MEDJUNARODNI MONETARNI FOND

MMF je medjunarodna kooperativna institucija koju cine 182 zemlje,dobrovoljno uclanjene,jer

prednost vide u zajednickom dogovaranju u okviru ove institucije,a sve u cilju postizanja to stabilnijeg
medjunarodnog
sistema
poslovanja.
Takodje, MMF je institucija koja pozajmljuje novac svojim clanovima koji imaju probleme sa
finansijskim obavezama,ali samo pod uslovom da preduzmu mere za eliminisanje tih potekoca.MMF
nema
nikakav
autoritet
nad
domacom
ekonomskom
politikom
svojih
clanova.

Cilj MMF-a
Osnovni
ciljevi
MMF-a
su:
- Unapredenje medjunarodne saradnje kroz konsultacije i zajednicko reavanje monetarnih problema.
-Proirivanje medjunarodne
trgovine,
rast
zaposlenosti,
dohotka i
proizvodnje.
-Stabilizacija
deviznih
kurseva
I
sprecavanje
konkurentskih
depresijacija.
-Multilateralizam u medjunarodnim placanjima za tekuce transakcije I uklanjanje deviznih ogranicenja
koja
sputavaju
rast
medjunarodne
trgovine.
- Obezbedenje finansiskih sredstava za pomoc zemljama clanicama u uravnoteenju platnog bilansa.
-Smanjenje
platnobilansnih
neravnotea.
Zadatak MMF-a nije smo reavanje problema pojedinih zemalja vec i funkcionisanje medjunarodnog
monetarnog sistema kao celine. Njegovi clanovi zajedno rade na uspostavljanju stabilnog svetskog
rasta. MMF radi na pronalaenju nacina da se preduhitre, kontroliu i reavaju finansijske krize.
Finansijska osnova MMF-a
Na osnovu clana III odeljak 3 iz Breton Vudsa zemlje clanice su bile dune da izvre upis kvota i kao
minimum, svaka zemlja clanica je u zlatu placala manji iznos od sledeca dva iznosa: 1) 25% svoje
kvote, 2) 10% od svojih zvanicnih neto holdinga zlata u SAD dolarima. Ostatak kvote se upisivao u
nacionalnoj valuti. Na osnovu Amandmana II iz 1978 godine predvideno je da se 25% kvote uplacuje u
SDR ili u konvertibilnim valutama, a 75% u nacionalnoj valuti. Najnovija, jedanaesta opta revizija
kvota bila je 1998 godine i vrednost upisanih kvota je iznosila 212 milijardi SDR.
Kvote imaju 3 osnovne funkcije:
One su osnovica za odredivanje olakica prilikom povlacenja sredstava fonda
One
izraavaju
iznos
deviza
sa
kojima
Fond
moe
da
racuna
One predstavljaju osnovu za izracunavanje prava glasa zemalja clanica

Kvote i glasanje pojam i znacaj

Pri ukljucenju u MMF svaka zemlja clanica deponuje odredenu sumu novca,zvanu quota
subscription.Kvote imaju razlicite uloge i slue za:
Utvrdivanje
Utvrdivanje
maksimalnog
Bazu za dodelu SDR

broja
iznosa

sredstava

na

glasova
koricenje

Kvote odreduju glasacku snagu clanova,pa iz neravnomernog uceca kvota proistice isto takva
neravnomernost u glasovima.Broj glasova se utvrduje na taj nacin to sve svakoj zemlji dodeljuje 250
glasova i plus po jedan glas na svakih sto hiljada SDR-a uplacene kvote.Bogatije zemlje imaju vecu
glasacku moc. Zemlje koje imaju preko 15% ukupnog broja glasova imaju pravo veta na odluke fonda.
Zemlje sa najvecim brojem kvota u MMF-u su: SAD sa 18,25%, zatim idu Nemacka, Japan, Francuska
i Velika Britanija
.Ucece glasova industrijskih zemalja u ukupnim glasovima kod Fonda iznosi oko 60% a ZUR oko
40%,tako da ZUR mogu da uticu na odluke ako deluju kao grupa jer se mnoge znacajne odluke u
Fondu
donose
kvalifikovanom
vecinom
od
70%
ili
85%.
One stvaraju odredeni fond novca koji se moe povuci u slucaju finansijskih potekoca clanova.
One su osnova za odredivanje koliko clan moe da pozajmi od MMF-a ili da primi od MMF-a u
periodicnim alokacijama specijalnih pomoci, poznatim pod nazivom specijalna prava vucenja. Ovo
nam govori da, to je vie clan finansijski doprineo, to vie moe da pozajmi kada mu je potrebno.

Kvote se preispituju svakih 5 godina i mogu biti povecane ili smanjene prema potrebama MMF-a i
prema ekonomskom prosperitetu zemalja clanica.

