I.

RAZVOJ CESTA I CESTOVNOG PROMETA

1.

POVIJESNI RAZVOJ CESTOVNE INFRASTRUKTURE U HRVATSKOJ

Razvoj je uvjetovan zemljopisnim poloajem i povijesnim dogaajima. U 18. i 19. st. grade se ceste prema francuskom receptu. To
su:
o
Karolina, (povezivanje Jadrana sa unutranjou; Kraljevica-Karlovac)
o
Lujizijana (povezivala je Karlovac i Senj) i
o
Jozefina (Rijeka-Karlovac preko gorskog kotara)
U vrijeme ex Jugoslavije izgraeni su najvaniji cestovni pravci: Posavska magistrala, pravac Rijeka-Zagreb, ZG-Varadin, ZGKumrovec, ZG-Sisak, ZG-Plitvice, Jadranska magistrala, Zagreb-Beograd sa smjerovima prema Banja Luci i Osijeku. Od 1965-75
priprema se i poinje izgradnja suvremenih AC i brzih cesta. U razdoblju izmeu 1970-1990 izgraeno je 250 km AC (najvei dio
na posavskom smjeru ZG-SB), te oko 100 km brzih cesta i poluautocesta, tunel Uka i Krki most, te obilaznice Rijeke i Osijeka,
Splita.
2.

OSNOVNI CESTOVNI PROMETNI KORIDIRI RH

To su slijedei koridori:
TRANSVERZALNI KORIDORI SMJERA SJEVER JUG
osnovni jadransko-podunavski smjer (E-65 RI-ZG-BUD-KIJ)
zagorsko-dalmatinski smjer (E-59, E-71)
neretvansko-slavonski i panonski smjer (E-73, PL-SA-OS-BUD-GDANSK)
LONGITUDALNI KORIDIR SMJERA ISTOK-ZAPAD
posavski smjer (E-70, MI-MUNH-LJ-ZG-BG-BUK-AT-CAR)
jadranski smjer (E-65, E-80 TR-RI-ST-DU-TIR-AT)
Sedam kopnenih koridora povezuju HR i BiH s EU.
Posebno su vani pravci koji su u sastavu:
Koridira V. Trst-Budimpeta-Kijev (preko Rijeke-Zagreba-Goriana-Budimpeta)
Koridora X. Munchen-ZG-BG-Atena (preko Maribor-Macelj-Zagreb ili Ljubljana-Bregana-Zagreb-Lipovac.
Cestovno povezivanje Hr s EU odvija se preko svih sedam kopnenih koridora, a opisuju se kao:
o
Transeuropska AC sjever-jug
o
Pyhrinska AC
o
Transeuropska AC
o
Europska prikljuna cesta Balaton-Virovitica-Banja Luka-Jajce-Split
o
Posavska AC
o
Jadranska AC
o
Europski prikljuni longitudinalni pravac
3.

PLAN RAZVITKA CESTOVNE MREE PREMA STRATEGIJI PROMETNOG RAZVITKA

A) Definiranje razvitka s osnovnim naelima

Razvitak cestovne mree podrazumijeva skup aktivnosti koje se poduzimaju radi odravanja i podizanja prometno tehnike
razine ve izgraenih cesta, te za izgradnju novih kroz slijedee aktivnosti:
o
REDOVITO ODRAVANJE I PODIZANJE RAZINE PROMETNE I TEHNIKE KVALITETE VE IZGRAENE MREE
CESTA:
redovitim odravanjem (zima-ljeto)
investicijsko odravanje kolnika i opreme
modernizacija i rekonstrukcija
o
IZGRADNJA
AC, poluAC i brze ceste
Ostale ceste
B) Razvitak motorizacije i modernizacije cesta

II.PLANERSKO-RAZVOJNE OSNOVE
1.Temeljni dokumenti prostornog ureenja RH su

Strategija prostornog ureenja RH

Program prostornog ureenja RH

Strategija prometnog ureenja RH

U tim su dokumentima navedeni svi znaajni cestovni pravci kojima se povezuju svi djelovi HR i oni od posebnog znaenja za RH.
Svi planirani koridori uneseni su u sve donesene planove upanija. Prostorni planovi nieg reda moraju biti usklaeni s planovima
vieg reda.
2.DANANJE STANJE IZGRAENOSTI AC U RH
Planskim dokumentima definirana je osnovna mrea, postavljeni su prioriteti i zacrtana je dinamika izgradnje. Od
osnovne planirane mree AC, ukupne duljine od oko 1.500 km, do danas je izgraeno preko 1.200 km. To su:

AC A1
AC A2
AC A3
AC A4
AC A5

ZG-SP-DU (do sada izgraeno do vora Rave)

Macelj-ZG
Bregana-ZG-Lipovac
Gorian-ZG
Beli Manastir-OS-Svilaj

AC A7 Rupa-RI-uta Lokva
Istarski Ipsilon A8/A9
AC ZG-Si

3.KATEGORIZACIJA I PODJELA JAVNIH CESTA

Prema drutveno gospodarskom znaenju :
AC
Dravne ceste
upanijske ceste
Lokalne ceste
Prema vrsti prometa:
Ceste za motorni promet:
AC i brze ceste
Ostale ceste za motorni promet
Ceste za mjeoviti promet
Prema veliini motornog prometa:

razred ceste
veliina motornog
prometa vozila/dan
AC

>14000

1.raz

>12000

2.raz

7000-12000

3.raz

3000-7000

4.raz

1000-3000

5.raz
do 1000
Prema vrsti podjela ili terena
Ceste u nizinskom dijelu
Ceste u breuljkastom terenu
Ceste u brdskom terenu
Ceste u planinskom terenu

III.UPORABNI POKAZATELJI CESTE

a) Prometno optereenje ceste
Prometno optereenje-koliina prometa izraena bruto teinom robe, putnika i vozila to se u jedinici vremena proputa kroz
promatrani presjek.
Prometno optereenje-dobiva se brojanjem vozila to u odreenom vremenu prou kroz promatrani presjek ceste.
Za prometne analize je iznimno vaan podatak o prosjenom dnevnom prometnom optereenju (PDP) koji se radi mjesenih i
dnevnih kolebanja izraava tzv. prosjenim godinjim dnevnim prometom (PGDP):
PGDP = ukupno vozila godinje / 365 dana (vozila/dan)
b) Propusna mo ceste
Propusna mo ili kapacitet ceste oznauje se s najveim brojem vozila koja mogu proi u jedinici vremena kroz promatrani
presjek. To je polazni element za donoenje bitnih inenjerno-studijskih zakljuaka kao to su:

Sve rekonstrukcije zahtijevaju provjeru propusne moi

Da se projektni elementi nove ceste preteito zasnivaju na usporedbi prognoziranih prometnih potreba i propusne moi
ceste

Da se nedostaci postojee cestovne mree mogu kvalitetno provjeriti usporedbom prometnog optereenja i propusne
moi pojedinih cestovnih pravaca
c) Razina usluge
Je kvalitetna mjera koja se sastoji od brojnih elemenata kao to su: brzina vonje, vrijeme putovanja, sloboda
manevriranja, prekidi u prometu, udobnost vonje, sigurnost vonje i trokovi isplativosti vozila.
Prema HCM-u razlikujemo est vrsta razine usluge:
o
Razina A uvjeti slobodnog toka (velika brzina, mala gustoa, puna sloboda manevriranja)
o
Razina B uvjeti slobodnog toka sa brzinama koje susamo djelomino ograniene gustoom prometa
o
Razina C stanje stabilnog prometnog toka, s ogranienim brzinama i mogunou manevriranja
o
Razina D stanje koje se pribliava nestabilnom toku, s bitno ogranienim brzinama i malom mogunou
manevriranja
o
Razina E stanje nestabilnog toka vonje, gustoa blizu zaguenju, mogui povremeni zastoji NAJVEI
PROTOK VOZILA = PROPUSNOJ MOI
o
Razina F ubrzani, prisilni tok s brzinama koje su manje od kritinih, a protok se kree od nule do vrijednosti
koja je manja od propusne moi
d) Prijevozna sposobnost vozila

Je broj neto-tonskih km po jednom vozilu u jedinici vremena na odreenoj cesti. Ovisi o znaajkama vozila (snaga, vrsta..) i
znaajkama ceste (veliina uspona, polumjer zavoj...).
e) Brutotonski ekvivalent zastora kolnika
Jest najmanja bruto tonaa koju odreeni zastor moe primiti do njegove ope obnove bez osjetnog pogoranja uvjeta prometa.

