\ O FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNIE SVEUCILISTA U ZAGREBU ‘TEHNOLOGUA OBLIKOVANJA. METALA DEFORMIRANIEM SLOBODNO KOVANJE CELIKA INTERNO IZDANJE. ZAGREB, 2005.SADRZAJ lL Uvod str, 1 2. Temeljni kovatki parametri kvalitete 5 2.1 Temperatura kovanja 7 2.1.1 Utjecajni parametri za izbor temperature kovanja 10 2.1.1.1 Utjecaj kemijskog sastava elika i natina izrade sirovca 10 2.1.1.2 Utjecaj sheme djelujuéih naprezanja ML 2.1.1.3 Dijecaj stupnja deformacije u 2.1.2 Sklonost Selika pregrijavanju i pregaranju 12 2.2 Stupanj prokivanja 13 2.3. Iskori8tenje materijala u postupku slobodnog kovanja 14 2.3.1 Odredjivanje kovatkih dodataka materijala 2.3.2 Odredjivanje mase elitnog ingota kod slobodnog kovanja velikih otkovaka 17 | 3. ‘Vrijeme zagrijavanja 18 4. Postupci slobodnog kovanja 20 4.1 Sabijanje 20 | 4.2 Iskivanje i raskivanje 24 4.3. Probijanje otvora 27 | 4.4 Iskivanje debelostijenog prstena 30 | 4.5 Ostali postupci slobodnog kovanja 31 5. Kovaéki pribor za slobodno kovanje 35 | 6. — Primjeri izrade velikih otkovaka slobodnim kovanjem 38 | 7. Manipulacija s velikim otkoveima u toku kovanja, raspored Ijudi . | i strojeva u kovatnicama za slobodno kovanje 46 8. Obrada otkovka 2 | 9. Izrada otkovaka malih masa slobodnim kovanjem: 68 |Slobodno kovanje éelika Oznake a mo utina 4 mn? povréing Ay Ay ® {stezjivost / Konatno istezanje Ay Ay c temperature stojne todke | 4 mn povetina nakon deformacije > mm rina | 4D am promjer E Nima? rmodul elastiénost F N sila ce ke masa iH mm visina ky Nim? naprezanje plastisnog tedenja K Nom? naprezanje oblikovanja r nm duking n nin? . broj okretaja R Nim? vlagna Svrstoca | R Ninn? sranica razviaéenja | Rea Nom? onvencionslna granica tetenja s m/okr posmak kod tokarenja t mm dubina tokareaja | r K ‘temperatura (ermodinamicka) | Te K temperatura taljonja | v a volumen v stupanj prokivanja kod slobodnog kovanja ingota | % konano suienje presjeka 8 seat « % relativna deformacija a *c temperatura (celziusova) a, c temperatura potetka kovanja | a c temperatura zavrdtka kovanja ag c temperatura interval kovanja x faktor kontaktnog trenja ° Nia? . normalno naprezaaje 7 s veijeme ° logavtamski stupanj daformacije 1. UVOD | Kovanje je jedan od nagina oblikovanja metala deformiranjem pri kojem se viestrukim udariim djelovanjem malja po zagrijanom metalu (sirovcu) tlatnom silom vt8i oblikovanje i postizavanje Zeljenog oblika (orkovku). Slobodnim kovanjem nazivamo ono kod kojega je postizavanje oblika obavljeno bez koristenja posebnog alata ili pomoéu vrlo | jednostavnih alata, tako da je te’enje metala u toku deformacijskog postupka slobodno i bez | ogranienja okomito na pravac djelovanja deformacijske sile kovanja, Slobodno kovanje se | dakle bitno razlikuje od kovanja u ukovnjima gdje se oblixovanje mase metala vrSi u | | |unutarnjoj Supljini (gravuri) alata (ukovnju) pa je teéenje metala u toku deformacijskog postupka to&no odredjeno stijenkama gravure. Slobodno kovanje se Koristi u pojedinatnoj ili maloserijskoj proizvodnji, preteZno Selinih izradjevina. Sirovac Ge najée8¢e biti éeliéni valjani poluproizvod kruznog ili kvadratitnog presjeka. U takvim sluéajevima se slobodnim kovanjem oblikuju relativno male mase metala. Ponekad se slobodno kovanje koristi u kombinacjji s kovanjem u ukovnjima kao pripremna faza oblikovanja sirovea prije kovanja u ukovnju. Kod oblikovanja slobodnim kovanjem velikih masa, sirovac je lijevani blok éelika (ingot). U takovim slutajevima to je esto i jedini natin oblikovanja proizvoda deformiranjem,? U suvremenim industrijski uyjetima slobodnim’ kovanjem izradjujemo: - okrugle, kvadratiéne, plosnate i druge profile jednakih ili razliGiitih presjeka koji mogu bili ili simetrigni ili asimetrigni; + Suplja tijela jednake ili promjenljive povrSine presjeka, duzine vece od 1,5 D; - diskove jednake ili promjenljive povrsine presjeka, pune ili s otvorom; ~ be&avne prstenove