Professional Documents
Culture Documents
Poslovna Etika
Poslovna Etika
vremenom prerastaju u moralne norme. Upravo zbog toga, postoji opravdanje za tvrdnju da se
poreklo morala moe nai u obiajima.
1.1.2. Moral i religija
Kroz vekove, esto je isticana i ta "vanprirodna" dimenzija morala, injenica da je u samom svom
nastanku proiziao iz religioznih dogmi. Ukratko, drutvena cenzura bila je u relaciji sa opte
prihvaenom idejom da Bog vidi i uje sve, pa da usled straha od boje kazne ljudi modeliraju svoje
postupke, ine ga drutveno prihvatljivim, kako bi u krajnjoj instanci dospeli na "onaj svet" moralne
bezgrenosti.
1.1.3. Moral i pravo
injenica je da regulisanje ponaanja ljudi ne moe biti preputeno stihiji, dobroj volji pojedinaca
ili pak tenji javnog mnenja da regulie kolektivnu svest.
Drugim reima, ukupnost drutvenih odnosa mora regulisati neka organizovana snaga, neki organ
koji ima sredstva da obezbedi nesmetano odvijanje i funkcionisanje istih.
Drava odreuje drutvene norme koje se oznaavaju kao pravno-politike norme. Dalje, pravo
predstavlja sistem drutvenih normi, drutvenih propisa iju ije nepotovanje sankcionie drava.
Pravo i moral se sadrinski razlikuju, ali se u izvesnoj meri i dodiruju. Razlikovanje prava i morala
je najvidljivije u odnosu na sankciju. Naime, sankcija za prekraj moralnih normi se uglavnom
izraava kao spontana reakcija drutva (ue ili ire sredine), u nekim varijantama predviala je i
iskljuenje iz drutva, to se ipak razlikuje od organizovane prinude od strane drave radi
sprovodjenja pravnih normi. Isto tako, moralna dunost i pravna obaveza nisu uvek u skladu jer
odreena pravna radnja moe svoj izvor da pronadje u motivima koji su ak nemoralni, a da sa
pravnog stanovita ipak bude ispravna. Medjutim, pravo u odreenim situacijama moe da bude na
ak i viem stikom nivou u odnosu na odreeni moralni sistem.
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE MORALA
Osnovna karakteristika moralnih normi je njihova obaveznost. Obaveznost je karakteristika i
pravnih i obiajnih normi. E sad, moralna obaveznost je dvostruka, to znai da je moral
obavezujui i drutveno (spolja) i individualno (unutra) , za razliku od pravne i obiajne
obaveznosti koja je iskljuivo drutvena (jednostruka). Takodje, kao jedna od bitnijih karakteristika
morala, navodi se i trenutanost - obaveza pojedinca da moralno postupi, gotovo po automatizmu,
kada se nadje u odreenoj moralnoj situaciji. Pominju se i bezuslovnost, nametnutost isl.
Da bi ovek kao praktino bie usvojio moralne norme i po njima se ponaao, da bi formirao
vrednosno-normativni odnos prema sebi, ali i prema drugim ljudima, mora da donese odgovarajui
moralni sud. Moralni sud je sud o vlasitom ponaanju, ponaanju drugih ljudi, drugih drutvenih
grupa i to u odnosu na moralnu normu. Sud moe biti pozitivan ili negativan. U sluaju da moralna
norma bude prekrena, odreeno ponaanje uslovilo negativan sud, sledi moralna sankcija. Moralna
sankcija moe biti individualna (unutranja, npr. gria savesti) i drutvena (spoljanja, npr. prezir, pa
ak i iskljuenje iz drutva).
Interesantna je podela savesti na pravu i lanu. Pod pravom saveu podrazumeva se ona savest
pomou koje pojedinac procenjuje da je konkretna akcija dobra i korisna, a da je pritom u skladu sa
vladajuim moralnim normama drutva, profesije i slino.
Pod lanom saveu podrazumeva se savest pomou koje pojedinac procenjuje da je odreena
aktivnost dobra, korisna iako je u suprotnosti sa vladajuim moralnim normama.
Kada sopstvena savest osudi odreeni postupak javlja se oseanje nespokojstva i dolazi do grie
savesti. Frojd smatra da gnev koji ovek osea dovodi do strepnje i straha od kazne ili od ljudske
osude i osute vlastitog nad-ja.
2. LINOST
Celovitim odreenjem linosti bavi se psihologija. Pojam linosti se u psihologiji odnosi na
neponovljiv, relativno vrsto integrisan, stabilan i kompleksan fiziki sklop osobina koji odreuje
karakteristino i dosledno ponaanje individua. Linost je dinamika struktura koju ini sistem
meusobno povezanih crta kao tosu : sposobnosti, temperament, karakter, motivi, vrednosti i
stavovi.
ini se da je Allport najuspenije objedinio sva postojea saznanja o linosti, pa se linost, po
njemu, moe odrediti kao dinamika organizacija onih psihofizikih sistema unutar individue koji
odreuju njeno karakteristino ponaanje i nain miljenja.
U naoj literaturi, najpotpunije odreenje linosti prua Nikola Rot, za koga je linost jedinstvena
organizacija osobina koja se formira uzajamnim delovanjem pojedinaca i socijalne sredine i tako
odreuje opti, za pojedinca karakteristian nain ponaanja.
