UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIONI FAKULTET
MATEMATIKA I INFORMATIKA

SEMINARSKI RAD
Predmet: Uvod u programiranje
Tema: Osnovne funkcije paskala

Akademska

Student:

2010/2011

Mithat krijel

Sadraj:

1. UVOD...........................................................................................................................................3
2. Osnovne funkcije paskala.............................................................................................................4
Write.........................................................................................................................................5
Read..........................................................................................................................................6
3. GAUSOVA METODA ELIMINACIJE........................................................................................7
4. Petlja...........................................................................................................................................11
5. Procedure....................................................................................................................................12
6. Funkcije......................................................................................................................................13
7. Lokalne varijante........................................................................................................................16
8. Zakljuak....................................................................................................................................18
9. LITERATURA...........................................................................................................................19

2.

1. UVOD

Krajem je ezdesetih godina Nicklaus Wirth definirao jezik za programiranje

veoma blizak svojim prethodnicima, Algolu 60 i Algolu W, ali koncizan, s jasnom
sintaksom i semantikom. Nazvao ga je "Pascal". Prva verzija jezika Pascal pojavila se
1968. godine. Prvi prevodilac dobiven je 1970. godine, a objavljen je godinu dana
kasnije. Veliki interes koji je Pascal izazvao svojom pojavom doveo je do njegove
daljnje konsolidacije i revidiranja, to je objavljeno 1973. godine u knjizi "Pascal User
Manual and Report". Ta je verzija bila prihvacena kao standardna definicija jezika, a
formalno je standardizirana tek 1983. godine. Bila je implementirana na mnogim
razlicitim vrstama kompjutera, od mikro do velikih.

3.

2. Osnovne funkcije paskala

Postoje proirenja standardne verzije Pascala, posebno pojavom osobnih

kompjutera (PC). Medu njima nedvojbeno je najpopularniji i najrasprostranjeniji
Turbo Pascal, trenutacno ver. 7.0, tvrtke BORLAND. Na opis Pascala odnosit ce se
iskljucivo na tu verziju.
Primarna je namjena Pascala u rjeavanju problema "algoritamske prirode",
gdje dolazi do izraaja primjena osnovnih konstrukata strukturnoga programiranja i
postoji potreba za primjenom vie tipova i struktura podataka. Takoder je prikladan za
ucenje razvoja algoritama i metodologije programiranja. Kao osnovne karakteristike
Pascala mogu se izdvojiti sljedece:
1. Obavezno je deklariranje svih varijabli programa.
2. Odredene kljucne rijeci, na primjer BEGIN, IF, THEN, WHILE, "rezervirane"
su i ne smiju se koristiti kao imena.
3. Standardni tipovi podataka su realni, cjelobrojni, logicki i znakovni.
4. Standardne strukture podataka su polja, slogovi, skupovi i datoteke. Osim njih,
uveden je poseban tip podataka - pokazivac. Pascal takoder doputa definiranje
vlastitih ("internih") tipova podataka.
5. Procedure i funkcijski potprogrami mogu se pozivati rekurzivno.

Funkcije Argument

Izlaz

ODD

Integer

Boolean

Je li broj neparan

ORD

Char

Integer

Znak => Broj

CHR

Integer

Char

Broj => Znak

PRED

Int.
Char

Bool. Int.
Bool.Char

Predhodnik

SUCC

Int.

Int.

Sljedbenik
4.

Bool.Char. Bool.Char
SQR

Integer,
Real

Integer,
Real

Kvadrat

SQRT

Integer,
Real

Real

Korijen

ABS

Integer,
Real

Integer,
Real

Modul

TRUNC Real

Integer

Uzima cijelidio

ROUND Real

Integer

Zaokruzuje broj

FRAC

Real

Real

Uzima dec. dio

INT

Real

Real

Uzima cijeli dio

Write
Naredbe za ispis:
write
writeln

Primjer: ispisivanje teksta i vrijednosti varijabli

write( ime_varijabe , ime_varijable2 , ' tekst' );

Razlika izmedu write i writeln je da writeln pomice kursor u novi red

Odabir broja mjesta za ispis varijable

write ( ime varijable:broj mjesta za ispis varijable );

Primjer :
broj
write ( broj :5 );

:=
{Program ce ispisati : " 99"}

99;
5.

