Zajedniko

ime za sve mjere i postupke koji

se provode u svrhu smanjenja populacije
tetnih glodavaca takora

U praksi: sve mjere za suzbijanje i smanjenje

populacije takora, mieva i miolikih glodavaca
(principi deratizacije i koritena sredstva su isti)
Suzbijanje se provodi: biolokim, mehanikim i
kemijskim mjerama

takori, mievi i mioliki glodavci vrlo su

inteligentne i snalaljive ivotinje koje lako i
brzo ue, dobro pamte i prilagouju se, koristei
sve ljudske pogreke
Zbog svoje visoke inteligencije (naroito takori)
protivnik su ovjeku
tetni glodavci raireni su po cijelom svijetu
Nanose velike tete:

EKONOMSKE:

konzumirajui, oneiujui ili oteujui velike koliine

hrane, sirovine i predmete

ZDRAVSTVENE:

Prirodni su rezervoari ili prijenosnici razliitih bolesti

Kriarski brodovi u 12. st.

Zapisi Feniana, Etruana, Grka, Rimljana
Pepeo Pompeja
Djela Aristotela i Plinija

Arapski lijenik Avienna masovno ugibanje

takora predznak kuge
Epidemije kuge izravno povezane s najezdom
takora
Masovno ubijanje u lukim gradovima

ALI! UZRONIK JE TAKORSKA BUHA KOJA BJEI S MRTVOG

TAKORA NA OVJEKA

Razvoj trgovakih flota

u lukim gradovima porast broja epidemija
Formiraju se karantene (izolacija roba i putnika u
vremenu od 40 dana) u posebnim objektima lazareti
po uzoru na tadanju zaraznu bolnicu Sv. Lazara u
Rimu

Osim kuge takori i

mievi mogu prenijeti
i niz drugih zaraznih
bolesti
Bolesti ire vodom ili
namirnicama koje
oneiste svojim
sekretima (urinom,
fecesom ili slinom)

Danski zakon o takorima (1907.)

Opisane mjere za unitavanje takora i mjere za
sanaciju okolia kojima je svrha onemoguiti opstanak
i razmnoavanje takora
Tim zakonom dio novca se troi za sanaciju, a dio
graanima kao nagrada za doneseni rep takora
Nekoliko puta revidiran,
ali i danas je na snazi
vie se ne daje nagrada
za rep, ali se obvezuju
graani da 2x godinje
provode deratizaciju u i
oko svojih objekata)

 Dubrovnik

1397., prvi grad na svijetu, uveo

karantenu, obveznu izolaciju robe i putnika u
trajanju od 30 dana

Povijesna odluka Velikog vijea zabiljeena je u

Liber Viridis pod nazivom Venis de locis
pestiferis non inter Ragusium nel districtum

Dubrovnik

1805., svi brodovi koji dou u

dubrovaku luku Gru moraju provesti
suzbijanje takora paljenjem ugljena

 Zagreb,

1946. - prva organizirana akcija

suzbijanja takora u nas (pod vodstvom
sanitarnog inspektora dr. Josipa Berlota)
Skuptina grada 1950. donosi Odluku o
obveznoj sistematskoj deratizaciji Grada, a
po uzoru na nju i ostali gradovi

U biolokoj sistematizaciji svrstani su u RAZRED SISAVACA:

1.

2.

3.

4.

Imaju krzno - dlaka im je graena od ronate tvari

(keratina). Krzno je vrlo razliito. Moe biti reducirano
(samo pojedinane dlake), a boja, kvaliteta i gustoa dlaka
specifina je i pomae u determinaciji vrste
Kote ive mlade mladi mogu biti odreeno vrijeme
potpuno bespomoni i slijepi, ne mogu bez roditelja, pa
naputaju gnijezdo ili jazbinu tek nakon vie dana, tjedana
ili mjeseci (glodavci, zvijeri) ili su odmah samostalni i prate
roditelje (kopitari, dvopapkari)
Mlade hrane mlijekom po mlijenim lijezdama su dobili i
ime Mammalia. Sise su razvijene samo u enki, poveavaju
se za vrijeme noenja mladih, a mlijeko izluuju nakon
poroaja
U viih sisavaca mlijene lijezde tvore nakupine, tzv. sise

 Razred

sisavaca dijeli se u dva podrazreda:

PRASISAVCI legu jaja, u razmnoavanju
imaju slinosti s gmazovima
PRAVI SISAVCI raaju ive mlade, nemaju
neisnice, podijeljeni su na:

1.
2.
a)
b)

TOBOLARE mladi su po roenju nerazvijeni i

ive u tobolcu majke
PLODVAE mladi su iza okota razvijeni, imaju
mlijene lijezde kao sise, spolnica je neparna,
imaju plodni vodu (placenta)

17 redova!

