PREDAVANJA

Alternativa = frekventna rije, aktualna pojava, moderan lagvort.

kola:

a) srednjovjekovna kola
b) stara kola (18. i 19. st.)
c) nova kola (do pol. 20. st.)
d) suvremena kola
e) kola budunosti.
-

4 faze razvoja:

1. Prvih 35 godina 20. st.:

-

stara kola

nova kola

reformna pedagogija

2. Od II. svjetskog rata do 65-ih godina 20. st.:

-

traenje novog kolskog poretka

odgoj kola politika iza interesnih blok-zavjesa

3. Posljednih 30 godina 20. st.:

-

oslobaanje kole i odgoja

druga reformna pedagogija na kraju 20. st.

4. Poetak 21. stoljea:

-

postomoderni, globalni i multikulturalni utjecaji

traganje za identitetom.
Nekoliko modela koji se nastavljaju na alternativne kole reformnopedagoke tradicije izmeu 2 svjetska rata:

a) Anglo i latinoameriki modeli pokuaji izlaska iz kola industrijske

konfekcije i poticanja stvaralakog izraza uenika; ideal je praktian i
upotrebljiv graanin; npr. Summerhill, te pokuaji prosvjetiteljskog

djelovanja alternativnih kola na osnovama oslobaanja i osvjeivanja

linosti Illich i Freire).
b) Eksperimentalni pokuaji u SR Njemakoj prva slobodna kola u
Frankfurtu, zatim Bochum, Bielefeld.
c) Skandidanvski modeli slijede svjetske pokuaje poput Waldorfa i
Montessori, ali imaju i vlastite (Tvind kola u Danskoj).
d) Ostale zemlje Europe Italija (Montessori, Barbiana i Reggio).
-

Kritika stare kole:

zasnovana na Herbartovom formalnom sustavu nastave,

formalistika,

tradicionalna konzervativna,

odvojena od ivota,

verbalistika bubanje, dril, vjebanje,

mehaniko zapamivanje, uenje pravila, definicija,

dominira nastava, nastavnik i pouavanje u sreditu,

poslunost, pasivnost i pokornost uenika,

zanemaren odgoj osobnosti.

zamjenjena je novom kolom!

Ratno i poratno zatijenakon 1945. godine pobudilo je u podruju odgoja

i obrazovanja i kolstva tzv. Sputnjik-ok (1957.) trai se reforma
kolskih sustava i podizanje kreativnog potencijala graana.

Pojava nove kole:

Stoljee djeteta 20. st.,

radna i aktivna,

slobodna,

primjerena

djetetu,

njegovim

interesima,

potrebama

mogunostima,
-

manje formalizma, a vie stvaralatva,

pluralne ideje i praktini pokuaji,

individualna i socijalna,

inicijativa samostalnost aktivnost kreativnost,

dijete u sreditu,

prirodan i zdrav razvoj.

Alternativna kola:

Kritika postojeeg stanja, ali i putokaz izlaza iz istog.

Bude nadu utemeljenja slobodne kole.

Obiljeja nastanka alternativnih kola:

Nastoje se ukljuiti u rjeavanje aktualnih drutvenih pojava, promjena i

kretanja (humanizacijom rada) povezanost i suradnja uenika, uitelja i
roditelja,

Kritika dravne kole s ciljem ukazivanja na izvore odgojnih kriza

nunost komplementarnog, a ne suparnikog odnosa obaju kola,

Svaka alternativna kola u svom radu naelno polazi od neke ideje i

teorije koju u praksi nastoji realizirati,

Polazno naelo jest odgoj individualiteta djeteta,

Promjenjena uloga uitelja i naglaena uloga roditelja,

Udbenici su manje zastupljeni, izbjegava se ocjenjivanje,

Politiki su slobodne i neovisne.

Uionica: radionica, kabinet, laboratorij, specijalizirani prostor.

Diskusije, rasprave, izvjea, projekti

Izleti, igre, slobodne aktivnosti

Crtanje, slikanje, modeliranje.

kola za odgoj i razvoj koja proizlazi iz djeteta:

slobodna kola,

aktivna kola (Ferriere),

kola ivota,

iskustvena kola,

kola po mjeri uenika,

stvaralako-produktivna kola,

eksperimentalna kola,

kola i tvornica.
ALTERNATIVNI PEDAGOKI POKRETI:
Pokret za umjetniki odgoj:

Lichtwark i Avenarius trae da se u odgoju i koli posveti vea pozornost i

emocionalnom aspektu ivota te umjetnikom odgoju

unoenje umjetnikog u odgoj

estetski izraz kao naelo i praksa

opekulturno znaenje odgoja

protivljenje intelektualistikoj koli

Uvoenje runog rada u kole:

naelo ili predmet

kolske radionice

radna kola

politehniki odgoj (da pojedini predmeti pokrivaju vie tehnikih disciplina)

Fenomeni sintagmi novih kola:

cijeli pokret alternativnih kola proizaao je iz potreba razvoja djeteta

pojavili su se novi oblici rada

klima/ozraje da se provedu novi naini rada

Slobodna duhovna djelatnost:

H. Gaudy

slobodni stil nastave

kontemplacija

didaktika virtuoznost nastavnika

Pedocentrizam u odgoju:
-

sve polazi od djeteta

dijete je velianstveno

dijete je sunce

slijedi djeje interese

slobodni razvoj

prava djeteta

pretjerano uvaavanje djejeg svijeta

vraanje prirodnom odgoju u skladu s prirodnou ovjeka (djeteta).

