Na temelju lanka 215. Zakona o vodama (Narodne novine, br.

153/09, 63/11, 130/11, 56/13),

lanka 14. Izjave o osnivanju trgovakog drutva Zagrebaki holding d.o.o. (potpuni tekst od
29.06.2013. godine) i Odluke o davanju ovlatenja posl. broj ZGH-6-1-11-163/1 od 02.02.2011.
godine, voditelj podrunice Vodoopskrba i odvodnja donosi

OPE I TEHNIKE UVJETE

ISPORUKE VODNIH USLUGA

I. OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovim Opim i tehnikim uvjetima isporuke vodnih usluga (u daljem tekstu: Uvjeti)
ureuju se meusobni odnosi izmeu javnog isporuitelja vodnih usluga i korisnika vodnih usluga
na podrujima na kojima Isporuitelj obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i/ili javne odvodnje.
(2) Ovi Uvjeti sadravaju odredbe o:
- postupku izdavanja suglasnosti i osiguranju uvjeta za prikljuenje na komunalne vodne
graevine,
- tehniko-tehnolokim uvjetima prikljuenja (posebni uvjeti prikljuenja),
- tehniko-tehnolokim uvjetima za ugradnju vodomjera i mjeraa protoka,
- kakvoi opskrbe vodnim uslugama,
- pravima i obvezama Isporuitelja i korisnika vodnih usluga,
- uvjetima mjerenja, obrauna i naplate vodnih usluga,
- uvjetima za primjenu postupka ogranienja ili obustave isporuke vodnih usluga,
- postupanju u sluaju neovlatenoga koritenja vodnih usluga.
lanak 2.
(1) Pravne osnove za ove Uvjete predmet su sljedeih zakonskih i podzakonskih akata, te
tehnikih normi Isporuitelja:
- Zakon o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13)
- Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 56/13)
- Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11,
90/11, 50/12, 80/13)
- Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98,
137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12)
- Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11)
- Zakon o zatiti potroaa (Narodne novine, br. 79/07, 125/07, 75/09, 89/09, 133/09,
78/12, 56/13)
- Zakon o mjeriteljstvu (Narodne novine, br. 163/03, 194/03, 111/07)
- Zakon o zatiti od poara (Narodne novine, br. 92/10)
- Zakon o hrani (Narodne novine, br. 46/07, 84/08, 55/11)
- Zakon o vodi za ljudsku potronju (Narodne novine, br. 56/13)
- Pravilnik o nainu na koji se provodi tipno ispitivanje mjerila (Narodne novine, br.
82/02)
- Pravilnik o tehnikim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (Narodne
novine, br. 2/07)
- Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (Narodne novine, br. 8/06)
- Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima (Narodne novine, br. 21/09, 57/10,
126/10, 48/11, 81/12, 68/13)

Pravilnik o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, br. 80/13)
Odluka o prikljuenju na komunalne vodne graevine (Slubeni glasnik Grada
Zagreba, br. 11/11)
- Odluka o prikljuenju na komunalnu infrastrukturu (Slubene vijesti Grada Samobora
br. 7/01, 6/04, 1/08, 7/09)
- Odluka o prikljuivanju na komunalnu infrastrukturu Opine Stupnik (Glasnik
Zagrebake upanije, br. 4/02)
- Odluka o prikljuenju na komunalne vodne graevine (Glasnik Grada Svete Nedelje,
br. 2/13)
Odluka o odvodnji otpadnih voda (Slubeni glasnik Grada Zagreba, br. 12/02, 23/03,
1/08)
- Tehnika norma Isporuitelja 'Spojni vod za kune prikljuke' ZAK sistem br. 611IK/202-12
- Tehnika norma za sustav ugradbe sekundarnih vodomjera s oitanjem putem M-Bus
sustava br. TN-611-2007-04-01
- Tehnika norma za zatitu od povratnoga toka br. TN-611-2007-04-02.
(2) Osim zakona, pravilnika i odluka iz stavka 1. ovoga lanka, Uvjeti se u dijelovima
zatite od povratnoga toka i zatite od poara temelje na strunoj regulativi EU i SAD-a i to:
- HRN EN 1717 - europska norma za zatitu od povratnoga toka
- NFPA 88A - amerike smjernice za projektiranje i izvedbu sistema za gaenje poara
- VdS smjernice - njemake smjernice (dio za projektiranje i izvedbu sprinkler instalacije).
-

Definicije osnovnih pojmova

lanak 3.
1. AWMR (skr. od engl. automatic water-meter reading) jedinstvena je napredna mrea za
daljinsko oitanje vodomjera na uslunom podruju Grada Zagreba spojena na
informatiki, naplatni sustav Isporuitelja (UPN), koju je Isporuitelj razvio u cilju
poveanja energetske uinkovitosti na strani korisnika i uspostave sustava automatske
naplate vode prema stvarnoj potronji.
2. Glavni vodomjer je svaki vodomjer koji se nalazi u prostoriji vodomjera neposredno na
zavretku spojnog voda prikljuka. Moe biti za jednu zasebnu cjelinu, cijelu zgradu ili
nekretninu. Glavni vodomjer je vlasnitvo Isporuitelja.
3. Industrijski zdenac je objekt izgraen radi crpljenja tehnoloke vode.
4. Interna kanalizacijska instalacija su objekti i ureaji korisnika usluge odvodnje na
nekretninama koje su spojene na javnu mreu odvodnje, zakljuno s kontrolnim oknom.
5. Interna vodovodna instalacija su vodovi, naprave i ureaji korisnika iza zapornog ureaja
nakon glavnog vodomjera na nekretninama koje su spojene na javni vodoopskrbni
cjevovod, osim sekundarnog i internog vodomjera koji su u vlasnitvu Isporuitelja.
6. Interni vodomjer je vodomjer koji je ugraen na internu instalaciju stare zgrade (u pravilu
unutar stana ili druge zasebne cjeline). Interni vodomjer je vlasnitvo Isporuitelja.
7. Izljevno mjesto je mjesto na kojem je mogue uzimanje vode (slavina, javni zdenac i sl.).
8. Javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovoenja do ureaja za
proiavanje i izravnog ili neizravnog isputanja u povrinske vode, ako se ti poslovi
obavljaju putem graevina javne odvodnje, te upravljanje tim graevinama; javna
odvodnja ukljuuje i pranjenje i odvoz otpadnih voda iz septikih i sabirnih jama.
9. Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaanja podzemnih i povrinskih voda namijenjenih
ljudskoj potronji i njihova kondicioniranja, te isporuke do krajnjega korisnika ili drugog
isporuitelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem graevina javne vodoopskrbe,
te upravljanje tim graevinama ili na drugi propisani nain (cisternama, vodonoscima i sl.).
10. Javni isporuitelj vodne usluge je trgovako drutvo Zagrebaki holding d.o.o., Zagreb,
Ulica grada Vukovara 41, Podrunica Vodoopskrba i odvodnja, Zagreb, Folnegovieva 1
(u daljem tekstu: Isporuitelj).

11. Komunalne vodne graevine su graevine za javnu vodoopskrbu i graevine za javnu

odvodnju. Graevine za javnu vodoopskrbu su akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptae i
druge zahvatne graevine na vodnim tijelima), ureaji za kondicioniranje vode,
vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mrea. Graevine za
javnu odvodnju su kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mjeoviti kanali za
odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, lagune, ispusti u prijemnik i
druge graevine pripadajue ovim graevinama, ukljuujui sekundarnu mreu.
12. Kontrolni vodomjer je vodomjer u vlasnitvu korisnika usluge. Isporuitelj ne oitava
stanje potronje na kontrolnom vodomjeru i temeljem njega ne ispostavlja raun za
isporuene vodne usluge.
13. Kontrolno okno dio je interne kanalizacijske instalacije u kojem se skupljaju sve otpadne
vode iz posebnih dijelova graevine (stan, poslovni prostor, garaa i sl.).
14. Korisnik vodne usluge svaka je fizika ili pravna osoba koja je vlasnik odnosno drugi
posjednik graevine ili druge nekretnine (npr. najmoprimac, zakupac odnosno drugi mirni
posjednik) i koja je s Isporuiteljom sklopila ugovor o prikljuenju na komunalne vodne
graevine ili je temeljem ovih Uvjeta izjednaena s tim osobama (u daljem tekstu:
korisnik).
15. Mjerno mjesto je mjesto na kojem se mjeri koliina isporuene vodne usluge, te ujedno i
mjesto izvrenja vodne usluge, odnosno isporuke.
16. Nekretnina je svaka graevina odnosno druga nekretnina (neizgraeno zemljite, te bilo
kakvo zemljite koje je u katastru uneseno pod posebnim brojem katastarske estice) koja
se prikljuuje na komunalne vodne graevine.
17. Neovlatena (ilegalna) potronja je koritenje sustava javne vodoopskrbe ili sustava javne
odvodnje na nain koji nije u skladu sa zahtjevima iz ovih Uvjeta.
18. Nova zgrada svaka je zgrada za koju je lokacijska dozvola izdana nakon 1.1.2000. godine i
koja po Zakonu o vodama mora imati ugraene vodomjere za zasebne cjeline.
19. Postojea (stara) zgrada je svaka zgrada za koju je lokacijska dozvola izdana prije
1.1.2000. godine ili je izgraena prije tog datuma, bez obzira na to ima li ili nema ugraene
vodomjere za zasebne cjeline.
20. Potronja tehnoloke vode je izmjerena koliina vode iz industrijskog zdenca za koji
postoje evidencija i koncesija izdana od nadlenoga tijela.
21. Prijava potronje tehnoloke vode je obveza koju obavlja pravna ili fizika osoba koja je
ishodila dozvolu za koritenje tehnoloke vode na nain da Isporuitelju usluge dostavi
dokumentaciju o koncesiji i dokaz da je na industrijskom zdencu postavila umjereni ureaj
za mjerenje potronje.
22. Prikljuenje na komunalne vodne graevine je spajanje internih instalacija graevine ili
druge nekretnine s komunalnom vodnom graevinom putem vodoopskrbnoga prikljuka
odnosno prikljuka na mreu odvodnje.
23. Prikljukom na mreu odvodnje smatra se dio odvodnoga cjevovoda od spoja na ulinoj
mrei do kontrolnog okna koje se nalazi u graevini ili izvan nje.
24. Prikljukom na vodoopskrbnu mreu smatra se cjevovod pitke vode od spoja na ulinoj
mrei do glavnog vodomjera smjetenog u graevini ili izvan nje, ukljuivo i zaporni
ureaj neposredno iza glavnog vodomjera.
25. Sekundarni vodomjer je vodomjer koji se nalazi iza glavnog vodomjera, namijenjen za
mjerenje potronje vode za zasebnu cjelinu, a ugraen je na internu vodovodnu instalaciju
zgrade. Sekundarni vodomjer nalazi se izvan stana odnosno zasebne cjeline i vlasnitvo je
Isporuitelja.
26. Tehnoloka voda je voda za koju nije obvezno obavljati kontrolu kakvoe i dokazivati
zdravstvenu ispravnost prema Zakonu o hrani i Zakonu o vodi za ljudsku potronju.
27. TK je skraenica za telekomunikacijsku opremu, koja je potrebna za spajanje na AWMR
mreu.
28. UPN (skraeno od ugovaranje-prodaja-naplata) je informatiki naplatni (engl. billing)
sustav vodoopskrbe i odvodnje Isporuitelja.

29. Ureaj za mjerenje potronje tehnoloke vode je odgovarajui standardizirani mjerni

ureaj koji se postavlja na mjerno mjesto na izlazu iz industrijskog zdenca, koji oitava
Isporuitelj, te se redovito odrava i obvezno umjerava svakih 5 godina o troku korisnika,
a dokazi o tome dostavljaju se Isporuitelju.
30. UZV je kratica za ultrazvuni (vodomjer).
31. Vodne usluge koje isporuuje Isporuitelj su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje.
32. Vodomjerno okno je dio interne vodovodne instalacije u kojem se nalaze vodomjer i
zaporni ureaj.
33. Zasebna cjelina je stan, poslovni prostor, garaa i sl. u kojima se troi voda.
34. Zasebni vodoopskrbni sustavi su samostalni sustavi s vlastitim zahvatom pitke vode na
distributivnom podruju Isporuitelja, nisu dio javnog vodoopskrbnog sustava, a slue za
opskrbu pitkom vodom pojedinih naselja, institucija i drugih objekata ili pojedinaca, koji iz
tehnikih ili drugih razloga nisu prikljueni na javni vodoopskrbni sustav. Za prijelaz ovih
zasebnih sustava u vlasnitvo Isporuitelja, isti moraju zadovoljiti propise ovih Uvjeta.
35. Zatitnik od povratnoga toka (ZOPT) je sigurnosni ureaj ili armatura sa svrhom zatite
vodoopskrbnoga sustava od oneienja povratnom vodom iz interne vodovodne
instalacije korisnika.
II. PRAVA I OBVEZE ISPORUITELJA VODNIH USLUGA I KORISNIKA VODNIH
USLUGA
Ugovorni odnosi
lanak 4.
Odnosi izmeu Isporuitelja vodnih usluga i korisnika vodnih usluga ureuju se sljedeim
ugovorima:
- Ugovor o prikljuenju na sustav javne vodoopskrbe
- Ugovor o prikljuenju na sustav javne odvodnje
- Ugovor o ugradnji i koritenju sekundarnog vodomjera i prikljuenju na AWMR mreu
- Ugovor o ugradnji internog vodomjera i prikljuenju na AWMR mreu
- Ugovor o ugradnji paralelnog vodomjera i prikljuenju na AWMR mreu
- Ugovor o koritenju usluga sa specifinim uvjetima
- Ugovor o najmu hidrantskog nastavka s vodomjerom.
lanak 5.
(1) Ugovor o prikljuenju na sustav javne vodoopskrbe, Ugovor o prikljuenju na sustav
javne odvodnje, Ugovor o ugradnji i koritenju sekundarnog vodomjera i prikljuenju na AWMR
mreu, Ugovor o ugradnji internog vodomjera i prikljuenju na AWMR mreu, te Ugovor o
ugradnji paralelnog vodomjera i prikljuenju na AWMR mreu zakljuuju Isporuitelj i korisnik
vodne usluge u postupku prikljuenja na mreu javne vodoopskrbe, odnosno na mreu javne
odvodnje, odnosno naknadno kad je rije o ugradnji paralelnih i internih vodomjera za objekte koji
su ve prikljueni na mreu javne vodoopskrbe.
(2) Ugovorima iz stavka 1. ovoga lanka ureuju se uvjeti prikljuenja, sve pojedinosti
izgradnje prikljuka odnosno ugradnje vodomjera koji su predmet ovih Uvjeta, te cijena
prikljuenja odnosno ugradnje vodomjera.
(3) Ugovori iz stavka 1. ovoga lanka sadre:
- podatke o ugovornim stranama,
- predmet ugovora,
- broj izdanog rjeenja o uvjetima graenja ili suglasnosti za prikljuak i datum izdavanja
(osim kod naknadne ugradnje paralelnih vodomjera),
- iznos cijene za prikljuenje na vodoopskrbnu mreu odnosno mreu javne odvodnje i
ugradnju vodomjera,

- rok i dinamiku uplate iznosa cijene prikljuenja,

- rok izvedbe radova koji su predmet ugovora,
- uvjete za izvoenje prikljuka/ugradnju vodomjera,
- nain i nositelje rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa,
- odgovornost za tetu,
- razloge raskida ugovora,
- nain rjeavanja sporova,
- druga meusobna prava i obveze.
(4) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovoga lanka korisnik se obvezuje da u cijelosti prihvaa
odredbe Opih i tehnikih uvjeta isporuke vodnih usluga.
lanak 6.
(1) Ugovor o koritenju usluga sa specifinim uvjetima zakljuuju Isporuitelj i korisnik
vodne usluge iz kategorije gospodarstva kod kojega se pojavljuju specifine potrebe pri koritenju
vodnih usluga.
(2) Ugovor se sklapa na zahtjev korisnika ukoliko Isporuitelj ocijeni da je zahtjev
opravdan, odnosno da postoje specifine potrebe kod toga korisnika.
(3) Ugovorom iz stavka 1. ovoga lanka ureuju se odnosi Isporuitelja i korisnika vodne
usluge kod kojega postoje specifine potrebe, te nain i uvjeti koritenja vodne usluge.
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka sadri:
- podatke o ugovornim stranama,
- predmet ugovora,
- uvjete koritenja vodne usluge,
- rok vaenja ugovora,
- podatak o kategoriji potronje,
- nain obrauna i naplate usluge,
- razloge za raskid ugovora,
- nain rjeavanja sporova,
- druga meusobna prava i obveze.
(5) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovoga lanka korisnik se obvezuje da u cijelosti prihvaa
odredbe Opih i tehnikih uvjeta isporuke vodnih usluga koje ugovorom nisu drugaije regulirane.
lanak 7.
(1) Ugovor o najmu hidrantskog nastavka s vodomjerom zakljuuju Isporuitelj i korisnik
vodne usluge na temelju zahtjeva korisnika za privremenu potronju vode putem hidranta.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga lanka ureuju se odnosi Isporuitelja i korisnika, te
nain i uvjeti koritenja hidrantskog nastavka s vodomjerom.
(3) Ugovor iz stavka 1. sadri:
- podatke o ugovornim stranama,
- predmet ugovora,
- broj hidrantskog nastavka i broj vodomjera,
- uvjete koritenja vodne usluge,
- obveze korisnika (najmoprimca) vezano za predmet najma,
- rok vaenja ugovora,
- podatak o kategoriji potronje,
- nain obrauna i naplate usluge,
- razloge za raskid ugovora,
- nain rjeavanja sporova,
- druga meusobna prava i obveze.
(4) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovoga lanka korisnik se obvezuje da u cijelosti prihvaa
odredbe Opih i tehnikih uvjeta isporuke vodnih usluga koje ugovorom nisu drugaije regulirane.
lanak 8.

(1) Ugovor o prikljuenju na sustav javne vodoopskrbe, Ugovor o prikljuenju na sustav

javne odvodnje, Ugovor o ugradnji i koritenju sekundarnog vodomjera i prikljuenju na AWMR
mreu, Ugovor o ugradnji internog vodomjera i prikljuenju na AWMR mreu sklapaju se s
vlasnikom nekretnine na njegov zahtjev, a iznimno se mogu sklopiti i s posjednikom nekretnine
koji se eli prikljuiti na mreu opskrbe pitkom vodom ili mreu odvodnje, uz suglasnost vlasnika
nekretnine.
(2) Uz zahtjev za izvedbu prikljuka vlasnik, odnosno drugi posjednik nekretnine, prilae
dokumentaciju u skladu s vaeim propisima koji ureuju postupak prikljuenja na komunalne
vodne graevine.
Vlasnitvo nekretnine koja se prikljuuje dokazuje se izvatkom iz zemljinih knjiga ne
starijim od 6 mjeseci, dok se izvanknjino vlasnitvo dokazuje izvatkom iz zemljinih knjiga, te
popratnom dokumentacijom o izvanknjinom stjecanju vlasnitva (ugovor o kupoprodaji, ugovor o
darovanju, rjeenje o nasljeivanju, odluka suda ili drugog nadlenog tijela o stjecanju vlasnitva i
sl.) iz koje je razvidan pravni slijed stjecanja od upisanog vlasnika do naruitelja, odnosno izjavom
naruitelja ovjerenom kod javnog biljenika kojom se preuzima odgovornost za pravne nedostatke
i potvruje izvanknjino vlasnitvo nekretnine.
(3) Ugovorima iz stavka 1. i stavka 4. ovoga lanka, naruitelj preuzima obvezu
samostalno razrijeiti sve imovinsko-pravne odnose sa suvlasnicima i korisnicima nekretnine koja
se prikljuuje, odnosno s vlasnicima nekretnina po kojima prolazi trasa ugovorenoga prikljuka, te
osigurati Isporuitelju vodnih usluga nesmetan pristup i organizaciju radova na radilitu, uz
preuzimanje odgovornosti za tetu Isporuitelju vodnih usluga i treima za sluaj da se zbog
protivljenja navedenih osoba ne mogu izvoditi ugovoreni radovi prikljuenja. Rok za izvedbu
radova prikljuenja ne tee kroz itavo vremensko razdoblje u kojem Isporuitelju nije omogueno
nesmetano izvoenje ugovorenih radova.
(4) Ugovor o ugradnji paralelnoga glavnog vodomjera sklapa se s vlasnikom nekretnine ili
vlasnikom njezina posebnog dijela, odnosno sa suvlasnikom nekretnine koji je u mirnom posjedu
odreene zasebne cjeline. Taj ugovor se sklapa na zahtjev tih osoba, a uz njihovu suglasnost i na
zahtjev svakodobnoga korisnika nekretnine, odnosno njezina dijela.
Sklapanje ovog ugovora u pravilu je predvieno za sluaj kad je rije o nekretnini koja ima
vie suvlasnika i izveden vodoopskrbni prikljuak s ugraenim jednim zajednikim glavnim
vodomjerom, a jedan od suvlasnika zatrai razdvajanje i ugradnju paralelnoga glavnog vodomjera
na svoje ime. U tom sluaju, podnositelj zahtjeva duan je priloiti vlastitu izjavu ovjerenu od suda
ili javnog biljenika kojom potvruje da je izveo ispravnu internu vodovodnu instalaciju od
vodomjernog okna do predmetne zasebne cjeline. Istom izjavom podnositelj zahtjeva izriito
preuzima punu odgovornost za istinitost navoda iz te izjave, te daje izriitu suglasnost da e u
sluaju donoenja ovrne sudske odluke kojom se Isporuitelju nalae uklanjanje ugraenoga
paralelnog vodomjera omoguiti Isporuitelju da isti vodomjer izvrsti, kao i naknaditi mu sve
trokove s tim u svezi, uz odricanje od prava traenja povrata uplaenih iznosa. Ovo vrijedi kako
za ugradnju paralelnih glavnih vodomjera u obiteljskim kuama, tako i za viestambene i
stambeno-poslovne zgrade.
lanak 9.
(1) Sklapanjem ugovora o prikljuenju korisnik usluge pristaje na prijenos
vodoopskrbnoga prikljuka i prikljuka na mreu javne odvodnje u vlasnitvo Isporuitelja bez
naknade.
(2) Korisnik usluge duan je odravati u stanju funkcionalne ispravnosti vodovodnu
instalaciju od zapornog ureaja iza glavnog vodomjera te vodomjerno okno, kao i instalacije i
ureaje odvodnje koje ine internu kanalsku mreu ukljuivo kontrolno okno (u daljem tekstu:
interna instalacija).
(3) Isporuitelj daje tehnike podatke potrebne za hidrauliki proraun i projekt vodovodne
instalacije, te tehnike podatke potrebne za projektiranje javne mree odvodnje i u svom rjeenju
odluuje principijelno moe li se prikljuak izvesti.

(4) Vlasnici nekretnina spajanjem s javnom vodoopskrbnom mreom, odnosno mreom

odvodnje, preuzimaju bez posebne izjave obvezu da e svoje interne instalacije drati u redu i da e
se pridravati propisa ovih Uvjeta.
lanak 10.
(1) Vlasnik nekretnine nema pravo zahtijevati od Isporuitelja da o svom troku izgradi
javni vodoopskrbni cjevovod ili kanal odvodnje do njegove nekretnine. Izgradnju vodoopskrbne
mree i mree odvodnje utvruje Isporuitelj kroz godinje planove gradnje komunalnih vodnih
graevina.
(2) Ukoliko ispred nekretnine nije izgraen ulini cjevovod odnosno javni kanal, a
izgradnja ulinoga cjevovoda, odnosno kanala, nije predviena godinjim planom gradnje
komunalnih vodnih graevina, ali je predviena viegodinjim planom gradnje komunalnih vodnih
graevina unutar idue 3 godine, budui korisnici vodnih usluga koji bi se prikljuili na te
graevine mogu sudjelovati u financiranju njihove gradnje, uz povrat uloenih sredstava u
odreenom roku, pod uvjetima utvrenim ugovorom s Isporuiteljom.
(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga lanka uplauju se na raun Isporuitelja, a rok povrata
sredstava ne moe biti dulji od 5 godina od dana sklapanja ugovora.
Budui korisnici vodnih usluga koji bi se prikljuili na komunalne vodne graevine, za
koje nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 2. ovoga lanka, mogu sudjelovati u financiranju
njihove izgradnje, pod uvjetima utvrenim ugovorom s Isporuiteljom, bez prava na povrat
sredstava.
(4) Izgradnja vodoopskrbnoga cjevovoda odnosno ulinoga kanala iz stavka 2. i 3. ovoga
lanka obavlja se prema tehnikim zahtjevima koje odreuje Isporuitelj u skladu s posebnim
uvjetima prikljuenja, a nakon izgradnje korisnik usluge duan je iste predati Isporuitelju usluge u
osnovno sredstvo bez naknade.
Prava i obveze korisnika
lanak 11.
(1) Smatra se da je korisnik usluge prihvatio uvjete za koritenje vodnih usluga iz ovih
Uvjeta, ako je nakon njihova stupanja na snagu nastavio koristiti vodne usluge.
(2) Korisnik usluge moe otkazati koritenje vodnih usluga zbog preseljenja, odnosno
trajnoga prestanka koritenja stana odnosno poslovnoga prostora.
(3) Za sluaj promjene korisnika usluge (zbog promjene vlasnitva, zakupa, najma ili
drugog razloga) dotadanji korisnik ostaje u statusu korisnika i obveznika plaanja vodnih usluga
sve do poetka novog obraunskog razdoblja u kojem je kopijom ugovora, odnosno drugim
vjerodostojnim dokumentom obavijestio Isporuitelja o promjeni korisnika.
(4) Korisnik usluge i novi korisnik iz odredbe stavka 3. ovoga lanka duni su o nastaloj
promjeni obavijestiti Isporuitelja usluge u roku od 8 dana, te solidarno odgovaraju za plaanje
vodne usluge do trenutka dostavljanja vjerodostojne dokumentacije o promjeni korisnika. Ukoliko
korisnik usluge, kojeg Isporuitelj usluge vodi u evidenciji korisnika odnosno s kojim je
Isporuitelj sklopio ugovor o koritenju vodne usluge, pravodobno ne dostavi Isporuitelju
vjerodostojnu dokumentaciju o promjeni iz stavka 3. ovoga lanka, ostaje u obvezi podmiriti
pruene usluge za sve vrijeme dok ne dostavi dokumentaciju kojom dokazuje prijavu promjene.
(5) Ukoliko uz dostavu vjerodostojne dokumentacije korisnik usluge kojeg Isporuitelj
vodi u evidenciji i novi korisnik usluge dostave Isporuitelju izjavu o priznanju duga kojom se novi
korisnik obvezuje Isporuitelju podmiriti pruenu uslugu od obraunskog razdoblja u kojem je
nastala promjena, Isporuitelj je ovlaten retroaktivno obaviti promjenu korisnika, te zaduiti
novoga korisnika od razdoblja nastale promjene. Navedeno je mogue iskljuivo u sluaju ako
protiv korisnika kojeg Isporuitelj vodi u evidenciji nije pokrenut postupak prisilne naplate
dugovanja nastalog u razdoblju nakon nastale promjene.
(6) Za sluaj promjene korisnika usluge zbog najma stana, zakupa poslovnoga prostora ili
drugog ugovora s vlasnikom nekretnine, zakoniti posjednik (najmoprimac, zakupodavac i sl.)

smatrat e se korisnikom od trenutka kad je Isporuitelju od vlasnika ili zakonitoga posjednika

dostavljena dokumentacija. Kada se korisnikom smatra zakoniti posjednik, vlasnik nekretnine
solidarno odgovara Isporuitelju za ispunjenje obveza nastalih koritenjem vodnih usluga
korisnika-zakonitoga posjednika.
(7) Iznimno, ukoliko korisnik usluge i novi korisnik pravodobno ne izvijeste Isporuitelja o
nastaloj promjeni sukladno stavku 4. ovoga lanka, a temeljem terenskog oevida Isporuitelj
utvrdi da vodne usluge na obraunskome mjernom mjestu koristi osoba koju Isporuitelj ne vodi u
svojoj evidenciji korisnika, ovlaten je obaviti promjenu korisnika temeljem podataka utvrenih
terenskim oevidom i provjerom u slubenim registrima.
lanak 12.
(1) Korisnik usluge moe koristiti vodne usluge iskljuivo za potrebe svoga domainstva
odnosno poslovnoga prostora.
(2) Korisnik usluge nema pravo omoguiti drugoj osobi prikljuenje na svoje
vodoopskrbne objekte i/ili objekte i instalacije odvodnje, te koritenje i obraunavanje vodne
usluge putem svojeg obraunskog mjernog mjesta.
(3) Korisnik usluga koji se zbog statusnih ili organizacijskih razloga preoblikuje u dvije ili
vie pravno samostalne cjeline duan je u roku od 30 dana od dana nastale promjene o tome
obavijestiti Isporuitelja radi ureenja novonastalih odnosa, u protivnom e se smatrati da
omoguuje drugoj osobi prikljuenje i/ili neovlateno koritenje vodne usluge putem svojeg
obraunskog mjernog mjesta.
(4) Korisnik usluge obvezan je pravodobno pisanim putem obavijestiti Isporuitelja usluge
o svim okolnostima koje znatno utjeu na poveanje ili smanjenje potreba za koritenjem vodne
usluge.
(5) Za sluaj kad je na prikljuku izvedenom za potrebe korisnika usluge i/ili internim
instalacijama izvedeno prikljuenje za tree osobe i/ili je utvreno da korisnik usluge obraunava i
naplauje usluge od treih osoba bez znanja Isporuitelja, Isporuitelj je ovlaten korisniku usluge
odmah prekinuti isporuku usluga izvrtenjem mjernog ureaja, odnosno izvrtenjem prikljuka.
lanak 13.
(1) Korisnik je duan odravati u stanju funkcionalne ispravnosti internu vodovodnu
instalaciju ukljuivo s vodomjernim oknom, te internu instalaciju odvodnje ukljuivo s kontrolnim
oknom, na nain da sprijei mogunost njezina oneienja i putem nje oneienje i zagaivanje
javne vodoopskrbne mree odnosno javne kanalske mree. Korisnik je duan u zimskim uvjetima
od smrzavanja zatititi vodomjer i instalacije prikljuka u vodomjernom oknu.
(2) Korisnik usluge duan je, prema tehnikim uvjetima prikljuenja i zahtjevu
Isporuitelja, o svom troku na internoj instalaciji ugraditi ureaj za zatitu od povratnoga toka
vode iz interne instalacije u javnu vodoopskrbnu mreu, osigurati redovni pregled, servisiranje i
godinje atestiranje ureaja, te dopustiti Isporuitelju usluge njegov pregled i kontrolu.
(3) Korisnik je duan u svako doba dopustiti strunim slubama Isporuitelja pregled i
nadzor nad internim instalacijama, a osobito u sluaju mogue prijetnje ili nastalog zagaenja
vodoopskrbnoga sustava, odnosno u sluaju isputanja agresivnih otpadnih voda u sustav javne
odvodnje.
(4) Korisnik tehnoloke vode iz tehnolokih bunara duan je u svako doba dopustiti
strunim slubama Isporuitelja usluge provjeru ispravnosti mjernog ureaja i provjeru izmjerenih
koliina tehnoloke vode.
(5) Korisnik je duan u svako doba dopustiti Isporuitelju usluge uzimanje uzoraka vode iz
internih vodoopskrbnih instalacija i otpadnih voda instalacija interne odvodnje radi kontrole
kakvoe i provjere pridravanja odredbi ovih Uvjeta.
(6) Korisnik je duan u svako doba dopustiti Isporuitelju istraivanje vodnih tokova kako
za pitku tako i za otpadne vode radi provjere pridravanja odredbi ovih Uvjeta.
(7) U sluaju kad Isporuitelj utvrdi da bi zbog nepridravanja odredbi iz ovih Uvjeta
moglo nastupiti oneienje ili zagaenje vodoopskrbnoga sustava odnosno sustava javne odvodnje

i podzemnih voda zbog neispravnog i loeg odravanja i koritenja internih instalacija korisnika
usluge, a osobito u sluaju kad je do oneienja ili zagaenja ve dolo, ovlaten je odmah
prekinuti isporuku i izvrstiti prikljuak za toga korisnika usluga.
(8) Za sve tetne posljedice koje bi proizile iz razloga navedenih u stavku 7. ovoga lanka
odgovoran je korisnik usluge, te je duan nadoknaditi tetu Isporuitelju i svim ostalim korisnicima
usluga koji su pretrpjeli tetu.
lanak 14.
(1) Korisnik usluge duan je omoguiti Isporuitelju redovnu izmjenu vodomjera, sukladno
odredbama pozitivnih propisa koji se odnose na mjeriteljstvo.
(2) Isporuitelj usluge duan je obavijestiti korisnika o redovnoj izmjeni vodomjera
(obavijeu na raunu za pruenu uslugu ili na drugi primjeren nain). O uinjenoj izmjeni
sastavlja se zapisnik - nalog za ugradnju i izvrtenje vodomjera.
(3) Korisnik usluge moe nazoiti izmjeni vodomjera i tad je duan potpisati zapisnik nalog za ugradnju i izvrtenje vodomjera. Ukoliko korisnik usluge ne nazoi izmjeni vodomjera, a
obavijeten je o njoj, smatra se da je suglasan sa stanjem utvrenim u zapisniku - nalogu za
ugradnju i izvrtenje vodomjera.
(4) Korisnik moe traiti ispitivanje ispravnosti vodomjera pisanim putem i prije isteka
ovjernog razdoblja. Ako se ispitivanjem utvrdi da vodomjer zadovoljava zahtjeve utvrene
pozitivnim propisima koji se odnose na mjeriteljstvo, trokove ispitivanja snosi korisnik usluge.
lanak 15.
(1) Na nekretninama u vlasnitvu korisnika usluga ili treih osoba na kojima, preko kojih,
odnosno uz koje je izgraena javna vodoopskrbna mrea odreuje se pojas za njezino odravanje,
izvan kojega se moe graditi prema posebnim uvjetima Isporuitelja i to:
- za cjevovod do 300 mm od 6 m (po 3 m lijevo i desno),
- za cjevovod vei od 300 mm od 10 metara (po 5 m lijevo i desno).
(2) Na nekretninama u vlasnitvu korisnika usluga ili treih osoba na kojima, preko kojih,
odnosno uz koje je izgraena javna kanalska mrea odreuje se pojas za njezino odravanje, izvan
kojega se moe graditi prema posebnim uvjetima Isporuitelja i to:
- za kanale profila baze do 1,5 m (unutarnja irina kanala) od vanjskog ruba kanala 6 m
lijevo i desno,
- za kanale profila baze vee od 1,5 m (unutarnja irina kanala) od vanjskog ruba kanala 10
m lijevo i desno.
Od navedenoga se moe odstupiti samo u iznimnim sluajevima i u takvim se sluajevima
javni kanal treba osigurati zatitnom graevinom.
(3) Isporuitelj usluge ne odgovara za tetu koju vlasnik nekretnine na kojoj, preko koje ili
uz koju prolazi javna vodoopskrbna mrea ili javna kanalska mrea pretrpi zbog puknua ili
oteenja cjevovoda ili kanala, ako je graevinu izgradio protivno odredbi stavaka 1. i 2. ovoga
lanka.
Prava i obveze Isporuitelja
lanak 16.
(1) Isporuitelj usluge duan je nadoknaditi tetu koja je nastala korisniku usluge
uzrokovanu prekidom obavljanja usluge ili nepravilnostima u isporuci vodne usluge, osim kad je
rije o opravdanim sluajevima koje Isporuitelj nije mogao pravodobno predvidjeti niti otkloniti.
(2) Isporuitelj ne odgovara za tetu koju korisnici usluga trpe zbog prekida ili obustave u
opskrbi uslugama uzrokovanih loim hidrolokim prilikama odnosno suom (via sila).
(3) Isporuitelj ne odgovara za tetu koju korisnici usluga trpe zbog poplave uzrokovane
loim hidrolokim prilikama u podruju razdjelnog i mjeovitog sustava odvodnje (via sila).