Opisano je vie od 2800 vrsta

Imaju specifinu grau i raspored zuba

(vie od polovice svih ivuih sisavaca)

Jedan par gornjih i donjih sjekutia bez korijena

(glodnjaka), savinuto djetlastog oblika, trajno rastu i
glodanjem se troe

Hrane se biljnom hranom: plodovima, sjemenkama,

korijenjem , raznim biljem, a neki kao na pr. takori
mogu biti svederi
Kozmopoliti su, raireni po cijelom svijetu i
nastanjuju vrlo iroke prostore (od tundra na sjeveru,
planine, polja, movare, livade, ume, urbana
podruja i pustinje)
Neke vrste (kuni mi, crni i smei takor) stalni su
pratioci ovjeka i ive samo uz ovjeka (komenzali)
Veina vrsta uje geografski i ekoloki ograniena

1.

2.

3.
4.

5.

6.

SKOIMII uke velike, rep dug, glo ili slabo obraten dlakama, na
kraju kitnjast, stranje noge prilagoene za skakanje i due od
prednjih, oi velike
PUHOVI veliine oko 25 cm, kitnjastog repa, ui i oi velike, aktivni u
sumrak i nou, plahi, rijetko ih se vidi; njihova prisutnost vidljiva po
ugrizima na vou, ljenjacima, orasima (karakteristian trag zuba)
SLJEPAI tijelo valjkastog oblika, glava ira od trupa, uke, oi i rep
nisu vidljivi jer su obrasli krznom, glodnjaci stre prema naprijed
HRCI maleni do srednje veliki, tijelo zdepasto, smee uta lea,
trbuh crn, rep dlakav i kratak, 5 prstiju na nogama, sprema i nosi
hranu u linim vreicama na glavi
VOLUHARICE od mieva se razlikuju po zbijenom tijelu, obloj i iroj
glavi, kraoj njuci, malim uima, repu kraem od tijela. Vrlo brzo se
mnoe kod masovnih pojava rade velike tete, ne spavaju zimski san
MIEVI veliine 5,8 27,3 cm, njuka iljasta, gornja usna
razdvojena, rep dug, slabo dlakav s prstenasto poredanim ljuskama. Na
prednjim nogama 4 a na stranjim 5 prstiju. U vilici 16 zuba s
kvriastim vanim povrinama. Ne spavaju zimski san, mogu
doivjeti 4 godine, u prirodi 1,5.

 Iako

razliiti po grai i nainu ivota svim

poljskim glodavcima zajedniko je da se vrlo
brzo razmnoavaju
U povoljnim uvjetima, namnoe se u tolikom
broju da (u tzv. mijim godinama)
priinjavaju velike tete u poljima,
vonjacima, skladitima i kuama
Biologija malih poljskih glodavaca(zbog
njihove tetnosti) mnogo je prouavana

Fenomen prenamnoavanja povezan je s biolokom

ravnoteom i samoregulacijom populacije i odvija se u tri
faze:
Gradacija faza porasta populacije u povoljnim uvjetima
(stadij progradacije i kulminacije)
Degradacija dolazi do spontanog opadanja populacije
Latencija smanjenje na minimum i mirovanje populacije

Infestacija poljskim
voluharicama (na 1 ha)

Infestacija poljskim mievima

(na 1 ha)

Normalna

Do 10 rupa

Do 10 rupa

Niska

10 500 rupa

10 50 rupa

Srednja

500 5000 rupa

50 500 rupa

Visoka

5000 20000 rupa

500 2000 rupa

Vrlo visoka

20000 50000 rupa

2000 10000 rupa

IZGLED

AKTIVNOST

Duina oko 8 cm, teina 14-31 g;

rep dug kao tijelo, pokriven
ljuskastim prstenovima, iljasta
njuka s brkovima, ui izraene,
gole; svio-smee boje, trbuh i
lea bijeli ili svijetliji
sumrak, no, odlian penja i
skaka, glasa se cianjem,
pokriva teren 3X10 m,
poveanjem populacije raste
agresivnost, uz mujaka obino
vie enki