veéih debljind stijenki (duZina je manja od 1,5 D prstena): Otkovei izradjeni slobodnim kovanjem, bez obzira na vrstu i oblik sirovea te velitinu mase, smatraju se u strojarstvu visokovrijednim proizvodom (a ponekad i poluproizvodom). Od njih se izradjuju optereéeni dijelovi strojeva. Kovanje je opSenito jedna od temeljaih industrjekih djelatnosti u preradi metala i strojogradaji. U naroduom gospodarstvu ovakav natin oblikovanja metala predstavlja velo vaknu staviu pod uvjetom da je proizvodni program dobro odabran. Razmiiljanja o proizvoduom programu kovaike industrije i Kovaékih pogona svode se na donogenje stratedkin odluka = Bo 6e se proizvoditi, - za koga €6 se proizvoditi, - kolika je moguéa zarada s obrirom na syjtsku ejjenu odredjene vrste otkovka. Odiuka se donosi po kritriju veli8in serif, oSekivane proizvodnosti, raspoloSivosti kapacitetaproizvodni pogona, moguénosti djelomine ili potpune finalizacije otkovks?, raspolotive energije, moguénosti pouzdanog snabdijevanja materijalom. Za donoSenje odluke vrlo je vainai profesionalna sposobnost zaposlenih. Sve navedeno ima direktni utjecaj na proizvodne tro8kove Sto utjeéu na cijen otkovka. Ova moze varirati od tehnologije do tehnologije kovanja, no te su varijacije u suvremenaj proizvodnji manje no ito bi se na prvi pogled oekivalo. Orijentacia.za donodenje dobrihstrateBkh odluka je uviek proizvodnja indutrjsi razvijenih zemalja, Nama, kao nedovoljno proizvodno razvijenima, predstoi nesmiljena borba za prodor na svjetsko tritte Svjetska ei teZine odredjene vrste otkovka je jedini i Konaéni Simbenik konkurentske sposobnosti kovaéke industrije, naravno, uz jednaku-kvalitetu-otkovka.-8-obzirom da je ova cijena w nekom vremenskom periodu stalna, proizvodjaé mora 1 Slobodno kovanje je jedan od majstaiih mann obrade metal, PoBetkom Kovania sapoSine i nada cvilizacja, Od davaih Kovalo,§ obzrom na neposizjnje srejeve,u protest slobodao se kovslo samo snagom ruke male jetina Kova. Kovabkiobrt jeu prodioati bio veo eienen, a Kove’ edavoopripisivale mugijskesposobnost. Toe lekoshvafjva ako si predotimo aednjevjekovnakovabnin i dojmove koje je praznovjernt ledalae moreo pei tom set: tpi ural, areal meal, uti, adja, ano} ~ ae ot ilo blsko predodBb pak! 2 Ficalizacijaotkovka u obvi vlasttog kovadkog pogona ill podureéa je od prvorsaredaog gospepdarskog znaSsja za svaku ovat proizvodaiu. Faulizacjom otkovks, «to zastiotkovka knjemu je nskon kovasa dan najveSt mogusi span] obrade (eve do gotoveg proizvods), postge 50 visoka vijednast proivods, a ume i asjvei faaelskt ufin, OpSenito ee ne smatr rentbilnom Kovalsion koja potzvodi samo "sirove" otkovke za tite, -2-rabunatis Sisjenicom, da vetu eienu noge postiti bez obzira na svojetrotkove proizvodaje. Proizvodi i supje, uz odredjenu j pozoai jen ua syjetskom tr, proizvodi sa smanjenim finanejekim uBinkom ii Sak s gubitkom, “Tako je svetska cijena otkovka u sustni razlog evih nastojanja oko smanjenja proizvodaih trotkova, unapredjenja tehuologije, gospodarenja materijalom i alatima te poveéanja proizvodnos, sve uz prespostav ostvarene svietske icvalitete proizvoda Lustracije radi table su prikazani podaci o kovabkoj proizvodajiu Saveznoj Republici Njemaékoj u 1988 godini?. Ovo su izvanredao impresivni podaci koji pokazuju da je samo te godine kovanjem preradjeno 1,83 milijuna ‘ona elika ¢ te2nom vrijednoSéu od preko 13 milijardi USD. Kovatki proizvodi izradjeni ikljusivo slobodaim ovanjem bili su 15,85 te vejedaosti, a valja imati na umu da je i tebnologija slobodaog kovanja djelomino bila ‘ukjugena u proizvodaji otkovaka kovanih u ukovajima te u proizvodaji prirubaica i eijevaih prikijutaka. Iz toga \ijednost slobodnog kovanja u ukupnoj (ada jof zapednonjemaikoj) kovadko} proizvodgji bio ‘este otkovaka Proizvedeno u | Vrijednost | Cijena {prema natinu proizvodnje) 1000 tona miliona USD | _USD/kg Kovano u ukovnjima (oa batovima i pre’ama) - 2a njematku