IV.CESTA I KRETANJE VOZILA

1.CESTOVNA VOZILA
Dijele se u Osobna i Teretna
Osobna razlikuju se po obliku koljke, broju otvora - vrati, smjetaju motora, nainu pogona...Tu spadaju ona vozila koja imaju
najvie osam sjedala za putnike ne raunajui vozaa.
Duljina do 4,5 m, irina 2,5 m, a visina 1,4 m.
Teretna dijele se na:
o
Kamione
o
Kamione s poluprikolicom
o
Kamione s prikolicom
o
Autobusi
4.MJERODAVNE BRZINE ZA OBLIKOVANJE CESTA
Osnovne veliine su:
Projektna brzina - najvea brzina
pri kojoj je zajamena potpuna sigurnost vonje
u slobodnom prometnom toku
na cijelom potezu trase
pod optimalnim vremenskim uvjetima
i kod dobrog odravanja.
Ona odreuje granine vrijednosti tlocrtnih i visinskih elemenata trase, odnosno: najmanji polumjer
horizontalnog zavoja, najvei uzduni nagib trase, popreni presjek ceste s prometnim trakovima.
Vrijednost se odreuje prema: prema razredu ceste, terenskoj konfiguraciji, najvee zakonom doputene
brzine.
Raunska brzina - najvea oekivana brzina
koju vozilo u slobodnom prometnom toku
moe ostvariti uz dovoljnu sigurnost vonje
na odreenom dijelu ceste.
Na temelju nje odreuju se detaljni geometrijski elementi trase: popreni nagib, duljine preglednosti,
polumjeri vertikalnih zaobljenja trase. Raunska brzina ne moe biti manja od projektne, a najvea
vrijednost ne smije biti vea od najvee zakonom doputene brzine za odreeni razred ceste. Razlika
izmeu najmanje i najvee vrijednosti raunske brzine unutar iste dionice ne smije biti vea od 15 km/h.
Najvea doputena razlika izmeu projektne i raunske brzine je 20 km/h. Ukoliko je ona vea treba
provjeriti opravdanost usvojene projektne brzine, te ili poveati projektnu ili smanjiti raunsku brzinu.

Najvea doputena brzina istaknuta na prometnim znakovima

Koeficijent otpora klizanja ili prijanjanja ovisi o vrsti i stanju kolnika, optereenju, brzini kretanja, tipu i vrsti
guma. Pri istom klizanju vrijednost koeficijenta prijanjanja je jednaka vrijednosti trenja.
5. ZAUSTAVNI PUT Put koji vozilo prijee od trenutka kada voza ugleda nepominu zapreku do trenutka
zaustavljanja naziva se zaustavni put. Rauna se:
Lp = lr + lk + rz lr=put reagiranja; lk=put koenja (intenzivnog ili slobodnog);
rz=sigurnosni razmak (5 m).
Put reagiranja - put koji vozilo proe od trenutka kad voza stranjeg vozila primjeti da vozilo ispred njega
koi ili je ugledao neku zapreku, do trenutka kada zapone koiti. To vrijeme zove se vrijeme reagiranja i za to vrijeme
vozilo e prijei odreeni put. Rauna se :
LR = V * tR / 3,6 (m) v=brzina; tR=vrijeme reagiranja (1,5 sek).

Put koenja: Intenzivno ili slobodno

6. DULJINA PRETJECANJA najmanja duljina preglednosti koja je potrebna da vozilo obavi pretjecanje sporijih
vozila.

7.SILE KOJE DJELUJU NA KOLNIK dijele se na:

o
Vertikalne nastaje prilikom kretanja vozila preko neravnih povrina kolnika. Tada prestaje
kontinuitet u kretanju kotaa te nastaju udari i potresi.
o
Horizontalne nastaju zbog prenoenja vune sile i sile koenja na kolniki zastor. Nastaju radi
djelovanja centirfugalne sile u zavoju, radi poprenog nagiba kolnika i radi djelovanja vjetra

o
Sile isisavanja radi optereenja vozila guma na mjestu dodira s kolnikom mijenja oblik te pri
kretanju vozila izaziva razrijeivanje zraka u porama zastora. Na taj nain nastaju sile isisavanja.

