Professional Documents
Culture Documents
Upravljanje Proizvodnjom PDF
Upravljanje Proizvodnjom PDF
Aca Jovanovi
Ivan Mihajlovi
ivan ivkovi
UPRAVLJANJE
PROIZVODNJOM
- Bor 2005.
UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM
Autori:
Dr Aca Jovanovi, docent
Tehnikog fakulteta u Boru
Univerziteta u Beogradu
Mr Ivan Mihajlovi, asistent
Tehnikog fakulteta u Boru
Univerziteta u Beogradu
Dr ivan ivkovi, redovni profesor
Tehnikog fakulteta u Boru
Univerziteta u Beogradu
Recenzenti:
Izdava:
Tehniki fakultet u Boru
Za izdavaa:
Prof. dr Zvonimir Stankovi, dekan
Tira:
500 primeraka
tampa:
Upravljanje proizvodnjom
SADRAJ:
Poglavlje 1.0.
Poglavlje 2.0.
Poglavlje 3.0.
3.1.
3.2.
3.3.
Poglavlje 4.
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5.
4.6.
4.7.
4.8.
Poglavlje 5.0.
5.1.
Poglavlje 6.0.
6.1.
6.2.
6.3.
6.4.
Poglavlje 7.0.
7.1.
7.3.
Poglavlje 8.0.
Predgovor
Uvod
Savremeni poslovno-proizvodni sistemi i
interakcija sa okolinom
Proizvodni program
Potrebe trita
Proizvodni kapaciteti
Metode i tehnike utvrivanja korienja
proizvodnih kapaciteta
Razvoj i prouavanje proizvoda
Uproavanje proizvoda
Standardizacija
Analiza vrednosti
Brz razvoj proizvoda
Brz razvoj prototipa
ABC-metod selekcije programa proizvodnje
Matrice razvoja proizvoda
Konkurentno projektovanje
Tipovi proizvodnje
Optimizacija koliine proizvoda-serije
Razvoj i priprema proizvodnje
Planiranje procesa pomou raunara
Projektovanje i konstruisanje
Projektovanje tehnolokih procesa i razrada
tehnolokih postupaka
Normiranje utroaka direktnog materijala
Organizacija neposredne pripreme
proizvodnih procesa
Operativno planiranje i terminiranje
Neposredna priprema i obezbeivanje
uslova za proizvodnju
Upravljanje vremenom
1
13
27
30
33
43
57
68
71
73
82
85
89
91
95
97
103
109
113
120
122
133
135
137
165
203
435
Upravljanje proizvodnjom
8.1.
Poglavlje 9.0.
Poglavlje 10.0.
10.1.
Poglavlje 11.0.
11.1.
Poglavlje 12.0.
12.1.
12.2.
12.3.
12.4.
Poglavlje 13.0.
13.1.
Poglavlje 14.0.
14.1.
14.2.
436
207
215
223
225
227
230
249
250
LITERATURA
SADRAJ
315
319
267
271
274
279
280
291
297
298
Upravljanje proizvodnjom
u obzir
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
OKVIRU
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
ODRAVANJA
PROIZVODNIH
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
10
Upravljanje proizvodnjom
11
Upravljanje proizvodnjom
12
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
14
Upravljanje proizvodnjom
EFEKTIVNI PPS
Efektivni PPS su oni koji imaju efektne PP&C sisteme. Kako je ve
reeno, PP&C sistem nemoe biti dizajniran za efikasnu proizvodnju
ukoliko u obzir nisu uzeta razmatranja proizvodnje na viem nivou.
Dobar pristup je zasnovan na pregledu i ispitivanju da li PP&C
sistem odgovara Biznis planu kompanije. PP&C sistem mora
omoguiti proizvodnim operacijama da ispune ciljeve postavljene u
okviru Biznis Plana u celini i trinim planovima u velikom delu. Iz
tih razloga prodajna predvianja moraju biti u vezi sa PP&C
sistemom.
Moderni i efektni pristupi PP&C-u poveali su zahteve za viim
nivoom znanja i profesionalizma u polju proizvodnje poslovnog
sistema. PP&C se ne moe sprovoditi kao kancelarijska funkcija
ve mora biti pravilno postavljen profesionalni odsek, podran
pravilno obuenim personalom koji je opremljen odgovarajuim
softverskim sistemima.
STADIJUMI U USPOSTAVLJANJU EFIKASNIH PP&C
SISTEMA U OKVIRU PPS-A
1. Razmatranje svih
proizvodnih operacija u vezi sa
Biznis(poslovnim) planom. U razmatranje se mora uzeti da li
je uspostavljena prava ravnotea meusobno kontradiktornih
zahteva kao to su:
Proizvodnja prema narudbini naspram Proizvodnja
prema zalihama
Proizvodne linije fokusirane na proizvod
nasuprot
Fleksibilne proizvodne linije zasnovane na procesu
elijska proizvodnja zasnovana na kombinaciji gornja
dva osnovna sistema
15
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Isatra`ivanje i razvoj
Menad`er
Merketing
Menad`er
Proizvodnja
Menad`er
Kadrovi
Menad`er
Finansije
Nabavka
Menad`er
Menad`er
Prodaja
Menad`er
17
Upravljanje proizvodnjom
18
O.S.-ostvarena sredstva
A-alati(standardni,
nestandardni,
pomoni
pribor)
Ku-ugraeni proizvodni
kapacitet
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
20
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
26
Upravljanje proizvodnjom
27
Upravljanje proizvodnjom
28
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
strateke
Kakvi
resursi
potrebni?
Tehnologija
Koje
bi
tehnologije
trebalo razviti
u budunosi?
Upravljanje
Kakav
organizacioni
okvir bi trebalo
razviti?
su
taktike
Kako bi resursi
trebali
biti
alocirani
u
organizaciji?
Koje bi od
raspoloivih
tehnologija
trebalo
koristiti?
Kako
mogu
menaderi
najbolje
reagovati
na
promenjivu
okolinu?
operativne
Kako se resursi
mogu efikasno
iskoristiti?
Kako
se
tehnologija
moe
produktivno
koristiti?
Koji je najbolji
nain
sprovoenja i
kontrole
planova?
Upravljanje proizvodnjom
STRATEKE ODLUKE
POGONSKI
RASPORED
ANALIZA PROCESA
GLAVNI PLAN
PROIZVODNJE
POSLOVNO
PLANIRANJE
PLANIRANJE
POTREBNIH
RESURSA
PROJEKTOVANJE
SISTEMA ALOKACIJE
I DISTRIBUCIJE
GRUBO PLANIRANJE
KAPACITETA
PROJEKTOVANJE
RADNIH MESTA
TAKTI^KE ODLUKE
AGREGATNO
PLANIRANJE
PROIZVODNJE*
POLITIKA ZALIHA
RAZVOJ PROIZVODA
OPERATIVNE ODLUKE
MRP
UPRAVLJANJE
TOKOVIMA
MATERIJALA
OPERACIJE PLANIRANJA I
KONTROLE PROIZVODA
DETALJNO
PLANIRANJE
KAPACITETA
KONTROLA
KVALITETA
II
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
C mi koji karakterise
[M/god]
35
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
R = 365 - N - P t1/24
Gde su: N broj neradnih dana (subote, nedelje, remonti i sl.), Pbroj prazninih dana, R-broj radnih dana (koeficijent od 1,5 h,
predstavlja tri pauze od po 0,5 h u toku dana, za svaku smenu po
jedna). t1-vreme potrebno za odravanje tehni~ke ispravnosti maine.
