SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA - III GODINA
SMJER: OPE PRAVO

PRINCIPI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

SEMINARSKI RAD

Travnik, Maj 2012.

SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA
STUDIJ I CIKLUSA - III GODINA
SMJER: OPE PRAVO

PRINCIPI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja Vedad Hadibegi student Sveuilita/Univerziteta Vitez Vitez,

Indeks broj: 0006-09/VOP, odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost
izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane
literature i pomo profesora odnosno asistenta.

STUDENT: Vedad Hadibegi

PREDMET: Socijalno pravo i socijalna zatita
PROFESOR: doc.dr.Stjepo Pranji
ASISTENT: Amila Hadi

SADRAJ
PREDGOVOR .......................................................................................................... 1
1.UVOD ...................................................................................................................... 3
1.1. PREDMET, PROBLEM I OBJAKT ISTRAIVANJA .............................. 3
1.2. GLAVNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE ....................................... 3
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA ........................................................... 4
1.4. METODE ISTRAIVANJA ............................................................................ 5
1.5. STRUKTURA RADA ....................................................................................... 5

2.PRINCIPI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA ................ 6

2.1. MODEL PENZIJSKO INVALIDSKOG OSIGURANJA ........................ 9
2.2. PRINCIP SOLIDARNOSTI ............................................................................ 9
2.3. OPA ODGOVORNOST DRAVE U SPROVOENJU PENZIJSKOG I
INVALIDSKOG OSIGURANJA ................................................................. 10
2.4. KRUG ZATIENIH LICA.......................................................................... 12
2.4.1. ZDRAVSTVENA ZATITA ................................................................ 13
2.4.2. DAVANJE ZA BOLEST ...................................................................... 14
2.4.3. DAVANJE ZA NEZAPOSLENOST ................................................... 14
2.4.4. DAVANJE ZA STAROST ................................................................... 15
2.4.5. DAVANJE ZA POVREDU NA RADU ............................................... 16
2.4.6. OBITELJSKO DAVANJE ................................................................... 18
2.4.7. DAVANJE ZA MAJINSTVO ........................................................... 18
2.4.8. DAVANJE ZA INVALIDNOST .......................................................... 19
2.4.9. Davanje lanovima obitelji kad umre uzdravatelj ................................ 20
2.5. ODREENI KVALIFIKACIONI PERIOD UPLATE DOPRINOSA ..... 21
2.6. OBEZBJEENJE PRAVA ALBE ............................................................. 24
2.7. OBUSTAVA DAVANJA ............................................................................. 25
2.8. ISPLATA PENZIJA U INOSTRANSTVU................................................. 26

3. ZAKLJUAK..................................................................................................... 28
4. LITERATURA ................................................................................................... 30

PREDGOVOR
Postoje prava programske naravi koja se sastoje od opih izjava o ciljevima koji se
moraju postii, programskom djelovanju i aktivnostima za njegovo ostvarenje.
Ostvarenje tih prava ovisi o poduzimanju mjera od strane vlada, ponekad i
dugoronih. Ne stvaraju se neposredno pojedinani zahtjevi za provedbu dotinog
prava, ve su u pitanju posredno primjenjiva subjektivna prava pojedinaca i
kolektiviteta. Takva se prava najee odnose na politiku zapoljavanja, socijalnu
sigurnost, diskriminaciju i jednakost nagraivanja, a u konvencijama su oblikovana
kao naela.
Temeljna razlika izmeu konvencija i preporuka Meunarodne organizacije rada jest
u stepenu njihove pravne obaveznosti za drave. Konvencije su pravno-obavezujui
normativni instrumenti za drave koje su ih ratificirale, budui da tim postupkom
postaju dio unutarnjeg pravnog sistema, odnosno dobivaju snagu zakona. S druge
strane, preporuke su savjetodavnog, odnosno usmjeravajueg karaktera.
U meunarodnoj radnopravnoj znanosti i teoriji sporna su sljedea pitanja vezana uz
pravnu narav konvencija. Pitanje je, predstavljaju li meunarodne konvencije, po
svojem znaenju, klasine meunarodne ugovore koji meusobno obavezuju njegove
stranke, ili su one ipak meunarodni zakoni koji trenutkom ratifikacije proizvode
obaveze drave koja je konvenciju ratificirala prema Meunarodnoj organizaciji
rada, a ne prema drugim dravama koje su takoer ratificirale konvenciju. Na kraju,
jesu li konvencije Meunarodne organizacije rada meunarodni instrumenti sui
generis koji istodobno sadre i elemente ugovora i zakona. Prema vladavajuem
miljenju u radnopravnoj teoriji, konvencije Meunarodne organizacije rada su
pravni instrumenti kojima se ureuju odreeni aspekti prava ovjeka koja su u uskoj
vezi s radom, socijalnim blagostanjem te administracijom rada. Konvencija
obavezuje dravu samo ukoliko ju je ratificirala. U sluaju revizije konvencije, tekst
revidirane konvencije obavezivat e dravu samo ukoliko je ratificirala revidirani
tekst. Do tog trenutka dravu e obavezivati prijanji tekst konvencije. Stoga,
konvencije nisu istovjetne klasinim meunarodnim ugovorima, ve su meunarodni
ugovori sui generis.
1

S formalnog gledita, konvencije Meunarodne organizacije rada gotovo se

izjednaavaju sa zakonima. S materijalnog gledita isti se obiljeavaju kao pogodba
zakon, koji stvaraju pravna pravila objektivnog prava, ali se ne primjenjuju
automatski, ve tek trenutkom njene ratifikacije od strane dovoljnog broja drava, a
ne kao pogodba - ugovor kod kojega, temeljem ugovora, nastaje uspostava
recipronih prestacija razliitog sadraja na teret stranaka ugovornica, ime se
stvaraju individualna subjektivna pravila.
Meunarodna organizacija rada nema meunarodna zakonodavna ovlatenja donositi
zakone obavezne prirode. Konvencije same po sebi imaju meunarodnu
zakonodavnu vrijednost, ali je potrebna njihova ratifikacija kako bi dobile
unutranju zakonodavnu snagu i postale zakoni u dravama. inom ratifikacije
iskazuje se saglasnost volja odreene drave u pogledu ureenja odreenog pitanja
na nain kako je to uinjeno u konvenciji koja za objekt svog ureenja ima odnosno
pitanje. Posebnim postupkom ratifikacije odredbe konvencije implementiraju se u
nacionalna zakonodavstva drava lanica, i u tom segmentu dolaze do izraaja
ugovorni elementi konvencije.
Meunarodno pravo proizlazi iz unutranjeg prava drava koje ureuje njihove
meusobne odnose. Obavezna snaga meunarodnih normi proizlazi iz suverenosti i
ustavnog poretka drava.
Osim to se odredbe ratificirane konvencije Meunarodne organizacije rada mogu
primijeniti u nacionalnom pravu neposredno, te posredno putem zakona, posredna se
primjena jo moe izvriti putem kolektivnih ugovora i prava sluaja.

1.UVOD
1.1. PREDMET, OBJEKT I PROBLEM ISTRAIVANJA
Unutar rada obrauje se pitanje rjeavanja najniih standarda socijalne sigurnosti
regulisanih izmeu ostalog Konvencijom broj 102 Meunarodne organizacije rada,
Europskom socijalnom poveljom kao Europskim zakonikom o socijalnom
osiguranju. Unutar toga analiziraju se posebne socijalne grupe te prava koja
ostvaruju osiguranici prema socijalnim standardima.
1.2. GLAVNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE
S obzirom na samu materiju koja se obrauje u ovom radu mogue je postaviti vie
hipoteza. Kao radna (glavna) hipoteza se postavlja; Da li solidarno obezbjeenje
socijalnog osiguranja treba da obezbijedi predviena davanja i administrativne
trokove vezane za ta davanja kolektivnim putem doprinosa ili poreza i da li princip
solidarnosti proizlazi iz vaeih ustavnih dokumenata prema kojima se pravo na
socijalno osiguranje utvreno ustavom i zakonom obezbjeuje obaveznim
osiguranjem na naelima uzajamnosti i solidarnosti.
Ono to karakterie i hipotetiki odreuje socijalno pitanje je nemogunost
nasljeivanja, ona se ne mogu ni prenositi na druga lica ugovorom, otuivati ni na
bilo koji drugi nain uskraivati.
Na temelju radne hipoteze mogue je postaviti vie pomonih hipoteza:
1. PH.