V. POPRENI PRESJEK CESTE

PPC predstavlja polaznu projekciju ceste u prometno-tehnikom, uporabnom i trokovnom pogledu, a sadri 2 kategorije:
Uporabno-prometnu u ravnini kolnika te nosivo-konstruktivnu
Kruna ceste
Kruna ceste je dio poprenog presjeka neposredno ovisna o kategoriji ceste, stupnju ogranienja, projektnoj brzini (Vp) i eljenoj
kvaliteti prometnog toka. Elementi krune ceste su: kolnik s voznim i preticajnim trakovima, dodatni trakovi (zaustavni, za spora
vozila), rubni trakovi, rigoli, razdjelni pojas, bankine, nogostupi i biciklistike staze.
Elementi poprenog presjeka ceste:

Kolnik
Kolnik je dio cestovne povrine namijenjen u prvom redu za promet vozila. On obuhvaa vozne, preticajne, rubne,
zaustavne i dodatne trakove.
Kolniki trak je dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru. On sadri jedan ili vie prometnih trakova.

Prometni trak ukupna irina kolnika sastoji se od jednog, dvaju ili vie prometnih tarkova i ovisi o njihovoj irini. Broj
trakova odreuje se prema znaenju ceste, gustoi prometa i zahtjevanoj propusnoj moi ceste.
o
Prometni trak je dio kolnikog traka ija je irina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih
vozila koja se
kreu raunskom brzinom u jednom smjeru.

Vp (km/h)

>120

100

90 80

70 60 50 40

(m)

3,75

3,75

3,5 3,25

2,52,75-3 2,75

Jednotrani kolnici se primjenjuju iznimno pri vrlo maloj gustoi prometa te na kraim
pristupnim cestama i
putevima. Obavezno predvidjeti mimoilaznice pri dvosmjernom prometu. Dvotrani se primjenjuju za dvosmjerni promet
i jednosmjeran promet. Radi pretjecanja potrebno osigurati dovoljne duljine preglednosti. Trotrani kolnici se kao
jednosmjerni primjenjuju na AC ili prigradskim prometnicama

prometni
(m)

Rubni trak slui za obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije. Nalazi se izmeu bankine i kolnika
ili izmeu kolnika i staze za bicikle, mopede ili pjeake.. ne rauna se u irini prometnog traka.
trak
rubni trak (m)

3,75

0,5

3,5

0,35

3,25-3

0,3

2,75

0,2

Bankina Bankine su rubni elementi krune ceste i izvode se u irini 150, 120, 100 cm ovisno o tipu i kategoriji
ceste, to je definirano za svaki prethodno odabrani popreni presjek iz slike 5.2 (Tipski popreni presjeci
cesta izvan naselja). Na nasipima visine h > 3,00 m na bankinama treba osigurati irinu za postavljanje zatitne
ograde. irina bankine za jednostranu zatitnu ogradu je b 120 cm, a za izvedbu distantne ograde najmanje
150 cm (stup zatitne ograde ugrauje se na min. 50 cm od vanjskog ruba bankine).
Vanjski dio bankine koristi se za postavljanje stupova vertikalne prometne signalizacije unutar slobodnog
profila. Popreni nagib bankine redovito se izvodi s nagibom prema vanjskoj strani ceste min 4%
(nestabilizirane 7%). Ukoliko je kolnik veeg nagiba od 4%, nia bankina se izvodi u nagibu kolnika.
To je sigurnosni element PP i slui za smjetaj prometnih
znakova, smjerokaza, zatitnih ograda,
zaustavljanju vozila
u nudi...
prometni trak (m) bankina (m)
3,75

1,5

3,5

1,5

3,25-3

1,2

2,75

Trak za zaustavljanje radi se uz vanjski rub vanjskog prometnog traka. Obavezno na AC. U pravilu neprekinuti osim u
tunelima ili na dugim mostovima. irina je 2,5 m(iznimno 1,75 m na brzim cestama), a izvodi se neposredno uz rubni
trak ili uz rubnu crtu s desne strane kolnika.

Traka za sporu vonju na veim usponima tea vozila gube na brzini i ometaju promet ili nizbrdicama jako optereena
vozila moraju se sporo kretati te isto tako ometaju promet. Radi toga se rade trake za sporu vonju.

Razdjelni pojas slui za razdvajanje dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima, na AC. Sadri razdjelne ograde,
ureaje za odvodnju, stupove rasvjete i signalizacije. irina na AC u nizinskom terenu je 4 m, a u ostalim sluajevima 3
m. N acestama 1. razreda moe biti 2 m.

Biciklistike staze odvajaju se od kolnika visinski, iznimno razdjelnim trakom.