Ostvareni kapacitet maine
Cms = Cme - ?
Stvarni uslovi rada maine se vie ili manje razlikuju od
projektovanih. Stoga se ostvareni kapacitet maine Cms razlikuje od
Cme i to uglavnom iz sledeih razloga:
- pretpostavke na kojima je zasnovan projektovani
eksploatacioni kapacitet se ne ostvaruju;
- deluju i drugi nepredvideni uticajni inioci, preteno
stohastikog karaktera.
- ? razlozi stohastike prirode.
Stepen iskorienja proizvodnog kapaciteta maine
U skladu sa prikazanim kategorijama proizvodnih kapaciteta
maine mogu se izraunati sledei stepeni iskorienja proizvodnog
kapaciteta maina:
mt =
C me
100%
C mt
me =
C ms
100%
C me
Upravljanje proizvodnjom
mi
[M/god]
Cft =
C
J =1
mt J
[M/god]
Upravljanje proizvodnjom
Cke =
C
J =1
me J
[M^/god]
Cfe =
C
J =1
ke J
[M^/god]
39
Upravljanje proizvodnjom
40
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
C fs
C fe
100
42
C ksi
100
C ke
Upravljanje proizvodnjom
ft
Upravljanje proizvodnjom
- rada
- i nerada (sa eventualnim razvrstavanjem po uzrocima za svaku
mainu pojedinano ili grupno).
S obzirom na prirodu fenomena koje treba registrovati, koji karakterie
masovnost, dislociranost objekata i stohastinost, postavlja se
pitanje kvalitetnog postupka za registrovanje, naro~ito kod ve}ih pogona.
Postoje sledee mogunosti:
- pogonska evidencija u okviru klasinog informacionog sistema,
uspostavlja se "negativan" podsistem registrovanja, tj. evidentiraju
se prekidi -zastoji u radu maina, po uzrocima, da bi se sumirali
po dva osnova:
- vremenskom (npr. za meseni period),
- prostornom (za razliito definisane grupe maina, kao
npr. komponentni kapacitet, ili proizvodno odeljenje, odnosno fabrika
kao celina), (prirodno je da se ova dva osnova kombinuju, ime se
dobijaju reprezentativni rezultati o korienju kapaciteta)
- registrirajuci instrumenti kojima se automatski preuzimaju
podaci o radu odnosno neradu maina, kao sto su centralograpf i
kientzle,
- terminalski ureaji u koje se unose neposredno podaci o radu
odnosno neradu maina, od kojih se obrazuju datoteke, koje se u
skladu sa programom obrade koriste za dobijanje rezultata o
korienju i uzrocima nekorienja maina pojedinacno i skupno.
Korienje elektronskih raunarskih sistema u ove svrhe bez
sumnje ima prednost i ovom reenju pripada budunost.
3.3.2 Metoda trenutnih zapaanja
Ova metoda spada u grupu b) Njome se dobijaju podaci o stepenu
korienja kapaciteta, kako pojedinano tako i grupno, u okviru
posmatranog vremenskog perioda, koji se usvaja u skladu sa
44
Upravljanje proizvodnjom
45
Upravljanje proizvodnjom
600
100 = 60%), dok 40% predstavljaju
1000
razni zastoji.
Kao sto se iz opisa primenjenog postupka moe zakljuiti, snimanje
uoene pojave nije bilo kontinuirano, ve povremeno, u sluajno
odabranim trenucima, a u okviru nekog relativno kratkog
vremenskog perioda. Izveden eksperiment u proizvodnji sa pojavama
rada i nerada maine, koje su kao to je poznato pod uticajem velikog
broja inilaca, s toga neizvesna, pa su prema tome sluajnog
karaktera, slian je sluaju npr. sa bacanjem novica. Za odreeni
broj bacanja dobili bismo neki odnos izmeu dobijenih rezultata za
"glavu" odnosno "pismo". Dobro je poznato da bilo jedan ili drugi
ishod nije izvestan, ve predstavlja sluajnu pojavu. Prema tome,
analogija izmedu dva posmatrana sluaja je oigledna, uz napomenu
da se i u jednom i u drugom sluaju radi o uzorku, dakle
ogranienom broju opaanja u proizvodnji, odnosno bacanja
novia. Ako se broj bacanja novia dovoljno uvea, odnos ishoda
"glava" i "pismo" teie da bude u odnosu 50% prema 50%, tj. 0,5
prema 0,5, pod uslovom da novi nije ni na koji nain deformisan.
Na slian nain, ako se uveava broj opaanja pomenute maine, kao
sto je na Slici 9., prikazano, pokazae se da odnos "radi" - "ne radi"
tei ka jednoj vrednosti (na slici to je 70% : 30% za oko 3.000
opaanja).
46
Upravljanje proizvodnjom
k 2 (1 p )
r2p
gde je:
n - ukupan broj potrebnih opaanja;
k - broj koji reprezentuje stepen verovatnoe;
47
Upravljanje proizvodnjom
48
4(1 p) 5
r2 p
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
pripremu snimanja,
snimanje,
sreivanje snimljenih podataka sa izraunavanjem rezultata,
prouavanje dobijenih rezultata sa izradom izvetaja.
Upravljanje proizvodnjom
51
Upravljanje proizvodnjom
52
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
opis zadatka,
protokol snimanja,
tabelarni i grafiki prikaz dobijenih rezultata,
ocenu uslova u kojima je izvreno snimanje i pouzdanosti
dobijenih rezultata,
e) primedbe i predloge za unapreenje daljeg rada na snimanju.
Prednosti MTZ su:
1. Mnoge aktivnosti i operacije suvie je skupo snimati
kontinualno.
2. Jedan snima moe sa uspehom da snimi vei broj radnih
mesta.
54
Upravljanje proizvodnjom
55
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
a)
b)
Slika 13. Kriva ivornog veka proizoda u sluaju bez a) i sa b)
uzetim u obzir periodom idejne razrade i razvoja novog proizvoda
U I fazi - idejna razrada i razvoj novog proizvoda - dolaze do
izraaja -kreatrvni potencijali PPS sa osnovnim ciljem da se doe do
reenja koje na optimalan nain usaglasava potrebe korisnika i
poslovne, tehniko-tehnoloke i proizvodne mogunosti datog
sistema.
U II fazi - uvoenje proizvoda - razvijen proizvod se suoava sa
korisnicima jer putem prodaje dospeva u eksploataciju.
U III fazi - rast - obim proizvodnje pokazuje izraziti porast, pa
posledino i prihod od prodaje ime se manifestuje prihvatanje
58
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
drutvo.
Problemi kvaliteta mogu se razmatrati kao jaz(razlika) izmeu
oekivanja kupca, prema produktu ili usluzi, i stvarnih performansi u
praksi. Eksperti kvaliteta su identifikovali etiri osnovne kategorije
ovih razlika:
- razlika izmeu specifikacija kupca i specifikacija snabdevaa
- jaz izmeu stvano postignutih pokazatelja kvaliteta i osobina i
karakteristika koje su predstavljene kupcu.