Prva pomona hipoteza glasi; Da krug zatienih lica koji izraava

kompromis izmeu ciljeva socijalnog osiguranja i razliite prakse, treba da obuhvati

propisane kategorije radnika i lanova njihovih porodica, s tim da ta obuhvaenost
ini najmanje 50% ukupnog broja zaposlenih lica ili propisane kategorije aktivnog
stanovnitva koji predstavlja najmanje 20% cjelokupnog stanovnitva ije imovinsko
stanje u momentu osiguranja ne prelazi propisani limit.

2. PH. Odreena duina staa osiguranja, odnosno odreeni kvalifikacioni period

uplate doprinosa predstavlja uslov za ostvarivanje prava na starosnu, invalidsku i
porodinu penziju.
3. PH. Zatita prava osiguranih lica i korisnika penzije u postupku ostvarivanja
prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obezbjeena su na nain predvien
propisima o upravnom postupku i zakonima o penzijskom i invalidskom osiguranju,
kao lex specialis propisima.
4. PH. Obustava davanja, odnosno ogranienja steenih prava u naem sistemu
moe se vriti i ta prava mogu prestati samo u sluajevima i pod uslovima
predvienim zakonom.
5. PH. Naim dravljanima penzije se isplauju u inostranstvu, ako takva obaveza
postoji po meunarodnom ugovoru. Ukoliko nema takve obaveze, nosilac prava
osiguranja moe odrediti isplatu, ako iz porodinih i zdravstvenih razloga na
dravljanin odlazi na stalni boravak u inostranstvo.
1.3. SVRHA I CILJ ISTRAIVANJA
Posebno je vano objasniti sve injenice i dokaze na kojima se temelji osnovni cilj
modela socijalne sigurnosti na naelu socijalne pravde i na injenici da odgovornost
za uspostavu i odravanje skladnog i finansijski stabilnog sistema snosi drava.
Svrha je pokazati da postoje pravni sistemi kojima se regulie savremena tendencija i
postizanje obezbjeenja svih socijalnih rizika prema osobama koje nisu u
mogunosti samostalno zaraivati za ivot zbog bolesti, nezaposlenosti, starosti,
ozljede na radu, profesionalne bolesti, materinstva, invalidnosti, ili nemaju dovoljno
prihoda zbog smrti hranitelja obitelji, potrebno je osigurati dostojne uslove ivota, a
osobama koje podiu djecu da je potrebno pruiti pomo cijele drutvene zajednice.
Sam cilj rada odnosi se na principe i najnie standarde koji se odnose na sve
osigurane sluajeve i to u pogledu: mogunosti obustave davanja, omoguavanja
prava na albu, naina finansiranja sistema socijalne sigurnosti koje ne smije
4

predstavljati pretjerani teret za osiguranike, odgovornost drave za upravljanje

sistemom na nain da se omogui sudjelovanje predstavnika osiguranika,
poslodavaca i javne vlasti.
1.4. METODE ISTRAIVANJA
Unutar samog rada, koristi se metodologija strunog istraivanja koju karakterie nii
nivo kvaliteta i pojednostavljene procedure i istraivanja u strunim istraivanjima u
odnosu na nauno istraivanje.

U samom radu radi dokazivanja postavljenih hipoteza ali i ispunjenja svrhe i cilja
samog rada koristio sam slijedee metode:

1) induktivna i deduktivna metoda

2) metoda analize i sinteze
3) metoda apstrakcije
4) metoda deskripcije
5) metoda kompilacije

1.5. STRUKTURA RADA

Sama struktura rada tako je postavljena da se nakon uvodnog dijela logiki nastavlja
povjesno teorijski dio teme koja se obrauje u seminarskom radu, odnosno sam
predmet principa penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i najniih standarda
socijalne sigurnosti.
Nakon toga slijedi analitiko eksperimentalni dio u koji je ukljuen i istraivaki
dio u kojem se navode principi i modeli penzijskog i invalidskog osiguranja. Posebna
panja se odnosi na krug zatienih lica gdje su obuhvaene sve osnovne kategorije
osiguranika. Obuhvaa se i pitanje obezbjeenja prava albe, obustave davanja kao i
isplata penzija u inostranstvu
Na kraju dolazi zakljuni dio seminarskog rada.

2. PRINCPI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Ideja o potrebi osiguravanja odgovarajueg ivotnog standarda narodima Europe
spomenuta je prvi put na zasjedanju Savjetodavnog odbora Vijea Europe jo 1949.
Parlamentarna skuptina Vijea Europe je usvojila 1950.godine Preporuku broj 28
kojom poziva na izradu Europskog zakonika o socijalnoj sigurnosti. Dvije godine
kasnije, dok je Vijee strunjaka za socijalnu sigurnost Vijea Europe jo uvijek
radilo na izradi Europskog zakonika, Meunarodna organizacija rada, kao
specijalizirano tijelo unutar Ujedinjenih naroda, proizvelo je Konvenciju broj 102 o
najniim standardima socijalne sigurnosti. Vijee Europe prihvaa spomenutu
Konvenciju kao predloak za izradu Europskog zakonika, pa su najnii standardi
propisani Europskim zakonikom gotovo jednaki kao oni propisani Konvencijom broj
102, ali istodobno uz Europski zakonik dodaje Protokol koji odreuje vii stepen
najniih standarda socijalne sigurnosti, sa svrhom da ga potpiu drave koje su u
mogunosti svojim graanima pruiti neto vei stepen socijalne sigurnosti od onog
propisanog Europskim zakonikom ili Konvencijom 102 Meunarodne organizacije
rada.1
Osnovni instrument Vijea Europe kojim su ureeni najnii standardi socijalne
sigurnosti u Europi je Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti, ugovor ponuen
dravama lanicama Vijea Europe na potpisivanje, a ostalim dravama na
pristupanje. Stupio je na snagu 1968. godine. Odnosi se na sljedee grane socijalnog
osiguranja: zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zatitu, mirovinsko osiguranje, te
na davanja za nezaposlenost. Europskim zakonikom odreeni su najmanji standardi u
odnosu na materijalno - pravni i lini obuhvat, uslovi za ostvarivanje prava na
davanja, oblik davanja, nain odreivanja i visina obronog novanog davanja,
razdoblje i dan poetka koritenja davanja.2
Meu konvencijama Meunarodne organizacije rada iz oblasti socijalnog osiguranja,
za penzijsko i invalidsko osiguranje poseban znaaj ima Konvencija broj 102.
Osnovna njena intencija je postizanje obezbjeenja od svih socijalnih rizika. Svojom
1

Crnjac Paukovi, V., Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti i najnii standardi mirovinskog
osiguranja, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
2
Europski zakonik o socijalnom osiguranju s Protokolom

sadrinom ova Konvencija postavlja osnove odreene politike u cilju postizanja

harmoninog i komplementarnog razvoja svih grana socijalnog osiguranja u skladu
sa ekonomskim mogunostima zemalja i ekonomskim poloajem zatienih lica.
Opi principi Konvencije broj 102 treba da budu ugrani u osnove svakog sistema
socijalnog osiguranja.3
U lanu 12. stav 2. Europske socijalne povelje pozivaju se drave ugovornice na
odravanje sistema socijalne sigurnosti na zadovoljavajuoj razini, najmanje onakvoj
kakva je potrebna za ratifikaciju Konvencije Meunarodne organizacije rada. br. 102,
o najniim standardima socijalne sigurnosti iz 1952. godine.4 Iako Bosna i
Hercegovina ne primjenjuje lan 12. Europske socijalne povelje, ona primjenjuje
Konvenciju Meunarodne organizacije rada br. 102 od raspada bive SFR
Jugoslavije, a postala je njenom ugovornom strankom na osnovu notifikacije o
sukcesiji meunarodnih ugovora koje je primjenjivala biva savezna drava. Na taj
nain Bosna i Hercegovina je duna primjenjivati najnie standarde socijalne
sigurnosti na svom podruju, vodei rauna o njihovoj primjeni u svom domaem
zakonodavstvu o socijalnom osiguranju.