Temperament je deo linosti koji se odreuje kao ukupnost uroenih predizpozicija koje utiu na
jainu i nain emocionalnog reagovanja i doivljavanja. U tom smislu, temperamentom se odreuje
uestalost i brzina, intenzitet, trajanje i kvalitet reakcija pojedinca.
Kolerini temperament se ogleda u estom uzbuivanju, jakim oseanjima i lakom odluivanju na
akciju. Ove osobe sa snanim emocijama lako se naljute, brzo planu, teko kontroliu svoje afekte,
ne skrivaju svoja oseanja.
Sangvinian temperament se ogleda u brzim akcijama pri emu oseanja nisu izrazito jaka i ne
traju dugo. Osobe sa slabim i kratkim emocionalnim reakcijama esto se i lako uzbuuju, lako
menjaju raspoloenja, ali su uglavnom vedre i optimistiki raspoloene.
Flegmatini temperament se ogleda u reim i sporim reakcijama, u slabim oseanjima, koja se
tako i manifestuju. Ovo su ravnodune i neaktivne linosti, teko ih je uzbuditi, apatine su i
hladnokrvne.
Kod osoba melanholinog temperamenta dominira oseanje alosti, potitenosti, bezvoljnosti,
neraspoloenja.
Zajedno sa inteligencijom i fizikim osobinama pojedinca, temperament u velikoj meri zavisi od
naslea, ali i od sredine u kojoj taj pojedinac ivi.
Danas su poznate brojne tipologije linosti. Na primer Jung prema orijentaciji libida ljude svrstava
u dve kategorije: introvertne i ektravertne. Introvertne linosti okrenute su prema sebi, sklone
4
razmiljanju, povuene, uzdranih emocija, bez velikih kontakata sa drugim ljudima, bave se sobom
i sopstvenim doivljajima. Ekstravertne linosti su okrenute prema stvarnosti i drugim ljudima,
otvorenog su ponaanja, spremni su na neposrednu akciju, realistini, zainteresovani za sredinu u
kojoj ive i imaju dobre kontakte sa drugim ljudima.
2.1. Najpoznatije teorije linosti
Pored biolokog naslea, instinkti ine onaj deo linosti koji Frojd oznaava kao "ID" (ono), koji
tei da po svaku cenu zadovolji instinkte, odmah i neposredo, neobazirui se ni na ta u tom
zadovoljavanju. Meutim, poto se instinkti ne mogu tako lako i brzo zadovoljiti jer njihovo
zadovoljavanje zavisi i od objektivnih uslova, na snagu stupa i drugi deo linosti, "ego" (ja), koji
nastoji da zadovoljavanje motiva bude usklaeno sa realnom situacijom. Frojd razlikuje i trei deo
linosti koji se sastoji od principa, normi, moralnih propisa usvojenih u procesu socijalizacije,
vaspitanja, a ija se osnovna uloga sastoji u regulisanju ovekovog ponaanja. Taj deo linosti
naziva se "super ego" (nad-ja). Dakle, osnovna uloga ovog dela linosti jeste u spreavanju
zadovoljavanja zahteva koje postavlja ID, onih zahteva koji nisu u skladu sa usvojenim moralom o
drutvu, pri emu ih ovaj deo linosti iz svesne sfere potiskuje u nesvesnu.
Ostatak proitati iz knjige...
gregarni motiv - odnosi se na tenju pojedinca da bude u drutvu, da u njemu bude prihvaen,
da sarauje i izbegne usamljenost.
motiv za postignuem,
motiv sigurnosti,
motiv za sticanjem,
altruistiki motiv - koji poiva na elji pojedinca da pomogne nekom drugom, a da pritom ne
ostvari linu korist.
Tvorac teorije hijerarhije potreba je Abraham Maslov. Po ovoj teoriji ljudsko ponaanje je
odreeno potrebama koje se po hijerarhiji mogu podeliti u 5 grupa. S tim da potrebe iz vie grupe
mogu da se zadovolje samo ako su ve zadovoljene one nie grupe. U prvu grupu spadaju bioloke
potrebe (potrebe za hranom, vodom, vazduhom, odeom, sklonitem...). Drugu grupu ine potrebe
6
Uzajamni uticaji ekonomskih procesa i morala su veoma sloeni, posebno zato to moralni problemi
mogu znaajno uticati na odnos ljudi prema radnoj aktivnosti.
Polazei od odreenja ljudskog rada sa ekonomskog stanovita, po kome rad predstavlja sutinsko
odreenje oveka, delatnost kojom ovek ne obezbeuje samo uslove materijalne egzistencije, ve
se iskazuje i kao stvaralako bie, proizilazi da meterijalni interesi nisu jedini i dominantni, jer je
sve vie onih koji rade i kada ne moraju. A na moralnom planu odnos prema radu obuhvata
ovekove predstave o cilju i smislu rada, kao i o znaaju rada za drutvo u celini i ovekov ivot
uopte.
U osnovi, stav oveka prema radu i prema svojoj radnoj delatnosti, pa u skladu sa tim i prema
odgovarajuem drutveno-ekonomskom sistemu, zavisi od njegovih vrhovnih ivotnih vrednosti.
Jer vrhovne vrednosti, u velikoj meri odreuju i odgovarajui moral koji ljudi usvajaju. A ako moral
kao vrhovnu vrednost istie i propoveda rad i privreivanje, onda e ljudi biti skloni onom
skonomskom sistemu koji te vrednosti najbolje ostvaruje.
