SEMINARSKI RAD

STARA SLAVA I SIMBOL MOI PERZEPOLISA

UVOD:

Osnovna svrha i cilj ovoga teksta je prezentirati i objasniti staru mo perzijske

prijestolnice Perzepolisa. Tekst je baziran na prikazima Perzepolisa od najstarijih antikih
dana odnosno najstarijih pronaenih ostataka koji datiraju iz 6.st. pr. n.e. za vrijeme vladavine
cara Darija I. Velikog te na koncu do njegovog samog unitenja odnosno razruenja od strane
vojske Aleksandra Velikog oko 330 pr. Kr. Sami kompleks Perzepolisa i njegovih hramova
uvrten je na popis svjetske batine UNESCO-a to nam pokazuje iznimnu vanost za iransku
historiografiju i kulturnu batinu. Osim toga Perzepolis, kao kompleks hramova i kraljevskih
palaa jedan je od kljunih simbola Perzije, tadanje svjetske gospodarske i vojno politike
sile, koja je nastavila ivjeti dugi niz godina i nakon antikih vremena, te ostala u dananjem
duhu nasljea iranske drave i naroda.

Prilog 1: stepenite za Apadanu, slika predstavlja vladare pokorenih naroda kako daruju
vladare Perzije

KRATKA POVIJEST PERZEPOLISA

Perzepolis, osnovan oko 500.g.pr.Kr., razoren u doba azijskog pohoda Aleksandra

Velikog ,bio je sveana prijestolnica ahemenidskih Perzijanaca. Nalazi se u dananjem Iranu u
pokrajini Fars. O ljepoti i raskoi grada saznajemo jo kod Plutarha koji tvrdi kako je
Aleksandar iz Perzepolisa organizirao karavanu od 10 000 mazgi za prenijeti silno bogatsvo i
novac do Ekbatona1. Perzepolis je bio najvei monumentalni simbol Perzije. Perzijsko carstvo
osnovano je od strane Kira II. Perzijanci su pokorili tadanje stanovnitvo Elamite u podruju
Anshana koje se danas naziva Fars. Kiru II. se 546.pr.Kr. pokorava lidijski kralj Krez, poznat
kroz mitologiju po svom bogatstvu. Kir osvaja Malu Aziju, grke otoke, te je naposljetku
539.g.pr.Kr. porazio Babilon i zauzima cijelo podruje Mezopotamije. Nakon kratkotrajne
vladavine Kambiza koji je carstvu pripojio Egipat, na vlast dolazi Darije I. Darije, nakon to
je jo dodatno proirio ve mono carstvo odluuje sagraditi prijestolnicu koja e odraavati
carsku rasko. Izgradnja kompleksa poela je 512. pr.Kr. Nakon Darijeve smrti njegovi
nasljednici Kserkso i Artaksersko I. nastavili su graditi po njegovom planu. Perzepolis
stradava u velikom poaru 330.g.pr.Kr. od strane vojnika Aleksandra Velikog.

RAZDOBLJA GRADNJE KOMPLEKSA DIJELE SE U PET FAZA:

I. Darijev period (518.-490. pr.Kr.)
II. Darijev i Kserksov period (490.-486. pr.Kr.)
III. Kserksov period (486.-465. pr.Kr.)
IV .period Artakserksa I. (465.-424.pr.Kr.)
V. period Artakserksa II.,Artakserksa III.,Darija III. (424.-330.pr.Kr.)

1 Lost Civilizations Rediscovering the Great Cultures of the Past, Vercelli, Italy, 1998
White Star S.p.A.

UMJETNIKA BATINA PERZEPOLISA

Prilog 2: Mjesto ulaza u Perzepolis ,na fotografiji je jedan od golemih bikova koji su se
nalazili sa svake strane Vrata naroda i koji su uvali grad od zlih sila.

Palae iz Perzepolisa graene su od materijala iz svih dijelova tada poznatoga svijeta,

takoer raskone palae djela su i mnogobrojnih mastora, zanatlija iz svih provincija
Perzijskog carstva. Plato na kojoj su se uzdizale monumentalne graevine sagraen je od
blokova vapnenca. Uzdizao se iznad ravnice izmeu 7 i 18 metara. Golemo stubite vodilo je
do gornje razine kompleksa odnosno do Vrata naroda sagraena u Kserksovo vrijeme. Vrata
naroda titila su dva duha sastavljena od tijela bika i bradate ljudske glave na kojoj je stajala
vladarska kruna. Na oba kipa je natpis napisan na klinastom pismu u kojem Kserkso tvrdi:
Ahura Mazda velik je bog. Stvorio je zemlju, nebo i ovjeka. ovjeku je dao sreu. Kserksa je
uinio jedinim kraljem nad tisuama ljudi....ovaj trijem, s kojeg se vide svi narodi, sagradio
sam ja, kao i mnoge druge spomenike, kao to je gradio i moj otac, a ovo divno djelo i ove
prekrasne graevine podigli smo u ast Ahura Mazde. Neka ih Ahura Mazda titi.2
2 Lost Civilizations Rediscovering the Great Cultures of the Past,Vercelli,Italy,1998 White
Star S.p.A.