Operacije MMF-a
Pri ukljucenju u MMF,zemlja clanica se obavezuje da ce informisati ostale clanove o vrednosti svoga
novca u odnosu na novac drugih zemalja,da ce izbegavati restrikciju zamene domace valute za
stranu,da ce negovati takvu ekonomsku politiku koja ce voditi povecanju nacionalnog bogatstva i
bogatstva
celog
covecanstva.
MMF ne moe naterati clanice da se striktno vladaju prema ovim pravilima,mada moe izvriti moralni
pritisak da se pridravaju pravila koja su dobrovoljno potpisale.Ukoliko zemlja clanica konstantno
ignorie svoje obaveze,ostale clanice mogu,kroz instituciju MMF-a,da zabrane toj zemlji
pozajmljivanje novca od MMF-a,ili da,u krajnjem slucaju,zamole zemlju clanicu da izade iz
institucije.Tokom
vremena
obaveze
clanova
su
es
menjale
prema
potrebama.
to se tice samog MMF-a,on ima obavezu kontrolisanja kooperativnosti sistema u svrhu redovne i
pravilne razmene nacionalnih valuta,pozajmljivanje novca clanovima da bi reorganizovale svoje
ekonomije da bolje kooperiu sa sistemom i obavezu davanja servisnih usluga-tehnicku pomoc i obuku.

Organizacija MMF-a
Organi upravljanja u Fondu su:
Odbor
Odbor
Generalni direktor fonda

izvrnih

guvernera
direktora

Na vrhu hijerarhijske lestvice nalazi se Odbor Guvernera i cine ga po jedan guverner i njegov zamenik
iz svake zemlje clanice koje potpuno slobodno imenuju guvernere i zamenike.Oni su obcno guverneri
centralnih banaka ili ministri finansija zemalja clanica.Oni su predstavnici svojih vlada i govore u
njihovo ime.Upravni odbor guvernera se sastaje jednom godinje,a guverneri svoje ideje i elje prenose
izvrnom
odboru
koji
ih
predstavlja.
Odbor izvrnih direktora se nalazi u Vaingtonu,a sastavljen je od 22 izvrna direktora,od cega:

5
direktora
imenuju
zemlje
sa
najvecim
kvotama
15
direktora
biraju
ostale
zemlje
clanice
na
dve
godine
1 direktora (21.-og) imenuje zemlja ciju valutu Fond koristi u znacajnijem obimu (Saudijska Arabija)
1 direktora (22.-og) imenuje NR Kina
Uloga izvrnog direktora je:
da
zastupa
interese
zemalja
koje
on predstavlja kanal komuniciranja zemalj clanica i Fonda

su

ga

izabrale

Odbor izvrnih direktora ,najcece,odluke donosi konsenzusom,iako je to mesto sa najvie sukoba

onteresa.
Generalni direktor Fonda (Managing Director) je predsedavajuci Odbora izvrnih direktora.Ta funkcija
obicno pripada evropljanima.
Uloga zlata u MMF-u
Pre dogovora iz aprila 1978.godine,uloga zlata u medjunarodnom monetarnom sistemu je bila centralna
i odlucujuca.Ovaj dogovor imao je za cilj da se postepeno smanji uloga zlata u medjunarodnom
monetarnom
sistemu
i
MMF-u.
Medutim,zlato je jo uvek vana rezerva u mnogim zemljam,a MMF spada u institucije koje imaju
najvece kolicine zlata.MMF ima 3.271.341 kilograma zlata,to iznosi oko 3,6 milijardi specijalnih
prava vucenja.Prema trenutnoj trinoj ceni,vrednost ovog zlata je oko $30 milijardi.Ove zalihe
prestavljaju ravnoteu MMF-ovih zaliha zlata posle aukcije zlata i povracaja zlata clanovima u periodu
1976-80.Iako MMF dri zlato u zalihama,ono se koristi u MMF-ovim operacijama i
transakcijama.Svaka transakcija sa zlatom mora biti odobrena od 85% zemalja clanica.MMF moe
prodati zlato po trinoj ceni,ili moe prihvatiti zlato od svojih clanova u zamenu za obaveze prema
MMF-u.
Sve ostale transakcije su zabranjene.
Valutni sistem MMF-a
U svom nastanku,svi clanovi MMF-a morali su da se pridravaju istih metoda racunanja vrednosti
njihovog novca u odnosu na valute drugih zemalja.U tim vremenima SAD su definisale vrednost dolara
prema zlatu,tako da je jedna unca zlata vredela $35.Pri ukljucivanju u MMF sve zemlje su morale da
izraze vrednost svoga novca u odnosu na zlato ili u odnosu na dolar.
Svi kursevi su bili fiksni i odstupanja su mogla biti najvie do 1%.Ukoliko je neka zemlja clanica elela
da prmeni kurs svoje valute,u cilju stabilnosti svoje ekonomije,morala je da se konsultuje i saraduje sa
ostalim clanovima MMF-a pre same promene.Ukoliko bi neka zemlja menjala kurs nezavisno od
institucije MMF-a,onda bi ta zemlja izgubila pravo koricenja sredstava Fonda.Ovaj sistem je imao
svoje prednosti u odnosu na staro pravilo zlatnog vaenja-odravanje kurseva stabilnim i
predvidivim,ali tokom godina nailazio je i na velike slabosti.Sistem stalnih deviznih kurseva bio je u
upotrebi oko 25 godina.Slom se nazirao pocetkom 70-ih.
Funkcionisanje postojeceg zlatno-deviznog standarda je dolo u krizu zbog nedostajuceg kapitala-sve
vece medjunarodne nelikvidnosti.Takodje,nestabilnost rezervnih valuta,prvenstveno americkog
dolara,ugroavao je medjunarodni monetarni sistem.Naputanjem,predhodno otpisanog sistema
deviznih kurseva,pocelo je sa primenjivanjem individualnih metoda za odredivanje kursa domace
valute.Jedini zahtev je bio da zemlje vie ne koriste zlato kao osnovu za odredivanje vrednosti valute i

da informiu clanove o nacinu denominovanja vednosti svog novaca u odnosu na strani.Uglavnom se

primenjivao slobodan kurs,odnosno,novac je vredeo onoliko kolika je bila njegova vrednost na
tritu.Neke zemlje su formirale svoje prema kursevima vodecih ekonomskih sila.