Kritika:

dijete je stavljeno previe u centar

prisan odnos, neposredan, ali ne treba previe dijete stavljati u sredite

nastavnik je u servilnom poloaju

pretjerivanje nekih alternativnih pokuaja.

Zanimljivi alternativni pokuaji:

sloboda u odgoju

pokret za zdravi ivot

pomo ugroenima

poticanje kreativnosti

podrka nadarenima

integracija hendikepiranih

interkulturalni odgoj i obrazovanje

demokratska i graanska prava.

Alternativni oblici nastave i rada u koli:

nastava u prirodi,

zorna nastava,

doivljajna nastava,

nastava po epohama,

nastava po kabinetima,

projektna nastava,

grupni rad,

radne zajednice,

istraivake ekipe,

projektni timovi,

radne sekcije,

znanstveni kruoci,

eksperimentalne sekcije,

slobodni nastavni razgovor,

spontani doivljaj,

slobodni rad,

rasprave i dijalozi,

skautske druine,

sportski klubovi,

ekskurzije,

uiti putujui.

Alternativne kole: slobodne kole, kole po mjeri uenika, kole u

prirodi, kole kreativnog razvoja, nacionalne kole, interkulturalne kole,
ratne kole, kole u egzilu, privatne kole
DALTON-PLAN:

1910., Dalton.

Parkhurst.

Individualni umjesto frontalnog rada.

Ekonomski i politiki liberalizam.

Vlada uobiajeni raspored sati.

Uenik dobiva pismenu doznaku radnih zadataka.

Uenik dobiva minimalni, srednji ili maksimalni program uenja.

Nastavnik samo kontrolira rad.

Uenika sloboda i odgovornost.

Preteno se upotrebljava pismeno izraavanje.

Vrijeme krize u SAD-u, pokuaj obrazovanja (pojedinaca) da odgovore na

krizu promjene kolski sustav to je i Dalton-plan koji zagovara zaokret
pojedincu, slobodu u radu (to je u skladu s politikim i ekonomskim
liberalizmom).

Uenici sami biraju koliinu gradiva, participiraju u programima, uitelj je

pomaga i voditelj.

Odgovara kako promijeniti organizaciju rada kole i uvesti aktivne, a ne

pasivne metode (istraivanje, eksperiment otkrivanje, dopustiti zablude,
greke).

Ne vanjska prisila, ve intrinzina motivacija.

WINNETKA-PLAN:

Poetak 20. stoljea, Winnetka (predgrae Chicaga) SAD.

Zagovara elastinu organizaciju kolskog rada.

Minimalni obvezni nastavni programi i vie izbornih predmeta na izbor

ueniku.

Individualno stjecanje znanja.

Spontani stvaralaki rad.

Organizirani prirodni ivot u koli.

Nastava se za sve uenike organizira prije i poslije podne.

Uenik bira redoslijed predmeta, broj, vrstu i tempo rada.

Uenik od nastavnika trai pomo, neka mu nastavnik bude prijatelj.

Kritika: testomanija pozitivistika orijentiranost; provjera znanja vri se

testovima; egzemplarna nastava.

Sloboda u izboru donosi izgraivanju samopouzdanja i odgovornosti.

DECROLY METODA:

Belgijski lijenik D. Decroly.

Osnovna kola za djecu s tekoama u razvoju.

Odgajati ivotom za ivot.

Promatrati i uiti iz sredine u kojoj se ivi.

Uionice pretvorene u radionice.

Broj uenika ograniiti na 20-25.

Nastavni program nose djeji centri interesa.

Zagovara samostalnost uenika u uenju.

Prvo poeo s hendikepiranom djecom, a zatim i s intaktnom djecom.

PROJEKT METODA:

Nastavni sustav slian industrijskoj proizvodnji u SAD-u.

Nositelji: J. Dewey, W. H. Kilpatrick.

Nastavnik i uenik zajedniki organiziraju nastavu.

Rad planirati, putem nastave istraivati, projektirati, stjecati iskustva.

Nastava se sastoji iz niza projekata.

Didaktiki pragmatizam.

Iskljuuju se tradicionalni nastavni predmeti.

Potie se slobodno izraavanje uenika.

Drugi nazivi: projekt-plan, problem-metoda, metoda situacije.

Egzemplarne jedinice projekti.

Nastava nije satkana od niza predmeta i nastavnih sati, ve od projekata.

LABORSCHULE BIELEEFELD:

H. von Hentig.

Posao, rad, trud.

kola bez uionica.

kola kao prostor iskustvenog uenja.

Pomoi djetetu da odraste.

kola kao ivotni prostor.

kola bez zvona.

Opisno ocjenjivanje.

Uenje u kontaktu s prirodom.

Nastavnik s Brechtovskom vrlinom iskrenosti i ljubaznosti.

EKSPERIMENTALNA KOLA JORDANOVAC:

Radni odgoj.

