Ivica LjubiSié : Maginski materiali 6 OZNACAVANJE CELIKA | CELICNIH LIVOVA PREMA EN (BAS - STANDARDU ) 6.1 OSNOVNI POJMOVI O STANDARDIZACIJI ‘Standardizacja ii normizacia je djelatnost oblikovanja, objaviivanja i primjene standarda ili norm ‘Standardi il norme (lat. norma = pravilo, propis ) su odredbe za opéu upotrebu, prihvagene konsenzusom (lat. consen - sus = suglasje, sklad, podudaranje ) i odobrene od priznatog tela. ‘Standard il norma je skup saZetih i preciznih definicija, tehnickih specifkacija, kriteria i karakteristika koje potpuno jasno Tnedvosmisieno opisuju neki material, dio nekog proizvoda, neki proizvod, neki proces il neki sistem. Ci standardizacje je postizavanje najviseg stuprja uredenosti u odredenom podrutju u zadanim okoinostima. Da bi se standardizaciiom moglo ostvanti opdi boltak zajednice, Sto je svrha njezina postojanja, standardizacija se mora temeljt na provjerenim rezultatima nauke, tehnike i iskustva, Standardizacia potice racionalizaciu (lat. rationals = promisljenost ), sigurmost i kvalitet u nauci, tehnic, privredl, upravi, dakle u svim oblastima Zivota | rada judi v uzoj il Siroj zajednicl. Uz standardizacju, racionalizaciju znaéaino potiée i tpizacija Tipizaciia ( gré. pos = oblik, mode! )je djelatnost svodenja modela i vrsta opéenito, na najmani broj tv. tipova, ali Koji je dovolian da zadovoli sve razlitte potrebe tehnicke prakse il trZista Standardizacia i ipizaciia zajedno, su moéno sredstvo racionalizaciie uopée, a posebno u oblast proizvodnje materiainih dobara, gdje omoguéwia 1. pojednostavijivanje i ujednaéavanje proizvodnje propisivanjem karakteristika (oblik, mjereidr.), atime i zamjenijivost dijelova kod montaze u proizvodnji ili odrzavanjau eksploataciji, 2 pojednostavijivanje i ujednacavanje proizvodnje smanjivanjem broja razliéitin vrsta koje sluze istoj svrsi, 3. olakéavanje i pojeftinjavanje postizanja kvalitete proizvoda propisivanjem parametara kvalitete, nadina izrade i naéina ispitivanja kvalitete proizvoda. Standardiziraju se + proizvedi, = proces i = usluge. Prema sadréaju, svi se standardi mogu razvrstatiu sljedecih 14 skupina 1, Osnovni standardi (opisyju glavna podrudja primjene i opée pomove ). 2 Standardi za usluge ( opisylu sadrzaj i karakteristike usluge s kojim usluga zadovoljava osnovnu namjenu ) 3. Standardi za planiranje (propisulu elemente planiraranja neke aktivnosti od ideje do realizacie ). 4. Standardi za sigurnost (propisuu postupke koji Jamée sigurnost za zdravie, Zivot |imovinu ). 5. Standardi za upotre bu (propisyu postupke za pravilnu upotrebu proizvoda il koristenje usiuge ). & Proizvodni standardi (propisylu nadin proizvodnje proizvoda ). 7, Standardiisporuke (propisuju naéin isporuke sirovine, poluprotzvodsa ili proizvoda ). &. Standardi za mjerenje (propisuju nacin mjerenja i mieme jedinice za iskazivanje mjernih rezultata ). @ Standardi za materija! (propisuju parametre kvalitete sirovina i poluproizveda ugradenih u protzved ). 10. Standardi procedure (propisuju redosifjed postupaka kod plasmana proizvoda ili pruzanja usluge ) 11, Standardi za ispitivanje i testiranje (propisuju natin ispitivanja | tumagenja rezultata ispitivanja ) 12. Standardiza objasnjenja i simbole (propisuyiu nacin tumaéenja odredbi, simbola il aznaka } 13. Terminoloski standardi (propisuju naéin odabira termina ). 14. Deklaracijski standardi (propisuju nacin informiranja kupea o bitnim karakteristikama proizvoda ). Razlikuyjemo sijedece razine standardizacije - medunarodnu standardizaciju. = regionainu standardizaciju, | = nacionainu standardizaciju, > strukovnu standardizaciju, = internu standardizaciju, Medunarodna standardizaciia je standardizacija na globainay, tj. svjetskojrazini. Tijela za provedbu medunarodne standardizaciie su - Medunarodna organizacija za standardizaciju ISO (od eng. Intemational Standardisation for Standardisation ) osnovana 1 947. 9. i = Medunarodna elektrotenniéka komisija /EC (od engl, Intemational Electrotechnical Commision } ‘osnovana 1 906. 