Ovdje treba spomenuti i Revidiranu Europsku socijalnu povelju, koju Bosna i

Hercegovina nije potpisala, ali koja se poziva u lan 12. stav 2. na najnie standarde
socijalne sigurnosti propisane Europskim zakonikom o socijalnoj sigurnosti. Iz
navedenog proizlazi da Vijee Europe ima za cilj postii u svojim dravama
lanicama ujednaen odreeni stepen socijalne sigurnosti, koji je preduslov za bolju
meusobnu koordinaciju sistema izmeu dvije ili vie drava lanica, do koje dolazi
na osnovu sklapanja i primjene neposredno primjenjivih dvostranih ili viestranih
ugovora o socijalnom osiguranju.

Osnovni cilj navedenih instrumenata je promocija modela socijalne sigurnosti koji se

temelji na naelu socijalne pravde i na injenici da odgovornost za uspostavu i
odravanje skladnog i finansijski stabilnog sistema snosi drava. Osobama koje nisu
u mogunosti samostalno zaraivati za ivot zbog bolesti, nezaposlenosti, starosti,
ozljede na radu, profesionalne bolesti, materinstva, invalidnosti, ili nemaju dovoljno
3

Dedi, S., SOCIJALNO PRAVO, Sarajevo, 2010 godina.

Europska socijalna povelja s Protokolima

prihoda zbog smrti hranitelja obitelji, potrebno je osigurati dostojne uslove ivota, a
osobama koje podiu djecu potrebno je pruiti pomo cijele drutvene zajednice.
Instrumenti harmonizacije trae od drava da izmijene svoj unutranji pravni sistem
socijalne sigurnosti u skladu s propisanim naelima. Potpuna harmonizacija
zahtijevala bi standardizaciju jednaka davanja pod istim uslovima u svim
dravama. Naprijed navedeni instrumenti (Europska socijalna povelja s Protokolima,
Revidirana europska socijalna povelja, Europski zakonik o socijalnom osiguranju s
Protokolom, Revidirani Europski zakonik o socijalnom osiguranju, te Konvencija
broj 102. Meunarodne organizacije rada na koju se poziva Europska socijalna
povelja) nisu instrumenti standardizacije ve minimalne harmonizacije, te zahtijevaju
od drava uspostavljanje najnieg stepena socijalne sigurnosti, a ureivanje veeg
stepena od najnieg preputaju dravama, ovisno o njihovim mogunostima.5
Dio XII. Europskog zakonika o socijalnoj sigurnosti sadri najnie standarde koji se
odnose na sve osigurane sluajeve i to u pogledu: mogunosti obustave davanja
(privremeno, za vrijeme boravka korisnika izvan drave u kojoj ima stalno
prebivalite, ili trajno, u sluaju zlonamjernog sticanja ili prijevare), omoguavanja
prava na albu, naina finansiranja sistema socijalne sigurnosti koje ne smije
predstavljati pretjerani teret za osiguranike (doprinosima i/ili putem poreza),
odgovornost drave za upravljanje sistemom na nain da se omogui sudjelovanje
predstavnika osiguranika, poslodavaca i javne vlasti.6
U sistemu principa penzijskog i invalidskog osiguranja poseban znaaj ima
konvencija broj 102 MOR-a. Ista regulie savremene tendencije i postizanje
obezbjeenja svih socijalnih rizika. Principi konvencije broj 102 MOR-a su:
1.princip solidarnosti
2.opa odgovornost drave u sprovoenju osiguranja
3.obuhvaenost kruga zatienih lica
4.odreeni kvalifikacioni period uplate doprinosa
5.obezbjeenje prava albe
6.obustava davanja.

Crnjac Paukovi, V., Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti i najnii standardi mirovinskog
osiguranja, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
6
Europski zakonik o socijalnom osiguranju s Protokolom

2.1. MODELI PENZIJSKO INVALIDSKOG OSIGURANJA

Osnovni

karakteristini model predvia ope obavezno penzijsko - invalidsko

osiguranje: Postoje dva tipa ovog osiguranja i to:

europski
anglosaksonski
Europski - kontinintalni tip formulie organizaciju odvojenu od dravne vlasti . Ono
to karakterie ovakav tip organizacije ogleda se u slijedeem:
finansira se doprinosom zaposlenih i poslodavaca
organi upravljanja su skuptine, odbori i druga samoupravna tijela
jedinice za provoenje su zavodi, blagajne
osiguranje se provodi za cijelu dravnu teritoriju ili po regijama
Anglosaksonski tip definie da dio javne uprave moe biti uspostavljen na
centralnom ili lokalnom nivou. Ovako ureenim tipom osiguranja upravljaju dravni
slubenici.

2.2. PRINCIP SOLIDARNOSTI

Cilj principa solidarnosti je obezbijediti predviena davanja kolektivnim putem
doprinosa ili poreza. Obaveza zatite lica sa najniim primanjima - doprinos koji
plaaju zatiena lica ne moe biti vei od 50% ukupnog iznosa sredstava
namijenjenih za zatitu lica iz radnog odnosa. Princip solidarnosti poiva na
naelima uzajamnosti i solidarnosti koji se svodi na mogunost utvrivanja visine
potrebnih sredstava za ostvarivanje pojedinih prava, s tim to unaprijed svi
osiguranici, na osnovu Zakona pristaju da pod odreenim uslovima ta prava mogu
koristiti bez obzira na svoje ulaganje odnosno po proteku dueg ili kraeg vremena.
Solidarno obezbjeenje socijalnog osiguranja treba da obezbijedi predviena davanja
i administrativne trokove vezane za ta davanja kolektivnim putem doprinosa ili
poreza. Iz principa solidarnosti slijedi i obaveza zatite lica sa najniim primanjima.
9

Doprinos za osiguranje koji plaaju zatiena lica u radnom odnosu ne moe biti vei
od 50% ukupnog iznosa sredstava namijenjenih za zatitu lica iz radnog odnosa i
lanova njihovih porodica
Princip solidarnosti proizlazi iz vaeih ustavnih dokumenata prema kojima se pravo
na socijalno osiguranje utvreno ustavom i zakonom obezbjeuje obaveznim
osiguranjem na naelima uzajamnosti i solidarnosti.7
Zakonom se ustanovljava obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje i ureuju prava
i obaveze po osnovu tog osiguranja. Ustanovljava se i mogunost da se lica koja nisu
obuhvaena obaveznim osiguranjem, osiguraju na penzijsko i invalidsko osiguranje.
Obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem obezbjeuju se, na osnovu rada i
na naelima uzajamnosti i solidarnosti, prava za sluaj starosti, smanjenja i gubitka
radne sposobnosti i smrti osiguranika, u skladu sa zakonom, radi obezbjeenja
socijalne sigurnosti osiguranih lica i lanova njihove porodice. Sredstva za penzijsko
i invalidsko osiguranje obezbjeuju se u skladu sa zakonom. Steena prava iz
penzijskog i invalidskog osiguranja, mogu prestati, odnosno ograniiti samo u
sluajevima utvrenim zakonom.8
2.3. OPA ODGOVORNOST DRAVE U SPROVOENJU PENZIJSKOG I
INVALIDSKOG OSIGURANJA
Opa odgovornost drave treba obezbijediti dobru administraciju koja e odluivati o
pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Zakonitost u radu subjekata koji treba da primjenjuju pravna pravila iz ove oblasti
nuno je postizati istim mjerilima, odnosno sredstvima kao i u dravnoj upravi
traenjem strunosti lica koja rade u provoenju i izvravanju pravnih pravila,
polaganjem strunih ispita i sl. jer je u pitanju ostvarivanje znaajnih javnih
ovlatenja.