IV DEO - POSLOVNA ETIKA
1. NASTANAK I RAZVOJ
Razvoj poslovne etike razvijao se u skladu sa razvojem drutva, pa je u tom smislu tekao u skladu
sa aktuelnim drutvenim pojavama. Zato su se u pojedinim periodima menjali pristupi vezani za
oblast poslovne etike.
Poslovna etika posebno dobija na znaaju 90-ih godina. To je period ekonomske recesije u mnogim
oblastima poslovanja, period jake konkurencije na svetskom tritu, velikog smanjenja broja
zaposlenih, spajanja kompanija, izuzetne mobilnosti radne snage (koja postaje internacionalna, ine
je pripadnici vie rasa, oba pola, raznovrsnija je i obrazovanija) i sl.
U ovom periodu, poslovna etika se susree sa brojnim socijalnim problemima koji su nastali kao
posledica globalizacije i ubrzanog razvoja novih tehnologija, koje su bitno ugrozile ovekovo
prirodno okruenje i uslove njegovog ivota. Taj trend se nastavlja i poetkom III milenijuma, tako
da se kao aktuelni problemi poslovne etike u savremenom drutvu oznaavaju globalizacija,
informatizacija i ekoloka kriza.
Danas je svima jasno da su u poslovnoj praksi neetiko ponaanje ne moe ni dozvoliti ni nagraditi.
Nastaje novi koncept poslovnog ponaanja, koji polazi od ugroavanja prava i interesa drugih, koji
polazi od ostvarivanja optih drutvenih interesa, koji izmeu ostalog obuhvataju kvalitetno radno
okruenje u kome poslovni uspeh, konkurentnost i ostvarivanje profita ne zavise ni od ega drugog
osim prava i dunosti koje se primenjuju u odluivanju. U praktinom poslovnom ponaanju sve
vie se vodi rauna o odgovornosti u svim vrstama i oblicima aktivnosti u biznisu, a poslovna etika
postaje nauna disciplina bez koje poslovanje jednostavno ne moe uspeno i profitabilno da
opstane.
2. PREDMET POSLOVNE ETIKE
Pod poslovnom etikom se podrazumeva obaveza (commitment) da se posao obavi na odgovarajui
nain i podrazumeva se odgovornost (responsibility) za njegovo (ne)odobravanje. U tom smislu,
moralno odgovorna osoba se obavezuje da posao obavi i da prihvati odgovornost za neuspeh ili
greku. Odgovornost moe biti lina, kada se kre etike norme i pojedinac stie linu korist na
raun optih interesa kompanije, a moe biti i korporativna drutvena odgovornost.
Svi etiki problemi koji mogu dovesti do krenja moralnih normi ponaanja u ukupnom procesu
poslovanja, po Stoneru mogu se podeliti na nekoliko nivoa :
Prvi nivo se moe nazvati drutvenim, odnosno socijalnim. Etika pitanja koja se u okviru ove
oblasti reavaju odnose se na probleme osnovnih institucija u drutvu. Misli se na probleme utaje
poreza, ime se bavi drava, ali i na pitanja poloaja odreenih imvinskih grupa u drutvu, posebno
na odnos prema pojedinim rasama i odreenim etikim grupacijama.
Odnos izmeu zaposlenih u kompaniji i stejkholdersa moe se smestiti u drugi nivo, koji se moe
nazavati poslovnim nivoom. Ovaj oblik poslovanja podrazumeva odnos kompanije prema kupcima,
kao drutvenoj grupi, odnosno podrazumeva odgovornost kompanije i prema potroaima i prema
dobavljaima, prema bankama, akcionarima, prema tritu u celini.
Trei nivo etikih problema u poslovanju podrazumeva odnos izmeu kompanije i zaposlenih u njoj
(interna politika kompanije).
3.2. Lina odgovornost
Ekonomska literatura poznaje 2 vrste odgovornosti, odnosno neodgovornosti :
-
Menader - savren agent odgovorno izvrava svoju osnovnu obavezu izraenu u uveavanju
vlasnikovog bogatstva. Za razliku od savrenog agenta, menader - nesavreni agent neodgovorno
izvrava svoju osnovnu obavezu zato to ne uveava vlasnikovo bogatstvo ve ga ini svojim
bogatstvom.
injenica je da vlasnik kompanije tei da doe do savrenog agenta. Meutim, postavlja se pitanje
da li menader zaista moe biti savren rukovodilac kompanije poto se njegovi interesi razlikuju od
interesa vlasnika.
Imajui u vidu prethodno reeno, moemo da zakljuimo da agentov moralni pristup poslovnoj
politici podrazumeva obavezu da uvea vlasnikovo bogatstvo a da pritom u potpunosti uvaava
osnovne etike principe, s tim da prihvatanje ovakvog pristupa u praksi u velikoj meri zavisi od
ustanovljenog sistema vrednosti u drutvu.
3.3. Vrste i tipovi odgovornosti
Postoje 4 tipa odgovornosti kompanije. Po Riardu D. Dordu to su : poslovna, moralna, pravna i
socijalna odgovornost.
Poslovna odgovornost se odnosi na ciljeve zbog kojih je kompanija formirana i na iterese onih koji
su njeni vlasnici ili su pak u istoj zaposleni.
Moralna odgovornost proizilazi iz morala i moralnih normi. Moralne obaveze vezane za
odgovornost vae i onda kada zakonom nisu verifikovane i nezavisno od toga da li ih drutvo
podrava ili ne. Moralne obaveze, a su skladu sa njima moralne odgovornosti imaju prvenstvo u
odnosu na poslovnu odgovornost, ali i druge tipove odgovornosti.