(4) Isporuitelj ne odgovara za tetu koja nastaje na internoj vodovodnoj instalaciji

korisnika, te cijevima, troilima, grijaima, kuanskim aparatima i drugim ureajima prikljuenima
na vodovodne instalacije:
- zbog neodravanja ili nepravilno izvedenih internih instalacija,
- zbog oneienja interne instalacije,
- promjena u tlaku u vodoopskrbnoj mrei,
- zbog smrzavanja dijela instalacija ili vodomjera i spojnog i prikljunog voda u
vodomjernom oknu ili ormariu sekundarnog vodomjera,
- zbog kvara na ureaju za smanjenje tlaka koji je ugradio korisnik usluge,
- zbog utvrivanja vodnih tokova,
- u svim drugim sluajevima nastalim zbog nepridravanja pravila iz ovih Uvjeta.
(5) tetu koja na vodoopskrbnom i kanalskom prikljuku nastane krivnjom korisnika
usluge otklanja Isporuitelj na teret korisnika usluge.
lanak 17.
Radi zatite korisnika usluga i omoguavanja bolje kakvoe usluga korisnicima,
Isporuitelj omoguava davanje informacija ili predaju reklamacija o isporuci usluga na besplatnim
telefonima radnim danom od 8 do 15 sati.
III. KAKVOA OPSKRBE VODNIM USLUGAMA
lanak 18.
(1) Isporuitelj u redovitim uvjetima osigurava pitku vodu i odvodnju otpadnih voda za
svoje korisnike.
Ova obveza prestaje u sluaju nastupa izvanredne situacije zbog vie sile (npr. trajne sue,
poplave, potresa, tekih pogonskih i tehnikih smetnji, obustave opskrbe pogonskom energijom i
ostalih razloga) na koje Isporuitelj ne moe utjecati.
(2) U sluaju nastupa izvanredne situacije Isporuitelj donosi poseban program opskrbe
korisnika u izvanrednim situacijama kojega su se duni pridravati svi korisnici usluga.
(3) U sluaju obustave redovite isporuke pitke vode i odvodnje otpadnih voda u vezi sa
gore spomenutim ili drugim uzrocima na nekom podruju u duem trajanju, Isporuitelj e
poduzeti odgovarajue mjere, radi privremenoga pruanja usluge sve do uspostavljanja normalne
opskrbe.
(4) Pitka voda iz javne vodoopskrbne mree mora odgovarati parametrima i propisima za
pitke vode.
(5) Otpadna voda iz javne mree odvodnje mora odgovarati parametrima i propisima
kakvoe otpadnih voda.
lanak 19.
(1) Isporuitelj usluge javne vodoopskrbe duan je brinuti da isporuena voda na glavnom
vodomjeru ispunjava propisane parametre za provjeru sukladnosti prema Zakonu o vodi za ljudsku
potronju i temeljem njega vaeih podzakonskih propisa.
(2) Nadzor nad kakvoom vode obavlja Isporuitelj putem ovlatenih zdravstvenih
ustanova i vlastitog laboratorija.
(3) Isporuitelj usluge javne odvodnje duan je preuzeti u sustav javne odvodnje otpadne
vode koje se u javnu odvodnju uputaju preko kontrolnog okna, a sukladno posebnim propisima
kojima su odreeni kriteriji kakvoe otpadnih voda.
(4) Isporuitelj je duan odravati sustav opskrbe pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda
u stanju funkcionalne ispravnosti osiguravajui trajnu i kvalitetnu uslugu.

10

(5) Isporuitelj je duan odmah, odnosno u najkraem moguem roku, obavijestiti

korisnike usluga o nemogunosti koritenja u sluaju isporuke vode za pie koja nije u skladu s
propisanim parametrima, putem sredstava javnoga priopavanja ili na drugi odgovarajui nain.
(6) Isporuitelj je duan odmah, odnosno u najkraem moguem roku, obavijestiti
korisnike usluga o prekidu isporuke usluga, osim u sluajevima kada se prekid usluga nije mogao
predvidjeti niti otkloniti, putem sredstava javnoga priopavanja ili na drugi odgovarajui nain.
(7) U sluajevima navedenim u odredbi stavka 5. i 6. ovoga lanka Isporuitelj je duan
obavijestiti korisnike o prestanku okolnosti koje su uzrokovale prekid isporuke usluge, odnosno
nemogunost koritenja usluge.

IV. POSTUPAK IZDAVANJA SUGLASNOSTI I OSIGURANJE

PRIKLJUENJE NA KOMUNALNE VODNE GRAEVINE

UVJETA

ZA

lanak 20.
(1) Za potrebe izgradnje graevine vlasnik je duan od Isporuitelja pisano zatraiti
izdavanje posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu, rjeenje o uvjetima graenja odnosno drugog akta
kojim se doputa graenje sukladno posebnim propisima, a na nain odreen tehnikim uvjetima
prikljuenja Isporuitelja iz ovih Uvjeta.
(2) Isporuitelj usluge izdat e suglasnost za prikljuak na glavni projekt internih
instalacija vodoopskrbe i odvodnje predmetne graevine radi ishoenja prikljuka, na pisani
zahtjev vlasnika, na temelju posebnih propisa i u skladu s tehnikim uvjetima prikljuenja
Isporuitelja iz ovih Uvjeta.
(3) Vlasnik je duan prigodom izgradnje graevine internu vodovodnu instalaciju izvesti
prema posebnim uvjetima i suglasnosti za prikljuak Isporuitelja usluge. Ukoliko u postupku
izdavanja potvrde glavnoga projekta nije izdana suglasnost za prikljuak na projekt interne
vodovodne i odvodne instalacije, ona se mora ishoditi u postupku prikljuenja objekta.
V. TEHNIKO-TEHNOLOKI UVJETI PRIKLJUENJA
V.I. TEHNIKO-TEHNOLOKI UVJETI PRIKLJUENJA NA JAVNU VODOOPSKRBU
Stalni i privremeni vodoopskrbni prikljuak
lanak 21.
(1) Vodoopskrbni prikljuak moe biti stalni i privremeni.
(2) U pravilu, za svakoga korisnika izvodi se stalni prikljuak, putem kojega se nekretnina
opskrbljuje vodom dok postoji.
(3) Na gradilitima novogradnje mora se, ako je to mogue, izvesti stalni prikljuak.
Ukoliko odvodnja budueg objekta jo nije rijeena ili zbog tehnikih razloga nije mogue izgraditi
konanu prostoriju vodomjera, moe se u prvoj fazi izvesti vor i spojni vod prikljuka u punom
profilu prema suglasnosti za prikljuak koju izdaje Isporuitelj i postaviti privremeni vodomjer za
potrebe gradilita. Nakon ispunjenja uvjeta za stalni prikljuak, u drugoj fazi, mogu se ugraditi
vodomjeri prema suglasnosti, te na taj nain prikljuak postaje stalni prikljuak.
(4) Izvedba privremenoga prikljuka moe se odobriti samo u iznimnim sluajevima i to:
- kada zbog tehnikih ili pravnih razloga nije mogue na novogradnji odmah izvesti niti
prvu fazu konanoga prikljuka,
- za privremene graevine.
(5) Privremeni prikljuak traje onoliko dugo koliko traje privremena graevina, odnosno
ako je rije o gradilitu novogradnje, dok se ne steknu uvjeti za izvedbu konanoga prikljuka,
nakon ega se privremeni prikljuak mora umrtviti. Trokove umrtvljenja privremenoga prikljuka
snosi investitor ili vlasnik nekretnine.

11

(6) Kod izvedbe privremenih prikljuaka treba se pridravati svih tehnikih uvjeta za
izvedbu prikljuaka.
(7) Umrtvljenje prikljuka izvedenog navrtanjem izvodi se demontaom navrtnog ventila,
te montaom reparaturne spojnice. Umrtvljenje prikljuka izvedenog rezanjem i ugradbom
otcjepnog fazonskog komada, izvodi se demontaom zasuna vora, te montaom slijepe prirubnice
na otcjepni fazonski komad vora prikljuka.
Spajanje na vodoopskrbnu mreu
lanak 22.
(1) Vodoopskrbni prikljuci moraju se izvoditi po pravilu struke i na nain koji e
omoguiti ekonomski racionalno odravanje, oitavanje i naplatu isporuene vode. Kod
projektiranja, ugovaranja i izvedbe prikljuka potrebno je osobito voditi rauna da je:
1. poloaj vodoopskrbnoga prikljuka u odnosu na druge komunalne instalacije, kao i
duina prikljuka, takva da odravanje prikljuka bude to jednostavnije i ekonominije,
2. izvedeno grupiranje vodomjera na zajednikom prikljuku u sluajevima kada se
prikljuuje vie nekretnina koje se nalaze jedna iza druge,
3. osigurana zatita od povratnoga toka ugradbom odgovarajueg ZOPT-a,
4. ugraen sistem vodomjera koji osigurava jednostavnost oitanja vodomjera i naplate
vode u skladu s ovim Uvjetima,
5. instalacija interne hidrantske i sprinkler instalacije projektirana i izvedena na nain da se
na minimum svede izravno uzimanje vode iz javne vodoopskrbne mree.
(2) Prikljuak za viestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade ugovara se na
temelju suglasnosti za prikljuak, vodei rauna o uvjetima navedenim u stavku 1. ovoga lanka.
Vodoopskrbni prikljuci za obiteljske kue ugovaraju se na temelju suglasnosti za prikljuak ili
uvjeta izdanih od Isporuitelja radi ishoenja rjeenja o uvjetima graenja.
(3) Vodoopskrbni prikljuak u pravilu se izvodi za svaku nekretninu zasebno. Na
nekretninu ulazi jedan prikljuak odgovarajuega profila da zadovolji potrebe vodoopskrbe
nekretnine, a u prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera postavlja se onoliko glavnih vodomjera
koliko je potrebno, ovisno o broju objekata na nekretnini ili njihove podjele (vie kua, ili je kua
podijeljena po stanovima, katovima, vertikalno i sl.). U iznimnim sluajevima (veliina parcele,
teko poremeeni imovinsko-pravni odnosi suvlasnika nekretnine, vie graevina na istoj
zemljinoj estici i sl.) moe se odobriti izvedba dvaju prikljuaka za jednu nekretninu.
(4) Ukoliko se obje nekretnine nalaze uz ulicu kroz koju prolazi cjevovod na koji se
prikljuuju, iznimno se doputa izvedba zajednikoga prikljuka prema uvjetima koje odredi
Isporuitelj. Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera tada se locira na zajednikoj mei ili
neposredno uz nju (prema dogovoru susjeda), u nju se postavlja jedan ili vie glavnih vodomjera,
ovisno o broju zasebnih cjelina na nekretnini i cijevi za svakoga korisnika izlaze iz prostorije za
smjetaj glavnih vodomjera izravno u njegovu nekretninu. Zahtjev za prikljuak moraju podnijeti
vlasnici obiju nekretnina nakon ega Isporuitelj sklapa ugovor o izvedbi prikljuka s vlasnicima
obiju nekretnina.
(5) Iznimno, moe se dopustiti vodoopskrba nekretnine koja nema mogunost izravnoga
spajanja, te za koju ne postoje tehniki preduvjeti za izgradnju novoga cjevovoda na koji bi se
prikljuila, na nain izvedbe interne vodovodne instalacije preko jedne ili vie susjednih
nekretnina. Za sve nekretnine koje se prikljuuju na ovakav nain tada se izvodi zajedniki
prikljuak, a u prostoriju glavnih vodomjera, koja se locira uz regulacijsku liniju izravno
prikljuene nekretnine, ugrauju se glavni vodomjeri za sve nekretnine. Svoj pristanak vlasnici
nekretnina preko kojih prolaze interne instalacije nekretnine koja se prikljuuje dokazuju
pismenom izjavom, ovjerenom kod javnog biljenika. Sve odnose s vlasnicima nekretnina rjeava
sam vlasnik nekretnine koju eli prikljuiti. Ukoliko se po pristupnom putu do te nekretnine
naknadno izgradi vodoopskrbni cjevovod, vlasnik mora, ukoliko eli svoj vodomjer iz susjedne
nekretnine prebaciti na svoju, napraviti novo vodomjerno okno za prikljuak iz novog
vodoopskrbnog cjevovoda, te s Isporuiteljom ugovoriti izvedbu novoga prikljuka. Investitor

12

treba platiti sve radove na izvedbi novoga prikljuka, osim vodomjera koji se prebacuje iz susjedne
nekretnine.
(6) Ukoliko je parcela za koju se prikljuak izvodi s ulicom vezana pristupnim putom s
pravom slunosti, tad vlasnik koji prikljuuje nekretninu s pravom slunosti mora uz ostalu
dokumentaciju dostaviti i dokaz vlasnitva poslune nekretnine, te izjavu vlasnika poslune
nekretnine da doputa izvedbu prikljuka, izradu vodomjernog okna i prolaz cijevi internog
vodovoda preko poslune nekretnine, koja je u njegovu vlasnitvu. Izjava mora biti ovjerena od
strane javnog biljenika. Izjava nije potrebna ukoliko je navedeni uvjet rijeen ugovorom o pravu
slunosti. Tad investitor mora uz ostalu dokumentaciju priloiti i ugovor o osnivanju prava
slunosti prolaza.
(7) Ukoliko prikljuenje trai vlasnik nekretnine koja je s ulicom po kojoj je poloen
vodoopskrbni cjevovod vezana pristupnim putom, a stanje je takvo da se taj put zbog poloaja
nekretnina ne moe produivati, vodomjerno okno moe se izvesti na poetku pristupnoga puta, uz
ulicu po kojoj je poloen vodoopskrbni cjevovod. Vodomjerno okno se tada dimenzionira za sve
parcele koje su na taj pristupni put vezane, a nemaju rijeenu vodoopskrbu parcele i u njega se
smjetaju svi potrebni vodomjeri, a cijevi od vodomjernog okna do parcela investitori polau o
svom troku. Ukoliko je put javan, investitor treba od odgovarajuega strunog tijela Grada
Zagreba ishoditi suglasnost za postavu vodomjernog okna i priloiti je s ostalom dokumentacijom
kod predaje zahtjeva za prikljuak. Ukoliko je put privatan, vlasnik puta mora pismenom izjavom,
ovjerenom kod javnog biljenika, odobriti izvedbu prikljuka, postavu vodomjernog okna i prekop
za polaganje cijevi do parcele. Ako put ima vie suvlasnika, svi moraju dati navedenu pismenu
izjavu. Ukoliko uz takav put ima vie nekretnina koje nemaju rijeenu opskrbu pitkom vodom,
izjava mora vrijediti za sve njih. Ukoliko u izvedbi prikljuka ne sudjeluju svi susjedi koji su na taj
put vezani, a nemaju rijeenu vodoopskrbu parcele, investitor mora dostaviti suglasnost da e im,
nakon namirenja razmjernog dijela troka u prikljuku i vodomjernom oknu, dopustiti ugradbu
vodomjera.
(8) Ukoliko je put javan i s mogunou kasnijega produenja, tad rjeenje iz prethodnoga
stavka nije mogue, ve se mora u pristupnom putu izgraditi ulini vodoopskrbni cjevovod na koji
e se prikljuiti nekretnine vezane na taj put.
(9) Kod odreivanja poloaja prikljuka treba voditi rauna da na trasi vodoopskrbnoga
cjevovoda na mjestu gdje pada okomica sa eljene pozicije vodomjernog okna nema nikakvih
zapreka (zasunska okna, hidranti, postojei prikljuci). Ukoliko okomica iz eljenoga poloaja
vodomjernog okna pada na neki od navedenih elemenata javnog vodoopskrbnog cjevovoda,
vodomjerno okno treba pomaknuti tako da prikljuak bude minimalno 1,5 m od bilo kojeg od
navedenih postojeih elemenata.
(10) Kod odreivanja poloaja vodomjernog okna takoer treba voditi rauna i o ostalim
instalacijama koje se nalaze na trasi prikljuka. Na trasi spojnog voda prikljuka ne smiju se
nalaziti okna kanalizacije, DTK, elektroinstalacija ili plina, kao ni slivnici niti stupovi javne
rasvjete, telefona ili struje. Poloaj vodomjernog okna treba locirati tako da prikljuak prolazi na
udaljenosti od minimalno 1 m od bilo koje od navedenih zapreka. Pritom treba voditi rauna da
stupovi (npr. javne rasvjete) mogu imati temelje veliine i 2 x 2 m.
(11) Prigodom odreivanja poloaja vodomjernog okna na parceli viestambenog ili
gospodarskog objekta, treba se drati elemenata iz stavaka 9. i 10. ovoga lanka. Pravac
vodomjernog okna u pravilu je takav da je pravac armature u vodomjernom oknu u nastavku
pravca spojnog voda prikljuka. U sluaju da vodomjerno okno zbog svoje duine na nekretnini ne
moe biti postavljeno tako da pravac armature u vodomjernom oknu bude u pravcu spojnog voda
prikljuka, moe se vodomjerno okno zaokrenuti za 90o, tako da je dua strana vodomjernog okna
okomita na pravac spojnog voda prikljuka. Spojni vod prikljuka u okno mora ui kroz prednju
(ulinu) stranu vodomjernog okna i zaokret se izvodi u armaturi unutar vodomjernog okna. Nije
doputeno voenje spojnog voda tako da se lom spojnog voda prikljuka izvodi izvan vodomjernog
okna i da spojni vod u vodomjerno okno ulazi sa strane.
(12) U viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s vie dilatacija, broj
vodoopskrbnih prikljuaka i glavnih vodomjera odreuje se na temelju pisane izjave investitora o
nainu formiranja etairanih cjelina, koju investitor treba dostaviti uz projekt kod traenja
izdavanja konane suglasnosti.

13

(13) Svi vodoopskrbni prikljuci i vodomjeri na tim prikljucima ugovorom o izvedbi se

prenose u osnovna sredstva Isporuitelja bez obzira na to o ijem su troku izvedeni, a time
Isporuitelj preuzima i dunost njihova odravanja o svom troku.
(14) Zabranjeno je samovlasno spajanje s vodoopskrbnom mreom bez znanja i odobrenja
Isporuitelja. Ukoliko se takvi vodoopskrbni prikljuci izvedu, bit e prekinuti na troak korisnika.
Isporuitelj moe na isti nain prekinuti prikljuak i obustaviti isporuku vode, ako korisnik na
nekretnini izvede nove interne vodovodne instalacije ili izvede rekonstrukcije i prikljui ih bez
pristanka Isporuitelja.
(15) Svaka nekretnina mora imati jedan ili vie glavnih vodomjera smjetenih u zatvorenoj
prostoriji za smjetaj glavnih vodomjera (vodomjerno okno, prostorija unutar zgrade ili vodomjerni
ormari). Iznimke doputa Isporuitelj ukoliko smatra da za to postoje opravdani razlozi.
(16) Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera mora biti izvedena prema tehnikim
propisima ovih Uvjeta. Vlasnik je izvodi i odrava o svom troku i brine se da uvijek bude ista,
uredna i pristupana kako bi se vodomjeri mogli svakodnevno oitavati i popravljati bez odgode i
gubitka vremena. U toj prostoriji nije doputeno drati nikakve druge predmete i materijal.
(17) Prostore u kojima je otean rad oko izmjene, odravanja i itanja vodomjera, mora
vlasnik prilagoditi propisanim tipskim izvedbama najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon pismene
opomene. Ako zbog stanja zatvorenoga prostora prijeti opasnost zagaenja vode, mora se odmah
prekinuti isporuka vode, dok se prostor ne uredi.
(18) Zabranjeno je polaganje spojnog voda na mjestima u kojima bi moglo doi do
oteenja glede trajnosti ili glede higijenskih zahtjeva. Takva su mjesta: sabirne jame, smetlita,
javna i privatna kanalizacija, tresetita, stovarita, nasip od drozge, kanali za grijanje i zraenje,
dimnjaci, stubita, pei i sl. Isporuitelj e u takvim sluajevima izvesti vodoopskrbni prikljuak
tek nakon to se mjesto uredi i nedostaci uklone, odnosno nakon to se trasa vodoopskrbnoga
prikljuka promijeni.
Javni izljevi
lanak 23.
(1) Javni izljevi (zdenci) koji uzimaju vodu iz javne vodoopskrbne mree postavljaju se na
zahtjev i o troku jedinice lokalne samouprave. Ovisno o tehnikim mogunostima postavljanja,
koje odreuje Isporuitelj, naruitelj odreuje mjesto postavljanja zdenaca. Potronja vode na
javnim zdencima mjeri se vodomjerima. Naruitelj je jedinica lokalne samouprave i na nju se
ispostavljaju rauni ako ona drugaije ne odredi.
(2) Voda iz javnih zdenaca moe se uzimati samo za kune potrebe. Ostali postupci kod
uzimanja vode smatraju se neovlatenim otuivanjem.
(3) Iz javnih hidranata smiju uzimati vodu samo za to, od Isporuitelja, ovlateni korisnici i
to iskljuivo za vlastite potrebe.
(4) Poduzea za izgradnju i odravanje cesta, odravanje istoe u gradu, polijevanje
nasada, organizacije koje grade i odravaju razne podzemne i nadzemne ureaje u cesti i uz cestu
(kanalizacija, plinovodi, kabeli itd.), javni prijevoz, razna graevna poduzea i sl. mogu uzimati
vodu za svoje potrebe pomou hidrantskog nastavka s vodomjerom. Za koritenje hidrantskog
nastavka korisnik s Isporuiteljom sklapa ugovor o koritenju hidrantskog nastavka s vodomjerom.
Uzimanje vode bez doputenja smatra se kraom. Potroena voda plaa se po tarifi, a samo
iznimno na osnovi procjene, ako se ne mjeri vodomjerom na hidrantskom nastavku.
(5) Isporuitelj ima pravo privremeno oduzeti hidrantski nastavak koji nije registriran, ako
utvrdi da se putem njega uzima voda bez doputenja Isporuitelja, te ako se utvrdi nesavjesno ili
neovlateno koritenje hidrantskih nastavaka koji su registrirani, a nemaju vodomjera.
(6) Hidrantski nastavak oduzet sukladno stavku 5. ovoga lanka pohranjuje se u skladitu
Isporuitelja, dok poinitelj ne nadoknadi uinjenu tetu.
Elementi vodoopskrbnoga prikljuka
lanak 24.

14

Sastavni elementi vodoopskrbnoga prikljuka su:

1. vor prikljuka,
2. spojni vod,
3. jedan ili vie glavnih vodomjera s pripadajuom armaturom, koji su smjeteni u
prostoriji za smjetaj glavnih vodomjera.
vor vodoopskrbnoga prikljuka
lanak 25.
(1) vor prikljuka je mjesto odvajanja vodoopskrbnoga prikljuka od ulinog
vodoopskrbnog cjevovoda. Ovisno o profilu prikljuka, potrebnoj koliini vode i uvjetima na
mjestu spoja, vor se moe izvoditi buenjem uline cijevi pod pritiskom ili rezanjem uline cijevi
sa zatvaranjem vode. vor prikljuka mora biti izveden od materijala i na nain koji doputa to
jednostavniju kasniju zamjenu u tijeku odravanja, bez dodatnog oteenja uline cijevi.
(2) vor prikljuka izvodi se na cijevi ulinog cjevovoda, vodei rauna o postojeim
armaturama na cjevovodu. Udaljenost vora prikljuka od postojeih armatura na cjevovodu
(postojeih zasunskih okana, hidranata, postojeih prikljuaka) mora biti minimalno 1,5 m. Samo u
iznimnim sluajevima i uz posebno odobrenje Isporuitelja, prikljuak se moe izvesti iz
postojeeg zasunskog okna i na zavrnom podzemnom hidrantu.
(3) Na voru prikljuka postavlja se zaporni ureaj, kako bi se moebitni popravci na
spojnom vodu mogli obaviti bez zatvaranja ulinog cjevovoda. Na voru prikljuka profila 32
mm zaporni ureaj je navrtni ventil, na voru prikljuka 50 mm zaporni ureaj moe biti navrtni
ventil ili zasun, dok je na voru prikljuka 80 mm i vie zaporni ureaj zasun. Za prikljuke
200 mm i vie vor prikljuka obvezno se izvodi rezanjem uline cijevi, postavom zapornih
ureaja na cjevovodu i izvedbom zasunske komore. Na cjevovodima do ukljuivo 300 mm
zaporni ureaji su EV zasuni, a na cjevovodima iznad 300 mm i vie zaporni ureaji na
cjevovodu su leptirasti zasuni.
(4) Prirubnice vora prikljuka bue se prema normi DIN 2501. Brtveni materijal svojim
sastavom ne smije utjecati na kakvou vode. Olovne brtve su zabranjene. Koriste se gumene brtve
s prokronskim prstenom za pitku vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema HRN EN 1514-1 ili
slino DIN 2690. Na voru prikljuka bez zasunskog okna ugrauju se vijci od nehrajuega
elika, odgovarajuega promjera i duine prema profilu prirubnice. Na voru prikljuka u
zasunskom oknu vijci mogu biti pocinani ili od nehrajuega elika. Svi fazoni potrebni za
izvedbu vora prikljuka moraju biti od nodularnog lijeva ili nehrajuega elika.
(5) Na zaporni ureaj vora prikljuka bez zasunskog okna postavlja se ugradbena
garnitura za zatvaranje vode u prikljuku. Ugradbena garnitura oblae se u suho punom opekom
NF. Suhozid se temelji na vrstom tlu, a ni u kom sluaju na nasipu. Suhozid se ne smije oslanjati
na ulinu cijev, ve preko nje treba napraviti most. Na izvedeni suhozid od opeke postavlja se
glava ugradbene garniture i odgovarajua krinjica s podlonom ploom. Ukoliko je zaporni ureaj
vora navrtni ventil, krinjica je etvrtasta, a ukoliko je zaporni ureaj zasun, krinjica je okrugla.
Ukoliko se zaporni ureaj nalazi u zasunskom oknu vora prikljuka, za zatvaranje se na njega
postavlja teleskopska ugradbena garnitura.
(6) krinjica mora svojim poloajem ukazivati na smjer prikljuka. etvrtasta krinjica
prikljuka otvara se suprotno od smjera prikljuka, a utor na obodu okrugle krinjice treba okrenuti
u pravcu prikljuka.
Spojni vod vodoopskrbnoga prikljuka
lanak 26.
(1) Spojni vod je cjevovod koji spaja vor prikljuka na ulinom vodoopskrbnom
cjevovodu s armaturom glavnog vodomjera koja se nalazi u prostoriji glavnog vodomjera na
nekretnini korisnika.

15

(2) Spojni vod treba voditi okomito na ulini vodoopskrbni cjevovod.