Dedi, S., SOCIJALNO PRAVO, Sarajevo, 2010 godina.

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU "Slubene novine Federacije BiH,
broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09
8

10

Prava iz socijalnog osiguranja karakterie:

nemogunost otuivanja, jer su u pitanju strogo lina prava
nezastarjelosti koja je odreena pravnim pravilima.
Osim toga to se prava iz socijalnog osiguranja ne mogu nasljeivati, ona se ne mogu
ni prenositi na druga lica ugovorom, otuivati ni na bilo koji drugi nain. U pitanju
su prava kojima je zakonom ili drugim propisom odreena strogo lina namjena.
Drugo pitanje je to osigurano lice moe jedino svojom voljom odluiti da ne koristi
steeno pravo, jer se ona ostvaruju po privatnoj maksimi, tj. na osnovu zahtjeva
osiguranog lica, a ne po slubenoj dunosti.
Upravljanje socijalnim osiguranjem treba da se odvija preko dravnih organa, dok se
autonomiji subjekata osiguranja daje supsidijarni i ogranieni znaaj.
U sluaju kada se poslovi upravljanja ne vre od strane ustanova ili status regulie
vlast ili organ uprave odgovoran pred parlamentom, u upravljanju treba da uestvuju
predstavnici zatienih lica. I u ovom sluaju drava ima opu odgovornost za
obezbjeenje dobre administracije, koja e odluivati garantovanim pravima.9 U
naem sistemu subjekti i dalje osiguravaju prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja i to u prvom redu putem njihovog zakonskog regulisanja.
Na osnovu Zakona obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguranicima
se osiguravaju prava za sluaj invalidnosti, smrti, starosti i fizike onesposobljenosti.
Dobrovoljnim penzijskim i invalidskim osiguranjem mogu se osigurati lica koja nisu
obavezno osigurana. Osnovna prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su: pravo
na starosnu penziju, pravo na invalidsku penziju, pravo na porodinu penziju, prava
osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnosu, pravo na osnovu fizike
onesposobljenosti. Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu sa
Zakonom i posebnim propisima osiguravaju se iz doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje, budeta i drugih izvora.10

Dedi, S., SOCIJALNO PRAVO, Sarajevo, 2010 godina.

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU "Slubene novine Federacije BiH,
broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09
10

11

Nadzor nad provoenjem Zakona u FBiH vri ministarstvo nadleno za rad i

socijalnu politiku, a inspekcijski nadzor vri federalna inspekcija rada, odnosno
upravna inspekcija u okviru svoje nadlenosti u skladu sa propisima koji reguliraju
ovu materiju.
U Republici Srpskoj nadzor nad zakonitou rada Fonda za penzijsko i invalidsko
osiguranje vri ministarstvo nadleno za poslove penzijskog i invalidskog
osiguranja.11
2.4. KRUG ZATIENIH LICA

Osiguranik je:
lice zaposleno u preduzeu i drugoj organizaciji koja obavlja privrednu
djelatnost, udruenju, banci, organizaciji za osiguranje, zadruzi, ustanovi,
fondu i drugoj organizaciji koja obavlja djelatnost javnih slubi, dravnom
organu, organu politiko-teritorijalne zajednice i kod drugih domaih pravnih
i fizikih lica;
oficiri, podoficiri, oficiri po ugovoru i vojnici po ugovoru; lice zaposleno kod
preduzetnika;
lice izabrano ili imenovano na odgovarajuu javnu funkciju, ako za taj rad
prima platu;
zaposleno lice upueno na rad u inostranstvo, odnosno lice zaposleno kod
poslodavca koji obavlja djelatnost u inostranstvu, pod uslovom da nije
obavezno osigurano po propisima drave u koju je upueno na rad, odnosno u
kojoj je zaposleno, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno;
dravljanin BiH koji je na teritoriji BiH zaposlen kod stranih ili
meunarodnih organizacija ili ustanova, stranih diplomatskih ili konzularnih
predstavnitava, ili je zaposlen kod drugih stranih pravnih ili fizikih lica, ako
meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno.

11

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU PREIENI TEKST "Slubeni

glasnik Republike Srpske", broj: 32/00, 40/00, 37/01, 32/02, 40/02, 47/02, 110/03 i 67/05.

12

Krug zatienih lica koji izraava kompromis izmeu ciljeva socijalnog osiguranja i
razliite prakse, treba da obuhvati propisane kategorije radnika i lanova njihovih
porodica, s tim da ta obuhvaenost ini najmanje 50% ukupnog broja zaposlenih lica
ili propisane kategorije aktivnog stanovnitva koji predstavlja najmanje 20%
cjelokupnog stanovnitva ije imovinsko stanje u momentu osiguranja ne prelazi
propisani limit.12
U naem sistemu socijalnog osiguranja obaveznim penzijskim i invalidskim
osiguranjem obuhvaena su za vrijeme koje su u radnom odnosu, odnosu koji je
izjednaen sa radnim odnosom, nai graani zaposleni kod stranih poslodavaca, lica
bez dravljanstva, kao i lica koja obavljaju privrednu ili uslunu djelatnost.
2.4.1. Zdravstvena zatita

Osigurani sluaj obuhvaa svaku bolest bez obzira na njen uzrok, kao i trudnou i
porod i njihove posljedice.
Krug zatienih osoba obuhvaa:
propisane kategorije zaposlenika koje ine najmanje 50 posto svih
zaposlenika, kao i njihove supruge i djecu;
propisane kategorije ekonomski aktivnog stanovnitva koje ine najmanje 20
posto svih stanovnika, kao i njihove supruge i djecu;
propisane kategorije stanovnika koje ine najmanje 50 posto svih stanovnika;
propisane kategorije zaposlenika koji ine najmanje 50 posto svih
zaposlenika u industrijskim preduzeima koja zapoljavaju 20 ili vie osoba,
kao i njihove supruge i djecu.13

Davanje obuhvata najmanje:

njegu koju prua lijenik ope prakse, ukljuujui kune posjete;

12

Dedi, S., SOCIJALNO PRAVO, Sarajevo, 2010 godina.