10
Pravna odgovornost podrazumeva zadovoljavanje odreenih drutvenih zahteva, koji svoju osnovu
dobijaju u pravnoj regulativi. Drugim reima kompanija je obavezna i pravno odgovorna da potuje
vladajue zakone.
Socijalna odgovornost se odnosi na ono pto drutvo trai od korporacija a to je pak u skladu sa
optim moralnim ponaanjem. To su uglavnom zahtevi u interesu opte drutvenog dobra.
Postoji vie vrsta poslovne odgovornosti. Razlikuje se prethodna od poslovine odgovornosti (koja
moe biti uzrona i agentska).
Prethodna odgovornost je utvrena zahtevom ili ugovorom i predstavlja legalan standard ili normu
za odgovorno ponaanje. Kada odluke i akcije nisu u skladu sa legalno utvrenim normama, sledi
posledina odgovornost, kao odgovornost za nastale posledice zbog neobavljenog ili neadekvatno
obavljenog posla. Uzrona odgovornost predstavlja direktnu odgovornost za neto to je uraeno ili
proputeno da se uradi. Agentska odgovornost predstavlja indirektnu odgovornost, odgovornost za
izdate naredbe ili za proputeno izdavanje naredbi.
Uzrona i agentska odgovornost mogu biti pripisane i utvrene (dokazana odgovornost).
3.4. Psiholoki aspekti pravne odgovornosti (proitati iz knjige)
4. ZNAAJ KORPORATIVNE KULTURE ZA POSLOVNU ETIKU
Pojam korporativne ili organizacione kulture, odnosno kulture organizacije, obuhvata ili se odnosi
na svaki oblik organizacije, a ne samo na korporaciju kao sloenu organizacionu formu, u
vlasnitvu akcionara, kojom upravljaju plaeni menaderi.
Moemo rei da sve definicije korporativne kulture obuhvataju sledee elemente : sadraj, koji se
odnosi na vrednosti, norme, osnovna naela i simbole, karakter, koji upuuje na socijalni karakter
kulture u smislu da je kultura obeleje grupe, rezultat zajednikog iskustva i interpretacije lanova
grupa, nain nastanka, koji se odnosi na proces njenog nastanka, uticaj, koji se odnosi na ponaanje
lanova organizacije. Dakle, ovi elementi ukazuju na vieslojnu pojavu koja se manifestuje u
zavisnosti od filozofije preduzea i polazi od osnovnih premisa i vrednosti, to su elementi koji
opredeljuju odnos nekog preduzea prema svrsi i smislu preduzetnikog delovanja, koji opredeljuju
pravac razvoja u odnosu na okruenje, ovka, drutvo.
Korporativna kultura podrazumeva specifian skup zajednikih verovanja, stavova, vrednosti,
osnovnih naela i normi u jednoj kompaniji, koji u svojoj ukupnosti oblikuju njen identitet i
ostvaruju predpostavke meusobnog delovanja i aktivnosti, kao to determiniu nain rada,
poslovanja i ponaanja.
Tipine kulture za odreene vrste delatnosti su :
- macho kultura vrstih ljudi - odnosi se na svet individualista, na svet koji prihvata rizike i brzo se
uverava u efekte svojih odluka. Ovu vrstu kulture poseduju one organizacije koje se recimo bave
berzanskim poslovima, marketingom i reklamom, profesionalnim sportom, poslovima u policiji,
hirurgiji isl.
- kultura tekog rada i mnogo zabave - svoju osnovi nalazi u zabavi, odgovara prodajnoj kulturi i
karakteriu je one organizacije koje e bave prodajom, kompjuterskom opremom, osiguravajua
drutva, organizacije koje se bave prometom nekretnina, ili finansijskim uslugama.
11
- kultura rizika ili investiciona kultura - zastupljen je visok stepen rizika, pa se povratna informacija
o uspehu ili neuspehu eka godinama. U ovu grupu esto spadaju velika preduzea koja su deo
sistema, i to iz oblasti eksploatacije nafte, ptnog, eeznikog i vazdunog saobraaja, ali spadaju i
banke. Karakterie ih orijentacija na budunost.
- kultura postupaka, administrativna kultura - karakterie je veoma nizak stepen rizika. Moe se
pronai u upravnim i dravnim institucijama, javnim preduzeima, socijalnim ustanovama.
Povratne veze u odnosu na rezultate rada su veoma male. Osnovna vrednost je kontinuitet.
Na stvaranje i oblikovanje sopstvene i specifine kulture organizacije utiu i mnogi drugi objektivni
postojei faktori spoljanjeg okruenja. Posebno je znaajan ekonomski sistem u okviru koga
kompanija posluje, pogotovo ako je sistem moderan, racionalan, stimulativan, konkurenttski
orijentisan. Znaajan je i stepen razvijenosti trita sa svim obelejima i karakteristikama trine
konkurencije.
Meutim, ipak je najznaajniji faktor u kreiranju kulture kompanije lina filozofija i ponaanje
rukovodstva, jer od stila rukovoenja i upravljake strukture zavisi specifinost korporativne
kulture. Naime, rukovodioci su ti koji svojom moi odluivanja i nametanja obrazaca drugima
istovremeno postavljaju modele ponaanja. Zaposleni se tim modelima moraju prilagoditi, ako ne
ele da dodju u sukob sa pretpostavljenima. Takodje, na oblikovanje normi ponaanja u kompaniji,
pored izvesnih i neizbenih spoljanjih faktora, utiu i line osobine vlasnika ili glavnih menadera.