Program

realni

broj

ispisuje

obliku:
1.)
predznak(1mjesto)
2.) znanstveni zapis broja (16 mjesta)
3.) eksponent (8 mjesta)

Primjer -4.1000000000000E+0001

Da program nebi tako ispisivo realne brojeve iza varijable treba dodati : broj mjesta za ispis
varijable : broj decimalnih mjesta
Primjer :
broj
write ( broj :10:2 );

:=
{Program ce ispisati : "

343.892142;
343.89"}

Ako je broj mjesta za ispis varijable manji od broja znamenaka onda ce program uzeti mjesta
koliko mu treba

Read
Naredbe za unos:
read
readln
Primjer: unoenje vrijednosti varijabli:
read( ime_varijabe , ime_varijable2);

Razlika izmedu read i readln je da readln pomice kursor u novi red i brise sve unose u
prethodnom redu.
Ako je read (ovo nevrijedi za readln) funkcija napisana tako da se u nju unosi vrijednost
jedne varijable, a vi unesete 2 broja, prvi broj ce se normalno unijeti dok ce se drugi automatski
unjeti kad program naide na iducu funkciju read ili readln

6.

Kada stavljamo varijable u funkciju read varijable su istog tipa. Mozemo stavljati i
razlicite varijable, ali onda to zapisujemo ovako
a:integer;
b:char;
read(a,b,b) {ako upisemo "5 k" program ce prvo varijabli a dodati vrijednost unesenog broja te
varijabli b dati vrijednost razmaka te onda dati vrijednost unesenog znaka}

3. GAUSOVA METODA ELIMINACIJE

Primjer ravnotee mehanikog sistema

Problem: Izraunati mase c i h uz pretpostavku da su gornji sistemi u ravnotei u polju sile tee.
Poznata
masa
iznosi
2 kg.
Uputa: Jednakost momenata vodi na gornji sistem jednadbi. Rjeenje sistema je h=1, c=4.
Transformacije nad rjeima:
Teorem. Ako sistem jednadbi promijenimo u drugi sistem nekom od ovih operacija:

zamjenom jednadbi
7.

obje strane jednadbe pomnoimo konstantom razliitom od nule ( m x Ri )

zamijenimo jednadbu sa sumom te jednadbe i neke druge pomnoene konstantom ( Ri m x Rj )tada ti sistemi imaju isti skup rjeenja.

Gornje transformacije nazivamo elementarnim transformacijama nad recima ili Gaussovim

transformacijama.
Zadatak. Pokrenite program Mathematics for Technology ( v. donju sliku ) i rijeite uitani
zadatak pomou

Mnoenjem prve jednadbe s -3 i pribrajanjem drugoj jednadbi dobiti emo sistem na donjoj
slici.

8.

Nakon konano koraka dobiti emo sistem s dijagonalnom matricom i oitati rjeenje.

9.

Rjeenje: x

16.69, y

9.045, z

10.59,w

13.74.

10.

4. Petlja

U veini raunalnih programskih jezika, while petlja je naredba upravljanja tokom koja
doputa opetovano izvrenje koda u ovisnosti o danom bulovskom uvjetu. While petlja se moe
shvatiti kao ponavljajua if naredba.
While konstrukt se sastoji od bloka koda i uvjeta. Uvjet je prvo evaluiran - ako je
uvjet logika istina, kod se unutar bloka izvruje. Ovo se ponavlja sve dok uvjet ne postane laan.
S obzirom da while petlja provjeruje uvjet prije izvrenja bloka koda, upravljaka je
struktura esto poznata kao pred-test petlja. Valja je usporediti s do while petljom koja ispituje
uvjetnakon izvrenja petlje.
Primjerice, u C-u (kao i u Javi i C++u, koji koriste istu sintaksu u ovom sluaju), odsjeak koda
x = 0;
while (x < 3)
{
x++;
}
prvo provjeruje je li x vei od 3, a s obzirom da nije, inkrementira ga za 1. Potom opet provjeruje
dani uvjet, opet izvruje, ponavljajui ovaj postupak sve dok varijabla x ne dosegne vrijednost 3.