(3) Od ovoga pravila moe se odstupiti samo iznimno, u sluajevima da se parcela nalazi u
takvom poloaju da okomita izvedba prikljuka iz tehnikih (parcela uz most, potok i sl.) ili
pravnih (prikljuak se ne moe izvesti preko susjedne parcele) razloga nije mogua. U tim
sluajevima, spojni vod se izvodi na nain da kut voenja spojnog voda to manje odstupa od
okomice na vodoopskrbni cjevovod, pri emu prostoriju za vodomjer treba izvesti u pravcu
spojnog voda.
(4) Tlana cijev spojnog voda je od duktilnog lijeva ili polietilena visoke gustoe (u daljem
tekstu: PEHD cijevi) odgovarajuega profila prema hidraulikom proraunu potrebne vode, to
ovisi o promjeru ulinog cjevovoda. Promjeri prikljuaka prikazani su u tablici 1. Kod odreivanja
promjera spojnog voda prikljuka, uzima se uvijek prvi vei promjer u odnosu na traeni promjer
spojnog voda prema hidraulikom proraunu (npr. ukoliko je traeni promjer 65 mm, usvaja se
80 mm kao odabrani promjer spojnog voda prikljuka).
(5) PEHD tlana cijev spojnog voda do profila 80 mm uvlai se u zatitnu PVC cijev
odgovarajuega profila. Odnosi promjera tlanih i zatitnih cijevi prikljuka prikazani su u tablici
1. Dilatacija izmeu PEHD cijevi i zatitne PVC cijevi se na krajevima zatitne cijevi brtvi
odgovarajuom dilatacijskom brtvom. Spojni vodovi profila 125 mm i vie izvode se bez
zatitne cijevi prema pravilima struke za polaganje PEHD vodoopskrbnih cijevi, to ukljuuje
izvedbu pjeane posteljice, zatrpavanje cijevi do 20 cm iznad tjemena pijeskom, kao i postavu
traka za detekciju i oznaavanje cijevi. Iznimno, u sluaju postave vodomjernog okna prema
lanku 27. stavku 15. ovih Uvjeta, zatitna cijev se postavlja na prikljuke svih profila. Na dijelu
prikljuka od vodomjernog okna do regulacijske linije vlasnik, u sklopu izvedbe vodomjernog
okna, postavlja PVC cijev profila prema tablici 1 - Vanjski promjer PVC cijevi prolaza kroz zid
okna, i na dubini osi cijevi prema stavku 6. ovoga lanka.
(6) Dubina ukapanja spojnog voda mora biti takva da osigurava zatitu od smrzavanja u
zimskom razdoblju, kao i prolaz ispod ulinih vodova telefona, struje i plina, ali ne treba biti manja
od 120 cm. Krianje s ulinom kanalizacijom, u pravilu, mora se izvoditi na nain da je spojni vod
iznad kanalske cijevi.
(7) Brzina vode u cijevi prikljuka moe biti maksimalno 2 m/s, osim za potrebe
protupoarne zatite kada ta brzina moe biti maksimalno 2,5 m/s.
(8) Kod prijelaza spojnog voda preko potoka, spojni vod se u pravilu treba izvesti
nadzemno, uvlaenjem tlane cijevi u zatitnu poliestersku cijev odgovarajuega profila i ispunom
meuprostora izmeu tlane i zatitne cijevi toplinskom izolacijom. Debljina toplinske izolacije
mora biti minimalno 10 cm. Visinski spojni vod treba voditi iznad razine visoke vode potoka. Na
krajevima zatitne cijevi moraju se izvesti betonska uporita, a ako nekretnina ima most preko
potoka, zatitnu cijev spojnog voda, ukoliko je mogue, treba objesiti na most. Ukoliko zbog irine
potoka ili drugih razloga nije mogue voditi spojni vod iznad potoka, on se moe poloiti ispod
korita potoka. Dubina ukapanja cijevi tad mora biti minimalno 60 cm ispod dna korita. Na dijelu
spojnog voda ispod korita tlanu cijev spojnog voda treba provesti kroz zatitnu poliestersku ili
polietilensku cijev. Zatitna cijev mora biti minimalno 2 m ira od korita potoka.
Vodomjerno okno
lanak 27.
(1) Glavni vodomjeri s pripadajuom armaturom i fazonskim komadima smjetaju se u
prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera koja moe biti vodomjerno okno ili prostorija unutar
objekta. Poloaj prostorija na nekretnini mora osigurati zatitu od oteenja ugraenih vodomjera i
armature, kao i zatitu od smrzavanja.
(2) Ukoliko na parceli ima dovoljno mjesta, glavni vodomjeri smjetaju se u vodomjerno
okno. Vodomjerno okno smjeta se neposredno uz regulacijsku liniju, najvie do 1 m u parcelu. U
iznimnim sluajevima, ukoliko vodomjerno okno nije mogue smjestiti neposredno uz regulacijsku
liniju, vodomjerno okno treba smjestiti to blie regulacijskoj liniji, koliko to doputaju prilike na
nekretnini. Vodomjerno okno moe se smjestiti na cijeloj irini parcele koju pokriva ulini
cjevovod, vodei rauna da na pravcu okomice na cjevovod nema zapreka za izvedbu spojnog voda

16

i vora prikljuka (okna kanalizacije, DTK, stupovi rasvjete, zasunske komore, hidranti, postojei
vodoopskrbni prikljuci i sl.).
(3) Vodomjerno okno mora biti armirano betonsko. Zidovi moraju biti statiki
dimenzionirani na boni pritisak zemlje, a ploa mora biti dimenzionirana tako da podnese
optereenje glede svoga poloaja (prilazni put). Za prikljuke obiteljskih kua mogu sluiti gotova
vodomjerna okna proizvoaa ija okna zadovoljavaju tehnike propise Isporuitelja. Osobitu
pozornost treba posvetiti vodonepropusnosti zidova, ploe, kao i spojeva zidova i ploe, te ploe,
ulaznoga grla i poklopca.
(4) Vodomjerna okna ne smiju se zidati od opeke ili blokova, zbog statike neotpornosti na
boni pritisak. Ovo vrijedi i za vodomjerna okna za obiteljske kue.
(5) Veliina vodomjernog okna odreena je profilom prikljuka, brojem glavnih vodomjera
i pripadajuom armaturom koja se ugrauje u vodomjerno okno. Svijetla visina vodomjernog okna
za prikljuke 50 mm i vie je 180 cm.
(6) Za sputanja u vodomjerno okno postavljaju se penjalice od punog rebrastog elika
20 mm.
(7) Poklopac ulaza u vodomjerno okno je lijevano eljezni etverokutni, vodonepropusni,
veliine 60 x 60 cm, s natpisom "VODA". Poklopac treba biti tip 5-15 t, uzdignut iznad razine
terena za 15 cm. Na taj se nain osigurava vodonepropusnost, kao i pristup vodomjernom oknu.
Ukoliko se poklopac vodomjernog okna nalazi u prilaznom putu ili ploniku, potrebno je osigurati
maksimalno mogue uzdignue od razine terena radi sprjeavanja prodora povrinske vode u okno.
Poklopac vodomjernog okna ne smije biti postavljen na parkiralitu. Ukoliko je duljina
vodomjernog okna 4,0 m ili vie, potrebno je postaviti dva poklopca, u dijametralno suprotnim
kutovima okna.
(8) Ispod armature postavljaju se podupore na kojima lei montirana armatura. Podupore
trebaju biti od elika, antikorozivno zatiene i moraju biti vrste i uvrene za pod prostorije. U
sluaju da se vodomjeri postavljaju na vie etaa potrebno je svaki vodomjer montirati na nosa
vodomjera koji se privruje na zid komore, te se na taj nain rastereuju spojevi garniture
vodomjera.
(9) Vodomjerno okno ne spaja se na odvodnju, ve se voda u sluaju kvara ispumpava.
Radi toga, ispod poklopca u podu vodomjernog okna izvodi se udubljenje 30 cm, dubine 40 cm,
a pod okna se izvodi u padu prema tom udubljenju.
(10) Za prolaz cijevi kroz zidove vodomjernog okna ugrauju se PVC zatitne cijevi,
DOYMA ili RDS uvodnice odgovarajuih profila, s brtvama radi sprjeavanja prodora vode.
Promjeri zatitnih cijevi i uvodnica, ovisno o profilu prikljuka, navedeni su u tablici 1. Kolak
zatitne cijevi koja se postavlja u zid komore mora s vanjske strane biti ravan sa zavretkom zida
(ne zatitne hidroizolacije), a s unutarnje strane zatitna cijev treba biti ravna sa zidom okna. U
svakom sluaju vanjsku povrinu zatitne cijevi treba narovaiti (brusilicom ohrapaviti), radi
boljega spoja betona i PVC cijevi, i time osigurati vodonepropusnost spoja.
(11) Prostorije glavnih vodomjera viestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih objekata
moraju imati ugraenu rasvjetu. Rasvjeta vodomjernog okna izvodi se zatitnim naponom od 24 V.
Trafo rasvjete mora se nalaziti izvan vodomjernog okna u zgradi, jer napon 220 V u vodomjernom
oknu nije doputen. Prekida rasvjete postavlja se u oknu 20 cm ispod stropa okna na ulazu u okno.
Sva armatura i instalacija rasvjete mora imati stupanj zatite IP 68.
(12) Za prolaz oienja kroz zidove vodomjernog okna potrebno je postaviti odgovarajue
zatitne cijevi, vodei rauna o vodonepropusnosti spoja izmeu zatitne cijevi i betona, kao i
dilatacijske reke izmeu oienja i zatitne cijevi, osobito ako oienje iz vodomjernog okna ulazi
u podrum zgrade.
(13) Ukoliko se u vodomjerno okno ugrauje BA ZOPT, tada treba primjenjivati i dodatne
tehnike uvjete za smjetaj BA ZOPT-a u okno, koji su opisani u lanku 50.
(14) Ukoliko se vodomjerno okno obiteljske kue nalazi iza potpornog zida ili na terenu s
visinskom razlikom viom od 1,5 m od razine ulice, koja onemoguava normalnu izvedbu
prikljuka s ulazom kroz prednji zid, moe se dopustiti ulaz cijevi kroz pod okna, a lom instalacije
se izvodi u oknu. Prigodom izvedbe okna, investitor je duan postaviti zatitnu cijev koja mora na
regulacijskoj liniji biti ukopana na dubini 120 - 130 cm.

17

(15) Ukoliko je rije o vodomjernom oknu prikljuka 50 mm i vie, koje se nalazi iza
potpornog zida ili na terenu s visinskom razlikom viom od 1,5 m od razine ulice, tada se ono
izvodi u dvjema etaama. Dno donje etae vodomjernog okna nalazi se 50 cm ispod osi normalnog
ulaza u okno, a gornja etaa u kojoj su smjeteni vodomjeri izvodi se na nain da se zadovolji
minimalna svijetla visina propisana stavkom 5. ovoga lanka. Lom instalacije na taj se nain
obavlja unutar vodomjernog okna i mogu je popravak prikljuka bez kopanja privatne parcele.
Vlasnik nekretnine obvezan je od vodomjernog okna do regulacijske linije postaviti zatitnu PVC
cijev profila prema tablici 1 - Vanjski promjer PVC cijevi prolaza kroz zid okna. Veliina donje
etae je min. 1,20 m x 1,50 m. Na podu spoja gornje i donje etae potrebno je za normalno oitanje
i izmjenu vodomjera postaviti demontane elemente od nehrajuega elika. Ovi metalni elementi
demontiraju se u sluaju potrebe popravka dijela prikljuka u donjoj etai vodomjernog okna.
Okno mora imati dva poklopca u dijametralno suprotnim kutovima okna. Penjalice se postavljaju
iskljuivo ispod poklopca koji nije iznad dijela okna gdje su spojene gornja i donja etaa. Drugi
poklopac slui iskljuivo za ispumpavanje vode iz donje etae okna.
Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera unutar zgrade
lanak 28.
(1) Ukoliko na parceli nema dovoljno prostora za izvedbu odgovarajueg vodomjernog
okna za smjetaj glavnih vodomjera, glavni vodomjeri mogu se smjestiti u podrumu objekta koji se
prikljuuje.
(2) Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera locira se uz proelni zid ulice iz koje se
prikljuuje. Nije doputeno prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera locirati dalje u dubinu zgrade,
niti voditi spojni vod kroz zgradu. Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera u podrumu zgrade
mora imati podnu reetku odvodnje i pod izveden u padu prema njoj. Pod mora biti najmanje 2 cm
nii od poda ostalih prostorija podruma.
(3) Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera u podrumu objekta mora biti namijenjena
iskljuivo za vodomjere i u njoj ne smije biti drugih sadraja. Prostorija mora biti zatvorena
vrstim zidovima. Nisu doputene reetke od armaturnih mrea ili drvenih rotilja, kao niti
montani panoi od knauf ili slinih ploa. Isto tako, nije doputeno smjetanje vodomjera u
spremita, garae ili bilo kakve druge prostorije privatne namjene.
(4) Kod projektiranja vrata treba voditi rauna da vrata kod otvaranja ne udaraju u
postavljenu vodovodnu armaturu. Ako je mogue, najbolje je da se vrata otvaraju prema van. Klju
od vrata mora biti kod domara, predstavnika suvlasnika i korisnik o tome mora obavijestiti
Isporuitelja.
(5) Prolaz cijevi kroz temeljni zid rjeava se ugradbom odgovarajueg FF komada u
temeljni zid podruma. FF komad mora biti od nodularnog lijeva, a ni u kom sluaju od elika. FF
komad, po mogunosti, u sredini duine treba imati zavarenu plou koja se ubetonira u zid. Ovo
osigurava vodonepropusnost spoja izmeu zida i cijevi prikljuka, kao i stabilnost konstrukcije
buduega prikljuka. Pritom osobitu pozornost treba obratiti duini FF komada (L), koja se
odreuje prema formuli: L=d+60 (cm), gdje je d ukupna debljina temeljnog zida (s
hidroizolacijom i zatitom hidroizolacije) izraena u cm.
(6) Nakon izrauna potrebne duine, iz kataloga se kao usvojena uzima prva vea duina
FF komada. Uz naprijed navedeno posebnu pozornost treba obratiti i na poloaj rupa za vijke na
prirubnici ugraenog FF komada. Gornji par rupa za vijke uvijek mora biti paralelan s podom
prostorije. Neki proizvoai na prirubnici urezuju zarez, koji se uvijek postavlja kao najvia toka
prirubnice. Samo takav poloaj jami da e armatura koja se montira u prostoriji za vodomjere biti
postavljena pravilno.
(7) Rasvjeta prostorije je obvezna, prikljuni napon moe biti 220 V, ali sva armatura i
instalacija struje mora imati stupanj zatite minimalno IP 56.
(8) Ukoliko se u prostoriju ugrauje BA ZOPT, tada treba primjenjivati i dodatne tehnike
uvjete za smjetaj BA ZOPT-a u prostoriju u podrumu zgrade, koji su opisani posebno u lanku 50.
ovih Uvjeta.

18

Prikljuci za obiteljske kue

lanak 29.
(1) Vodoopskrbni prikljuci za obiteljske kue izvode se prema tehnikoj normi
Isporuitelja: Spojni vod za kune prikljuke ZAK sistem br. 611- IK/202-12.
(2) Prikljuak za obiteljske kue je standardno 32 mm. Spojni vod prikljuka za
obiteljske kue izvodi se od PEHD cijevi 40 mm.
(3) vor prikljuka za obiteljske kue izvodi se montaom navrtnog ventila s ugradbenom
garniturom i buenjem uline cijevi pod tlakom, bez zatvaranja vode u ulinom cjevovodu.
(4) Poloaj i izrada vodomjernog okna u svemu mora odgovarati uvjetima navedenim u
lancima 27. i 28. ovih Uvjeta.
(5) Standardno vodomjerno okno za obiteljske kue i jedan vodomjer ima dimenzije 140 x
80 x 130 cm (d x x h). Za svaki dalji vodomjer okno treba proiriti za 20 cm.
(6) U vodomjerno okno se standardno ugrauje vodomjer 20 mm i Qn = 2,5 m3/h.
Ukoliko na parceli postoje vei potroai, mogu se u vodomjerno okno, umjesto navedenoga,
ugraditi vodomjeri odgovarajuih dimenzija ( 25 mm ili 32 mm). Ispred vodomjera ugrauje se
kuglasti ventil s teleskopskom spojnicom, iza vodomjera ugrauju se kratka spojnica i kuglasti
ventil s ispustom, te EA zatitnik od povratnoga toka. Ako na nekretnini postoje aktivnosti koje
predstavljaju poveanu opasnost za javni vodoopskrbni sustav, potrebno je predvidjeti EC ZOPT, a
ukoliko postoji opasnost od zagaenja tekuinama kategorije 3 ili vie prema lanku 45. ovih
Uvjeta, potrebno je predvidjeti BA ZOPT. Ukoliko je zbog visokoga tlaka u mrei potrebno
ugraditi ventil za smanjenje tlaka (reducir ventil), on se postavlja iza zatitnika od povratnoga toka.
Isto vrijedi i za ostalu vodovodnu armaturu koju investitor eli ugraditi (odstranjiva kamenca i
sl.). Duinu okna u tom sluaju treba poveati za potrebu ugradbe navedene armature. Svi elementi
garniture glavnog vodomjera istoga su profila, ovisno o profilu glavnog vodomjera.
(7) Za brtvljenje spojnih mjesta ne smije se upotrebljavati materijal koji je tetan po
zdravlje ili koji daje vodi poseban okus ili miris.
(8) Broj glavnih vodomjera ovisi o broju obiteljskih kua ili zasebnih dijelova koji se
trebaju opskrbiti vodom, kao i hidraulikom proraunu. U pravilu, putem prikljuka ovoga profila
mogue je osigurati opskrbu za do 4 obiteljske kue ili do 6 stanova. Broj obiteljskih kua ili
zasebnih jedinica koji se mogu opskrbiti vodom putem ovoga tipa prikljuka ovisi o koliini
potrebne vode za svaku obiteljsku kuu ili zasebnu cjelinu.
(9) Ukoliko zbog poveanih potreba obiteljske kue za vodom (zalijevanje okolia, bazen i
sl.) navedeni tip prikljuka ne zadovoljava, moe se izvesti prikljuak profila 50 mm, s glavnim
vodomjerom dimenzioniranim prema hidraulikom proraunu.
Prikljuci za viestambene, stambeno- poslovne i poslovne zgrade
lanak 30.
(1) Prikljuci za viestambene zgrade i poslovne subjekte, tzv. ogranci, izvode se prema
suglasnosti za prikljuak koja se izdaje na glavni projekt interne vodoopskrbne instalacije ili uvjeta
izdanih od Isporuitelja radi ishoenja rjeenja o uvjetima graenja koje se izdaje na idejni projekt
predmetne zgrade.
(2) Suglasnou za prikljuak ili uvjetima izdanim od Isporuitelja radi ishoenja rjeenja
o uvjetima graenja odreuju se profil prikljuka, broj i profil glavnih vodomjera, kao i nain
postavljanja vodomjera za zasebne cjeline (u prostoriji glavnih vodomjera i njihov poloaj u
vodomjernom oknu horizontalni ili vertikalni ili u zgradi), te tip i profil ZOPT-a.
(3) vor prikljuka u pravilu se izvodi buenjem uline cijevi pod tlakom. U iznimnim
sluajevima, ukoliko to ne doputaju tehniki uvjeti na mjestu izvedbe vora (poloaj drugih
instalacija, blizina vodomjernog okna i sl.), vor prikljuka moe se izvesti rezanjem uline cijevi i
zatvaranjem vode. Kod prikljuka 50 mm odluka o tome hoe li se spoj na ulini cjevovod
izvesti buenjem ili rezanjem uline cijevi ovisi, pored tehnikih uvjeta na mjestu izvedbe vora
prikljuka, i o hidraulikim potrebama zgrade koja se prikljuuje.

19

(4) Spojni vod se dimenzionira iskljuivo prema hidraulikom proraunu za koji je

odgovoran projektant i izvodi u skladu s lankom 26. ovih Uvjeta. Prostorija za smjetaj glavnih
vodomjera projektira se i izvodi na osnovi profila prikljuka, te broja i profila glavnih vodomjera
koji se unutra smjetaju.
(5) Smjetaj sekundarnih i internih vodomjera treba zadovoljavati uvjete iz lanaka 31. do
43. ovih Uvjeta.
Uvjeti montae vodomjera
lanak 31.
(1) Tehniki uvjeti postave vodomjera za obiteljske kue navedeni su u lanku 29.
(2) Za mjerenje potronje vode u viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim
zgradama s vie zasebnih cjelina nain mjerenja potronje i montae vodomjera moe se izvesti na
vie naina, opisanim u sljedeim stavcima ovoga lanka.
(3) Za postojee zgrade moe se, ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz lanka 30. ovih Uvjeta,
osigurati mjerenje potronje svake zasebne cjeline ugradbom internih vodomjera u zasebne cjeline.
(4) Postojee zgrade prikljuuju se na nain da se vodomjeri ugrauju prema namjeni: po
jedan vodomjer za stambenu potronju, za poslovne prostore, unutarnju hidrantsku mreu te
toplinsku stanicu, sve prema suglasnostima izdanim u vrijeme traenja graevinske dozvole.
(5) Za nove zgrade, prema Zakonu o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11,
56/13) postavlja se zahtjev da svaka pojedina cjelina (stan, poslovni prostor, pa i garaa ukoliko u
svojem sklopu ima izljev vode) ima mogunost zasebnog oitavanja i obrauna potroene vode. To
znai da svaki stan, poslovni prostor ili garaa u kojoj je izljevno mjesto mora imati svoj vodomjer.
(6) Isporuitelj moe definirati zone sustava vodoopskrbe u kojima je ugradnja vodomjera
s radijskim modulom obvezna za sve kategorije korisnika.
Montaa vodomjera u starim zgradama
lanak 32.
Da bi se moglo obaviti obraun potronje vode za svaku zasebnu cjelinu, svaka zasebna
cjelina mora ispunjavati uvjete odreene lancima 33. do 39. ovih Uvjeta, koji se odnose na
postupak ugradnje internih vodomjera i prikljuenja stare zgrade na AWMR - naprednu mreu za
daljinsko oitanje vodomjera i automatski sustav naplate vode.
Openito o mrei i vodomjerima u sustavu AWMR mree
lanak 33.
(1) AWMR (engl. automatic water-meter reading) oznaava jedinstvenu naprednu mreu
za daljinsko oitanje vodomjera spojenu na informatiki naplatni sustav Isporuitelja (billing
sustav: UPN ugovaranje, prodaja, naplata), koju je Isporuitelj razvio u cilju poveanja
energetske uinkovitosti na strani korisnika i uspostave sustava automatske naplate vode prema
stvarnoj potronji. Ta se, u pravilu beina mrea, sastoji od niza lokalnih mrea formiranih na
razini zgrada ili gradskih etvrti, a iste su putem pristupnih toaka povezane s dalekometnom
mreom i naprednim naplatnim sustavom Isporuitelja. Ovim putom, kroz sustavnu izgradnju
AWMR mree nastoji se omoguiti irenje dostupnosti iste korisnicima, uz mogunost pregleda
potronje i dostave rauna putem internet stranica Isporuitelja (www.vio.hr) i portala MOJ VIO.
(2) Vodomjere koji se prikljuuju na AWMR mreu odreuje Isporuitelj sukladno
vlastitim tehnikim specifikacijama. Na AWMR mreu mogue je prikljuiti impulsne vodomjere s
induktivnim elektronikim davaem, integrirane inaice radiovodomjera s Wireless M-Bus (OMS)
ili Zig Bee (IEEE 802.15.4) s modulima, koji su prilagoeni za spajanje na daljinske stanice mree
Isporuitelja. Vodomjeri koji se prikljuuju na mreu moraju biti minimalnog mjeriteljskog razreda

20

B s mogunou redovnog umjeravanja i odravanja mjerne tonosti sukladno EU regulativi unutar

minimalnog ivotnog vijeka od 15 godina.
Ugradnja i odravanje vodomjera, te pripadajue telekomunikacijske opreme (TK)
lanak 34.
(1) Za ugradnju vodomjera koji se prikljuuju na AWMR mreu iskljuivo je ovlaten i
odgovoran Isporuitelj na nain da poslove ugradnje obavlja sam ili putem svojih kooperanata. Svi
vodomjeri se nakon ugradnje i provedene kontrole kvalitete plombiraju sukladno aktima
Isporuitelja, a njihovi se podaci unose u informatiki sustav Isporuitelja (GIS i billing UPN
VIO). Odravanje ispravnosti i mjerne tonosti vodomjera obveza je Isporuitelja, a korisnik mu je
duan to omoguiti. Ugradnju, zamjenu i odravanje vodomjera Isporuitelj e provoditi sam ili
putem svojih kooperanata. Ukoliko korisnik ne omogui redovnu zamjenu, odravanje i kontrolu
ispravnosti vodomjera, Isporuitelj ga iskljuuje iz sustava AWMR mree.
(2) Vodomjeri i TK oprema, koja se spaja s vodomjerom radi prikljuenja na AWMR
mreu, ine osnovno sredstvo Isporuitelja i u njegovom su vlasnitvu, a korisnici podmiruju
troak nabave i ugradnje vodomjera samo jednom, i to prigodom ugovaranja njihove ugradbe.
(3) Ugradbu i prikljuivanje glavnih vodomjera (GV) na AWMR mreu Isporuitelj e u
pravilu provoditi o svom troku, sukladno vlastitom planu i dinamici, a ovisno o irenju pristupnih
toaka i planu redovne zamjene i odravanja vodomjera, to mu je korisnik duan omoguiti.
Iznimka od toga pravila jest sluaj kada korisnik zatrai prikljuenje na AWMR mreu zbog ega
je potrebno prije plana redovite zamjene ugraditi GV i opremu mree, u kojem sluaju trokove
ugradnje GV snosi korisnik.
(4) TK opremu koja je sastavni dio AWMR mree i koja slui za spajanje vodomjera na
daljinsku mreu, ugrauje i odrava Isporuitelj o svom troku, a korisnik mu je duan to
omoguiti. Predmetna oprema u osnovnom je sredstvu Isporuitelja i njegovo je vlasnitvo zajedno
s podacima ove opreme, koji se unose u informatiki sustav Isporuitelja (GIS i billing UPN VIO).
(5) Nadzor i praenje ispravnosti AWMR mree i vodomjera Isporuitelj ostvaruje
daljinskim putem iz svojeg nadzorno-kontrolnog centra (NKC-AWMR). Kvarove na mrei ili
primjedbe na oitanja vodomjera korisnici mogu prijaviti u NKC-AWMR telefonski,
elektronikom potom, putem slubene internet stranice Isporuitelja i portala MOJ VIO.
Povezivanje AWMR mree s postojeim M-Bus lokalnim mreama
lanak 35.
(1) Uvoenjem AWMR mree omoguava se povezivanje postojeih M-Bus lokalnih
sustava za oitanje vodomjera s AWMR mreom i naplatnim sustavom Isporuitelja. Isporuitelj
e osigurati tehnike mogunosti za povezivanje s ovim lokalnim sustavima do 01.01.2014.
godine.
(2) Povezivanje M-Bus sustava Isporuitelj e provoditi, u pravilu, o svojem troku
sukladno vlastitoj dinamici izmjene glavnih vodomjera. U tom sklopu Isporuitelj e ugraditi
potrebnu TK opremu, prema potrebi zamijeniti postojee sekundarne vodomjere novima i itav
sustav spojiti na AWMR.
(3) Nakon izvoenja radova iz stavka 2. Isporuitelj preuzima obvezu i odgovornost daljeg
odravanja M-Bus sustava.
(4) Isporuitelj moe, na zahtjev korisnika, provesti prikljuenje M-Bus sustava i prije
planirane dinamike iz stavka 2., no u tom sluaju trokove ugradnje TK opreme, zamjene
vodomjera i prikljuenja na AWMR snosi korisnik.
Ugradnja M-Bus sustava i spajanje na AWMR mreu kod novih zgrada
lanak 36.

21

(1) Isporuitelj e omoguiti izdavanje suglasnosti za ugradnju beinih M-Bus sustava

kod izgradnje novih zgrada pod uvjetom da se takvi sustavi spoje na sustav daljinskog oitanja
vodomjera putem jedinstvene AWMR mree (lanak 33. stavak 2). Izdavanje suglasnosti za takve
nove sustave zapoet e danom stupanja na snagu ovih Uvjeta.
(2) Postupak prikljuenja M-Bus lokalnih mrea na AWMR mreu kod nove zgrade
propisan je u lanku 40. ovih Uvjeta.
Povezivanje AWMR mree s postojeim internim vodomjerima starih zgrada
lanak 37.
(1) Isporuitelj e omoguiti prijelazno razdoblje do 01.01.2014. godine, do kada e
izdavati suglasnosti za ugradnju internih vodomjera kod starih zgrada koje se prikljuuju na sustav
daljinskog oitanja, a koji nije povezan s AWMR mreom. Nakon tog razdoblja Isporuitelj vie
nee izdavati suglasnosti za ove sustave, a zgrade e imati mogunost spajanja na sustav daljinskog
oitanja vodomjera samo putem jedinstvene AWMR mree.
(2) Korisnici koji se prije 01.01.2014. godine i nakon tog datuma odlue za primjenu
AWMR sustava daljinskog oitanja vodomjera moraju primijeniti sustav ugradnje vodomjera
prema lanku 39. ovih Uvjeta.
(3) Obveza je postojeih korisnika s internim vodomjerima prikljuiti se na AWMR mreu
u roku od 5 godina od stupanja na snagu ovoga lanka. U suprotnom, nakon tog datuma
Isporuitelj vie nee biti u obvezi prihvata daljinskog oitanja iz tih lokalnih mrea. Obraun
potronje za takve korisnike obavit e se prema broju osoba, sukladno lanku 92. stavku 2. ovih
Uvjeta, do uspostave daljinskoga sustava putem AWMR mree.
Mjeoviti naplatni sustav potroene vode za zgrade
lanak 38.
(1) Prelaskom na AWMR mreu, stanari zgrada prijei e na novi, mjeoviti naplatni
sustav, a isti omoguuje da se na AWMR mreu moe prikljuiti minimalno jedan stan s internim
vodomjerom, dok ostali korisnici, ukoliko to ele, mogu ostati na dosadanjem obraunu naplate
vode prema udjelima koji ovise o broju osoba prijavljenih kod pojedinoga korisnika.
(2) Sve korisnike zgrada, bez obzira na prikljuenje na AWMR sustav, teretit e i njima
pripadajui udio zajednike potronje koji je vezan za gubitke i razlike u oitanju prema stanju GV.
Ovaj se udio preraunava prema udjelu u zajednikoj potronji (UZP), i to prema stambenoj
povrini, odnosno omjerima suvlasnikih dijelova korisnika.
(3) Za prelazak na novi naplatni sustav i prikljuenje na AWMR mreu sklopit e se
ugovor s korisnikom, uz obavijest predstavniku suvlasnika.
Postupak prikljuenja stare zgrade na AWMR mreu
lanak 39.
Prikljuenje korisnika u starim zgradama na AWMR mreu provodi se prema sljedeem
postupku:
1. Korisnik mora Isporuitelju dostaviti pisani Zahtjev za AWMR prikljuak na uredno
ispunjenom obrascu kojeg je mogue preuzeti na internet stranicama Isporuitelja, odnosno
neposredno u Slubi prodaje Isporuitelja. Uz zahtjev se prilae izjava o broju vertikala u
zgradi, potvrena od predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade, te suglasnost
predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade za postavljanje TK opreme za prikljuenje na
AWMR mreu.
2. Po zaprimanju uredno ispunjenog zahtjeva iz toke 1, strune slube Isporuitelja po
potrebi izlaze na teren radi utvrenja relevantnih okolnosti i utvrivanja specifinih uvjeta

22

3.
4.