U svakoj kompaniji, svakom biznisu, nuno je oblikovati i ostvariti korporativnu kulturu koja e
poivati na jasno i precizno definisanim pravilima etike, pravilima koja propisuju osnovne vrednosti
sistema, osnovne etike principe kojih se kompanija mora pridravati i praktino ih primenjivati.
5. UTICAJ POSLOVNE ETIKE NA POSLOVNU KOMUNIKACIJU
Etika poslovanja najvie dolazi do izraaja u poslovnoj komunikaciji.
Specifinost ljudske komunikacije poiva na simbolima. Najznaajniji takav sistem simbola je
jezik, ali pored jezika postoji i neverbalna komunikacija, koja obino prati (dopunjava) verbalnu, a
zasnovana je na signalima. Komunikacija se ostvaruje na osnovu informacija koje jedan od
uesnika u komunikacionom procesu upuuje drugom ili ostalim uesnicima, ili koje uesnici
interakcije
razmenjuju.
Komunikacije se moe podeliti na posrednu i neposrednu, glasovnu i neglasovnu, jednosmernu i
uzajamnu, na interpersonalnu i intrapersonalnu.
Etika poslovanja najvie najznaajnije prisustvo belei u usmenom ili pisanom poslovnom
komuniciranju, komuniciranju izmeu poslovnih partnera. Za poslovnu etiku su od oblika
usmnenog poslovnog komuniciranja posebno znaajni poslovni susreti kao formalno organizovani
skupovi poslovnih partnera. U svim poslovnim kontaktima nuno je i neophodno ispotovati
odreena pravila poslovne komunikacije kako bi se ostvarila uspena poslovna saradnja.U tom
smislu navode se ljudsko dostojanstvo, koje treba sauvati i uvaavati, nain obraanja, koji
podrazumeva ljubaznost i utivost, nain komunikacije, koji ukljuuje umee sluanja i stil
ophoenja, korektna kritika, koja mora biti upuena sa stilom, mora biti argumentovana i ne sme
biti usmerena protiv linosti, pohvala, unapreenje, samodisciplina, spremnost na odgovornost,
poverenje, konstantna razmena miljenja itd.
12
Da bi se mogla primeniti etika pravila u usmenoj ili pisanoj poslovnoj komunikaciji nuno je
poznavati, prihvatiti i uvaavati sve bitne elemente, karakteristike i specifinosti uesnika u
poslovnim aktivnostima, odnosno poslovnim kontaktima, poslovnim odnosima.
5.1. Kulturoloki obrasci i modeli poslovnog ponaanja
Kultura kao ljudski nain postojanja i ivljenja, i tradicija, kao sveopta duhovna osnova bez koje
ne bi ni postojalo drutvo, definiu kulturni identitet svakog naroda. U tom smislu, svaka kultura
gradi svoje specifine kulutroloke obrazce i modele ponaanja koji, pored ostalog, utiu i na
poslovno ponaanje, na poslovnu komunikaciju i upravljanje. Zato je multikulturalizam
neophodnost savremenog drutvenog razvoja.
Pod multikulturalizmom se u sutini podrazumeva uvaavanje postojanja razliitih kultura, a kao
osnovni faktori koji ga bitno definiu navode se : entitet, rasa, pol, fizika sposobnost, seksualna
orijentacija, starost kao i mnogi drugi faktori.
Za poslovnu komunikaciju od posebnog znaaja je poznavanje kulture zemlje sa kojom se posluje,
poznavanje jezika koji na veoma karakteristian nain odraava tu kulturu, njenog vrednosnog
sistema, naina razmiljanja pa i naina ponaanja. Znaajno je poznavati i religiju, jer su mnoge
kulture upravo na religiji i zasnovane.
Evo nekih od karakteristika amerikog korporativnog ivota :
-
stalna promena,
za njih je izuzetno vana tanost, jer ako se na zakasani poslovni sastanak kasni to e se smatrati
neutivim gestom,
poslovni pokloni nisu uvek dobrodoli, jer po njihovim propisima, maksimum neoporezovane
vrednosti poklona moe biti u vrednosti 25$.
za amerikance usmeni dogovor nema pravnu snagu, a kad je ima, onda su spremniji od veine
drugih da tue one koji se tih dogovora i obaveza ne pridravaju.
13
veliki znaaj pridaju poklonima, pa taj gest dobiaj oznaku obaveznog pravila ponaanja .
prilikom davanja poklona, treba voditi rauna da isti bude zapakovan u papir pastelne boje, pri
emu treba izbegavati beli papir i razne trake i mane.
pokloni koji se daju u paru, po japanskom verovanju donose sreu, ali treba izbegavati neto to
ima 4 dela, jer 4 znai i smrt.
Japanci imaju veliku odbojnost prema fizikom poslovnom kontaktu, tako da se tapanje po
ramenu karakterie kao vrlo nepristojno ponaanje.
goste veoma esto doekuju galantno, pri emu oekuju isto tako uzvratno gostoprimstvo.
14
Korupcija se moe suzbijati na razliite naine. Jedan od naina je i podizanje nivoa etike svesti,
definisanje novih moralnih standarda ponaanja i praktina provera estitosti javnih slubi.
Naravno, to je lako izbei ali je teko sprovesti i bez obzira na to to je nemoralna i nelegitimna
pojava.