Dogovaranje i konsultacije u MMF-u

Kroz periodicne kosultacije sa zemljama clanicama,MMf saznaje da li se njegovi clanovi ponaaju
otvoreno i odgovorno pri postavljanju uslova pod kojima se prodaju i kupuju domace valute drugim
dravama ili stranim gradanima,i takodje se sagledava trenutna ekonomska pozicijadrave
clanice.Ovakav vid saradnje MMF-a sa clanicama,ima cilj da eleminie restrikcije razmene domace
valute za stranu.Uprvim godinama postojanja.MMF je vrio ovakve konsultacije samo sa odredenim
zemljama,tj.onim clanovima koji su sprovodili praksu restrikcije razmene valuta,ali od 1978. svi
clanovi su obavezni na ovakav vid saradnje sa MMF-om.Konsultacije se obavljaju uglavnom jednom
godinje,ali Managing Directormoe u svakom trenutku da inicira sprovodenje postopka ako se
utvrdi da je zemlja clanica upala u vece ekonomske probleme ili ukoliko se cini da clan radi protiv
interasa Fonda.
Svake godine,tim od 4-5 MMF-ovih strucnjaka provodi u zemlji clanici oko dve nedelje,sakupljajuci
informacije i razgovara sa predstavnicima vlade o ekonomskoj politici zemlje.Prva faza konsultacija se
odnosi na sakupljanje statistickih podataka uvo izvozu, visini dohotka, nivou zaposlenosti, kamatama,
protoku novca, investicijama,porezima,trokovima budeta i drugim pokazateljima ekonomskog ivota
koji mogu da uticu na medjunarodni monetarni system
.Druga faza sastoji se od sastanaka sa visokim predstavnicima vlade,na kojima se utvrduje efektivnost
domace politike tokom tekuce godine. Ovako prikupljene informacije ,prezentiraju se na Izvrnom
odboru,koji donosi predloge o prevazilaenju problema.Pored ovakvih periodicnih
konsultacija,sprovode se i specijalni sastanci sa zemljama koje imaju znacajan uticaj na svetsku
ekonomsku politiku.Ovo ima za cilj sagledavanje i predvidanje daljeg razvoja svetske ekonomije.
Zakljucci sa ovih sastanaka se publikuju dva puta godinje u World Development Outlook.

Finansijska funkcija MMF-a

MMF je poznat svetskoj javnosti kao izvor za pozajmljivanje velikih suma novca finansiski ugroenim
regionima.Tokom osamdesetih i devedesetih godina prolog veka,MMF je dao velike kredite Meksiku i
Rusiji.Tokom 1983. i 1984.MMF je pozajmio zemljama clanicama koje su imale obaveze prema
drugim clanicama oko $2,8 milijardi.Do 1995.godine Meksiko je kreditiran sa blizu $18 milijardi,a
Rusija sa neto vie od $6,2 milijarde,za vreme tekih reformskih perioda.Prema izvetaju iz jula
1998.godine,MMF potpomae Indoneziju,Koreju i Tajland sa oko $35 milijardi,a Rusiji je odobreno
$20,4 milijarde kao pomoc ekonomskom programu za 1998.Sve ovo govori da je Fond veliki
mobilizator kapitala i jedna od najvecih kreditnih institucija.
Finasijka pomoc
MMF pozajmljuje novac zemljama clanica koje imaju finansijke potekoce,odnosno zemljama koje
nemaju dovoljno stranih valuta da plate ono to su kupili od drugih zemalja.U svaku zemlju novac stie
na razlicite nacine:od izvoza,od davanja usluga(bankarsko poslovanje i osiguranje),od turizma,od
stranih investicija ili finansijkih pomoci.

Ukoliko se zemlje zadue previe,suocavaju se sa brojnim neprijatnim situacijama:opadanje kupovne

