti razliite materijale iz okoline svim ulima znai percipirati materijalno-prostorni svijet, razumjeti
ga i aktivno se baviti njime.
259

Percepcija razliitih materijala
Smjernice
- Taktilno doivjeti sastav razliitih materijala: razne
lopte, tofove, kartone
- Pokriti se pri leanju ili sjedenju razliitim
materijalima: dekom, podmetaima, folijom,
jastucima
- Umotati se u razliite tofove
- Koristiti razliite podloge: za puzanje, stajanje,
hodanje; hodati bos
Materijali u pokretu
- Osjetiti kretanje razliitih materijala:

kotrljajuu loptu preko tijela, pod suhim tuem
- U invalidskim kolicima prelaziti preko razliitih
podloga: tvrdi, meki madraci, sajle, uad, mali
breuljci
- Predmete i materijale staviti u pokret:
valjati kugle naprijed i nazad, osloboditi se
iz peine pjenastih kockica ili loptica,
mahati maramama u ritmu muzike, pomou
invalidskih kolica sruiti zid od kocki
- Iskusiti razliite karakteristike pokreta:
lopta skae, balon leti
-Transportovati materijale: teka medicinska
lopta, lagana svilena marama; sjedei u invalidskim
kolicima ili u samostalnom kretanju bez dranja
nositi novine
- Koristiti razliite oblike kretanja:
kotrljanje, guranje, bacanje
Oblikovanje i pravljenje sa materijalom
- Mijenjati materijal: zguvati maramu, sjedei u

invalidskim kolicima pregaziti maramu i zakoiti,
poderati papir; rukama i nogama
- Graditi pomou materijala: toranj od pjenastih
kockica; zid, peine od kartona
- Graditi pomou malih kutija: dvorac, toranj, zid, vrtni
kanjon
- Rastaviti veliku kutiju: igrati se sa dijelovima kutije,
npr. voziti amac ili voz, postaviti dijelove kutije kao
tunel jedne pored drugih
- Kombinovati razliite materijale: npr. ator od
pletiva, tapova, marama;
1.3 Kretanje i prostor

Vlastito tijelo u prostoru
Karakteristike i granice prostora
Smjernice
- Osjetiti razliite prostore: vidno ograniene prostore
kao to je tunel za provlaenje; gradnja ravnih,
visokih, tamnih prostora pomou marama i kretanje
kroz njih u invalidskim kolicima; koritenje sale za
gimnastiku, sale sa spravama, otvorenog terena
- Osjetiti veliinu vlastitog tijela: kroz pomagala za
pozicioniranje smjetena direktno na tijelu; sam se
zavlaiti u kutije ili ormare
- Dozvoliti i zauzimati razliite pozicije: isprueno tijelo
- Leati sklupan, praviti oblike pomou tijela
- Osjetiti veliinu i granice prostora: trati do granice
prostora, ispuniti i isprazniti prostore
260
- Pridravati se ogranienja: cesta za skate board koja

je ograniena konopcima
- Mijenjati povrine prostora za igru: umanjiti, uveati,
oznaiti nove granice
Pravci kretanja i putevi
- Isprobati pravce kretanja: naprijed-nazad,

gore-dole, u krugu, cik-cak, slalom, kretanje u
invalidskoj stolici du ueta; pojedinano
kretanje i kretanje u grupi; izvoenje razliitih
pokreta
- Voditi i pratiti: sa i bez tjelesnog kontakta,
sa otvorenim i zatvorenim oima
- Napraviti puteve i oznaiti prostor razliitim
materijalom: markerom, drvetom, uetom
- Kretati se razliitim prostornim putanjama:
usko-iroko, dugo-kratko, iskrivljeno-pravo
Odnos izmeu prostora i poloaja
- Osjetiti odnos prostora i poloaja:

jedan pored drugog, jedan iza drugog,
naprijed-nazad, gore-dole, izmeu, lijevo-desno
- Kretati se uz pjesme za igru koje sadre prostornopoloajne pojmove
- Zauzeti razliite pozicije u odnosu na predmete
i osobe: sjesti na klupu, lei ispod stolice, kretati se u
invalidskim kolicima prema rampi
- Kretati se ciljano u prostoru: pokupiti predmete
Prepreke
- Prepreku uoiti, ocijeniti i savladati: sa ili bez

pomoi; savladati dugaku klupu; kretati se u
grupi bez dodirivanja u prostoru
- Protrati kroz prepreke i stanice prema vlastitim
idejama i mustrama pokreta
- Postaviti staze sa preprekama
- Orijentisati se na stazama sa preprekama: igre
traenja
- Na stazama sa preprekama isprobati putanje
sa razliitim vrstama pokreta: puzanje, tranje,
penjanje
- Kretati se kroz prepreke sa pomagalima i
spravama: invalidska kolica, rolator, pedalo,
kettcar (malo vozilo na 4 toka)
- Staze sa preprekama isprobati na razliitim
mjestima: u sali, u prirodi
1.4 Kretanje i socijalno iskustvo

Kontakti sa partnerom
Smjernice
- Osjetiti kontakt sa partnericom ili partnerom
pri zajednikom ljuljanju, njihanju
- Posmatrati partnericu ili partnera, a onda ga opisati
zatvorenih oiju
- Oponaati partnericu ili partnera:
hodanje uz sjenu, voenje uz sjenu, odraz u ogledalu
- Naizmjenino se prilagoditi u pokretu i razvoju
deavanja: rasti zajedno, skoiti zajedno, u
invalidskim kolicima zajedno sa drugima
transportirati ue
- Prepustiti drugima vodstvo i pratiti partnera ili
partnericu: primati i davati impulse za pokret,
pretvoriti se u kip ili dozvoliti drugima da nas oblikuju;
261
Grupni kontakti
2.
igre konjia sa uetom

- Raditi sa partnericom ili partnerom gimnastike
vjebe: podizanje u poziciji lea uz lea, pilanje
- Paziti na druge: sa drugima leati na strunjai,
kretati se u ogranienom prostoru, plesati u nizu
- Prilagoditi vlastite pokrete, pokretima drugih u grupi:
praviti zmijske pokrete sa invalidskim kolicima,
zajedno zamahivati sa maramom gore-dole, sa
pokretima i umovima stvoriti stroj za matu
- Biti aktivan jedan iza drugog: tranje sa tafetom,
igre noenja
- Biti aktivan sa zajednikim ciljem: dranje globusa u
zraku, dodavanje klupka vune uz pravljenje mree,
zajedniko postavljanje opreme
- Uzajamno pomaganje u grupi: u igrama sa veom,
pomoi drugima pri skidanju i oblaenju, osloboditi
druge u igri hvatanja
Kroz razliite forme pokreta i pomicanja, uenice i uenici stiu razliita iskustva sa vlastitim tijelom i
istrauju svoju okolinu. Stoga osnovne forme pokreta predstavljaju vjetine koje su od velike vanosti
za izgradnju mustri pokreta i za izvravanje odreenih sportskih disciplina. Metodiki pristup uenju i
poboljanju osnovnih formi pokreta, sastoji se iz tri koraka:
- Slobodno isprobavanje zahtjeva strukturu okolia koje poziva i navodi na pokret, odnosno kretanje.
Na koji nain e kretanje uslijediti moe se zajedno dogovoriti. U ovu svrhu, pogodni su krajolici i
sportski tereni
- Prilikom uenja oponaanja, prvobitno se posmatraju pokreti drugih. Nakon toga, pokuava se to je
mogue bolje, ponoviti iste pokrete.
- Ukoliko imamo pokrete u gruboj formi, onda e se oni, kroz raznovrsno vjebanje uvrstiti i
automatizirati.
Kao mogunost za vjebanje, ovdje su posebno prikladne zapreke, koje su prilagoene specifinim
oblicima kretanja. Unaprijeenje osnovnih formi pokreta je uvijek u uskoj vezi sa sadrajem uenja iz
svih drugih podruja sporta.
2.1
Oblici kretanja na tlu
Kotrljanje i okretanje
Puzanje i gmizanje
Smjernice
- Kotrljanje: u deci, sa strane na leima
- Kretati se uz pomo kotrljajuih pokreta:
savladati brdo od strunjaa, kretati se na
strmoj povrini
- Vrtiti se oko svoje dune ose:
kotrljajue bure na strmoj povrini, na tlu;
oko desne, pa oko lijeve strane
- Vrtiti se oko svoje poprene ose: kotrljanje preko
ramena; salto na krivoj povrini, naprijed, nazad
- Puzati preko prepreka: brdo, dolina, staza od
strunjaa, klupe, stepenice od kutija
- Provlaiti se kroz prepreke: ispod zategnutih, niskih
uadi, ograda
- Puzati kroz upljine: tunel za puzanje, tunel od
strunjaa, pilje od marama ili ispod cerada koje su
zategnute preko klupa
- Isprobati razliite vrste puzanja:
puzanje na sve etiri noge, hod raka
2.2 Oblici pokreta ruku i aka
262

Podupiranje
Smjernice
- Kretati se na sve etiri: zeiji skok preko prepreka,
kruno podupiranje na strunjai
- Kretati se na dugoj klupi pomou podupiranja:
poluokret i cijeli okret u unju preko klupe,
poduprijeti se na sve etiri preko ili na klupi
- Poduprijeti se sa motkama i rukohvatima: skok i
preskok u osloncu, poduprijeti se na sve etiri preko
razliito visokih preki
Povlaanje i guranje
- Dohvatiti predmete kroz privlaenje: privlaiti

predmete pomou ueta, samoga sebe na podlozi
pomou ueta privlaiti prema zidu od preki, na
klupi se povlaiti naprijed uz pomo ruku
- Gurati predmete ili osobe: uenika ili uenicu na
dasci sa tokovima; uenika ili uenicu preko oznaka
klizanje po strunjai
- Vui predmete ili osobe: stati u krug oko strunjae sa
rukom u ruci i uenice ili uenike vui na strunjau
Bacanje i hvatanje
- Bacati razliite predmete: marame, zguvane novine

pjenaste kocke, frizbi, balone
- Bacati razliite lopte: slobodno bacanje, bacanje u
vis, bacanje na daljinu, gaanje cilja
- Hvatanje lopti i predmeta: samostalno baciti i
uhvatiti, reagovati na dodavanje i uhvatiti sa jednom
ili obje ruke; lopte i predmeti sa razliitom brzinom
leta, veliinom i teinom
2.3
Oblici kretanja nogu
Hodanje i tranje su osnovni oblici pokreta, koji se odlikuju kvalitetama kao to su brzina, izdrljivost,
spretnost i ritam. Tranje omoguava razliita iskustva: ono se moe doivjeti kao naporno ili kao
oputajue. Takoer zahtjeva orijentaciju. U okviru igara u utrkama, prenose se grupna iskustva.
Posebnu motiviciju za skakanje daju tereni, koji se mogu napraviti uz pomo uadi, kutija, strunjaa i
rovova. Kroz poveanje odskone pozicije, se moe faza leta, prilikom skoka, intenzivnije doivjeti.
Hodanje, tranje, poskakivanje i skakanje
Smjernice
- Kretati se slobodno u prostoru: pojedinano, u
grupi
- Isprobati razliite vrste hoda: sporo-brzo,
tromo-lagano, naprijed-nazad-sa strane
- Stimulisati se na skakanje: trampolina, zrani jastuk
- Isprobati razliite vrste skokova: iz mjesta, u visinu i
i daljinu, na jednoj i obje noge, u zaletu, odskok,
naizmjenini skok, skok u koraku, skok preko konjia
- Skok sa uetom: preko vibrarajueg ueta
- Oponaanje karakteristinih vrsta pokreta:
hodati kao starac, plesati kao plesaica, skakati kao
aba
- Kretati se kroz prepreku u razliitim skokovima
- Paljivo posmatrati pokrete drugih: kretati se u nizu
(kao zmija) i reagovati na zmijsku glavu
- Posmatrati pokrete i ciljano oponaati:
odraz u ogledalu, sjena, voenje i praenje
- Trati ili se voziti sa partnericom ili partnerom:
u paru jedan pored drugog, sa rukom u ruci, u
invalidskim kolicima koja su uetom vezana za
druga kolica savladati prepreke
263
2.4
Ljuljanje i njihanje
Njihanje sadri oblike pokreta, pri kojima se tijelo koje je objeeno rukama, akama ili u pregibima
koljena na nekoj spravi, njie naprijed ili nazad. Brzina i centrifugalna sila, koje se stvaraju pri njihanju i
ljuljanju, izazivaju kod uenica i uenika poseban podraaj. Njihanje predstavlja bogato iskustvo u
kondicionom treningu.
2.5
Penjanje i prebacivanje
3.
Smjernice
- Njihati se: drati se rukama i nogama uz strop
- Njihati se na pokretnim spravama: na uetu, na
krugovima, na trapezu
- Njihati se u razliitim poloajima: sjedei, u osloncu,
u nagibu iz fiksne pozicije zaljuljati se prema dole:
drei se za ue, zanjihati se sa kutije i sletiti na
klupu
- Iz sjedeeg poloaja ili iz mjesta se zanjihati
sa kutije prema tlu
- Njihati se sa jedne strane na drugu: od klupe
prema tlu, od klupe do klupe
- Zanjihati se do odreene visine: prema brdu od
strunjaa
- Ljuljati se na krugovima: sa nogama u krugovima,
stojei, visei
- Njihati se na spravama: na drki od preke, na
ljestvama, na vratilu
- Isprobati razliite mogunosti njihanja i ljuljanja
na stazama sa preprekama
- Motivisati se na njihanje i ljuljanje kroz odgovarajue
kombinacije sprava
Smjernice
- Penjati se na klupu: preko klupe i ispod nje,
preko razliitih nagiba
- Drati se za motku za penjanje: koristiti stepenice
napravljene od kutija
- Sputati se nizbrdo na spravama: na motki, na uetu
na prekama
- Penjati se na prekama: prema gore, ka dole ili
odskoiti
- Penjati se na motkama ili uetu: na jednoj ili dvije
motke, kao majmun, drati se tako to je mogue
due
Osnovni elementi pokreta
Sposobnost pokreta u osnovi sadri pet motorikih elemenata:

koordinaciju, pokretljivost, snagu, brzinu i izdrljivost. U planiranju nastave u oblasti pokreta i sporta,
potrebno je razmisliti koji su to aspekti u razliitim situacijama vani za uenice i uenike. Da li je to
upotreba snage prilikom transporta nekih predmeta ili brzina pri igrama hvatanja.
3.1
Koordinacijske sposobnosti
Koordinacijske sposobnosti predstavljaju osnovni preduslov za kontrolu i regulaciju potpunog pokreta.
Koordinacija se oituje u stepenu preciznosti i ekonominosti pokreta.
U osnovi razlikujemo slijedee koordinacijske sposobnosti: ravnoteu, orijentaciju, ritminost, reakciju,
diferenciranje, povezanost, prilagodljivost. Pokreti su uvijek odreeni sa vie ovakvih elemenata.
U okviru cjelokupne nastave, moe se postaviti teite na razliite oblasti ali se pojedinane
komponente ne mogu izolovati. Ravnotea je od istaknute vanosti: im uenice ili uenici raspolau
264
tolikom ravnoteom da mogu sjediti, imaju slobodne ruke da mogu istraiti svoju okolinu. Puzanje i
hodanje proiruju domet, a samim tim i mogunost, da se istrai okolina. S druge strane, svaki ovjek
tei ka unutranjem balansu, koji e ouvati njegovo zdravlje. Unutranja i vanjska ravnotea
omoguava razvoj svih ula i oblika pokreta. Uenje uspostavljanja ravnotee, sadri poboljanje
statike i dinamike ravnotee na stabilnoj i labilnoj podlozi.
Ciljevi/sadraji
Statika ravnotea
Upute
- Na razliite naine leati, sjediti i stajati: na stomaku,
na leima, na strani, u raskoraku, u unju, na
obje noge, na jednoj nozi, na prstima, sa prekrtenim
nogama
- Na razliito labilnim podlogama leati, sjediti i stajati:
na mekom tlu, na pjenastim kockama, lopticama, na
dugim klupama poduprijetim tapovima, na dasci za
balansiranje
Dinamika ravnotea
- Luljati se na razliite naine: na strunjai za ljuljanje,

na viseoj mrei, na zranom jastuku
- Trati i hodati preko labilnih podloga:
mostovi od uadi, medicinske lopte
- Ispobati balans na razliitim spravama i terenima:
po liniji, na uetu, na klupi; nositi loptu na lijevku i
predati je na klimavom mostiu
- Transportovati neto u pokretu: jaja na kaiki,
vreicu sa pjeskom na razliitim dijelovima tijela,
tacnu sa predmetima; sa i bez prepreka
- Kretati se na razliitim spravama ili pustiti druge da
nas vode: invalidska kolica, daska na tokie,
pedalo, koturaljke
- Ukljuiti se u igre vjebanja ravnotee:
potrati, pa se ukipiti
Orijenatacija
- Nakon promjene poloaja, orijentisati se u

prostoru: iz razliitih pozicija, doprijeti do cilja,
leei na stomaku dospijeti do razliitih ciljeva,
odazvati se na poziv i uhvatiti loptu, sa zatvorenim
oima doi do nekog mjesta i pogoditi koje je to
- Orijentisati se prema partnerici ili partneru:
trati drei se za ruke, sa razliitim dijelovima tijela
drati neki predmet izmeu sebe i tako hodati po
odreenoj stazi, uz pomo marame baciti balon u vis
i uhvatiti ga
- Orijentisati se prema predmetima: ii za kotrljajuom
loptom ili gumom, hvatati listove na vjetru
Ritminost
- Doivjeti vlastiti ritam pokreta kroz muziku

- Kretati se u ritmu muzike: pljeskati, plesati, voziti se
u invalidskim kolicima u razliitim pravcima
- Izvoditi pokreta u razliitom tempu:
usporeno-ubrzano
- Ritmiki izgovorene rijei i imena, pretvoriti u pokret
- Stihove i rime pratiti sa instrumentima tijela:
pljeskanjem, lupanjem
- Uvjebati manje kombinacije pokreta uz muziku:
dva koraka naprijed, dva nazad; sam, sa partnerom
ili partnericom, u grupi, u sjedei u invalidskim
kolicima
- Uskladiti pokrete sa ritmikim nizom: preskakati
uad ili kartone koji su postavljeni sa jednakim
265
razmakom, voziti slalom

Reakcija
- Reagovati na podraaj odgovarajuim pokretom:

uhvatiti marame; uhvatiti kotrljajuu loptu
- Reagovati na akustine signale: na izgovaranje
imena zamijeniti mjesta, na prestanak muzike
zastati, na zviduk promijeniti pravac, na startni
signal potrati
- Reagovati na optike signale: na zeleno krenuti,
na crveno stati
- Reagovati na osjetne signale: nakon matanja
probuditi se na dodir, igra robota
- U okviru razliitih oblika igre brzo reagovati:
brzo dodati loptu, brzo uhvatiti loptu;
vatra-voda-munja
Diferenciranje
- Pravilno izvesti neki pokret: kretati se prema

partneru ili partnerici kao odraz u ogledalu,
oponaati poloaj lutke
- Odmjeriti snagu: naizmjenino se igrati sa
japanskom (lopta za ritmiku gimnastiku) i
medicinskm loptom, gurati pomou tapova
lopte razliite teine
Prilagodljivost i povezanost
- Prilagoditi se promjenjenim situacijama: hodati

ili trati po razliitim podlogama, izvoditi autotrke
u razliitim brzinama, maka i mi
- Izvesti kombinacije pokreta to je mogue bolje:
marioneta
- Protrati kroz staze od sprava
3.2
Kondicionalne sposobnosti
Brzina je od velike vanosti u igri i sportu, a takoer i u savladavanju svakodnevnice. Moramo razviti
sopstvenu brzinu, npr. kao u trkama, te ocjeniti brzinu drugih, npr. kao u saobraaju. Dobra izdrljivost
sprijeava zamor srca, lou cirkulaciju i neeljene simptome respiratornog sistema i utie pozitivno na
nedostatak kretanja. Za poboljanje izdrljivosti, predlae se trajna metoda u cilju kontinuiranog
vjebanja izdrljivosti. Isto tako, moe se pristupiti i metodi intervala, u kojoj se smjenjuju optereenje i
rastereenje. Obzirom da je mnogim uenicama i uenicima teko odravati fiziki napor tokom dueg
vremenskog perioda, treba voditi rauna da se izdrljivost trenira u motivisanom i razigranom obliku.
Posebno za uenice i uenike koji sjede u invalidskim kolicima, izdrljivost predstavlja veoma vaan
aspekt. Njima je takoer mogue izvesti mnoge od dole navedenih zadataka.
Brzina
Smjernice
- Postepeno poveavati vlastiti tempo pokreta:
kruiti rukom kao vjetrenjaa pri velikoj brzini vjetra
- Savladati zadatke, koji zahtjevaju brze pokrete:
uhvatiti to je mogue vie balona od sapunice
- Sjedei u invalidskim kolicima baciti to vie balona
u zrak, baciti loptu i prije nego je uhvatimo, podignuti
neki predmet sa poda
- Pojaati tempo tranja na kratkoj distanci: u razliitim
varijacijama igrati se igre hvatanja, igre zamjene
mjesta kao to je *drvce zamjeni se, utrka, noenje
tafete
- Kretati se razliitim brzinama sa pomagalima:
invalidska stolica, daska sa tokiima, roler
- Uestvovati u malim igrama tranja: igre hvatanja i
odgurivanja, kod muzikog stopa spasiti se na santi
266
leda
Izdrljivost
4.
- Uestvovati u igrama izdrljivosti bez pobjednika:

pravljenje figura, zagrijavanje, traenje karti
- Trati sa i bez odreenog cilja: utrka sa topanjem
vremena i na razdaljinu, tranje uz muziku sa
partnerom, utrke sa mjestima za odmor, utrke po
po liniji, sa upotrebom sprava i prepreka
- Trajno koritenje snage: uzajamno se gurati po
jednoj liniji; dodavati loptu u krug iz razliitih poloaja
- Trati ili voziti tri do etiri minute bez prekida
- Kretati se pri srednjem optereenju dui vremenski
period bez pauze: tranje na duge staze, voenje
bicikla, plivanje, hodanje
- Kretati se uz naizmjenine faze optereenja i
odmora: gimnastika uz muziku, aerobik
Sport na otvorenom
4.1
Igralite
Kroz kombinacije sprava, kao to su dugaka klupa, zid od preki i mrea za penjanje, uenici i
uenice ue da ovladaju preprekama koje odgovaraju oblicima pokreta koji se izvode na igralitu.
Oni se prvobitno igraju i vjebaju u kolskom dvoritu, a kasnije i na javnim igralitima. Nastavnice i
nastavnice pruaju potrebnu pomo i podstiu pokrete, razvijaju svijest o moguoj opasnosti i
zahtjevaju potovanje meu uenicima.
Statine sprave na igralitima
Smjernice
- Podstaknuti se na vjebanje uz pomo sprava:
tobogan,klackalice, mrea za penjenje
- Nauene oblike pokreta prenijeti na sprave:
balansiranje, savladavanje prepreka, penjanje
- Samostalno pronai odgovarajue oblike pokreta
Dinamike sprave na igralitima
- Stimulisati se sa dinamikim spravama:

ljuljakom, klackalicom, vrtekom
- Isprobati odgovarajue oblike pokreta:
razliite vrste ljuljanja, klackanje u dvoje ili u grupi
- Savladati strah i isprobati nove stvari
4.2
Pjeaenje
Prije polaska u etnju nastavnice i nastavnici e zajedno sa uenicima izabrati jednu destinaciju. Ona
e se odrediti prema individualnim sposobnostima i potrebama, a mora odgovarati i uenicima koji
sjede u invalidskim kolicima. Od tog izbora e ovisiti da li e djeca i omladina uivati u etnji u prirodi.
Ciljevi/sadraji
Vrste terena i prepreke
Upute
- Koritenje otvorenog terena: kolsko dvorite,
uma i livada
- Upoznati razliite osobine tla i prilagoditi se njima:
pijesak, oranice, ravnice, ljunak, blato, kamenjar
- Osjetiti i iskoristiti prostranstva: silaziti ili se kotrljati
niz strminu, preko livade ili polja
- Stei sigurnost na terenu: spoznati opasnost,
savladati prepreke
Pjeaenje
- Prei due relacije kroz umu ili na terenu:
267
ii jednakim tempom, praviti pauze

- Zajedno sa drugima ii do cilja: prilagoditi se
grupi, opaati okolinu sa svim ulima
- Koristiti odgovarajuu opremu: vrste cipele, odjeu,
hranu
4.3
Sport na terenima i ulicima
U blizini kola nudi se mogunost izvoenja sportske nastave na otvorenim terenima. Pored sportskih
terena (kolskih dvorita), mogu se nai i mjesta u sportskim klubovima. Rolanje zahtjeva potivanje
sigurnosnih mjera.
Igre sa loptom
Smjernice
- Igrati lopte na kolskom sportskom terenu:
izmeu dvije vatre, fudbal, bacanje lopte preko
konopca
- Poznavati pogodna mjesta u okolini i koristiti ih za
igre sa loptom: livade, slobodne, bezopasne terene,
terene za koarku
Pokreti na spravama
- Isprobati razliite sprave za kotrljanje i ispitati

okolinu: roler, romobil, trociklo, rolue, skateboard,
invalidska kolica
- Savladati staze sa preprekama na kolskom
dvoritu: pregaziti eiri, prei preko daske;
prevladati grbave terene
- Poznavati pogodne puteve i terene u okolini:
biciklistike staze, parkinge
- Prepoznati i savladati opasnosti i prepreke
- Voziti rolue: nositi zatitnu opremu, uiti padanje,
koiti, poboljati tehniku vonje, isprobati male
umjetnike figure
5.
Male sportske igre
5.1
Kooperativne igre
Male igre su igre tranja, igre sa loptom, igre snage i vjetine, koje se izvode bez velikog utroka
energije i bez posebne tehnike. Pravila i tok igre mogu se promjeniti, shodno situaciji i po potrebi.
Poznavanje i savladavanje uobiajenih igara ima visok integracijski uinak.
Uenice i uenici, koji sjede u invalidskim kolicima, mogu biti ukljueni u igru uz pomo prikladno
izmjenjenih pravila. Igre utrka i igre bez pobjednika i gubitnika, smjenjuju se u dobro usklaenoj mjeri.