Konflikti interesa su veoma esta pojava u poslovnoj praksi. Javljaju se zbog suprostavljanja linih i
organizacionih interesa. Da bi se izbegli sukobi interesa zaposleni bi morali da budu u stanju da
razdvoje svoje privatne interese od poslovnih ugovora koje sklapaju, a organizacije moraju da
izbegavaju sukobe interesa prilikom davanja roba i usluga.
Konflikt interesa, opet je posebno karakteristian za javne slube. Osnovni zadatak Vlade javnih
institucija je sluenje javnom interesu. U tom smislu graani imaju pravo da oekuju da svaki
funkcioner vri svoje funkcije poteno na pravian i nepristrasan nain. Zato slubenici koji
obavljaju javne funkcije a koji preterano istiu svoje privatne interese, mogu predstavljati pretnju
ovom osnovnom pravu, mogu unititi ugled dravnog organa javne slube, to utie na slabljenje
poverenja javnosti.
V DEO - AKTUELNI PROBLEMI POSLOVNE ETIKE U SAVREMENOM DRUTVU
1. GLOBALIZACIJA I POSLOVNI MORAL
1.1. Globalizacija, pojam i karakteristike
Globalizacija kao nuan i neminovan drutveni proces ujedinjavanja i objedinjavanja oveanstva u
jedinstveno svetsko drutvo, meusobno uslovljeno i meusobno povezano u globalno ekonomsko,
politiko i kulturno prostranstvo, predstavlja jedan od najznaajnijih procesa savremenog
civilizacijskog razvoja.
Globalizacija je poslednjih decenija proslog veka, zahvaljujuci novoj tehnologiji, komunikaciji ali i
novoj ekonomiji nametnula svetu nova pravila, nove sadraje, nove dimenzije i nova znanja. To je
proces o kome razliita drutva, na razliitom stepenu svog razvoja i razliiti politiki akteri, u
skladu sa svojim ekonomskim interesima i politikom moi, imaju dijametralno suprotne stavove.
Dakle, u procesu golobalnog ujedinjavanja oveanstva postoje dve protivrene tendencije : jedna
se manifestuje u povezivanju sveta u jedinstvenu ekonomsku celinu i rezultat je razvoja moderne
tehnike i tehnologije, dok se druga manifestuje u borbi za osloboenje od svih oblika ekonomske i
politike zavisnosti, kao i za ostvarivanjem prava na slobodni nacionalni i kulturni razvoj.
Mondijalizacija ili multipolarna globalizacija pretpostavlja ravnopravnost izmeu razliitih naroda,
drava i kultura. Njen osnovni smisao je integracija sveta, demokratsko ujedinjavanje oveanstva i
emancipacija oveka i to ne putem raznih vrsta i oblika prinude. U tom smislu su i njeni osnovni
akteri nauka i znanje, protagonisti novih proizvodnih snaga, udrueni proizvoai, emancipatorski
pokreti, njeni osnovni akteri su slobodni i ravnopravni narodi.
Svi dosadanji pristupi globalizaciji koji dominiraju u novijoj literaturi iz ove oblasti mogu se
podeliti na :
-
16
skeptini pristup - polazi od opteg stava da globalizacija izaziva samo negativne posledice, od
ekonomskih, preko kulturnih, do ekolokih. U tom smislu ovaj pristup zagovara odbranu
ekonomskog nacionalizma, zalae se za ekoloku odrljivost, tei ouvanju lokalnog kulturnog
identiteta.
U visoko razvijenim zemljama sveta danas je koncentrisano preko 90% finansijskog kapitala i 98%
svih otkria i tehnolokih inovacija. Za razliku od njih u nerazvijenim i zemljama u razvoju u kojim
ivi oko 80% svetskog stanovnitva, ostvaruje se 12% indsutrijske proizvodnje, izmeu 17 i 18%
izvoza, od 16 do 20% drutvenog proizvoda, dok za isplatu dugova odlazi gotovo 30% njihovog
drutvenog proizvoda, a u najveem broju zemalja i ukupan nacionaalni dohodak. Konkretno,
najnerazvijenijim zemljama u svetu trebalo bi skoro 350 godina da dostignu stepen razvoja koji je
ostvaren u razvijenim zemljama.
U uslovima globalnog povezivanja drava, naroda i nacija, koncept "nove ekonomije" (new
economy) kao nove ekonomske stvarnosti zamenio je staru ekonomiju. Nova ekonomija se zasniva
na visoko sofisticiranoj tehnologiji, na znanju i inovacijama, novim formama povezivanja i
udruivanja transnacionalnih korporacija, pri emu se poslovanje odvija na svetskom tritu.
Na irenje nove ekonomije znaajno je, moda ak i presudno, uticala savremena informaciona i
komunikaciona tehnologija, pri emu se posebno izdvaja Internet kao sredstvo pomou kojeg se
obavlja globalno poslovanje. U tom smislu znaajno je elektronsko poslovanje (E - bussiness ili E commerce) koje se obavlja u okviru tri bitna podruja : B2B (Bussiness to bussiness), B2C
(Bussiness to Customers) i B2E (Bussiness to Employer).
1.3. Politika globalizacija
Pod politikom globalizacijom se podrazumeva jedinstvenost i protivrenost politika i politikih
odnosa koji postoje u okviru drava, saveza drava, regiona i izmeu regiona.