9. Regionalna standardizacija je standardizacija na razini organizacia drZava, Tila za provedbu standardizacije na razini Evropske zajednice, ukliucujuct i zemlje poput Bosne i Hercegovine koje su u procesu pridruzivanja Evropskoj zajednici su - Evropski odbor za standardizaci|u CEN (od franc. Comite Europeen de Normalisation ) osnovan 1 9754, 1 © Evropski odbor za elektrotehnicku standardizacijy CENELEC ( od franc. Comite Europeen de Normatisation Electrotechnique ) osnovan 1 973. 9. Nacionaina ili drZavna standarolzacija je standardizacija na razinijedne drZave. Prinjeri nacionainih tjela za standardizaciu su: njemaéki institut za standardizaciiu DIN ( od njem. Deutsches Institut fur ‘Normung }, francuska udruga za normizaciiu AFNOR ( od franc. Association Francaise de Normalisation ),britanski institut za standardizaciju BS! (od engl. British Standards Institution ), americki nacionalni institut za standardizacju ANSI (od ‘engl. American National Standards Institute }/ dr 115ica LjubiSié : Masinski materiali Bosanskohercegovatke drZavne standarde priprema, ureduje, prihvata, objavjuje i primjenjuje : institut za standarde, -jeritelistvo(intelektualno viasnistvo , sa sjedistem u Sarajevu. ‘Skraéena oznaka Bosansohercegovaékih standarda je : BAS Strukovna standardizacija je standardizacija na razini skupine tvornica iz iste struke. Interna standardizaciia je standardizacija na razini jedne tvornice. Kako se standard koji definira sistem oznagavanja delika i éeliénih livova temelina standardu : BAS EN 10020 : 2002, koji definira i Klasifcira vrste Celika, to najorie treba upoznati laj standard. 6.2 DEFINIRANJE | KLASIFICIRANJE VRSTA CELIKA PREMA BAS EN 10020 : 2002 6.2.1. DEFINICIJA CELIKA Celik jo material koji sadrti Zeljeza vise nego bil kojeg drugog pojedinaénog elementa, uglika opéenitoispod 2 %, i cdredenu kolicinu crugih elemenata, 6.2.2 KLASIFIKACIJA CELIKA PREMA HEMIJSKOM SASTAVU ‘SL6.1 Soma klasitkacijo Golka proma hemijskom sastavus ‘Kao Sto je na si. 6.1 prikazano, prema BAS EN 10020, iz 2002. g. prema hemijskom sastavu, svi se Colic dijele na nelegirane éolike, nehrdajuce delike i ostale legirane éolko. Nelogiran éolici su Kase éelika u kojima nit jedan od prisutnihelemenata ne prolazi graniéne sadréaje pojedinih elemenata prkazano u tablil 6.1. Nehrdajuci Geli su celicis naimanie 10,5 % kroma i najvige 1,2 % uglika Osta legirani éeici su vrste éelika neusuglasene s definicijom nehrdajucih elika, u Kojima najmanje jedan od prisutnih elemenata prelazigraniéni saz. Graniéni sadréaj pojedinih elemenata je najmanji sadréaj pojedinih elemenata kod kojeg svaki od njih ima osjetan ufjeca} 1a svojstva Clik. Graniéni sadrzaj pojedinih elemenata prikazan je u tabi 6.1. Tablica 6.1 6.22.1 KLASIFIKACIJA NELEGIRANIH CELIKA PREMA KVALITETI ‘SL.6.2 Sema Kasifkacije nelegiranih celika prema kvalitet. kao Sto je na sl. 6.2 prikazano, prema BAS EN 10020, iz 2002. g. nelegirani éelici se prema kvalitet dijele na : nelegirane kvalteine Gelike i nelegirane specijaine Celke, Nelegirani kvalitetni éelici su nelegiranl Gelic/ koji nisu usuglagent s definicjom nelegiranih speciainih éelika, Nelegirani specijaini éelici su éelici kof ispunjavaju jedan il vige sifjedecih zahtjeva + specificiranu minimainu energiju udara u kaljenom i popustenom stanju, + specificiranu dubinu prodiranja utiskivada ili tvrdodu povrsineu kaljenom i popustenom ili povrsinski okaljenom stanju, - djelomiéno specificiran nizak sadrzaj nemetainih ukljucaka, © specificiran minimum energije udara:>27J,na- 50°C - 2a epruvete s V - zarezom, koje su uzete uuzduznom smyjeru, i> 16 J, na - 50°C - Za epravete uzete u popreénom smyaru. = specificiran max %(S+P):<0,020 %(S+P)-za analizu Sarze, il < 0,025 % ( S + P )- za analizu proizvoda, 116Ivica LjubiSi¢ : Masinski materiali 6.2.2.2 KLASIFIKACIJA NEHRDAJUCIH CELIKA PREMA KVALITETI Kiasifikaciia nehrdajucih Celika prema kvalitet, Sematski je prikazana na sl. 6.3. ‘NERROAUGT CEL) SMUANE 00 256M TRERDANGY CEL Sige 00 25% aia TaTRgOTPORN eer anane 1.6.3 Sema Masifkaoie nehrdajush 6.2.2.3 KLASIFIKACIJA OSTALIH LEGIRANIH CELIKA PREMA KVALITETI Kiasifikacija ostalihlegiranih éelika prema kvalitet, prikazana je na sl 6.4 Gelika prema kvalitet ‘SL 64 Sema klasifkacje ostalh legiranih Gelka prema kvaltet: Legiran kvaltetn Sei su vrste éelika od kojh se trazi Zlavost, Kontolrana krupnaéa zma i sposobnost oblikovanja, a koji opéenito nisu namijenjeni za kaljenje, popustanje ili povrsinsko otvrdnjavanie. Legian kvalttni cei su Geli koji se dite w pat Kasa kvalteto kao Sto je Sematskiprkazano na sl 66. 