11.

Valja uoiti da je mogue, u nekim sluajevima ak i poeljno, da se uvjet uvijek evaluira

u logiku istinu, stvarajui beskonanu petlju. Kad se takva petlja hotimice stvori, obino postoji
neka druga upravljaka struktura (poznata kao break naredba) koja upravlja terminacijom petlje.
Postoje jos i repeat i until petlje.

12.

5. Procedure
Ovladavanje Pascalom zahtijeva postupnost, temeljitost i strpljivost u radu. Takoder
podrazumijeva predznanje iz odredenih podruja matematike i strog, formalan pristup.

Primjer procedure:
Napisati program sa procedurom za izraunavanje obima i povrsine kruga.
Listing programa:
PROGRAM O_P_kruga;
USES
WinCrt;
CONST
pi = 3.14;
VAR
r, o, p :Real;

PROCEDURE Obim_i_Povrsina (r:Real; VAR o, p: Real);

BEGIN
o := 2 * r * pi;
p := r * r * pi;
END;

BEGIN
Writeln ('Obim i povrsina kruga ');
13.

Write ('Radijus ');

Readln(r);
Obim_i_Povrsina (r,o, p);
Writeln('r ', r, ' obim ',o, ' povrsina ',p);
READLN;
END.

6. Funkcije

Vraa apsolutnu vrijednost izraza

ABS

ARCTAN

Izracunava arkustangens vrijednosti u radijanima

CHR

Vraa ASCII vrijednost koja odgovara brojnoj vrijednosti

CLRSCR

Brie sadraj ekrana.

COS

Vraa kosinus ugla

DEC

umanjuje vrijednost promjenljive za navedeni korak.

DELAY

procedura

DIV

Cjelobrojno dijeljenje.

EXIT

Izlazak iz procedure ili programa i vraa izvo|enje programa na pozivni program

10

EXP

Izraunava stepen sa bazom prirodnog logaritma 2.718281828459

11

INC

Uveaj vrijednost promjenljive za navedeni korak.

12

LENGTH

Vraa broj karaktera u stringu.

13

LN

Vraa prirodni logaritam.

14

MOD

Ostatak cjelobrojnog dijeljenja.

15

ODD

Vraa TRUE ako je vrijednost neparna ili FALSE ako je vrijednost parna.

16

ORD

Vraa redni broj tipa.

17

POS

Vraa redni broj tipa.

18

PRED

Vraa prethodnu vrijednost rednog tipa.

19

RANDOM

Vraa sluajnu vrijednost broja.

20

ROUND

Zaokrui na najblii cijeli broj.

21

SIN

Funkcija vraa sinus ugla.

22

SQR

Vraa kvadrat upisane vrijednosti.

23

SQRT

Vraa kvadratni korijen upisane vrijednosti.

24

STR

Pretvara upisani broj u string.

25

SUCC

Vraa slijedeu rednu vrijednost.

26

TRUNC

Cio broj.

27

VAL

Pretvara string u cio broj.

kanjenje u milisekundama

14.

Neki izradjeni primjeri sa datim funkcijama:

Funkcija: ABS - funkcija vraa apsolutnu vrijednost izraza

Sintaksa: FUNCTION
ABS(vrijednost:<INTEGER
ili
REAL>): < Kao Argument >;
Tabela D1. ABS - funkcija - Apslolutna vrijednost izraza
Listing programa
Ekran
PROGRAM Apslolutna_vrijednost;
BEGIN
WRITELN('Apsolutna vrijednost -3Apsolutna vrijednost -3 3
',ABS(-3));
WRITELN('Apsolutna vrijednost 3Apsolutna vrijednost 3 3
',ABS(3));
WRITELN('Apsolutna vrijednost -3*3Apsolutna vrijednost -3*3 9
',ABS(-3*3));
END.