- jaz izmeu koncepta prizvoda ili usluge i naina na koji ga je
organizacija specifikovala
- jaz izmeu specifiziranog kvaliteta i zaista postignutog.
est koraka za postizanje zahtevanog koncepta specifikacije kvaliteta
su:
- definisati karakteristike kvaliteta
- odrediti kako meriti svaku od karakteristika kvaliteta
- odrediti standarde kvaliteta za svaku karakteristiku
- odrediti stvarni kvalitet nasuprot standarda
- identifikovati i otkloniti razloge loeg kvaliteta
- kontinualno initi unapreenja
Planiranjem kvaliteta treba obezbediti da se svaki aspekt svih
procesa, koji mogu uticati na kvalitet produkta ili usluge, definie i
kontrolie da bi se smanjila odstupanja na najmanji praktini nivo.
U mnogim sistemima sa masovnom proizvodnjom, kao to je
automobilska ili elektronska, planiraje kvaliteta kao i kontrola
procesa i monitoring su visoko razvijeni i skoncentrisani na
postizanje visoko izdrljivih i postojanih procesa i na taj nain
smanjenja potreba za inspekciju i ispravke.
U kontekstu reenog proizilazi da je materija prouavanja proizvoda
izuzetno sloena, delikatna i multidimenzionalna. Pristup
66
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
- specifikaciju materijala
- snabdevanje materijalom
- izradu alata
- reglau maina
- manipulaciju materijalom
- montau proizvoda
- kontrolne postupke
- ambalairanje.
4.1 UPROAVANJE PROIZVODA
Izmeu brojnih mogunosti koje stoje na raspolaganju za
sprovoenje uproavanja proizvoda i njegovih delova, napor treba
usredsrediti na sledee sluajeve:
zameniti sloene sklopove ili delove sa drugim prostijim uz
obezbeenje zahtevane funkcije,
za obavljanje iste funkcije koristiti po mogustvu manji broj
jednostavnijih delova,
sloena
i
komplikovana
konstruktivna
reenja
pojednostaviti sa stanovita fabrikacije,
zameniti ili izmeniti delove, koji se teko nabavljaju,
skupe materijale smenjivati jeftinijim materijalom,
velike i teke komade pojednostaviti,
komade za iju je izradu potrebno vie operacija na vie
maina treba pojednostaviti,
delove i proizvode koji se proizvode u veim serijama treba
uprostiti do krajnjih granica,
uproavati delove pri ijoj izradi nastaje mnogo otpadaka ili
karta,
konstrukciju delova treba prilagoditi zahtevima sto je
mogue jednostavnije montae.
Za reavanje postavljenih moguih problema sutina metodolokog
68
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
70
Upravljanje proizvodnjom
4.2. STANDARDIZACIJA
iroko prodiranje standardizacije najveim delom se ostvaruje kroz
primenu razliitih vidova standardizacije prilikom konstruisanja i
izrade raznih proizvoda.
Prema definiciji "standardizacija je sporazumno ili zakonsko
utvrivanje normi i uslova koje mora da zadovolji odreeno reenje
u privredi i van nje". Pri cemu postovanje standarda nije zakonom obavezno.
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
1
1
, pri emu je diskontni faktor
, i-diskontna
n
(1 + i )
(1 + i) n
79
Upravljanje proizvodnjom
80
Upravljanje proizvodnjom
2500
2000
ISP
NSV (nj)
1500
1000
500
-500
10
11
12
13
14
Upravljanje proizvodnjom
utede,
dobit)
sa
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
90
Upravljanje proizvodnjom
100
80
60
40
20
0
0
20
40
60
80
100
Upravljanje proizvodnjom
TR@I[TE
STARO
NOVO
Ne ~initi ni{ta
Povu}i se
Konsolidacija
Razvoj proizvoda
Prodiranje na tr`i{te
Razvoj tr`i{ta
Diverzifikacija
(povezana ili
nepovezana)
STAR
NOV
PROIZVOD
Upravljanje proizvodnjom
93
Upravljanje proizvodnjom
Efekti
proizvoda
Bez tehnolokih
izmena,
ne
zahteva dodatna
istraivanja
Bez
trinih
promena,
ne
utie
na
programe
marketinga
Ojaano trite, Re-prodaja
utie
na
programe
marketinga
usmerene
na
sadanje
klase
potroaa koji do
sada
nisu
usluivani
Novo
trite, Nova upotreba
zahteva
programe
marketinga
za
nove
klase
potroaa koji do
sada
nisu
usluivani
Unapreena
tehnologija,
zahteva
laboratorijska
istraivanja
uz
upotrebu
tehnologiju koja se
koristi
kod
sadanjih
proizvoda
Reformulacija
Nova tehnologija,
zahteva
laboratorijska
istraivanja
uz
upotrebu nove do
sada nekoriene
tehnologije
Unapreeni
proizvod
Proirenje
asortimana
proizvoda
Proirenje trita
Diversifikacija
94
Zamena
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
96
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
102
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
X
2
P
CP
X
pq
C s
p
din
P
X
CP +
2
X
pq
C S
p
107
Upravljanje proizvodnjom
2 P CP
CS
p
[kom/ser]
pq
108
Upravljanje proizvodnjom
109
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
a) tehnoloko-tehnike specifinosti
b) razgranienje sa redovnom proizvodnjom
a) Proizvodi preraivake i procesne industrije poseduju izvesne
specifinosti koje se reflektuju na razvoj i pripremu proizvodnje.
Kod proizvoda preraivake industrie zastupljena je diskontinualna
tehnologija, dok ista maina moe izvravati odreenu operaciju na
vie razliitih delova koji su sastavni delovi raznih proizvoda. Jedan
proizvod moe biti sastavljen iz vie razliitih delova, 6-8 hiljada
delova kod automobila npr.
Procesi u procesnoj industriji su podvrgnuti kontiniranoj tehnologiji
izrade u svom osnovnom delu (ambalaa i slino se ovim ne
podrazumeva). Uobiajno je da se za proizod koristi oprema
(delimino ili potpuno) koja odgovara tom proizvodu, ime je
kontinuitet od prve do zadnje operacije obezbeen to je izrazita
prednost u poreenju sa preraivakom-diskontinualnom
proizvodnjom. Ali time je vanija ispravnost svakog ureaja u nizu.
Ukupan efekat celog postrojenja ugroava svaka karika u lancu
povezanih ureaja.
U poreenju sa preraivakim uslovima, gde ispitivanje prototipa
predstavlja funkcionalnu verifikaciju novog proizvoda, u procesnoj
proizvodnji to je neto sloenije, jer pored laboratorijskog dobijanja
novog proizvoda proces se veoma esto zaokruava pilotpostrojenjem. Veliki broj proizvoda procesne industije ostao je
nekomercijalizovan, jer nije propraen proces osvajanja sa
ekonomski opravdanim industrijskim postrojenjem.
b) Razvoj i priprema proizvodnje proizvoda je prema klasinom
postupku odvojen od proizvodnje. Tako se u usovima preraivakediskontinualne proizvodnje priprema moe smatrati okonanom sa:
- izradom nultog komada (prototipa)
- i/ili nultom serijom
111
Upravljanje proizvodnjom
112
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
uvodi novi deo, plan procesa za taj deo mora se runo uspostaviti,
oznaiti i formulisati u konanoj formi. Iako je to unapredilo
produktivnost, nije unapredilo kvalitet planiranja.