Uenika zadruga.

kolska uenika tiskara.

Interni kolski radio.

Izvannastavne aktivnosti.

Zajednica doma i kole.

Uenika samouprava.

MILAN MATIJEVI ALTERNATIVNE KOLE

OPENITO:
-

Razredno-predmetno-satni sustav u kolstvu egzistira ve 350 godina (od

Komenskog), a njegovu unutarnju strukturu (formalni stupnjevi) doradili su
Herbart i Ziller.

Mnogi pedagozi nudili su svoje pedagoke koncepte za poboljanje

odgojno-obrazovnog procesa PEDAGOKI PLURALIZAM !

Rousseau umjesto knjikog kolskog uenja predlae orijentaciju na

prirodu, slobodu i radni odgoj (uenje putem rada); svaki odgajanik treba
izuiti neki zanat.

Pestalozzi pedagogija orijentirana na odgoj glave, odgoj srca i odgoj

ruke.

Friedrich Frobel cjeloviti odgoj koji se moe ostvarivati radom i igrom.

Tolstoj

u Jasnoj Poljani otvorio kolu za seljaku djecu (smatra se

jednom od prvih alternativnih kola u povijesti kolstva); zagovara

slobodni odgoj koji polazi od djeteta i nudi djeci potpunu slobodu u

pogledu dnevnog posjeivanja nastave (tu ideju kasnije preuzeo Neil za
Summerhill).
-

EUROPA i SAD Projekt metoda (Dewey), Mannheimski sustav

(odjeljenja djece prema sposobnostima i kolskom uspjehu), Montessori
sustav (metoda s naglaenim individualnim radom na raznovrsnim
materijalima), Freinetova kola (uenje u prirodi bez obveznih udbenika),
Waldorfska kola (bez krutog nastavnog programa, udbenika i brojanog
ocjenjivanja), Dalton plan, Winnetka plan, Slobodni rad po grupama R.
Cousineta

(uenje

slobodno

formiranim

grupama

djece),

Individualizirana nastava u Mailu.

-

SLOBODA U KOLI I KOLSTVU MJERILO JE DEMOKRATINOSTI

NEKOG DRUTVA! (Matijevi, 2001, 16)

PEDAGOKA KONCEPCIJA I KOLE CELESTINA

FREINETA:
NASTANAK:
-

Francuski pedagog.

Kao sin seljaka, rano je upoznao poljoprivredne radove i prednosti ivota u

prirodi.

Kako je imao oteeno pluno krilo, bio je prisiljen manje govoriti u

uionici pa je traio neki novi nastavni stil koji e vie angairati same
uenike.

Poeo izvoditi svoje uenike u prirodu radi uenja u popodnevnim satima.

Ti posjeti prirodi bili su dokumentirani i prikazivani slikom i rjeju.

Uveo je runi rad u razred.

Osmislio runu tiskaru u koli radi umnoavanja uenikih sastava, stoga

je pledirao za ukidanje propisanih kolskih udbenika i zalagao se da

10

uenici vie itaju radove koje piu uz pomo uitelja, a o onome to

prouavaju u svojoj okolini.
-

Zapoeo razmjenu pisama s uenicima iz druge kole (iskustva, sastavi,

crtei i sl.).

Tiskali i svoj asopis Enfantis (Pripovjetke za djecu).

PEDAGOKI KONCEPT:

Misao vodilja: Par la vie pour la vie par le travail (Kroz ivot za
ivot kroz rad!).

Cilj odgoja: osigurati mogunosti da se svako dijete optimalno razvija u

okviru jedne zajednice kojoj e sluiti i koja e mu pomoi u razvoju.

Kooperativnost meu uenicima.

5 bitnih elemenata:

a) razredna samouprava u obliku suradnje

b) samostalnost u radu i uenju
c) suradnja uenika u razredu
d) uenje otkrivanjem u poticajnoj okolini
e) slobodniji izraz djece u irem znaenju.
-

Organizacijska sredstva: razredni sastanak, razgovor, kutija za pismene

kritike ili zidne novine, odgovornost, tiskara u koli, razredne novine,
dopisivanje, izvianje, propitivanje strunjaka, samoupravna razredna
blagajna, slobodni tekst, slobodno slikanje, oblikovanje, muziciranje i
sastavljanje

pjesmica,

radni

atelier, samostalno

voena

razredna

biblioteka.
-

Razredni sastanak: organ pomou kojega uenici sudjeluju u oblikovanju

nastavnog programa i forum za razgovaranje.

Uenje istraivanjem i otkrivanjem omoguuje odgoj samostalnosti i

suradnitva.

Pri izboru tema polazi se od interesa uenika.

Djeca posjeuju tvornice, gradilita i radionice (prethodno se u razredu

prikupljaju i biljee pitanja i problemi za istraivanje).

11

5 vanih sloboda u pisanju slobodnih sastava:

a) Prostorna (nema posebno rezerviranih prostora za pisanje)

b) Vremenska (nema posebno rezerviranog vremena za pisanje)
c) Sredstva za pisanje (nema propisanih vrsta biljenica u koje se pie niti
sredstva kojima se pie)
d) Ortografija/gramatika (napisani tekstovi ne vrednuju se po ortografskogramatikim normama)
e) Slova i pismo (djeca mogu rabiti sve vrste i veliine slova prilikom pisanja).
-

3 naelne slobode u Freinetovim razredima: organizirati se, raditi i

izraziti se i komunicirati.