O politikim odnosima izmeu drava u procesu globalizacije izdvojila su se 4 modela :
1. Pax amerikana - po ovom modelu upravljanje jedinstvenim politikim prostranstvom treba
da pripadne americi kao najmonijoj ekonomskoj sili na svetu.
2. Adam Smith model - globalne politije institucije ne treba mnogo da se meaju u delovanje
trinih mehanizama poto se ekonomijie zasnivaju na liberalizaciji trita.
3. Fragmentacija - drava ima pravo i obavezu da titi nacionalne interese.
4. Koordinacija - sve drave grade politiki sistem na demokratskim osnovama.
Inae, nijedan od ovih modela nije naao konkretnu primenu u praksi.
1.4. Globalizacija i civilizacijski razvoj u drutvu
Civilizacija se moe odrediti kao istorijsko - antroploki, socio - kulturni i istorijski tip organizacije
drutva na odreenom geografskom prostoru. Treba imatu u vidu da danas ne postoji jedna
civilizacija, ve postoji vie civilizacija, koje su se nalazile i jo uvek se nalaze u sukobu, tako da
savremeno svetsko drutvo predstavlja jednu civilizaciju kao ukupnost vie posebnih unikalnih
civilizacija, koje proces globalizacije dovode u odnose saradnje ili sukoba pa u tom smislu moemo
govoriti o sudaru kultura, odnoso o sukobu civilizacije.
Razvoj oveanstva zabeleio je postojanje vie civilizacija. Neke su se odrale, neke propale a
neke se danas nalaze pod pretnjom unitenja ili asimilacije. Izmeu civilizacija postoje sutinske
razlike u jeziku, kulturi i tradiciji, istoriji, geografskom prostoru, politici i politikoj praksi, religiji,
filozofiji, umetnosti i knjievnosti, razlike u naunom znanju, tehnikom znanju, tehnolokom
razvitku, privrednom razvoju, estetici, u moralnom domaaju, etikim principima, sistemu
18
vrednosti. Sve ove razlike mogu usporiti proces globalizacije, mogu biti dominantan uzrok sukoba
posebno u pokuajima izgradnje novog svetskog poretka.
U sadanjem procesu globalizacije uestvuju potpuno neravnopravni uesnici. Visoko ekonomski
razvijene i politiki mone zemlje sveta kroz razne organizacije i institucije nameu svoja pravila
ponaanja, oblikujui tako novu politiku i kulturnu realnost, pri emu uvaju svoj identitet a
remete kulturnu raznolikost drugih. Na taj nain se ugroava nacionalni identitet pojedinih naroda,
posebno malih, nerazvijenih i onih u tranziciji, negira se njihovo kulturno odreenje sa
odgovarajuom tradicijom i sistemom vrednosti, osporava se njihova pripadnost kulturi i naciji kao
stvaralakih bia i njihov dravni suverenitet.
1.5. Socioloki pojam globalizacije
Proitati iz knjige...
2. INFORMACIJSKA ETIKA
Jedan od najveih izazova savremene civilizacije svakako je i nova tehnologija, posebno
informaciona tehnologija, pa sledstveno tome i informaciona etika.
U savremenom globalizovanom svetu nove tehnologije se razvijaju velikom brzinom, pa se kao
najvanije tehonologije dananjice izdvajaju : telekomunikacije, elektronika, kompjuteri, novi
materijali, optoelektronika, biotehnologija, energija, robotika, genetski ininjering, informatizacija,
sofistikacija i medikalizacija.
Telekominikacije kao ukupnost tehnikih i tehnolokih reenja, u najveoj meri omoguavaju sve
veu povezanost meu ljudima i to kada oni fiziki nisu blizu. Razmena informacija u vidu
podataka, poruka, slika i drugih misaonih sadraja posredstvom telekomunikacione tehnologije u
vidu telefonije, televizije, telefaks ureaja, modema, elektronske pote, satelita i drugih ureaja
omoguena je sve veem broju ljudi irom planete. Time je proces globalizacije zahvaljujui novoj
tehnologiji, a posebno razvojem raznih informacionih mrea i Interneta kao mree svih mrea
postao ostvarljiv.
Od pojave kompjutera, 1946. godine, pa sve do dananjeg dana razvijeno je nekoliko kvalitativno
razliitih generacija kompjutera. Sada je u poodmakloj fazi razvoja ve esta generacija kompjutera
zasnovana na bazi mikroipa. Ta generacija treba da obezbedi prelazak sa obrada informacija na
obradu znanja. Nauka je ve sada sasvim blizu stvaranju takvih kompjutera koji e posedovati
elemente vetake inteligencije. Ovi kompjuteri e biti napravljeni od proteinskog materijala koji je
u prirodi odgovoran za najsuptilnije funkcije svojstvene oveku a to su funkcije opaanja i uenja, a
ne samo memorisanja, u emu je kompjuter ve odavno nadmaio oveka.
Pojava novih materijala kao novih sintetikih tvorevina, doprinela je da se neki obnovljivi ili
neobnovljivi prirodni resursi i rezerve u velikoj meri sauvaju i koriste, to ima poseban znaaj za
budue generacije.
Jedna od najznaajnijih tehnologija dananjice nesumnjivo je i robotika. To je relativno mlada
tehnika grana koja ima veliki uticaj na proces rada, organizovanja rada i upravljanja. Upravo zbog
takvog znaaja koji ima za proces rada i upravljanja roboti su krajem prolog veka postali
pokazatelj industrijske razvijenosti pojedinih zemalja.