Konvencija broj 102. Meunarodne organizacije rada - Konvencija o najniim standardima
socijalne sigurnosti
13

13

 njegu koju prua lijenik specijalist u bolnicama za bolnike i vanbolnike

pacijente;
njegu koju prua lijenik specijalist dostupnu izvan bolnice;
osnovne farmaceutske proizvode koje prepiu lijenici ili druge strune
osobe;
njegu prije, za vrijeme i nakon poroda koju pruaju lijenici ili kvalificirane
primalje;
smjetaj u bolnicu kad je to potrebno

2.4.2. Davanje za bolest

Osigurani sluaj obuhvaa nesposobnost za rad uslijed bolesti koja ima za posljedicu
gubitak zarade, kako je utvren nacionalnim zakonima i drugim propisima.
Krug zatienih osoba obuhvaa:
propisane kategorije zaposlenika koje ine najmanje 50 posto svih
zaposlenika;
propisane kategorije ekonomski aktivnog stanovnitva koje ine najmanje 20
posto svih stanovnika;
sve stanovnike ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog sluaja ne prelazi
granine iznose;
propisane kategorije zaposlenika koji predstavljaju najmanje 50 posto svih
zaposlenika u industrijskim preduzeima koja zapoljavaju 20 ili vie osoba,
kao i njihove supruge i djecu.14

2.4.3. Davanje za nezaposlenost

Osigurani sluaj obuhvaa gubitak zarade, kako je utvren nacionalnim zakonima i

drugim propisima, zbog nemogunosti pronalaenja odgovarajueg zaposlenja za
zatienu osobu koja je sposobna i raspoloiva za rad.
14

Konvencija broj 102. Meunarodne organizacije rada - Konvencija o najniim standardima

socijalne sigurnosti

14

Krug zatienih osoba obuhvaa:

propisane kategorije zaposlenika koje ine najmanje 50 posto svih
zaposlenika;
sve stanovnike ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog sluaja ne prelazi
granine iznose;
propisane kategorije zaposlenika koji predstavljaju najmanje 50 posto svih
zaposlenika u industrijskim preduzeima koja zapoljavaju 20 ili vie
osoba15.
Davanje se mora osigurati za sve vrijeme trajanja osiguranog sluaja, osim to moe
biti ogranieno:
kada su zatiene odreene kategorije zaposlenika, na 13 sedmica unutar
razdoblja od 12 mjeseci,
kada su zatieni svi stanovnici ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog
sluaja ne prelazi propisane granine iznose, na 26 sedmica unutar razdoblja
od 12 mjeseci.

Kada je nacionalnim zakonima ili drugim propisima utvreno da se trajanje davanja

mijenja prema duini razdoblja uplaivanja doprinosa i/ili visini prethodno dobivenih
naknada unutar propisanog razdoblja, smatrat e se da su odredbe zadovoljene ako je
prosjeno trajanje davanja najmanje 13 sedmica unutar razdoblja od 12 mjeseci.

2.4.4. Davanje za starost

Osigurani sluaj obuhvaa starost iznad propisane dobi. Najvia propisana dob mora
biti 65 godina starosti ili neka via ivotna dob koju je utvrdila nadlena vlast uzevi
u obzir radnu sposobnost starijih osoba u dotinoj zemlji.
Krug zatienih osoba obuhvaa:
propisane kategorije zaposlenika koje ine najmanje 50 posto svih
zaposlenika;
15

Konvencija broj 102. Meunarodne organizacije rada - Konvencija o najniim standardima

socijalne sigurnosti

15

 propisane kategorije ekonomski aktivnog stanovnitva koje ine najmanje 20

posto svih stanovnika;
sve stanovnike ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog sluaja ne prelazi
granine iznose;
propisane kategorije zaposlenika koji ine najmanje 50 posto svih
zaposlenika u industrijskim preduzeima koja zapoljavaju 20 ili vie
osoba16.

Davanje mora imati oblik obrone isplate obraunate:

kada su zatiene odreene kategorije zaposlenika ili odreene kategorije
ekonomski aktivnog stanovnitva;
kada su zatieni svi stanovnici ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog
sluaja ne prelazi propisane granine iznose;

Davanje u osiguranom sluaju treba osigurati barem:

zatienoj osobi koja je prije nastanka osiguranog sluaja navrila, u skladu s
propisanim pravilima, kvalificirajue razdoblje koje moe biti 30 godina
uplaivanja doprinosa ili 20 godina prebivanja;
kada su, u naelu, zatiene sve ekonomski aktivne osobe, zatienoj osobi
koja je navrila propisano kvalificirajue razdoblje uplaivanja doprinosa i za
koju je, dok je radila, uplaen propisani prosjeni godinji broj doprinosa.

2.4.5. Davanje za povredu na radu

Osigurani sluajevi, ako je to posljedica povrede na radu ili propisane profesionalne

bolesti, obuhvaaju:
bolest;
nesposobnost za rad nastalu kao posljedica takvog stanja koje sa sobom
povlai gubitak zarade, kako je utvren nacionalnim zakonima i drugim
propisima;
16

Konvencija broj 102. Meunarodne organizacije rada - Konvencija o najniim standardima

socijalne sigurnosti

16

 potpuni ili djelomini gubitak sposobnosti za zaraivanje iznad propisanog

stepena, kada je vjerojatno da e biti trajan, ili odgovarajue smanjenje
tjelesne sposobnosti;
gubitak uzdravanja udovice ili djeteta nastao kao posljedica smrti
uzdravatelja;
Krug zatienih osoba obuhvaa:
propisane kategorije zaposlenika koje ine najmanje 50 posto svih
zaposlenika, i za davanje za smrt uzdravatelja, takoer njihove supruge i
djecu;
propisane kategorije zaposlenika koji ine najmanje 50 posto svih
zaposlenika u industrijskim preduzeima koja zapoljavaju 20 ili vie osoba, i
za davanje za smrt uzdravatelja, takoer njihove supruge i djecu17.
Zdravstvena zatita obuhvaa:
njegu koju pruaju lijenik ope prakse i lijenik specijalist za bolnike i
vanbolnike pacijente, ukljuujui kune posjete;
zatitu zubi;
bolniarsku njegu u kui ili bolnici ili u drugoj zdravstvenoj ustanovi;
smjetaj u bolnicama, domovima za oporavak, sanatorijima ili drugim
zdravstvenim ustanovama;
opskrbu stomatolokim, farmaceutskim i drugim medicinskim ili kirurkim
materijalom, ukljuujui proteze, njihovo odravanje, i naoale;
njegu koju pruaju osobe neke druge struke, zakonski priznate kao srodne
medicinskoj struci, pod nadzorom lijenika ili stomatologa18.

17

Konvencija broj 102. Meunarodne organizacije rada - Konvencija o najniim standardima

socijalne sigurnosti
18
Revidirana europska socijalna povelja

17

2.4.6. Obiteljsko davanje

Osigurani sluaj obuhvaa odgovornost za uzdravanje djece.
Krug zatienih osoba obuhvaa:
propisane kategorije zaposlenika koje ine najmanje 50 posto svih
zaposlenika;
propisane kategorije ekonomski aktivnog stanovnitva koje ine najmanje 20
posto svih stanovnika;
sve stanovnike iji prihodi za vrijeme osiguranog sluaja ne prelaze propisane
granine iznose;
propisane kategorije zaposlenika koji predstavljaju najmanje 50 posto svih
zaposlenika u industrijskim preduzeima koja zapoljavaju 20 ili vie
osoba19.

Davanje mora imati oblik:

obrone isplate koja se isplauje svakoj zatienoj osobi koja je navrila
propisano kvalificirajue razdoblje;
osiguranja djeci ili za djecu hrane, odjee, stana, odmora ili pomoi u kui;
kombinacije predhodno utvrenih davanja.
2.4.7. Davanje za majinstvo

Osigurani sluaj obuhvaa trudnou i poroaj i njihove posljedice, i gubitak zarade

koji iz toga proizlazi, kako je utvren nacionalnim zakonima ili drugim propisima.
Krug zatienih osoba obuhvaa:
sve ene u propisanim kategorijama zaposlenika, koje kategorije ine
najmanje 50 posto svih zaposlenika, i, za zdravstveno davanje za majinstvo,
takoer supruge mukaraca u tim kategorijama;
19

Konvencija broj 102. Meunarodne organizacije rada - Konvencija o najniim standardima

socijalne sigurnosti

18

 sve ene u propisanim kategorijama ekonomski aktivnog stanovnitva, koje

kategorije ine najmanje 20 posto svih stanovnika, i, za zdravstveno davanje
za majinstvo, takoer supruge mukaraca u tim kategorijama;
sve ene u propisanim kategorijama zaposlenika koji predstavljaju najmanje
50 posto svih zaposlenika u industrijskim preduzeima koja zapoljavaju 20
ili vie osoba, i, za zdravstveno davanje za majinstvo, takoer supruge
mukaraca u tim kategorijama20.
Zdravstvena zatita obuhvaa najmanje:
njegu prije, za vrijeme i nakon poroda koju prua lijenik ili kvalificirana
primalja;
smjetaj u bolnicu kad je to potrebno.