Igre vjetina
Smjernice
- Kretati se u grupi: raditi zajedno kao eljeznica
neto transportovati na prijelazu, kao gusjenica
savladati prepreku
- Doi do cilja kroz genijalnost i zajedniki rad:
u invalidskoj stolici zajedno sa drugima nositi
sajlu, bez da ona pukne; u parovima, lea o lea
doi do cilja u sjedeem poloaju
- Drati loptu u zraku: to je mogue due u zraku
drati ogromni balon
- Dovesti loptu do cilja zajedno sa partnerom:
u dodavanju prei odreenu distancu, loptu
transportovati na dva tapa
Igre povjerenja
- Osjetiti fiziku napetost: kretati se kao stablo,

njihati se naprijed-nazad izmeu dvije osobe
- Ukazati povjerenju partneru: igra auta - auto
268
zatvori oi i isprui ruke, voza stavi ruke na ramena

i upravlja autom
- Ukazati povjerenje cijeloj grupi: baciti se sa
odreene visine sa otvorenim ili zatvorenim oima
i pustiti da nas drugi uhvate
5.2
Konkurentne igre
Igre snage i vjetine
Smjernice
- Uestvovati u igrama povlaenja i guranja: potezanje
ueta, igre prstenastog kruga
- Izbaciti partnera iz ravnotee: pritiskanjem, guranjem
Igre tranja i hvatanja
- Izbjei onome ko nas lovi: igre aranja, igre hvatanja

repia i hvatanja lanaca
- Brzo reagovati: doi bjei, dan no
Utrke i trke sa vozilima
- Doi do cilja to je mogue bre: prvi ili prva stii

do klupe, doi do oznake, savladati prepreke na putu
- Pronai neko mjesto, to je mogue bre:
- *vona salata, *drvce promjeni se,*namigivanje
(vidi opis na dnu teksta)
- Potrati iz razliitih startnih pozicija:

iz unja, iz sjedeeg ili leeeg poloaja
tafetne igre
- Uestvovati u razliitim tafetama:

tafetna utrka naprijed-nazad, tafetna
utrka sa transportnim predmetima
- Koritenje sprava u tafetnim utrkama:
daska na tokie (skateboard), tule
5.3
Sportske igre sa povratnim udarcem
Sa laganim leteim ili lebdeim rekvizitima kao to su baloni, ovakve igre odgovaraju i osobama koje
se nalaze u invalidskim kolicima.
Smjernice
- Udarac rukom: balon,* indiaca
(vidi opis na dnu teksta)
- Isprobati razliite rekete sa razliitim lopticama:

reket za badmington, za stoni tenis, palicu za hokej,
loptice za badmington, za stoni tenis, tenis,
lopte poskoice
- Igre dodavanja:
dodavati loptu, pustiti loptu da odskae, uhvatiti
loptu u zraku, dodavati loptu preko mree i konopca,
drati loptu to je mogue due u zraku
- Sportske igre prema pojednostavljenim pravilima:
izmjenjena veliina terena, nisko sputeni konopci,
pojednostavljeni udarac kroz hvatanje ili odbijanje
lopte
* Vona salata je igra prilagoena djeijem uzrastu izmeu 5 i 10 godina. Djeca sjede stolicama u krugu i svako dijete dobije
ime neke vone sorte (banana, jabuka, narana). Voa igre kae npr. narana! Sva djeca koja su dobila ovaj naziv, ustanu i
zamjene svoja mjesta. Ako voa igre uzvikne vona salata, sva djeca moraju ustati i to je bre mogue, zauzeti drugo mjesto.
* Drvce, promijeni se je igra prilagoena djeijem uzrastu od 6 godina. Igra se u prirodi gdje se nalazi par stabala. Svako dijete
zauzme mjesto pored jedno drveta, samo jedno stane u sredinu i uzvikuje, drvce promjeni se! Sada djeca moraju zamjeniti
svoja mjesta, a dijete koje stoji u sredini, takoer pokuava zauzeti mjesto pored slobodnog drveta. Ono dijete koje ne uspije
doi do slobodnog drveta, mora stati u sredinu i igra poinje od poetka.
269
* Namigivanje je igra, gdje od ukupnog broja djece polovica sjedi u krugu,a slobodna je samo jedna stolica. Druga polovica
stoji iza djeca koja sjede i pri tome dre ruke na leima. Ono dijete koje stoji iza prazne stolice, namigne nekom iz kruga. Sad to
dijete pokuava doi do prazne stolice, a drugo dijete koje stoji iza njega treba da ga sprijei u tome. Ukoliko je dijete uspjelo
pobjei, dijete koje stoji iza prazne stolice, namiguje slijedeem od uesnika.
* Indiaca je loptica slina lopti za badmington. Sastoji je od vreice koja je napunjena perjem.
270
Podruje uenja
Moja okolina
Srednji nivo
271
Oblasti uenja:
1.
1.
Priroda
2.
Materijalni svijet
Priroda
U oblasti uenja Priroda uenice i uenici stiu znanja o vanim stvarima i prirodnim
pojavama sa kojima se esto susreu odnosno koje su vane u oblikovanju ivota. To
ukljuuje biljke, ivotinje, poznavanje ljudskog tijela kao i vremenske tokove i osobenosti
krajolika.
Sticanje znanja poinje u osnovi od neposrednog doivljaja, posmatranja i postupanja sa
stvarima uz ukljuivanje svih naih ula.
Istraivanje prirode poinje u neposrednoj blizini kole, pri emu se podruje istraivanja
sistematski proiruje. Prema jasnim injenicama, uenici posmatraju glavne osobine stvari ili
pojava, ue kako napraviti razliku i svrstati stvari prema njihovim osnovnim osobinama i
posmatraju promjene u prirodi. Oni se sve vie osbosobljavaju za snalaenje u vremenskim
tokovima i prilagoavanje odgovarajuim prirodnim uslovima. Kroz upoznavanje sa prirodom,
kod uenika se budi interes za stvari i pojave u prirodnom okruenju, te za prirodnim
ljepotama. Briga o ivotinjama i biljkama doprinosi razvoju emotivnih odnosa prema ivim
biima u prirodi i pomae u stvaranju ljubavi prema prirodi, odnosno odgovarajueg
ponaanja i stavova. Uenicima se, na odgovarajuem nivou, prenosi znanje o vlastitom
tijelu, sa naglaskom na bioloki aspekt. Uenici trebaju upoznati svoje tijelo i doprinijeti
njegovom zdravlju.
Na nastavi iz oblasti uenja Priroda se, zbog raznovrsnosti iste u pogledu tema i oblikovnih
mogunosti, mogu na poseban nain uzeti u obzir razliiti preduslovi i interesi uenica i
uenika. Kriteriji za odabir nastavnih sadraja su primjerenost starosnoj dobi, regionalne
osobenosti lokacije, prilike vezane za godinja doba i situativni povodi. Djeca i mladi
upoznaju prirodu kroz uenje putem otkrivanja i istraivanja u neposrednom susretu s njom.
Edukativni izleti, rad u kolskom vrtu, ekskurzije ili boravak u kolskim odmaralitima pruaju
mogunost sticanja osnovnog znanja o okolini kroz djelovanje. Mnoge uenice i uenici
koriste kreativne i muzike elemente kao mogunost pristupa za doivljaj prirode. Osim toga,
uenici se pomou jednostavnih eksperimenata upoznaju sa osnovnim biolokim, hemijskim i
fizikim vezama. to se vei broj ula aktivira i to je intenzivniji doticaj sa prirodom, tim se
trajnije urezuju doivljaji i pruaju mogunosti da se steena znanja praktino primjene u
linom ivotu. Posebna vanost pridaje se funkciji nastavnica i nastavnika kao uzora: samo
ona osoba koja i sama potuje i cijeni okolinu i prirodu, moe takav stav prenositi i na druge.
Predstavljene teme i mogunosti njihovog sprovoenja u nastavi su egzemplarno odabrani.
One ne polau pravo na potpunost i mogu biti modificirane prema interesima i vjetinama
uenica i uenika.
272
Priroda
1.1
1.1.1
1.1.2
1.1.3
1.1.4
ovjek
Lokomotorni sistem
ulni organi
Krvotok i disajni organi
Probavni sistem i organi za izluivanje
1.2
1.2.1
1.2.2
1.2.3
1.2.4
1.2.5
1.2.6
ivotne zajednice ljudi, ivotinja i biljaka

Kua i vrt
Dvorite i polje
Livada
uma
Vode
Ekoloke veze
1.1
ovjek
Potrebno je da uenici dobiju uvid u osnovne funkcije ljudskog tijela. Zbog toga se obrauju samo
sadraji uenja koji omoguavaju konkretna iskustva ili demonstrativan prikaz. Preduslov za
tematiziranje sljedeih nastavnih sadraja je sposobnost svjesne percepcije i posmatranje vlastitog
tijela. Upotreba razliitih medija pojanjava procese i veze.
Uske sadrajne povezanosti postoje sa podrujima uenja Linost i socijalni odnosi te Percepcija i
kretanje.
1.1.1
Lokomotorni sistem
Muskulatura
Skelet
Smjernice
- Doivjeti pokrete: kad nas drugi pokreu, kada se sami
kreemo
- Izvoditi ciljane pokrete: krenuti i stati, neto uzeti i pustiti
- Spoznati da se cijelo tijelo sastoji od miia: opipati miie u
pokretu, napete i oputene miie na rukama, nogama,
stomaku; grupe miia
- Posmatrati kako funkcioniu pojedinani miii: pogledati
film
- Opipati kosti na tijelu i vriti poreenje: na prstima, na
koljenu, na cjevanici
- Osjetiti i posmatrati funkciju zgloba: pokuati hodati sa ili bez
zavoja
- Znati da su kosti okruene miiima i da se nalaze ispod
koe
- Nabrojati dijelove skeleta: glava, trup, kima, udovi
- Posmatrati modele ili kompjuterske animacije: skelet kao
nosa tijela, skelet kao baza za ispravan hod, graa
kostiju i zglobova
273
1.1.2
ulni organi

Oko
Smjernice
- Iskusiti razliite situacije: sjediti u svijetloj ili tamnoj prostoriji
- Naizmjenino zatvarati oi (jedno pa drugo oko)
- Spoznati vanost sposobnosti vida: zatvoriti oi i pokuati
hodati
- Pogoditi boju oiju: svojih i tuih
- Posmatrati oko: kad se smijemo ili plaemo
- Spoznati zatitnu funkciju suza i trepavica
- Pomno posmatrati oko: onu jabuicu, pupilu, oni kapak,
trepavice
Uho
- Percipirati razliite umove i razlikovati ih