moci,smanjenje izvoza...Zemlj clanica MMF-a moe zatraiti pomoc od organizacije koja bi trebala sa
pomogne u utvrdivanju uzroka loe ekonomske situacije i nacina za njeno razreenje.
Clan Fonda sa finansijskim problemima moe odmah povuci iz fonda 25% svog ukupnog uloga (kvote)
koji je uplatio u zlatu ili u drugoj konvertibilnoj valuti.Ukoliko je ova suma nedovoljna,zemlja sa
velikim tekocama moe traiti od MMF-a i u toku godine pozajmiti tri puta vie od svog uloga.Ovi
limiti se ne odnose na specijalne pozajmice MMF-a. Ovakav vid finansiranja Fonda je pozant pod
nazivom Supplemental Reserve Facillity i stvoren je u decembru 1997.godine da prui kratkorocno
finansiranje clanova suocenim sa iznenadnim ekonomskim poremecajima.
Prvo,sredstva Fonda postoje za dobrobit svih clanova,tako da se od svakog clana koji pozajmi novac
ocekuje da se taj novac vrati cim se problem rei.Drugo,pre nego to Fond odobri kredit,clan mora da
pokae kako ce da rei svoje finansijske probleme i kako ce kredit da vrati u periodu od 3 do 5 godina
(izuzetno do 10).
Logika ovog principa je vrlo jednostavana:zemlja koja trai kredit od MMF-a je prezaduena,odnosno
previe troi.Ukoliko ekonomske reforme ne urode plodom,kredit ce biti potroen i uci ce u dug.Znaci
kreditiranje se vri samo ako postoji realna ansa da se problem prevazide i da se pozajmljena sredstva
efikasno iskoriste.

Finansijske olakice
Postoje sledece finansijske olakice:

Prva kreditna trana; Zemlja treba da pokae da preduzima razumne napore za perevazilaenje platno
bialnsnih problema, nema uslova za koricenje sredstava i otkupi domace valute se vre u periodu od 3
do 5 godina.

Vie kreditne trane; Zemlja mora da ima validan i utemeljen program za uspostavljanje platnobilansne
ravnotee. Sredstva se obezbeduju putem stand-by aranmana sa kupovinom strane valute u tranama a
na osnovu kriterijuma izvrenja. Rokovi za otkup valute su od 3 do 5 godina.

Proirena ( produena ) olakica fonda; Mora da postoji srednjerocni program koji ima za cilj
strukturne promene. Srednjerocni program je na 3 godine, ali moe da bude produen na 4 godine.
Program mora da sadri mere i instrumente za prvih 12 meseci u detalje. Sredstva se obezbeduju iz
proirenih aranmana koji uljucuju kriterijume izvrenja i povljacenja u obrocima, u periodu od 4,5 do
10
godina.

Politika povecanog pristupa; Koristi se za povecanje sredstava u okviru stand-by aranmana, kao i
proirenih aranmana. to se tice politike uslovnosti i faza odnosno performansi, sve je isto kao i u
uslovima kreditne trane i proirene olakice Fonda. Otkupi valuta se vre u periodu od 3,5 do 7 godina,
a
nameti
se
utvrduju
na
bazi
zajmovnih
trokova
Fonda.

Kompenzatorne i finansijske olakice za nepredvidene okolnosti; Kompenzatorni elemenat i proireni

aranmani obezbeduju sredstva zemlji clanici zbog pada izvoza i preteranog uvoza penice koji je van
kontrole zemlje clanice.
Olakica finansiranja zaliha: Sredstva imaju za cilj pomaganje finansiranja doprinosa za odobreni
medjunarodni stok zaliha. Otkupi valuta se vre u periodu od 3,25 do 5 godina.

Olakice za strukturno prilagodavanje; Sredstva se obezbeduju pod povoljnim uslovima zemljama sa

niskim dohodkom koje se suocavaju sa dugorocnim platnobilansnim problemima, a radi podrke
srednjerocnim programima makroekonomskog i strukturnog prilagodavanja. Uz pomoc MMF-a i
Svetske banke, zemlje clanice sacinjavaju okvir politike u periodu od 3 godine. Detaljni godinji
programi se odreduju pre isporuke godinjih zajmova. Ovi programi ukljucuju i rokove kada se
ocenjuju kriterijumi izvrenja. Otkupi valuta se vre u periodu od 5,5 do 10 godina.

Okalice za pojacano strukturno prilagodavanje; U osnovi se radi o istoj kreditnoj olakici kao to je
olakica za strukturno prilagodavanje. Razlike se odnose na obezbedenje sredstava i monitoring.
Zajmovi se odobravaju polugodinje, a otkup deviza se vri u periodu od 5,5 do 10 godina.

Specijalna prava vucenja SDR pojam i sutina

(Special Drawing Rights)
Jedan od glavnih uzroka strukturne krize u koju je svet zapao krajem ezdesetih godina ovog veka jeste
nedostatak deviznih rezervi drava i povecanje medusobne nelikvidnosti,uz izmenu strukure i kvaliteta
nacionalnih trezora.
Sve vie je dolazilo do smanjivanja rezervi zlata i povecanja americkog dolara i sterlinke funte kao
rezervne valute.Istovremeno se belei slabljenje pozicija ovih valuta.Da bi se poboljala ukupna svetska
likvidnost i ublaile negativne posledice svetske krize,dolo se na ideju da se stvori odredeni
mehanizam u okviru MMF-a koji bi reio ove probleme.Taj mehanizam je nazvan specijalna prava
vucenja,a predstavlja vrstu novca,koji bi trebalo da zameni zlato,po cemu je dobio naziv
knjigovodstveno
zlato.