1.6.5 Sema Kasifkacie Tegiranih kvaltetnih Selka, Granica hemijskog sastava izmedu kvalitetnih i specijanih éelika prikazana je u tablici 6.2. Tablica 6.2 Speateran || Cr cu Mn Mo ND Ni T v Zr eement||_Krom_|||_Bakar_||_Mangan || Molden ||_Nicbii_l|__ikd Titan _||_vanaay_||_cirkonj (maser) Legirani specijaini Celici su svi legirani éelici osim nehrdajucih Gelika i osim legiranih kvalitetnih éelika. Kiasifikacja legiranih speaiainin éelika Sematski je prikazana na sl. 6.6. ‘S166 Soma kiasifkacie legiranih spocijainih Gola, 117Maginski materiali 6.3 SISTEM OZNACAVANJA CELIKA | CELICNIH LIVOVA Gjelovit sistem oznaéavanja éelika i éeliénih livova odreden je standardima 1. BAS EN 10027; 2001, i 2. BAS CR 10260 ; 2001. BAS EN 10027 :2001, je prijevod enegleske verzije evropskog standarda EN 10027; 1 992, iima status bosanskohercegovackog standarda, a sastoji se iz dva dijela 1. BASEN 1027-1; 2001, koji odreduje sistem oznaéavanja éelika i celiénih livova slovno - brojéanim oznakama, i 2. BASEN 10027 -2;2001, koji odreduje sistem oznaéavanja Gelika i Geliénih livova brojéanim oznakama. 6.3.1 OZNACAVANJE CELIKA | CELICNIH LIVOVA SLOVNO - BROJCANOM OZNAKOM 6.3.1.1. SEMA SLOVNO - BROJCANE OZNAKE Opéa Sema slovno - brojéane oznake za éelik i éelién lv prikazana je na sl. 6.7. Osnovna oznaka Dodatna oznaka Sem slorno bron stowne - brejéani (Huma) (ctaloPeobine) (Poona cone cebin fee 1.6.7, Sema slovno - brojéane oznake za éelk i éelién Iv. 6.3.1.2. OSNOVNA OZNAKA Osnovna oznaka je najvaznij dio oznake Celika | eliénog lva, | sluziza prepoznavanje éelika il Celiénog liva u odnosu na primjenu (slonidio) i glavna svojstva (brojéani dio ). Standard BAS EN 10027, iz 2.001. g., u svrhu tumagenja osnovne oznake,sve celike djeliu dvije skupine, kao Sto je Sematski prikazano na si. 6.8. ‘S1.6.8 Podjela éelika u svrhu tumaéenja osnovne oznake za éelk i Geli Iv. 6.3.1.2.1_ STRUKTURA OSNOVNE OZNAKE KOD OZNACAVANJA CELIKA | CELICNOG LIVA PREMA NAMJENI | GLAVNIM SVOJSTVIMA ‘Osnovna aznaka Gelika i Geliznihlivova aznacenih prema namjeni | glavnim svojstvima sadrzi 1. Paéetni simbol G, za éelike u obliku celiénog odjevka. 2. Siovni simbo! koji oznaéava namjenu éelika koji se sastoj iz podetnog simbola G, za éelik u obliku Geliénog odjevka, ‘edinosno na prvom mjestu osnovne oznake za Celik koji nje u obliku éeliénog odljevka, to : = konstrukcjski Seic, } Brojéani simbol iza ovih slovnih simbola odnose se na najmanji napon teéenia u alicia posuide pod priiskom, | N/mm’, za podnusje nalmanje debline. Za napon tagenja se uzima gornj i lil za Gjevovode, don} napon (ezenja Rll Ra. , Korivencionalni napon teéenja R, fi napon Geliciza masinogradnyu, {e¢enja do totainog istezanja Ri, ovisno 0 zanjevima za odredeniproizvod. éelic 2 armiranibeton, i bro) kaj aznagava najmani uteeninapon teéenia u N/m acl za predhapregnti beton, bro koji oznagava najmanju zatozmu évrstosy u N/mm’, éelici za Sine ili u obliku Sina, i broj koji oznacava najmanju zateznu évrstocu u N/mm?, iano valaniposnat protzvodi od delta visoke Gvrstoce 2a hiadno obikovanj | bro) kof oznaéava najmanju zateznu évrstocu u N/mm2, ili slovo T, i broj koji oznacava najmanju zateznu évrstocu u N/mm, D = pjosnat proizvodl za hladno oblkovanie(osim navedenihu prethachom stavku edna od sijedeéih slova 1. C-2za hladno valiane proizvode, 2. D-zatopio vajane protzvode namijnjene za izrayno hladno oblikxovanje, i 3. X- za proizvode éije valjano stanje nije navedeno, T= tankostion!vajan’ Gelgniprotzved (2a patranjo 1. ova H, i broj kaj ozhacava naman vijedns urdose u HRC, za proizvede s jednostrukom redukejiom, i 2. braj kaj eznacava nominani napon fecenia w N/mm, 2a proizvede s dvostrakom redukcom