Pjeake staze

2. PROMETNI I SLOBODNI PROFIL

Prometni profil - osigurava nesmetano odvijanje prometa. irina prometnog profila za vozila obuhvaa prometne trakove, rubne
trakove te dodatne i zaustavne trakove (slika 10.1). Visina prometnog profila za vozila je 4,20 m. U prometni profil ne smije zadirati
nikakva zapreka.
Slobodni profil- je prometni profil uvean za zatitne irine i zatitnu visinu. Visina slobodnog profila je 4,20+0,30 = 4,50 m.
Prometni i slobodni profil za vozila na cesti izvan naselja prikazan je na slici 10.1.
Slika 10.1

Najmanja udaljenost zatitne ograde od prometnog profila iznosi 0,50 m.

Najmanja udaljenost prometnog znaka od prometnog profila (rz) iznosi:
- ako postoji zatitna ograda i ako prometni profil obuhvaa zaustavne trakove
rz = 0,50 m
- ako ne postoje ni zatitna ograda niti zaustavni trak
rz = 0,75 m
Najmanja zatitna irina Z kada ne postoji ograda ovisna je o doputenoj brzini prema
tabl. 10.1.
Tabl. 10.1 Najmanja zatitna irina Z (m)
Vdop > 70 70 50
(km/h)
Z (m) 1.25 1.00 0.75
Slobodna visina od 4,50 m odmjerava se uvijek od najvie toke kolnika u njegovoj
konanoj debljini, pri emu se vodi rauna o eventualnom pojaanju kolnike konstrukcije.
ELEMENTI POPRENOG PRESJEKA U VANJSKOM POJASU CESTE
U ove elemente spadaju: pokosi nasipa i usjeka, sva potrebna zaobljenja pokosa, odvodni jarkovi u noici
nasipa,
obodni zatitni kanali na pribrenoj strani usjeka, te uporni i potporni zidovi u usjecima i
nasipima. Popreni nagibi
pokosa usjeka i nasipa kao i njihovo oblikovanje izravno ovise o
geomehanikim uvjetima i visini tih kosina.

VI. TLOCRTNI ELEMENTI CESTE

Pravac- ima vie nedostataka: vonja dugim pravcima zamara vozaa ,na pravcima je oteano procjenjivanje
udaljenosti,na pravcu se poveava opasnost i pojavljuje osjeaj nesigurnosti,osobito na nizbrdicama
Kruni luk- najmanji kritini polumjer k.luka dobiva se iz uvjeta stabilnosti vozila u zavoju, pri odreenoj raunskoj
brzini i najveem doputenom poprenom nagibu kolnika u zavoju.
Maks. doputeni popreni nagib u zavojima 7% a min.2,5%, u serpentinama 7-9%
Prijelaznice ili prijelazni lukovi njihovom gradnjom prolaskom u kruni luk pojavljuje se djelovanje centrifugalne
sile koje vozilo i putnici osjeaju kao boni udar,da se ta sila smanji ispred sredinjeg krunog luka umee se jedan
ili vie polumjera krivine sve manjeg iznosa,da bi se poluio postupan porast bone sile umee se izmeu
pravca i krunog luka prijelaznica
KLOTOIDA- najpovoljnija prijelaznica
ELEMENTI ISKOLENJA ZAVOJA
odrediti sredinji kut alfa
raunanje i iskolenje elemenata horizontalne krivine
iskolenje detaljnih toaka horizontalne krivine

HORIZONTALNA PREGLEDNOST U ZAVOJU

Potrebno je osigurati duljinu preglednosti koja odg.duljini zaustavljana pred nepominom zaprekom
ZAUSTAVNI PUT-put koji vozilo prijee od trenutka kada voza uoi nepominu zapreku na cesti do trenutka
zaustavljanja kad voza upi nepominu zapreku na cesti do trenutka zaustavljanja vozila koenjem
PROIRENJE KOLNIKA U ZAVOJU prolazom kroz zavoj prednji se kotai vozila zakreu te vozilo zauzima veu
irinu od one u pravcu. Proirenje kolnika ovisi o polumjeru krunog zavoja i o teh.elementima mjerodavnog vozila.
Minimalno proirenje u krunom luku ovisi o ukupnoj iirini kolnika i iznosi 0.20 za manju il =6m i 0,3 za
veu od 6m.
SERPENTINE zakretnice grade se na mjestima gdje cesta mijenja smjer za vie od 180