5.
6.

7.

8.

koje je potrebno ispuniti za rekonstrukciju interne instalacije, ugradnju vodomjera i

prikljuenje na AWMR mreu.
Sukladno utvrenoj situaciji, Isporuitelj propisuje Specifine tehnike uvjete za
prikljuenje na AWMR mreu.
Sukladno uvjetima za prikljuenje iz toke 3, Isporuitelj izrauje trokovnik za korisnika,
koji se sastoji od trokova:
- nabave i ugradnje vodomjera i TK opreme za prikljuenje na AWMR mreu,
- ugradnje i isporuke novoga glavnog vodomjera i TK opreme za prikljuenje na
AWMR mreu (prema potrebi sukladno lanku 34. stavku 3.).
Odabir izvoaa za rekonstrukciju interne instalacije potrebne zbog ugradnje internih
vodomjera korisnik u pravilu provodi sam i o svojem troku, a na temelju uvjeta iz toke 3.
Nakon prihvaanja trokovnika (toka 4) korisnik s Isporuiteljom sklapa ugovor o
ugradnji internog vodomjera i prikljuenju na AWMR mreu, a nakon potpisa istog i po
obavljenoj prilagodbi interne instalacije Isporuitelj pokree ugradnju opreme AWMR
mree i ugradnju vodomjera.
Korisnik mora kod potpisa ugovora iz toke 6 priloiti tablicu s popisom korisnika
stambene zgrade, te udjelima u zajednikoj potronji (UZP), potpisanu od predstavnika
suvlasnika. Udjele u zajednikoj potronji Isporuitelj moe utvrditi i temeljem
meuvlasnikog ugovora, elaborata o etairanju ili na drugi prikladan nain.
Nakon ugradnje internih vodomjera u svakom stanu, predstavnici kontrole kvalitete
Isporuitelja pregledavaju svaki vodomjer i provjeravaju jesu li radovi izvedeni u kvaliteti
sukladno uvjetima iz toke 3 ovoga lanka. Nakon provedene kontrole na vodomjere se
stavljaju plombe, te se pokree postupak prikljuenja i uvoenja vodomjera i AWMR
opreme u informatiki sustav Isporuitelja (GIS i billing sustav UPN-VIO).

Postupak prikljuenja nove zgrade na AWMR mreu

lanak 40.
Prikljuenje nove zgrade na AWMR mreu provodi se prema sljedeem postupku:
1. Investitor koji gradi zgradu mora Isporuitelju dostaviti pisani Zahtjev za AWMR
prikljuak na uredno ispunjenom obrascu kojeg je mogue preuzeti na internet
stranicama Isporuitelja, odnosno neposredno u Slubi prodaje Isporuitelja.
2. Po zaprimanju urednog zahtjeva iz toke 1, strune slube Isporuitelja provjeravaju
jesu li ispunjeni uvjeti izdani u postupku izdavanja lokacijske dozvole i prilau
trokovnik za ugradnju vodomjera i TK opreme.
3. Isporuitelj i investitor sklapaju ugovor za izvedbu prikljuka i prikljuenje na AWMR
mreu, nakon ega, a po obavljenoj izvedbi interne instalacije sukladno toki 2,
Isporuitelj pokree ugradnju vodomjera i TK opreme.
4. Isporuka i ugradnja vodomjera te pripadajue AWMR opreme obveza je Isporuitelja
koji te poslove moe izvesti sam ili putem svojih ovlatenih kooperanata.
5. Vodomjeri i TK oprema ugrauju se nakon sklapanja ugovora o ugradnji i koritenju
vodomjera i prikljuenja na AWMR mreu, te obavljene uplate po ugovoru.
6. Nakon ugradnje vodomjera i TK opreme predstavnici kontrole kvalitete Isporuitelja
pregledavaju svaki vodomjer i TK opremu, te provjeravaju jesu li radovi izvedeni u
kvaliteti sukladno uvjetima iz toke 2 ovoga lanka. Nakon provedene kontrole na
vodomjere se stavljaju plombe, te se pokree postupak prikljuenja i uvoenja
vodomjera i AWMR opreme u informatiki sustav Isporuitelja (GIS i billing sustav
UPN-VIO).
Montaa vodomjera u novim zgradama
lanak 41.

23

Montaa vodomjera u novim zgradama moe se izvesti na dva naina:

1. Sistem glavnih vodomjera (sistem GV)
2. Sistem glavni - sekundarni vodomjeri (sistem GS)
Montaa vodomjera u novim zgradama - sistem GV
lanak 42.
(1) Kod sistema glavnih vodomjera (sistem GV) svi vodomjeri nalaze se na jednome
mjestu - u vodomjernom oknu ili u prostoriji vodomjera na zavretku spojnog voda. Ovaj je sistem
primjenjiv za manje stambene zgrade sa do 16 stambenih jedinica.
(2) U prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera ugrauju se vodomjeri za svu sanitarnu
potronju zasebnih cjelina, internu unutarnju i vanjsku hidrantsku mreu, kao i sprinkler instalaciju.
Prostorija za smjetaj vodomjera mora zadovoljiti uvjete iz lanka 27. ako je rije o vodomjernom
oknu ili lanka 28. ako je rije o prostoriji unutar zgrade. Vodomjeri se dimenzioniraju prema
hidraulikom proraunu pojedinog dijela instalacije.
(3) Armatura vodomjera najveega profila montira se u produetku spojnog voda i, po
mogunosti, iz prostorije izlazi u pravcu. Ukoliko cijev glavnoga izlaznog voda iz prostorije
vodomjera izlazi bono, potrebno je na zavoju ugraditi odgovarajue uporite. Vodomjeri za
zasebne cjeline mogu se montirati horizontalno u stupce koji imaju do etiri etae, grupirani po dva
stupca, s poveanim razmakom za prolaz izmeu skupina ili vertikalno s odgovarajuim razmakom
izmeu vodomjera, uvrenih na zid vodomjernog okna. Ovako se mogu montirati samo
vodomjeri do 32 mm, s tim da se vodomjeri 25 ili 32 mm montiraju na najniu etau u
sluaju kada se postavljaju horizontalno. Za sluaj kada se vodomjeri ugrauju horizontalno iza
ventila nizvodno od vodomjera svaki stupac treba imati nosa, uvren za strop i pod prostorije,
na koji se obujmicama privruje izlazna cijev.
(4) Kod vodomjera 50 mm i vie obvezno se ispred vodomjera ugrauju zasun, hvata
neistoe, MDK komad, ravni komad za smirenje toka vode, a iza vodomjera ravni komad i zasun,
te zatitnik od povratnoga toka i zasun. Duina ravnog dijela za smirenje toka ispred i iza
vodomjera ovisi o profilu vodomjera. Kompletna garnitura vodomjera u pravilu je istoga profila.
(5) Ako se vodomjeri smjetaju horizontalno, onda se vodomjeri manjih profila smjetaju
paralelno uz vodomjer najveega profila. Garnitura vodomjera sastoji se od kuglastog ventila s
teleskopskom spojnicom, vodomjera, spojnice iza vodomjera i kuglastog ventila s ispustom, te
ZOPT-a koji moe biti u vodomjernom oknu ili u zasebnoj prostoriji. Svi elementi garniture su
istoga profila. Ukoliko malih vodomjera ima vie od tri, na odvojku za male vodomjere postavlja
se zasun.
(6) Brtve spojeva su gumene s metalnim ulokom. Vijci su od nehrajuega elika,
odgovarajuega promjera i duine prema profilu prirubnice.
(7) Sistem glavnih vodomjera ne moe se koristiti, bez obzira na broj zasebnih cjelina, ako
zgrada ima sredinju pripremu tople vode u toplinskoj stanici.
(8) Oitanje vodomjera po ovom sistemu GV provodi se putem AWMR mree s UZV
vodomjerima. Spajanje na AWMR mreu provodi se prema lancima 36. i 40. ovih Uvjeta.
(9) Ugovorom o izvedbi vodoopskrbnoga prikljuka u pravilu se ugovaraju i svi glavni
vodomjeri zasebnih cjelina, te se kao korisnik u dokumentaciju uvodi investitor objekta kojemu se
alju rauni. Novi korisnik moe zatraiti promjenu korisnika uz predoenje kupoprodajnog
ugovora, kojim dokazuje svoje vlasnitvo nad zasebnom cjelinom.
(10) Isporuitelj e poevi od 01.01.2014. godine osigurati sve potrebne tehnike uvjete i
zapoeti sa spajanjem GV na AWMR mreu sukladno vlastitoj dinamici i mogunostima
izvoenja.
Montaa vodomjera u novim zgradama - sistem GS
lanak 43.

24

(1) Vodoopskrbni prikljuci za sistem glavni - sekundarni vodomjeri (sistem GSV) izvode
se prema tehnikoj normi Isporuitelja br. TN-611-2007-04-01. Glavni i sekundarni vodomjeri u
pravilu su UZV vodomjeri sukladno specifikacijama koje odreuje Isporuitelj, a koji je odgovoran
za njihovu dobavu i ugradnju.
(2) U sistemu glavni - sekundarni vodomjeri, u prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera
ugrauju se glavni vodomjeri za ukupnu potronju hladne vode (sanitarnu, hidrantsku, sprinkler) te,
ako zgrada ima toplinsku stanicu, uz navedene glavne vodomjere za hladnu vodu paralelno se
ugrauju i glavni vodomjeri za pripremu tople vode. Kod zgrade s vie etairanih cjelina, svaka
etairana cjelina moe (ali ne mora) imati svoj prikljuak, ali svaka etairana cjelina mora imati
svoj glavni vodomjer hladne vode, a ako objekt ima toplinsku stanicu preporua se da ima i svoj
glavni vodomjer tople vode. Glavni vodomjeri tople vode svih etairanih cjelina nalaze se u
vodomjernom oknu prikljuka etairane cjeline na kojoj se nalazi toplinska stanica. Preporua se
da u toplinskoj stanici svaka etairana cjelina ima svoj spremnik tople vode spojen na glavni
vodomjer tople vode te etairane cjeline. Na taj je nain omogueno mjerenje potroene tople vode
svake pojedinane etairane cjeline i u sluaju puknua ili zajednike potronje, trokove snosi
samo ta etairana cjelina, a ne i susjedne etairane cjeline, koje s tako potroenom vodom nemaju
nikakve veze. Ovdje treba napomenuti da je etairana cjelina u praksi zgrada, a u sluaju kada
zgrada ima vie ulaza (dilatacija), tad etairana cjelina moe biti i svaki ulaz (dilatacija) posebno.
Da bi projekt unutarnje vodovodne mree bio ispravan, prije njegove izrade treba znati na koji e
se nain etairati zgrada.
(3) Vodomjeri se dimenzioniraju prema hidraulikom proraunu. Sanitarnu instalaciju
treba obvezno odvojiti od instalacije unutarnje hidrantske mree i sprinklera, i zatititi je od
zagaenja zatitnikom od povratnoga toka. Glavni vodomjeri hladne vode dimenzioniraju se prema
ukupnoj potronji sanitarne hladne vode i unutarnje hidrantske mree i sprinkler instalacije
etairane cjeline, glavni vodomjer za toplinsku stanicu dimenzionira se prema ukupnoj potronji
sanitarne tople vode pojedine etairane cjeline, dok se sekundarni vodomjeri hladne i tople
sanitarne vode dimenzioniraju prema potronji hladne i tople vode pojedinoga stana ili poslovnoga
prostora. Ukoliko je rije o zgradi s vie etairanih cjelina, u sluaju da je za normalno
funkcioniranje unutarnje hidrantske mree potrebno izvesti stanicu za poveanje tlaka, moe se
cjelokupna unutarnja hidrantska mrea spojiti putem jednog vodomjera unutarnje hidrantske
mree, odvojenog od vodomjera sanitarne potronje, koji se i dalje postavljaju za svaku etairanu
cjelinu. Instalacija sprinklera spaja se putem zasebnog vodomjera za sprinkler. Svi glavni
vodomjeri moraju imati impulsni izlaz.
(4) Ukoliko je profil glavnog vodomjera sanitarne potronje prema hidraulikom
proraunu vei od 32 mm, potrebno je osigurati tono mjerenje malih protoka UZV vodomjerom
ili ugradnjom WPV (kombiniranog) vodomjera. Treba uzeti u obzir da kombinirani vodomjer
150 mm ima mali vodomjer 40 mm, pa ga treba izbjegavati, ve (obzirom na to da je u
sluajevima kad su potrebne tako velike koliine vode uvijek rije o kombinaciji sanitarne
potronje i unutarnje ili vanjske hidrantske mree ili potronje sprinkler instalacije) treba potroae
tako kombinirati da profil glavnog vodomjera sanitarne potronje ne prelazi 100 mm. Za
mjerenje toka vode u hidrantskoj i sprinkler instalaciji, za profile 50 mm - 150 mm ugrauju
se WS vodomjeri, a za profil 200 mm i vie WP vodomjeri.
(5) Kod vodomjera 50 mm i vie obvezno se ispred vodomjera ugrauju zasun, hvata
neistoe, MDK komad, ravni komad za smirenje toka vode, a iza vodomjera ravni komad i zasun.
Iza vodomjera na koji je spojena hidrantska mrea objekta ili sprinkler sistem za gaenje poara
obvezno se ugrauje zatitnik od povratnoga toka. Duina ravnog dijela za smirenje toka ispred i
iza vodomjera ovisi o profilu vodomjera.
(6) Brtve spojeva su gumene s metalnim ulokom. Vijci su od nehrajuega elika,
odgovarajuega promjera i duine prema profilu prirubnice.
(7) Minimalni je broj stanova za primjenu ovoga sistema 17 sekundarnih vodomjera. U
sluaju kad se topla voda priprema putem toplinske stanice ovo je jedini nain izvedbe, a za objekt
koji se prikljuuje i udaljen je vie od dvadeset metara od vodomjernog okna glavnih vodomjera,
bez obzira na broj stanova moe se prikljuiti sistemom glavnih i sekundarnih impulsnih
vodomjera ili sistemom glavnih vodomjera. U iznimnim sluajevima, a na traenje investitora,
moe se odobriti ugradnja sistema glavnih i sekundarnih vodomjera i za manji broj stanova.

25

(8) Sekundarni vodomjeri mogu se nalaziti iza glavnog vodomjera u vodomjernom oknu, u
prostoriji za vodomjere u podrumu zgrade ili u vodomjernim ormariima unutar zgrade.
(9) Sekundarni vodomjeri obvezno se ugrauju u vodomjernom oknu iza glavnog
vodomjera ako je poloaj potroaa takav da nema pristupanog mjesta za smjetaj vodomjernih
ormaria. Tada se u vodomjerno okno mogu postaviti ormarii u koje se ugrauju sekundarni
vodomjeri.
(10) Vodomjerni ormarii smjetaju se u zajednike prostorije (hodnici, stubita,
zajednike prostorije u podrumu), a nikako u stanove, poslovne prostore ili garae. Poloaj im
mora biti pristupaan i mora se omoguiti normalno oitanje. Visina na koju su postavljeni
sekundarni vodomjeri mora biti 100 - 160 cm od gotovoga poda. Prostori u koje se smjetaju
vodomjerni ormarii za unutarnju ugradnju moraju biti unutar objekta i u njima temperatura nikad
ne smije pasti ispod +5 C. Vodomjerni ormarii za unutarnju ugradnju ne smiju se postavljati na
otvorene galerije ili hodnike otvorenoga tipa. U tom sluaju, vodomjere treba smjestiti u
vodomjerne ormarie za vanjsku ugradnju (tzv. IZO ormarie) ili u zajednike prostore
zatvorenoga tipa.
(11) Na vratima ormaria za unutarnju ugradnju moraju biti prozorii za oitanje, reke za
ventilaciju i bravica za zakljuavanje. Svi vodomjerni ormarii na cijelom podruju vodoopskrbe
Isporuitelja moraju imati jedinstveni klju. U viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim
zgradama s vie suvlasnika klju za otvaranje ormaria dobiva na koritenje ovlateni predstavnik
suvlasnika i upravitelj zgrade. Vlasnici pojedinih zasebnih cjelina zatvaraju vodu za potrebe radova
unutar zasebne cjeline na zapornom ureaju unutar zasebne cjeline.
(12) Ormarii moraju imati odvod. Odvod se moe izvesti ili putem aktivnoga sifona
najblie zasebne cjeline ili zajednikom vertikalom, koja se spaja na aktivni sifon u najnioj etai
zgrade. Spoj na odvodnju moe se izvesti i bez sifona s tim da se osigura odvod putem podne
reetke najnie etae u koju se preko zranog meuprostora ulijeva otpadna voda iz vodomjernih
ormaria. Nije doputen spoj na odvodnju putem sifona na vodomjernom ormariu ili izravno.
(13) Materijal izrade ormaria za unutarnju ugradnju je lim debljine 1,5 mm, zatien
plastificiranjem, a zbog ugradnje M-Bus wireless vodomjera preporua se da ormari bude od
plastike. Prozori je od prozirnoga pleksi stakla. Boja ormaria odreuje se prema ureenju
interijera.
(14) Tipski IZO ormarii za vanjsku ugradnju moraju imati dvostruku stijenku debljine 50
mm i ispunjenu termoizolacijskim materijalom, kao i termostat za kontrolu temperature, koji
ukljuuje ugraeni grija, ukoliko temperatura u unutranjosti ormaria padne ispod +5 C. Grija
je napona 24 V, a trafo za napajanje grijaa mora se nalaziti izvan ormaria. Materijal stranica i
stranjeg dijela tipskog IZO ormaria moe biti pocinani ili plastificirani lim, dok je materijal
vrata inox. Ormarii moraju biti spojeni na uzemljenje zgrade. Radi toga se ormari na uzemljenje
spaja vijkom M8 sa zvjezdastim podlokama. Posebno treba obratiti pozornost na spoj vrata
ormaria na uzemljenje.
(15) Tipske vodomjerne ormarie nabavlja i postavlja investitor prema uvjetima
Isporuitelja.
(16) U tipske vodomjerne ormarie smjeta se 1 - 4 UZV vodomjera (u IZO ormarie 1 - 2
vodomjera), pripadajui kuglasti ventili s teleskopskim spojnicama ili kuglasti ventili i teleskopske
spojnice prije vodomjera, kuglasti ventili s ispustom poslije vodomjera. Isporuitelj ormaria
ormari isporuuje s ugraenom svom vodovodnom armaturom i fitinzima, tako da na gradilitu
montau i demontau vodovodnog dijela instalacije u vodomjernom ormariu obavljaju samo
djelatnici Isporuitelja, a izvoditelj interne vodovodne instalacije spaja se na prikljuke na vanjskoj
strani ormaria. Teleskopska spojnica ispred vodomjera mora osigurati ugradbenu duljinu
vodomjera 190 5 mm. Na poseban zahtjev vlasnika posebnog dijela u ormari se mogu ugraditi i
druge armature kao to su smanjiva tlaka, nepovratni ventil ili oprema za uklanjanje kamenca.
Navedene armature ne smiju utjecati na poloaj vodomjera koji se uvijek nalazi u sredini ormaria.
(17) Vodomjeri hladne vode u vodomjerni se ormari ugrauju u horizontalnom ili
vertikalnom poloaju (ovisno o uputama proizvoaa vodomjera). U oba poloaja vodomjeri
moraju biti okrenuti prema vratima ormaria i zadovoljiti uvjet minimalno B klase tonosti.
(18) Vodomjeri tople vode moraju biti takvi da mogu normalno funkcionirati i u sluaju da
temperatura vode zbog pogreke sistema prijee 50 C.

26

(19) Temperatura potrone tople vode u pravilu treba biti 42 - 45 C, jer se u sluaju vie
temperature pojaava izluivanje kamenca.
(20) Vodomjeri se izvrtavaju, servisiraju i ponovno badare prema vaeim propisima iz
podruja mjeriteljstva.
(21) Vodomjere u vodomjerne ormarie postavlja Isporuitelj. Vodomjeri se u ormarie
postavljaju nakon sklapanja ugovora o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera i prikljuenju
na AWMR mreu, te obavljene uplate. Za moebitnu zajedniku potronju (istaica, pranje
automobila, zalijevanje zelenila i sl.) ne ugrauje se zasebni sekundarni vodomjer, ve se dijeli na
sve suvlasnike udjelom zajednike potronje (UZP).
(22) Tlana proba instalacija zgrade mora biti provedena prije ugradbe sekundarnih
vodomjera. Tlanu probu interne instalacije provodi izvoditelj interne instalacije, a preuzima je
nadzorni inenjer za strojarske radove.
(23) Spajanje vodomjera iz ovoga lanka na AWMR mreu provodi se sukladno lancima
36. i 40. ovih Uvjeta.
Zatita od povratnoga toka vode
lanak 44.
(1) Javna izvorita i vodoopskrbni objekti moraju biti zatieni od sluajnog ili namjernog
oneienja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za pie prema
vaeim propisima.
(2) Isporuitelj, kao pravna osoba koja obavlja vodoopskrbnu djelatnost, duan je
poduzimati mjere za osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za pie i tehnike ispravnosti
ureaja.
(3) Zatita od povratnoga toka interne vodovodne instalacije mora se osigurati na mjestima
spoja interne instalacije s ureajima i aparatima iz kojih postoji opasnost od povratnoga toka
zagaene ili zatrovane vode.
(4) Zatita od povratnoga toka javne vodoopskrbne mree izvodi se prema tehnikoj normi
TN-611-2007-04-02.
(5) Zatita od povratnoga toka javne vodoopskrbne mree osigurava se ugradbom
zatitnika od povratnoga toka (u daljem tekstu: ZOPT) na svaki vodoopskrbni prikljuak. ZOPT za
zatitu javne vodoopskrbne mree postavlja se iza glavnog vodomjera, a tip ZOPT-a odreuje se
prema ovim Uvjetima, ovisno o stupnju opasnosti od zagaenja.
(6) Kategorizacija zagaenja vode i odreivanje stupnja zatite javne vodoopskrbne mree
od povratnoga toka provodi se sukladno ovim Uvjetima.
(7) Ugradba ZOPT-a obvezna je kod novih vodoopskrbnih prikljuaka iza svakoga glavnog
vodomjera bez obzira na vrstu potronje. Obvezu ugradbe ZOPT-a za postojee objekte utvrdit e
Isporuitelj u skladu s opasnou od zagaenja javne vodoopskrbne mree koju predstavlja svaki
pojedini korisnik zasebno. Obveza ugradbe ZOPT-a tipa EA na vodoopskrbnim prikljucima za
obiteljske kue bit e definirana i poinje vrijediti danom donoenja posebne odluke Isporuitelja.
Kategorizacija vode radi odabira ZOPT-a
lanak 45.
Kategorizacija vode radi zatite od povratnoga toka odreuje se sukladno ovim Uvjetima
na sljedee kategorije:
1. Zdrava voda isporuena od ovlatenog isporuitelja, koja zadovoljava zahtjeve za
pitku vodu.
2. Voda koja bi mogla biti 1. kategorije osim to je njezina estetska kakvoa umanjena
zbog: promjene njezine temperature, prisutnosti sastojaka ili organizama koji uzrokuju
promjenu okusa, mirisa ili izgleda, ukljuivo vodu u distribuciji tople vode.
3. Voda koja predstavlja malenu opasnost za zdravlje zbog koncentracije niskootrovnih
sastojaka, ukljuujui tekuine koje sadre: etilen glikol, otopine bakrenoga sulfata ili

27

slinih kemijskih dodataka ili natrijev hipoklorit (klor ili slina sredstva za
dezinfekciju).
4. Voda koja predstavlja znatnu opasnost za zdravlje zbog koncentracije otrovnih
sastojaka, ukljuujui svaku tekuinu koja sadri: kemijske, kancerogene sastojke ili
pesticide (ukljuujui insekticide i herbicide), ili organizme iz prirode koji su
potencijalno opasni za zdravlje.
5. Voda koja predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje zbog koncentracije patogenih
organizama, radioaktivnih ili vrlo otrovnih sastojaka, ukljuujui sve tekuine koje
sadre: fekalni materijal ili slian otpad stvoren od ljudi, otpad klaonica i slinog
ivotinjskog podrijetla, ili patogene elemente i spojeve bilo koje vrste.
Kategorizacija ZOPT-a
lanak 46.
Za zatitu javne vodoopskrbne mree od povratnoga toka prema ovim Uvjetima koriste se
sljedei zatitnici od povratnoga toka:
1. Jednostruki kontrolirani nepovratni ventil - tip EA za zatitu od povratnoga toka
tekuina kategorije 1 i 2 (u daljem tekstu: EA).
2. Dvostruki kontrolirani nepovratni ventil - tip EC za zatitu od povratnoga toka
tekuina kategorije 1 i 2 (u daljem tekstu: EC).
3. Mreni djelitelj toka s kontroliranom tlanom meuzonom - tip BA za zatitu od
povratnoga toka tekuina kategorija 3, 4 i 5 (u daljem tekstu: BA).
Podruje primjene ZOPT-a
lanak 47.
(1) EA se ugrauje na linije glavnih vodomjera za sljedee korisnike:
1. obiteljske kue,
2. stanovi u viestambenim zgradama.
(2) EC se ugrauje na linije glavnih vodomjera za sljedee korisnike:
1. stanovi u stambeno-poslovnim zgradama,
2. javne ustanove, te poslovni prostori razliiti od stavka 3. ovoga lanka,
3. unutarnja i vanjska hidrantska mrea s ureajima za poveanje tlaka ili bez njih, te
sprinkler sistemi zatite od poara sa spremnicima vode ili bez njih, bez aditiva,
4. sprinkler sistemi zalijevanja travnjaka sa ili bez ubrizgivaa kemikalija s crpkama za
poveanje tlaka ili bez njih,
5. bolnice i ostale medicinske ustanove (ukljuivo zubarske i zubotehnike djelatnosti),
6. mrtvanice,
7. djeji vrtii, kole i fakulteti,
8. restorani, caffe barovi i klubovi,
9. zooloki vrtovi, veterinarske ambulante,
10.kozmetiki i frizerski saloni, saloni za tetoviranje,
11.poduzea za odravanje travnjaka i vrtova, farme i poljodjelstvo,
12.sprinkler sistemi i unutarnja i vanjska hidrantska mrea s dodanim aditivima,
13.prikljuci s neprovjerenim glavnim ili pomonim vodnim sistemima,
14.tvornice limenki,
15.tvornice za punjenje boca,
16.mljekare,
17.pivovare,
18.bazeni (javni i privatni),
19.toplice, klubovi zdravlja,
20.javni WC-i,
21.toplinske i rashladne stanice,

28

22.cisterne za pranje ulica ili gaenje poara koje uzimaju vodu izravno iz javne
vodoopskrbne mree putem hidranta (smjetaj na cisterni).
(3) BA se ugrauje na linije glavnih vodomjera za sljedee korisnike:
1. tvornice za obradu otpadnih voda,
2. prikljuci za ureaje sa spremnicima, crpkama, cijevima ili bojlerima u kojima se
obrauju neotrovni, otrovni ili radioaktivni sastojci,
3. postrojenja za galvaniziranje,
4. postrojenja za reciklau,
5. tvornice za izradu baterija i akumulatora,
6. kemijske tvornice, tvornice i mjeaonice boja,
7. tvornice lijekova,
8. tvornice za preradu nafte, plina, te proizvoda od nafte i plina (stiropor,
hidroizolacijske ljepenke i sl.),
9. filmski laboratoriji, laboratoriji za testiranje, kemijski laboratoriji,
10.autopraonice, autoservisi, autolakirnice,
11.kemijske istionice.
(4) Isporuitelj je ovlaten pojedinim korisnicima odrediti ugradnju zatitnika od
povratnoga toka (EA, EC, BA) neovisno o podruju primjene iz prethodnih stavaka ovoga lanka,
prema okolnostima odnosno djelatnosti svakoga pojedinog korisnika i konkretnoj opasnosti
povrata toka interne instalacije korisnika u javni vodoopskrbni sustav.
Opi uvjeti ugradnje, atestiranja i servisiranja ZOPT-a
lanak 48.
(1) ZOPT se uvijek postavlja iza vodomjera nizvodno od zapornog ureaja - na
korisnikovoj strani instalacije u vodoravnom poloaju, osim ako je namijenjen za vertikalnu
ugradnju.
(2) Obvezno se postavlja ZOPT na kojem je mogue testirati ispravnost.
(3) ZOPT se, gdje je god to mogue, mora postaviti iznad razine terena, to blie
vodomjernom oknu. Prostor u koji se postavlja ZOPT mora obvezno biti zatvorenoga tipa i grijan,
odgovarajuih svijetlih gabarita za normalan rad na montai, ispitivanju i odravanju ureaja.
(4) Izmeu vodomjera i ZOPT-a ne smije biti nikakvih ravanja, odvajanja, niti
prikljuaka. Ukoliko u iznimnim sluajevima takvih ravanja, odvajanja ili prikljuaka mora biti,
tada se na svako takvo ravanje, odvajanje ili prikljuak mora postaviti odgovarajui ZOPT.
(5) BA se ne smije postavljati na mjesta gdje postoji opasnost od otrovnih para, plinova ili
slinih tvari koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kao niti na mjestima gdje moe biti potopljen.
(6) Obvezno postaviti zaporni ureaj neposredno ispred i iza ZOPT-a, zbog mogunosti
ispitivanja i servisa ureaja. Ukoliko se ZOPT nalazi u vodomjernom oknu i zaporni ureaj s
prirubnicama koji se nalazi ispred ZOPT-a ujedno je i zaporni ureaj neposredno iza vodomjera
(pa je prema tome u vlasnitvu Isporuitelja), mora imati ugradbenu duinu prema DIN 3202 red
F4 ili F5.
(7) Obzirom na to da za vrijeme ispitivanja ZOPT-a voda mora biti zatvorena i ukoliko je
objekt takve naravi da ne podnosi prekid vodoopskrbe, moraju se ugraditi dva paralelna ZOPT-a.
(8) Ukoliko na parceli nema mogunosti postavljanja ZOPT-a iznad razine terena, moe se
postaviti unutar zgrade, iznad razine terena. Izmeu vodomjera i ZOPT-a ne smije biti ravanja
cijevi, odvajanja niti prikljuenja.
(9) Ukoliko nema mogunosti nadzemne ugradbe za ZOPT tipa BA, ZOPT se moe
postaviti i u vodomjerno okno ili zasebno okno za ZOPT, koje tad mora zadovoljavati sve zahtjeve
za vodomjerno okno, ovisno o tipu ZOPT-a.
(10) Prije ugradbe ZOPT-a potrebno je temeljito isprati internu instalaciju.
(11) U hidraulikom proraunu treba uraunati pad tlaka na ZOPT-u.
(12) Svi ZOPT-ovi moraju se montirati na pristupanim mjestima i tako izvesti da se moe
lako i brzo kontrolirati zatita od povratnoga toka.