dobline, M-= celic29 primienu u elektrotehnic. “bry ko aznaéava sto puta uvecanu vrjednost najvaéeg speciicraneg gubtka w W/kg, po nominainoj debi protzvada za magnetski indukefts Kod 50 Fl, od - 15 Tesla za éeliéne poluproizvode neusmjerenog i poluusmjerenog zm ~i'7 Testa 2a Galo ¢ usmjoronim zmom za male valke gubitke permeabilnast 118 HIvica LjubiSi¢ : Masinski materiali ‘ro Koji oznagava sto pula uveganu viijednost nominaine debljine proizveda u milimetrima, i 3. slovni simbo! koji aznaéava tip Colika za elektrotehniku, §, ~ A, za proizvode usmierenog zma, = B, zanelegirane poluobradene ( nepotpuno Zarene ) proizvode, E, za legirane poluobradene ( nepotpuno Zarene ) proizvode, N, 2a proizvede normaino onjentiranog zma, i P._za prolzvode usmjerenog zma visoke permeabiinostl 6.3.1.2.2 STRUKTURA OSNOVNE OZNAKE KOD OZNACAVANJA CELIKA 1 CELICNOG LIVA PREMA HEMIJSKOM SASTAVU 6.3.1.2.2.1 KLASIFIKACIJA CELIKA PREMA HEMIJSKOM SASTAVU Za oznadavanje, svi se éelici prema hemijskom sastavu dijele, kako je prikazano na Semi na si. 6.9, u éeti skupine Salika. ‘S69 Soma kiasitkacie Golika proma hemijskom sastavur 6.3.1.2.2.2 OSNOVNA OZNAKA NELEGIRANIH CELIKA (OSIM CELIKA ZA AUTOMATE } S PROSJECNIM SADRZAJEM MANGAN ISPOD 1 % ~ slovnog simbola C, + broja koji oznaéava sto puta uvaéani postotni sadr2aj ugljika, pri éemu ako se Zoli istaknut razika izmedu alije sliéne vrste Celika, broj kojl pokazuje sadr2aj uglika moze biti poveéan ili smanjen za jedinicu, a kada sadrZaj uglika nije odreden rasponom, Tehni¢ki odbor odgovoran za standard proizvoda mora ‘odabrati prikladnu vrojednost sadréaja volika. 6.3.1.2.2.3. OSNOVNA OZNAKA KOD NELEGIRANIH CELIKA S PROSJECNIM SADRZAJEM MANGANA ISPOD 1%, NELEGIRANIH CELIKA ZA AUTOMATE | LEGIRANIH CELIKA (OSIM BRZOREZNIH ) S MANJE OD 5% SVAKOG LEGIRAJUCEG ELEMENTA = Droja Koj] o7nadava sto puta uvecanl postotnl sadra] ugijika, pri cemu kada sadiza] Luglka nije odreden rasponom, Tehnicki organ odgovoran za standard proizvoda mora odrediti prikladan sada) ugfika hemijskog simbola legirajuéin elemenata koji odreduju karakter éelika, pricemu redoslied th simbola mora biti u opadajuéem nizu vrijednosti sadrZaja pofedinih elemenata u éeliku, a u slucaju dau éoliku dva elementa imaju isti sadréaj, hemijski simboll im se navade abocednim redosijjedom. brojeva koji oznadavaju srednje vrijednosti postotnog sadrzaja legirajuéih elemenata pomnozene s faktorom vrijednosti iz tablice 63 zaokruzene na najblizi cijeli broj. Pritome brojeve koji se odnose na raziitte elemente treba razdvojit crticama. Tablica 6.3 Element Faktor 119Wwica Ljubi 6.3.1.2.2.4 OSNOVNA OZNAKA KOD LEGIRANIH CELIKA (OSIM BRZOREZNIH ) S MASENIM SADRZAJEM SVAKOG LEGIRAJUCEG ELEMENTA IZNAD 5 % = slova X, + broja koji oznaéava sto puta uvaéani postotni sadrZaj ugljika, pri éemu ako se Zell Istaknuti raziika izmedu diije sliéne vrste Celika, broj koji pokazuje sadr2aj uglika moze bit povecan il smanjen za| jedinicu, a kada sadréaj uglika nije odreden rasponom, Tehni¢ki odbor odgovoran za standard proizveda mora| ‘odabratiprikladnu vrojednost sadrzaja uglika. - hemijskih simbola legirajucih elemenata koji odreduju karakter celika, prigemu redosiijed tih simbola mora biti u opadajuéem nizu vijednosti sadrzaja pojedinih elemenata u éoliku, au slucaju da u| Zeliku dva elementa imaju isi sadrZaj, hemiiski simboll im se navode abecednim redoslijedom. + brojeva koji oznaéavaju srednje vrijednosti postotnog sadr2aja legirajuéi| elemenata pomnozene s faktorom vrijednosti iz tablice 6.3 zaokruzene nal na najblizi cijeli broj. Pritome, brojeve koji se adnose na razlitite elemente treba razdvojit crticama. Maginski materiali 6.3.1.2.2.5 OSNOVNA OZNAKA KOD BRZOREZNIH CELIKA ~ Brojeva koji oznacavaju vrijednost postotnog sadrzaja legirajucin elemenatal navedenih ovim redosiijedom: volfram W, malibden Mo, vanadij Vi kobalt Co ri tome, svaki bro treba predstavitisrednji sadréaj odgovarajuceg elementa zaokruzen na najblizi ciel bro, a brojevi koji se odnose na raziiite elemente moraju biti medusobne razdvojeni crticama, 6.3.1.3, DODATNA OZNAKA Dodatna oznaka je dio oznake éelika ili Zeliénog liva éijje zadatak da zajedno s asnovnom oznakom omogué’ potpuno prepoznavanje éelika, odnosno proizvoda od éelika ili Geliénog liva. Dodatna oznala se sastoji iz dodatnih simbola koji ypucuju na posebna svojstva Celika ii Geliénog liva, i dedatnih simbola koji upucuju na posebna svojstva proizvoda od éelika i celiénog liva. Dodatni simboli za éelik su podijeleni u dvije skupine, §. u skupinu 1. i skupinu 2, pri €emu se simboll skupine 2. koriste ‘samo vezano sa skupinom 1. Dodatna oznaka dodaje se slovno - brojéanim oznakama éelika, al brojéanim oznakama Celik. 