U poetku, CAPP bilo je ogranieno na elektronsko storiranje
planova procesa nakon njegovog zavretka, modificiranje za novi
deo i printanje plana.
Ovaj polazni pristup pomoi raunara je evaluirao u ono to je sada
poznato kao varijant CAPP. Variant CAPP je zasnovan na
Grupnoj Tehnologiji (GT) kodiranja i klasifikacije za identifikaciju
veeg broja osobina ili parametara elemenata proizvoda ili
proizvoda. Ovi atributi omoguuju sistemu da odabere osnovni plan
procesa za familiju delova i obavi veliki deo planiranja. Ostali rad
zavrava planer modifikacijom finog podeavanja plana. Osnovni
planovi procesa storirani u kompjuteru su runo uneti
standardizovani planovi razvijeni upotrebom akumuliranog iskustva i
znanja.
Sledei stadijum u razvoju je generiui CAPP. Generiue
planiranje procesa odreuje pravila odluivanja zasnovano na grupnu
tehnologiju delova, odnosno takoe koristi tehnologiju kodiranja.
Rezultujui plan procesa zahteva minimalnu manualnu interakciju i
modifikaciju (na primer unos dimenzija). isto generiui sistem
koji moe proizvesti celokupni plan procesa na osnovu klasifikacije
komada i drugih dizajnerskih podataka je cilj za budunost. Ovakav
tip isto generiueg sistema ukljuivae upotrebu vetake
inteligencije za izradu planova procesa i bie potpuno integrisan u
CIM okruenje.
Dalji iskorak u ovom stadijumu je dinamiko, generiui CAPP, koji
e uzeti u obzir kapacitete maina i postrojenja, mogunosti izrade
alata, radne centre i raspored opreme kao istatus opreme (npr. zastoje
usled odravanja) u razvoju planova procesa. Dinamiki, generiui
CAPP zahtevae tesnu integraciju sa sistemima planiranja
115
Upravljanje proizvodnjom
116
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
120
Upravljanje proizvodnjom
121
Upravljanje proizvodnjom
PROCESA
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
124
Upravljanje proizvodnjom
125
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
135
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
137
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
139
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
141
Upravljanje proizvodnjom
142
Upravljanje proizvodnjom
143
Upravljanje proizvodnjom
isporuka
A
7
11
12
13
B
6
10
C
14
18
17
16
15
14
13
12
11
10
15
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
146
Upravljanje proizvodnjom
kupovina delova
izrada
sklapanje
2
isporuka
A
7
11
12
13
B
6
10
C
14
18
17
16
15
14
13
12
11
10
15
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
150
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
gubitke:
kartiranje,
Sortiranje,
Upravljanje proizvodnjom
155
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
157
Upravljanje proizvodnjom
158
Upravljanje proizvodnjom
159
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
TPM se esto prikazuje kao vei broj stubova koji stoje na istoj
osnovi, i svi podravaju isti cilj, slika 52.
161
Upravljanje proizvodnjom
162
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
164
Upravljanje proizvodnjom
OBEZBEIVANJE
Upravljanje proizvodnjom
- Zauzimaju prostor
- Zahtevaju kapitalna ulaganja (vezani kapital)
- Deava se da budu
izgubljene/ukradene/uprljane/polomljene
- Ukoliko se radi o gotovim proizvodima, mogu postati
demodirani.
- Mogu se pokvariti (prehrambeni proizvodi)
- Mora se njima rukovati
U praksi, operacioni menader mora uzeti u obzir sve navedene
dobre i loe osobine zaliha i na osnovu njih da se opredeli za
optimalnu koliinu zaliha.
Ukoliko su kapitalna ulaganja u materijal za proizvodnju vea
utoliko je interes za ovu problematiku vei. Sutinski posmatrano
problem se moe formulisati na sledei nain: potrebno je poznavati
potrebe u materijalu.
Obzirom da potrebe u materijalu zavise od proizvoda koje treba proizvesti,
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
168
Upravljanje proizvodnjom
R
G
C=
Odatle je:
169
Upravljanje proizvodnjom
G=
2 CS R
[kom]
C1 T
Nivo zaliha
S
T2
T1
Ts
C = ( C1 S T1 +
R
1
C2 (G - S) T2 + CS)
2
G
Gde su:
C1 - trokovi skladitenja po jedinici materijala (din/t dan)
C2 - trokovi zbog nedostatka materijala (din/t dan)
CS - trokovi naruivanja (din/nar)
T1 - vreme kada na skladitu ima zaliha
170
Upravljanje proizvodnjom
C = ( C1 S T1 +
R
1
C2 (G - S) T2 + CS)
2
G
S
G
GS
G
C
=0), realno reenje ove jednaine je:
G
2 CS R
C1 + C 2
,
C1 T
C2
Upravljanje proizvodnjom
S rez
S sign
S max
Nivo zaliha
Tr
Ts
Upravljanje proizvodnjom
S S
S
= max rez
t
TS
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
- kontrolne.
Sa stanovita izvora obezbeenja, treba razlikovati dve grupe alata:
- standardne,
- specijalne.
P ri ~emu postoje bitne razlike u pristupu planiranju, nabavci i
manipulaciji sa standardnim, u odnosu na specijalne alate i pribore.
Upravljanje proizvodnjom
Pojedinana proizvodnja
Serijski proizvodnja
Masovna proizvodnja
Kontinualna proizvodnja
Upravljanje proizvodnjom
procesni layout
elijski layout
layout prema proizvodu
meoviti layout
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
179
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Grupni raspored
Maine su rasporeene u grupe prema vrstama, to je prikazano na
slici 58. Na ovaj nain grupisane maine najee nisu usklaene sa
redosledom operacija za pojedine radne predmete, pa se veoma esto
javljaju "cik-cak" i povratna kretanja, a ponekad i u obliku "petlje",
to se ocenjuje kao neracionalno. Grupni raspored maina primenjuje
se najee u pojedinanoj i maloserijskoj proizvodnji, odnosno gde
se javlja vei broj razliitih tipova proizvoda.
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
maloserijske proizvodnje.