- Spoznati vanost ula sluha: uestvovati u razgovoru sa
slualicama na uima
- Orjentisati se prema zvukovima: semafor sa signalizacijom,
zvono na biciklu
- Poznavati grau i funkciju uha
Nos
- Percipirati mirise i razlikovati ih: razliite vrste vonih torti,

cvijee
- Spoznati vezu izmeu mirisa i okusa: mirisati i jesti voe,
jesti sa zaepljenim nosom
- Spoznati funkciju disanja: sa zaepljenim ili slobodnim
nosom priati ili jesti
- Nabrojati vidne dijelove nosa
Jezik
- Spoznati funkciju jezika pri govoru: drati se za vrh jezika i

pokuati govoriti
- Jezik kao ulo okusa: vrhom jezika probati eer ili so
- Testirati reakciju jezika na promjenu temperature:
pojesti sladoled, popiti vru aj
Koa
- Opipati razliite kvalitet povrine koe: lice, ruke, pete,

dijelove koe sa ili bez dlaka
- Testirati reakciju koe na promjenu temperature: staviti
hladne i tople obloge, osjetiti kako koa reaguje na pritisak ili
bol
- Upoznati se sa zatitnom funkcijom koe: jeza pri hladnoi,
znoj pri vruini, zatita pri povredama
1.1.3
Krvotok i disajni organi

Srce i krvotok
Smjernice
- Opaanje krvi: rane koje krvare, vaenje krvi kod ljekara
- Pronai vene na tijelu: na nadlaktici
- Osjetiti otkucaje srca: kod sebe, kod drugih
- Mjeriti puls i pritisak: u stanju mirovanja, u pokretu
- Prouavati krvotok: na modelu ili kompjuterskoj animaciji
Disanje
- Udisanje i izdisanje: na usta, kroz nos; posmatrati dizanje i

sputanje grudnog koa
- Zaustaviti disanje: odbrojavati
- Spoznati nunost disanja: zatvoriti usta i nos, roniti
- Prouavati plua kao disajni organ
- Uoiti vezu izmeu disanja i kisika u krvi: pogledati film
274
1.1.4
Probavni sistem i organi za izluivanje
1.2
Smjernice
- Osjetiti glad i e, prepoznati osjeaj sitosti
- Aktivirati pljuvaku: zagristi limun
- Posmatrati pokrete pri gutanju: pri gutanju staviti ruku na
grkljan
- Pratiti pokrete vakanja: brojati
- Pratiti proces probave: posmatrati mijenjanje hrane kroz
kroz dodavanje kiseline, napraviti eksperiment sa kolom i
mesom
- Znati da hrana tijelu osigurava hranjive tvari
- Posmatrati proces od momenta uzimanja hrane pa do
njenog izluivanja: nabrojati organe, pogledati film
ivotne zajednice ljudi, ivotinja i biljaka
Postoje tri vana pristupa u prenoenju sadraja na temu ekosistema na nastavi:

Doivljajna iskustva koja ukljuuju sva ula
U neposrednom susretu sa pojedinanim ivotnim zajednicama uenice i uenici doivljavaju njihovu
raznovrsnost i ljepotu. U prirodi se kroz igru i oputanje nude mogunosti sticanja prvih iskustava. Igre
opipa, sluanja, mirisa i traenja strukturiraju ova prva iskustva. Kroz veliki broj sadrajnih doivljaja i
postepeno otkrivanje flore i faune jaa se emotivna veza djece i mladih prirodom.
Spoznaja pojedinanih fenomena
Na osnovu multisenzorskih iskustava u razliitim ivotnim zajednicama uenice i uenici, u zavisnosti
od godinjeg doba, otkrivaju promjene. Posmatranjem otkrivaju specifinosti razliitih eko sistema.
Upoznaju se sa razliitim vrstama ivotinja i biljaka, prate njihov razvoj i stiu znanje o prirodi zaviaja.
U neposrednom kontaktu sa ivotinjskim i biljnim svijetom te kroz poznavanje razliitih naina ivljenja
djeca i mladi razvijaju osjeaj odgovornosti prema flori i fauni i potuju njihove zajednice.
Uvid u ekoloke veze
Uenice i uenici dobivaju uvid u sklad izmeu ivotinjskog i biljnog svijeta. Otkrivaju povezanost
ishrane (lanac ishrane u prirodi) i uzajamne ovisnosti ovih ivotnih zajednica. Pri tome prepoznaju
potencijalne opasnosti i spoznaju nunost i znaaj zatite prirode. Iz toga proizilazi spremnost na
odgovorno ponaanje i ophoenje prema prirodi i okolini. Navedene ivotne zajednice predstavljaju
izbor ekosistema koji su uenicama i uenicima dostupni u njihovoj ivotnoj sredini. Uenje o drugim
ivotnim zajednicama ne bi trebalo biti iskljueno iz nastave.
1.2.1 Kua i vrt
ivotinje u kui
Smjernice
- Posmatrati i doivjeti ivotinje: posmatrati ribe u akvariju,
milovati macu
- Radovati se ivotinjama: maziti psa, sluati kanarinca kako
pjeva
- Potovati ivotinje: ne prepadati ili muiti ivotinje
- Razlikovati i nabrojati razliite ivotinje: prepoznati psa po
dlaci i lajanju, pticu po perju i cvrkutanju
- Upoznati se sa nainom ponaanja ivotinja i protumaiti ga:
prepoznati umiljavanje make kad prede i mazi se, ukoliko
grebe, frke ili se nakostrijei, znai da nije raspoloena za
igru
275
- Poznavati razliita ivotna stanita ivotinja i pobrinuti se

o propisnom dranju prema njihovoj vrsti: pas bata,
ptica kavez
- Hranjenje ivotinjapoznavati prehrambene navike ivotinja
- Brinuti se o higijeni ivotinja i mjesta gdje borave: eljati
psa, mijenjati sijeno u staji sa zeevima
- Pobrinuti se za kretanje ivotinja: etati psa, maki osigurati
dovoljno slobodnog prostora
- Preuzeti dugoronu odgovornost za ivotinju: osigurati
mjesto i vrijeme, redovno hraniti ivotinju, procijeniti trokove
- Poznavati anatomiju tijela i funkciju ivotinja: vjebati na
modelu i nabrojati dijelove tijela na ilustraciji
- Informisati se o razmnoavanju ivotinja
ivotinje u vrtu
- Posmatrati ivotinje u vrtu: kine gliste, bube, leptire

- Pronai ivotinjski trag: krtinjak
- Poznavati korisne ivotinje iz vrta: pela (oprauje cvijet i
daje med), je, bubamara (jedu tetoine)
- Poznavati tetoine: puevi, poljski mievi
- Napraviti terarij: posmatrati aktivnosti kinih glista
- Posmatrati razvoj leptira: jaja, gusjenica, auhara, leptir
Sobne biljke
- Obratiti panju na biljke u saksijama i rezano cvijee

- Biljke redovno njegovati, zalijevati, presaivati
- Pobrinuti se da biljke stoje na adekvatnom mjestu: voditi
rauna o temperaturi i koliini svjetlosti
- Razmnoiti biljke: posaditi sjeme, izvaditi sadnicu
Vonjak
- Posmatrati domae sorte voa i povra, opipati ih, pomirisati,

probati
- ubrati biljke iz vrta ili saksije: npr. mladi luk
- Razlikovati jednogodinje od viegodinjeg ili zimskog voa
voa ili povra: radi, ruzmarin, bobiasti grm
Cvijetnjak
- Posmatrati cvijee i grmlje: mirisati, opipati, gledati

- Radovati se cvijeu koje cvijeta
- Odmarati se u vrtu sa cvijeem
- Aranirati bukete cvijea za razliite prilike
- Razlikovati jednogodinje od visegodinjih ili zimskih
ukrasnih biljaka: fuksija, kolumbina, kadifa
- Upoznati cvijee u saksijama i u vrtu
- Paljivo dirati biljke kako bi izbjegli povrede: trnje od rue
- Poznavati otrovne biljke u vrtu: zlatna kia (laburnum),
boikovina, granica
Faze rasta i dijelovi biljaka
- Posaditi biljke, posmatrati njihov rast i voditi protokol

- Rastaviti biljke na dijelove
- Posmatrati dijelove biljaka pod mikroskopom
- Poznavati dijelove cvijea i povra i nabrojati ih:
luk/gomolj, korijen, mladica, stabljika, listovi, pupoljak,latice,
pranik, tuak, plod
- Poznavati dijelove drveta i nabrojati ih: korijen, deblo,
kora, grane, listovi, pupoljci, plodovi
Rad u vrtu
- Uestvovati u radovima u vrtu: opipati suhu i vlanu zemlju,

zalijevati, posmatrati sprave koje se koriste u vrtu
- Poznavati sprave, nabrojati ih, pravilno njima rukovati i
odravati ih
- Planirati godinji rad u vrtu: uzeti u obzir vrijeme cvjetanja i
etve
276
- Obaviti pripremne radove: oistiti vrt, pripremiti tlo, donijeti

zemlju i ubrivo, poravnati zemlju
- Sjetva i sadnja: paziti na razmak i dubinu
- Razmnoavati biljke: lukovice, sjeme, rasad
- Njegovati biljke: redovno ih zalijevati, ubriti, upati korov,
opraiti tlo
- Primjeniti odgovarajue tehnike za etvu: izvaditi korijen
radia, ubrati voe
- Urediti bunje i grmlje obrezivanjem: obrezati staro drvo,
odrezati rascvjetano
- Pripremiti vrt za zimu: oistiti repu, zatiti biljke od mraza
- Zatiti biljke u skladu sa prirodom: oistiti korov, na voke
nanijeti biljno ljepilo protiv tetoina
- Nabaviti ubrivo: izabrati mjesto, provjeriti da li je otpad iz
vrta ili kuhinje pogodan za proces kompostiranja,
koristiti ubrivo
1.2.2
Dvorite i polje

Korisne ivotinje
Smjernice
- Upoznati se sa korisnim ivotinjama u svom okruenju:
goveda na panjaku, kokoke i guske u dvoritu, svinje u
tali
- Prepoznati razliite ivotinje i nabrojati ih: koko po perju i
kokodakanju, ovcu po vuni i blejanju
- Poznavati karakteristike ivotinje i tome prilagoditi svoje
ponaanje: govedima ili konjima prilaziti frontalno (sprijeda)
- Korektno se ophoditi prema ovim ivotinjama
- Posmatrati navike u ishrani ivotinja: kokoke kljucaju hranu,
ivotinje u tali se hrane uvijek u isto vrijeme
- Pomoi u njezi ivotinja: timariti konje, istiti talu, hraniti
ivotinje na odgovarajui nain
- Probati ivotinjske prozivode: mlijeko, jaja, meso
- Posmatrati kako od ivotinja dobivamo hranu: muenje krava
ili koza
- Upoznati se sa daljom preradom ivotinjskih proizvoda:
upotreba putera ili jaja za kolae
- Susresti se sa drugim ivotinjskim proizvodima: pulover od
ovije vune, jastuk od perja, kone rukavice
- Posmatrati ivotinje u njihovim aktivnostima: pas kao uvar
dvorita
- Shvatiti vanost ivotinja u ivotnoj egzistenciji: zanimanje
farmera
- Upoznati grau i funkciju ivotinja: istraiti na modelu
i imenovati na ilustraciji
- Informisati se o parenju ivotinja
Zemljoradnja
- Doivjeti veliinu oranice: obii polje kukuruza, izmjeriti

duinu njive
- Osjetiti tlo njive: hodati bos preko svjee pokoenog polja
itarica
- Istraiti tlo: kvalitet zemlje, male ivotinje
- Posmatrati njivu tokom cijele godine: kod pripreme za
saenje, za vrijeme rasta, u toku etve
- Prikupiti usijeve i uporediti ih: itarice, eernu repu, krompir
- Upoznati razliite vrste itarica i ustanoviti stanje: odrediti
duinu itarica i vlati, ocijeniti stanje usjeva
- Posmatrati razne tehnike etve i sudjelovati: mehaniki
ili manuelno
277
- Poznavati naine na koje se itarice mogu iskoristiti:

cijelo zrno se koristi kao sjeme, zdrobljena zrna za itne
pahuljice, mljevena zrna za brano
- Nauiti u koje svrhe se moe upotrijebiti povre:
krompir- salata, pomfrit; repa-povre, eer, stona hrana
- Poznavati tetoine i bolesti biljaka: krompirova zlatica,
raena glavnica
1.2.3
Livada