Slobodni sastavi omoguuju uiteljima vidjeti koja podruja posebno

zanimaju djecu, a djeci omoguuju izraziti vlastite misli i osjeaje.

Pozornost se posveuje kolskoj ekologiji.

U toj se koncepciji kole uvaavaju glavni zahtjevi iz Maslowljeve

humanistike teorije linosti.

Suradnja meu uenicima u razredu, suradnja unutar radne grupe,

suradnja izmeu kola, suradnja uitelja i suradnja izmeu roditelja i
kole.
UITELJ I UENICI:

Uitelj pomae razvoj ne vrei nikakve prisile, ve osiguravanjem radne

sredine i materijala (slino kao i kod Montessori)

Uitelji i uenici sami biraju sadraje uenja i odreuju opseg i dubinu

njihova prouavanja sloboda izbora strategija i metoda rada, te modela
praenja i ocjenjivanja uenika.

Samoocjenjivanje uenika usporeivanjem vlastitih uradaka s osobnim

radnim planovima.

Nakon to upoznaju djecu s kojom e suraivati, uitelji rade vlastite

izvedbene programe.

Na kraju svakog tjedna, svaki uenik uz pomo uitelja definira plan svojih
aktivnosti za idui tjedan za sva podruja rada didaktiki ugovor.

12

Izgled uionice: radna mjesta za individualni rad, za rad u paru i za

grupni rad; zadovoljava potrebu za radom, igrom i uenjem. U uionici se
nalaze i priruna biblioteka, stroj za pisanje, radionica za obradu drva ili
pokuse s elektrinom energijom, za slikanje i igranje, hladnjak za uvanje
napitaka i hrane za uenike.

PEDAGOKA KONCEPCIJA I KOLE MARIE MONTESSORI:

NASTANAK:
-

Prvo desetljee 20. stoljea. (vrijeme procvata pokreta aktivne/radne

kole).

Roditelji su oekivali da e se kolovati za uiteljicu, no ona se upisala u

kolu za prirodne znanosti (biologiju, to je rezultiralo interesom za studij
medicine.

Kao prva ena u Italiji upisala je studij medicine i postala prva ena
doktorica medicine s 26 godina.

Krajem studija je ve usmjerila svoj interes na podruje pedijatrije i

psihijatrije.

Zaposlila se u psihijatrijskoj klinici gdje se bavila slaboumnom djecom bez

odgovarajue strune pomoi u razvoju.

Rad s takvom djecom, ojaao je njeno uvjerenje da su ona vie pedagoki

negoli medicinski problem i tu je tezu zastupala na kongresu u Torinu.

Prouavala je radove francuskih lijenika Itarda i Seguina koji su razvijali

metode i materijale za pomo slaboumnoj i nagluhoj djeci to je i nju samu
potaklo da neto slino razvije na temelju svojih uenja i za normalnu
djecu.

Takoer su na nju utjecali radovi Pestalozzia, Frobela i Rousseaua.

Poela je istraivati naine uenja i prirodu aktivnosti djece uz pomo

razliitih materijala.

13

Uz odgovarajue postupke, djeca s intelektualnim smetnjama u razvoju

nauila su prepoznavati i pisati slova.

S 30 godina poinje studirati antropologiju, psihologiju i filozofiju odgoja.

1907. otvara prvu djeju kuu Casa dei Bambini

Ubrzo je zakljuila da su materijali i s njima povezani postupci koje je prije

primjenjivala u radu s djecom sa smetnjama u razvoju, ubrzali i uenje
normalne djece.

U suradnji sa svojim sinom Mariom osnovala je udruenje AMI

Association Montessori Internationale za izobrazbu uitelja po njenoj
metodi, za odravanje seminara.

1949. nominirana za Nobelovu za mir.

PEDAGOKI KONCEPT:

Osnovna teza: treba temeljito upoznati djetetove individualne osobine i te

spoznaje iskoristiti za usmjeravanje odgojnih nastojanja.

Svoju koncepciju zasniva na spoznajama o razvojnim fazama djeje

osjetljivosti djeca imaju priroene snage za razvoj koje se aktiviraju ako
su

djeca

okruena

povoljnom

sredinom

SAMODOGOJ

SAMOPOUAVANJE !
-

U odgoju treba kod djece potaknuti razvoj osjeta senzorne kulture.

Djeca sama ureuju radno mjesto, rade u vrtu, hrane ivotinje i navikavaju
se na samostalno izvravanje odreenih zadataka.

U osnovi koncepcije je PEDOCENTRIZAM !

Osnovne psihike potrebe djece: kretanje, red, jezik i ljubav prema

okolini.

Moto: Pomozi mi da to uradim sam

Kritika: otila je u drugu krajnost pretjerala s individualnim radom i

zanemarila ulogu kolektiva u odgoju; pretjerani pedocentrizam.

Okrenula se djetetu u potpunosti vjerujui u njegove unutarnje snage.