2.4.8. Davanje za invalidnost

Osigurani sluaj obuhvaa nesposobnost za obavljanje bilo koje plaene djelatnosti u

propisanom opsegu, za koju nesposobnost je vjerojatno da e biti trajna ili koja traje i
nakon prestanka koritenja prava na davanje za bolest.
Krug zatienih osoba obuhvaa:
propisane kategorije zaposlenika koje ine najmanje 50 posto svih
zaposlenika;
propisane kategorije ekonomski aktivnog stanovnitva koje ine najmanje 20
posto svih stanovnika;
sve stanovnike ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog sluaja ne prelazi
granine iznose;
propisane kategorije zaposlenika koji predstavljaju najmanje 50 posto svih
zaposlenika u industrijskim preduzeima koja zapoljavaju 20 ili vie osoba.

20

Konvencija broj 102. Meunarodne organizacije rada - Konvencija o najniim standardima

socijalne sigurnosti

19

Davanje mora imati oblik obrone isplate obraunate na sljedei nain:

kada su zatiene odrenene kategorije zaposlenika ili odreene kategorije
ekonomski aktivnog stanovnitva;
kada su zatieni svi stanovnici ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog
sluaja ne prelazi propisane granine iznose21.
2.4.9. Davanje lanovima obitelji kad umre uzdravatelj
Osigurani sluaj obuhvaa gubitak sredstava za uzdravanje udovice ili djeteta
nastao kao posljedica smrti uzdravatelja; udovici se pravo na davanje moe
uvjetovati pretpostavkom, u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima,
njezine nesposobnosti da se sama uzdrava.
Krug zatienih osoba obuhvaa:
supruge i djecu uzdravatelja u propisanim kategorijama zaposlenika koje
ine najmanje 50 posto svih zaposlenika;
supruge i djecu uzdravatelja u propisanim kategorijama ekonomski aktivnog
stanovnitva koje ine najmanje 20 posto svih stanovnika;
sve udovice stanovnike i djecu stanovnike koji su izgubili svog uzdravatelja
i ije imovinsko stanje za vrijeme osiguranog sluaja ne prelazi granine
iznose;
supruge i djecu uzdravatelja u propisanim kategorijama zaposlenika koji
predstavljaju

najmanje

50

posto

svih

zaposlenika

industrijskim

22

preduzeima koja zapoljavaju 20 ili vie osoba .

Davanje mora imati oblik obrone isplate obraunate na sljedei nain:

kada su zatiene odreene kategorije zaposlenika ili odreene kategorije
ekonomski aktivnog stanovnitva;
kada su zatiene svi stanovnici ija primanja za vrijeme osiguranog sluaja
ne prelaze propisane granine iznose.
21

Revidirana europska socijalna povelja

Konvencija broj 102. Meunarodne organizacije rada - Konvencija o najniim standardima
socijalne sigurnosti
22

20

2.5. ODREENI KVALIFIKACIONI PERIOD UPLATE DOPRINOSA

Odreeni kvalifikacioni period uplate doprinosa zapravo predstavlja odreenu duinu
staa osiguranja.
Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiu se za sluaj:
za sluaj starosti - starosna penzija;
za sluaj invalidnosti - invalidska penzija, prekvalifikacija ili dokvalifikacija i
rasporeivanje, odnosno zaposlenje na drugom odgovarajuem poslu, kao i
pravo na novanu naknadu po osnovu korienja prava na prekvalifikaciju,
dokvalifikaciju ili rasporeivanja, odnosno zapoljavanja na drugom
odgovarajuem poslu, ili po osnovu ekanja na rasporeivanje, odnosno
zaposlenje na drugom radnom mjestu;
za sluaj smrti osiguranika, odnosno korisnika line penzije - porodina
penzija.
za sluaj fizike onesposobljenosti23

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se, ako je ispunjen uslov

propisanog penzijskog staa. Visina primanja odreuje se u procentu od osnovice
koja se utvruje na osnovu plae ostvarene u odreenom razdoblju. Sam procent
zavisi od duine penzijskg staa. Duina penzijskog staa, s jedne i visina ostvarene
plae, s druge strane, ukazuje na stvarni doprinos jednog radnika.
Prema tome odreena duina staa osiguranja, odnosno odreeni kvalifikacioni
period uplate doprinosa predstavlja uslov za ostvarivanje prava na starosnu,
invalidsku i porodinu penziju. Odreena duina staa osiguranja u naem sistemu
predstavlja uslov ostvarivanja prava iz penzijskog i inalidskog osiguranja. Zavisno
od vrste prava koja se ostvaruju, potrebna duina staa osiguranja razliito se
zakonski odreuju za ostvarivanje pojedinih prava.24

23

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU "Slubene novine Federacije BiH,

broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09
24
Dedi, S., SOCIJALNO PRAVO, Sarajevo, 2010 godina.

21

Pri ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja pripadaju

osiguraniku na osnovu penzijskog staa, u sta osiguranja se uraunava samo vrijeme
za koje je uplaen doprinos. U sta osiguranja rauna se vrijeme koje je osiguranik
proveo poslije navrene 15. godine ivota u obaveznom i dobrovoljnom osiguranju,
kao i sta koji je dokupljen. Rauna se i vrijeme provedeno u radnom odnosu s
punim radnim vremenom. U sta osiguranja rauna se i vrijeme provedeno u radnom
odnosu s nepunim radnim vremenom, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati
takvog rada ostvarenog za pojedine godine, obraunatog na puno radno vrijeme, u
skladu sa propisima o radnim odnosima. Isto tako u sta osiguranja uraunava se i
vrijeme koje je osiguranik proveo na profesionalnoj rehabilitaciji, na prekvalifikaciji
odnosno dokvalifikaciji, pod uvjetom da su uplaeni doprinosi za penzijsko i
invalidsko osiguranje.25
Osiguranicima koji rade na naroito tekim i za zdravlje tetnim radnim mjestima na
kojima poslije navrenja odreenih godina ivota ne mogu uspjeno da obavljaju
svoju profesionalnu djelatnost, sta osiguranja rauna se sa uveanim trajanjem.
Stepen uveanja staa osiguranja zavisi od teine i tetnosti rada odnosno od prirode
posla, a stepen uveanja staa osiguranja moe iznositi najvie 50%. Kao radna
mjesta na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem, zato to je vijek
vrenja profesionalne djelatnosti ogranien navrenjem odreenih godina ivota,
mogu se utvrditi radna mjesta u onim zanimanjima u kojima zbog prirode i teine
posla, fizioloke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da radniku onemoguavaju
dalje uspjesno vrenje iste profesionalne djelatnosti.
Osiguranik stie pravo na starosnu penziju kad navri 65 godina ivota i najmjanje
20 godina penzijskog staa. Osiguranik koji nema 20 godina staa osiguranja, stie
pravo na starosnu penziju kad navri 65 godina ivota i najmanje 25 godina
penzijskog staa, odnosno stie pravo na starosnu penziju kada navri 40 godina
penzijskog staa, bez obzira na godine ivota. Osiguraniku u FBiH kome se sta
osiguranja rauna s uveanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na penziju
smanjuje se srazmjerno stepenu uveanja staa. Osiguraniku u RS-u kojem je
utvren poseban sta u dvostrukom trajanju, stie pravo na starosnu penziju kad