automo. industria 305 2.107 691 ~ ostala njemadka industrja (armature, alti, steojogradaje) + 100 02 7,02 \ isporuke 2a izvor 866 5.930 6,85 Prirubnice 819 636 123 Cijevni prikijuted 438 652,2 14,89 BODNO KOV, wuhupno 295 2.107,7 714 od toga ~ kovanie prstenova 97 683,8 7,04 stale vise otkovaka (bez Kovanja Sipaka i bez otkovaka za potrebe feljezniskog promets) 1979 1.4239 719 Istiskivanje u hladnom stanju‘ ‘ukupno 132,7 1.164,2 8,77 od toga: - domase potrebe 64 5619 878 68,7 60,4 8.783 1.8304 13.299,1 Znatajke slobodnog kovanja u odnosu na druge postupke oblikovanja metala su: a) slobodnim kovanjem je moguée izraditi proizvode velikih dimenzija kojih kvalitetnu izradu drugim postupcima nije moguée postidi. Deformacijska sila kojom se kovanje obavlja je, zbog postepenog i lokalnog deformiranje u postupku oblikovanja, relativno malena; b) slobodno kovanje je u pojedinatnoj i maloserijskoj, proizvodnji ekonomigno; ©) slobodnim kovanjem je moguée znaajno poboligati svojstva metala; 2 Podaci su objelen britaskom Sasopisu Mealurgla, Ape. 1991, Vol. $8, No.t,p.147/148, + Gialae ¢o uott da jo prema vom prepedu isiskivajo w hladnom taj wvelteno takodjer w kovanje. Kod nas tkova siematizaij nije uobisjen, no una ton de 2a ts tehnologiu Sesto uporetljava poplar mv “hladno kovanje".4) slobodno kovanje je skromne_proizvodnosti u odnosu na ostale postupke obrade metala deformiranjem. Potrebni su veliki dodaci za obradu i propisuje se Siroko polje tolerancija dimenzija koje je uvjetovano tehnoloskim moguénostima slobodnog kovanja. Zbog toga za postizavanje zadanog oblikapredmeta valja raéunati s vecim vremenima zavr3ne obrade uz slabjje ukupno iskoriStenje materijala. Kovanje je uvijek povezano s kori8tenjem toplinske energije zbog zagrijavanja metala i toplinske obrade otkovka koja uvijek slijedi po zavrSenom kovanju. Kod slobodnog kovanja velikih masa tro8kovi toplinske energije za zagrijavanje i toplinsku obradu su vrlo znaéajne stavke trofkova proizvodnje pa je racionalno gospodarenje toplinom vrlo vaino. Temeljna predodZba o postupku slobodnog kovanja razlititih oblika i vrsta sirovaca, kao i razlititim toplinskim obradama koje ¢e uslijediti nakon kovanja, dobiva se na slici 1. — ~T { (nara eo) | | { a | | [oa resi ! | i " [rien | i | i | Ed (eee eee ee Sika 1. integralna shema tehnologije slobodnog kovanja Na slici 1 su uobiéajeni i moguéi slijedovi pojedinih proizvodnih operacija prikazani punim crtama. Moguéi su, medjutim, i slijedovi prikazani isprekidanim crtama, Veze medju ‘operacijama ovise 0 namjeni proizvoda i trazenoj kyaliteti otkovka. Na primjer, ako Zelimo izraditi zadani otkovak velikih masa i dimenzija (tada je sirovac lijevani eligni blok ili ingot), to je moguée natiniti u vise kvalitetnih varijanti: a) nakon zagrijavanja kovanjem na preSi bez ikakove toplinske obrade;oe b) nakon kovanja se uklanjaju flokne® i obavlja poboljSavanje otkovka; ©) nakon kovanja se vréi Zarenje i poboljSavanje (sa ili bez. uklanjanja flokni). Rezultat slobodnog kovanja je slobodno kovani otkovak koji je izradjevina spremna za daljnju obradu, obitno postupcima odvajanja Sestica. Slobodno kovani sirovac je Poluproizved namijenjendalinjem oblikovanju Kovanjem, najéeSce u ukovajima, Acs, S obzirom na vadnosttplinskeobrade metaa tehnologj slobodnog kovanja psjetitéemo s6temelnih pojmova iz ovog podrutja. Zarenjem se smatra toplinska obrada nekog metalnog’materijala pri Zemu se ovaj Zagrijava na odredjenu temperatura, dri na tojtemperaturi u tole: odredjenog,vrGmens, a nakon toga bladi toEno ‘odredjenim retimom. Svtha Barenja je postizavanje Beleaih svojstava metghiog materjala. Budut da se u preksi susreéemo sa slobodnim kovanjem éelika, opis operacije koji slijedi~odnosi se na toplinsku obradu Selika. Normalizacijanastupa kod area na temperatari neo voc 0d (+ hadjejem & mir) okoliéno} atmos, Koristi se inaée za vklanjanje grubozroate strkture Selifnih