14

ULOGA UITELJA:
-

Uitelj osigurava odgovarajuu sredinu i materijale koji e poticati

samoaktivnost djece. On je organizator i usmjeriva. Daje inicijalne upute,
a dalje samo usmjerava i potie aktivnosti pojedinog djeteta. Prvo
pokazuje kako se koriste materijali, a dalje djeca prema osobnom interesu
i tempu rade s materijalima.

Uitelj = veza izmeu didaktikog materijala i djeteta.

MATERIJALI:

Svi materijali uredno su sloeni u prostoriji za aktivnost djece.

Od svake vrste materijala postoji samo jedan komplet (razvoj strpljenja

kao sredstva socijalizacije).

Dijete prvo svladava jednostavniji materijal i tek onda prelazi na sloeniji

(uvjetovano psihikim slijedom i zrelou djeteta).

Djeca slobodno i spontano biraju materijal kojim e se baviti i sama

odluuju koliko e dugo i koliko puta raditi.

a)

Vrste materijala:
Materijali

iz

svakodnevnog

ivota

(za

ienje,

zakljuavanje,

zakopavanje gumba)
b)

Materijali za razvijanje pokreta

c)

Materijali za razvijanje osjeta (posebno dodir i sluanje)

d)

Materijali za jezik

e)

Materijali za matematiku

Sredstva su od sljedeih materijala: drvo, koa, platno, lim, plastika,

papir, karton, plastelin, boje)

Izgled uionice ureena sredina/ pripremljena okolina: stolovi i

stolci su slobodno rasporeeni u skupinama ili pojedinano, uz zid se
nalaze ormari s materijalima, stol s vagom i utezima, stalak s tepisimaprostirkama, biljke na prozoru

Konkretni materijali: slova izrezana od brusnog papira, radne vjebenice

za uenje pravopisa i itanja, kutija sa zadacima za individualno vjebanje

15

pravopisa i rauna, kutija s radnim nalozima, gramatika kutija sa

zadacima za upoznavanje reeninih dijelova, zlatne perle, igre i okviri
za vjebanje 4 osnovne raunske radnje i decimalnog sustava, tapii za
nizanje i daice za mnoenje za uvoenje u tablicu mnoenja,
zemljovidi za upoznavanje topografije i dr.
-

Zornost u nastavi.
USTROJSTVO MONTESSORI KOLE:

Trajanje Montessori-kola: osnovna kola je etverogodinja dok je

gimnazija devetogodinja, a kole koje slijede Montessori koncepciju su ili
etverogodinje, ili estogodinje ili osmogodinje.

Nadzor nad Montessori-kolama ima drava.

Montessori uenici kasnije pokazuju vii stupanj samostalnosti i

snalaljivosti.

Uitelji za rad u Montessori kolama prethodno su redovito zavrili studij

na dravnim pedagokim fakultetima, a poslije se dokoluju za
Montessori-pedagogiju (godina do godina i pol).
ORGANIZACIJA DANA:

Pri dolasku u kolu ujutro, svako dijete uzima jedan materijal i bavi se
njime koliko dugo eli, nakon ega ga odlae nazad na policu i uzima
pauzu (prva faza dnevnog rada slobodni rad). Zatim slijedi drugi dio
Zajednika razredna nastava gdje e se aktivnosti obavljati uz
zajedniko usmjeravanje uitelja.

Dijete sudjeluje pri ocjenjivanju i planiranju vlastitih aktivnosti.

Ocjene se biljee za potrebe roditelja, uenika i kole.

16

JENA-PLAN U EUROPSKIM KOLAMA

NASTANAK:
-

1925., Jena (Njemaka) Peter Petersen.

Uzor za organizaciju osnovnih kolskih aktivnosti traio u obiteljskom stilu

ivljenja (odgojna ustanova po uzoru na obitelj).

Odgoj za zajednicu.

Smatrao da su kolska praksa i znanstveni rad nerazdvojni.

U kolskoj praksi provjeravao svoje ideje i razvijao vlastiti koncept.

Cilj mu je bio stvoriti kolu u kojoj se odgaja cjelovita linost.

1924. prvi puta svoj koncept cjelovito implementirao u kolu u Jeni.

Jena-plan je najvie zastupljen u kolama Nizozemske (300 kola).

PEDAGOKI KONCEPT:

Isticao da se kola svojom unutarnjom organizacijom treba pribliiti nainu

odgoja i ivljenja u obitelji, da se odgoj i disciplina trebaju prilagoditi
razvojnim potrebama djeteta, da se istakne vanost socijalnog uenja u
koli i za vrijeme rada.

Zalagao se da kola postane kola obitelji Familienschule kola ima

zadau nastaviti obiteljski odgoj pruajui ugodu obiteljske atmosfere.

Skupine uenika sastojale su se od djece razliitih godita.

Organizirao odjeljenjske zajednice od uenika triju godita (1. odjeljenje

uenici 1.,2. i 3. kolskog godita; 2. odjeljenje uenici 4., 5. i 6.
godita/razreda i 3. odjeljenje uenici 7., 8. i 9. razreda).

Formirao kolske opine koje su sainjavali uenici, uitelji i roditelji.

Socijalno uenje.

Uitelj voditelj i organizator pedagokih situacija u kojma su djeca

aktivna.