STANITE

ivi na otvorenom polju u

rupama u zemlji, esto zalazi u
zgrade, stanove, mlinove,
skladita; gnijezdo slae od
dlaka, suhe trave, krpa, papira
ili strugotina

HRANA

PLODNOST

Sjemenke, kukci, otpaci hrane,

grize sve, ne skuplja hranu;
dnevna potreba 3-4 g suhe
hrane, vode oko 3mL, potrebu
za vodom namiri iz hrane
Kroz cijelu godinu, mlade nosi
23 dana, spolno zreli za 45
dana, koti se 4-6 puta po 4-8
mladih

TRAGOVI

Otisak malih apica s 5 prstiju,

trag glodanja (grizenja) s
mrvicama oko oteene robe;
karakteristian miris urina u
prostorima s veom
populacijom; izmet kao zrnca
aja (2-3 mm), rasut u blizini
glodanja

izniman bioloki potencijal

teorijski jedan par mieva

moe u godini dana dati
20.000 jedinki

u povoljnim prirodnim uvjetima

ostvaruje se oko 1% (200 jedinki
po paru godinje)
u nepovoljnim oko 0,05% (10
jedinki po paru godinje)

zadravaju se u kuama,
gospodarskim zgradama,
skladitima

vrlo se brzo udomae i ponaaju

kao domae ivotinje
u proljee migriraju iz objekta u
neposredni okoli: okunice,
vrtove, polja, u jesen pred zimu
vraaju se u objekte
legla grade u skrovitim, zatienim
mjestima, od dlaka, papira, sijena
i sl.
u kuama gnijezda grade u
upljinama pregradnih zidova i
plafona, u duplim podovima (teko
dostupni za unitavanje)

RAZMNOAVANJE I PLOIDNOST

bez problema se uvlae kroz

otvore od 6 mm
ne udaljavaju se od legla vie od
2-3 m

STANITE

HRANA I PREHRAMBENE NAVIKE

Veliki prodrljivci
Hranu uzimaju 20-24 puta na dan u malim koliinama;
dnevno pojedu 6-10 g zrnate hrane
Omnivori (svejedi):

Slanina, orasi, kandirani eer, elatina, suhi sir, suho meso,

riba, voe, zrnje, brano, branati proizvodi

Uzimajui hranu istovremeno urinira i defecira radei

pritom ogromne tete jer sekretima oneiuju znatno
vee koliine hrane od one koju pojede
Mievi vole uzimati hranu na vie mjesta, ali ponekad se
specijaliziraju velika skladita brana
Ekonomske tete:

Oteuju papir, knjige, posteljinu, izolacijski materijal,

pokustvo, sirovine, ambalau
Posljedica potrebe za glodanjem ili sakupljanjem materijala za
izgradnju gnijezda

IZGLED

Akrobat okretan, vjet penja i skaka,

moe hodati po ici izmeu objekata; lo
pliva, zazire od vode; ivi u hijerarhijski
strogo organiziranim zajednicama
pokrivajui teren 15x50m koji obiljeavaju
sekretima; u zajednici dominira mujak s
dva pomagaa; enke iz zajednice ne
prihvaaju strane enke ni pridolice; cii

OSJETILA

Vitko tijelo do 16 cm, rep oko 17 cm

pokriven rijetkim dlakama s 250 ljuskavih
prstena; teina oko 200 g; ui vee, njuka
izrazito iljasta; krzno lijepo, sjajno,
uglavnom crno