6.3.1.3.1. DODATNA OZNAKA KOD OZNACAVANJA CELIKA | CELICNOG LIVA SLOVNO - BROJCANOM OZNAKOM 6.3.1.3.1.1 DODATNA OZNAKA KOD OZNACAVANJA CELIKA | CELICNOG LIVA PREMA NAMJENI | GLAVNIM SVOJSTVIMA 1. konstrukcijske éelike, 2 Gelike za posude pod pritiskom, 3. éelike za cjevovode, 4. éelike za maginogradnju, 5 éelike za armirani beton, 6 Selike za prdnapregnuti beton, 7. éelike za Sine ilu obliku Sina, 8 hladno valjane pljosnate proizvode od delika visoke évrstoce za hladno oblikovanje, 9. pliosnate proizvode od Selika za hladno oblikovanje (osim éelika pod rednim brojem 8). 10, tankostjene proizvode od éelika (éeliéne proizvode za pakiranje), i 11, éelike za elektrotehniku. Pravila vezana za dodatnu oznaku pokazat éemo na prikazu cjelovite oznake za neke odabrane od ovih 11 skupina Celika 120‘Maginski materiali Tabiica 6.4 7 KONSTRUKCIJSKI_CELIC! Osnovna oznaka Dodatna oznaka Osnovnisimboll Dodatni simboli Mohaniske |L__ 28 S0TK dl Za proizce Siowna oznaka osobine ‘Skupina? SkupinaZ od éelika G=celénilv [om =n. napon|| Udara eneria | lptna |[ C= 3 posobnom sposobnaseu || —Tabico (atojepareone || tegenia watuina(s) [temper |) _ za ladnu otradu ag 6191 61 aaa] 2 ematirano Ere) = tovare SS So ph komad Js = konstakojsl] (Re )u N/mm? = za niske tomperature So | congo, eee IIe IE 2] ty ~temomehont valano gman, [ISAS Its Is) = nomatzrano a debjing CICK Ie =a) , 2malzrano vafeno CRs es Ie 20 | P= justono 26 JC Ke 6 [20] 9 = pobossano A obranu Euctanen | $= rowereani® Mz ermomenaniek vajiano || W/=poran na atmosterije N=normalzirano valjano” || an = hemjski sinbol za propicani = pobolsano ddodain element kombiiran teumiren {bo poreb')sjecnocitenim 62 = imien ‘rojem koje desetostrka et sporuke opcisk \jednost srednjeg sadrzaia rj isponuk po lzbond Unutar propisaneg raspona proievodaca ‘ZaokniPonog na dosetine. F7]a= Braj sna = aan sb. an = Sova - Daan Simbad Jz) sinpor Ant Wi u stuart azo za sinozmate Zeta (3) rastkovania de vse olka po halt, mogu se, + fuzetom 2a hemjske elemante, na dod snbel iz skupine 2, dodad Jean ave ce, Tablica 65 2 CELICI ZA POSUDE POD PRITISKOM Osnovna oznaka Dodatna oznaka Osnovni simboll Dodatni simboli Mehanicke |L_____ Za Gelik dl Za proizvore Siovna oznaka osobine Skupina? ‘Skupina2 od éelika = celién/ iv M=termomehanigh valjano visoka temperatura Tabiice (sto pateono ) N= normalzrano i niska temperatura ars, 6151 6.16 rormalizizano valjano = pobolisano B = Colici za plinske boce ‘$= Colic! za Jednostayne posude pod pritiskom sobna temperatura visoka iniska temperatura (Re )uN/mm? zapodnise | ~Felt ca oer pod piskom pritiskom debiina stale karakteristike ako je potrebno s jednom il dvije cite. 7] t= beter sinbol 92am intel af= somo sea ame 2) Simbot it Wau skupin 1 vaze za stinacmat cike [3) etka rcikovania dvi te cela po halt, mogu se, seuzettom a hemjskeelemante, na dod snl skupine 2, dodet edn i aie cite 121Maginski materiali I PaiEN P86 cH Pass | Tabla 66 4 CELICI ZA MASINOGRADNJU Osnovna oznaka Dodatna oznaka Osnovnisimboli Dodatnisimboli Slovna oznaka Menanicke Za Gelik = asobine SkupinaT Skupina? 