Iskustva na livadi
Smjernice
- Radovati se mnotvu boja na cvjetnoj livadi
- Osjetiti vlano tlo movarne livade golim nogama
- Oslukivati um visoke trave na vjetru
- Probati med iz iz bijele i crvene djeteline
- Na livadi itati i sluati bajke i prie
Livada tokom godine
- U proljee od tratinice, medvjeeg luka i listova maslaka

napraviti salatu; posmatrati kako rastu biljke na livadi
- U jesen prepoznati pauinu u visokoj travi; posmatrati
promjenu boja na livadi: prvo zelena, a u proljee
uta, u rano ljeto bijela, crvena i plava na ljeto, uto-smea
na zimu
- Zabiljeiti godinje promjene: napraviti fotoseriju livade
tokom cijele godine, napraviti crtee na kojima se mjenja
izgled livade
Raznolike vrste u ivotinjskom svijetu
- Pronai razliite vrste ivotinja na livadi i nabrojati ih: kine

gliste, puevi, pele
- Pronai tragove ivotinja: krtinjak, jaja leptira na listovima
- Istraiti nain i mjesto ivljenja ivotinja na livadi: informisati
se o izgledu, osobinama, dijelovima tijela, zvukovima i
oglaavanju, ishrani, nainu kretanja, razmnoavanju,
razvoju, navikama
- Analizirati lanac ishrane: glista krtica - miar
- Ophoditi se korektno prema ivotinjama: ne gaziti i ne ubijati
ivotinje
- Uoiti opasnosti koje dolaze od ivotinja i prikladno se
ponaati: ujedi, ugrizi
Raznolikost biljnog svijeta
- Otkriti razliite vrste biljaka i nabrojati ih: list i oblik cvijeta,

visinu, prema strukturi boje, lista i drke razlikovati biljke
- Poznavati strukturu razliitih biljaka: korijen/luk/gomolj
stabljika, list, cvijet
- Biljke korektno tretirati: poznavati zatiene vrste, ne
unitavati biljke
- Prepoznati opasnosti koje dolaze od pojedinih biljaka i
adekvatno se ponaati: otrovne biljke kao to su ljuti,
biljke na koje se moemo ubosti ili oariti, iak, ara
- Posmatrati livadu kao izvor prehrane: djetelina za zeeve,
trava za krave, nektar za pele
Znaaj livade za ovjeka
- Aktivnosti na livadi
- Odmor na livadi
- Poznavati primjenu livadskih biljaka: od tratinica napraviti
vijenac za glavu, od enske bokvice napraviti aj protiv kalja
278
1.2.4
uma

Boravak u umi
Smjernice
- Igrati se u umi: napraviti kuicu od balvana, sakriti se
- Upoznati razliite vrste ume: jasnou bukove ume ili
ume javora, tamu smrekine ume
- Osjetiti tlo ume: mahovinu, hladnou vlanog ili od sunca
toplog kamenja
- Opipati listove i iglice, razlikovati strukturu kore na drveu
- Oslukivati razne zvukove: um vjetra, zvukovi ivotinja
- Upoznati miris vlanog ili suhog umskog tla
- Izbjegavati poumljene, zatiene zone
- Paliti vatru samo na mjestima koja su predviena za to
uma tokom godine
- U proljee posmatrati mlade pupoljke na drveu i grmlju,

traiti proljetno cvijee, posmatrati mlade ivotinje
- U ljeto pronai debelu hladovinu ispod kronji drvea,
posmatrati sazrijevanje raznih vrsta voa
- U jesen sakupljati lie u boji, hodati kroz opalo lie i sluati
um, sakupljati umsko voe
- Zimi traiti tragove ivotinja u snijegu
Raznolike vrste u ivotinjskom svijetu
- Traiti razliite umske ivotinje i istraiti mjesta gdje ive

mravi, umski mi, kuna, plemenita divlja, ptice
- umske ivotinje svrstati na razliite ivotinjske vrste:
sisare, ptice, insekte, mekuce
- Poznavati karakteristike razliitih ivotinjskih vrsta:
nastambu, razmnoavanje, razvoj
- Razlikovati nain ishrane razliitih ivotinja: plemenita
divlja- biljojedi, kuna- lovac, umski mi glodavac
- Prema ivotinjama se korektno ophoditi: ponaati se mirno u
umi, ne ubijati ivotinje, ne unitavati njihove nastambe
- Izbjegavati opasnosti: krepelje, ujed zmije, opasnost zaraze
trakavice ili bjesnila
- Poznavati zatiene ivotinje: crveni umski mrav, sova
- Pronai razliite umske biljke i oznaiti ih: bukva, paprat,

umarica, mahovina, gljive; ove vrste potraiti u knjigama
- Poznavati spratove u umi i biljke prema tome svrstati:
tlo, mahovina, trava, grm, drvee
- Na modelu prikazati strukturu ume: sa malim granama,
iarikama i kamenjem napraviti umu
- Razlikovati crnogorine ume: uporediti koru, iglice i iarike
svrstati na pravilan nain
- Razlikovati bjelogorine ume: uporediti veliinu, koru, oblik
i veliinu pupoljaka i listova, uporediti plodove
- Znati da postoje otrovne gljive
- Poznavati otrovne biljke i njihove dijelove i izbjegavati ih:
tisa, maslinica, velebije, muhara
- Poznavati jestive biljke: umska jagoda, borovnica, vrganj
- Poznavati zatiene vrste biljaka: tisa, orhideja
Znaaj ume za ovjeka
- Koristiti umu kao mjesto za odmor

- Shvatiti znaaj ume kao zatitu od buke
- Shvatiti znaaj ume za ovjeka i klimu:
istoa zraka, vode, umski hlad
- Nauiti u koje svrhe se moe iskoristiti drvo: za izradu
namjetaja, kao sirovina za papir
279
1.2.5
Vode

Boravak kraj vode
Smjernice
- U vruim danima uivati u svjeini vode i njenom okruenju
- Doivjeti razliita stanja tekue ili stajae vode: stajati u
pliaku, lagano dotai rukama povrinu vode
- Osjetiti temperaturu vode u plitkoj i u dubokoj vodi
- Prskati se vodom
- Uporediti razliite vrste vode: okolini, biljni svijet,
ivotinjski svijet
- Voditi rauna o korektnom ponaanju: prema biljnom i
ivotinjskom svijetu, potovati zabranu hranjenja, kupati se
samo u vodama u kojima je to dozvoljeno, ne bacati otpad
Vode u toku godine
- Otkriti buenje ivih bia u proljee: potraiti mlade pupoljke

na biljkama, ablja jaja u barama
- Posmatrati biljke i ivotinje u ljetnom periodu: cvjetanje
lopoa, kretanje riba, vilinskog konjica
- Uporediti tekue i stajae vode u toku zime
- Provjeriti temperaturu vode u zimskom periodu: izmjeriti
temperaturu, zabiljeiti i uporediti
Bogatstvo vrsta ivotinjskog svijeta
- Posmatrati ivotinje u vodi i na vodi: ribe, abe, patke

- Posmatrati razliite vrste kretanja ivotinja: plivanje,
gmizanje, skakanje, letenje
- Upoznati se sa ivotnim navikama ivotinja: mjesto ivljenja,
ishrana, razmnoavanje
- Razliite ivotinje podijeliti na pripadajue vrste:
patke, aplje ptice; aran, tuka ribe; vilinski konjic,
komarci - inskekti
- Pratiti i zabljeiti razvoj abe kroz faze:
jaja punoglavac aba; organizovati redovne nastavne
posjete ribnjacima
- Poznavati prirodne neprijatelje pojedinih ivotinja: ribe i
dadevnjaci jedu insekte, patke jedu pueve, aplje jedu ribe
bizamski takor jede ptiija jaja
- Poznavati zatiene vrste: aba, kornjaa, amfibija,
bjelouka
- Traiti razliite biljke u vodi i na vodi: alge, vodenu leu,

lopo, a, trstiku,
- Razlikovati biljke: cvatue i zelene biljke, kopnene i vodene
biljke, napraviti herbar
- Poznavati zatiene biljke: lopo
- Poznavati otrovne biljke i grau biljaka: planinica, ljuti
Znaaj i opasnosti za ovjeka
- Odmarati se pored vode i u njenom okruenju

- Informisati se o rizicima dobivanja opekotina za vrijeme
boravka na vodi
- Informisati se o opasnostima od utopljavanja
1.2.6
Ekoloke veze
Smjernice
- Pratiti ciklus rasta: sjeme biljka plod propadanje
- Pratiti lanac ishrane: biljke insekti male ivotinje ptice
grabljivice
- Prepoznati tete koje su prouzrokovale ivotinje: unitena
salata, teta koju poini dabar
- Pronai vezu izmeu razliitih ivotnih uslova ivotinja i
280
njihovog prisustva u razliitim ekosistemima: otkriti gdje sve

mogu ivjeti abe
- Prepoznati zavisnosti i prirodne mogunosti regulacije:
biljna u mravi, bubamara
- Znati da vode slue kao rezervoar
- Spoznati prijetnju od vremenskih nepogoda: mokar snijeg,
oluja, mraz, dugotrajna sua
- Posljedice pregnojavanja: napraviti eksperiment sa biljkama
u saksiji
- Upoznati se sa ekolokim zagaenjima: uporediti drvee
koje je oteeno kroz zagaeni zrak sa zdravim drveem
- Razlikovati prirodne od kulturnih pejzaa: edukativni izlet
2.
Materijalni svijet
Kroz neposredan doivljaj uenice i uenici stiu sposobnost snalaenja u svakodnevnici, primjerenog
ponaanja u saobraaju, ostvarivanja prava u javnim ustanovama i institucijama i sudjelovanja u
manifestacijama. Kroz upoznavanje razliitih podruja zaviaja, stvaranje i produbljivanje linih odnosa
prema zaviaju oni se osposobljavaju da svoju panju usmjere ka okolini. Prvo se istrauju kola i
njeno okruenje i to poevi od kolske uionice. Za uenike koji ne ive blizu kole, potrebno je u
kolsku nastavu ukljuiti njihovo mjesto stanovanja. U ovome vanu ulogu igraju direktni susreti i
neposredna iskustva na licu mjesta. Sadraji se trebaju didaktiki pripremiti u skladu sa nivoom
razreda te u toku dugogodinjeg nastavnog procesa sistematski prenositi u koncentrinim krugovima.
Uenice i uenici stiu sve veu sigurnost u ponaanju u javnosti. Oni uestvuju u raznim
manifestacijama i ue kako se organizuju razliite proslave za razliite prilike. Postaju sve sposobniji
da se bez tue pomoi orjentiu u okolini, nabave osnovne stvari potrebne za ivot, realtivno
samostalno pronau odreene institucije, koriste sredstva javnog prevoza i ponaaju se adekvatno u
saobraaju. Uenici trebaju svoju sredinu upoznati i kao sredinu u kojoj vlada svijet tehnike i to je
mogue vie postati svjesni uticaja tehnike na ovjeka. Pri tome e se oni sa tehnikom upoznati kroz
njene pozitivne i negativne uticaje. Za orijentaciju u okolin, uenici se upoznaju sa nizom vanih
simbola, piktograma (mali simboli koji slikovito prenose odreenu informaciju) i uputa, koji im
olakavaju pronalaenje institucija (policija, apoteka, bolnica, pota itd.), radnji, autobuskih i drugih
stanica kao i rukovanje tehnikim aparatima i ureajima.
Oblasti uenja:
2.1
2.2
2.3
Zaviaj
Saobraaj
Tehnika
2.1
Zaviaj
2.1.1
Orijentacija i ugodan osjeaj u uionicama i kolskoj zgradi

Prisnost sa kolskim drugovima
Smjernice
- Izgradnja prisnih odnosa izmeu nastavnika, pedagoga i
uenika
- Poticanje na ostvarivanje kontakata sa drugim uenicima
281
- Orijentacija u razredu kroz upoznavanje sa predmetima u

uionici, njihovom funkcijom i karakteristikama
Spremnost na uee u
oblikovanju uionice
- Prihvatanje uionice kao ivotnog i obrazovnog prostora

- Razvitak osjeaja i potrebe za provoenje vremena u jednoj
urednoj sredini
- Izrada plana za ureenje
- Sticanje navike uvanja predmeta u okruenju
Upoznati se sa kolskom zgradom
- Istraivanje kolske zgrade, npr.