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
gde je:
F - ukupni transportni u~inak,
qij (t, m3, NTJ) - koli~ina materijala koja se kre}e izmedju i - j
lij (m) - du`ina transportnog puta izmedju i-te i j-te lokacije
- Transportni uinak definisan brojem ciklusa:
n
gde je: Nij broj transportnih ciklusa izmeu i-te i j-te lokacije
- Transportni uinak definisan preko transportnih trokova:
n
185
Upravljanje proizvodnjom
X
A
A
I
A
U
U
U
U
A
I
E
I
U
U
XX
9
U
X
X
A
I
O
U
U
U
U
U
I
O
XX
U
A
U
U
U
U
10
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
186
Razlozi:
Udaljenost od skladita,
Buka
Vibracije
Praina
Protok dokumentacije
Stepen komunikacije
Korienje iste opreme
Korienje zajednike
arhive
Protok materijala
Upravljanje proizvodnjom
Apsolutno
neophodno
Veoma vano
Veno
Potrebno
Nevano
Nepoeljno
XX
Veoma nepoeljno
187
Upravljanje proizvodnjom
10
188
Upravljanje proizvodnjom
6
13
200
90
1
A
U
2
U
3
O
U
U
4
U
I
U
A
U
U
A
U
A
6
Kvantitativni analog
4
3
2
1
0
-2
-10
189
Upravljanje proizvodnjom
X(-2)
1
0,5
0
-0,5
-1
XX(-10)
/
/
/
/
/
0
0
1.5
2
0
4
0
2
0.5
2
0
0
2
2
3
6
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
192
Upravljanje proizvodnjom
transporta,
treba
se
Upravljanje proizvodnjom
radova.
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
196
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
198
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
202
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
204
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
206
Upravljanje proizvodnjom
t 0i
60
[h]
i =1
Gde su:
q - broj komada u seriji
t0i - vreme trajanja pojedine operacije [min]
k - broj operacije za izradu svakog od proizvoda.
U ovom sluaju, vreme trajanja ciklusa je najdue, to ima itav niz
negativnih posledica u odnosu na zamrzavanje obrtnih sredstava.
Primena ovog tipa organizacije je neprikladna za vee serije, ali
pogodnija za vei asortiman proizvoda u maloserijskoj proizvodnji.
207
Upravljanje proizvodnjom
1 2 3
36
1
36
1
36
1
36
1
216min
432min
648min
864min
36
1728min
1 2 3
1
36
2
36
36
3
1
36
2
36
29,8h
q 1
t 0 max +
60
t 0i
60
[h]
i =1
Upravljanje proizvodnjom
Neujednaeno
trajanje
pojedinih
operacija
prouzrokuje
neravnomernosti u procesu proizvodnje organizovanom po ovom
tipu. Ukoliko bi se postiglo jednako vreme trajanja svih operacija u
okviru izrade jednog proizvoda, ostvarila bi se najidealnija varijanta.
Meutim ak i da to nije sluaj, duina trajanja proizvodnog ciklusa
je kraa u odnosu na ostale tipove terminiranja.
Najee se primenjuje u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji.
Zahteva visoku tehnoloku disciplinu i visoki nivo sinhronizacije
rada operativnih slubi za opsluivanje radnih mesta.
Kod kombinovanog tipa organizacije redosleda, primenjen je
delimino paralelan tip, ali na takav nain da bi se izbeglo ekanje
maine (to je sluaj kod isto paralelnog terminiranja). Grafiki
prikaz ovakvog vida terminiranja dat je na slici 73.
I
1 2 3
1
36
2
3
1
II
36
2
3
1
36
2
II
IV
36
V
3
36
26,3h
Upravljanje proizvodnjom
k
k
(q 1)
1
t0 j +
( t 0I j +
60 j =1
60
i =1
t
i =1
II
0j
) [h]
II
Relacija: kpr =
Tcs
, naziva se koeficijent protoka i predstavlja meru
Tct
210
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
212
Upravljanje proizvodnjom
213
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
217
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
219
Upravljanje proizvodnjom
http://www.mas.dti.gov.uk/browse.jsp?level=/categories/Manage
220
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
225
Upravljanje proizvodnjom
POGLAVLJE 11.
PROIZVODNJE
MAKRO
MIKRO
ORGANIZACIJA
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
delove, pri emu svaki izvodi odre|ena osoba. Ovakav pristup moe
se primeniti samo u sluajevima veih operacija koje garantuju
potpunu upoljenost vie od jedne osobe.
Nauni menadment je ustanovio Frederick Winslow Taylor. On je
postavio sledee principe kao osnovu naunog menadmenta:
- Svi aspekti rada moraju biti ispitani na naunoj osnovi da bi se
uspostavila pravila i najbolji metodi rada.
- Za uspostavljanje pravilnog radnog rasporeda neophodan je
istra`iva;ki pristup
- Radna snaga mora biti odabrana, obuena i metodoloki
razvijena da bi obavljala svoje radne zadatke
- Menaderi moraju delovati kao planeri rada, dok radnici
moraju biti odgovorni za izvravanje zadataka prema zadatim
standardima.
Metode i tehnike projektovanja radnog mesta zasnovane na naunom
menadmenu:
231
Upravljanje proizvodnjom
Studija metoda
Ova metoda pripada pristupu dizajnu radnog mesta sa aspekta
naunog menadmenta. Definisana je kao sistematsko snimanje i
kritiki pristup postojeim i predloenim metodima za obavljenje
rada, kao nainom razvoja i primene lakih i efektivnijih metoda i
smanjenjem trokova. Sledea est sadijuma se primenjuju u studiji
metoda:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Upravljanje proizvodnjom
ta se sa njime radi ?
Zato se radi ?
ta jo moe da se uradi ?
ta bi trebalo uraditi ?
Ispitivanje mesta rada:
Upravljanje proizvodnjom
234
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Obogaenje posla
Obogaenje posla takoe ukljuuje poveanje broja zadataka
poverenih pojedincu. Pravi smisao ovog termina predstavlja spajanje
vie zadataka koji ukljuuju vie potreba za donoenjem odluka i
veu autonomiju. Efekat je davanje vie kontrole nad poslom i
poveanje mogunosti razvoja personala.
Uveanje moi (Empoverment)
Ova metoda proiruje prethodnu davanjem ovlaenja zapoljenom
za izmenom sopstvenih radnih zadataka. Osnovni efekat vezan za
ovu tehniku je vei nivo zadovoljstva i motivacije poslom.
Ergonomija se uglavnom bavi sa psiholokim aspektom dizajna
posla. Postoje dva aspekta:
1. Kako se osoba usaglaava sa fizikim aspektima radnog mesta
2. Kako se osoba uglaava sa uslovima sredine radnog okruenja.
Pored navedenih elemenata koji se koriste pri projektovanju radnog
mesta veoma bitan aspekt ima ekoloki faktor radne sredine. Pri
tome, ekoloki faktori radne sredine ne odnose se obavezno na jedno
radno mesto ve vrlo esto na vie susednih radnih mesta.
11.1.1. Merenje rada i performansi
Merenje rada je jo jedan metod koji spapada pod nauni
menadment. Definisan je kao proces definisanja vremena koliko
odreeni zadatak treba da traje kada ga obavlja kvalifikovani radnik
sa definisanom nivoom kvaliteta rada. Sloenost ljudskog rada po
sebi, i uslovi u kojima se vri, predstavljaju veoma ozbiljan problem
izbora adekvatne jedinice mere. Najprikladnije bi bilo meriti energiju
koju radnik troi dok obavlja odreeni rad. Meutim, obzirom da
238
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
T pz
q
+ Tiz + Td ;
241
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
T pz
n
T pz
n
T pz
n
+ Tiz + Td
+ Tt + T p + Td
+ Ttm + Ttr + Ttk + T pm + T pr + T pk + Td
243
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Ttipsko=
Tmin + Tsr
2
Upravljanje proizvodnjom
Tmin= 11,
Tsr =12,83
pa e biti:
Ttipsko=
11 + 12,83
= 11,92
2
247
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
na radu.