4 colka ‘ann = min. napon stale karakieristike ako je }|[C = podesno za hladno izviacenje || Tabiica 6.16 tegenia ppotrebno s jednom ii dvje tre. (Re) uN/mm? za podnutje ‘najmanjin deblina T) n= brojeant simbel, a = Sor sinbol. an = siovne~brojeani siribaT 2) Baz spocitcranih zaniova za dukhinost|zavarivest 8 HLADNO VALJANI PLJOSNATI PROIZVODI OD CELIKA VISOKE CVRSTOCE ZAHLADNO. OSLKOVANGE Osnovna oznaka Dodatna oznaka [_dsnevel impor Dedeiniainbel | Mehani¢ke Za éelik Za proizvode Sina cata esobine Skupina 7 Skupina 2 od Celika ais Sa alias TSO Pane Nao alae Waa Saal serene onde ae (fan za podrudje ee a 1) t= brojsan simbeal a= Sova sinbol a= slomno- Broa abot 2) Bez specticranin zanieva za duktinost i zavarfvost 400M 122‘Maginski materiali Tablica 6.8 @___PLJOSNATI PROIZVOD! ZA HLADNO_OBLIKOVANJE ( OSIM GELIKA IZ SKUPINE 8) Osnovna oznaka Dodatna oznaka Osnovnisimboli Dodatni simboli ‘Siovna oznatal] Mehanicke Za celik Za protzvode asobine Skupina Skupina? od éelika [enn = fiadno || = za homjske prove Fapiee iano, stode dvi] EK = za konvencionalne emaitran| oI 616 litre ED = za direkino emajlranje ebtikovanje |] nn = topo va | H = 2a Supia komade \jano za nepos -|| T=za ojevi edna hiadno ob || an = hemjsk simbo! za posebne \ikovanje, sifedel| dodatne elemente, npr. Cu, ako ldvije citre treba, zajedno s brojem koji je X nn = proizvod|| desetostruka vrjednost propisanog kod kojeg valia-||raspona sadrZaja ( zaokruzenog na| no stanie nije na || desetine ) tog elementa vedeno, sijedel| G = ostale karakteristke ( ako je vie cite. [potrebno s jednom ili dvi cre. 1) = beeen anbol a= abo sinbal, an = aloo Drofan! snboT DC 03 +ZE ‘DC 04 DC 04 EK DX51D+Z 6.3.1.3.1.2 DODATNA OZNAKA KOD OZNACAVANJA CELIKA | CELICNOG LIVA PREMA HEMIJSKOM SASTAVU Tablica 6.9 iz NELEGIRANI GELICI SA SREDNJIM SADRZAJEM Mn <1% (OSIM GELIKA ZA AUTOMATE ) Osnovna oznaka Dodatna oznaka aS Osnovnisimboli Dodatni simboli Mehanicke L___Za éelik dl Za protzvore @sobine Skupina 7 Skupina2 od éelika Slovna oznaka Ga dole [nana 100s ||E*epbenl max soda] sunpor || an= honk sinbelze propbere "| Tobloe 676 {ako je potrebno }|] srednji sadr2aj_|| R = Propisani raspon sadrzaja ‘dodatne elemente, npr. Cu, ako aja | Samer een a ieee cava | hace cen|| 220 con Bs fel dectatua echost sk | Kad oe naveden C= za hla obthovane, nor || srodjeg sada zaokuzenog na mene Sino etzne ttn dee ty slanont , manos orprazenta || S228 fivna vrijednost.|! yy = za sipke za zavarivanje = ontalehcetosto ao Jo potebnesfecnon doko oe 7) = broanisimbol 9 = slows simbol_ an = sowno. bro sinbol 2} radi maihovania dij sicne hase cata ro) ko kaze na sada uplike, mage bi weecan vo 1 5) Simvotmaskupine 1. osm £1, maze se dada jodna i de broke, rach racikoranja kale, siKladne odgovarajucem standard poizvods 4) ‘simbolina ER, skipia 1, maze se dodal baka hoa prdstava 100.x maksimai il sedi sade super, zaokruzen ra daseie. 1232 LEGIRANI CELIC] SA SREDNJIM SADRZAJEM Mn > 1%, NELEGIRANI CELIC! ZA AUTOMATE 1 LEGIRANI CELICI (OSIM BRZOREZNIH) SA SRED. SADRZAJEM SVAKOG LEG. ELEMENTA <5 % [—“OsnovnacznakaDodatnaoznaka Osnovnisimboll Dodainisimboll ; Za Selik Za proizvode ‘Sioyna cznaka]| Sadréajugiika Logirajuet element : Skupinat | Skupina2 || 0d éoika Zeleniiv || ann = 100% || @=homist anbol legraah Tablice (sto jepetetno || Srean sacrza) || elemenata karokeensténi za elk, eulat agiita. zat aid! Kad nije naveden || 9-0 = brojke, odvojene crticom spon sadrdaja || Kole adgovaraju srednjom sadrzaju tiolika, odabere || (1% )elemenata, pomnazenim sa ane aera | slledecim faktcima vjecnost Eee = GamMsin IL [ae Gu eRe Pe To TeV. 210 3 i T) = brotani simbol_a= slo simbol_an =slowno-brojantsinbo! 2) radi razikovana due sine Kase cok, bro) ko ukazuje na sada) uplika, maze bl weéan zat. [teers ins rrsinrom | Tabica 6.11 LEGIRANI GELICI ( OSIM BRZOREZNIH) SA SRED. SADRZAJEM NAJMANJE JEDNOG LEG. ELEMENTA > 5% | ‘Osnovna oznaka Dodaina oznaka | Osnoval simboll Dodaini simboll | Za felik so ‘Slovna oznaka || Sadréaj uglika Legirajuci elementi Pr = eon Skupina 7 |[ Skupina 2 od celika Talia [nna Tabs 0 hon site gra vm {(2t0;e paretro |) sredni sadr2aj_|| elemenata karakteristicnih za éelik, jablioe i eran shed aniets X= srednit |) Kad nje naveden || n= = brojke, odvojene crticom ‘sacréa)naimanel| raspon sadrzaja || koje odgovaraju srednjem sadréaju jednog legit. | ualika, odabere || (u % ) elemenata, zaokruzen na celementa > 5 %|| se ceprezentatuna || prvi najoliojel br) vejednost 1) = broani simbol, 2 = slovn simbol, an = sloyno- brojéanisinbol 2) radi razikovanja duje siéne klase Zetka, bro kj ukazuje na sada) ualika, mode bi wveéan za 1. 