19
20
U odnosu na tradicionalni nain poslovanja, elektronsko poslovanje ostvaruje znaajne rezultate jer
smanjuje radno intenzivne aktivnosti, podie produktivnost rada, smanjuje trokove proizvodnje,
poveava uee visokoobrazovane radne snage, smanjuje uee poetnog kapitala,
demonopolizuje trite, integrie svetsko trite itd.
3. ZATITA IVOTNE SREDINE
Usled poremeene ravnotee izmeu prirodnih sistema za odravanje ivota i industrijskih,
tehnolokih i demografskih potreba oveanstva, dolazi do ekloke krize, krize okoline.
Naruavanje ekoloke ravnotee u prirodi tekovina je savremene civilizacije. Iscrpljivanje prirodnih
resursa je dolo do kritine granice, pa se postavlja pitanje mogunosti njihovog korienja u
budunosti. Tu se posebno misli na neobnovljive prirodne resurse u koje spadaju rezerve fosilnih
goriva i ograniene rezerve leita metala.
Sa razvojem tehnike i tehnoligije, nauke i naunih dostignua, dolo je izmeu ostalog i do
opasnosti ugroavanja ovekove prirodne sredine, njegovog opstanka i njegove egzistencije.
Drugim reima dolo je do ekoloke krize koja je poprimila globalni karakter. Uporedo sa
ekolokom krizom, 50-ih godina XX veka, raa se svest da postoji evidentna opasnost za opstanak
ljudske vrste. Poslednjih godina velika panja se posveuje ouvanju prirodne sredine u svim
delovima Sveta i na svim nivoima, posebno u organizacijama.
Ne treba ni pominjati da je promena klime na planeti upravo prouzrokovana ovekovom delatnou.
Dolo je do pregrevanja planete, pa mnogi naunici smatraju da ovo pregrevanje predstavlja veliku
opasnost za ovekov ivot. Kao konkretna negativna posledica zagrevanja planete navodi se
podatak da e do 2100. godine mora u celom svetu porasti izmeu 15 i 90 cm, pa e gusto naseljeni
delovi kopna nestati, a morska voda bi prodrla dalje u unutranjost i uzvodno uz reke, zagaujui
pritom podzemne svee vode. Osim opisanog problema, znaajnu strepnju predstavljaju i ozonske
rupe, nedostatak hrane, itd.
Mnogi ekoloki problemi reavaju se na nivou organizacije Ujedinjenih nacija, putem saradnje sa
brojnim dravama. Ujedinjene nacije organizuju brojne meunarodne konferencije o zatiti ivotne
sredine, organizuju vie meunarodnih skupova koji se bave pitanjima unapreenja covekove
ivotne sredine i slino. Tu je i tzv, program Ujedinjenih nacija za ovekovu sredinu koji se bavi
pitanjima spreavanja zagaivanja vazduha i vode, kao i sprovoenju racionalnog korienja
prirodnih bogatstava.
Koncept "odrivi razvoj za odrivu budunost" podrazumeva ravnoteu izmeu
resursa i sposobnosti prirodnih sistema da zadovolje potrebe buduih generacija.
potronje
21
krizom, zagaenjem prirodne sredine, demografskom eksplozijom i mnogim drugim pitanjima oko
usaglaavanja prirodnog razvoja sa ekolokim zakonitostima.
U literaturi na zapadu a posebno u njihovoj praksi, definisani su okviri za procenu preduzetih akcija
o ouvanju prirodne sredine. Postoji znatan broj takvih okvira, za razmiljanje o prirodnoj sredini.
Prema Stoneru ipak se mogu izdvojiti :
-
okvir troak - korist, propise i regulativu o prirodnom okruenju treba primeniti samo u sluaju
kada bi trokovi u zatiti prirodnog okruenja bili manji od koristi koja bi se mogla ostvariti.
Ovaj model je inae esto kritikovan a neki ga smatraju i pristupom koji je doveo do
naruavanja ekoloke ravnotee u prirodi.
"Tamno zelini stav" se zasniva na tzv. dubokoj ekologiji. Tvorac ovog stava je skandinavac Arne
Naes, ije ideje obuhvataju ekoloke vrednosti po kojima bi se ivelo u veoj harmoniji sa planetom
zemljom. Drugim reima, treba iveti na nain koji odraava i potuje planetu Zemlju. Da bi se
ovakav stav ostvario, nuan je mnogo vei nivo svesti o okruenju nego to je ovaj dananji.
Rasprave o etikoj dimenziji zatite ivotne sredine esto su bile veoma protivrene. Traili su se
naini da se ispotuje zakonska regulativa i etika poslovanja, a da se pritom i zadovolje sopstveni
interesi. U tom smislu jedni su tvrdili da upravljaki procesi nemaju obavezu u zatiti ivotne
sredine, veu od one koju od njih zakon zahteva, dok su se drugi tom zahtevu suprotstavljali.
Konkretno, etika zatite ivotne sredine podrazumeva zatitu ukupnog okruenja kao okvira
ovekovog ivota. Dakle, etika zatite ivotne sredine zasniva se na moralnoj odgovornosti oveka
da ne ugroava sredinu u kojoj ivi, jer samo tako stvaraju uslove za kvalitetniji nain ivota.
Evo i nekih cifara u funkciji ilustracije problema o kome govorimo :
-
svakodnevno umire 6.000 deaka i devoica od bolesti vezane za nedostupnost iste pijae
vode, neadekvatnu zdravstvenu zatitu i lou higijenu;
22