1.obilazak drugih prostorija (biro, kancelarija direktora)
2. upoznavanje pojedinanih kabineta i njihovih
funkcija
- Upoznati druge nadlene osobe i njihove funkcije
- Pronai sopstvenu uionicu vjebe orijentacije
- Stvoriti mogunosti za samostalno kretanje u koli
- Identificirati se sa kolom
- Uestovati u ureivanju kole
Upoznati se sa kolskim dvoritem
- Obii podruja i uoiti njihovu funkciju

- Koristiti sportske terene i igralita i u slobodno vrijeme
Navii se na kolski autobus
- Upoznavanje sa kolskim autobusom

- Upoznavanje sa vozaem
- Upoznavanje drugih uenika
- Vjebanje ponaanja u autobusu
- Vjebe orijentacije na autobuskom stajalitu
2.1.2
Snalaenje u rodnom mjestu

Orijentacija u kolskoj okolini
Smjernice
- Sprovoenje vjebi orijentacije u okruenju
- Uoavanje zgrada i drugih smjernica
- Posjeta objekata na kolskoj lokaciji
- Izrada grube skice plana
- Prenos na jednostavnu kartu
Poznavanje kolskog puta
- Osposobljavanje za relativno samostalno odlaenje u kolu
Upoznavanje zaviaja
- Upoznavanje sa zaviajem i sticanje iskustva, npr. na

kolskim izletima
Stvaranje predstave o zaviaju
- Mnogobrojne posjete istih podruja
2.1.3
Upoznavanje sa firmama i javnim preduzeima i njihovim znaajem

Upoznavanje sa razliitim
prodavnicama mjeovite robe
u blioj okolini
Smjernice
- Prenoenje znanja o razliitoj robi koja se prodaje u
razliitim prodavnicama
- Prepoznavanje radnji po izlozima
282
Upoznavanje sa bitnim pravilima

ponaanja pri kupovini
- U samoposluzi
- U radnji sa individulnom uslugom
Poznavanje i razlikovanje
prodavnica
- Radnja cipela i odjee

- Drogerija, knjiara, radnja sa kunim potreptinama
Upoznavanje supermarketa i
robnih kua
- Planiranje kupovine
- Snalaenje i kupovina
- Razlikovanje spratova i odjela
Upoznavanje sa razliitim
- Omoguavanje neposrednih susreta sa ljudima i
zanatlijama koji se brinu o kui i stanu situacijama, koritenje prilika, npr.
u koli su majstori (zanatlije)
otac nekog uenika je majstor
domar vri popravku
- Odlazak na edukativni izlet u najbliu zanatlijsku
radionicu
2.1.4 Upoznavanje sa zdravstvenim ustanovama; razvijanje spremnosti na da se iste posjete

u sluaju potrebe odnosno da se zatrae njihove usluge
Prepoznavanje nunosti
postojanja zdravstvenih
ustanova za sebe i druge
Smjernice
- Spoznati da se o tegobama mora s nekim razgovarati te da
je potrebno posjetiti ljekara
- Priznati korist ustanova za druge osobe
- Prenositi da zdravstvene ustanove sprovode preventivne i
zatitne mjere, mjere lijeenja, pomoi, jaanja i podrke
Poduzimanje potrebnih mjera

za odlazak ljekaru
- Upoznati se sa putem do ljekara, do bolnice i sa samim

objektom
- Savladavanje straha kroz upoznavanje sa osobljem i
njihovim funkcijama (ljekar, medicinska sestra)
Primjereno ponaanje kod ljekara
- Poznavanje imena ljekara i medicinske sestre

- Kulturno ponaanje, npr. mirno ekanje u ekaonici
dok ljekar ne prozove, u ordinaciji rei ta boli i
dozvoliti ljekaru da obavi pregled
Sticanje znanja o bolnici
- Raspitati se o nadlenoj bolnici

- Posjetiti bolesnog druga
- Posluati iskustva drugih uenika
- Ocijena moguih iskustava:
u bolnici se zbrinjavaju pacijenti koji su doivjeli nesreu
i koji se ne mogu lijeiti kod kue, u bolnici radi veliki broj
osoblja (i za praznike): ljekari, medicinske sestre,
njegovatelji, radnici u kuhinji i veeraju itd.
Koritenje usluga slube hitne

pomoi
- Prepoznavanje slube za hitnu pomo

- Poznavanje aktivnosti hitne pomoi
- Poznavati broj hitne pomoi u sluaju nesree
- Poznavanje ustanova hitne pomoi
2.1.5
Poznavanje javnih ustanova, vanih dravnih organa i slubi
Smjernice
283
Upoznavanje sa uslugama
pote i njihovo koritenje
- Obraivanje u okviru nastavnih jedinica

- Koritenje usluga: slanje paketa, prebacivanje novca,
kupovina potanskih markica, podizanje pote
Koritenje javnog prevoza
- Poznavanje puta do autobuske stanice

- Snalaenje na stanici
- Podsjetiti se na konkretne doivljaje (putovanja sa roditeljima
i sl.)
- Poznavanje rasporeda vonje
- Pristojno ponaanje u sredstvima javnog prevoza
Poznavanje slubi za sigurnost
- Prepoznavanje policije i vatrogasaca i poznavanje njihove

funkcije
- Poznavanje puta do prve policijske stanice, telefonske
govornice
- U sluaju potrebe obratiti se policiji ili vatrogascima, npr.
na nastavi vjebati kako zatraiti pomo od policije,
vjebati ponaanje i nain na koji emo zatraiti pomo
Razvijanje sposobnosti obraanja

vanim slubama u sluaju potrebe
- Upoznavanje sa vanijim slubama i ustanovama

(sluba za graane, socijalna sluba, zavod za zdravstvo,
biro za zapoljavanje)
- Koritenje aktuelnih dogaaja, npr. uenik dobiva novu
iskaznicu, posjeta kolegice savjetovalitu za zaposlenje
- Posjeta gradonaelniku
Sticanje znanja o razliitim

iskaznicama i njihovoj svrsi
- Upoznavanje sa situacijama u kojima su iskaznice

neophodne
- Koritenje iskaznica i njihovo uvanje
- Znati u koju svrhu se iskaznice koriste
2.2
Saobraaj
Djeca i mladi razvijaju sposobnosti koje im omoguavaju da se to samostalnije snalaze u

svakodnevnim situacijama u saobraaju i sredstvima javnog prevoza kako bi stigli na odreeni cilj. Za
jedan dio uenica i uenika samostalno savladavanje puta do kole predstavlja zacrtani cilj. Da bi se
osigurao transfer situacije vjebe na stvarno uee u saobraaju, potrebno je sistematski strukturirati
nastavu:
- priprema za uee u saobraaju: percepcija, reakcija, komunikacija
- vjebe u zatienom prostoru: poligon, kolsko dvorite
- uee u pravom saobraaju uz pratnju
- samostalno uee u pravom saobraaju
Na nastavi se ne moe unaprijed znati svaka situacija sa kojom e se uenice i uenici susresti.
Razliite vjebe, kao to su prelazak preko zebre ili na semaforu, slue kao osnova za primjenu
steenih vjetina i u izmijenjenom kontekstu. Povrh toga, djeca i mladi moraju nauiti da se prilagode
nepredvidljivim promjenama, kao to su npr. voza koji je proao kroz crveno svijetlo, semafor koji je
izvan funkcije i sl. Ova saobraajni propisi su sastavni dio nastave i moraju se redovno reflektirati i
uvjebavati.
2.2.1 Priprema za uee u saobraaju
Kretanje
Pjeke
Smjernice
- Koordinirati i kontrolirati pokrete: stajati na jednoj
nozi i mahati; udvoje, vezani nogom za nogu, trati
- Odravati statiku ravnoteu: stajati na jednoj nozi, a
drugu dizati i sputati
284
- Odravati dinamiku ravnoteu: balansirati na

klupi ili sajli
Invalidskim kolicima
- Voziti se naprijed
- Koiti
- Izvoditi pokrete okretanja i zaokretanja
- Savladati prepreke: voziti preko laufa, konopaca
- Izbjei prepreke
Biciklom
- Voziti biciklo
- Upravljati objema rukama
- Okretati pedale: sa i bez praznog hoda
- Koiti: zadnja konica, runa konica
- Koordinirati pokrete na upravljau, pedalama i
konici
- Ostaviti biciklo na sigurno mjesto: uz stub, u drau
za bicikla, uz zid
- Odravati ravnoteu pri razliitim brzinama: lagano
voziti bez ljuljanja
(samo osobe koje su u kolicima)
(samo biciklisti)
Vizuelna percepcija
Za shvatanje stvarnosti saobraaja vizuelno opaanje je od velikog znaaja, obzirom da se ovjek u
drumskom saobraaju orjentie prije svega pomou oiju. Saobraajni znakovi i semafor se moraju
spoznati. Vana sposobnost za uee u saobraaju je ocjena udaljenosti izmeu posmatranih
predmeta i sebe samoga i ona ne zavisi samo od procesa nae percepcije, ve od raznih popratnih
iskustava u okolini i kretanju kao i od manuelnih iskustava u koritenju predmeta. Ova vjetina se
moe stei samo kroz djelovanje.
Opaanje boja
Smjernice
- Prepoznati signalne boje, crvenu, utu i zelenu
- Obojiti objekte na radnim listovima u odgovarajue
boje: jagode i paradajz u crvenu, limun i sunce u utu
igrati igru: Vidim neto to ti ne vidi i zelene je
boje
- Poznavati znaenje boja na saobraajnim znakovima
crvena znai zabrana, uta upozorenje, plava propis
- Razlikovati trepua obojena svijetla: plavo je policija
uto je lep sluba, crveno se nalazi na prelazima ili
rampama ina
- Poznavati koje su prednosti noenja svijetle odjee u
saobraaju: uta, bijela i naranasta boja u tamnim
prostorijama
Percepcija oblika
- Razlikovati krug, pravougaonik, trokut, osmougaonik,

strelicu: dodijeliti znakovima odgovarajui nacrt;
opipati znakove sa zatvorenim oima i prepoznati ih
- Poznavati znaenje pojedinih signalnih znakova
trokut znai oprez, crveni krug znai zabranu, plavi
krug znai propis
Piktogrami i signalne oznake
- itati oznake na javnim mjestima: autobus, telefon,

informacije, izlaz
- Razumjeti signalne nazive: Vozilo stoji, Taxi
Snalaenje u prostoru
- Razlikovati odnos u prostoru: desno-lijevo, gore-dole

naprijed-nazad
- Poloaj predmeta u odnosu na vlastito tijelo: ta je
ispred, a ta iza
- Osjetiti ogranienja: skakutanje u kutiji
285
- Razumjeti upute za pravac: baciti loptu na lijevu

stranu, a gledati na desnu
- Poznavati raspored boja na semaforu
Opaanje udaljenosti i brzine
- Uoiti udaljenost objekata i osoba u odnosu na

mjesto gdje stojimo: daleko, blizu
- Promjena veliine tijela u pokretu: lopta se poveava
to nam je blia u kotrljanju
- Doivjeti kretanje objekata, ivotinja i osoba pri
razliitim brzinama: u stvarnosti, na filmu
- Promjene u odnosu na uveanje brzine: loptica se
tee hvata, kod auta, motora i busa se pojaava zvuk
motora
Adaptacija oka
- Razlikovanje svijetlog i tamnog

- Procijeniti odnos u promjeni svjetla: iz tame izai na
svjetlo i obratno
- Eksperimentisati sa baterijom u zatamnjenoj uionici
- Prepoznati predmet u zaslijepljenom stanju
Aukustika percepcija
Akustika orijentacija je od velike vanosti u saobraaju, naroito u prepoznavanju, svrstavanju,
interpretiranju i lokaliziranju razliitih saobraajnih umova. Ovaj oblik percepcije je vaan preduslov
za uee u saobraaju.
Akustika diferencija
Smjernice
- Prepoznati signale upozorenja i svrstati ih prema
uzroku: sirena kamiona, akustiki signal,
kripajue gume; sve to uti u stvarnim situacijama ili
na snimku
- Snimiti na CD-u zvukove iz saobraaja
- Sluati prometnu buku iz razliitih kulisa: na
prometnoj ulici sa zavezanim oima, sakupiti
iskustva, opisati ih i interpretirati
- Sluati zvukove vonje i svrstati ih prema situaciji:
posluati zvukove na videu sa scenama iz prometa,
ali bez gledanja slike, pokuati opisati situacije i
uporediti sa filmom
Lokalizacija
- Lokalizirati izvore zvuka: glasove, zvona, psa koji

laje
- Lokalizovati zvukove sa skrivenih mjesta : zvuk
mobitela, sakriveni budilnik
(sa zatvorenim i otvorenim oima)
Sluanje sa daljine
- Razlikovati zvukove iz blizine i dalljine: ptica u umi,

na filmu
- Prepoznati, da li se zvuk pribliava ili udaljava: u
uionici, u sportskoj sali, na ulici
Reakcija
Brzo reagovanje u saobraaju jedan je od uslova za sigurno savladavanje raznih situacija. Adekvatne
reakcije u saobraaju zahtijevaju interakciju vizuelne i akustike percepcije sa sposobnou
komunikacije i pokreta. Pravilno ponaanje u saobraaju obuhvata kako brzo reagovanje na
relevantne podraaje tako i ignorisanje nevanih podraaja.
Smjernice
286
Reakcije na optike i akustike podraaje
- Uvjebati kroz igru brzo prebacivanje izmeu