odjeveka, a nekad i zavara (Widmannstitova struktura). Normelizaciom se povesava djelovanje prethodue toplinke ili deformaciske obrade ws hladnom stan. Kod otkovaka normalizacija suki wlednagenj velfine zna. Budusi da s zagrijavanjom iznad temperate A, vezi 1 podrutje autnita, potrebno je paziti da se ne odabere previsoka temperatura austestizacije2hog. opasnosti od porasta (pogruljenja y-Kristla mjeEanaca ito bi dovelo do pogrublienia strukture nakon pretvorbe. Sitnozraat elici ‘1 manjeskloi pogrubljenju za. Proces obladjivanja ne bi smio biti prespor jer ée seu tom slubaju dobitigrubo feritno zo. Meko Earenje se kod uplibaih Belika izvodi u podrasju temperature ,, sa svzhom da im se povesa oblivion Kod ove emperaue se lanes coment uwakaxom peri prevode pls blk (feroidiadito {Yarenje). Obladjivane se obavlia sporo da bi se dobilo stanje sa fio maujim zaosalim naprezanjima. Oblikovanje Jamela cementita, a Kod nadeutektodaih Eelika i cementitne mredice, bit 6 olakiano viestrakim kratkotrajnim prekoragenjem temperature tke A, Zacstala maprezanja Gi *vistita") mogu nastatu otkovku bog nejedaoikog Zagrijavanja ili nejednoikog obladjivanja, nadale, zbog pretvorbe faza ili zbog hladnog deformacijskog postupka. Zarenje 2a otKlanjanje zacstaih naprezanja izvoti se nakon revnania otkovka, nakon zavarivanja ili nakon Iijevanja odjevka, Zagrjava se na temperatura manju od 650°C, a Kod toplinski poboljanih Belika svakako na temperaturi manjj od temperature poputanja da se ne bi smanila évrstoga postignua pobolfavanjem. Ovim se Sarenjem reduciralu zaosala naprezanja mebanizmom wnutarjeplastine deformecije do velizine granive tenia tnaterijala, veifina koje ée biti odredjena odabranom temperaturom Zarenj, To 2nati da ée kod vile odabran temperature Sarena bit nia granica tefenja Zarenog metalnog materijela pa Ge nakon takovog Zarenja zaostat ‘anja unutarnjanaprezania. ‘TEMELJNI KOVACKI PARAMETRI KVALITETE Poboljéanje mehaniékih svojstava metalnog materijata slobodnim kovanjem svodi se na nekoliko uéinaka svojstvenih toj tehnologiji oblikovanja. 5 Plokne (dla of njmaBke ried Flacken, fl, unureijaipucanos) su unueefojegretke Sali wobliku velo uskih puketiog ‘ia priatnost oko pogortnva kali elika, Za jet "okne” nema odgoverjuteg hrvatakogstrulnog zraza. SKlonost Elka stvarsaje Hoom mase | poveine prejeknodljevks | tkovka, dok se x presjecima prom ssteinim Sliin. Fle mee marta kod vant proivo i otkovabavaltasiog obi veleg pres 1 tli esiag 2 emanjeakonest Elka stveaju Ooi. Naki main gpetevnje nastanka Oka je tpiaka brade tkovka segovim zadavajen a tempera od GOO de vremenau podutj petite prevorbe gle je plasios eika dove, a brina ‘tae vedi vel. © Wideunasitenje bio aussi znanstvenit, 1754-1849, koi je oso mest vet srukure metaa prouéavanjem metal smetoorita nn onnov eljea inka. Metalograikje W. tuktua znaSajnn po geomettiprevilnom rasporedu elemenatau obi iglica Ii plofica emjeltenih unstar zr. U pravila se ove steuktursjevja uw krupanaraton kovanom i vajenom Eli kod preg Posljedicapostojanja W. strukrue wu nepovolin mehanitia svejtva Geka. W, suture sone ave kod sitnczrath Elia, aseKovanjem velikih masa u podrugju uobitajene temperature kovanja od 1000°C zavaruju se zbog djelovanja tlaka eventualno prisutne unutarnje Supljine Zelitnog ingota (lunkeri, plinski mjehuriéi). Od tipitne ljevatke grubozmate strukture, kovanjem nastaje finozrnata struktura orijentirana u praveu najvece ostvarene deformacije. Metalografska slika pokazuje *vlakanca" Sto je subjektivna predodzba smje8taja nemetalnih ukijubina i segregacije nekih elemenata na granicama zrna produzenog zbog izvrSene deformacije. "VIakanca" dakle nisu svojstvo materijala, a njihov nastanak je uyjetovan kemijskim sastavom i koliginom nemetalnih ukljuéina, Usmjerenje kristala ukazuje na anizotropiju mehani&kih svojstava’ Sto nas obavezuje na izbor naéina slobodnog kovanja s obzirom na predvidjeni pravac