Skoro svi clanovi MMF-a su i clanovi odeljenja SDR-a,a da bi to postali moraju deponovati izjavu
kojom prihvataju obaveze,a one se ticu pravila pod kojim funkcionie SDR. Funkcionisanje SDR-a se
bazira na koegzistentnosti dravnih politika i kooperaciji drava. SDR je striktno oficijelna rezerva
MMF-a i mogu je koristiti clanovi Odeljenja SDR-a,sam MMF i druga tela koja imaju ovlacenja od
MMF-a.
Osnovna namena SDR-a je da se poveca likvidnost zemalja,odnosno zemlja koja ima finansijski deficit
moe da koristi raspoloive iznose SDR-a srazmerno svojoj kvoti.Sem ovog,postoje i specijalne
namene ovih sredstava,a to je da se SDR koristi kao nacin zamene osnovnih konvertabilnih valuta za
SDR.

Stand-by aranmani
Stand-by aranmani predstavljaju aranmane za pribavljanje sredstava Fonda i veoma su pogodni sa
obzirom na jednostavnost vucenja potrebnih stranih sredstava placanja.Ovi aranmani su u sistem

Fonda uvedeni 1952.godine.Stand-by krediti su uvedeni,s obzirom da se pokazalo da povlacenje

sredstava po osnovu nivoa nacionalnih kvota ne zadovoljava potrebe zemalja clanica.Stand-by krediti
su ograniceni sa stanovita vremena koricenja, kao i visine sredstava.
Uobicajni rok stand-by aranmana je jedna godina,a izuzetno moe da bude i dui,ali ne dui od 3
godine .Predvidena je mogucnost da kredit bude produen pre isteka roka vaenja.Najceca forma
odobravanja kredita u Fondu su stand-by krediti .Oni su instrument preko kojeg se odobravaju sredstva
Fonda u okviru prve kreditne trane,kada i ako se zemlje pridravaju mera dogovorene ekonomske
politike.
Zemlja Fondu podnosi na odobrenje mere ekonomske politike koje ima nameru da primenjuje,na
osnovu kojih bi trbalo da se kvalifikuje da dobije sredstva od Fonda.Mere koje zemlja predlae da bi
izala iz neravnotee moraju da budu u skladu sa stabilizacionim programima koje Fond priznaje.Po
svojoj prirodi stand-by kredit predstavlja kreditnu liniju cije modalitete koricenja Fond unapred
utvrduje.Na taj nacin,drava clanica dobija garanciju od Fonda da ce sredstva povlaciti do odredenog
iznosa i u odredenom periodu.

Zakljucna razmatranja

Medjunarodni monetarni fond je institucija bez koje bi dananja ekonomija izgledala nezamislivo.
MMF postoji da predvidi i rei sve probleme i potekoce na kojem medjunarodni monetarni sistem
nailazi. Sukobljavanja u finansijskom pogledu izmedu zemalja nikada nisu nita dobro donela. Zbog
toga su se dogovori, saradnja, konsultacije i kompromisi unutar jedne organizacije pokazali kao dobro
reenje u savladavanju svih finansijskih potekoca.Dakle, za MMF se moe reci da je najvanija i
najveca medjunarodna monetarna institucija i treba joj pridavati najveci znacaj. Moglo bi se reci da
clanstvo neke zemlje u MMF-u znaci da ce ta zemlja pomagati drugim clanicama, ali i da ce njoj biti
pomognuto u slucaju nekih njenih i unutranjih i vanjskih finansijskih potekoca.
Svaka zemlja ucestvuje u odlucivanju sa onoliko glasova koliko je sredstava deponovala u Fondu, tako
da je odlucivanje proporcionalno deponovanim sredstvima. Najveci depodent su Sjedinjen
Drave.Medutim bitno je napomenuti da stavovi zemalja u razvoju cijih glasova ima procentualno
manje nisu marginalizovani jer se mnoge znacajne odluke u Fondu donose kvalifikovanom vecinom od
70% ili 85%,pa ako deluju jedinstveno mogu da uticu na odluke.Moje je miljenje da razvijene svetske
zemlje a posebno SAD,ako imaju u interesu donoenje neke odluke koja bi njima odgovarala,mogu
lako da privole jo neke zemlje (ZUR) ciji su im glasovi neophodni da bi izglasali takvu odluku.Iako je
ovakvo miljenje pogreno,sigurno je da snaga zemalja zasnovana na ekonomskoj moci cesto nadjacava
snagu
argumenata
slabije
razvijenih
zemalja,odnosno
brojnijih
zemalja
clanica.
Ono to se ne moe osporiti MMF-u je njegova zasluga za uspostavljanje i odravanje monetarne
stabilnosti
u
svetu.
Kao i svaka druga institucija, i MMF ima svoju organizaciju na cijem celu je Upravni odbor Guvernera
ili Board of Governors u kom se nalaze predstavnici vlada razlicitih zemalja koji govore u ime svoje
zemlje.
MMF-ova delatnost je u neprestanim izazovima i kako se okolnosti

SVJETSKA BANKA
-Svjetska banka osnovana je 1. srpnja 1944. god. u Bretton Woods-u na sjednici kojoj su
prisustvovale 44 vlade zemalja. Sjedite joj je u Washingtonu. Pomagala je u obnovi Europe nakon II.
Svjetskog rata. Prvi zajam koji je odobrila u visini od 250 mil. USD bio je namijenjen za obnovu
Francuske. I taj aspekt pomoci pri obnovi je vano teite u radu i djelovanju Svjetske banke.