Profesionalne bolesti se javljaju kao posledica dugogodinjeg rada u
uslovima tetnim po zdravlje ljudi. Tako, na primer, rad u fabrikama
stakla obavezuje radnike da provode vreme u prostorijama gde se u
veoj ili manjoj meri stvara silicijumska praina. Dugotrajno
udisanje vazduha sa ovakvom prainom uzrokuje oboljenje disajnih
organa, odnosno bolest silikozu.
12.1.1 Vazduh i mikroklima
Vazduh
Vazduh je neophodan uslov za ivot i rad oveka. Funkcionisanje
ovekovog organizma zavisi od sastava vazduha. Normalan sastav
vazduha je:
- oko 20,9% kiseonika,
- oko 79% azota,
- ostatak otpada na ugljendioksid i druge gasove.
Prikazani sastav vazduha je od posebnog znaaja za oveka, jer
udisanjem ovek uzima kiseonik potreban za najvanije ivotne
procese. Za sagorevanje, oksidaciju unete hrane ovek troi kiseonik
i proizvodi toplotnu i mehaniku energiju.
Ukoliko ovek napornije fiziki radi, troi vie energije. Da bi
proizveo dovoljnu koliinu energije, ovek ubrzano die, tj. unosi
vie kiseonika.
Poremeen sastav vazduha, a posebno koncentracija drugih vie ili
manje tetnih materija, oteava normalno snabdevanje organizma
kiseonikom. U raznim tehnolokim procesima, gde se od oveka
trai vei napor, javljaju se tetna isparenja, otrovni gasovi, praina,
pa ubrzano disanje dovodi organizam u jo tei poloaj.
252
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
255
Upravljanje proizvodnjom
Mikroklima
Pod mikroklimom radne sredine podrazumeva se:
- temperatura vazduha,
- vlanost vazduha i
- strujanje vazduha.
Meusobna zavisnost temperature i strujanja vazduha razlog je to se
ovi elementi posmatraju pod zajednikim nazivom mikroklima.
Zavisnost vlanosti i strujanja vazduha je takoe oigledna. Ukoliko
se ventilatorom postigne pojaano strujanje vazduha, nastupie
izmena temperature i koncentracije vlage.
Kad normalno funkcionie, ovekov organizam obezbeuje na
savreno automatski nain temperaturu od 36,6C. Prilikom
obavljanja poslova razliite teine, dolazi do promena u organizmu.
Kod fizikih teih poslova ili tranja, na primer, ubrzava se disanje,
odnosno pojaava proces sagorevanja u organizmu. Oslobaanje
vee koliine toplote dovodi do zagrevanja organizma iznad
normale. Tada temperatura okolnog vazduha treba da bude neto
nia, kako bi se olakalo odavanje toplote. Suprotan je sluaj kada je
posao laki. Tada temperatura okolnog vazduha treba da bude neto
via. Na osnovu rezultata ispitivanja, date su sledee preporuke za
temperaturu radne sredine:
za lak rad
za srednje teak rad
za teak rad
preko 17-18C
oko 15C
oko 12C
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
260
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
oveka.
Za merenje buke koriste se precizni mera nivoa zvuka (zvukomer),
na kome se mogu oitavati neposredno vrednosti jaine buke u dB .
Na sledeoj slici prikazani su ureaji za merenje buke.
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
12.1.4. Zraenje
Pored prirodnog zraenja (svetlosnog i kosmikog), postoje i mnogi
ureaji kojima se ovek slui u razne svrhe, a koji proizvode razne
vrste zraenja. Otuda zraenje postaje na odreen nain aktuelna
pojava u ivotu savremenog oveka.
Zraenja u savremenim industrijskim pogonima su elektromagnetne
prirode. Dele se prema talasnim duinama. Iz irokog spektra
elektromagnetnih talasa izdvajamo:
- infracrvena zraenja talasne duine 0,8 do 300 m (1-m -milioniti
deo milimetra),
- ultraljubiasta zraenja talasne duine 0,04 do 0,76 m i
- jonizujua zraenja objanjena kao "elektromagnetno ili
atomsko zraenje koje u toku prolaza kroz materiju dovodi do
jonizacije atoma (rentgensko, gama, beta i alfa zraenje i neutroni)".
Intenzivno i dugotrajno izlaganje oveka ovim zraenjima dovodi do
odgovarajuih tetnih posledica. Ultraljubiasto zraenje vee jaine
moe dovesti do trenutnog oteenja organa ula vida, kao i
opekotina na koi.
Jonizujua zraenja, pre svega, rendgensko i gama zraenje, koja su
veoma prodorna, u veim dozama i duim izlaganjima dovode do
ozbiljnih oteenja ovekovog organizma, kao to su:
- poremeaji u nervnom sistemu,
- smetnje u izmeni materije u organizmu,
- gubitak belih krvnih zrnaca,
- opekotine,
- kancer
- u krajnjem sluaju, smrt.
Prema prikazanim tetnim posledicama po oveka, zraenje se
svakako moe ubrojiti u najopasnije tetne inioce dananjice.
Jedinica za merenje doze izlaganja jonizujuem zraenju je 1 kulon
po kilogramu (C/kg).
265
Upravljanje proizvodnjom
266
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
268
Upravljanje proizvodnjom
Zatitne mere
Do sada su izvrena obimna istraivanja elemenata maina i ureaja
koji mogu biti izvor povreivanja i nesrea na radu. Osnovni cilj
ovih istraivanja je bio i ostao iznalaenje najbezbednijih reenja za
zatitu oveka na radu. Iz takvih prouavanja proizali su zakonski
propisi. Ozbiljnost posledica od moguih izazivaa povreda
nalae strogo pridravanje odredaba Pravilnika o optim merama i
normativima zatite na radu oruima za rad i ureajima.
U cilju efikasnog sprovoenja propisa i drugih odredaba, a radi
spreavanja nastanka povrede i nesree na radu, treba ukazati na
neke vanije karakteristike zatitnih mera:
A. Projektantska i konstrukciona reenja maina i ureaja treba
usmeriti ka otstranjivanju bilo kakvih mogunosti za povreivanje
oveka i okoline. Predupreivanje na ovaj nain pretstavlja
najkvalitetniju zatitu. Kad god je to mogue treba obavezno koristiti
ovaj pristup. On se prvenstveno odnosi na projektovanje i
konstruisanje novih maina i ureaja, a delimino i na rekonstrukciju
postojeih. Na primer, radni prostor maine gde alat dejstvuje na
radni predmet, treba potpuno izolovati od radnika i obezbediti preko
instrumenata uvid u tok rada.
B. Mehanizacija i automatizacija onih funkcija maina i ureaja iz
kojih se potpuno moe iskljuiti ovek, koji moe da se povredi
radei na tim mainama.
Na primer, umesto runog stezanja predmeta omoguiti automatsko
stezanje.
C. Ukljuivanje i iskljuivanje maina i ureaja resiti tako da se
potpuno onemogui povreivanje rukovaoca.