Od navedenog ulaza se skretalo prema jugu odnosno apadani, dvorani za prijem

namijenjenoj kraljevim slubenicima i poslanicima. Zapoeo ju je graditi Darije, a zavrio
Kserkso. Sastojala se od dvorane oblika kvadrata stranicama duih od 70 metara, sa 36
stupova. Stupovi, poredani u est redova visoki su dvadesetak metara. Na stupovima su se
nalazile glave bikova, grifona i lava. U apadanu se ulazilo stepenicama sa istone i zapadne
strane. Na stubitima se nalaze reljefi koji prikazuju plemie iz Perzije, Suze i Medije te
njihove pjeake i konjanike koji nose darove za kralja iskazujui mu potovanje i pokornost.
Sjeverno od apadane nalazi se palaa ispred koje se nalazu reljefi kraljeve strae. U
perzijskom carstvu takva vrsta strae bila je poznata kao i besmrtnici, jer nakon njihovog
stradavanja svaki straar bio bi zamijenjen drugim. Palau u sjevernom dijelu od apadane
prekrivale su ploe od sivog porfira. Ta dvorana je nazvana Dvoranom zrcala. Na vratima
Dvorane zrcala vidimo prikaze kralja u raznim ivotnim situacijama. Primjeujemo simbole
njegovih nadnaravnih moi. Sjeveroistoni dio kompleksa sainjava Dvorana sa stotinu
stupova, koja je zavrena u doba Artakserksa I. U njoj se nalazilo stotinu stupova poredanih u
10 redova.Ispred dvorane nalazi se predvorje s vie niza stupova, uniteno u poaru vojnika
Aleksandra Velikog. Danas vidimo samo baze stupova i reljefe na kojima se ponavljaju teme
iz apadane. Na trostrukim vratima, tj. Tripilonu, nalazi se reljef koji prikazuje kralja nad
kraljevima koji se nalazi u pratnji osobnog nosaa i nosaa lepeze. Cijeli Perzepolis bio je
podijeljen u dva podruja, na sjeverni dio i juni. Svako od ta dva podruja imalo je funkciju,
te su bila povezana Tripilonom u jedinstvenu arhitektonsku cjelinu.

Prilog broj 3: Dvorana zrcala

ARHEOLOKA ISTRAIVANJA PERZEPOLISA

U rekognisciranju i deifriranju mnogobrojnih civilizacija Mezopotamije Perzepolis je

imao veliku ulogu. U prvoj polovici XVII. stoljea Pietro della Valle, obrazovani talijanski
plemi putovao je Bliskim istokom gdje je upoznao i oenio enu pripadnicu kranske
Nestorijanske zajednice. On i njegova ena su nastavili put do Irana. Dvije godine nakon
braka supruga mu je umrla. Della Valle je sukladno njenoj elji je dao balzamirati i s njenim
tijelom putovao deset godina. Della Valle je jedan od prvih europskih pustolova koji je opisao
velianstvene ostatke Perzepolisa. Sa vrata palae prepisao je urezane natpise u tri verzije
klinastog pisma. Time je donio u Europu prve uzorke ovog udnovatog pisma koje je od
poetka XVIII. stoljea poznato kao klinasto pismo (lat cuneus-klin odraavajui oblik slova )
Takoer je identificirao povijest Babilona i opisao njegove ostatke. U XVIII.st. danski kralj
odobrio je ekspediciju predvoenu matematiarom Carsten Niebuhrom koji je paljivo
prepisao natpise Perzepolisa. Niebuhr je shvatio da natpisi predstavljaju tri vrste pisanja.
Danas znamo da je Perzepolis graen za vrijeme Darija koji je pisao natpise na babilonskom,
elamskom i staroperzijskom. Objavljena izdanja Niebuhrovih prijepisa su 1772. dovela do
deifriranja klinastog pisma.3 Godine 1931. njemaki arheolog Ernst Herzfeld proveo je
istraivanja Perzepolisa pod patronatom Instituta za orijentalistiku iz Chicaga. Otkrio je trijem
Kserksa I. koji vodi do apadane. Od 1935. do 1939. nastavljena su otkopavlanja koje je vodio
Erik Schmidt a od 1939. za njih je zaduena Iranska arheoloka sluba uz pomo francuskog
strunjaka A. Godarda.

3 Karen Rhea Nemet-Nejat, Daily life in ancient Mesopotamia, Greenwood press London,
1998.

MODERNO DOBA
U listopadu 1971. godine prilikom obiljeavanja 2500 godina u Perzepolisu se okupila
politika elita iz cijelog svijeta. Dogaaju je prisustvovao i Josip Broz Tito kao i
delegacija SFRJ-a.4 Osam godina nakon toga u Iranu je dolo do Islamske revolucije
to nije sprijeilo daljnja arheoloka istraivanja koja traju do danas.

ZAKLJUAK
Perzepolis svojim ostacima i dalje odie duhom fascinantnosti kao i prije dva i
pol tisuljea. Impozantne i raskone palae i dalje stoje u dobrom stanju poslije
bezbrojnih promjena carstava, naroda, stranih i domaih vojski i proimanja razliitih
kultura. Taj monumentalni reprezentativni vladarski kompleks prve poznate svjetske
mega-drave, to je Perzija bila ostaje simbol od goleme arheoloke i kulturne vanosti
ne samo za Iran ve i za svjetske okvire. Dananji Iran ponosan je na njegove ostatke i
gradi svoj identitet na temelju stare perzijske drave.

4 Fragmenti,asopis studentskog kluba arheologa filozofskog fakulteta u Zagrebu