-Danas Svjetska banka vie obraca pozornost na smanjivanje siromatva u svijetu. Prije je Svjetska
banka imala stoer u kojem su bili tehnicki strucnjaci kao I strucnjaci zadueni za financijsku analizu te
su iskljucivo radili u Washingtonu. Danas raspolae jednim znatno vecim stoerom koji ima strucnjake
iz ekonomije, vanjske politike, strucnjake za pojedina podrucja te strucnjake za socijalna pitanja, 40 %
tih strucnjaka danas radi u uredima smjetenim u dravama s kojima ta svjetska institucija ima odnose.
-Svjetska banka je danas puno veca i kompleksnija. Razvila je se u grupu organizacija koju cine
Medjunarodna banka za obnovu i razvoj ( IBRD), Medjunarodno udruenje za razvoj (IDA),
Medjunarodna financijska korporacija (IFC), Agencija za multilateralno garantiranje investicija
(MIGA) te Medjunarodni centar za rjeavanje pravnih sporova pri investiranju (ICSID).
-U 80-im godinama djelovala je u razlicitim smjerovima; pocetkom tih godina bila je suocena sa
makroekonomskim problemima i pitanjima koja su se ticala reprogramiranja dugova, poslije su na prvo
mjesto dolazile socijalne i teme vezane za zatitu okolia. Tijekom suocavanja sa svim tim problemima
neki su im prebacivali kako rade suprotno svojim nacelima u projektima koji su privlacili vie
pozornosti. Kako bi se suocili sa dvojbama oko kvalitete djelovanja Svjetske banke, javnosti je
prezentirano izvjece o radu. Nedugo poslije toga pocela je reforma koja je podrazumijevala reviziju u
kojoj se trebalo ustanoviti dali su prigovori upuceni Svjetskoj banci osnovani. Prigovori su bili sve
vecii dosegli su vrhunac 1994. na godinjem zasjedanju u Madridu.
-Nakon toga su Svjetska banka i njene organizacije ucinili znatan korak prema naprijed. Svaka
organizacija, sama za sebe je radila na tome kako bi bila efikasnija i djelotvornija. Samim time je dol
do pomaka te se moglo vidjeti kako su promjene dobro dole, a i neki su priznali kako su zadovoljni
ucinjenim. Vie nego ikad prije, Svjetska banka je dobila na znacenju na svjetskoj politickoj sceni.
Zajedno sa partnerima uspjeno je se angairala u razlicitim kompleksnim situacijama poput potpore u
Bosni i Hercegovini nakon rata, pomoci Istocnoj Aziji nakon financijske krize, obnovi Srednje Amerike
nakon jakih vjetrova i oluja, pomoci Turskoj nakon velikih potresa, obnovi Kosova itd.
-Strateki smjer Bez obzira na beskrajni napredak koji je ucinjen proteklih 20 godina u
smanjivanju siromatva jo uvijek ivi 1,2 milijardi ljudi koji imaju dnevni prihod manji od 1USD
kao i 2,8 milijardi ciji je prihod manji od 2USD. U svakom slucaju je broj siromanih u tom razdoblju
smanjen za 200 mil. ljudi.
U sljedecih 50 godina, predvida se da ce svjetsko stanovnitvo porasti sa 6 na 9 milijardi ljudi od
cega ce skoro 95% tog rasta pripasti zemljama u razvoju.Milenijski razvojni ciljevi oko kojih su se
2002. 189 zemlje Ujedinjenih naroda dogovorili zrcalosu jedne jedinstvene sloge oko toga to je
potrebno napraviti kako bi se smanjilo siromatvo. Ti ciljevi predstavljaju odredene zadace na kojimace
raditi i oni koji nude novac odnosno pomoc kao i oni koji tu pomoc primaju.
Neki od ciljeva su za siromatvo :
- Istrebljivanje ekstremnog siromatva i gladi
- Osnovna kola za sve
- Jednakopravnost i prava ena
- Reduciranje djece koja umiru
- Poboljanje zdravlja majki
- Borba protiv virusa HIV-a, Malarije i ostalih bolesti
- Ustrajnost u zatiti okolia
- Razvoj globalnog partnerstva za razvoj
Pocetkom 2003. vodstvo Banke je odredilo 7 teinih podrucja: Obrazovanje za sve, HIV/AIDS,
zdravlje majke i djeteta, opskrba vodom te njen odvod, klima za investiranje i financije, trgovina