djelovanja vanjskih sila na otkovak u primjeni. Kada upotrebljavamo pojam "kvaliteta otkovka" podrazumijevamo da su sve prednosti Sto ih omoguéuje slobodno kovanje zaista iskoristene, a tako i anizotropija, na najbolji moguéi nagin. Na éetiri sluéaja prikazana na slici 2 ilustriran je pravilan izbor pravea "viakanaca" i svojstva anizotropije za razliéite primjene otkovaka. »v) a) Slika 2, Prikaz koristenja pravaca ‘viakanaca" ostvarenih slobodnim kovanjem (prema preporukama njemackog standarda DIN 7522) Sluéaj-a) sa slike 2 pokazuje izgled "vlakanaca" kada je sabijanje izvr¥eno u istom praveu u kojem su bila "viakanca" usmjerena prije kovanja. Smatra se da je ovakav tok “vlakanaca" pogodan za otkovak od kojeg ée se izraditi zupanik. Za izradu zamaSnjaka i poklopaca od otkovka pogodan je tok "viakanaca” prikazan u slutaju b). To je ostvareno sabijanjem okomito na pravac “Vlakanaca". Ostala dva sluaja prikazana na slici 2 imaju uertanu konturu gotovog proizvoda koji ée biti izradjen tehnikom odvajanja Eestica od otkovka, Sluéaj ©) pokazuje pravac "vlakanaca” postignut produzivanjem slobodnim kovanjem. Na dva uertana vijenca promjera veceg od 75 mm ne bi bilo pogodno izradjivati 7 Deualjie 0 enizotopili mehanitkihevejtava vidiu public Poveanovis, A, Oblkovjvest metala deformicanjem, FSB, Intern tzdenje, Zagreb, 1992, U navedend) publikai = nlaze podrobno opisani {wi poimovi Hoje se Koriste w ovim tekstovima, a ‘vezi objeajenom ahora temperate Kova, ajazube zupéanika narezivanjem jer bi se "vlakanca" pri tom presijecala, a Korijeni zubiju bi zbog toga bili bitno oslabljeni. Kod opteredenja zupanika vanjskom silom mogué je lom zubiju. Bolje rjeSenje je prikazano u sluéaju d). Promijenjen je oblik otkovka tako da je tok “vlakanaca" prilagodjen obliku buduéih ozubljenih vijenaca. U ovom sluéaju se narezivanjem tok "Vlakanaca" neée prekidati pa valja o&ekivati vecu évrstoéu korjena zuba. Jedan od moguéih opisa kvalitete proizvoda, dakle i proizvoda dobijenog slobodnim kovanjem, je onaj koji obuhva¢a sveukupnost svojstava postignutih u proizvodnom postupku. Kvaliteta proizvoda se odredjuje na temelju istodobnih razmatranja i ocjene tehniékih, eksploatacijskih, Konstrukcijsko-tehnolo8kih parametara, normi pouzdanosti i trajnosti, estetskih kriterija i ekonomskih pokazatelja’. Ako sveukupnost svojstava nije propisana nekim: standardom, naruéilac odredjuje i zahtijeva kvalitet otkovka. Proizvodjaé ima profesionainu i moralnu obvezu da po svom najboljem znanju narutiocu ukaze na sve relevantne Simbenike koji ée otkovku garantirati najviSi moguéi kvalitet tak i ako to naruilac posebno ne tradi (ili ako to ne zna). Kvalitet i ckonomiénost otkovka nadinjenog od zadanog &elika osiguravaju tri temeljna kovatka parametra i to: a) temperatura kovanja; b) stupanj prokivanja; ©) iskori8tenje materijala u postupku slobodnog kovanja. ‘Svaki od ovih parametara je zbog velike vainosti za uspjeh slobodnog kovanja razmotren posebno. 2.1 Temperatura kovanja Kovanje éelika uvijek zapodine na vikoj temperaturi 9, a zavrSava na nizoj tehnoloSkih razloga pozeljna je Sto ve¢a Sirina temperaturnog intervala kovanja Ad=0,-9,. Kod Sirokog temperaturnog intervala kovanja metalnog materijala moguée je u odredjenom vremenu obaviti vise kovatkih operacija. Kod kovanja jednostavnijih oblika manjih masa unutar Sirjeg temperaturnog intervala kovanja biti Ge moguée dovrtiti oblikovanje i bez dogrijavanja. Temperatura 9, je najvi8a dozvoljena temperatura potetka kovanja, a 0, najniza temperatura kod koje se jo8 mode kovati bez Stetnih posljedica, sve mjereno na povrSini sirovea, Valja razlikovati dozvoljeni temperaturni interval kovanja od racionalnog temperaturnog intervala kovanja. Dozvoljeni temperaturni interval kovanja je univerzalna znatajka Zelika odredjenog kemijskog_sastava i nije ovisan o postupku kovanja i kovatkim operacijama. Taj je temperaturni interval ustanovijem