124Ivica LjubiSi¢ : Masinski material! Tablica 6.12 4 BRZOREZNI CELICI Osnovna oznaka Dodatna oznaka ‘Osnovnisimboll Dodatni simboli Za €elik ra proizvode Slovna oznaka| ‘Sadrzajlegirajucih elemenata Za proizvod [Skupina 1] Skupina? ]|_odcolika 6.3.2 OZNACAVANJE CELIKA | CELICNIH LIVOVA BROJCANOM OZNAKOM Oznaéavanje éelika i éeliénog liva brojéanim oznakama je Komplementamo (fat. complementum = dopuna ), dakle, dopu - zjuje se s oznaéavanjem éalika i éoliénog liva slovno - brojéanim oznakama, ali jo znatna prikladnije od njega za kompju- tersku obradu podataka. 6.3.2.1 STRUKTURA BROJCANE OZNAKE Brojéana oz. skupine mate Brojéana oznaka skupine éelika (tablica6.14) Slijedeéa brojéana oznaka? ‘SI.6.10 Struktura brojéane oznake. lz Seme brojéane oznake prikazane na si. 6.10, vid se, da se ona sastoji iz 1. broja 1, kao brojéane oznake za Gelik (ostale skupine materijala oznaéavaju se brojevima od 2do 9), 2, brojéane oznake koja oznaéava skupinu éelika prema podacima u tablici 6.14), 1 5. tzv. slijedecin oznaka, pri emu su brojéane vrijednostiu zagradama, predvidene 2a moguéu buduéu upolrebu proizasiu iz povecanog broja vrsta éelika 6.3.2.2 DODATNA OZNAKA KOD OZNACAVANJA CELIKA I CELICNOG LIVA BROJCANOM OZNAKOM Brojéanim oznakama éolka proma BAS EN 10027 -2; 2 001, mogu se pridedati simboli odabrant iz tablica 6.15, 6.16 16.17. 125Tablica 6.13 Ivica Ljubisié : Masinski matoriali atime |ineesieead ||icnenae ape! = osm a 2 a es ee @ oo a a Bae || Siar || tees Ses 126 a a ez 20 in wastes ‘users i ag? z a ead Sonera ‘enon aT 2% ow 29 w o Brana Baer Ware Tae ay wee onasoae i fa om <9 | v0 ws 19 1 a re BAN seo Tare es Tone | See oa ea vb oa se | se 10Ivica LjubiSi¢ : Masinski materiali Tablica 6.14 ‘Simbol Znaéenje +H prokalivost +216 ‘ajmanje suzenje pr kidanju, okomito na debjinu = 15% $225 ‘aimanje suzenj pr kidanju, okonito na deblinu = 25 % +235 ‘ajmanye suzenje pr kidanju, okomito na deblinu = 35 % Wap omen a Ovi simbol odvajaju se od pretiodnih simbola znakom (+ ]. Ovi simboll u osnovi predstaviaju posebne Zahijeve koji su uobigajene karaktenstike celia, ai se iz praktcnih razioga oni uzimaju kao simball za Geliéne proizvode. Tablica 6.15 Simbo! Znaéenje +A wade alurinirano +AR alurinzirano u toplom sanju +AS ‘rewudeno aluminjem +AZ prevueno Al- Silegurom + CE ‘prewuéeno Al- Zn legurom (> 50 % Al) +00 ‘lokrolligk ramirana kromovim oksidom + IC prevuéeno bakrom +0C- ;prevudono anarganskom previakom +s ‘revere organskor previakorn +SE vnide prevideno kalajom (Kosiom } + ‘eloktollick prevuceno kalajom + TE rude prevuéeno legurom cink-ofovo +z rude pocinéano galvanizacifom +A prevuceno legurom Zn Al(> 50 % Zn) +ZE eloktroick pocineano +a ‘de prevuéeno prevlakom eink Zolezo +2 elektroitich prevuéeno previakom Gink - ikl Napomena. Ovisimboll odvajalu so od prethodnih simbola znakom (+). Da bise l2bjagio miasanje s drugim simbola, maze se karst love S, kao prefits ispred ovih simbola, npr. + SA, Tablica 6.16 Simbol Znaéenje +A ‘make Zareno +AC Zareno do postizavanja kugiastog karbida +AR valano (bez posebrih zahijava za valanje 171 toplinsku obradu ) +AT afuziono Zarenje +C ‘tvrnuto hladnom preradom *Cnnn || _olvednuto hladnom proradom s min. zatoznom évrstodom od nnn N7mwn oR hladho valano + DC ‘Stanje isporuke prepusteno proizvodacy + FP ‘retrano do perlino-feniine strukture | edgavarajuceg raspona twrdoce +HC ‘oplo valjano s naknadhim Rladhim abvednjavarjem #7 ‘zotermiek tretrano +c ‘ovrsinskivaljano (polimo vajano ii adno vuceno ) +H Tfarmomahanicki oblikovano +N ‘nonmalizirano il normalizaciski oblikovano 127Maginski materiali Nastavak tablice 6.16 Simbol Znacenje +NT. rnormalizirano i popusteno +P ‘ofvrdnuto ilucivanjem +2 kaljeno +04 afjno na zrakus +00 afjono u ufis aT kafjeno ipopusteno | | | | | | | | | | [ow kaljeno u vodl | | | | | | | | | | | +RA rekristalzaciiskiZareno +S ‘obradeno za hiadno rezanie + popusteno + 7H tretirano na odgovarajuéi raspon tvrdoce +0. netretrano + Toplo obradeno Piorsagsoel] eT Tew ner a] eer Piorsapsod ORT Yew soar | errr | eI avez J [(e2u [Bows Cree] [Ea pcos zee 07 j Leama lezen Js | eer [Csmme Cae Ces I j [Learso eres 77 or | | ea || | | I least Roroneve Tao] Ecce Gse2e iro Cee It | [Lease Iememovs-7 Il 1 Eze [Law |e eo mova — [Leases I] | Ea ——“I |Leez Jisoz j [[eseo |Daowe Il j eos sasze3 I Le 4130 _J[eeora J Ie s050Iaearnmes I ] [eae Esss2e If Woe aras Inova j [Lesne—Ieenrarnea Il | Cea sre Less Jeno — J] |barwos I ] [(Eeas ess IE Lea Ieeoe L |[eveve— I 1 Eco Ceo Ik Woes Ioesrore |[eawerve I | (ezea i eo Jerse —] sa27 — I) 1 eae if lean Ioceasas—I [Le-7ico reo iL 1 (ez Jes I e290 [Tamar ] |e 7400 os rmos-5 IL ] em Eez i |e ore Cezar —|ocrnos oI] | [Lene es i een been 2] [Ceo [Eaters I ] ceo Eeso Ik |e s2 Irom na-w_| [Le-7s80I[ase-s-7 Il j (Eee Cas ears sone 122] [Teas ns e793 I ] (Ezz Ear il 7 Ree [Loma Jez — If | [Eee Ccame— IE ease eon e- rr [eno 2a0 I[Ezn i j [Ceme Leao IL Reo Ie owes | [Ceavze0 [2750 il J Zoo e050 C7) 6.4 OZNACAVANJE ZELJEZNIH LIVOVA 6.4.1 OZNACAVANJE ZELJEZNIH LIVOVA SLOVNIM OZNAKAMA STovna oznaka se sastojiod sest mjesta, bez razmaka, od kojin neka obavezno moraju biti ispunjena, Mesto 1: EN- moze se Koristiti samo kod oznacavanja standardnin livova. Mjesto 2: Gl- gdje je G, oznaka za liv, al, oznaka za Zeljezo, Zeljezni. Mjesto 3: jedna od slovnih oznaka:L,S.MV.NY koja oznaéava oblik grafita ito [- lametaran(Tistieav }grafit V- vermikularni grafit |s - sferiéan(kuglast)grafit, N - bez grafita ({vrda ledeburitna struktura}, | lM -temper(évorast)grafit _Y ~ posebna mikrostruktura dredena posebnim standardom| 128Ivica LjubiSi¢ : Masinski materiali Mjesto 4: jedna od slijedecih oznaka: A, F.P,M1,Q,1,8,Wkoja oznacava vistu mikrostrukture ito A-osteniina struktura M-martenzitna strukt T-gasena i popuSstena strukt. F-feritna struktura, L-ledeburitna strukt B-ernitemper, P-perlitna struktura, Q-gaSenastruktura, _W- bijeli temper. Mjesto 5: oznaka viijednostijednog mehaniekog svojstva (npr zatezne cvrstoce) ili hemijskog sastava. Ova oznaka mora od ostalih oznaka biti odvojena crticom. Iza oznake mehaniékin svojstava moze doéi oznaka nadina iztade ispitnog uzorka S-posebno odijevenuzorak Zi Zilavost so navodl ispitna temperatura l@ U-uzorak odljeven izjednas odijevkom RT- sobna temperatura, Cr ispitniuzorakizrezan k odijevka, LT- niska temperatura Kada se oznaka Karis za prepoznavanye liva prema hemijakom sastavu, piva Oznakanas mjestuje Akosene oznaéava masoniudjel ugljika, tada slijede simboli najbitnijih legir Siemenata po redosiijedu opadanja njihovog masenog udjelaulivu Masenise Udjelielemenata oznacavaju u postotcima zaokruzenim na cijeli bro]. Brojevise medusobno odvajaju erticama Ako se oznacava maseniudjelugljika, on se oznagava brojem koji predstavija Stostruku vrijednost postotka ugliika, koji sto/liza oznake X. Mjesto 6: oznaka dodainin zahijeva (eventualno) koja mora biti odvojena od 5. mjesta crticom. 1) EN-GIL - 1500 2) EN-GIS-350-22U 3) EN-GIS- 400-188 - RT| 4) EN-GIMW- 450-75 6.4.2 OZNACAVANJE ZELJEZNIH LIVOVA BROJCANIM OZNAKAMA Mijesto Oznaka Mjesto 112: oznakaza standardni materijal Mjesto 3: broj standarda Mijesto 4: |=Zeljezo. Mjesto 5: oznaka za oblik grafita ili vrstu mikrostrukture, ito IL - lamelaran(listiéav) grafit, V - vermikularni grafit IS = sferiéan(kuglast) grafit, N - bez grafita (tvrda ledeburitna struktura }, | I = temper (évorast)grafit___Y_~ posebna mikrostruktura odredena pasebnim standardom [Mie sto 6: za fedno od osnovnin svojstavaliva, [10 | 0- rezervirano, 2. fvrdoca, 1 = zatezna évrstoca 3 = hemijskisastay, 4 do 9 - rezervirano. [Mjesto 718: dvocifrena oznaka od 00 do 99 koja reprezelira pojedinuvrstlival [Mjesto 9: oznaka posebnih uvjeta | 0- nema posebnih uvjeta, = posebno odljeven ispitni uzorak, ispitni uzorak odljeven izjedna s odijevkom, ispitniuzorak izrezan i odljevka, Zilavost pi sobnoj temperaturi, Zilavest pi niskoj temperaturl, Specificirana zavarijivost odijevak toplinski obraden odljevak, dodatnizahtjeviu narudzbi ii kombinacija odredenih zahtijeva eNom nana: EN- IL 1030 129