25

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU "Slubene novine Federacije BiH,

broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09

22

navri 40 godina penzijskog staa, bez obzira na godine ivota. Izuzetno od uslova za
sticanje prava na starosnu penziju, osiguranik ena ako to zahtijeva, stie pravo na
starosnu penziju kad navri 60 godina ivota i najmanje 20 godina staa osiguranja ili
kad navri 35 godina staa osiguranja, bez obzira na godine ivota.
U RS-u, osiguranik koji je proveo najmanje 15 godina efektivnog rada na naroito
tekim i po zdravlje tetnim poslovima stie pravo na starosnu penziju, pod uslovom
da je navrio 55 godina ivota i najmanje 30 godina penzijskog staa.
U FBiH, osiguranik, kod koga je utvrena i kategorija invalidnosti stie pravo na
invalidsku penziju: ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili
profesionalnom bolesu, bez obzira na duinu penzijskog staza; ako je invalidnost
prouzrokovana povredom van rada ili bolesu, pod uvjetom da je prije nastanka
invalidnosti imao navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu
razdoblja od navrenih najmanje 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti,
raunajui radni vijek na pune godine. Osiguranik kod koga je utvrena i kategorija
invalidnosti do navrene 30. godine ivota stie pravo na invalidsku penziju ako je
invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom da prije
nastanka invalidnosti ima navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje jednu
treinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu osiguranja. Osiguraniku koji je bio
na redovnom kolovanju i takvim kolovanjem stekao viu ili visoku strunu spremu,
radni vijek se rauna od 22 godine ivota, ako je stekao viu strunu spremu,
odnosno 25 godina ako je stekao visoku strunu spremu.26

Na teritoriji RS-a, pravo na invalidsku penziju ima osiguranik: kod kojeg je nastao
gubitak sposobnosti za rad, gubitak sposobnosti za obavljanje djelatnosti po osnovu
koje je osiguran ili gubitak sposobnosti za privreivanje; kod kojeg je utvrena
preostala sposobnost za rad, uz prethodnu prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, ali mu
se ne obezbjeuje pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju zato to je na dan
nastanka invalidnosti stariji od 55 godina ivota. Osiguranik stie pravo na
invalidsku penziju, ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu,
pod uslovom da ima navren penzijski sta koji pokriva najmanje jednu treinu
26

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU "Slubene novine Federacije BiH,

broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09

23

njegovog radnog vijeka. Izuzetno, osiguranik kod koga je invalidnost nastala prije
navrenih 30 godina ivota, a prouzrokovana je boleu ili povredom van rada, stie
pravo na invalidsku penziju, pod uslovom da penzijski sta pokriva najmanje jednu
etvrtinu njegovog radnog vijeka.27
Invalidska penzija u sluaju invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili
profesionalnom boleu ne moe biti manja od iznosa starosne penzije za 40 godina
penzijskog staa. Invalidska penzija u sluaju invalidnosti prouzrokovane boleu ili
povredom van rada odreuje se od penzijskog osnova zavisno od duine penzijskog
staa i pokrivenosti radnog vijeka penzijskim staom. Visina invalidske penzije ne
moe biti manja od visine starosne penzije za jednak penzijski sta.
2.6. OBEZBJEENJE PRAVA ALBE
U nacionalnom zakonodavstvu treba obezbijediti pravo albe u sluaju odbijanja ili
osporavanja njegove vrste i visine. Zatita prava osiguranih lica i korisnika penzije u
postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obezbjeena su
na nain predvien propisima o upravnom postupku i zakonima o penzijskom i
invalidskom osiguranju, kao lex specialis propisima.28
Kada je za rjeavanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno
utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privreivanje, nosilac osiguranja
donosi rjeenje o pravima po osnovu tih injenica utvrenih na osnovu nalaza,
ocjene i miljenja ustanove za medicinsko vjetaenje. Kod utvrivanja radne
sposobnosti nosilac osiguranja zadrava pravo da vri reviziju nalaza, ocjene i
miljenja.
Protiv rjeenja nosioca osiguranja donesenog u prvostepenom postupku osiguranik i
korisnik penzije, odnosno lan porodice osiguranika , odnosno korisnika penzije,
moe podnijeti albu drugostepenom organu nosioca osiguranja. Na osnovu
konanog rjesenja nosilac osiguranja, preduzee i drugo pravno lice, poslodavac,
odnosno nosioc osiguranja, osiguraniku osigurava ostvarivanje odgovarajueg prava.
U postupku za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja osigurava se
27

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU PREIENI TEKST "Slubeni

glasnik Republike Srpske", broj: 32/00, 40/00, 37/01, 32/02, 40/02, 47/02, 110/03 i 67/05
28
Dedi, S., SOCIJALNO PRAVO, Sarajevo, 2010 godina.

24

zatita prava osiguranika i korisnika prava u okviru nosioca osiguranja, u skladu

zakonom, kao i sudska zatita. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiu se i
dospijevaju danom ispunjenja uvjeta propisanih zakonom, s tim to se pravo na
penziju moe ostvariti samo poslije prestanka osiguranja. Penzija se isplauje od
dana ispunjenja uvjeta propisanih za sticanje penzije, ako je zahtjev podnijet u roku
od est mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, a ako je zahtjev podnijet po isteku tog
roka, od dana podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unazad.
2.7. OBUSTAVA DAVANJA
Do obustave davanja moe doi u vie sluajeva. Prvo je predviena potpuna
obustava u sluaju kada uivalac prava obavlja izvjesnu djelatnost uz naknadu. Do
djelimine obustave moe doi ako zarada uivaoca prava ili njegova druga imovina
ili obje zajedno prelaze propisani iznos.29
Obustava davanja, odnosno ogranienja steenih prava u naem sistemu moe se
vriti i ta prava mogu prestati samo u sluajevima i pod uslovima predvienim
zakonom
Obustava davanja predviena je u vie sluajeva i to:
kada uivalac obavlja neku djelatnos uz naknadu potupna obustava
ako zarada uivaoca prava prelazi propisani propis djelimina obustava
kada se lice ne nalazi na teritoriji lanice prema konvenciji 102 ili samo u
sluajevima predvienim zakonom
Prava steena po osnovu invalidnosti traju dok postoji to stanje. Ako nastupe
promjene uslijed kojih se utvreno pravo gubi li mijenja, odnosno stie neko drugo
pravo, pravo se gubi ili mijenja od dana nastale promjene, koju utvruje struni
organ.30
Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju i u sluaju kad se naknadno
utvrdi da nisu bili ispunjeni uslovi za sticanje prava. Postupak za prestanak prava
29

Dedi, S., SOCIJALNO PRAVO, Sarajevo, 2010 godina.

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU "Slubene novine Federacije BiH,
broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09
30

25

pokree se po slubenoj dunosti, bez obzira na rok koji je protekao od dana

donoenja rjeenja kojim je priznato pravo. Prava prestaju prvog dana narednog
mjeseca u odnosu na mjesec u kojem je doneseno rjeenje o prestanku prava. Prava
iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju i po zahtjevu korisnika prava, od
prvog narednog dana po podnoenju zahtjeva za prestanak prava, bez obzira na
razlog, ako u zahtjevu nije naveden datum za prestanak prava.
Korisniku starosne penzije koji je penziju ostvario prije navrenih 40 godina
penzijskog staa, odnosno 65 godina ivota i korisniku invalidske penzije koji
zasnuje radni odnos ili pone da obavlja zanatsko-preduzetniku djelatnost po
osnovu koje je obavezno osiguran na teritoriji Bosne i Hercegovine penzija se ne
isplauje za to vrijeme, a najdue do ispunjavanja uslova za starosnu penziju
propisanu zakonom. Korisniku porodine penzije koji zasnuje radni odnos ili
zapone da obavlja zanatskopreduzetniku djelatnost penzija se ne isplauje.
Prema navedenom da se zakljuiti da se nacionalnim zakonima ili drugim propisima
moe propisati da se davanje osobi koja bi inae imala pravo na njega, moe
obustaviti ako ona obavlja bilo koju od propisanih plaenih djelatnosti, ili da se
davanje, ako je zasnovano na plaanju doprinosa, moe smanjiti ako zarada korisnika
prelazi propisani iznos, i, ako se ne zasniva na plaanju doprinosa, da se davanje
moe smanjiti ako zarada korisnika ili njegovo imovno stanje ili zbroj zarade i
imovnog stanja prelazi propisani iznos.