ispitivanjem pogodnim laboratorijskim metodama za ‘odredjivanje optimalne oblikovijivosti kovanjem. Ispitivanja obuhva¢aju ponaSanje duktilnosti Selika unutar temperaturnog intervala i udinke rekristalizacije. Deformacijski postupak unutar tako odredjenog (dozvoljenog) temperaturnog intervala kovanja Ge se provoditi s minimumom * Pod ekenomukim pokszatlima ovdje eemaraja odnosiroBkovaproizvodnje i troikovneksplostsijeodsedjonog proizveds,rada deformacije, pri Gemu ée se postiéi dobra mehanitka svojstva otkovka, Podaci o temperaturama kovanja prikazani u tablici 1 i 2 su podaci o dozvoljenom temperaturnom intervalu kovanja razlititih elika s kojima se susreéemo u Kovanju (u slobodnom kovanju kao i u kovanju u ukovnjima). Tablica 1 Vista Gelika Oznaka C. arc Uplitni strojogradjevni | 0210, 0245, 0300, 0345 | 1200-900 Selo s negerant. (0400, 0445, 0545, 1150 - 900 sastavom 0645, 0745 1100 - 850 Upliiba stojogr. « 1200, 1201 do 1207 1100 - 850 sarantiranim sastavom Gotlovska plogevina) Tablica 2 [Namjena &etika Oznaka C. anc zacementirasje | 1120, 1121, 1220, 1221, 1281, 4120, 4320, 4321, 4520, 5420, 5421 | 1100 - 850 4721, 4781, 7420, 7421 1050 - 850 za nitviranje 478 1100 - 900 4531, 4739, 4786 1050 - 850 a toplinsko 1430, 1431, 1480, 1530, 1531, 1580, 3130, 3135, 4132, 4133 | 1100 - 850 Poboljfavanje 1330, 1331, 4738, 5480 1100 - 900 1630, 1631, 1680, 1730, 1731, 1780, 4130, 4131, 4134, 4180, 4181, | 1050 - 850 4184, 4730, 4731, 4732, 4733, 4734, 4782, 4783, 4830, 5430, 5431, 5432, 5480 za povrtinsko 1534, 4830 1100 - 850 Kealjenje 4738 1100 - 900 1633, 2133, 2392, 4131, 4230, 4531, 4792,°4734, 4739 1050 - 850 nerd 4170, 4171, 4172, 4571, 4572, 4573, 4574, 4580, 4582, 4583 | 1150 - 750 kemijkt postojani 4570 1100 - 750 vatrootporni 4578 1150 - 850 4579 1100 - 850 497 1100 - 800 4970 1100 - 750 otporni na tateaje 3134, 3160 1050 850 za rad na 7100, 7400, 7401, 7431, 7492 1100 - 850 povifenim 4270, 4581, 4771 1100 - 900 temperaturamna 4588 1150 - 900, ra kotrliajute 4142 1100 - 850 Iedajeve 4146 1050 - 850 za opruge 4830 1100 - 850 2133, 2832, 4230 1050 - 850alata, ugljiéni 1740, 1741, 1840, 1841 1050 - 800 nelegirani 1940, 1941, 1943, 1944, 1946 1000 - 800 1948 950 - 800 alata, legirani, 2a 4172, 4173 1100 - 850 rad ubladnom — | 3840, 4141, 4145, 4150, 4175, 4650, 4750, 4754, 4756, 4770, 4835, | 1050 - 850 stan 4850, 5840, 6440, 6443, 6444, 6445, 6840, 6842, 6850, 4755 1050 - 900 4143, 4149, 1000 - 800 lato, legirani, za 4170, 4173, 4753, 4757, 6450, 9750 1100 - 850 rad u toplom stanju 4751, 4752, 6451 1100 - 900 4742 1080 - 850 4758 1080 - 800 4175, 4154, 4756, 4770, 5741, 5742 1050 - 850 4755 1050 - 900 brzorezni 6880, 6980, 9682 1150 - 900 7680, 9720, 9683, 9880 1100 - 900 Racionalni temperaturni interval kovanja se zasniva na dozvoljenom intervalu kovanja ali nije nuino identigan, s njim, Odabire se za svaki slutaj posebno prema odredjenim uvjetima u kojima se kovanje obavlja, a koji od sluéaja do sluéaja mogu biti razlititi. Pod “uyjetima kovanja" ovdje smatramo: udaljenost peéi za zagrijavanja sirovaca od kovatkog stroja na kojem se obavija kovanje, vrstu kovatkog stroja s obzirom na brzinu ‘ovanja te nin transportd zagrijanog sirovca od peéi do kovaékog stroja. Ako su ovi uvjeti kovanja nepovoljni, u praksi se bez velikog razmi8ljanja odabire viga vrijednost &, bez obzira na nepovoljne posljedice koje zbog toga mogu nastati. U praksi se teti se izjednaenju racionalnog i dozvoljenog temperatumnog intervala. To odredjuje princip projektiranja kovatke linije gdje valja izbje¢i sve prije navedene uvjete kovanja koji imaju utjecaj da se ovi temperaturni intervali razikyju, Minimum transportnil puteva zagrijanog sirovea, maksimum brzine kovatkih operacija i utinkovitost kovata biti ée temeljni Simbenici izjednatenja dozvoljenog i racionalnog temperatrunog intervala Kovanja. To je poscbno vaino kod kovanja malih masa Gelika, a manje izraleno