STANITE

AKTIVNOST

Vid lo, prepoznaje obrise; sluh izotren,

osjetljiv na iznenadnu buku; miris izotren;
okus raspoznaje hranu prema okusu

HRANA

Dnevna potreba oko 15 g, biljna hrana,

zrnje (itarice), sjemenke, ali i omnivor
(meso, kukci); pije vodu

PLODNOST

Naselja, okunice, tavani, sjenici, tale,

uvijek i samo u gornjim suhim dijelovima
objekta; gnijezdo gradi u kutovima krovita,
u pregradnim zidovima, izmeu drvenih
pregrada, obloga, plafona od dlake, krpa,
slame, papira, ne kopa rupe u zemlji; u
junim krajevima u prirodi, u parkovima, na
palmama, u vonjacima; gnijezdo gradi u
upljini drvea, kamenim zidiima, ispod
kamena
Pari se cijele godine, mlade nosi 20-24 dana,
mladi spolno zreli za 68 dana, koti se 3-5
puta, 5-10 mladih

TRAGOVI

Otisak apice s pet prstiju, trag repa kao

slovo S, jasni tragovi glodanja; na tavanskim
gredama i mjestima provlaenja sjajan
izlizan put s tragovima masnoe; izmet
oblika kotice, na jednom kraju iljast kao
zarez, na mjestima eeg zadravanja u
hrpicama; svje izmet crn, sjajan, stajanjem
posivi i obraste plijesnima

IZGLED

Hijerarhijski organizirane zajednice, brane

stanite (30x50 m) i putove obiljeene
mirisom, aktivan u sumrak i no, vrlo
radoznao istrauje, gloe sve to je meke
od cakline (cijevi, beton, drvo, kablove);
brz i okretan, odlian pliva, roni, skae 70
cm u visinu, doskoi 2,4 m; glasa se
cianjem i frktanjem

PLODNOST

Zdepasto, karakteristino pogrbljeno tjelo,

oko 19 cm, rep 16 cm, ui male, njuka
kratka i tupasta, boja krzna varira od
svijetlo do tamno smee ili rie

HRANA

AKTIVNOST

Oujak kolovoz, mlade nosi 22-24 dana;

mladi spolno zreli za 75 dana; koti se 5-7
puta, 6-12 mladih, goli, bez dlaka

OSJETILA

Vid slab, prilagoen mraku, sluh izotren,

osjetljiv na iznenadnu buku; miris izotren,
ostavlja mirisni trag za prepoznavanje, okus
razlikuje hranu po mirisu i okusu

STANITE

Omnivor, ne bira, ali raspoznaje hranu;

dnevna potreba 25 g suhe hrane ili 40 g
vlane hrane, ne moe bez vode (pije 15-30
mL); voli zrnje, meso, ribe, orahe, otpad,
jede i strvine; rijetko napada, osim u obrani,
zna pojesti mlade pilie, patke, zeeve
Naselja, deponije, kanalizacija, ruevine,
tale, podrumi, brodovi, nasipi, uvijek u
blizini ovjeka; voli vlanije terene, kopa i
bui rupu raznom materijalu; leglo ima vie
ulaza u raznim nivoima, spojenih nizom
hodnika, esto podkopa i urui stare objekte

TRAGOVI

Otisak apice s pet prstiju, trag repa kao S,

tragovi zuba (glodanja) na tvrdim
predmetima, putevi izlizani, sjajni s
tragovima masnoe i dlaka; ulaz u rupu
gladak s hrpom iskopane zemlje pred ulazom
(uoljivi tragovi nogu ili izmeta)

Inteligentne ivotinje koje pamte, razmiljaju i

brzo ue
Znatieljni, oprezni, nepovjerljivi, lukavi i drski
Nisu krvoloni, ali ako su u opasnosti i jako
gladni mogu biti krvoloni
Vrlo izdrljivi, dobro se prilagoavaju na najtee
uvjete ivota (pod uvjetom da imaju dovoljno
hrane)
Stalni su pratioci ovjeka i ive samo u njegovoj
neposrednoj blizini

takora ima toliko koliko im ovjek svojim neredom i postupcima omoguuje

Primarno biljoderi, ivei uz

ovjeka postali su svederi
(omnivori)
Posebno vole itarice, sir,
slaninu, meso, kruh, jaja
takori koji ive u
kanalizacijskim kolektorima
hrane se svime to ovjek
odbacuje pa i leevima raznih
ivotinja
Hranu trae dva puta dnevno, u
sumrak i u jutro
Bez hrane ne mogu izdrati vie
od tri dana ako je ponestane
postaju agresivni