i ustrajnost u zatiti okolia. Ta podrucja, u svim regijama, za koja Banka izdvoji financijska sredstva su
ona u kojim ce Banka teiti kako bi u najkracem roku poboljala projekte. Kada je 1944. Medjunarodna
banka za obnovu i razvoj osnovana, Razvoj nije bila zadaca koja je bila na prvom mjestu. Tada je
glavni cilj Svjetske banke bio obnova Europe nakon II. Svjetskog rata. Nakon tog rata glavno nacelo je
bilo da bogate zemlje rade zajedno na tome kako bi poboljale ivotni standard u siromanim.
2.3 Poslovna djelatnost
Svjetska banka je jedna od mnogih institucija koje nude pomoc i financijska sredstva zemljama
urazvoju, njihovo financiranje cini 7 % ukupnog kapitala. Ostatak od 93 % cini veliki broj izvora
od kojih investicije u privatni sektor kao i sredstva te zajmovi cini veci dio kolaca.Zadnjih 20ak god. je pri tome dravni udio smanjen dok je istovremeno privatni porastao. Svjetska banka na
razlicite nacine financira projekte cija svrha je smanjenje siromatva i postizanje Milenijskih ciljeva.
Tako Medjunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) odobrava zajmove, a Medjunarodno udruenje
za razvoj (IDA) kredite i doprinose. Nacin financiranja koji je dostupan nekoj zemlji u razvoju ovisi
prvenstveno stupnju potrebe za financijskim sredstvima. Medjunarodna banka za obnovu i razvoj
(IBRD) ciji je kreditni rejting ocijenjen najvecom mogucom ocjenom AAA financira se davanjem
zajmova. U poslovnoj godini 2002. takvim je nacinom na financijskom tritu ubrala 23 milijarde US
dolara. Drukcija od ostalih financijskih institucija ne tei iskljucivo maksimalizaciji dobitka vec koristi
svoj izvrsni rejting kako bi niske kamate koje placa prenijela na zemlje u razvoju koje se koriste njenim
zajmom.
U tu grupu spadaju opcenito zemlje sa srednjim prihodom. Dva su osnovna nacina davanja zajmova
koje odobrava Svjetska banka. Jedan nacin su investicijski zajmovi za robu, radove i usluge koji slue
za potporu projektima namijenjenih za razvoj u velikom broju sektora, a drugi prilagodavajuci zajmovi,
brzo dostupni za politicke i institucijske reforme. Cim jedan zajmoprimac predstavi projekt, Banka
provjerava njegovu valjanost i provedljivost. Tijekom pregovaranja o zajmu, zajmodavac i
zajmoprimac se dogovaraju o zajednickom cilju, pojedinim komponentama zajma, rezultatima koji se
ele postici, planu realizacije i vremenu u kojem ce zajam biti isplacen. Cim Banka odobri zajam i stavi
ga u funkciju, zajmoprimac pocinje sa projektom onako kako je dogovorio sa Bankom. Tijekom
realizacije zajma, Banka prati kako se sve to odvija. Svjetska banka je uglavnom poznata kao financijer,
ali ona se takoder bavi i uslugama analize te savjetodavnom funkcijom cija svrha je dugotrajno
poboljanje na politickoj razini. U svakoj zemlji djelatnici Banke provode gospodarstvene analize to
cini osnovicu za jedan veliki dio programa u tim zemljama.
Neke od analiza koje su dostupne :
- procjena siromatva
- analize javnih trokova
- izvjeca socijalne i politicke strukture
- izvjeca sektora
Povecanje kapaciteta unutar zemlje kako bi se podrali programi za smanjenje siromatvajedna je
manje poznata zadaca Svjetske banke. Savjetodavna funkcija Banke stavlja na raspolaganje informacije
i znanje bilo za socijalni razvoj, pitanja koja se ticu zdravstva, prehrane,stanovnitva,
financijskogsektora te zakonodavstva.
2.4 Ocjena djelovanjaDa bi financijska pomoc imala smisla mora imati dugotrajnu korist koja je
mjerljiva. Davaoci novaca ele dokaz da sredstva koja su stavili na raspolaganje i djeluju dok primaoci
ele vidjeti osjetno poboljanje ivotnog standarda.U 2002. Svjetska banka provela je istraivanje
djelotvornosti pomoci u razvoju zadnjih 50 godina.
U zakljucnom izvjecu moglo se vidjeti da su u tom vremenskom razdoblju postignuti zamjetni
rezultati ;
- Proteklih 40 godina povecala je se ivotna granica za 20 godina u zemljama u razvoju
Proteklih 30 godina u istim je se zemljama nepismenost odraslih skoro prepolovila, sa 47%
pala je na 25%