Osobita se pozornost posveivala razgovoru uenje o iskazivanju

vlastitih osjeaja i razmiljanja te o sluanju drugih.

17

Razgovor se odvija u krugu djeca sjede na stolcima koji su poredani u

krug radi stalnog kontakta licem u lice.

Kad neki uenik ima roendan, nastoji mu se osigurati atmosfera kakvu

ima kod kue za svoj roendan.
PETER-PETERSEN-SCHULE U FRANFURTU NA MAJNI:

Osnovana 1956. godine

kola ivotna zajednica uenika, uitelja i roditelja.

Ravnatelj radi neposredno s uenicima 6 sati tjedno, a pedagoki voditelj

najmanje 12 sati tjedno.

Kako kola obino ne prelazi broj od 700 uenika, svi se meusobno

poznaju.

Svaka skupina uenika ima vlastitu razrednu sobu, a u kolskom dvoritu

ureen je i poseban prostor za uenje na svjeem zraku (ljetna
uionica).

Roditelji su esto vieni u koli, sudjeluju na sastancima i druenjima i sl.

WALDORFSKE KOLE
NASTANAK:
-

1919. Stuttgart Rudolf Steiner uz pomo sredstava tvornice cigareta

Waldorf-Astoria (za djecu radnika te tvornice).

HR 1993. otvorena prva Waldorfska kola.

Na njega utjecaj imalo Goetheovo uenje o bojama.

Izdavaka kua Rudolf Steiner Verlag izdala je oko 45 njegovih djela.

PEDAGOKI KONCEPT:

Filozofsko utemeljenje: u antropozofiji (osniva Rudolf Steiner).

Steiner je roen u mjestu Kraljevec u Meimurju.

Antropozofija = duhovna znanost o tijelu, dui, duhu i svijetu.

18

Do

antropozofskih

spoznaja

dolazi

se

logikim

(misaonim)

putem/misaonom analizom i vlastitim unutarnjim iskustvom.

-

Prema Steineru, ovjek je graanin triju svjetova svojim tijelom

pripada svijetu koji opaa tijelom, svojom duom gradi vlastiti svijet, a
duhom mu se objavljuje svijet, uzvien nad oba spomenuta.

ovjekovo bie sastoji se od 4 tijela:

a) fiziko
b) eteriko ili ivotno
c) duevno
d) Ja
-

Dijete ui oponaanjem u prvim godinama ivota pa je nuno osigurati

takvu okolinu u kojoj se ne dogaa nita to ono ne bi smjelo oponaati.

Mata tad ima veliku ulogu pa se umjesto industrijskih igraaka

preporuaju jednostavne i originalne lutke koje mogu izraditi roditelji ili
odgajatelji od prirunog materijala.

Kolektiv i pojedinac imaju jednako vanu ulogu pa se ne njeguje

natjecateljski duh (ni u sportu).

Euritmija = nain lijepog i dobrog usklaivanje pojedinih dijelova cjeline

skladno i harmonino izraavanje snaga koje djeluju u govoru, glazbi i
pokretu. Ima preventivnu, odgojnu i terapijsku ulogu.

Osim kolovanja, uenici svladavaju i obavljanje vie jednostavnih poslova

(pletenje, predenje, obrada drva i metala, uvezivanje knjiga, obrada vrta i
sl.)

Naglaena je orijentacija na umjetniki i radni odgoj.

Ne koriste se udbenici jer su sadrajno preuski za uenje i ne pruaju

dinamian prikaz cjelokupnog dogaanja svijeta.

Takoer se ne koriste suvremeni audio-vizualni mediji.

Od uenika se trai da ue na izvornim predmetima, neposredno u prirodi

ili na dijelovima prirode doneenim u kolu ne ui se iz knjiga ve se
prouava priroda, odnosno ovjek u prirodi.

19

Uenici u biljenice sustavno upisuju i ilustriraju sve to ue i one zapravo

predstavljaju udbenike koji imaju veliku spoznajnu i motivacijsku
vrijednost.

Nema ponavljanja razreda (svakom ueniku se treba omoguiti

postizanje optimalnog uspjeha ili dopunsku poduku ako je potrebna).

Razredi se sastoje od 35-40 uenika.

Razredni uitelj kroz 8 godina.

Uitelj povremeno temeljito analizira biljenice uenika kako bi stekao uvid

u to i kako su radili te biljei svoje komentare i pedagoke upute.

Na kraju kolske godine uitelji piu opirne pismene izvjetaje o

uenikovom radu tijekom proteklih godina

Cilj Waldorfske pedagogije: priprema spoznaje da samo uenje tijekom

cijelog ivota vodi smislenom postojanju ovjeka.

Suradnja roditelja: zajednike strune konferencije roditelja i uitelja,

pomo roditelja u organizaciji kole, orrganizacije ekskurzija, radne akcije
roditelja i uitelja na ureenju kolske zgrade, posjeivanje roditeljskog
doma od strane uitelja, dani roditelja u koli i sl.

Odgajanje zajedniki rad uitelja i roditelja.

Uiteljske konferencije svaka odluka se donosi suglasjem svih prisutnih i

nema preglasavanja
ORGANIZACIJA RADA:

Nastava se izvodi po epohama, uenje stranih jezika poinje od prvih

razreda kolovanja, a vano mjesto u nastavnom planu ima i euritmija.