Znaju napadati male ivotinje pa i

bebe u kolijevkama, a i
meusobno se prodiru
(kanibaliraju u velikim
kolonijama i u doba izobilja hrane
takori deru svoje bolesne,
uginule ili ranjene lanove)

Hrana bogatija ugljikohidratima

podie im tjelesnu toplinu, daje
energiju i podie mehanizam
fiziolokih procesa to im je u
proljee vano zbog
razmnoavanja
U ljetnim mjesecima nisu vie
tako izbirljivi, ali biraju hranu
bogatiju vodom i bjelanevinama
Zimi hranu bogatu masnoama
Tjelesnu temperaturu pokuavaju
drati stabilnom:

Boravkom u zatvorenim sklonitima

s konstantnom temperaturom
Nonom aktivnou kojom
izbjegavaju jaku sunevu toplinu
ivotom u zajednikim gnijezdima
osiguravaju i reguliraju toplinu
Skupljaju rezerve hrane za zimske
mjesece i smanjuju broj izlazaka iz
skrovita

GLODANJE

RAZMNOAVANJE I PLODNOST

Vrlo plodni (u povoljnim uvjetima rast je geometrijski zaustavlja se kada se

dostigne kapacitet okolia)

HIJERARHIJSKI USTROJ

Zubi neprestano rastu glou vrste predmete i hranu

Glodanjem rade velike ekonomske tete (znaju preglodati elektrine kablove i
izazvati poare i kvarove; cjevovode; sirovine i ambalau)

Teritorijalni, hijerarhija (dominira mujak), tono odreena mjesta za prehranu

starijih i mlaih jedinki, mjesta za igru i kopulaciju
enke zrele za rasplod pare se s bilo kojim mujakom iz opora i nema rivalstva;
mlade odgajaju u oporu

OSJETILA I KRETANJE U PROSTORU

Miris i sluh izotreni, dobar osjeaj prostornosti

Dobro pamte pa se kreu utvrenim putovima staze obiljeene izmetom i
urinom, prepoznaju se po ulegnuu trave ili masnim tragovima
Unutar objekta kreu se uz rubove predmeta, zidova ili kroz instalacijske otvore i
kanalizacijske cijevi
Na otvorenom prostoru za kretanje biraju zaklonjena mjesta, izbjegavaju
osvijetljena mjesta, ako moraju preko brisanog prostora prelaze ga u trku

 kuga,

takorska groznica, tifus, bjesnoa,

infektivna utica, murini pjegavac,
tuberkuloza itd.
Prirodni

rezervoari uzronika bolesti

Znaajna uloga u irenju bolesti
Posrednici u prijenosu zaraza na druge glodavce ili divlje
ivotinje od kojih se ovjek zarazi jedui njihovo meso
(trihineloza) ili gulei kou (tularemija)

organiziranim akcijama MORAJU

sudjelovati svi subjekti (ugroeni i
neugroeni), a akcije se provode na to
veem terenu
Postupci suzbijanja dijele se u dvije osnovne
grupe

PREVENTIVNE MJERE SUZBIJANJA

OFENZIVNE MJERE SUZBIJANJA

 Cilj:

odravanje biolokog minimuma

glodavaca
l. 11 Zakon o zatiti puanstva od zaraznih
bolesti
Metode:

Preventivne metode (RAT-PROOF-SYSTEM)

Bioloke metode
Fizikalno-mehanike metode
Kemijske metode

 Provode

se povremeno (po potrebi) na

temelju epidemiolokih indikacija ili u
sluajevima kada populacija glodavaca
prijee bioloki minimum i postane problem
Protuepidemijska deratizacija

RAT-PROOF-SYSTEM:
1.

GRAEVINSKE MJERE

2.

UKLANJANJE OTPADAKA

3.