2.8. ISPLATA PENZIJA U INOSTRANSTVU

Stanovnici koji su strani dravljani imaju ista prava kao i stanovnici dravljani.
Meutim, mogu se propisati posebna pravila vezana za strance i dravljane roene
izvan teritorija lanice u odnosu na davanja ili dijelove davanja koji se isplauju u
cijelosti ili preteno iz javnih fondova i u odnosu na prijelazne sisteme. U sistemima
socijalne sigurnosti koji se temelje na uplaivanju doprinosa i koji osiguravaju zatitu
za zaposlenika, zatiene osobe koje su dravljani neke druge lanice koja je
prihvatila obaveze iz odgovarajueg dijela Konvencije imaju, u odnosu na taj dio,
jednaka prava kao dravljani dotine lanice. Meutim ova primjena se moe

26

uvjetovati postojanjem dvostranog ili viestranog ugovora kojim se osigurava

reciprocitet.31
Ako su u pitanju penzije stranih dravljana, koji su se iselili s ciljem stalnog boravka
u inostranstvu, penzije se isplauju pod uslovom: (1) da postoji sa dravom u koju se
iselio strani dravljanin meunarodni ugovor, (2) da postoji sporazum o plaanju
ovih primanja ili da ta drava priznaje takvo pravo naim dravljanima.32
Naim dravljanima penzije se isplauju u inostranstvu, ako takva obaveza postoji po
meunarodnom ugovoru. Ukoliko nema takve obaveze, nosilac prava osiguranja
moe odrediti isplatu, ako iz porodinih i zdravstvenih razloga na dravljanin odlazi
na stalni boravak u inostranstvo.
Zakoni na teritoriji BiH ureuju da su obavezno osigurani strani dravljanin i lice bez
dravljanstva koji su na teritoriji BiH zaposleni kod stranih pravnih ili fizikih lica,
ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno, kao i kod meunarodnih
organizacija ili ustanova, diplomatskih ili konzularnih predstavnitava, ako je takvo
osiguranje predvieno meunarodnim ugovorom.
Penzija se isplauje stranom drzavljaninu koji se iseli na stalan boravak u
inozemstvo, ako sa odnosnom dravom postoji meunarodni ugovor, odnosno
sporazum o plaanju ovih primanja u inozemstvu ili ako ta drava priznaje takvo
pravo dravljanima BiH. Penzija se isplauje dravljaninu BiH u inozemstvo, ako
takva obaveza postoji po meunarodnom ugovoru. Ako ova obaveza ne postoji po
meunarodnom ugovoru, nosilac osiguranja moe odobriti isplatu, ako iz porodinih
i zdravstvenih razloga dravljanin BiH odlazi na stalan boravak u inozemstvo.

31

Konvencija broj 102. Meunarodne organizacije rada - Konvencija o najniim standardima

socijalne sigurnosti
32
Dedi, S., SOCIJALNO PRAVO, Sarajevo, 2010 godina.

27

3. ZAKLJUAK
Na samom poetku rada uspjeno je dokazana hipoteza da solidarno obezbjeenje
socijalnog osiguranja treba da obezbijedi predviena davanja i administrativne
trokove vezane za ta davanja kolektivnim putem doprinosa ili poreza i da princip
solidarnosti proizlazi iz vaeih ustavnih dokumenata prema kojima se pravo na
socijalno osiguranje utvreno ustavom i zakonom obezbjeuje obaveznim
osiguranjem na naelima uzajamnosti i solidarnosti. Sama obaveza zatite lica sa
najniim primanjima - doprinos koji plaaju zatiena lica ne moe biti vei od 50%
ukupnog iznosa sredstava namijenjenih za zatitu lica iz radnog odnosa. Iz principa
solidarnosti slijedi i obaveza zatite lica sa najniim primanjima.
Uspjeno je dokazana i hipoteza da ono to karakterie i samim tim odreuje
socijalno pitanje je nemogunost nasljeivanja, i da se ta prava ne mogu ni prenositi
na druga lica ugovorom, otuivati ni na bilo koji drugi nain uskraivati. To je zbog
injenice da prava iz socijalnog osiguranja karakterie:
nemogunost otuivanja, jer su u pitanju strogo lina prava
nezastarjelosti koja je odreena pravnim pravilima.
Zapravo u pitanju su prava kojima je zakonom ili drugim propisom odreena strogo
lina namjena. Upravljanje socijalnim osiguranjem odvija se preko dravnih organa,
dok se autonomiji subjekata osiguranja daje supsidijarni i ogranieni znaaj.
Na dalje je razmatrano i dokazano da krug zatienih lica koji izraava kompromis
izmeu ciljeva socijalnog osiguranja i razliite prakse, treba da obuhvati propisane
kategorije radnika i lanova njihovih porodica, s tim da ta obuhvaenost ini
najmanje 50% ukupnog broja zaposlenih lica ili propisane kategorije aktivnog
stanovnitva koji predstavlja najmanje 20% cjelokupnog stanovnitva ije imovinsko
stanje u momentu osiguranja ne prelazi propisani limit. U naem sistemu socijalnog
osiguranja obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem obuhvaena su za
vrijeme koje su u radnom odnosu, odnosu koji je izjednaen sa radnim odnosom, nai
graani zaposleni kod stranih poslodavaca, lica bez dravljanstva, kao i lica koja
obavljaju privrednu ili uslunu djelatnost.

28

U sklopu rada razmatrano je da odreena duina staa osiguranja, odnosno odreeni

kvalifikacioni period uplate doprinosa predstavlja uslov za ostvarivanje prava na
starosnu, invalidsku i porodinu penziju, kao i da zatita prava osiguranih lica i
korisnika penzije u postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja obezbjeena su na nain predvien propisima o upravnom postupku i
zakonima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Obuhvaeno je i pitanje obustave davanja, odnosno da se ogranienje steenih prava
u naem sistemu moe vriti i da ta prava mogu prestati samo u sluajevima i pod
uslovima predvienim zakonom.
Argumentovano je dokazano da se naim dravljanima penzije isplauju u
inostranstvu, ako takva obaveza postoji po meunarodnom ugovoru i da ukoliko
nema takve obaveze, nosilac prava osiguranja moe odrediti isplatu, ako iz
porodinih i zdravstvenih razloga na dravljanin odlazi

na stalni boravak u

inostranstvo.

29

4. LITERATURA
KNJIGE ;
1.Dedi Sead, SOCIJALNO PRAVO, Sarajevo, 2010.
2.Crnjac Paukovi, V., Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti i najnii standardi
mirovinskog osiguranja, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
3.Europska socijalna povelja s Protokolima,
4.Revidirana europska socijalna povelja,
5.Europski zakonik o socijalnom osiguranju s Protokolom,
6.Revidirani Europski zakonik o socijalnom osiguranju,
7.Konvencija broj 102. Meunarodne organizacije rada - Konvencija o najniim
standardima socijalne sigurnosti
LANCI;
8.ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU "Slubene novine
Federacije BiH, broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09
9.ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU PREIENI
TEKST "Slubeni glasnik Republike Srpske", broj: 32/00, 40/00, 37/01, 32/02,
40/02, 47/02, 110/03 i 67/05

30