Umjesto desetak predmeta, Steiner je uveo kontinuum od 3-4 tjedna kad

se prouavaju odreeni sadraji iz prirodne ili drutvene sredine.

Blok sat traje 100 minuta.

Prvi blok glavne nastave traje 100 minuta, drugi je blok posveen uenju
jezika ili matematike i traje 45 minuta, trei je posveen upoznavanju
religije ili umjetnosti i traje 50 minuta, a etvrti blok posveen je
umjetnikim aktivnostima i traje 50-60 minuta.

20

Sadraji za prianje i uenje po razredima:

1. bajke
2. basne i legende
3. Stari zavjet
4. nordijska mitologija
5. grka mitologija
6. rimska povijest
7. otkria stranih naroda
8. biografija
WALDORFSKE KOLE:
-

Waldorfske kole traju 12 godina (8+4) i u Njemakoj one imaju tretman

slobodnih kola drava nema utjecaja na programe i metodiku rada u
njima, no financira njihov rad 60-80% (ostatak iz kolarina).

Oni koji ele nastaviti na fakultet, pohaaju jo i 13. razred koja

predstavlja svojevrsnu pripremu za polaganje mature pred dravnom
komisijom.

Tijekom 12 godina, svi su uenici obuhvaeni umjetnikim aktivnostima

(slikanje, crtanje, glazba, plastino oblikovanje,

dramsko izraavanje i

euritmija).
-

Uz svaku kolu nalazi se plastenik za uzgoj povrtnog bilja i sadnica (bez

uporabe herbicida), mlin za runo mljevenje ita, mala priruna pekarnica
za peenje kruha i dr.

Organizira se i logorovanje, boravak i rad u prirodi ili u stranu dravu (radi

provjere i primjene nauenog jezika).

ALTERNATIVNE KOLE INTERNATSKOG TIPA

-

U takvim kolama broj djece gotovo ne prelazi 150.

Internatske kole u Njemakoj i Summerhill

21

NJEMAKI POLJSKI ODGOJNI DOMOVI:

-

1898. Hermann Lietz.

kole u manjim mjestima, izvan velikih gradskih naselja.

Osigurati djeci odgoj na svjeem i istom zraku i u neposrednom dodiru s

prirodom.

Djeca od 5 13 godina.

U kragu zgrada gdje se nalaze prostori za stanovanje uenika i uitelja

nalaze se manji otvoreni bazen za plivanje, kolski vrt, sportska dvorana,
nogometno igralite, teren za tenis, zgrada za manje ivotinje itd.

Razredi se sastoje od 25-30 uenika.

Osim obvezne nastave, uenicima je omogueno sudjelovanje u izbornim

programima i slobodnim aktivnostima.
SUMMERHILL:

1921. A. S. Neill u jednom engleskom selu osnovao privatnu kolu

internatskog tipa.

Ideja: Stvoriti kolu koja odgovara djetetu, a ne dijete koje odgovara

koli.

Smatrao da je dijete po prirodi mudro i realno i ako mu se omogui da

bude samostalno, razvit e se najvie to moe.

Permisivni odgoj.

Pohaanje nastave nije obavezno, raspored sati postoji, ali se njega

moraju pridravati samo nastavnici.

Samoupravljanje (dogovaranje i izvravanje dogovorenog) obiljeje

interpersonalne komunikacije i ukupnog ivota.

Na kolskom sastanku glas djeteta vrijedi koliko i glas uitelja, a o svemu

se odluuje glasovanjem.

S djecom od 7-9 godina radi 1 uitelj.

Nastava traje od 09:30 13:00 sati. poslijepodne je slobodno (igra,

hobiji, slikanje, vonja biciklom).

22

U toku tjedna veernji sati ispunjeni su aktivnostima poput kina,

predavanja iz psihologije za starije uenike, plesa, slobodne veeri i
specijalih aktivnosti.

Izmjenjuju se igra, slobodan rad i uenje.

Uenje iz knjiga se ne cijeni posebno.

Obiljeja: sloboda, igra, samoupravljanje, prihvaanje, povjerenje i

potivanje linosti.

Djeca su za nastavne aktivnosti okupljena u 2 skupine (prva djeca u

dobi od 5-10 godina, druga 10-12 godina), a ostala djeca (13-16 godina)
obuhvaena su predmetnom nastavom.

Uitelj nastoji maksimalno uvaavati djeje interese i elje.

Uitelj priprema vlastiti tjedni plan aktivnosti.

SLOBODNA KOLA U BOCHUMU:

1981. zapoela rad; osnovana od grupe uitelja i roditelja nezadovoljnih

postojeom dravnom kolom.

Manja privatna kola u kategoriji slobodne (alternativne) kole.

Broj uenika kree se izmeu 10 i 150.

Nastava traje od 08:30 15:30 sati.

kolski dan zapoinje zajednikim dorukom, a organiziran je i zajedniki

ruak.

U koli se nastoji svoj djeci omoguiti maksimalna sigurnost i vie

slobode.

Parola: Sloboda za djecu! i U ovoj se koli ui glavom, srcem,

rukama i nogama!.