Do sada su ostvarena brojna reenja koja na vie ili manje efikasan
nain udovoljavaju ovom zahtevu. Nekoliko primera neka poslue za
269
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
272
Upravljanje proizvodnjom
Opasnosti za oveka
Svaki kontakt oveka sa nezatienom elektrinom instalacijom,
postrojenjem i ureajem, u kojima protie elektrina struja iznad 65
V prema zemlji, opasan je po oveka jer izaziva mogue posledice:
- nervni ok,
- nesvesticu,
- opekotine (mogui su razni stepeni),
- ozlede,
- kratkotrajni prestanak rada srca,
- smrt.
Opasna mesta
U okviru korienja elektrinih instalacija, postrojenja i ureaja,
razlikujemo tri sluaja kada za oveka nastupa opasnost od
elektrine struje, i to:
- mogunost sluajnog dodira nekog neizolovanog, nezatienog
elementa pod naponom veim od 65 V prema zemlji,
- dodir metalnog dela s oteenom izolacijom, zatitom, koji je pod
previsokim naponom. Opasnost je uveana ako se u prostoriji osea
vlaga, toplota, hemijski uticaji i drugi inioci ili kada je umanjen
prelazni otpor oveijeg tela prema zamlji,
- nagomilavanje naelektrisanja u jednoj taki na elektrinim
instalacijama, postrojenjima i ureajima kada dolazi do pranjenja
preko varnice, pretstavlja opasnost od statikog elektriciteta, koja
moe poprimiti ozbiljne razmere ukoliko se ovo pranjenje obavlja u
prostoriji s eksplozivnim smeama gasova, parom, prainom i
drugim eksplozivnim materijalima.
Zatitne mere
Izmeu brojnih mogunosti zatite oveka od elektrine struje panja
273
Upravljanje proizvodnjom
se usredsreuje na:
A. Postavljanje svih nezatienih delova elektrine instalacije,
postrojenja i ureaja, kod kojih postoji opasnost od sluajnog dodira,
a pod naponom su, izvan domaaja ruku i dodira drugih delova tela
oveka. Visina od 2,5 m smatra se da je van domaaja ruku, odnosno
1,25 m nanie ili u horizontalnom pravcu.
B.
Besprekorna izolaciona zatita svih delova elektrine
instalacije, postrojenja i ureaja, kod kojih postoji opasnost od
previsokog napona. Odredbe Pravilnika o tehnikim merama za
elektroenergetske instalacije u industriji, blie odreuju nain
ostvarenja zatite.
Dopunske zatitne mere obuhvataju niz mogunosti u skladu sa
odredbama Pravilnika o tehnikim merama i uslovima za izvoenje
elektroenergetskih instalacija u zgradama. Od navedenih dopunskih
mera izdvajamo zatitno uzemljenje.
Pri emu uzemljenje predstavlja spoj elektrinog postrojenja za
zemljom preko posebnog elektrinog voda. Svrha je uzemljenja da
sprei dospevanje pod napon kuita i nezatienih metalnih delova
ureaja usled neke greke u postrojenju, na primer, skidanje
izolacionog sloja sa delova pod naponom.
Uzemljenje treba da titi oveka kad ue u dodir sa takvim ureajem,
jer tada oveka zatvara strujno kolo sa zemljom. Ukoliko se preko
oveka zatvori strujno kolo, onda je on provodnik visokog napona
prema zemlji, to moe da bude i tragino. Stoga se uzemljenje
naziva zatitno uzemljenje.
12.4 PRAVA I OBAVEZE ORGANA PREDUZEA
POJEDINACA U VEZI SA ZATITOM NA RADU
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
278
Upravljanje proizvodnjom
279
Upravljanje proizvodnjom
13.1 ORGANIZACIJA
PROIZVODNJI
METODE
KONTROLE
Upravljanje proizvodnjom
281
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
283
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
X-karta
Saglasno reenom, razlikuju se dve mogue varijante ove karte:
a) X-karta za vrednosti sluajno promenljive.
Veliine X i koje su neophodne za konstruisanje X-karte obino
nisu poznate. Ali mogu se dobiti:
- iz ostvarene proizvodnje proteklog perioda,
- kao standardne vrednosti za dati proizvod,
- kao procena na bazi odgovarajuih veliina velikog uzorka.
U svrhu procene, koriste se izvedeni obrasci za procenu standardne
devijacije o na bazi standardne devijacije za uzorak, tj.
O =
n
n 1
285
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
kao i mere rasipanja pojedinanih podataka u okviru uzoraka, Xkarta se koristi u kombinaciji sa R-kartom, odnosno -kartom, pa se
na taj nain dobije potpuniji uvid u zbivanja sa kvalitetom u
proizvodnom procesu.
p-karta
U nizu sluajeva kvalitet pretstavlja skup zahteva koji moraju biti na
odreenom nivou, pa se tada kvalitet ocenjuje u rezultantnom vidu:
dobar ili lo. To je tzv. atributivno obeleje kvaliteta.
Kontrolna karta za atributivno obeleje zasnovana je na zakonima
binomne raspodele.
Standardna greka se izraunava za uslove binomne raspodele po
obrascu:
p =
p (1 p )
n
289
Upravljanje proizvodnjom
290
Upravljanje proizvodnjom
291
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
V
t
[din.]
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
295
Upravljanje proizvodnjom
Ti=ti1+ti2+ti3+....+til
.....................................
.....................................
Tn = tn1+ tn2 + tn3 + ... + tnz
Prilikom razmatranja zbivanja u poslovanju naroito kod priprema
odluka u vezi sa pojedinim proizvodima u programu posebno je
vano poznavanje jedininih trokova.
U skladu sa izloenim pristupom interpretacije trokova proizilazi:
wk =
Ck
jedinina cena kotanja (Q je obim proizvodnje)
Q
[din/god]
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Slika 106.
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Tr
K
Tm
Cp
Tv
Ck
To
Xk
Tc
Slika 107.
Linija cene prodaje bie predstavljena u obliku jednaine prave, koja
prelazi kroz koordinatni poetak, i to:
y = alX
(1)
gde je:
a1 =
Cp
Q
odnosno
y=
Cp
Q
(1`)
x i y su tekue koordinate, a
302
Upravljanje proizvodnjom
Cp - cena prodaje
Ck - cena kotanja
Tc - konstantni trokovi
Q - obim proizvodnje (izraen kroz naturalne pokazatelje ili stepen
korienja kapaciteta).
Linija cene kotanja bie na slian nain predstavljena u optem
obliku, kao jednaina prave, koja odseca na ordinati odseak b.
y = a2x + b
(2)
gde je: a2 =
C k Tc
Q
b = Tc
C k Tc
x + Tc
Q
(2`)
Upravljanje proizvodnjom
x=
C k Tc
x + Tc
Q
odnosno
Cp
C k Tc
x = Tc
Q
Q
Tc
Tc
=
x=
C p C k + Tc
d + Tc
Q
Q
x
dalje:
xk =
Q
d
1+
Tc
(3)
odnosno
xk =
Q Tc
C p Tv
(4)
(5)
gde su: z1,z2,z3 ...zn - faktori koji direktno ili indirektno utiu na
promenu poloaja K-take.
U literaturi se nailazi i na sledee nazive: prag rentabilnosti, mrtva
taka.