Listing programa:
PROGRAM pABS;
BEGIN
WRITELN('Apsolutna vrijednost -3 ',ABS(-3));
WRITELN('Apsolutna vrijednost 3 ',ABS(3));
WRITELN('Apsolutna vrijednost -3*3 ',ABS(-3*3));
END.

Funkcija: ARCTAN - izraunava

arkustangens vrijednosti u radijanima
Sintaksa: FUNCTION
ARCTAN(vrijednost:<REAL>):<REAL>;
15.

Ugao
u
radijanima
Radijan = Stepen * p /180

je:

Listing programa
Opis
PROGRAM pARCTAN;
Naslov
BEGIN
WRITELN('ArkusTangens odIspis na ekran
PI', ARCTAN(Pi));
arctg PI
WRITELN('ArkusTangens odIspis na ekran
2*PI', ARCTAN(2*Pi));
arctg 2PI
END.
Kraj programa

Listing programa:
PROGRAM pARCTAN;
BEGIN
WRITELN('ArkusTangens
ARCTAN(Pi));
WRITELN('ArkusTangens
ARCTAN(2*Pi));

od
od

PI',
2*PI',

END.

CHR - vraa ASCII vrijednost koja

odgovara brojnoj vrijednosti
FUNCTION
CHR(vrijednost:<BYTE>):<CHAR>;
Ispisati znakove iz ASCII tabele (od koda
33 od koda 255)

Listing programa
PROGRAM pCHR;
VAR
i: INTEGER

16.

BEGIN
FOR i := 33 TO 255 DO
WRITELN('Vrijednost',i:4,' Znak ',CHR(i));
END.

Listing programa:
PROGRAM pCHR;
USES
WinCrt;
VAR
i: INTEGER
BEGIN
FOR i := 33 TO 255 DO
WRITELN('Vrijednost',i:4,' Znak
',CHR(i));
READLN;
END.

7. Lokalne varijante

Postupak moe proglasiti vlastiti varijable raditi. Te varijable pripadaju postupak u kojem
su objavljene. Varijable unutar proglaen postupak poznat kao lokalni.
Lokalne varijable se moe pristupiti bilo gdje izmeu poetka i kraja podudaranja kljune
rijei postupka. Sljedei program prikazuje uporabu i opseg (gdje su varijable vidljive ili poznate)
lokalne varijable.

Program LOCAL_VARIABLES (input, output);

var broj1, broj2: Integer; {to su dostupna svim}

17.

Postupak add_numbers;
var rezultat: Integer; {rezultat pripada add_numbers}
poeti
Rezultat: = broj1 broj2 +;
WriteLn ("Odgovor je ', rezultat)
end;

begin {program poinje ovdje}

WriteLn ("Unesite dva broja zbrojiti ');
readln (broj1, broj2);
add_numbers
kraja.

8. Zakljuak
Pascal je
u
poetku
uglavnom
namijenjena studentima
strukturirano
programiranje.Generacije uenika imaju koristi kao jezik Pascal uvesti ih u vee programskih
jezika u dodiplomskoj nastavi Izmijenjene verzije Pascal je se esto koristi za veliku koliinu
stvari, kao to su PC igre i ugraeni sustavi. Za razvoj Apple Lisa, Pascal je bio primarni jezik
18.

visoke razine koriste, a u ranim godinama Mac, dijelove originalnog Macintosh operativni sustav
u kojem ruku prevedene na Motorola 68000 asemblerski jezik izPascal izvora.

Objekt Pascal je jo uvijek iroko koriten za razvoj Windows aplikacija, kao to su Skype.

9. LITERATURA

19.

 http://translate.google.ba/translate?hl=hr&langpair=en|
hr&u=http://www.pascalprogramming.info/

http://translate.google.ba/translate?hl=hr&langpair=en|hr&u=http://www.pascalcentral.com/ppl/chapter4.html

Skripte o uvodu u programiranje

20.