opaanja i pokreta: Vatra, voda, munja
- Brzo reagovati na akustine i vizuelne signale:
jednom pljesnuti rukama ustati, dvaput pljesnuti lei; na akustini signal promjeniti pravac kretanja
- Reagovati na dogovoreni signal i kad nam je panja
usmjerena na neto drugo: pri glasnoj muzici, kod
brze promjene svijetla
- Pri punoj brzini to je mogue blie dotrati do
optikog znaka i zaustaviti se: kutija, crta
Izbjegavati pretjeranu reakciju
- Izbjegavati pretjerane reakcije na buku ili

neekivane pokrete: u sobi za odmaranje, pri
prelasku ulice
- Izbjegavati nepromiljene reakcije: igra Leti, leti
- Ne oponaati nepropisno ponaanje pjeaka na ulici:
prelazak ulice na nesigurnim mjestima
- Kod promjene svijetla na semaforu za vrijeme
prelaska ulice, ne stajati nego brzo prei
Miljenje
Uee u saobraaju zahtijeva niz kognitivnih sposobnosti. Potrebno je preraditi mnogo informacija i
pravilno reagovati. Cilj je da uenice i uenici dugorono prenesu steene modele ponaanja i znanja
na svoj repertoar ponaanja. Kao podrka postignuu pamenja posluie, ako se saobraajni znakovi
koji vae za pjeake, osobe u invalidskim kolicima i bicikliste prezentuju zajedno sa uputama o
njihovom znaenju u uionici. Oponaanje situacija kroz saobraajne igre i kompjuterske programe na
temu saobraaj pomae u utvrivanju sadraja. Ponavljanje oblika ponaanja relevantnih za saobraaj
podstie panju prema samome sebi kao i koncentraciju na deavanja u saobraaju.
Pamenje
Smjernice
- Otkriti promjene: u uionici, na odjei uenika, u
poznatoj melodiji
- Optiki uporediti: na dvijema slikama pronai deset
razlika
- Nauiti kroz ponavljanje: crveno znai stati, zeleno
znai krenuti
Preuzimanje perspektive
- Staviti se u perspektivu drugih uesnika u

saobraaju: sjediti u kamionu ili autobusu i
posmatrati deavanje u saobraaju
- Posmatrati put koenja kamiona ili putnikog
automobila
- Staviti kacigu za motor na glavu i kroz vizir
posmatrati zbivanja u saobraaju
- Raunati sa grekama drugih i predvidjeti ih: voza
kamiona koji vozi u rikverc me moda nee vidjeti
Koncentracija i panja
- Nepodijeljenu panju usmjeriti na deavanje:

fudbalska utakmica, situacija u saobraaju
- Razlikovati bitno od nebitnog: semafor je bitniji od
svijetlee reklame, vatrogasna sirena je bitnija od
muzike iz neke radnje, saobraajni znakovi su bitniji
od parkiranog sportskog auta ili zvona na mobitelu
Komunikacija
U saobraaju uestvuju vozai kamiona, auta, autobusa i motora, zatim biciklisti, osobe u invalidskim
kolicima i pjeaci. Nisu sve situacije u saobraaju jednoznano regulisane znakovima ili propisima.
287
esto je potrebna komunikacija izmeu uesnika u saobraaju. Zbog velike udaljenosti ili esto
glasnih zvukova u pozadini neverbalna komunikacija u drumskom saobraaju je vaan sastavni dio
sporazumijevanja. Sadraji su usko povezani sa podrujem uenja Komunikacija i jezik.
Znakovi i signali
Smjernice
- Poznavati signale drugih uesnika u saobraaju i
ponaati se u skladu s njima: sirena, ablendovanje obratiti panju; migavac - znak za skretanje
- Razumjeti znakove gestikulacije vozaa i biciklista:
kontakt oima, znak rukom
- Svoje namjere pretvoriti u znakove: pri prelasku ulice
dati znak rukom
- Ispravno tumaiti znakove date oima ili rukom
drugih uesnika: vjebati na nastavi razne situacije
bez prianja
- Pitati govorom tijela: upitan pogled znai Mogu li
krenuti?
Informacije
- Proitati ili traiti informacije o cesti, mjestu,

stanicama ili redu vonje
Pomo
- Zatraiti informaciju od vozaa autobusa ili tramvaja

- Kad smo nesigurni pitati druge osobe: gdje je stanica
da li autobus vozi do kole, obratiti se policiji
- Zatraiti pomo i pomoi drugima
- Nositi kod sebe informacije o sebi (adresu, broj
telefona)
- Pomoi drugim uesnicima u saobraaju ili zvati
pomo
Odgovornost
Uestvovanje u saobraaju zahtijeva od uenika i uenica redovnu panju i uzajamnu obzirnost. Sve
uesnice i uesnici u sabraaju treba da potuju pravila drumskog saobraaja kako druge osobe ne bi
bile ugroene, oteene ili povrijeene i optereene vie nego to je to pod datim okolnostima
neizbjeno. Nastava na kojoj se obrauje ova tema ima za cilj razvijanje svijesti o odgovornosti prema
samima sebi, prema drugima i prema okolini.
Briga o sebi
Smjernice
- Brinuti se za vlastitu sigurnost: nositi svijetlu odjeu,
sigurnu u saobraaju
- Poznavati saobraajna pravila i ispravno postupati
- Nositi kacigu i brinuti se za ispravnost bicikla ili
invalidskih kolica u saobraaju
- Ocijeniti vlastite sposobnosti: ta mogu sam/sama,
pri emu imam potekoe, kada trebam pomo
- Poznavati posljedice vlastite precijenjenosti:
diskutovati o slikama i izvjetajima iz saobraajnih
nezgoda
- Opisati saobraajnu nezgodu koju smo lino doivjeli
- Potpunu panju usmjeriti na saobraaj: ne nositi
tamne sunane naoale ili walkman
Briga o drugima
- Ako je potrebno, odrei se prvenstava: ne ustrajati u

svakom sluaju na pravilu prvenstva desne strane
- Raunati sa grekama drugih uesnika u saobraaju
i ponaati se u skladu s tim
Briga o okolini
- Voditi rauna o istoi ulica: ne bacati otpad na ulicu
288
ili u prirodi
- Ne izazivati buku: ne zvoniti ili trubiti, ukoliko to nije
potrebno
- Biciklo istiti bez upotrebe hemikalija: krpa, etka,
voda
2.2.2 Pjeaci i osobe u invalidskim kolicima u saobraaju

Primjena motorikih, vizuelnih, akustikih, kognitivnih i komunikacijskih vjetina u skladu sa situacijom
omoguava uenicama i uenicima uee u saobraaju uz pratnju ili samostalno. Sticanjem
diplome dobivaju dozvolu za koritenje saobraajnog prostora pjeaki put kao pjeaci, osobe u
invalidskim kolicima ili inlineskateri. Ovim papirom dokazuju naine ponaanja i znanja relevantna za
saobraaj i bezbijednost.
Saobraajni prostor pjeaki put
Smjernice
razliitim ulicama prepoznati plonik, stazu
sa biciklicte i cestu: pokazati granicu izmeu tih
podruja
- Poznavati saobraajne znakove, plonike, pjeake
zone
- Razlikovati plonik od biciklistike staze
- Znati ko sve moe koristiti plonik: pjeaci,
invalidi, biciklisti koji guraju biciklo
- Ocijeniti granicu izmeu plonika i ruba biciklistike
staze: pri hodanju, ekanju, na semaforu
- Na
Kretanje plonikom
Obzirom na veliki broj pjeaka koji se kreu plonikom, neophodo je da se ponaamo veoma paljivo.
Vjebe za podsticanje ovakvog ponaanja, poput hodanja bez uzajamnog dodirivanja ili savladavanja
prepreka, mogu se izvoditi uionici.
Ii pjeke
Smjernice
- Pustiti da nas drugi vode
- Kretati se oprezno na ploniku: uvijek prema
unutranjoj strani, u dva reda ili jedan iza drugog
- Prepoznati ulaze i izlaze koji granie sa plonicima
i paljivo ih prelaziti
- voditi rauna o preprekama na ploniku: graevinski
radovi, parkirana auta
- Ako je potrebno prei na drugu stranu ulice
Voziti invalidska kolica
- Savladati razlike u visini plonika

- Ocijeniti irinu prolaza: vjebati na nastavi prolazak
izmeu kartona i stolica
- Pri potekoama ili u opasnim situacijama zamoliti
prolaznike za pomo
Prelazak ceste
U kolskom dvoritu ili uionici je potrebno napraviti takve situacije koje e pomoi u sigurnom
prelasku ulice. Vjebe saobraajnih tokova na razliitim prelazima i semaforima, sa ili bez pratnje,
omoguavaju samostalni prelazak ulice na razliitim mjestima.
Signalni ureaji
Smjernice
- Potraiti semafor i uvijek ga koristiti: semafor u blizini
ili na putu do kole
289
- Za vrijeme stajanja na ploniku drati razmak od

ceste: vjebati situacije u kolskom dvoritu
- Kod pojedinih semafora indentifikovati dugme i
pritisnuti ga
- Sigurno prelaziti ulicu: ekati zeleno svijetlo,
pogledati na obje strane ulice, brzo prei, pri
paljenju crvenog svijetla nastaviti hodati preko ulice
Zebra
- Potraiti zebru i prei ulicu: u blizini ili na putu do

kole
- Pri ekanju na ploniku drati razmak od ceste
- Posmatrati auta koja se pribliavaju: prepoznati
koenje, ubrzavanje, preticanje
- Sigurno prelaziti ulicu: dati signal rukom da elimo
prei ulicu, saekati reakciju vozaa, slobodnu ulicu
brzo prei, a pri tome pogledati na obje strane
Nesigurni prelazi
- Prepoznati nepregledne prelaze: krivine, reklamne

stubove, drvee, parkirana auta
- Pronai odgovarajui prelaz: stati na plonik,
obratiti panju na saobraaj i pogledati na obje
strane ulice, brzo prei ulicu, u toku prelaska gledati
na obje strane
Kretanje na ulici
Po pravilu ne bismo trebali sami hodati ulicama bez plonika, ve uvijek sa pratnjom.
Kretanje pjeke i u invalidskim kolicima
Smjernice
- Znati da vozai auta tee prepoznaju pjeake ili
osobe u kolicima: pri magli, kii ili sumraku
- Prilagoditi se saobraaju: ii lijevom stranom ulice
jedan iza drugog
Kretanje u elektrinim kolicima
- Poznavati sigurnosne dijelove invalidskih kolica:

dvije konice koje rade neovisno jedna o drugoj,
bijela svjetiljka sprijeda, dvije crvene nazad, jedan
bijeli reflektor na prednjem dijelu, najmanje po jedan
uti reflektor na svakom toku
- Provjeriti sigurnost vonje: konice, svjetlo,
reflektore, pritisak u gumama, dubinu profila
- Voziti invalidska kolica na cesti: potovati pravila
saobraaja
2.3
Biciklisti u saobraaju
Za sticanje osnovnih motorikih vjetina kao i za pripremu za vonju bicikla na poetku je pogodna
vonja djeijim romobilom i skate boardom. Uenice i uenici moraju teoretski i praktino dokazati da
poznaju saobraajne znakove i pravila, da shvataju saobraajne tokove koji su odreeni ponaanjem
uesnika u saobraaju, vrstom saobraajnih sredstava, karakteristikama i ureenjem saobraajnih
puteva te da se mogu ponaati u skladu sa pravilima saobraajima potujui sigurnost. Moraju
raspolagati biciklom koje je bezbijedno za saobraaj.
Biciklo bezbijedno za saobraaj
Bezbijednost u saobraaju
Smjernice
nain djelovanja i funkcionisanje dijelova
bicikla: konica, mjenja brzina, svjetlo
- Prilagoditi biciklo visini tijela: guvernale, cic
- Ureaj za osvjetljavanje na biciklu ukljuiti u mraku
- Koristiti zvono
- Isprobati
290
- Nositi
sa sobom katanac za biciklo u svrhu

osiguranja od krae
- Poznavati dijelove koji su dio bicikla bezbijednog za
saobraaj: konica na prednjem i zadnjem toku,
blatobrani, zatita od lanca, prednji far, stranje
svjetlo sa zadnjim crvenim farom, bijeli prednji
reflektor, dodatni zadnji crveni far, najmanje dva
katadioptera po toku, uti katadiopteri na pedalama,
zvono, odgovarajui profil guma,
Odravanje
Vjebe u zatienom prostoru