kod slobodnog kovanja velikih masa. U toku kovanja velike mase Selika se hlade sporije od malih jer je odnos mase i povrSine, s obzirom na hladjenje, kod malih masa nepovoljniji. Uspjedan izbor temperatumog intervala kovanja je slozen zadatak jer valja pomiriti proturjetne interese. Kovanje clika Zelimo zapoteti na So vikoj temperaturi jer ée se tako pri kovanju posti¢i najmanji otpor deformaciji, a moguéi bro} udaraca kojima obavljamo deformaciju je objektivno TEA'HS to ubljutuje vik posrubjena zma. Zbog potrebe da sa samo jednim zagrijavanjem, dakle bez dogrijavanja, izvt8imo potpuno oblikovanje kovanjem, prizeljkujemo Sto Sirji temperaturni interval na raéun. snizenja &. No snizenje 8, na vrijednost nizu od one u tablicama 1 i 2 moze kod zavrinih kovatkih operacija izazvati pojavu pukotina u otkovku, UzevSi samo ovo u obzir i zanemarivli poveéanu oksidaciju sirovea u peci s povecanjem temperature (u sluéaju izbora vie vrijednosti 8,) te potencijalnu opasnost od razugljiéenja povrsine Gelika u toku zagtijavanja, proizlazi da je izbor temperaturnog intervala kovanja svojevrsni kompromis, a da se nepridriavanje podataka iz bln TT? relovto pase devin plata det na OVER. Up Ipravo zbog toga razmotrit Gemo vaine utjecajne veligine koje odredjuju izbor temperature kovanja. -9i Of7e ’ a> . hold 2.1.1 Utjecajni parametri za izbor temperature kovanja pela modi the 2.1.1.1 Utjecaj kemijskog sastava Selika i natina izrade sirovea U kovatkoj radioni&koj praksi smatra se da vrijedi osnovni princip: Sto je sadrZaj ugljika u Seliku vidi, to je Ad udi. Sto je vige legirnih dodataka, Ad je takodjer uZi. Stvarnost je medjutim znatno slozenija, a razmatranje slijedecih primjera Ge se to i dokazati. Podeutektoidni éelik stednjeg sadrZaja ugljika kujemo kod ¥,=1200,C ako su predvidjeni veliki stupnjevi deformacije. Zavr¥etak kovanja je kod temperatura izmedju 8, od 900 do 1000°C. Grubozmatost nastala zbog visoke temperature potetka kovanja uklonit ée se po zavrSetku kovanja normalizacijskim Zarenjem. Normalizaciju ne bismo smjeli izbjedi, a pogotovo bi bilo loXe da smo kovanje obavili s malim stupnjem deformacije. Tada ne bi doSlo niti do djelomiéne rekristalizacije (i stoga djelomignog nastanka sitnog zma), a ‘krupnozrnatost bi previadala zbog visoke tempetarture §,=1200°C. Slijedi dakle da 8, mora biti uskladien s_velitinom ukupnog stupnja deformacije ostvarenog u toku izvodjenja kovaékih operacija, a to je posebno vaino onda kada nije predvidjena naknadna toplinska obrada otkovka. Stoga se, ako se-Koristi visoka temperatura #,, nakon kovanja zahtijeva normalizacijsko Zarenja. Kod nadeutektoidnih elika temperatura potetka kovanja &, je znatno nila. Vika ‘temperatura bi razorila karbidnu komponentu Selika, a nie temperature se odabiru i s razloga da se u toku zagrijavanja smanji moguénost razugljiéenja. Kovatke operacije se izvode s manjim_stupnjem deformacije zbog cementita prisutnog kod nadeutektoidnih Zelika. To, a takodjer i izbor nize 8,, znagi da Ge esto biti potrebno dogrijavanje jer se predvidjene kovatke operacije ne¢e mo¢i izvrSiti unutar temperaturnog intervala kovanja. Zagrijavanjem telika na temperature intervala kovanja uvijek se ulazi u podruéje austenitne strukture. Homogena austenitna struktura zog svog povoljnog rasporeda atoma u kristalnoj re8etki osigurava optimalnu oblikovijivost elika pa je stoga deformacijski postupak mogué s najmanjim utro’kom rada deformacije i najvedim stupnjem deformacije. Heterogena struktura bi, zbog postojanja razliditih kristala sa strukturama razliditog rasporeda atoma u kristalnoj reSetki, a zbog toga i sa razlititih deformacijskim svojstvima, bila znaéajna po veéoj vrijednosti naprezanja plastiénog tetenja i smanjenoj oblikovijivosti. Primjerice, kod podeutektoidnih delika na temperaturama izmedju.A,, iA,, nalazi se ferit i austenit, Same po sebi ove obje komponente su dovoljno oblikoviive. Pa ipak, zavrietak