29

(13) Isporuitelj vodi evidenciju svih potencijalnih zagaivaa na podruju svojeg

vodoopskrbnog sustava, te upozorava vlasnike koji imaju ugraeni ZOPT, ukoliko nisu na vrijeme
izvrili atestiranje ZOPT-a. Isto tako, Isporuitelj utvruje potrebu i izdaje nalog vlasnicima za
ugradbu ZOPT-a na postojeim nekretninama iz lanka 47. Kontrola i atestiranje ZOPT-a obavlja
se jednom godinje. Postupak atestiranja propisuje Isporuitelj ovisno o tipu ZOPT-a. Atest o
ispravnosti ZOPT-a vrijedi godinu dana. Nakon ugradbe ZOPT-a na novom prikljuku, vlasnik
Isporuitelju mora dostaviti i aksonometrijsku shemu izvedene interne instalacije u digitalnom
obliku i u formatu koji odreuje Isporuitelj. Isporuitelj shemu unosi u GIS.
(14) ZOPT je vlasnitvo korisnika koji je duan snositi trokove nabave, ugradbe, redovne
godinje kontrole i atestiranja, te potrebnoga servisiranja. Ugradbu, servisiranje i atestiranje ZOPTa vlasnik moe povjeriti samo pravnim osobama registriranim za navedene radove, ovlatenim od
proizvoaa ZOPT-a i prema uvjetima Isporuitelja. Nakon ugradbe inicijalno se testira ZOPT.
Ukoliko je ZOPT ispravan, atestant ispunjava 'Izvjee o testiranju i odravanju zatitnika od
povratnoga toka', a primjerak istog vlasnik mora dostaviti Isporuitelju, kako bi se moglo pristupiti
otvaranju vode na novom prikljuku. Navedeno izvjee kao dokaz da ZOPT zadovoljava uvjete
nepropusnosti, sastavni je dio dokumentacije za tehniki pregled i bez njega objekt ne moe dobiti
uporabnu dozvolu.
(15) Ukoliko kontrola zatite od povratnoga toka ne zadovolji traene uvjete, vlasniku se
daje rok od 15 dana za otklanjanje nedostataka i servisiranje ZOPT-a. Nakon otklanjanja
nedostataka i ponovne kontrole izdaje se atest. Primjerak atesta vlasnik nekretnine ili pravna osoba
koja obavlja atestiranje obvezno dostavlja Isporuitelju.
(16) Ukoliko vlasnik ne postupi po zahtjevu za otklanjanje nedostataka, ne dostavi
Isporuitelju atest o ispravnosti ZOPT-a ili ne ugradi odgovarajui ZOPT u roku odreenom od
Isporuitelja, Isporuitelj e obustaviti isporuku vode na tom vodoopskrbnom prikljuku, dok se ne
osiguraju uvjeti za zatitu od povratnoga toka.
(17) Ugraivati se moe samo ZOPT koji zadovoljava tehnike znaajke i ostale uvjete
koje odreuje Isporuitelj. Dobavlja ZOPT-a mora od ovlatene institucije dobiti atest o
sukladnosti proizvoda s odgovarajuim hrvatskim i europskim normama.
(18) Znaajke koje mora zadovoljiti ZOPT i pripadajui zaporni ureaji:
1. Minimalno jedna pravna osoba ovlatena od proizvoaa i registrirana za obavljanje
servisiranja i atestiranja na podruju RH.
2. Dobavlja proizvoda mora osigurati atest o sukladnosti proizvoda s odgovarajuim
hrvatskim i/ili europskim normama.
3. Kod ZOPT-a DN 50 mm i vie treba predvidjeti EV ili EVO zasune.
4. Svaka tlana zona ZOPT-a, kao i zaporni ureaj ispred ZOPT-a, moraju imati izlaz za
postavu ventila za ispitivanje.
5. Buenje prirubnica mora biti po DIN 2501 List.
6. BA - normalni radni pogon dok je p1 - pi 14 kPa ( 0,14 mbar),
- otvara ispusni ventil ukoliko je p1 - pi 14 kPa ( 0,14 mbar),
- srednju zonu smanjenoga tlaka odzrauje sve dok je p1 - pi ispod/tono 14 kPa ( 0,14
mbar).
Prostorija za smjetaj EA ili EC ZOPT-a ispod razine terena
lanak 49.
(1) Ukoliko se EA ili EC instalira u okno ili prostoriju u podrumu, isti moraju zadovoljiti
uvjete lanaka 27. i 28. ovih Uvjeta.
(2) U okno ili prostoriju iz prethodnoga stavka mogu biti ugraeni i glavni vodomjeri.
Prostorija za smjetaj BA ZOPT-a ispod razine terena
lanak 50.

30

(1) Ukoliko se BA instalira u okno, ono moe biti djelomino ili potpuno ukopano.
(2) BA se moe smjestiti u okno zajedno s glavnim vodomjerima ili u zasebno izvedeno
okno iza vodomjernog okna. Izmeu tih okana ne smije biti nikakvih ravanja niti prikljuaka.
(3) U oknu treba osigurati dostatan prostor oko armature za ugradbu, ispitivanje i
odravanje.
(4) Okno mora biti potpuno vodonepropusno, ukljuivo svi ulazi i izlazi svih instalacija.
(5) Poklopac je vodonepropusni, laki tip (5t) etvrtasti, s natpisom VODA. Veliina
poklopca do 150 je 60 x 60 cm. Kod profila 200 mm i vie veliina poklopca mora zadovoljavati
mogunost prolaza armatura veih gabarita.
(6) Potrebno je rijeiti hidroizolaciju okna.
(7) Djelomino ili potpuno ukopano okno mora imati osiguranu gravitacijsku odvodnju.
Dno izljevne cijevi mora biti min. 30 cm iznad konane razine terena. Zabranjeno je spajanje
odvodnje okna na kanalsku mreu. U horizontalni dio ispusne cijevi ugraditi reetku protiv ulaza
glodavaca.
(8) Crpka za ispumpavanje mora biti dimenzionirana na katastrofian kvar BA izljevnog
ventila. Obvezno ugraditi blok od dviju crpki.
(9) Okno projektirati tako da razmak izmeu dna BA ispusnog ventila i dna okna bude
min. 25 cm (za BA profila do 32 mm) ili min. 45 cm (za BA profila 50 mm ili vie).
(10) Osigurati stabilne podupore svih armatura.
(11) Zbog zatite od plinova osigurati prozraivanje okna uz potrebne mjere zatite od
smrzavanja i ulaska insekata.
(12) Za potrebe ispitivanja i servisa osigurati umjetno osvjetljenje.
(13) Svjetlosnom ili zvunom signalizacijom osigurati praenje i pravodobnu reakciju u
sluaju kvara BA ispusnog ventila ili crpke.
(14) Pod, zidovi i ploa od armiranog betona, vodonepropusni.
(15) Nosai cijevi kod armatura smjetenih u dvije ili vie razina.
(16) AWMR moduli smjeteni iznad razine potapanja.
(17) Reetka kanala za sakupljanje vode zatiena od korozije.
(18) Odrediti razinu ukljuenja crpke, kao i razinu alarma.
(19) Ako je mogue, crpku spojiti na pomono napajanje za sluaj nude.
(20) Ukoliko se BA ugrauje u prostoriju u podrumu zgrade, minimalni uvjeti prostorije su
isti kao kod vodomjernog okna.
Nadzemna ugradba BA ZOPT-a
lanak 51.
(1) Na ovaj nain treba ugraivati BA, gdje god je to mogue.
(2) Graevina u koju se smjeta ZOPT mora biti od vrstog materijala, zatvorena, s
dovoljno prostora za montau, ispitivanje i servisiranje armature.
(3) U prostoriju se smjeta ZOPT s zapornim ureajima ispred i iza ZOPT-a.
(4) Prostorija mora imati osigurano grijanje, s regulacijom koja kod najnepovoljnijih
vremenskih uvjeta ne doputa pad temperature ispod +5oC.
(5) Prostorija mora imati prirodno i umjetno osvjetljenje, kao i provjetravanje.
(6) Pod prostorije mora biti min. 30 cm iznad razine terena.
(7) Mora biti osigurana odvodnja. Spoj na kanalizaciju je doputen.
(8) Izmeu vodomjera i ZOPT-a ne smije biti nikakvih ravanja niti prikljuaka.
(9) Osigurati stabilne podupore svih armatura.
Zatita od povratnoga toka u internoj instalaciji
lanak 52.
(1) Svi aparati i ureaji, potencijalni zagaivai pitke vode moraju zatitnicima od
povratnoga toka biti odvojeni od instalacije pitke vode.

31

(2) Zabranjeno je neposredno spajanje javnih vodovodnih ureaja s ureajima i

instalacijama zasebne vodoopskrbe i s cjevovodima za odvod vode. Zasebni vodoopskrbni ureaj
smije dobivati vodu iz javnog vodovoda samo putem slobodnog razmaka iznad spremnika ili posude koja mora biti zatvorena ukoliko je rije o vodi za pie i higijenske potrebe. Slobodni razmak
mora biti min. 2D (D = promjer cijevi javnog vodovoda) ili minimalno 25 mm. Iznimno se
instalacije zasebne vodoopskrbe mogu spojiti s internim vodovodnim instalacijama putem ZOPT-a
koji pokriva zatitu od povratnoga toka svih klasa tekuina.
(3) Zabranjeno je neposredno spajanje zahodskih koljki s vodovodnom instalacijom.
(4) Kod prijelaza na internu vodovodnu instalaciju mora se po pravilu, gdje je ulini tlak
manji od 2 bar ili se podruje opskrbljuje hidroforskim postrojenjem, iza svakog vodomjera
ugraditi zatitnik od povratnoga toka. Time se javna vodovodna mrea osigurava protiv
oneienja koje moe nastati povratnim strujanjem vode.
(5) Donji rub izljeva mora biti najmanje 5 cm iznad gornjeg ruba preljeva (npr. kade za
kupanje). Preljevi moraju biti po mogunosti tako dimenzionirani da mogu odvoditi svu vodu koju
daje potpuno otvoren izljev.
(6) Zabranjeno je neposredno spajanje svih parnih kotlova, velikih kotlova i velikih
strojeva za pranje i kuhanje, svih strojeva za ienje i bojenje, hidraulikih naprava (ejektora),
ureaja za grijanje vode i slinih ureaja s vodovodnom instalacijom, koja se opskrbljuje izravno iz
javne vodovodne mree. Isto se moe izvesti iskljuivo putem zatitnika od povratnoga toka.
(7) Zabranjuje se polaganje cijevi u revizijskim i drugim oknima kanalizacije.
(8) Spremnici koji se pune vodom iz vodovodne instalacije moraju imati tako
dimenzionirane preljeve da mogu odvoditi svu vodu koju daje potpuno otvoren izljev. Slobodni
razmak izmeu dna izljevne cijevi i najvieg vodostaja u posudi ne smije biti manji od 2D (D =
promjer izljevne cijevi) ili 25 mm.
(9) Izljevi koji su spojeni s otvorenim posudama pomou gumene ili sline gipke cijevi
moraju imati ZOPT koji sprjeava vraanje vode iz posude u instalaciju (runi tuevi, bidei). Isto
vrijedi za vrtne hidrante i izljeve na koje moe biti prikljueno gipko crijevo.
(10) Ureaji koji se stavljaju pod tlak vei od tlaka u vodovodnoj mrei, a spojeni su s
javnom vodoopskrbom, osim mjera sigurnosti po prethodnim stavcima moraju imati i zaseban
ZOPT.
Uvjeti koritenja i odravanje vodoopskrbnoga prikljuka
lanak 53.
(1) Nakon izvedbe vodoopskrbnoga prikljuka i ugradbe vodomjera, investitor - vlasnik
postaje korisnik u sustavu vodoopskrbe Isporuitelja.
(2) Vlasnik mora brinuti da se interna vodovodna instalacija zatiti od oteenja i kvarova i
da bude uvijek ispravna, kako bi trajno mogla sluiti svojoj namjeni. On mora pravodobno
poduzeti mjere da se dio spojnog voda i vodomjeri u zatvorenom prostoru za smjetaj vodomjera,
kao i instalacija na njegovoj nekretnini zatite od smrzavanja.
(3) Kod vodoopskrbe novih zgrada s ugraenim GS sustavom vodomjera i M-Bus
sustavom, suvlasnici su, putem svog ovlatenog predstavnika duni odravati M-Bus sustav za
oitanje.
(4) U postojeim zgradama, ako je zbog poara morao biti otvoren zaporni ureaj na
obilaznom vodu, to treba dojaviti Isporuitelju u roku od 24 sata. Isporuitelj e po dojavi obaviti
kontrolu zatvorenosti zapornog ureaja na obilaznom vodu i njegovo plombiranje.
Potronja vode
lanak 54.
(1) Koliina pruene usluge opskrbe pitkom vodom utvruje se vodomjerom. Sistem i veliinu vodomjera odreuje Isporuitelj na osnovi hidraulinoga prorauna i on jedini ima pravo i

32

dunost dobave, ugradnje i izmjene, popravka i odravanja glavnih, sekundarnih, te internih

vodomjera.
(2) Isporuena voda obraunava se prema ovim Uvjetima i drugim propisima Isporuitelja.
(3) Potronja vode na javnim povrinama, ako se ne mjeri vodomjerom (polijevanje i
pranje ulica, polijevanje parkova i sl.), obraunava se na nain utvren pisanim ugovorom izmeu
Isporuitelja i korisnika. Za gradilita voda se obraunava po stvarnom potroku i paualno.
(4) Vodomjere oitavaju djelatnici Isporuitelja. Stanje brojila na vodomjeru ita se po
rasporedu koji odreuje Isporuitelj, a korisnik mora oitau omoguiti oitanje vodomjera.
tednja vode
lanak 55.
Kod veih nestaica vode zbog due sue ili drugih razloga Isporuitelj moe poduzeti
tehnike mjere za ogranienje potronje sukladno vaeim propisima. U takvim sluajevima
opskrba vodom obavlja se u skladu s odlukama nadlenih upravnih tijela.
Zatitne mjere
lanak 56.
(1) Zabranjeno je izvoenje odvojaka na spojnom vodu ispred glavnog vodomjera.
Iznimno, Isporuitelj moe dopustiti odnosno uvjetovati izvedbu takvog odvojka zbog spajanja
susjedne nekretnine ili razdvajanja instalacije prikljuene nekretnine. Odvojak izvodi Isporuitelj
na isti nain i uz iste uvjete kao i za vodoopskrbni prikljuak.
(2) Jedino Isporuitelj ima pravo otvaranja i zatvaranja ulinih zapornih ureaja na voru
prikljuka i zapornih ureaja ispred glavnih vodomjera.
(3) Vlasnik moe zbog popravka na internoj vodovodnoj instalaciji zatvoriti zaporni ureaj
iza glavnog vodomjera. Kod kvara na glavnom vodomjeru ili na zapornom ureaju iza vodomjera
ili ako tog ureaja nema, vlasnik moe iznimno, da se sprijee moebitne tete, zatvoriti zaporni
ureaj ispred vodomjera. Kod poara smije se iznimno otvoriti mimovodni zasun. U jednom i
drugom iznimnom sluaju mora se obavijestiti Isporuitelja najkasnije u roku od 24 sata.
(4) Kod rekonstrukcije interne vodovodne instalacije koja u svom sastavu ima internu
hidrantsku mreu, treba je izvesti na nain da se ukine obilazni vod, odnosno mora se formirati vod
interne hidrantske mree koji e u prostoriji vodomjera imati svoj glavni vodomjer.
(5) Zbog kontrole vodovodne instalacije predstavnici Isporuitelja imaju pravo pristupa na
sve dijelove nekretnina u kojima se nalazi vodovodna instalacija, koja se opskrbljuje iz javne
vodoopskrbne mree. Na nekretninama koje se opskrbljuju vodom iz javne vodoopskrbne mree i
iz zasebnog vodovoda odvojenim internim instalacijama, imaju pravo pristupa i u sve one dijelove
nekretnina gdje se nalaze vodoopskrbni ureaji zasebnog vodovoda i interna vodovodna instalacija,
da bi mogli provjeriti moebitnu nepropusnu vezu izmeu javnog i zasebnog vodoopskrbnog
sistema.
(6) Predstavnici Isporuitelja smiju obavljati takve preglede samo u prisutnosti vlasnika
nekretnine ili njihovih ovlatenih predstavnika.
Odravanje vodoopskrbnoga prikljuka
lanak 57.
(1) Za izvoenje popravaka i izmjenu vodomjera i promjena na vodoopskrbnom prikljuku
nije potrebna suglasnost vlasnika nekretnine, ali ga treba o tome unaprijed obavijestiti. Ako
popravak ne trpi odlaganja, vlasnika se moe obavijestiti naknadno.
(2) Svaki kvar i tetu na vodoopskrbnom prikljuku i vodomjeru mora vlasnik odmah
prijaviti Isporuitelju, a on je duan nedostatke to prije otkloniti. Oteenja i smetnje na

33

vodoopskrbnom prikljuku, koje nastanu krivnjom ili nepanjom vlasnika ili korisnika interne
instalacije, popravljaju se o troku vlasnika nekretnine bez odgode.
(3) Isporuitelj odrava vodoopskrbni prikljuak o svom troku od vora do ukljuivo
zapornog ureaja iza glavnog vodomjera. U viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim
zgradama izgraenim po GS sistemu Isporuitelj odrava i sekundarne vodomjere u vodomjernim
ormariima.
(4) Kod izmjene javnog cjevovoda ili inae, kad se pokae potreba, Isporuitelj obnavlja i
izmjenjuje itav prikljuak ili dio prikljuka, o svom troku.
(5) Izmjena vodoopskrbnoga prikljuka na zahtjev korisnika radi poveanja profila, kao i
premjetaj postojeeg vodoopskrbnog prikljuka na zahtjev korisnika, obavlja se na troak
korisnika.
(6) Preinaka poloaja glavnog vodomjera koja se izvodi na zahtjev korisnika mora biti
izvedena prema propisima ovih Uvjeta. Ukoliko je vodomjer bio smjeten u nii u podrumu zgrade
ili u udubljenju u podu, rekonstrukcijom armature treba osigurati da se glavni vodomjer ugradi u
zatvorenom prostoru prema lanku 28. ovih Uvjeta.
(7) Preinake vodoopskrbnih ureaja radi rekonstrukcije javno-prometnih povrina
(podizanje krinjica, premjetaj hidranata) obavlja Isporuitelj na teret investitora tih zahvata.
Opi uvjeti za interne vodovodne instalacije
lanak 58.
(1) Interna vodovodna instalacija spaja se s javnom vodoopskrbnom mreom na teret
korisnika, a on se njome slui na svoju odgovornost i odrava je o svom troku. Isporuitelj ne
odgovara za tete koje pretrpe korisnici zbog pogonskih razloga na javnim vodovodnim ureajima
nastalih viom silom ili zbog toga to instalacija nije izvedena tako da odgovara tlakovima u javnoj
vodoopskrbnoj mrei ili ako se nepravilno upotrebljava i odrava.
(2) Projektiranje i izvedbu internih instalacija treba izvesti prema normama HRN EN 8061, HRN EN 806-2, HRN EN 806-3, HRN EN 806-4, HRN EN 806-5.
(3) Interna vodovodna instalacija izvodi se od materijala koji jame dugovjenost,
sigurnost opskrbe i koji u dodiru s vodom ne mijenjaju svojstva.
(4) U pravilu se unutarnja vodovodna instalacija moe izvoditi od elinih pocinanih,
nehrajuih bakrenih i plastinih cijevi, te cijevi od nodularnog lijeva.
(5) Vodovodne cijevi spajaju se, ovisno o cijevnom materijalu, odgovarajuim fazonskim
komadima i fitinzima, prema pravilu struke i uputama proizvoaa.
(6) Sva spojna mjesta moraju se izvesti besprijekorno, presjek cijevi ne smije se smanjiti
spajanjem. Vodovodne armature i izljevi moraju biti takve konstrukcije da ne uzrokuju velike
gubitke tlaka, hidraulike udare, neugodan um i buku po instalaciji. Unutarnji promjer armature
ne smije biti manji od unutarnjega promjera cijevi.
(7) Sav cijevni, spojni i brtveni materijal mora zadovoljavati odgovarajue hrvatske i
europske norme. Ispunjenje navedenog uvjeta utvruje se na tehnikom pregledu zgrade.
(8) U viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama na internoj instalaciji u
zasebnoj cjelini obvezno se predvia zaporni ureaj koji zatvara kompletnu internu instalaciju
pojedine zasebne cjeline. Navedeno je obvezno, bez obzira je li vodomjer za zasebnu cjelinu u
prostoriji glavnih vodomjera ili u zajednikom prostoru neposredno ispred stana.
(9) Kod izvedbe GS sistema interne vodovodne instalacije u viestambenoj, stambenoposlovnoj ili poslovnoj zgradi, koja ima sredinju pripremu tople vode, spajanje cijevi tople
sanitarne vode i recirkulacije mora se izvesti prije vodomjernih ormaria. Najbolje je na najvioj,
spojiti vertikale tople sanitarne vode i recirkulacije. Spajanje tople vode i recirkulacije iza ormaria
sekundarnog vodomjera je zabranjeno. Tlanu probu interne vodovodne instalacije treba izvesti
prije ugradbe sekundarnih vodomjera.
(10) Na sva izljevna mjesta sa kojih prijeti zagaenje instalacije od povratnoga toka treba
ugraditi odgovarajue zatitnike od povratnoga toka, prema lanku 52. ovih Uvjeta.
(11) Vrtni hidrant mora biti propisno ugraen, s ugraenim zatitnikom i tako izveden da
se moe potpuno isprazniti.

34

(12) Interne vodovodne instalacije smiju izvoditi ovlatene strune osobe. Dovrena interna
instalacija ne smije se predati na uporabu, ako prije toga nije obavljen tehniki pregled i izdana
uporabna dozvola. Isporuitelj nije obvezan spojiti sa javnom vodoopskrbnom mreom internu
vodovodnu instalaciju koja nije izvedena po odredbama ovih Uvjeta.
(13) Interna kuna vodovodna instalacija mora imati osiguran sustav pranjenja i ienja
instalacije, osobito zbog izvoenja radova na popravljanju i odravanju interne kune vodovodne
mree. Ukoliko postojei objekti nemaju navedeni sustav pranjenja i ienja, kod rekonstrukcije i
veih popravaka potrebno je takav sustav izvesti.
(14) Ukoliko ureaj prikljuen na internu instalaciju nije konstruiran za tlak koji postoji u
vodovodnoj mrei, treba ispred njega ugraditi ureaj za smanjenje tlaka. Ureaj za smanjenje tlaka
ugrauje investitor o svom troku, a ugrauje se iza vodomjera kao zajedniki ureaj za smanjenje
tlaka za cijelu zgradu.
Ureaji za poveanje tlaka
lanak 59.
(1) Izravno usisavanje vode iz javne vodovodne mree doputeno je samo kod cjevovoda
200 mm i vie. Ureaj za poveanje tlaka kod izravnoga spoja na vodoopskrbnu mreu obvezno
mora biti opremljen frekventnom regulacijom. Frekventna regulacija mora iskljuiti crpku u
sluaju da je ulazni tlak pumpe manji od 2 bar.
(2) Iz cjevovoda profila manjih od 200 mm moe se uzimati samo putem zatvorenoga
prijelaznog spremnika sa slobodnom razinom vode. Donji rub dovoda u spremnik mora biti
najmanje 15 cm iznad gornjeg ruba preljeva. Kod visokih zgrada opskrba zgrade obavlja se
stupnjevito. Za profile cjevovoda manje od 125 mm potrebno je osigurati 100%-tnu akumulaciju
potrebne vode, za profile do 200 mm potrebno je osigurati sistem dopunjavanja prijelaznoga
spremnika iz javnog vodoopskrbnog cjevovoda, a potrebna koliina vode bit e dokazana
hidraulikim proraunom.
(3) Ureaji za poveanje tlaka (tzv. hidroforski ureaji) projektiraju se u internim
vodovodnim instalacijama gdje tlak u javnoj vodovodnoj mrei nije dostatan za osiguranje uredne
vodoopskrbe.
(4) Ureajem za poveanje tlaka opremljen je vii dio graevine, koja izravnom opskrbom
iz mree nema dovoljno tlaka. Nii katovi opskrbljuju se izravno iz javne mree. Kod vrlo visokih
zgrada ovakvih stupnjeva opskrbe moe biti nekoliko.
(5) Obvezno treba razdvojiti ureaje za poveanje tlaka za sanitarnu instalaciju, hidrantsku
mreu i sprinkler instalaciju.
(6) Kod ureaja za poveanje tlaka obvezno se ugrauju dvije pumpe, od kojih svaka mora
biti dimenzionirana na puni kapacitet zahtjeva za koliinom vode.
(7) Ureaj za poveanje tlaka treba smjestiti u zasebnu prostoriju zgrade. Prostorija treba
biti izvedena i ureena na isti nain kako se ureuju vodovodne strojarnice.
(8) Spremnik za opskrbu vodom za gaenje poara mora biti osiguran od oneienja.
Unutarnje instalacije za gaenje poara
lanak 60.
(1) Objekt se od poara titi hidrantima na javnom cjevovodu, a ako to nije dostatno, na
parceli treba izgraditi internu hidrantsku mreu koja moe biti vanjska i unutarnja.
(2) Svaki objekt mora imati osiguranu zatitu od poara s najmanje dva vanjska hidranta.
Udaljenost od vanjskog hidranta do najblie toke objekta ne smije biti manja od 5 m, niti vea od
80 m.
(3) Ukoliko uvjet iz stavka 2. nije osiguran (veliina parcele i sl.), mora se izvesti interna
vanjska hidrantska mrea na samoj parceli i postaviti potreban broj vanjskih hidranata da se
zadovolji navedeni uvjet.

35

(4) Ukoliko objekt ima etiri ili vie nadzemnih etaa do kojih je osiguran pristup
vatrogasnih vozila, mora se izvesti unutarnja hidrantska mrea. Pristup vatrogasnih vozila treba
osigurati do svake zasebne cjeline.
(5) Instalacija interne hidrantske mree za stambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade
mora se izvesti prema vaeim propisima.
(6) Ukoliko objekt ima podzemne garae, zatita od poara se projektira prema
smjernicama NFPA 88A, a ukoliko je prema NFPA 88A potrebna sprinkler instalacija, ona se mora
projektirati i izvesti prema VdS smjernicama.
(7) Izravno uzimanje vode iz javnog cjevovoda za sprinkler instalaciju doputeno je samo u
sluaju kad je ulini cjevovod promjera veeg ili jednakog od 200 mm. Za profile ulinih
cjevovoda promjera manjeg od 200 mm potrebno je izgraditi spremnik koji e svojim
volumenom preuzeti cijelu koliinu vode potrebne za sprinkler instalaciju. Spremnici se u ovom
sluaju pune iz ulinog cjevovoda sukladno hidraulikom proraunu iz projekta.
(8) Ukoliko se kod izvedbe instalacije za gaenje poara ugrauju ureaji za poveanje
tlaka, oni moraju zadovoljavati odredbe iz lanka 59. ovih Uvjeta.
Ispitivanje interne vodovodne instalacije
lanak 61.
(1) Izvoa interne vodovodne instalacije mora nakon dovretka instalacije obaviti tlanu
probu interne vodovodne instalacije. Ispitni tlak mora biti 1,5 NP. NP (nazivni pritisak) je 10 bar.
Vrijeme trajanja tlane probe je 2 sata. Za vrijeme trajanja tlane probe ne smije biti proputanja na
spojevima i pada tlaka na manometru. Tlanu probu interne instalacije preuzima nadzorni inenjer.
Nakon uspjeno izvrene tlane probe, izvoditelj radova i nadzorni inenjer potpisuju zapisnik o
tlanom ispitivanju instalacije. Zapisnik se na tehnikom pregledu mora predoiti predstavniku
Isporuitelja.
(2) Nakon obavljene tlane probe, a prije tehnikoga pregleda, treba atestirati sanitarnu
ispravnost pitke vode u internoj vodovodnoj mrei. Ispitivanje provodi Zavod za javno zdravstvo i
svi uzorci uzeti na ispitivanje kakvoe vode moraju biti u skladu s vaeim propisima. Ateste o
ispitivanju kakvoe vode izvoditelj interne instalacije mora predoiti predstavniku Isporuitelja na
tehnikom pregledu graevine.
(3) Ukoliko graevina ima ugraenu hidrantsku mreu, izvoditelj ju je duan atestirati
mjerenjem QH linije prema vaeim propisima. Atestiranje moe izvesti ovlateno poduzee ili
ustanova, a atest izvoditelj mora predoiti predstavniku Isporuitelja na tehnikom pregledu.
Izdavanje uvjeta i suglasnosti za vodoopskrbu
lanak 62.
Projekt interne vodovodne instalacije treba izraditi prema odredbama ovih Uvjeta, te
odredbama Zakona o vodama i Zakona o prostornom ureenju i gradnji.
Izdavanje posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu
lanak 63.
(1) Nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov opunomoenik duni su prije razrade
projekta interne instalacije pisano zatraiti od Isporuitelja izdavanje posebnih uvjeta radi
izdavanja lokacijske dozvole.
(2) Uz zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta radi izdavanja lokacijske dozvole, nadleno
upravno tijelo, vlasnik ili njegov opunomoenik trebaju priloiti idejni projekt.
(3) Idejni projekt sadri:
a) ZA STAMBENE, STAMBENO-POSLOVNE I POSLOVNE ZGRADE VEE OD 400
m2

36

1. tehniki opis,
2. kopiju katastarskoga plana s oznaenom lokacijom zgrade te okolnim zemljitem, u
mjerilu 1:1000,
3. za stambeno-poslovne i poslovne zgrade i opis tehnolokoga procesa,
4. zahtjev o potrebnim koliinama sanitarne vode i, ako je potrebno, vode za hidrantsku
mreu i sprinkler ureaj,
5. grafike priloge,
6. drugo, prema posebnim propisima Isporuitelja.
b) ZA TRASE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
1. tehniki opis,
2. kopiju katastarskoga plana s oznaenim zahvatom u prostoru u mjerilu 1:1000,
3. PGP,
4. situaciju s rasporedom komunalne infrastrukture (postojee i budue komunalne
instalacije),
5. popreni presjek s ucrtanim horizontalnim i vertikalnim razmacima,
6. projektni zadatak (za vodoopskrbne cjevovode),
7. hidrauliki proraun (za vodoopskrbne cjevovode).
c) ZA PROMETNICE S KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM
1. tehniki opis,
2. kopiju katastarskoga plana s oznaenim zahvatom u prostoru u mjerilu 1:1000,
3. PGP,
4. sinteznu kartu s rasporedom komunalne infrastrukture (postojee i budue
komunalne instalacije),
5. popreni i uzduni presjek s ucrtanim horizontalnim i vertikalnim razmacima.
d) ZA REKLAMNE PANOE, NADSTRENICE, AUTOBUSNA I TRAMVAJSKA
STAJALITA, ODAILJAE
1. tehniki opis,
2. kopiju katastarskoga plana s oznaenim zahvatom u prostoru u mjerilu 1:1000,
3. PGP,
4. sinteznu kartu s rasporedom komunalne infrastrukture (postojee i budue
komunalne instalacije),
5. popreni presjek s ucrtanim horizontalnim i vertikalnim razmacima.
Izdavanje suglasnosti za prikljuak
lanak 64.
(1) Vlasnik ili njegov opunomoenik duni su u postupku ishoenja prikljuka pisano
zatraiti od Isporuitelja konanu suglasnost za prikljuak na glavni projekt vodovodne instalacije,
radi propisivanja spojnog voda i vodomjera.
(2) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti za prikljuak, vlasnik ili njegov opunomoenik
trebaju priloiti glavni projekt.
(3) Glavni projekt mora sadravati:
a) ZA STAMBENE, STAMBENO-POSLOVNE I POSLOVNE GRAEVINE DO 400
m2 KOJE SU RAENE PO PRIJANJIM ZAKONIMA, A NIJE IM PROPISAN
NAIN PRIKLJUENJA
1. posebne uvjete izdane od Isporuitelja,
2. tehniki opis,
3. hidrauliki proraun za vodoopskrbne instalacije s izmjerenom QH linijom ukoliko
se pokae da je to potrebno (hidrantska mrea i sl.),
4. tlocrte objekta po etaama i presjeke,
5. aksonometrijsku shemu vodovodne instalacije,
6. nacrt prostorije za smjetaj glavnih vodomjera.
b) ZA VIESTAMBENE, STAMBENO-POSLOVNE I POSLOVNE GRAEVINE
VEE OD 400 m2