Penjanje poetak vonje
Koenje - silaenje
- Redovno
provjeravati podobnost bicikla za

saobraaj: konice, osvjetljenje, reflektori, zrani
pritisak u gumama, zategnutost lanca, mjenja
brzina
- Zakrpiti defektnu gumu: itati slikovno ili pisano
uputstvo za postupanje, pridravati se redoslijeda
koraka postupka
- Podesiti konice
- Opremiti radionicu za biciklo: alat, pribor za krpljenje,
zamjenska guma, pumpa
Smjernice
- Popeti se na bicikl bez odstupanja od pure
- Na poetku vonje pridravati se prave pure
- Tokom vonje drati stopala na pedalama
- Ne voziti bez ruku na guvernalama
- Zakoiti pri razliitim brzinama, stati i sii s bicikla
- Koiti pod razliitim uslovima: na neravnoj, vlanoj
podlozi; uz kratak ili dug put koenja

uz zadani pravac vonje i sa samo jednom
rukom na upravljau
- Isprobati razliite konice: runa konica sa zadnjom
nonom konicom, runa konica za prednji i zadnji
toak; ploasta konica
- Koiti
Vonja pravo vonja po krivinama
- Voziti
oznaenom ulicom: drati se pure, brzo polako

- Voziti po irokim i uskim krivinama: voziti po
razliito uskim krunim stazama
- Pri vonji paziti na optike i akustike signale:
Uenica ili uenik iz razreda glumi policajca.
- Razgledati i istovremeno se pridravati pure:
sjetiti se nekog pokazanog predmeta pri prolasku
- Voziti jednom rukom i drati se pure: voziti kroz
neku ulicu i naizmjenino podizati lijevu pa desnu
ruku, transportovati u jednoj ruci kantu napunjenu
vodom
- Voziti pri saobraaju iz drugog pravca
- Pridravati se obaveze vonje desnom stranom i
drati sigurnosno odstojanje: voziti u grupama
- Preticati sporije uesnike u vonji: Zadnji pretie i
ponovo se uvrtava na desnu stranu. Vjebe u
parovima
- Voziti sa prtljagom: izlet biciklima
Saobraajni znakovi
Poznavati saobraajna pravila i saobraajne

znakove vane za vonju bicikla: znakovi opasnosti
291
i pravca u okruenju kole, roditeljske kue i na

putu do kole
- Objasniti i imenovati znakove vane za vonju
bicikla
Saobraajna stvarnost
Djeca mlaa od osam godina moraju voziti bicikl po stazama za bicikliste ili pjeake. Djeca do deset
godina mogu, ako ne postoji staza za bicikliste, voziti po pjeakim putevima.
Na cesti
Smjernice
- Poznavati dio ulice koji je odreen za vonju biciklo,
- Poznavati oznake za vozne puteve i pridravati ih se:
oznake za biciklistike staze, pure za skretanje
- Poeti voziti od ruba biciklistike staze i ukljuiti se u
saobraaj
- Na izvore opasnosti reagovati koenjem: djeca u igri,
nepaljivi pjeaci, ivotinje koje slobodno tre,
otvorena vrata na automobilima
- Izbjegavati prepreke: posmatrati saobraaj,
skrenuti lijevo
Raksrsnice i sjecita
- Pridravati
Na biciklistikim stazama
-U
se pravila prvenstva za raskrsnice i

sjecita: sa i bez saobraajnih znakova koji
reguliu prvenstvo prolaza
- Pokazivati promjene pravca vonje davanjem znaka
rukom
- Skrenuti desno
- Skrenuti lijevo: uz promjenu trake, preko pjeakog
prelaza ili na semaforu za pjeake
sluaju prepreka koje blokiraju biciklistiku stazu
sii sa bicikla i izbjei prepreke preko puta za
pjeake
- Kod opasnih sjecita sii sa bicikla i girati ga pored
sebe: ukljuenje i iskljuenje kod benzinske pumpe,
na pijaci
- Na raskrsnicama paziti na auta koja skreu desno
- Prepoznati posebne take opasnosti i pridravati ih
se: izlazi i ulazi, garae, prilazi parkinzima, stanice
2.4 Mobilnost i samostalnost u svakodnevnici

Kako bi se poveala samostalnost uenica i uenika, neophodno je sudjelovanje njihovih roditelja.
Vjetine koje su se stekle u koli mogu biti primijenjene u mjestu stanovanja, samo onda ako se tamo i
podravaju i prate.
Planiranje
Smjernice
- Izabrati cilj: posjeta prijateljici, odlazak na bazen, u
kino, na treninig
- Odabrati najpovoljnije prevozno sredstvo: izraunati
koliko traje vonja sredstvom javnog prevoza, uzeti
u obzir vremenske prilike
- Isplanirati put pomou gradske karte ili voznog plana
- Ocijeniti vremensko trajanje: Koliko traje film? Isplati
li se ii na bazen?
- Izvriti odreene pripreme: najaviti posjetu,
informisati se o radnom vremenu, javiti se roditeljima
ili nastavnicima
- Ponijeti vanije stvari: klju od kue, cedulju sa
292
spiskom za kupovinu, ceker, novac, sat

Izvravanje
- Za vrijeme vonje orjentisati se prema markantnim

takama: raskrsnicama, crkvi, kuama
- Orijentisati se na mjestu cilja: bazen, sportska
dvorana, biblioteka, kino
- Planirati vrijeme povratka kui
Rjeavanje problema
- Biti spreman na neoekivane situacije: zatvorene

ulice, graevinski radovi
- Pronai obilaznice i koristiti ih; kod kanjenja
autobusa, javiti da kasnimo, uzeti drugo sredstvo
prevoza
- Informisati se o sljedeoj konekciji
- Zatraiti pomo od adekvatnih osoba: kod problema
razgovarati sa vozaem ili kondukterom, u
prodavnici pitati koji put treba koristiti
- U sluaju problema ponaati se mirno i djelovati
promiljeno: kod sebe imati adresu, broj telefona ili
eventualno novac za taksi
3.
Tehnika
(Uvod)
Glavni ciljevi obrazovanja u oblasti tehnike su sticanje osnovnog znanja o tehnikim spravama i
ureajima koji se svakodnevno upotrebljavaju i njihovom nainu funkcionisianja kao i razvoj osnovnih
vjetina za rukovanje istima.
Razvijanje svijesti o uticaju tehnike na ovjeka
Percepcija i doivljaj
Smjernice
- Obratiti panju na tehnike odnose u okolini
- Upoznati funkciju tehnikih aparata, npr.
kotai, motori, magneti
Doivljaj tehnike kao obogaenja ivota

kroz utedu energije i vremena te kao
pomagala u komunikaciji
- Spoznati znaaj tehnikih sprava i ureaja u datim

situacijama
- Iskusiti znaaj tehnikih pomagala za osobe sa
posebnim potrebama
- Spoznati da je tehnika neophodna za veliki broj
osoba sa posebnim potrebama
Savladavanje straha od tehnikih aparata
- Stvaranje mogunosti za oslobaanje od straha

u etapama:
Uenici posmatraju i opipavaju ureaj
u stanju mirovanaj
Sluaju zvuk motora
Privikavanje tee od sprava daleko od
tijela do sprava u blizini tijela
Pojasniti vezu izmeu pravilnog rukovanja
i ugroavanja
Usvajanje osnovnih vjetina za koritenje tehnikih sprava i ureaja

Rukovanje mehanizmima za zakljuavanje
Smjernice
- Poticanje elje kod uenika za rukovanje
odgovarajuim predmetima, uz mjere koje vode
ka ciljanoj primjeni motorikih vjetina u okolini
- Upotreba razliitih i uobiajenih brava na vratima,
293
prozorima, itd u kolskoj praksi

- Vjebanje zatvaranja i otvaranja rajsferlusa i
koritenje drugih zatvaraa na odjei, razumijevanje
signala npr. otvoreno-zatvoreno, naprijed-nazad,
pritisnuti-povui, manje-vie, tamo-ovamo
Osposobljavanje za koritenje
spremnika i ambalae
- Upoznati se sa raznim nainima pakovanja

- Nauiti da se stvari prvo moraju otpakovati kako bi
se koristile, ali i da se moraju ponovo zapakovati
ili zatvoriti da se ne bi osuile ili navlaile
Rukovanje mehinizmima za aktiviranje

(preklopni alter, okretni alter, alter za
pritiskanje)
- Vjebati prvo na jednom aparatu onda na drugim

aparatima sa slinim alterima,
a na kraju na razliitim aparatima
Upoznavanje i rukovanje mogunostima

privrivanja i povezivanja
- Isprobavanje raznih mogunosti za povezivanje i

privrivanje (utika, ljepilo, zakivanje, arafanje,
pritezanje) u praktinoj nastavi
Koritenje i rukovanje tehnikim spravama i ureajima koji se svakodnevno upotrebljavaju

Stvaranje veze izmeu potrebe uenika
i koritenja aparata
Smjernice
- Koritenje raznih situacija koje se nude u kolskoj
svakodnevnici, npr.
- na tepihu su mrve, treba mi usisiva
- kosa mi je mokra, treba mi fen
Osposobljavanje za primjenu i sluenje

spravama i ureajima koji su vani
za svakodnevnicu
- Razumijevanje i koritenje estih pomagala za

orijentaciju (simboli, obojene take, znakovi)
- Vjebanje itanja uputa na aparatima
(slikovne i tekstualne)
Grijanje
- Koritenje grijnih tijela ija se jaina regulie prema

potrebi, npr. plate na pei, centralno grijanje,
radijatori itd.
Termometar
- Uspostavljanje odnosa temperature i pokazne skale

na aparatu, npr. kroz senzomotoriko opaanje
temperature, kroz praenje reaktivnih dogaaja
(voda slabo kuha-pojaati jainu struje) i kroz
mjerenje temperature termometrom
Telefon
- Uenje koritenja telefona i procesa telefoniranja
Ureaji za olakavanje ivota
- Koritenje lifta, pokretnih stepenica, ventilatora
294

Srednji Nivo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Srednji Nivo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

- kole i dnevni centri za djecu i mlade osobe

Ne posmatrajte hijerarhijsku strukturu Nastavnog plana i programa kao

Podruja uenja uz strukturiranje za srednji nivo

Podruje uenja Komunikacija i jezik

Podruje uenja Linost i socijalno ponaanje

Podruje uenja Miljenje i uenje

Podruje uenja Bosanski jezik

Podruje uenja Matematika

Podruje uenja Muziko i estetsko stvaralatvo

Oblici komunikacije svojstveni tijelu

Senzomotoriki razvoj u igri

1. Osnovne komunikacijske sposobnosti za usvajanje pisanog jezika ___________177

Podruje uenja Domainstvo

Podruje uenja Kretanje i sport

Podruje uenja Moja okolina

Osnove strunog rada u domainstvu

Tematska teita unutar podruja uenja:

- Pokazivati osjeaj gladi

Sam uzimati hranu i pie

Jedenje kaikom i viljukom

- Drati kaiku i viljuku

Jedenje viljukom i noem

- Piti iz prilagoenih ili uobiajenih posuda:

Paziti na prehrambene navike

- Svakodnevno se pridravati istog ritma

Jedenje i pijenje kao socijalni dogaaj

- Navike pri jedenju

- Procesi izluivanja i toalet

- potvrdnim odgovorom na pitanje

Ii sam na tutu/u toalet

Samostalno koristiti toalet

- koristiti toaletni papir

Koristiti javne toalete

- Razvijati spremnost na koritenje nepoznatih

Opta i spolno specifina njega tijela

Samostalno prati ruke i lice

- koristiti krpu za kupanje

- osjetiti usnu upljinu

eljati i prati kosu

- ispravno koristiti ealj i etku

Nauiti njegu tijela u intimnom podruju

- Percipirati emocionalno stanje tokom menstruacije i

- Sprovoditi higijenu tokom mjesenice: poznavati

Paziti na vanjsku pojavu

- Savladati taktilnu preosjetljivost

pomaganju, dozvoliti oblaenje ugodnih tekstila

- Sticati vieulna iskustva: fina svila, mekani pamuk,

- Razvijati i pokazivati preferencije za razliite

- Dijelove tijela na obraanje i nakon dodira pokretati

- Skinuti komad odjee: uz pomo, djelimino

- Komad odjee odloiti na predvieno mjesto

- Prepoznati vlastite komade odjee

- Koristiti pomagala za oblaenje: kaika za cipele,

- Upoznati se sa razliitim zatvaraima:

rajsferlus, dugmad, drikeri, iak, paga

- Prepoznati pridruivanje: rupica za dugme - dugme,

- Vjebati koritenje zatvaraa: Montessori-

okvir, povlaenje rajsferlusa, pomagalo za

- Mijenjati odjeu: iz higijenskih ili zdravstvenih

- Oblaiti se i skidati u skladu sa situacijom

- Razvijati i izraavati preferenciju i odbojnost prema

- Pospremati odjeu: odlagati je u ormar, ladicu,