Sprjeavanje ulaska, zadravanja, hranjenja i razmnoavanja

u ili oko objekta:
Pravilna i kvalitetna izrada temelja objekta
Primjereno zatvaranje svih ulaznih otvora dovodnih i
odvodnih instalacija
Ugradnja zatitnih mrea na prozore
Ugradnja zatitnih mrea na odzranike i ostale otvore
Ugradnja ispravnih sifona i prepreka u kanalizacijskom
sustavu
Smanjuju mogunost izbora hrane ime zatrovane meke
postaju prihvatljivije

REIM PROIZVODNJE I SKLADITENJA NAMIRNICA I

SIROVINA

Uskladitene namirnice, sirovine ili roba moraju biti

primjereno sloene kako bi se omoguio vizualni nadzor,
svaka poiljka se pregledava da se sprijei unos ambalaom

 Prirodni

mehanizam odravanja bioloke

ravnotee

zmije, mungosi, kune, lasice, make, psi, ptice,

mikroorganizmi

Prirodni

neprijatelji koriste se ciljano za

suzbijanje glodavaca

Make i psi

Najbolji prirodni deratizer je ZMIJA

Bilo je pokuaja da se uzgoji TAKOR VUK
(usmjereni kanibalizam)
Salmonella typhimurium i Salmonella enteritidisgartneri

 Rijetko

daju rezultate ali se koriste zbog

pojedinanog suzbijanja i injenice da su
neopasne za ljude i domae ivotinje
Metode:

Prepreke: mree na prozorima i otvorima te

kolutovi na icama ili uadi
Klopke: ivolovke, mrtvolovke; koriste svje i
atraktivan mamac, na putove kretanja, iste i
bez mirisa
Ljepljive trake: za suzbijanje mieva
Zvuk i zvune naprave: mala primjena u praksi

 Rodenticidi:

Probavni otrovi zatrovani mamci

Plinovi direktna primjena
Kemosterilizanti zatrovani mamci

 Traeni

kriteriji:

Koncentracije za suzbijanje glodavaca ne smiju

biti otrovne za ovjeka i domae ivotinje
Uinkoviti u niskim koncentracijama
Uzrokuju smrt to sliniju prirodnoj
Prihvatljivi za glodavce
Ne izazivaju rezistentnost kod glodavaca
Laki za upotrebu
Jeftini

 Po

Mineralnog, biljnog, sintetskig porijekla

Po
a)
b)
c)
d)

kemijskom sastavu:

nainu djelovanja:
Akutni otrovi (visoko toksini brzo djelovanje)
Antikoagulanti (kumulativni otrovi)
Kemosterilizanti (selektivni)
Plinovi (respiratorno brzo djelovanje)

 Ubijaju

glodavca vrlo brzo (nakon

jednokratnog uzimanja)
Velika otrovnost koriste se na mjestima
gdje je mogu stalan nadzor
Mamci svjei i atraktivni
Zbog opreznosti i nepovjerenja glodavaca
prvo se izlau slijepi mamci istog sastava
i koinzistencije, ali bez otrova
U veini zemalja zabranjeni (i kod nas), ali
su u priuvi (za sluajeve protuepidemijskih
deratizacija u sluajevima pojave kuge)

 Antikoagulanti

djeluju ingestijom
Upotreba od 1948. (Warfarin, kumaklor,
kumatetralil)
MEHANIZAM DJELOVANJA

Poremeaj u zgruavanju krvi, potiskuje iz

enzima trombokinaze vitamin K1 i ubacuje se na
njegovo mjesto ime blokira sintezu protrombina
te u konanici dolazi do isputanja krvi iz
kapilara u organizam

 Sterilitet

u mujaka
Dobri u laboratorijskim uvjetima ali ne
primjenjivi u praksi jer se ponaaju kao
akutni otrovi

 Vrlo

rijetka primjena
Samo za hermetizirane prostore (brodovi,
hladnjae)
SO2, CO2, HCN, PH3

Meka ili mamac = mjeavina rodenticida i hrane

Nema loih otrova samo loih i neprihvatljivih meka
a) MEKE SA SVJEOM ILI POKVARLJIVOM HRANOM

crni takor kotice i ulje bundeve, suncokreta, kikirikija, roga, voe

sivi takor riba i riblje brano, slanina, sir, preni luk, okolada, roga
mievi riba iz konzerve, preni luk, kruh, penica, suncokret, okolada, napolitanke

b)

MEKE SA ITARICAMA ili rasute meke

penica, palenta, zob i zobene pahuljice, kruh, eer, mlijeko u prahu, hrana za ptice,
briketirana stona hrana

c)
d)
e)

PARAFINIZIRANE ili krute meke

TEKUE MEKE
PRAH ili praiva