- Proteklih 20 godina broj ljudi koji ive u ekstremnom siromatvu, tu se misli na one koji ive sa
manje od o, pao je za oko 200 milijuna
Tek nakon 1990. raste narodno gospodarstvo u zemljama u razvoju prosjecno za 1,9 % per kapita
s usporedbom od 1,6 % u zemljama koje pripadaju organizacijama za gospodarsku suradnju i razvoj. To
je uglavnom posljedica bolje politike, vece orijentacije na trita to je dovelo do bolje okoline za rast
privatnog sektora.
2.6 Organizacija Svetske banke
Svjetska banka se sastoji od 5 medusobno povezanih institucija koje su sve u posjedu zemalja clanica i
na kraju krajeva koje odlucuju. Kako ce biti u nastavku objanjeno, svaka od institucija ima tocno
odredenu ulogu u realizaciji ciljeva, borba protiv siromatva i poboljanje ivotnog standarda u
zemljama u razvoju. Pojam ''Grupacija svjetske banke'' objedinjuje svih pet institucija dok se pojmom
''Svjetska banka'' misli na dvije od pet institucija IBRD i IDA .
Medjunarodna banka za obnovu i razvoj IBRD
- osnovana je 1945g.
- 184 zemlje clanice
Cilj Medjunarodne banke za obnovu i razvoj je smanjene siromatva u zemljama sa srednjim prihodom
te u siromanim zemljama koje su kreditno sposobne i to kroz unapredjivanje davanjem zajmova,
garancija, usluge analize i savjetovanjem.
IBRD-u nije cilj maksimalizacija neto dobitka. Taj dobitak slui za financiranje razvojnih aktivnosti i
jamci financijsku snagu kojom se na tritu kapitala pribavljaju povoljni krediti kako bi se mogli
proslijediti dunicima po povoljnim uvjetima.Unutar IBRD-a, cije su zemlje clanice ujedno i vlasnici,
pravo glasa odredeno je ulogom zemlje clanice koji se bazira na jacini gospodarstva jedne zemlje
Opce informacije o clanstvu
Jedna zemlja moe postati clanicom Medjunarodne banke za obnovu i razvoj IBRD samo onda ako je
i clanica Medjunarodnog monetarnog fonda MMF-a. Tako je clanstvo u IBRDU-u preduvjet za
clanstvo u Medjunarodnoj financijskoj korporaciji IFC, Medjunarodnom udruenju za razvoj IDA i
Agenciji za multilateralno garantiranje investicija. Dobro je znati da se za pristup fondu i grupi Svjetske
banke svi potrebni koraci vie ili manje mogu obaviti istovremeno.
2.8 Izvrni odbor
Izvrni odbor je zaduen za odvijanje sveopce poslovne djelatnosti Svjetske banke. Clanove
odborakojih je 5 biraju 5 zemalja koje imaju najvie glasova, te zemlje su SAD, Japan, Njemacka,
Francuska i Velika Britanije. Ostale clanove izvrnog odbora biraju druge zemlje clanice Svjetske bake.
Izbor za clanove izvrnog odbora odvija se redovno svake dvije godine u pravilu u okviru godinjeg
zasjedanja Svjetske banke.**
2.9 Guvernersko vijece
Zemlje clanice Svjetske banke zastupane su od strane guvernerskog vijeca. Prema odredbama ugovora
sa Svjetskom bankom svaka clanica imenuje jednog guvernera i njegovog zamjenika.
Mandat guvernera i njegova zamjenika traje 5 godina i obojica mogu biti ponovo izabrana. To je
najvie tijelo koje donosi smjernice politike i usvaja glavne poslovne odluke, sastaje je jednom godinje
na zajednickoj Skuptini s MMF-om, svaka clanica ima 250 glasova plus glas za svaku dionicu koju
posjeduje.
2.10 Predsjednik grupe Svjetske banke
Kako SAD imaju nepisano pravilo i tradiciju da izaberu efa Svjetske banke, sada mnogi napominju da
bi se ova praksa trebala prekinuti te da bi celnog covjeka Svjetske banke trebalo birati u procesu koji bi
bio otvoren i transparentan.
2.11 Stvari koje moda niste znali o Svjetskoj banci

Neke stvari koje moda niste znali o Svetskoj banci :

1. Svjetska banka je daleko najveci davalac sredstava na podrucju obrazovanja.
Kada je 1963 godine Svjetska banka pocela izdvajati sredstva za financiranje obrazovanja, iznos
koji je odobrila za kredite i zajmove popeo je se iznad 31 milijardu americkih dolara. Trenutno
financira 158 razlicitih projekta na podrucju obrazovanja u 83 zemlje. U suradnji sa vladama
zemalja, Ujedinjenim narodima, nevladinim organizacijama i ostalim partnerima pomae
zemljama u razvoju kako bi ostvarili cilj Obrazovanje za sve. Tako se do 2015. treba utvrditi
da sva djeca prije svega djevojcice i zaputena djeca, posjecuju osnovnu kolu kako bi bili u
poziciji da imaju osnovno obrazovanje.
2. Svjetska banka je daleko najveci davalac sredstava u borbi protiv HIV/AIDS.
Dnevno se 14000 ljudi inficira virusom HIV-a od toga je polovica u dobi izmedu 15 i 24 godine.
Kao co-sponzor UNAIDS-a koordinira borbu protiv virusa, Svjetska banka je na raspolaganje
stavila vie od1,7 milijardi americkih dolara za borbu protiv irenja tog smrtonosnog virusa.
3. Svjetska banka je daleko najveci davalac sredstava za programe u zdravstvu.
Od 11 milijuna djece koji godinje umiru u nerazvijenim zemljama od toga 70% njih umire od
zaraznih bolesti i nepravilne ishrane. Svjetska banka u prosjeku godinje troi 1 milijardu US
dolara na kredite i zajmove namijenjene projektima u zdravstva i prehrani.
4. Svjetska banka se izrazito zalae za opratanje dugova
5. Svjetska banka je najveci davalac sredstava za mnotvo razlicitih vrsta biljaka,
ivotinja
6. Svjetska banka suraduje viego ikad sa partnerim
Svjetska banka preuzima vodecu ulogu u borbi protiv korupcije
8. Civilno drutvo ima dosta vanu ulogu i radu Svjetske banke
9. Svjetska banka pomae zemljama nakon konflikata
10. Svjetska banka prua mogucnost siromanim da budu saslua