37

1. posebne uvjete izdane od Isporuitelja i lokacijsku dozvolu,

2. tehniki opis,
3. opis tehnolokoga procesa,
4. hidrauliki proraun s izmjerom QH linije na ulinom cjevovodu,
5. tlocrte objekta po etaama i presjeke,
6. aksonometrijsku shemu vodovodne instalacije,
7. nacrt prostorije za smjetaj glavnih vodomjera,
8. nacrt postave ormaria sekundarnih vodomjera.
(4) Isporuitelj e na temelju zahtjeva:
1. Izdati zatraene uvjete ili suglasnosti, ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti iz ovih
Uvjeta i zasebnih zakona ili pisano odbiti izdavanje zatraenih uvjeta ili
suglasnosti uz obrazloenje i uputu o potrebnim radnjama koje podnositelj zahtjeva
mora obaviti da bi se mogli izdati traeni uvjeti ili suglasnosti.
2. Na poseban zahtjev podnositelja izraditi QH liniju vodoopskrbnog cjevovoda uz
zasebnu naplatu.
3. Odrediti mjesto prikljuka i trasu spojnog voda, mjere prostorije za smjetaj
glavnih vodomjera i potrebne armature.
Izdavanje suglasnosti na glavni projekt prometnica s komunalnom infrastrukturom, trasa
vodoopskrbnih cjevovoda i odvodnih kanala
lanak 65.
(1) Vlasnik ili njegov opunomoenik duni su u postupku izdavanja graevinske dozvole
pisano zatraiti od Isporuitelja suglasnost na glavni projekt prometnice s komunalnom
infrastrukturom, vodoopskrbnog cjevovoda ili odvodnoga kanala.
(2) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti, vlasnik ili njegov opunomoenik trebaju priloiti
glavni projekt u dva primjerka.
(3) Glavni projekt mora sadravati:
1. posebne uvjete i lokacijsku dozvolu,
2. projektni zadatak za projektiranje vodoopskrbnih cjevovoda izraen od
Isporuitelja,
3. tehniki opis,
4. hidrauliki proraun s izmjerenom QH linijom na najbliemu mjestu spajanja
budueg vodoopskrbnog cjevovoda na postojeu vodoopskrbnu mreu (samo za
glavne projekte vodoopskrbnih cjevovoda),
5. kopiju katastarskoga plana s oznaenim zahvatom u prostoru u mjerilu 1:1000,
6. zemljinoknjini plan s ucrtanom trasom,
7. PGP,
8. sinteznu kartu s rasporedom komunalne infrastrukture (postojee i budue
komunalne instalacije),
9. popreni presjek s ucrtanim horizontalnim i vertikalnim razmacima, kao i uzduni
presjek.
Izdavanje posebnih uvjeta radi ishoenja rjeenja o uvjetima graenja
lanak 66.
(1) Nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov opunomoenik duni su prije razrade
projekta interne instalacije pisano zatraiti od Isporuitelja izdavanje posebnih uvjeta radi
izdavanja rjeenja o uvjetima graenja.
(2) Uz zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta radi ishoenja rjeenja o uvjetima graenja,
nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov opunomoenik trebaju priloiti idejni projekt.
(3) Idejni projekt sadri:
1. tehniki opis,

38

2. kopiju katastarskoga plana s oznaenom lokacijom zgrade te okolnim zemljitem, u

mjerilu 1:1000,
3. za stambeno-poslovne i poslovne zgrade i opis tehnolokoga procesa,
4. hidrauliki proraun o potrebnim koliinama sanitarne vode i, ako je potrebno, vode
za hidrantsku mreu i sprinkler ureaj (uz navedeno dostaviti QH liniju) proraun je
potrebno napraviti za svaku cjelinu (stan, poslovni prostor),
5. grafike priloge s ucrtanim poloajem vodomjernog okna i shematski prikaz
vodomjernog okna,
6. drugo, prema posebnim propisima Isporuitelja.
Izdavanje posebnih uvjeta radi ishoenja rjeenja o poticanju ulaganja
lanak 67.
(1) Nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov opunomoenik duni su prije razrade
projekta interne instalacije pisano zatraiti od Isporuitelja izdavanje posebnih uvjeta radi
izdavanja rjeenja o poticanju ulaganja.
(2) Uz zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta radi ishoenja rjeenja o poticanju ulaganja,
nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov opunomoenik trebaju priloiti idejni projekt.
(3) Idejni projekt sadri:
1. tehniki opis,
2. kopiju katastarskoga plana s oznaenom lokacijom zgrade te okolnim zemljitem, u
mjerilu 1:1000,
3. za stambeno-poslovne i poslovne zgrade i opis tehnolokoga procesa,
4. hidrauliki proraun o potrebnim koliinama sanitarne vode i, ako je potrebno, vode
za hidrantsku mreu i sprinkler ureaj (uz navedeno dostaviti QH liniju) proraun je
potrebno napraviti za svaku cjelinu (stan, poslovni prostor),
5. grafike priloge s ucrtanim poloajem vodomjernog okna i shematski prikaz
vodomjernog okna,
6. drugo, prema posebnim propisima Isporuitelja.
Izdavanje posebnih uvjeta radi ishoenja rjeenja o izvedenom stanju
lanak 68.
(1) Nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov opunomoenik duni su pisanim zahtjevom
zatraiti od Isporuitelja izdavanje posebnih uvjeta radi izdavanja rjeenja o izvedenom stanju, i to
kad je rije o postupcima ozakonjenja izgraenih zgrada ija je graevinska (bruto) povrina vea
od 400 m2, odnosno zgrada za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija je graevinska
(bruto) povrina vea od 1000 m2 te zgrada javne namjene bez obzira na njihovu povrinu.
(2) Uz pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka, nadleno upravno tijelo, vlasnik ili njegov
opunomoenik trebaju priloiti arhitektonsku snimku.
(3) Arhitektonska snimka mora sadravati:
1. opis postojeih instalacija s prikazanim koliinama vode - hidrauliki proraun o
postojeim koliinama sanitarne vode i postojeim koliinama vode hidrantske mree
i sprinkler ureaja ukoliko oni postoje, te je uz njih potrebno dostaviti i QH liniju
(samo ako postoji hidrantska mrea i sprinkler) proraun je potrebno napraviti za
svaku cjelinu (stan, poslovni prostor, hidrantsku mreu ili sprinkler),
2. kopiju katastarskoga plana s oznaenom lokacijom zgrade te okolnim zemljitem, u
mjerilu 1:1000,
3. za stambeno-poslovne i poslovne zgrade i opis tehnolokoga procesa,
4. grafike opise s ucrtanim poloajem vodomjernog okna i shematski prikaz
vodomjernog okna, kao i prikaz prikljunog okna odvodnje,
5. drugo, prema posebnim propisima Isporuitelja.

39

Projektiranje interne vodovodne instalacije

lanak 69.
(1) Projekt treba sadravati detaljne nacrte za sve one dijelove instalacija koji nisu
standardni, svih ureaja za poveavanje tlaka, sa svim potrebnim elementima i pojedinostima.
Moraju biti navedeni tipovi ureaja, kao i potrebna snaga elektromotora.
(2) U tehnikom opisu projekta internih instalacija za industriju, bolnice, menze,
laboratorije i sl., koji se ne odnose na kuanstvo, mora biti opisana vanost vode u proizvodnom
procesu i pogonu, odnosno radu dotinoga proizvoaa i specificiran potroak vode, te stupanj
zagaenja vode radi zatite od povratnoga toka. Mora biti navedeno doputa li proizvodni proces
prekid u dobavi vode, kako dugo smije trajati ovakav prekid i u kojem razdoblju dana. Opis mora
sadravati prijedlog rjeenja priuvne vodoopskrbe za sluaj da zbog neizbjenih pogonskih
razloga ili smetnji bude prekinuta vodoopskrba iz javne vodovodne mree odnosno izjavu da
znaaj korisnikove djelatnosti ne zahtijeva priuvnu vodoopskrbu.
(3) Projekt mora sadravati rjeenja zatite od povratnoga toka i ugradbu odgovarajuih
zatitnika od povratnoga toka na svim aparatima, ureajima i mjestima gdje moe doi do
zagaenja interne instalacije. Isto tako, projektom se moraju definirati tip i poloaj (nadzemna ili
podzemna ugradba) glavnog ZOPT-a, te razraditi nacrt prostorije za njegov smjetaj prema ovim
Uvjetima.
(4) Projekt mora sadravati kompletna rjeenja interne vodovodne instalacije, ovisno o
kompleksnosti graevine, s tlocrtima svih etaa, presjecima i aksonometrijskom shemom interne
vodovodne instalacije. Kod izvedbe GS sistema ugradbe vodomjera (lanak 43.), potrebno je
izraditi tlocrte po etaama i presjeke M-Bus sustava s tono definiranim ianim vezama.
(5) Projekt mora sadravati razradu prostorije za smjetaj glavnih vodomjera s tonim
rasporedom armatura i fazona, te ispravnim dimenzijama i prikazanim tehnikim propisima iz ovih
Uvjeta.
(6) Projekt mora sadravati hidrauliki proraun sastavljen prema europski priznatim
nainima izrauna. U hidraulikom proraunu treba, osim pada tlaka zbog geodetske visine i otpora
u cijevima, uzeti u obzir i pad tlaka na vodomjeru i ZOPT-u. Za dimenzioniranje glavnih
vodomjera sanitarne potronje obvezno uzeti u obzir faktor dimenzioniranja vodomjera uporabe
izljevnih mjesta 0,7.
(7) U trokovniku obvezno treba razdvojiti radove na internoj vodovodnoj i M-Bus
instalaciji koje obavljaju izvoditelji radova na objektu, od izvedbe vodoopskrbnoga prikljuka koje
izvodi Isporuitelj. U dijelu trokovnika koji izvodi Isporuitelj treba biti dodana opaska da te
radove investitor ugovara izravno s Isporuiteljom i da oni ne mogu biti predmet natjeaja za
prikupljanje ponuda za radove na objektu.
(8) Dimenzioniranje profila vodoopskrbnoga prikljuka i glavnih vodomjera obavlja se
prema tablicama 2 i 3.
V.II. TEHNIKO-TEHNOLOKI UVJETI PRIKLJUENJA NA JAVNU ODVODNJU
Stalni i privremeni kanalski prikljuak
lanak 70.
(1) Kanalski prikljuak moe biti stalni i privremeni.
(2) U pravilu, za svakoga korisnika izvodi se stalni prikljuak odvodnje putem kojega se
odvode otpadne vode.
(3) Ukoliko se u fazi izgradnje na nekretnini pokae potreba odvodnje s podruja gradilita,
ponajprije treba koristiti prikljuak odvodnje na javnu odvodnju sukladno odobrenoj tehnikoj
dokumentaciji predmetnog zahvata, a iznimno, glede organizacije gradilita i tehnikih mogunosti
moe se dopustiti posebno prikljuenje na javnu odvodnju prema uvjetima koji vrijede i za
prikljuak predmetne graevine. Nakon izgradnje predmetnog objekta i naputanja gradilita

40

privremeno izgraeni prikljuak treba staviti izvan funkcije na sanitarno-tehniki ispravan nain o
troku investitora ili vlasnika nekretnine.
Prikljuenje na sustav javne odvodnje
lanak 71.
(1) Prikljuak na javnu odvodnju smije se izvesti jedino na mjestu predvienom projektom
javne kanalizacije te odobrenom tehnikom dokumentacijom graevine koja se prikljuuje. Sama
izvedba kanalskoga prikljuka izvodi se prema pravilima struke, uz uvjet da se uz minimalan
troak osigura funkcioniranje i kakvoa prikljuka, te ne narui funkcioniranje odvodnje ranije
prikljuenih korisnika. Potrebno je obratiti pozornost prigodom izvedbe da se njome ne oteuje i
ne ugroava postojea kakvoa javne kanalske mree, kako se ne bi ugrozile njezina
funkcionalnost i kakvoa usluge javne odvodnje.
(2) Minimalan profil kanalskoga prikljuka bez obzira na koliinu otpadne vode iznosi 15
cm unutarnjega promjera. Minimalan pad prikljuka iznosi 0,8%, pa sve do maksimalno 15%.
Prikljuak se izvodi od kontrolnog okna interne kanalizacije i zavrava poglavito spojem na
postojee revizijsko okno javnoga kanala ili na cijev. Prikljuak na sustav javne odvodnje treba
izvesti u osi poprenoga presjeka javnoga kanala, dok prikljuak na revizijsko okno javnoga kanala
treba izvesti najnie na 2/3 visine poprenoga presjeka kanala.
(3) Kontrolno okno mora biti izvedeno vodonepropusno, svijetlog otvora 60 x 60 cm ili 60
x 100 cm, ovisno o dubini i profilu javnoga kanala. Isti mora imati ugraene penjalice propisanog
razmaka, obraenu kinetu na dnu okna tako da omoguava nesmetan protok otpadnih voda u
javnom kanalu. Revizijsko okno na javnom kanalu mora imati lijevanoeljezni poklopac kakvoe
koja ovisi o namjeni povrine na kojoj je izvedeno (javnoprometna povrina = teki tip, zelena
povrina = laki tip).
(4) Spoj samoga prikljuka na cijev ili u revizijsko okno javnoga kanala, bilo ono
novoizvedeno ili postojee, mora se izvoditi putem predvienog fazonskog komada (npr. KGF ili
RDS) u cilju potivanja uvjeta vodonepropusnosti.
(5) Materijali od kojih se izvodi kontrolno okno moraju imati odobrene ateste i certifikate
proizvoaa.
(6) Cijev prikljuka postavlja se u prethodno iskopan rov (ija irina ovisi o samom
profilu), na posteljicu od pijeska, te zasipava zamjenskim materijalom u slojevima uz nabijanje.
Materijal iz iskopa odvozi se na za to predvieni deponij. Rov treba biti razuprt radi sigurnosti
same izvedbe. Prigodom izgradnje prikljuka potrebno je obratiti posebnu pozornost na osiguranje
gradilita i postojeih instalacija. Za privremeno zauzimanje i prekop javnoprometne povrine radi
izvedbe kanalskoga prikljuka, investitor ili izvoa duan je ishoditi suglasnost od nadlenoga
tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno pravne osobe odreene posebnim propisom. Nadlena
pravna osoba koja izdaje suglasnost za prekop javnoprometne povrine uvjetuje nain postavljanja
regulacije prometa i signalizacije, te definira odreeno vremensko razdoblje u kojem treba izgraditi
prikljuak.
(7) Nakon izvedbe kanalskoga prikljuka za isti je potrebno ispitati njegovu funkcionalnost
i vodotijesnost.
Sastavni dijelovi i opi uvjeti koritenja interne mree odvodnje
lanak 72.
(1) Internu kanalizaciju u graevinama kao i na graevinskim esticama sainjavaju
sljedee instalacije:
- horizontalna etana (katna) kanalizacija,
- vertikalna kanalizacija,
- horizontalna temeljna kanalizacija,
- kanalizacija izvan graevine na graevinskoj estici,
- vodolovna grla (slivnici, rigoli),

41

- revizijska okna,
- objekti i ureaji za sniavanje vodostaja i odvodnju podzemnih voda (drenana
kanalizacija),
- objekti i ureaji za prethodno proiavanje otpadnih voda (predtretman),
- objekti i ureaji za dizanje otpadnih voda na viu razinu (crpne stanice),
- ureaji za sprjeavanje povrata otpadne vode (nepovratni ventili, ablji poklopac...),
- individualni objekti za prikupljanje otpadne vode - sabirna jama; bioloki ureaji,
- kontrolno okno,
- kontrolno mjerno okno.
(2) Trokove projektiranja izvedbe i odravanja interne kanalizacije snosi investitor
(fizika ili pravna osoba), vlasnik odnosno korisnik graevine i graevinske estice sa kojih se
odvode otpadne vode.
(3) Svrha je interne kanalizacije skupljati i odvoditi otpadne vode ukljuujui sanitarne,
tehnoloke, rashladne, oborinske i procjedne vode iz graevine, odnosno osigurati odvodnju svih
povrinskih i podzemnih voda s graevinske estice na kojoj se graevina nalazi, do posljednjeg
kontrolnog okna ili kontrolnog mjernog okna, koje se potom kanalskim prikljukom uputaju u
javnu odvodnju.
(4) Kanalski prikljuak u pravilu se izvodi od kontrolnog okna sa spojem na revizijsko
okno javne kanalizacije ili na javni kanal. Kontrolno okno treba biti smjeteno tik uz regulacijsku
liniju, uz unutarnji rub parcele. Iznimno za postojee prikljuke, kojima se kontrolno okno nalazi u
podrumskim prostorijama, isto se mora nalaziti sa unutarnje strane, neposredno uz vanjski zid
graevine.
(5) Svaka nekretnina u pravilu treba imati jedan prikljuak na javnu odvodnju. Iznimno,
ukoliko za to postoje opravdani tehniko-tehnoloki zahtjevi, odnosno zbog veliine parcele, teko
poremeenih imovinsko-pravnih odnosa suvlasnika nekretnine, odnosno zbog vie graevina na
istoj zemljinoj estici, nekretnina moe imati i vie kanalskih prikljuaka uz prethodno dobivenu
suglasnost Isporuitelja.
(6) Gdje je zbog tehnikih razloga otean neposredan spoj nekretnine na javnu odvodnju
moe se izvesti zajedniki prikljuak za vie nekretnina. U tom sluaju moraju korisnici ve prije
izvedbe samoga prikljuka meusobno urediti imovinsko-pravne odnose u vezi sa slunou,
prolaskom i trajnim koritenjem interne kanalizacije i prikljuka preko graevinskih parcela, pa
tako i njezino ienje i odravanje. Prikljukom na sustav javne odvodnje smatra se prikljuni vod
od javnog ulinog kanala do kontrolnog okna.
(7) U sustav javne odvodnje ne smiju se uputati vode koje sadre koncentracije agresivnih
i tetnih tvari vee od maksimalno doputenih prema Odluci o odvodnji otpadnih voda i Pravilniku
o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, br. 80/13).
(8) U javnu odvodnju ne smiju se uputati otpadne vode koje sadre tetne i toksine tvari
u koliinama koje mogu tetno djelovati na zdravlje ljudi, instalacije, graevine i ureaje javne
odvodnje, te na procese proiavanja otpadnih voda i digestije mulja.
(9) Ukoliko se utvrdi da se u sustav javne odvodnje uputaju agresivne i tetne vode koje
ne zadovoljavaju prema Odluci o odvodnji otpadnih voda i Pravilniku o graninim vrijednostima
emisija otpadnih voda, podnijet e se prijava nadlenoj vodopravnoj i sanitarnoj inspekciji.
(10) Interna kanalizacija sa svim pripadajuim ureajima mora biti projektirana i izvedena
na nain da zadovoljava uvjete vodonepropusnosti, te otporna na unutarnji pritisak od 0,5 kp/cm3.
Postavlja se u pravilu tako da najkraim putom, uz odgovarajui pad osigura otjecanje bez
taloenja.
(11) Interna kanalizacija mora biti zatiena od smrzavanja. Ona mora biti izvedena na
nain da se omogui njezino redovito nadziranje, ienje i odravanje u ispravnom stanju. Za sve
tete koje nastanu na sustavu javne odvodnje ili drugdje zbog nepravilne protupropisne izvedbe,
nemarnog odravanja ili nepravilnoga koritenja interne kanalizacije, odgovara iskljuivo korisnik,
odnosno vlasnik iste.
(12) Interna kanalizacija mora biti izvedena tako da se sprijei povrat otpadnih voda iz
sustava javne odvodnje. Najnia izljevna mjesta u graevini moraju biti izvedena iznad predviene
kote usporene vode u sustavu javne odvodnje. Odvodnju svih prostora smjetenih ispod predviene
kote usporene vode iz kojih se obavlja odvodnja treba odvojiti iz izravnoga gravitacijskog naina

42

odvodnje u kanalizacijski sustav. Odvodnju takvih prostora treba rijeiti prepumpnim ureajima
koji e skupljati otpadnu vodu iz tih dijelova graevine, te tlanim cjevovodom odvoditi u internu
kanalizaciju na mjesto iznad predviene kote usporene vode. Na taj se nain omoguava
gravitacijsko otjecanje u samom prikljuku, te odvodnja najniih povrina graevine (graevinske
estice).
(13) Svi ureaji (ureaji za prepumpavanje, separatori ulja, mastolovci, neutralizatori,
talonice, ureaji za sprjeavanje povrata vode...) kao i uljevi tlane cijevi iz prepumpnog ureaja,
moraju biti postavljeni prije kontrolnog okna iz kojega se obavlja samo prikljuenje. Navedeni
ureaji pripadaju internoj kanalizaciji te se ne izvode u sklopu kanalskoga prikljuka.
(14) Isporuitelj vodne usluge odvodnje otpadnih voda ne odgovara za tete nastale zbog
povrata otpadnih voda iz sustava javne odvodnje u prostore koji se nalaze ispod vjerojatne kote
usporene vode. To je regulirano u uvjetima prikljuenja i suglasnosti (sukladnost s uvjetima
prikljuenja) koji se izdaju od Isporuitelja, te u sklopu ugovora o izvedbi kanalskoga prikljuka.
(15) Interna kanalizacija sa svim pripadajuim ureajima treba biti projektirana, izvedena i
odravana da zadovoljava svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti
graevine. Ispitivanje vodonepropusnosti mora biti obavljeno u skladu sa zahtjevima norme HRN
EN 1610, pomou jedne od metoda: ispitivanje vodom (postupak "V") ili ispitivanje zrakom
(postupak "Z").
Sabirna jama
lanak 73.
(1) Na podruju gdje nije izgraen sustav javne odvodnje, odvodnja sanitarnih otpadnih
voda obavlja se vodonepropusnom internom kanalizacijom u sabirnu jamu, koja je sastavni dio
interne kanalizacije. Oborinske vode se ni u kojem sluaju ne smiju odvoditi u sabirnu jamu.
(2) Sabirna jama mora biti projektirana, izvedena i odravana u skladu s odredbama
Odluke o odvodnji otpadnih voda i Pravilniku o tehnikim zahtjevima za graevine odvodnje
otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti graevina odvodnje i proiavanja
otpadnih voda (Narodne novine, br. 3/11). Sabirna jama mora biti s jednom komorom, bez ispusta i
preljeva, vodonepropusna, takve zapremine da prihvati najmanje jednomjesenu koliinu otpadnih
voda, raunajui sa l00 l/st/dne, ali ne manje od 15 m3 korisne zapremine. Sabirna jama mora se
nalaziti na mjestu do kojeg je mogu pristup posebnim vozilom za pranjenje njezina sadraja.
Pranjenje i odvoz obavlja pravna osoba koja prua javnu uslugu ienja septikih i sabirnih jama.
Sadraj sabirnih jama zbrinjava se sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda.
(3) U sabirnu jamu ne smiju se uputati vode koje sadre koncentracije agresivnih i tetnih
tvari vee od maksimalno doputenih prema Odluci o odvodnji otpadnih voda i Pravilniku o
graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, br. 80/13).
(4) U sabirne jame ne smiju se uputati otpadne vode koje sadre tetne i toksine tvari u
koliinama koje mogu tetno djelovati na zdravlje ljudi, instalacije, graevine i ureaje javne
odvodnje, te na procese proiavanja otpadnih voda i digestije mulja.
(5) Ukoliko se utvrdi da se u sabirnu jamu uputaju agresivne i tetne vode koje ne
zadovoljavaju prema Odluci o odvodnji otpadnih voda i Pravilniku o graninim vrijednostima
emisija otpadnih voda podnijet e se prijava nadlenoj vodopravnoj i sanitarnoj inspekciji.
Horizontalna etana kanalizacijska mrea
lanak 74.
(1) Horizontalna etana kanalizacijska mrea odvodi otpadne vode od sanitarnih i
ureajnih predmeta do najblie vertikale ili temeljne horizontalne kanalizacije. Horizontalna etana
kanalizacijska mrea izvodi se od lijevanoeljeznih cijevi, plastinih cijevi (PVC, PP, PE-HD, PE),
elinih cijevi i iznimno olovnih cijevi. Etanu horizontalnu kanalizacijsku mreu treba voditi
najkraim putom, doputenim padom, a polae se u podove ili se privruje na zidove i stropne
konstrukcije kukama i ogrlicama.

43

(2) Svaki sanitarni predmet koji se prikljuuje na horizontalnu etanu kanalizacijsku mreu
mora biti prikljuen na nju preko sifona, a sve radi sprjeavanja prodiranja plinova iz kanalizacije.
Sifon mora biti to blie izljevnome mjestu radi njegova odravanja. Iznimno se doputa
prikljuenje najvie 3 odvodna mjesta na zajedniki sifon. Praonice rublja, kupaonice, prostorije s
tuem, pisoari i javni zahodi moraju imati u podu vodolovno grlo sa sifonom poprenoga presjeka
najmanje 50 mm. Ako je sanitarni predmet udaljen vie od 5 metara od vertikale, izvodi se posebno
odzraivanje.
Vertikalna kanalizacija
lanak 75.
(1) Vertikalna interna kanalizacija izvodi se od lijevanoeljeznih cijevi, plastinih cijevi
(PVC, PP, PE-HD, PE), elinih cijevi. Vanjski odvodi oborinske vode izvode se od lima i
plastinih materijala. Kod vertikalne kanalizacije treba izbjegavati koso voene, odnosno sa to
manje pregiba i odstupanja od vertikale. Vertikalni vodovi mogu se postavljati slobodno uza zid,
ugraditi u zidne otvore ili slobodno u vertikalnim instalacijskim otvorima. Cijevi se na zidove
privruju ispod naglavka, tako da je svaka cijev privrena.
(2) Vertikalne vodove treba zatititi od smrzavanja i predvidjeti te izvesti u unutarnjim
zidovima. Ukoliko se vodovi nalaze u izloenim vanjskim zidovima ili ako prolaze kroz negrijani
ili otvoreni prostor, potrebno ih je toplinski izolirati, moebitno predvidjeti i mogunost
zagrijavanja, kako bi se otklonila opasnost od moguega smrzavanja.
(3) Unutarnje oborinske vertikale treba u najmanje dvjema gornjim etaama toplinski i
zvuno izolirati, kako bi se sprijeile pojava kondenziranja i pojava umova. Svaki vertikalni vod
mora imati reviziju (nepropustan otvor za ienje) i to: na promjeni smjera, prije prijelaza u
horizontalnu kanalizaciju, na najvioj etai. Kod visokih graevina potrebno je predvidjeti da na
svakoj etvrtoj etai vertikala bude blago izmaknuta, ugradnjom tzv. "etaera", radi smanjenja
brzine, sprjeavanja segregacije otpadnih voda, te ponitenja energije pada koja moe imati
negativan utjecaj na podnoje cijevi.
(4) Vertikale je radi odzraivanja (ventiliranja) i sprjeavanja isisavanja sifona potrebno
provesti u nesmanjenom presjeku vertikalno iznad krova, te na zavretku predvidjeti ventilacijsku
kapu (primarna ventilacija). Kod presjeka vertikalnog voda veeg od 100 mm, dostatan je presjek
odzrane cijevi 100 mm. Ventilacijska (odzrana) cijev mora sezati najmanje 50 centimetara iznad
krova, te od otvora prostora koji slue za boravak tlocrtno treba biti udaljena najmanje 3 metra.
(5) Uz svaku vertikalu kanalizacije koja prolazi vie od 5 etaa treba predvidjeti i izvesti
paralelnu odzranu vertikalu (sekundarna ventilacija) poprenoga presjeka minimalno 70 mm, te je
ujedno treba najmanje u svakoj treoj etai spojiti s glavnom vertikalom. Na taj se nain izbjegava
mogunost isisavanja sifona koje bi moglo nastati zbog podtlaka stvorenog istodobnim isputanjem
otpadne vode u razliitim etaama. Spoj odzrane cijevi s vertikalnom kanalizacijom treba
predvidjeti i izvesti s nagibom prema glavnoj vertikali kako bi se sprijeilo prelijevanje otpadne
vode u odzrani sustav.
(6) Radi smanjenja mogunosti pojave snienja tlaka i opasnosti od isisavanja vodenoga
epa sifona te poveanja protonosti, mogu se primijeniti sustavi standardizirane proizvodnje,
posebno konstruiranih ravi ili sustavi koji sadre elemente etaera i ravi. Primjenom ovakvih
sustava mogue je izostaviti paralelnu odzranu vertikalu, a njihova ugradba mora se obaviti prema
tehnikim uputama proizvoaa.
(7) Vie odvodnih cijevi koje su blizu mogu imati zajedniki oduak, iji presjek ne smije
biti manji od polovice ukupnih presjeka svih odvodnih cijevi niti manji od presjeka najvee
odvodne cijevi.
(8) Na prolazu kroz stropnu konstrukciju cijevi ne smiju biti vrsto ugraene, ali u
najniem stropu mora taj prolaz biti nepropusno izveden. Otvori vertikalnih instalacijskih kanala u
kojima su smjetene kanalske vertikalne cijevi moraju biti dobro zatvoreni, a poklopci moebitnih
kontrolnih otvora moraju se nepropusno zatvarati, da se izbjegne veza s vanjskim zrakom i
stvaranje kondenzata na cijevima.