Uzajamno preplitanje dejstva pojedinih faktora, njihovo meusobmo
ponitavanje ili superponiranje odraava se na najrazliitije naine na
promene poloaja K-take, odnosno x k.
Manje xk ne mora biti uvek povoljno, kao to ni vee xk nee uvek
biti nepovoljno. Ukoliko je x k malo zbog izrazito malog Tc u okviru
koga je naroito malo uee trokova amortizacije, onda se namee
304
Upravljanje proizvodnjom
305
Upravljanje proizvodnjom
Slika 108.
Promena poloaja K-take ukazuje na postojanje tendencija u
poslovanju koje mogu dovesti u pitanje ekonomski opstanak
preduzea, ukoliko se produe u istom smislu. Radi postizanja
stabilizacije, koja bi bila bar na preanjem nivou (stanje I), u
uslovima sreene tehnologije, neophodno je postii bolje korienje
kapaciteta.
Ukoliko se povea samo stepen korienja kapaciteta ( = 10%) u
odnosu na prethodno stanje uz uslov da je u racionalnim
granicama (sa =80% na =90% - vidi sliku 109) poloaj Ktake se nee promeniti (prema dijagramu na slici 109
xkIII=XkII=50%) ali je poloaj poslovnog sistema povoljniji u stanju
III, nego u stanju II.
Uporedna analiza pretpostavljena u tri mogua stanja, I, II i III
pokazae sledee:
1. Poloaj K-take je na veem procentu korienja kapaciteta u
stanju II i III nego u stanju I.
2.
Stanje III je prema ostvarenim rezultatima, u sutini,
najpovoljnije, jer su i razlika Cp-Ck, odnosno dobit, najvei.
306
Upravljanje proizvodnjom
Slika 109.
U takvim uslovima celishodno je utvrditi nain, koji bi omoguio
brzu i pouzdanu procenu valibiliteta pojedinih rezultata izraenih
preko poloaja K-take. Iz ranijih razmatranja je poznato da se
poloaj K-take moe menjati i u pozitivnom i negativnom smeru
apscise, na kojoj su naneti procenti korienja kapaciteta, pa da u oba
sluaja takvo pomeranje moe biti ocenjeno i kao povoljno i kao
nepovoljno. Prema tome, uloga odnosa xk/ sastoji se u tome da
omogui celishodnu procenu promene poloaja K-take, ime
poprima svojstva dopunskog kriterijuma.
Za prikazana stanja I, II, III dati su raunski podaci za odnos xk/ u
priloenoj tabeli
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
Q
d
1+
Tc
Marginalna analiza
Prikaz zbivanja u poslovanju pomou ostvarenih trokova i prihoda u
zavisnosti, od obima proizvodnje, odnosno stepena korienja
kapaciteta kako je to uinjeno na Q-C dijagramu daje statiku
predstavu na kraju poslovnog perioda sa elementima dinamikih
promena u toku nastanka zavrnog stanja. Okolnost da se obim
proizvodnje nanet na apscisi moe zameniti vremenskom podelom,
kao to se to ponekad i ini, doprinosi istorijskom karakteru ove
dinaminosti, naime, u smislu rasuivanja, ta promena obima
proizvodnje moe da znai u pogledu trokova, prihoda i posebno
ekonomskog rezultata - dobiti. Efekti promena su oigledni ako vai
pretpostavka o linearnom karakteru promene trokova i prihoda. Kao
to je ve reeno karakter promenljivosti trokova nije uvek linearan,
ve su neki progresivni, a neki degresivni, to moe rezultirati u
nelinearnom karakteru promene ukupnih trokova (vidi sliku 110). Ako
se prikazanim veliinama i odgovarajuim zakonima promena prie
na diferencijalnoj osnovi, tj. nastoji se odrediti ta se zbiva sa
trokovima, prihodom, ekonomskim rezultatom za jedinini odnosno
intervalni prirast obima proizvodnje i to sukcesivno, mogu se dobiti
zanimljive indikacije. To je upravo materija marginalne analize
trokova i prihoda, pa posledino i ekonomskih rezultata. Bolje
reeno, poto svaka akcija u okviru poslovanja ima svoje
ekonomske (finansijske) posledice kroz promenu trokova ili prihoda,
marginalna analiza omoguava vrednosno iskazivanje efekata takve
akcije, pa samim tim i mogunost odmeravanja osnovanosti,
opravdanosti, donoenja relevantne odluke, odnosno preduzimanje
309
Upravljanje proizvodnjom
odgovarajue akcije.
Svaka promena obima proizvodnje za 1 komad uzrokuje promenu
ukupnih trokova - T, ukupnog prihoda - Cp, posledino i
ekonosmkog rezultata Cp-T. Nelinearan karakter promene T stvara
uslove za diferencijalni porast obima proizvodnje Q i ima razliite
posledice izraene kroz ekonomski rezultat zavisno kod kog obima
proizvodnje doe do toga porasta. Za obim Q' (slika 110) dodatna
jedinica proizvoda znai poveanje ekonomskog rezultata, dok za Q"
dodatna jedinica ima za posledicu smanjenje ekonomskog rezultata.
Slika 110
Ocenu kvaliteta nastalih promena omoguava marginalna
analiza. odnosno izraunavanje graninih trokova, odnosno
graninih prihoda.
Grafo-analitiko odreivanje graninih trokova, dato je na slici 111.
310
Upravljanje proizvodnjom
a)
b)
Slika 111.
c)
T
const
Q
T
= const
Q
T
const
Q
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
313
Upravljanje proizvodnjom
LITERATURA
1. Vuksan Bulat, Radomir Bojkovi, Organizacija proizvodnje,
ICIM, Beograd, 1999.
2. ivan ivkovi, Milan Jeli, Namanja Popovi, Osnove
Menadmenta, TF Bor, 2002.
3. ivan ivkovi, Miladin Gligori, Upravljanje kvalitetom,
Tehnoloki fakultet, Zvornik, 2002.
4. Ernest Dale, Management: theory and practice, McGrawHill, 1973, USA.
5. Obrad Todorovi, Operaciona istraivanja, Prosveta, Ni,
1999.
6. Aca Jovanovi, Upravljanje projektima (autorizovana
predavanja), TF Bor, 2003.
7. Kniga radova simpozijuma: II Skup privrednika i naunika,
Beograd, 2004.
8. .ivkovi, I. Mihajlovi, Strategijski menadment
4(2004)94-100.
9. MAS (Fact Sheet)
http://www.mas.dti.gov.uk/browse.jsp?level=/categories/Ma
nage
10. A. Gunasekaran, Editorial of European Journal of
Operational Research 159(2004)265-268.
11. Y. Bakus, The emerging role of electronic marketplaces on
the internet. Communications of the ACM 41(8)(1998)3542.
12. DM Lambert, MC Cooper, Issues in supply chain
management.
Industrial
Marketing
Management
29(2000)65-83.
13. B. Hull, The role of elasticity in supply chain performance,
Production economics, article in press.
14. M. L. Fisher, What is the right supply chain for your
product? Harvard Business Review, 75(2)(1997)105-116.
315
Upravljanje proizvodnjom
Upravljanje proizvodnjom
programming
with
precedence
constraint,
distribution
lines,
Computers
and
chemical
Upravljanje proizvodnjom
318