Pedagoko osoblje ima veliku slobodu u izboru sadraja rada i strategija

odgoja.

Kanjavanje je iskljueno.

Dominiraju socijalno i iskustveno uenje.

U 9. razredu uvodi se ocjenjivanje kako bi se uenike pripremilo za prijelaz

u 11. razred u neku od strunih kola ili gimnazija.

23

Nastava je projektna po epohama.

Tjedni raspored predvia vrijeme za rad na projektima, igru, sport, plivanje

i runi rad s tekstilom, drvom ili metalom.

Razredi su sastavljeni od 15-20 djece.

Dvadesetak stolaca sloeno je u dvije do tri skupine oko stolova.

U uionici se nalazi hladnjak s piem i hranom za djecu te priruna ajna

kuhinja.

U svim uionicama je na visini od 2 m napravljen plato na koji se penje

stubama; gore je nekoliko leajeva na podu i tamo djeca odlaze kad se
ele odmoriti ili itati neki tekst.

Ui se istraivanjem i kroz igru; rade se projekti (projekt Dvorac u

dvoritu kole).

U dvoritu je ureen mali vrt gdje djeca stjeu spoznaje o proizvodnji

zdrave hrane.

Uitelji imaju veliku slobodu u kreiranju nastavnih programa i u izboru

strategija odgoja i obrazovanja.
SATHYA SAI ODGOJ U DUHU LJUDSKIH VRIJEDNOSTI:

Sai-baba duhovni uitelj iz Brindavana (najutjecajniji guru u dananjoj

Indiji).

Sathya Sai pedagoko uenje u duhu ljudskih vrijednosti.

Educare = izvui ono to je unutra; istaknuti ljudske vrijednosti.

5 temeljnih ljudskih vrijednosti:

a) istina (satya)
b) ispravnost (dharma)
c) mir (oshanti)
d) ljubav (prema)
e) nenasilje (ahimsa).
-

Te se vrijednosti uvijek vezuju uz 5 aspekata ljudske linosti: fiziki,

emotivni, aspekt srca (ljubav), intelektualno/intuitivni i spiritualni aspekt.

24

Osnovne

metodike

ostvarivanja

ciljeva

programa

sadre

komponenata:
a) geslo, poslovica, molitva
b) tihovanje ili sjedenje u tiini
c) zajedniko pjevanje
d) pria i razgovor o prii
e) igra ili radionica.
-

Program je namijenjen djeci u dobi 6-16 godina.

Nastavni sat se poinje nekom poslovicom ili mudrom izrekom.

Djecu se svaki dan na poetku i na kraju sata ili dana potie sjediti u tiini
jer se smatra da se tako poveava koncentracija, pamenje, samonadzor,
uravnoteenost i intuicija.

Prie koje se priaju ne itaju se iz knjiga ve pripovjeda nastoji doarati

atmosferu i poruku prie.

IZ POVIJESTI I DEMOKRATIZACIJE KOLSTVA U HRVATSKOJ

-

Ogledna privatna umska kola Franje Higy-Mandia na Tukancu,

Privatna realna gimnazija dr. Ade Broch u Zagrebu, Osnovna kola
sestara urulinki u Varadinu, Privatna osnovna kola na Ovari
(Vlastelinstvo Eltz) u Sotinu itd.

Sintagma slobodna kola 3 znaenja:

a) kola bez pritiska na prirodu djeteta i njegove interese,

b) kola osloboena od pritiska crkve i drave,
c) kola slobodna u nacionalnom smislu, bez tuinskog pritiska u politikom i
kulturnom pogledu.

25

OGLEDNA UMSKA NARODNA KOLA NA TUKANCU

-

Djelovala od 1929. 1941. godine Franjo Higy-Mandi (zapoela rad s

8-ero djece).

Pokret za odgajanje u prirodi; kretanje i isti zrak za zdravlje djece.

4 temeljna principa:

a) higijenski
b) pedagoko-psiholoki
c) socijalno-etiki
d) estetski.
-

Djeca se brinu za prirodu, za ivotinje i za okoli te zavole rad seljaka.

Takoer ue razne zanate (predenje na kolovratu, rad u pelinjaku,

lonarstvo i sl.).

Zgrada je imala dvije uionice s opremom gdje se nastava mogla

odravati kad je vrijeme bilo nepovoljno.

Djeca su se u 07:30 ujutro sastajala u Demanovom prolazu na Ilici s

uiteljicom koja ih je tada odvodila u kolu na brijeg u Tukancu i u 13:00h
ih ponovno vraala dolje da bi se vratili svojim kuama.

Za uenje u prirodi bile su izraene male praktine klupe koju je svaki

uenik mogao nositi na leima.

Kao izvori znanja koristili su se primarni izvori.

Odravali su gredice u vrtu i izraivali ukrasne predmete iz prirodnina.

Glavni moto metodike: Manje rijei, a vie rada!

Imali su i svoje ivotinje o kojima su vodili brigu.

esto su organizirani bili izleti vlakom u okolicu Zagreba ili pjeaenje u

pojedine dijelove Zagreba.

Zatitini znak: bijela kolska zastava s naslikanim crnim kosom na grani.

26