44

(9) Na oborinske odvodne cijevi ne smiju se prikljuiti otpadne vode. Vanjske oborinske
limene ili plastine odvodne cijevi, koje se prikljuuju na internu kanalizaciju, moraju u svom
donjem dijelu do 150 cm iznad terena biti od lijevanog eljeza.
(10) Odvodnja vodomjernih ormaria u kojima su smjeteni sekundarni impulsni
vodomjeri mora biti rijeena spajanjem na posebnu vertikalu sa slobodnim istjecanjem vode, koja
ne smije biti prikljuena izravno na kanalizaciju, a zavrava iznad podne reetke ili drugog
odvodnog mjesta u prizemlju ili podrumu graevine.
Horizontalna temeljna kanalizacija izvan graevine na graevinskoj estici
lanak 76.
(1) Horizontalna temeljna kanalizacijska mrea i kanalizacija izvan graevine na
graevinskoj estici skuplja i odvodi sanitarne otpadne vode, tehnoloke i oborinske vode, koje
dotjeu vertikalnom kanalizacijom ili neposredno s terena, i iz prostorija iznad kanalizacijske
mree, te ih odvodi do kanalskoga prikljuka u sustav javne odvodnje. Horizontalna temeljna
kanalizacija u pravilu je poloena ispod temelja graevine ili ovjeena o strop, dok je kanalizacija
izvan graevine na graevinskoj estici poloena u tlu. Spoj vertikalne kanalizacije na temeljnu
horizontalnu kanalizaciju mora imati oslonac dimenzija predvienih prema nosivosti tla, a prijelaz
je preporuljivo izvesti s dva luka, od 45 svaki.
Za horizontalnu temeljnu kanalizaciju unutar i izvan graevine mogu se rabiti cijevi od za
to prethodno predvienih materijala, a najee se koriste lijevanoeljezne i plastine cijevi vee
vrstoe.
(2) Temeljna horizontalna kanalizacijska mrea i kanalizacija izvan graevine (u daljem
tekstu: sabirna kanalizacija) treba biti tako duboko poloena da se moe cijela graevina i
pripadajua parcela gravitacijski odvoditi u sustav javne odvodnje, te da se sprijei povrat otpadnih
voda iz sustava javne odvodnje. Najnia izljevna mjesta moraju biti izvedena najmanje 25 cm
iznad predviene kote vjerojatno usporene vode. Ako sabirna kanalizacija ili njezin dio odvodi
prostore koji lee ispod razine usporene vode u javnoj kanalizaciji, ona se moe odvoditi samo
ugraenim precrpnim ureajem, koji je potrebno nadzirati i odravati u ispravnom stanju.
Potrebno je predvidjeti i ugraditi precrpni ureaj koji e skupljati otpadnu vodu iz
navedenih dijelova sabirne kanalizacije, te je tlanim cjevovodom odvoditi u internu kanalizaciju
sa spojem na mjesto iznad kote vjerojatno usporene vode. Na taj nain omoguava se gravitacijsko
otjecanje u samom kanalskom prikljuku, te odvodnja najniih povrina graevne estice. Okno u
kojem se prikljuuje tlani vod mora biti izvedeno s dnom od barem 30 cm debljine, a zavretak
tlanog voda mora biti okrenut prema gore i opskrbljen rasprivaem mlaza vode.
(3) Iznimno, kod uvjeta mogue kontrole potronje vode moe se dopustiti i spoj sabirne
kanalizacije s kanalskim prikljukom uz uporabu dvostrukoga nepovratnog ventila s motornim
pogonom, smjetenog na prikladnom mjestu interne kanalizacije.
U tom sluaju, vlasnik odnosno korisnik predmetnih povrina svjesno preuzima rizik i
isplativost odabranog rjeenja odvodnje, te snosi sve trokove od teta, odnosno tetne posljedice
koje iz njih proizlaze.
(4) Svi ureaji (ureaji za prepumpavanje, separatori ulja, mastolovci, neutralizatori,
talonice, ureaji za sprjeavanje povrata vode) kao i uljevi tlane cijevi iz prepumpnog ureaja
moraju biti postavljeni prije kontrolnog mjernog okna iz kojega se obavlja samo prikljuenje.
(5) Sabirna kanalizacija mora biti predviena i izvedena ispod granice smrzavanja tla i to
izvan graevine, tjeme kanala mora biti poloeno najmanje 80 cm u tlu, a u podrumu 20 cm. Plie
poloene odvodne cijevi, kao i horizontalne cijevi ovjeene o strop i izloene opasnosti od
smrzavanja treba toplinski izolirati. Ako se predvia tee optereenje terena gdje je poloena
kanalizacija, potrebno ju je pravilno zatititi od moguih oteenja. Sabirnu kanalizaciju potrebno
je udaljiti od vanjskog zida graevine najmanje 100 cm, a prolaz kroz temelje i zidove mora biti
okomit, te cijevi pri prodoru kroz zid ne smiju biti uzidane, ve odgovarajue zatiene.
(6) Sabirna kanalizacija mora se u pravilu polagati dublje od vodovodnih instalacija, a
ukoliko iz tehniki opravdanih razloga to nije mogue izvesti, potrebno je predvidjeti adekvatne
mjere zatite vodovodnih i kanalizacijskih instalacija.

45

(7) Profil glavnoga kanala sabirne kanalizacije ne moe biti manji od 160 mm, a ostalih
kanala u tlu koji ne vode sanitarnu otpadnu vodu (oborinski, drenani) ne manji od profila 110 mm.
Dimenzioniranje sabirne kanalizacije za presjeke od min. treba provesti na nain da se
postigne to vea ispunjenost kanala do 1,0 D, a prikljuka do 0,8 D, uz uporabu koeficijenta
hrapavosti kb= 1,5, iznimno za kanale vrlo glatke stijenke (cijevi od plastinih masa), voene u
dugim pravcima s manje od dva bona prikljuka spoja cijevi ili kontrolna okna na dionici od 5 m
duljine kb=0,4, te kb=0,25 za tlane cjevovode.
(8) Spajanje kanala manjega poprenog presjeka u kanale veega poprenog presjeka treba
predvidjeti i izvesti redukcijskim fazonskim komadima ili kontrolnim oknima. Svako odvodno
mjesto mora imati zapor protiv prodiranja plinova iz kanalizacije.
(9) Promjena smjera kanalizacije mora se izvesti koljenom ili kontrolnim oknom. Spajanje
sporednih kanala na sabirnu kanalizaciju izvodi se ograncima s priklonom 45 - 60 u smjeru
odvoda ili u kontrolnim oknima. Promjena smjera iznad 60 treba se izvesti samo kontrolnim
oknom.
(10) Kontrolna okna predviaju se i izvode na pristupanim mjestima gdje postoji opasnost
od zaepljenja, kao na veoj promjeni smjera kanala, na mjestu prikljuka sporednih kanala, kod
kanalskih stuba (kaskada), kao i kod duih ravnih kanala i to u graevini na svakih 15 m, a izvan
graevine na udaljenosti od najvie 30 m. Veliina svijetlog otvora kontrolnog okna ovisi o dubini
polaganja kanalizacijske cijevi, te kod dubine manje od 80 cm iznosi najmanje 50/50 cm, a kod
dubine 80-120 cm iznosi 60/60 cm ili 60 cm. Kod veih dubina svijetli dio otvora kontrolnog
okna moe biti 60/60 cm, a u donjem dijelu u visini od najmanje 120 cm treba ga proiriti na
60/100 cm ili 80 cm, te je potrebno ugraditi stupaljke u razmaku od 30 cm radi omoguavanja
silaska u kontrolno okno. Stupaljke se ugrauju na stijenku, bono od glavnoga toka vode, po
mogunosti na stijenku gdje nema prikljuenja kanala.
(11) Kontrolna okna predviaju se i izvode od betona, te ih je potrebno na unutarnjoj strani
zagladiti s cementnim mortom omjera 1:2, a na dnu predviene i izvedene kinete u smjeru
odvodnje ili za to predvienim fazonskim komadom. Okno mora biti dobro zatvoreno poklopcem
od lijevanog eljeza najmanje 50/50 cm, predviene vrstoe koja ovisi o svrsi povrine na kojoj je
smjeteno. Ako je kontrolno okno smjeteno unutar prostora koji slui za boravak ljudi ili za
skladitenje namirnica i slino, te ukoliko navedeni prostor nema prirodnu ventilaciju, ono mora
imati za to predvieni poklopac koji onemoguava prodor plinova iz kanalizacije. Tlocrtni poloaj
okna mora biti takav da podunom kinetom prati i usmjeruje glavni tok voda. Bona prikljuenja
obavljaju se poglavito u uzvodnoj treini okna. Pri projektiranju i izvedbi interne kanalizacije
primjenjuju se i montana (betonska) kontrolna okna, kao i kontrolna okna iz PVC i PE-HD
materijala. Navedena kontrolna okna, njihove znaajke i veliina ovise o predvienim uvjetima
prema prije navedenim dubinama polaganja interne kanalizacije, te o namjeni povrine na kojoj se
ugrauju. Primjena i ugradnja takvih okana mora biti odreena uvjetima i tehnikim uputama
pojedinog njegova proizvoaa, kao i prije navedenih propisa i uvjeta vodonepropusnosti i
vrstoe.
(12) Pri projektiranju i izvedbi sabirne kanalizacije mora se voditi rauna o doputenim
padovima njezina polaganja. Potrebno je predvidjeti i izvoditi za pojedine poprene presjeke
interne kanalizacije nie navedene normalne padove zbog njezina samoispiranja te izbjegavanja
oteenja interne kanalizacije kod veih padova. Minimalni pad smije se primijeniti samo u sluaju
kad za to postoje tehniki struno opravdana obrazloenja. Padovi za profile vee od 315 mm
odreeni su prema Smjernicama za projektiranje i izvedbu javne kanalizacije.
Pad kanalizacije mora iznositi:
PROMJER CIJEVI
(mm)
50
75
110
125

NORMALNI PAD

MINIMALNI PAD

MAKSIMALNI PAD

3,5%
2,5%
2,0%
1,5%

2,5%
1,5%
1,2%
1,0%

15,0%
15,0%
15,0%
15,0%

46

PROMJER CIJEVI
(mm)
160
200
250
315

NORMALNI PAD

MINIMALNI PAD

MAKSIMALNI PAD

1,0%
0,8%
0,45%
0,35%

0,8%
0,6%
0,25%
0,2%

15,0%
15,0%
15,0%
15,0%

(13) Kad je visinska razlika izmeu kote interne kanalizacije i kote javne kanalizacije tako
velika da se ne moe svladati doputenim maksimalnim padom, potrebno je izvesti kanalsku
stepenicu. Ona se predvia i izvodi u kontrolnom oknu slobodnim padom, ili cijevima koje imaju
kontrolne otvore u gornjem koljenu i u donjem ravnom komadu. U prvom sluaju kontrolno okno
ima na dnu kinetu, a u drugom sluaju kontrolno okno treba radi mogunosti nadzora i silaska u
njega poveati za debljinu cijevi. U kontrolnom oknu stepenica izvedena slobodnim padom ne
smije biti vea od 1,0 m.
(14) Voda iz predvrtova i padina tla, kao i voda s krovova ili iz potpornih zidova
neposredno uz plonik mora se uvesti u internu kanalizaciju, a ne smije se isputati izravno na
plonik. Kod odvoenja oborinskih voda s graevinske estice i graevina, gdje postoji opasnost
od naplavljivanja taloga u kanalizaciju, potrebno je ugraditi na udaljenosti 15-30 metara vodolovna
grla sa eljeznom reetkom kao i talonicu za prikupljanje mulja i taloga.
(15) Odvodnja otpadne vode u internu kanalizaciju iz prostorija u kojima se manipulira s
naftom i njezinim derivatima ili drugim lako zapaljivim tekuinama, doputena je samo
separatorima navedenih tekuina koji su projektirani za svaki sluaj posebno, tj. ovisno o derivatu
o kojem je rije i njegovoj koliini. Odvodi iz klaonica, mesnica, kuhinja restorana moraju imati
separatore masti i krvi ugraene to blie izljevu, te reetke za prihvaanje dlaka i drugih krutih
otpadaka.
(16) Odvodnju svih zagaenih ili mogue zagaenih otpadnih voda iz graevine, s
graevinske estice treba provesti putem adekvatnog ureaja za predtretman otpadnih voda prije
prikljuka na javnu odvodnju. Odvodnja voda koje sadre i tehnoloke otpadne vode mora biti
izvedena putem kontrolnog i mjernog okna. Na mjestu spoja drenane odvodnje s internom
kanalizacijom mora se ugraditi kontrolno okno s talonicom, a dovod u nju mora biti predvien
iznad odvoda iz samog okna, da ne bi dolo do povrata vode iz interne kanalizacije u drenani
sustav.
Cijevi i materijali
lanak 77.
(1) Cijevi za izvedbu interne kanalizacije, te materijali koji su koriteni za njihovu izradu
uz pripadajui materijal za kanalizacijske radove, moraju zadovoljavati postojee hrvatske norme
(HRN), odnosno odredbe prema DIN i ISO normama ako je rije o materijalima za koje ne postoje
hrvatske norme.
(2) Keramike cijevi i pripadajui fazonski komadi moraju zadovoljavati propisane norme
(HRN B.D 1.210, HRN B.D 1.220, HRN B.D 1.225, HRN B.D 1.226, HRN B.D 1.230, HRN B.D
1.240, HRN B.D 1.245, HRN B.D 1.250, HRN B.D 1.255, HRN B.D 1.270), te brtveni materijal
koji slui za njihovu ugradnju mora imati slubeni atest. Slue uglavnom za izvedbu temeljne
kanalizacije, odvodnju otpadnih voda do tree etae, te odvodnju agresivnih otpadnih voda. Spajaju
se na klasian nain, brtvljenjem pomou kudjelje zalivene asfaltnim kitom ili spajanjem gumenim
prstenom koji zadovoljava zahtjeve vrstoe i vodotjesnost.
(3) Lijevanoeljezne cijevi i pripadajui fazonski komadi moraju zadovoljavati propisane
norme (HRN C.J 1.421, HRN C.J 1.430, HRN C.J 1.431, HRN C.J 1.440, HRN C.J 1.441, HRN
C.J 1.450, HRN C.J 1.460, HRN C.J 1.470, HRN C.J 1.471, HRN C.J 1.472, HRN C.J 1.473, HRN
C.J 1.474, HRN C.J 1.475, HRN C.J 1.476, HRN C.J 1.480, HRN C.J 1.481, HRN C.J 1.482), te
brtveni materijal koji slui za njihovu ugradnju mora imati slubeni atest. Slue za izvedbu
vertikalne kanalizacije, horizontalne temeljne kanalizacije i kanalizacije ovjeene o strop. Spajaju

47

se brtvljenjem pomou kudjelje zalivene bitumenom ili olovom, te spojnicama s brtvenim

prstenom koji zadovoljava zahtjeve vrstoe i vodotjesnost.
(4) Olovne cijevi (tendencija naputanja) moraju zadovoljavati propisane norme (HRN E.
4.041). Slue za izvedbu spojeva izmeu sanitarnoga predmeta do kanalske vertikale ili temeljnog
voda. Spajaju se lemljenjem na mjestu ugradnje, savitljive su pa nije potrebna primjena fazonskih
komada. Osjetljive su na cementni i vapneni mort, stoga ih je potrebno zatititi adekvatnim
zatitnim sredstvom.
(5) Limene odvodne cijevi od pocinanog ili bakrenog lima debljine 0,55 mm. Slue
iskljuivo za izvedbu slobodnih vertikalnih odvoda oborinske vode na vanjskim dijelovima
graevine. Spajaju se preklapanjem i lemljenjem na mjestu ugradnje.
(6) eline cijevi moraju zadovoljavati propisane norme (HRN C.B 5.225, HRN C.B
6.550, HRN C.B 5.124). Koriste se pri izvedbi tlane interne kanalizacije (crpne stanice) i na
mjestima gdje se oekuju deformacije zbog seizmikih naprezanja ili slijeganja tla (klizita), te
svladavanja prijelaza preko vodenih tokova. Spajaju se zavarivanjem na mjestu ugradnje. Osjetljive
su na koroziju te ih je potrebno zatititi adekvatnim premazima, izolacijom i katodnom zatitom.
(7) Betonske cijevi i pripadajue spojnice, kontrolna okna moraju zadovoljavati propisane
norme (HRN U.N 1.050, HRN U.N 1.051, HRN U.N 1.052, DIN 4032). Slue za izvedbu vanjske
interne kanalizacije (dvorine), kanalskih prikljuaka kod veih profila. Spajaju se na klasian
nain s naglavkom, a samo brtvljenje se postie gumenom brtvom. Kod uporabe betonskih cijevi
potrebno je predvidjeti takve cijevi koje e osigurati vodonepropusnost kanalizacije, a to mogu biti
vibrotlaene cijevi ili betonske centrifugirane cijevi, ali uz obveznu izvedbu potpune obloge cijevi
vodonepropusnim betonom.
(8) Beton koji se primjenjuje pri izvedbi interne kanalizacije mora zadovoljavati propisane
norme (HRN U.E 3.010, HRN U.M 1.045).
(9) Plastine PVC i PP cijevi i pripadajui fazonski komadi, kontrolna okna, te ostali
ureaji i objekti interne kanalizacije izraeni od PVC materijala moraju zadovoljavati propisane
norme (HRN G.C 6.511, HRN G.C 6.512, HRN G.C 6.513, HRN G.C 6.514, HRN G.C 6.515,
HRN G.C 6.516, HRN G.C 6.517, HRN G.C 6.518, HRN G.C 6.519, HRN G.C 6.520, HRN G.C
6.521, DIN 19534 ili NORM B 5184, HRN EN 1401, HRN EN 1852). PVC i PP cijevi oznake
vrstoe SN-4 i vie slue za izvedbu cjelokupne temeljne (u posebnoj izvedbi i kao zavjeene) i
vanjske interne kanalizacije (dvorine) kao i za kanalske prikljuke. Spajaju se na klasian nain s
naglavkom, a samo brtvljenje postie se gumenim prstenom. PP cijevi koriste se posebno kod
potrebe odvodnje voda s povienom temperaturom (temperature vie od 40C), pa najee slue
pri spajanju sanitarnih predmeta s kanalskim vertikalama ili temeljnim vodom. Cijevi oznake
vrstoe SN-2 mogu sluiti iskljuivo za izvoenje instalacija odvodnje po etaama unutar objekta.
(10) Plastine PE-HD cijevi i pripadajui fazonski komadi, kontrolna okna, te ostali
ureaji i objekti interne kanalizacije izraeni od PE-HD materijala moraju zadovoljavati propisane
norme (DIN 19535, DIN 19537, DIN 8074, DIN 8075 ili NORM B 5172, HRN EN 1401). PEHD cijevi oznake vrstoe SN-4 i vie slue za izvedbu cjelokupne temeljne i vanjske interne
kanalizacije (dvorine), za izvedbu tlane interne kanalizacije (crpne stanice), kao i za kanalske
prikljuke. Spajaju se prema uputi, ovisno o vrsti cijevi i samom proizvoau (klasinim nainom
naglavkom s gumenom brtvom, zavarivanjem, posebnim fazonskim komadima).
(11) Za projektiranje i izvedbu interne kanalizacije mogu sluiti i materijali koji nisu gore
navedeni, no zadovoljavaju uvjete o vrstoi i vodonepropusnosti, te su usklaeni s hrvatskim
normama ukoliko one postoje, a ako nisu propisane hrvatske norme potrebno je koristiti EN norme
odnosno DIN norme.
(12) Prikljuenje cijevi na okna i druge betonske graevine obavlja se obveznom
uporabom posebnih prikljunih komada s brtvenim prstenom. Posebni prikljuni komadi s
prstenom moraju se koristiti i kod izvoenja prikljuka spajanjem po sistemu "cijev na cijev".
Opi uvjeti za projektiranje interne mree odvodnje
lanak 78.

48

Projektiranje interne kanalizacije mora se provoditi u skladu s odredbama Zakona o

vodama i Zakona o prostornom ureenju i gradnji, s odredbama pratee zakonske regulative,
Odlukom o odvodnji otpadnih voda, odredbama pravilnika i hrvatskih normi koje se odnose na
vode i odvodnju otpadnih voda, kao i odredbama ovih Uvjeta.
Projektna dokumentacija
lanak 79.
(1) Da bi se pristupilo izradi projektne dokumentacije interne kanalizacije za graevine
koje moraju ishoditi lokacijsku dozvolu, prethodno je potrebno pisanim podneskom od
Isporuitelja zatraiti uvjete prikljuenja na sustav javne odvodnje.
Uz navedeni zahtjev potrebno je priloiti sljedee:
- kopiju katastarskoga plana s ucrtanom graevinom u mjerilu 1:1000,
- idejni projekt s tehnikim opisom namjene predvienog zahvata u prostoru i
odgovarajuim nacrtima, a ako je rije o proizvodnoj graevini i opisom tehnolokoga procesa.
Pisanim podneskom koji u prilogu sadri kopiju katastarskoga plana u mjerilu 1:1000 s
ucrtanom graevinom, mogu se zatraiti uvjeti prikljuenja i za graevine koje ne moraju ishoditi
lokacijsku dozvolu.
(2) Isporuitelj je duan na temelju traenja:
- obavijestiti podnositelja o mogunosti i nainu prikljuenja i uz koje uvjete,
- definirati sve relevantne tehnike podatke (odrediti konanu dispoziciju otpadnih voda prikljuenjem na javnu odvodnju ili u sabirnu jamu, definirati vrstu sustava odvodnje - mjeoviti ili
razdjelni, odrediti trasu i visinske kote sustava javne odvodnje, razinu vjerojatno usporene vode u
javnoj odvodnji, potrebu izvoenja posebnih ureaja i sl.) potrebne za izradu projekta interne
kanalizacije.
(3) Projekt interne kanalizacije treba izraditi sukladno odredbama ovih Uvjeta, pravilima
struke, odredbama vaee prethodno navedene zakonske regulative, te mora obuhvatiti cijelu
internu kanalizaciju do kanalskoga prikljuka ukljuujui sami spoj s njim.
(4) Projekt interne kanalizacije mora sadravati:
- uvjete prikljuenja,
- tehniki opis,
- dimenzioniranje kanalizacije normama i priznatim autorima, s obveznim izraunom
cjelokupnih koliina otpadnih voda koje se isputaju u javnu odvodnju i dimenzioniranjem
prikljuka,
- tlocrte svih etaa graevine u prikladnom mjerilu s ucrtanom internom kanalizacijskom
mreom,
- u nacrtu mora biti vidljiva namjena svake prostorije, sanitarni predmeti, odvodna mjesta s
upisanim apsolutnim kotama podova,
- vertikalni presjek graevine u doputenom mjerilu s definiranim apsolutnim visinskim
kotama,
- sheme interne kanalizacije s upisanim apsolutnim kotama svih etaa,
- uzduni presjek vanjske interne kanalizacije,
- normalni popreni presjek rova,
- detalje svih kontrolnih okana s upisanim apsolutnim kotama,
- detalj kontrolnog i mjernog okna s upisanim apsolutnim kotama,
- detalj svih predvienih ureaja (predtretman otpadnih voda, precrpni ureaji...) s
upisanim apsolutnim kotama,
- ostale potrebne detalje.
(5) U sluaju da je rije o otpadnim vodama koje sadre agresivne i tetne tvari u
koncentracijama veim od maksimalno doputenih Odlukom o odvodnji otpadnih voda i
Pravilnikom o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda, u projektu interne kanalizacije mora
se priloiti bilo kratak opis procesa rada, bilo tehnoloki projekt s osvrtom na mogua zagaenja
otpadnih voda, opisom odabrane tehnologije pretproiavanja, dimenzioniranjem ureaja (ili
odabir tipskog ureaja prema tehnikim uputama proizvoaa), te oitovanje o kakvoi otpadne

49

vode koja e se isputati u sustav javne odvodnje. Svi zatvoreni prostori u graevini koji slue za
parkiranje automobila (garae) povrine vee od 50 m2, trebaju za odvodnju u horizontalnoj
sabirnoj kanalizaciji imati ugraen ureaj za proiavanje (separator), dimenzioniran prema
koliini vode koja slui za pranje predmetnoga prostora. Graevine u kojima se odvija radno proizvodni proces s tehnolokim otpadnim vodama moraju u roku od 3 mjeseca od poetka rada
provjeriti rad ureaja za pretproiavanje, izradom osnovne snimke kakvoe otpadnih voda koje
se uputaju u javnu odvodnju, a dobivene rezultate dostaviti Isporuitelju u navedenom roku.
(6) Za rekonstrukciju postojeih graevina u kojima se odvija radno - proizvodni proces s
tehnolokim otpadnim vodama mora se priloiti odgovarajua analitika dokumentacija to ju je
izradio ovlateni laboratorij, te u okviru tehnolokoga projekta navesti oekivane promjene
procesa, koliinu otpadnih voda, koliinu zagaivala i drugo. Provjera rada ureaja osnovnom
snimkom obvezna je u roku od 3 mjeseca od poetka rada rekonstruiranog ureaja, izradom
osnovne snimke otpadnih voda i dostavljanjem rezultata Isporuitelju u navedenom roku.
(7) Projekt interne kanalizacije dostavlja se u jednom primjerku na suglasnost
Isporuitelju. Ukoliko je projekt u skladu s odredbama ovih Uvjeta, pravilima struke i vaee
zakonske regulative, Isporuitelj izdaje suglasnost na njega, te primjerak projekta zadrava u svom
arhivu.
(8) Radi ishoenja uporabne dozvole graevine obavlja se tehniki pregled njezine
izvedene interne kanalizacije. O pregledu izvedenih radova na instalaciji interne kanalizacije
sastavlja se zapisnik, te ukoliko nije predoena potrebna dokumentacija za ocjenu uporabnosti ili
su uoeni propusti i nedostaci u izvedbi, oni se moraju ispraviti i dopuniti prema sastavljenom
zapisniku. Nakon uvida u naknadno obavljene radove i pribavljenu dokumentaciju sastavlja se novi
zapisnik s ocjenom uporabnosti.
Dimenzioniranje interne kanalizacije
lanak 80.
(1) Dimenzioniranje odvodnih cijevi interne kanalizacije izrauje se prema sljedeim
tablicama:
1. Minimalni popreni presjek prikljunih odvodnih cijevi pojedinih sanitarnih predmeta
i njihovi pripadajui ekvivalentni faktori dani su u tablici 4.
2. Dimenzije odvodnih cjevovoda za otpadne vode dani su u tablici 5.
Iz tablice 4 izraunavaju se ekvivalentni faktori sanitarnih i ureajnih predmeta koji se
prikljuuju na jednu odvodnu cijev, te se zatim iz tablice 5 ustanovi potreban popreni
presjek odvodne cijevi, ukoliko nije manja od vrijednosti iz tablice 4. Maksimalno
doputeno prekoraenje ekvivalentnih faktora kod promjera cijevi 70 mm iznosi
5%, a kod ostalih veih profila 10%.
Ako se sanitarni izljevi iz jedne stambene jedinice isputaju u vie odvoda, za
dimenzioniranje su mjerodavni pojedinani ekvivalentni faktori. Za svaki odvod
uzima se u obzir najvie 12 ekvivalentnih faktora jedne stambene jedinice iako je
mogu moebitno i vei broj ekvivalentnih faktora.
3. Krovni oluci i vertikalni odvodi za oborinske vode dimenzioniraju se prema tablici 6.
4. Dimenzije i ekvivalentni faktori za horizontalne odvode oborinske vode odreuju se
prema tablici 7.
(2) Horizontalni odvodi za oborinske vode ovisni su o veliini pripadajue slivne povrine
u m2 s kojih se prihvaaju oborine, a koja ne smije biti manja od koliine oborina u l/s/ha
mjerodavne za dimenzioniranje sustava javne odvodnje, te odabranoga pada cijevi. U tablici 7 pad
cijevi odvoda pretpostavljen je s 1%. Za podruje grada Zagreba, a sukladno Vodoprivrednoj
osnovi grada Zagreba, intenzitet i = 140 l/s/ha.
(3) Popreni presjek horizontalnih odvodnih cijevi za oborinske vode odreuje se iz
stupaca tablice 7 i to zbrojem ekvivalentnih faktora (N) za povrinu na koju padaju oborine, iz
tablice 7 i treine ekvivalent faktora (F) svih prikljunih odvoda otpadnih voda iz tablice 5.
Ukoliko je taj zbroj (N+F/3) manji od (F) prihvaa se mjerodavna vea vrijednost (F).

50

(4) Za odvodnju oborinskih voda s povrina krova mogu se primijeniti i drugi

standardizirani sustavi (primjerice podtlani sistem), iskljuivo na temelju tehnike dokumentacije
ovjerene od proizvoaa ili ovlatenog zastupnika.
Odravanje interne kanalizacije
lanak 81.
Svaki korisnik usluga duan je svoju internu kanalizaciju s pripadajuim ureajima
redovito odravati u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o prostornom ureenju i
gradnji, Pravilniku o tehnikim zahtjevima za graevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima
obvezne kontrole ispravnosti graevina odvodnje i proiavanja otpadnih voda, te u skladu s
odredbama ovih Uvjeta.
VI. MJERENJE, OBRAUN I NAPLATA VODNIH USLUGA
Obraunsko mjerno mjesto i mjerenje isporuene vodne usluge
lanak 82.
(1) Koliina pruene vodne usluge mjeri se mjerilima na obraunskome mjernom mjestu
koje je na mjestu preuzimanja ili mjestu isporuke vodne usluge, u metrima kubinim.
(2) Svako obraunsko mjerno mjesto opremljeno je mjernom opremom koju ine mjerila i
ostala mjerna oprema odreena suglasnou Isporuitelja.
(3) Mjerila iz stavka 2. ovoga lanka su:
- vodomjeri,
- mjerni ureaji za mjerenje potronje tehnoloke vode,
- mjerai protoka.
(4) Isporuitelj usluge za svako obraunsko mjerno mjesto odreuje tehnike znaajke
mjerila i ostale mjerne opreme, mjesto i nain ugradnje, a sve u skladu s tehnikim uvjetima iz ovih
Uvjeta.
(5) Mjerila kod prikljuenja korisnika usluga na komunalne vodne graevine moraju imati
valjan ovjerni ig, odnosno valjanu ovjernicu o zadovoljavanju mjeriteljskih zahtjeva.
(6) Kod prvoga prikljuenja Isporuitelj i korisnik usluge svojim potpisom na
odgovarajuem obrascu potvruju osnovne podatke i stanje opreme.
lanak 83.
(1) Mjerna oprema treba biti smjetena na vidljivo mjesto s mogunou izravnoga
pristupa ovlatene osobe Isporuitelja, na nain da omoguuje oitavanje svih brojanih, odnosno
mjernih vrijednosti.
(2) Uvjeti za smjetaj mjerne opreme za svako obraunsko mjerno mjesto utvruju se u
skladu s tehnikim uvjetima iz ovih Uvjeta.
lanak 84.
(1) Korisnik usluge moe zatraiti kontrolni pregled mjerne opreme ukoliko postoji sumnja
da se isporuena usluga ne registrira pravilno.
(2) Ako se kontrolnim pregledom utvrdi da je mjerilo imalo vea odstupanja nego to je to
prema vaeim propisima doputeno, Isporuitelj snosi trokove pregleda ili zamjene mjerila.
(3) Ako se kontrolnim pregledom utvrdi da je mjerilo ispravno, trokove pregleda ili
zamjene snosi korisnik usluge.
lanak 85.

51

(1) Korisnik usluge duan je bez odlaganja obavijestiti Isporuitelja o neispravnosti mjerne
opreme.
(2) Isporuitelj usluge duan je utvrditi neispravnost odmah nakon dojave i otkloniti je u
najkraemu moguem roku.
Oitanje, obraun i naplata vodne usluge
lanak 86.
(1) Koliina pruene usluge opskrbe pitkom vodom utvruje se vodomjerom, a cijena
usluge obraunava se prema oitanoj potronji metara kubinih i to petnaestodnevno, jednom
mjeseno, dvomjeseno, tromjeseno, odnosno jednom godinje, ovisno o kategoriji korisnika
usluga odnosno potronje.
(2) Isporuitelj samostalno utvruje dinamiku oitanja za svaku kategoriju potronje
odnosno korisnika usluga.
lanak 87.
(1) Korisnicima vodne usluge javne odvodnje koji imaju i koriste ispravan mjera protoka
isputene otpadne vode, neovisno o tome jesu li ili nisu prikljueni na komunalne vodne graevine
javne vodoopskrbe, cijena vodne usluge odvodnje otpadnih voda naplauje se prema koliini
(metrima kubinim) isputene otpadne vode izmjerenoj na mjerau protoka.
(2) Korisnicima vodne usluge javne odvodnje koji nemaju ili ne koriste ispravan mjera
protoka isputene otpadne vode, a prikljueni su na komunalne vodne graevine javne
vodoopskrbe, cijena vodne usluge odvodnje otpadnih voda naplauje se prema isporuenoj koliini
vode na glavnom vodomjeru.
(3) Korisnicima vodne usluge javne odvodnje iz stavka 2. ovoga lanka kojima je
Pravilnikom o obraunavanju i plaanju naknade za zatitu voda (Narodne novine, br. 83/10)
propisan fiksni gubitak, isti e se primijeniti na koliine obraunate prema stavku 2. ovoga lanka.
(4) Korisnici ije su nekretnine prikljuene na komunalne vodne graevine za javnu
vodoopskrbu i posjeduju vodonepropusnu sabirnu jamu, obvezni su plaati cijenu vodne usluge
odvodnje otpadnih voda koja se obraunava prema koliini (metrima kubinim) isporuene vode,
sukladno vaeoj cijeni vodnih usluga.
lanak 88.
(1) Korisnici usluga koliinu isporuene vodne usluge plaaju prema cijeni vodne usluge
utvrenoj vaeom odlukom o cijeni vodnih usluga Isporuitelja.
(2) U sluaju izmjena cijene vodne usluge Isporuitelj usluge e na svojoj internet stranici,
putem sredstava javnoga priopavanja ili na drugi uobiajeni nain o tome obavijestiti korisnike
usluga.
lanak 89.
(1) Stanje brojila na vodomjeru oitava ovlatena osoba Isporuitelja uz predoenje
slubene iskaznice koja je duna na zahtjev korisnika usluge omoguiti provjeru identiteta.
(2) Korisnik je duan ovlatenoj osobi Isporuitelja omoguiti pristup vodomjeru i oitanje
vodomjera.
lanak 90.
(1) Isporuena voda za svaki stan u stambenim zgradama za koje su lokacijske dozvole
izdane prije 1. sijenja 2000. godine obraunava se na nain da se oitana potronja glavnog

52

vodomjera rasporeuje na pojedine korisnike usluge prema broju prijavljenih osoba kod svakoga
korisnika usluge.
(2) U stambenim zgradama gdje se nalazi prostor za obavljanje poslovne djelatnosti, a nisu
ugraeni sekundarni ili interni vodomjeri, korisnici usluge ovlateni su sporazumjeti se o udjelima
u plaanju usluge. Ukoliko se korisnici usluge ne mogu sporazumjeti o udjelima u plaanju usluge
ili jedan od korisnika usluge obavijesti Isporuitelja da otkazuje postignuti sporazum, Isporuitelj
je ovlaten odrediti udjele u plaanju usluge temeljem podataka kojima raspolae, te vlastitom
procjenom.
(3) Sporazum iz stavka 2. ovoga lanka mora sadravati osim udjela u potronji i ime i
prezime odnosno naziv korisnika usluge, osobni identifikacijski broj, adresu odnosno sjedite, te
broj rauna. Dostavlja se Isporuitelju u pisanom obliku i mora biti ovjeren potpisima i peatima
(za pravne osobe odnosno obrtnike) svih stranaka u sporazumu.
(4) Korisnici koji imaju ugraene kontrolne vodomjere u prostorima za obavljanje
poslovne djelatnosti, a koje je Isporuitelj prihvaao za obraun potronje, duni su u roku od
godine dana od stupanja na snagu lanaka 33. do 40. ovih Uvjeta, ugraditi interne vodomjere te
prijei na sustav daljinskog oitanja sukladno odredbama lanaka 33. do 40. ovih Uvjeta. U
protivnom je Isporuitelj ovlaten potronju vode takvim korisnicima uskladiti s odredbama stavka
2. ovoga lanka.
lanak 91.
(1) Isporuena voda za svaki stan i poslovni prostor u stambenim zgradama za koje su
lokacijske dozvole izdane nakon 1. sijenja 2000. godine obraunava se na nain da se u njih
ugrauje glavni vodomjer koji mjeri isporuenu vodu cijeloj zgradi, a potronju u svakom
zasebnom prostoru mjeri sekundarni vodomjer. Raun za tako isporuenu vodu sastoji se od dva
dijela, s tim da se prvi dio rauna odnosi na vodu isporuenu sekundarnim vodomjerom dok se
drugi dio rauna odnosi na obraun zajednike potronje stambene zgrade koja se javlja kao razlika
oitanja glavnog vodomjera i zbroja oitanja svih sekundarnih vodomjera i plaaju je svi korisnici
prema veliini vlasnikog udjela u stambenoj zgradi.
(2) Zajednika potronja stambene zgrade obuhvaa potronju na izljevnome mjestu u
zajednikim prostorima suvlasnika stambene zgrade, ukljuujui sklonita, potronju na
vatrogasnim mimovodima, kao i potronju vode nastalu zbog kvara na zajednikim instalacijama.
Isporuitelj je ovlaten prihvatiti sporazum korisnika o preuzimanju obveze plaanja udjela
u zajednikoj potronji stambene zgrade.
(3) U sluaju da u zgradi postoji izljevno mjesto zajednike potronje s vlastitim glavnim
vodomjerom, suvlasnici zgrade mogu sporazumom odrediti jednoga ili najvie dvojicu suvlasnika
na koje e biti naslovljeni rauni za zajedniku potronju, te koji e biti odgovorni za plaanje
rauna. Ukoliko se takav sporazum ne postigne ili ne dostavi Isporuitelju, Isporuitelj je ovlaten
raspodijeliti zajedniku potronju na sve korisnike prema veliini suvlasnikog udjela u stambenoj
zgradi.
lanak 92.
(1) Isporuena voda za svaki stan odnosno poslovni prostor u stambenim zgradama u
kojima je ugraen interni vodomjer u sustavu AWMR mree obraunava se na nain da ugraeni
glavni vodomjer mjeri isporuenu vodu cijeloj zgradi, a potronju u svakom zasebnom prostoru
mjeri interni vodomjer. Raun za tako isporuenu uslugu sastoji se od dva dijela, s tim da se prvi
dio rauna odnosi na potronju vode oitanu na internom vodomjeru, dok se drugi dio rauna
odnosi na udio u zajednikoj potronji koja se javlja kao gubitak na zajednikim instalacijama
zgrade.
(2) Korisnici u stambenim zgradama iz stavka 1. ovoga lanka, koji nisu ugradili interne
vodomjere u sustavu AWMR mree, plaaju potronju vode koja se javlja kao razlika izmeu
oitanja glavnog vodomjera i zbroja oitanja internih vodomjera iz stavka 1. ovoga lanka, prema
broju osoba prijavljenih kod pojedinoga korisnika.

53

(3) U sluaju veeg, evidentiranog, kvara na zajednikim instalacijama zgrade, korisnici

koji imaju ugraene interne vodomjere plaaju potronju vode utvrenu oitanjem internog
vodomjera, uveanu za udio u zajednikoj potronji, koja se odreuje prema veliini suvlasnikog
udjela u stambenoj zgradi.
Korisnicima iz stavka 2. ovoga lanka, potronja vode u sluaju veeg, evidentiranog,
kvara na zajednikim instalacijama, obraunava se prema broju osoba prijavljenih kod pojedinoga
korisnika sukladno prosjenoj potronji u zadnja tri mjeseca prije nastaloga kvara (umanjenoj za
potronju korisnika s internim vodomjerima), a uveanoj za udio u zajednikoj potronji, koja se
odreuje prema veliini suvlasnikog udjela u stambenoj zgradi.
(4) Ukoliko korisnik ne omogui redovnu zamjenu, odravanje, kontrolu ispravnosti i ono
oitanje vodomjera, Isporuitelj ga iskljuuje iz sustava AWMR mree, a obraun potronje
obavlja se sukladno stavku 2. ovoga lanka.
lanak 93.
(1) Isporuitelj je duan voditi evidenciju o korisnicima i broju osoba kod pojedinoga
korisnika usluge.
(2) Broj osoba kod pojedinoga korisnika usluge utvruje se na temelju pisane izjave
upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika koji su za to ovlateni sukladno vaeim zakonskim
propisima. Iznimno, u stambenim zgradama gdje nema navedenih ovlatenih osoba prihvatit e se
izjava pojedinoga korisnika kojom obavlja promjenu broja osoba svoga kuanstva.
(3) Ukoliko pojedini korisnik smatra izjavu ovlatene osobe iz stavka 2. ovoga lanka
netonom, svaki korisnik ponaosob moe Isporuitelju dostaviti izjavu o broju osoba lanova
svoga kuanstva ovjerenu kod javnog biljenika. Isporuitelj usluge ovlaten je broj osoba kod
pojedinoga korisnika usluge utvrditi i na drugi nain, odnosno zatraiti drugi dokaz.
(4) Ukoliko ovlatena osoba iz stavka 2. ovoga lanka ili korisnici Isporuitelju dostave
izjavu o broju lanova kuanstva ovjerenu potpisom veine korisnika, ista e se jedina smatrati
pravovaljanom.
(5) Ovlatena osoba iz stavka 2. ovoga lanka duna je promjenu broja osoba kod
pojedinoga korisnika usluge prijaviti Isporuitelju najkasnije do 25. dana u tekuemu mjesecu, da
bi ona imala uinka u tome mjesecu.
(6) Promjena broja osoba kod pojedinoga korisnika koja ne traje dulje od mjesec dana ne
obraunava se.
lanak 94.
Ako u stambenoj zgradi ima stanova s kupaonicom ili tuem i stanova bez kupaonice ili
tua, usluga se obraunava na nain da se u stanovima s kupaonicom ili tuem jedna osoba rauna
kao dvije, dvije kao tri, tri kao pet, etiri kao est, pet kao osam, est kao devet, sedam kao
jedanaest...
lanak 95.
(1) Korisnik usluge duan je omoguiti Isporuitelju da utvrdi tonu koliinu pruene
usluge u svakom trenutku kada to Isporuitelj zatrai.
(2) Ako korisnik usluge ne omogui ili Isporuitelj iz drugih objektivnih razloga ne moe
utvrditi koliinu pruene usluge, Isporuitelj je ovlaten ispostaviti raun za uslugu na temelju
vlastite procjene.
(3) Isporuitelj je ovlaten postupati na nain propisan stavkom 2. ovoga lanka za sve
vrijeme dok mu ne bude omogueno utvrditi koliinu pruene usluge.
(4) U sluaju obrauna potronje vodne usluge temeljem procjene sukladno stavku 2.
ovoga lanka, obraun e se uskladiti sa stvarnom potronjom prigodom sljedeeg oitanja
vodomjera.
(5) Isporuitelj je osobito ovlaten utvrditi koliinu pruene usluge vlastitom procjenom u
ovim sluajevima:

54

- kad na vodomjeru nema odgovarajuih plombi s oznakom Isporuitelja odnosno

Dravnog zavoda za mjeriteljstvo,
- kad Isporuitelj usluge utvrdi da su plombe na vodomjeru oteene,
- kad je vodomjer neispravan (npr. ne mjeri protok vode odnosno ne mjeri ispravno,
poparen, smrznut),
- kad je vodomjer nedostupan Isporuitelju (nemogu pristup vodomjernom oknu, voda u
vodomjernom oknu),
- kad Isporuitelj utvrdi da je vodomjerom rukovala neovlatena osoba s ciljem
onemoguavanja utvrenja tone koliine isporuene usluge (okretanje vodomjera, mehaniko
oteenje),
- kad oitavanje vodomjera nije mogue zbog vremenskih uvjeta,
- za sluaj gaenja poara,
- po potrebi Isporuitelja,
- na kraju poslovne godine.
(6) U sluaju iz stavka 5. toke 4. ovoga lanka, a posebice kad je vodomjer nedostupan
due vrijeme, Isporuitelj e pisano upozoriti korisnika da u odreenom roku uini vodomjer
dostupnim za oitanje, u protivnom je nakon proteka roka ovlaten korisniku obustaviti isporuku
vode.
(7) Ako Isporuitelj usluge mijenja cijenu usluge, duan je prije promjene cijene usluge
utvrditi koliinu prethodno pruene usluge svakom pojedinom korisniku usluge ili je procijeniti.
lanak 96.
Iznimno od odredaba ove glave, Isporuitelj je ovlaten s pojedinim korisnicima usluge
ugovorom utvrditi nain pruanja, obrauna i plaanja usluge.
Nain plaanja vodne usluge
lanak 97.
(1) Korisnik plaa uslugu na temelju rauna koji se ispostavljaju petnaestodnevno,
mjeseno, dvomjeseno, tromjeseno, odnosno jednom godinje, a prema koliini pruene usluge,
vaeoj cijeni i nainu obrauna za pojedinu kategoriju korisnika.
(2) Isporuitelj je ovlaten korisniku usluge omoguiti plaanje usluga akontacijskim ili
avansnim obrocima.
(3) Na internet stranicama Isporuitelja (www.vio.hr), preko portala MOJ VIO korisnicima
je omoguen pregled i dojava stanja oitanja vodomjera te isporuka e-rauna. Korisnici koji se
registriraju na portal MOJ VIO i pristanu na isporuku digitalnog rauna (pdf raun i/ili e-uplatnica)
nee vie dobivati raune u papirnatom obliku putem pote.
Svi korisnici koji e imati prikljuak na AWMR mreu, putem portala MOJ VIO imat e
mogunost praenja stanja potronje vode i pregleda rauna koji se temelje na takvom oitanju.
(4) Isporuitelj omoguava korisniku usluge koritenje usluge opskrbe pitkom vodom bez
plaanja potronje u sluaju gaenja poara vodom iz interne vodovodne instalacije, odnosno
hidrantske mree korisnika, ako takvu potronju dojavi u roku od 30 dana od dana izbijanja poara.
(5) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka obraun potronje vode za mjesec u kojemu se
poar dogodio obavit e se temeljem procjene stanja potronje toga korisnika kroz tri mjeseca koja
su prethodila poaru.
lanak 98.
(1) Korisnik usluge duan je platiti uslugu najkasnije do datuma dospijea naznaenog na
raunu.
(2) Ukoliko korisnik ne plati raun za pruenu uslugu, moe mu se dostaviti opomena
kojom se korisnik usluge upozorava na mogunost da mu se zbog neplaanja rauna obustavi
pruanje usluge odnosno pokrene postupak prisilne naplate dugovanja.

55

Ukoliko je na raunu evidentiran i iskazan dug iz prethodnog razdoblja, takav raun smatra
se ujedno i opomenom.
(3) Ukoliko korisnik usluge ne plati u cijelosti raun za pruenu uslugu nakon to je
opomenut i upozoren na nain odreen stavkom 2. ovoga lanka, Isporuitelj je ovlaten bez
ponovne prethodne opomene obustaviti pruanje usluge.
lanak 99.
(1) Korisnik usluge ima pravo prigovora na ispostavljeni raun koji ne odgaa rok naplate
rauna.
(2) Prigovor se podnosi u pisanom obliku u roku od 8 dana od dana primitka rauna.
(3) Isporuitelj je duan u roku od 15 dana ispitati osnovanost prigovora te dati pisani
odgovor na njega, odnosno proslijediti ga Komisiji za otpis vode utroene bez koristi, ukoliko su za
to ispunjene pretpostavke.
(4) Prihvati li Isporuitelj podneseni prigovor, isti e biti prihvaen po ve ispostavljenim
raunima ili buduim zaduenjima, ovisno o vrsti prigovora.
(5) Korisnik usluge nezadovoljan odlukom tijela iz stavka 3. ovoga lanka ovlaten je u
roku od 30 dana od dana primitka odluke podnijeti reklamaciju Povjerenstvu za reklamacije
potroaa.
VII. UVJETI OGRANIENJA I OBUSTAVE ISPORUKE VODNIH USLUGA
lanak 100.
(1) U sluaju poremeaja u vodoopskrbi zbog sue, poplava ili drugih razloga Isporuitelj
moe poduzeti mjere za ogranienje potronje vode.
(2) U sluaju dugotrajne i vee nestaice vode Isporuitelj e predloiti jedinicama lokalne
samouprave donoenje odluke o ogranienju potronje vode odnosno zabranu potronje vode za
pojedine namjene (pranje ulica, punjenje bazena, polijevanje vrtova, pranje automobila i sl.).
(3) Korisnici su duni pridravati se uputa i odredbi o ograniavanju i racionalnoj potronji
vode iz ovoga lanka.
lanak 101.
(1) Isporuitelj moe korisnicima privremeno obustaviti isporuku usluge radi sljedeih
planiranih radova:
- pregled, ispitivanje ili kontrolno mjerenje,
- redovno ili izvanredno odravanje,
- izmjena vodomjera,
- remont postrojenja,
- prikljuenje novih korisnika,
- dogradnja ili rekonstrukcija sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje,
- radi utvrivanja svih korisnika na zajednikom vodomjeru.
(2) U sluaju obustave usluge iz prethodnoga stavka Isporuitelj e obavijestiti korisnika
usluge, a u sluaju duega trajanja radova omoguiti zamjensko koritenje usluge u skladu s
odredbama ovih Uvjeta.
lanak 102.
(1) Isporuitelj je ovlaten korisniku obustaviti isporuku usluge u sljedeim sluajevima
nepridravanja odredbi ovih Uvjeta:
- ukoliko korisnik ne plati bilo koja dva dospjela petnaestodnevna rauna, dva dospjela
mjesena rauna, dva dospjela dvomjesena rauna odnosno dospjelu tromjesenu

56

obvezu, niti nakon pisane obavijesti Isporuitelja kojom e obavijestiti korisnika

najmanje 8 dana prije namjeravane obustave,
- ako korisnik onemoguava redovnu izmjenu vodomjera,
- ako korisnik nije privremeno odjavio potronju vode, a u objektu nitko ne stanuje ili se
privremeno ne koristi, a zbog neispravnosti internih vodovodnih instalacija ili kvara na
vodomjeru gube se znatne koliine vode,
- ako se korisnik neovlateno prikljui na sustav opskrbe pitkom vodom ili javne
odvodnje,
- kad nastane kvar na internim instalacijama korisnika koji moe negativno utjecati na
sanitarnu ispravnost pitke vode,
- ako je vodomjerno okno zagaeno, zatrpano ili nepristupano, a korisnik nije
nedostatak otklonio niti nakon pisane obavijesti Isporuitelja,
- ako korisnik kri naredbe o tednji vode,
- ako korisnik omogui koritenje vodnih usluga drugim osobama putem svojih internih
instalacija iz lanka 12. stavka 3. i 5. ovih Uvjeta,
- u drugim sluajevima koritenja vodnih usluga protivno ovim Uvjetima.
(2) U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka Isporuitelj je ovlaten obustaviti isporuku
usluge, izvrstiti vodomjer i blindirati prikljuak, a korisnik mu je duan to omoguiti.
(3) Obustavu isporuke vodne usluge u sluajevima iz stavka 1. toke 3., 4. i 5. Isporuitelj
je ovlaten obaviti bez prethodne obavijesti korisniku.
(4) Obustava isporuke vodnih usluga traje sve dok se ne otklone razlozi obustave iz stavka
1. ovoga lanka.
(5) Sve trokove obustave isporuke usluge kao i ponovnog ukljuenja u vodoopskrbni
sustav i sustav javne odvodnje snosi korisnik usluge.
(6) Isporuitelj ne odgovara za tetu koju korisnik usluge trpi zbog obustave isporuke
usluge iz stavka 1. ovoga lanka.
(7) Ukoliko se korisnik usluge neovlateno prikljui na sustav javne vodoopskrbe i/ili
odvodnje za vrijeme obustave isporuke usluge, duan je nadoknaditi tetu koju Isporuitelj trpi. Za
utvrivanje vremena prikljuenja i potronje uzima se da se korisnik neovlateno prikljuio istoga
dana s kojim je obavljena obustava usluge.
(8) Nain i postupak obustave vodnih usluga uredit e se posebnim aktom Isporuitelja.
VIII. NEOVLATENO KORITENJE VODNE USLUGE
lanak 103.
(1) Pod neovlatenim (ilegalnim) koritenjem vodne usluge podrazumijevaju se sluajevi
kada:
se fizika ili pravna osoba samovoljno spoji na sustav javne vodoopskrbe ili sustav
javne odvodnje,
- korisnik usluge daje netone podatke za odreivanje kategorije potronje,
- korisnik usluge troi vodu na nain da cijenu za isporuenu uslugu plaa treoj osobi, a
ne Isporuitelju,
- korisnik usluge opskrbe pitkom vodom ili korisnik usluge odvodnje koristi vodnu
uslugu bez mjerne opreme ili mimo postojee mjerne opreme ili kad je mjerna oprema
onesposobljena za ispravan rad,
- kada korisnik usluge opskrbe pitkom vodom troi vodu putem mjerila ili mjerne
opreme s kojih je skinuta ili oteena plomba,
- u drugim sluajevima kada se korisnik vodne usluge ne pridrava odredaba o uvjetima
koritenja vodne usluge iz ovih Uvjeta.
(2) Isporuitelj vodne usluge radi nesmetanoga tehnikog upravljanja sustavom, radi zatite
sustava javne vodoopskrbe od iznenadnih oneienja i zagaenja, radi zatite zdravlja svih
korisnika usluga javne vodoopskrbe i radi zatite podzemnih voda, ima obvezu voditi u evidenciji
-

57

sve neovlatene korisnike vodnih usluga sve do usklaenja njihova statusa sa zakonom i
odredbama ovih Uvjeta.
(3) Neovlateni korisnici vodnih usluga evidentirani na nain iz stavka 2. ovoga lanka
evidencijom ne stjeu svojstvo korisnika usluge definiranog u lanku 3. ovih Uvjeta.
lanak 104.
(1) Za neovlateno koritenje vodne usluge (ilegalna potronja) iz lanka 103. ovih Uvjeta
Isporuitelj ima pravo i dunost korisniku naplatiti naknadu tete za stjecanje bez osnove i ostale
trokove prouzroene neovlatenim koritenjem vodne usluge.
(2) Nain sanacije ilegalne potronje utvruje Isporuitelj posebnim aktom.
(3) U sluaju nastupa okolnosti iz lanka 103. ovih Uvjeta, Isporuitelj ima pravo
obustaviti isporuku vodne usluge bez prethodne obavijesti.
(4) U sluaju onemoguavanja postupka kontrole ili utvrivanja neovlatenoga koritenja
vodne usluge javne vodoopskrbe Isporuitelj usluge moe primijeniti mjeru obustave isporuke
pitke vode.
(5) Isporuitelj vodne usluge za obustavu isporuke iz ovoga lanka ne odgovara za
moebitnu tetu neovlatenom korisniku usluge.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 105.
Korisnici su duni vodomjerna okna odnosno prostorije za smjetaj glavnih vodomjera
unutar zgrade uskladiti s odredbama lanka 27. odnosno 28. ovih Uvjeta u roku od godine dana od
stupanja na snagu ovih Uvjeta, u protivnom je Isporuitelj ovlaten obaviti obustavu isporuke
usluge sukladno lanku 102. ovih Uvjeta.
lanak 106.
Sve usluge Isporuitelja koje su utvrene ovim Uvjetima, a koje nisu sadrane u cijeni
prikljuenja i koritenja vodnih usluga, nestandardne su usluge i plaaju se prema cjeniku za
nestandardne usluge kojeg donosi Isporuitelj.
lanak 107.
Nadzor nad primjenom ovih Uvjeta provodi se u skladu s vaeim propisima.
lanak 108.
Na tehniko-tehnoloke uvjete prikljuenja i koritenja vodnih usluga javne vodoopskrbe i
javne odvodnje koji nisu ureeni ugovorom i ovim Uvjetima primjenjuju se odredbe vaeih
propisa.
lanak 109.
(1) Ovi Uvjeti objavit e se na internet stranici Isporuitelja (www.vio.hr), u Slubenom
glasniku Grada Zagreba, Slubenim vijestima Grada Samobora, Glasniku Grada Svete Nedelje i
Glasniku Zagrebake upanije.
(2) Ovi Uvjeti stupaju na snagu osmog dana od dana objave na internet stranici
Isporuitelja, osim lanaka 33. do 40. koji stupaju na snagu 1. sijenja 2014. godine.
lanak 110.

58

Stupanjem na snagu ovih Uvjeta prestaju se primjenjivati Opi i tehniki uvjeti za opskrbu
vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda (Slubeni glasnik Grada Zagreba, br. 10/06, 12/06,
13/07), osim lanaka 76., 77., 78., 79. i 80. koji se primjenjuju do 1. sijenja 2014. godine.

U Zagrebu, 19. srpnja 2013. godine.

Zagrebaki holding d.o.o.
Podrunica Vodoopskrba i odvodnja
Voditelj Podrunice
mr. Davor Poljak, dipl.ing., v. r.

59

PRILOZI
TABLICA 1.
Tlane i zatitne cijevi vodoopskrbnih prikljuaka

Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Nazivni promjer
prikljuka

mm
32
50
80
100
150
200
250

Vanjski promjer
PEHD tlane cijevi
DN
mm
40
63
90
125
160
225
280

Vanjski promjer
PVC zatitne cijevi
mm
75
110
125
-

Vanjski promjer
PVC cijevi prolaza
kroz zid okna
mm
75
110
125
160
200
250
315

60

TABLICA 2.
Dimenzioniranje profila prikljuka i glavnih vodomjera sanitarne potronje prema protoku Q

Protok Q
m3/h
2,99
3,02
4,21
4,25
5,40
5,80
5,94
5,98
12,02
16,38
16,42
37,80
37,84
59,76
59,80
108,00
108,04
149,40
149,44
234,00
234,04
349,20

l/h
0,83
0,84
1,17
1,18
1,50
1,61
1,65
1,66
3,34
4,55
4,56
10,50
10,51
16,60
16,61
30,00
30,01
41,50
41,51
65,00
65,01
97,00

Vodomjer
Tip
Qn
vodomjera
m3/h
2,5
3,5

Promjer
mm
20
25

Profil
prikljuka
mm

Vanjski
promjer
cijevi
mm

Unutarnji
promjer
cijevi
mm

Promjer
rupe
vora
mm

32

40

32,6

25
Buenjem
cijevi

VM
5

Izvedba
vora

32
38
50

63

51,4

15

50

40

80

80

90

73,6

80

60

100

100

125

102,2

100

150

160

130,8

150

150

150
200

225

184

200

250

280

229

250

WPV

350

50

200

Rezanjem
cijevi
Buenjem ili
rezanjem
cijevi

Rezanjem
cijevi

Brzina
u
voru
m'/sec
1,69
1,71
2,38
2,41
3,06
1,42
1,46
2,94
1,7
2,32
0,91
2,09
1,34
2,11
0,94
1,7
0,96
1,32
1,32
2,07
1,33
1,98

Brzina
u
vodomjeru
m'/sec
2,64
1,71
2,38
1,67
2,12
2,28
2,34
2,65
1,7
2,32
0,91
2,09
1,34
2,11
0,94
1,7
1,7
2,35
1,32
2,07
2,07
3,09

Brzina
u
cijevi
m'/sec
0,99
1,01
1,4
1,41
1,8
0,78
1,8
1,61
1,61
2,19
1,07
2,47
1,28
2,02
1,24
2,23
1,13
1,56
1,01
2,45
1,58
2,36

61

TABLICA 3.
Dimenzioniranje profila prikljuka i glavnih vodomjera hidrantske i sprinkler instalacije prema protoku Q

Protok Q
m3/h
9,00
16,38
16,42
37,8
37,84
59,76
59,80
108,00
108,04
149,40
149,44
234,00
234,00
349,20

l/h
2,50
4,55
4,56
10,50
10,51
16,60
16,61
30,00
30,01
41,50
41,51
65,00
65,01
97,00

Vodomjer
Tip
Qn
vodomjera
m3/h

WS

WP

Promjer

Profil
prikljuka

mm

mm

Vanjski
promjer
cijevi
mm

15

50

50

63

51,4

50

40

80

80

90

73,6

80

60

100

100

125

102,2

100

150

160

130,8

150

150

150
200

225

184

200

350

Unutarnji
promjer
cijevi
mm

Promjer
rupe
vora
mm

Izvedba
vora
Rezanjem
cijevi

Buenjem
ili rezanjem
cijevi

Rezanjem
cijevi

200
250

280

229

250

Brzina
u
voru
m'/sec
1,27
2,32
0,91
2,09
1,34
2,11
0,94
1,7
0,96
1,32
1,32
2,07
1,33
1,98

Brzina
u
vodomjeru
m'/sec
1,27
2,32
0,91
2,09
1,34
2,11
0,94
1,7
1,7
2,35
1,32
2,07
2,07
3,09

Brzina
u
cijevi
m'/sec
1,21
2,19
1,07
2,47
1,28
2,02
1,24
2,23
1,13
1,56
1,01
2,45
1,58
2,36

62

TABLICA 4.
Minimalni popreni presjek prikljunih odvodnih cijevi

VRSTA SANITARNOGA PREDMETA

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.

Runi umivaonik
Vodoskok za pie
Normalni umivaonik
Bide
Stroj za pranje rublja
Sifon u podu kao sporedni odvod
Kuhinjski jednodjelni sudoper
Pojedinani pisoar
Kuhinjski izljev
Tu od sifona dalje
Kuhinjski dvodjelni sudoper
Sudoperi u velikim kuhinjama
Kuhinjski
sudoper kombinirani,
s
izljevom
Odvod u podu
Kada i podni sifon
Skupni pisoari
WC koljka
Skupina ureaja u stambenoj jedinici s
odvodom u jednu odvodnicu (bez obzira
na moebitni vei zbroj ekvivalentnih
faktora)

Minimalni popreni
presjek prikljuka odvodne
cijevi
(mm)
30
30 - 50
30
30
50
50
30 - 40
30 - 40
50
50
30 - 40
50

Ekvivalentni faktor
pojedinoga sanitarnog
predmeta
(F)
1
1
2
2
2
2
4
4
4
4
6
6

50

70
50
70
100

6
7
8
10

100

12

TABLICA 5.
Dimenzije odvodnih cjevovoda za otpadne vode

1.
2.
3.
4.
5.

Doputeni ukupni broj ekvivalentnih faktora (F) za

horizontalne odvode
vertikalne odvode
10
30
25
40
100
150
270
400
600
900

Popreni presjek cijevi

(mm)
50
70
100
125
150

TABLICA 6.
Dimenzije krovnih oluka i vertikalnih odvoda za oborinske vode
Povrina krova
(horizontalna
projekcija)
(m2)
30
60
120
200
300

Promjer krovnog oluka

(mm)

Promjer odvodnih
vertikala u objektu
(mm)

Promjer odvodnih
vertikala izvan objekta
(mm)

100
125
160
200
240

50
70
100
125
150

60
75
100
120
150

63

TABLICA 7.
Dimenzije i ekvivalentni faktori za horizontalne odvode oborinske vode
Pripadajua povrina u m2 na koju padaju oborine, uz pad
kanalizacije od 1,0% i uz maksimalnu lokalnu koliinu oborina
Koliina oborina
l/s/ha

70

100

150

200

Povrina
koja
skuplja
oborine
(m2)

100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1100
1200
1300
1400
1500
1600
1700
1800

70
140
210
280
350
420
490
560
630
700
770
840
910
980
1050
1120
1190
1260

45
90
135
180
225
270
315
360
405
450
495
540
585
630
670
720
765
810

35
70
105
140
175
210
245
280
315
350
385
420
455
490
525
560
595
630

Promjer
horizontalnog
odvoda samo za
oborinske vode
(mm)
70
70
70
100
100
100
100
125
125
125
125
125
125
150
150
150
150
150

Ekvivalentni
faktor za
oborinske vode u
mjeovitom
odvodu
(N)
25
43
62
81
100
134
168
202
235
270
311
352
394
435
475
517
558
600

64