kovanja u ovom temperaturnom podrugjuu se ne prakticira, Razlozi su sljede6i: postojala bi opasnost od grubozratostirekristalizacijskog porijekla, nastalo bi znatno smanjenjeZilavosti, hog povesanog k,bio bi potreban veti rad doformacie, a pri tom bi oblikovliivast bila smanjena. Kod podeutektoidaih Seika sadrdajaugljka vide od 0,25% pojava grubozrnatost rekristalizasijskog Porijekla ne bi bila znaéajna, ali smanjena oblikovijivost kod takovih 9, moZe predstavjati ozbiljnu opasnost od stvaranja pukotina. Postojanje legirnih dodataka u Eeliku, koji kod povisenih temperatura daju vigefaznu strukturu, nala¥e dakle poseban oprez kod odredjivanja temperatumog intervala kovanja zbog redovito smanjene oblikovljivosti. To se uofava iz. podataka prikazanih u tablici 2. Posljedica ove Ginjenice je da se za uspjeSno kovanje mora odabrati takova tehnologija i organizacija koja omoguéava kovanje unutar uskog temperaturnog intervala kovanja, -10-Za izbor temperaturnog intervala kovanja mjerodavan je i natin dobivanja materijala sirovea. Kada koristimo valjani profil (za otkovke manjih masa) temperaturni interval kovanja ¢e ovisiti o eventualno neodgovarajuéem stupnju deformacije kod valjanja ili o eventualnoj neodgovarajuéoj temperaturi valjanja. Kako nam ni jedan od tih podataka nije dostupan, potrebno je jednostavnim tehnoloskim probama oblikovijivosti kod kovanja (za svaku pofiljku Gelika) odrediti Ad za konkretne uvjete kovanja. To znati da ée se proba izvesti uz jednak stupanj ukupne deformacije i uz jednake brzine deformacije kao Sto 6e to biti ostvareno u realnom postupku kovanja. Kada je sirovac &eliéni odljevak temperaturni interval kovanja A9 je obiéno nesto ‘uti od onoga prikazanog u tablicama 1 i 2. Smanjuje se ¥,, a povecava se ¥,. Prve operacije Kovanja izvode se s malim stupnjem deformacije, no daljnje operacije se obavljaju sa znatajnim stupnjevima deformadcije, a to znaéi i velikim radovima deformacije, Kovanje &cliénih odljevaka, koji su redovito sirovei za otkovke velikih masa, obiéno je dugotrajno. ‘Na povrSinskim slojevima je stoga snizena temperatura. Unutrainjost mase je, medjutim, zbog akumulirane topline jo8 uvijek dovolino zagrijana. Temperatumni gradijent izmedju sredine mase i povriine sirovea je stm, a pri tom nikako ne treba zanemariti prirast temperature nastao 2bog velikin radova deformacije uneenih udarcima radi postizavanja velikih stupnjeva deformacije. Znatajan dio energije deformacije pretvara se u toplinu, podize temperaturu cijele mase pa i povrSinskog sloja, a povecanje temperature mase povoljno djeluje na oslobadjanje kovanjem izazvanih unutarnjih naprezanja, na difuzijski mehanizam procesa homogenizacije kemijskog sastava i strukture te na odréavanje oblikovijivosti. Kod kevanja u ukoynju temperatura ¥, je redovito ne’to visa nego kod slobodnog kovanja. Razlog je u znatno niZoj temperatri ukovnja i potrebi da se kompenzira zbog toga izazvano ohladjivanje sirovca. 2.1.1.2 Utjecaj sheme djelujuéih naprezanja Shema djelujucih naprezanja w deformacijskom postupku ima opéenito sustinski utjecaj na oblikovijivost metala, Ova ée biti to veéa Sto je veci udio tlaéne sile u kovatkoj operaciji. Stoga se kod slobodnog kovanja operacija produiivanja izvodi kod vie temperature da bi se na taj natin kompenzirala smanjena oblikovijivost do koje dolazi zbog pojave viatne sile, Nasuprot tomu, sabijanje, kod kojega se javija samo tlatna sila, mode se obaviti i kod temperatura bliZih donjoj granici temperaturnog intervala kovanja, a da pri tom oblikovijivost ne bude umanjena. 2.1.1.3 Utjecaj stupnja deformacije Vee je spomenuto da slobodno kovanje na temperaturama blitim gornjoj_granici temperatumog intervala Kovanja s manjim stupnjem deformacije ima kao posljedicu pogrubljenje za. Iz toga logiéno slijedi da slobodno kovanje treba obaviti s vecim stupnjem deformacije kako bi se postigla dobra mehanitka svojstva otkovka, lic2.1.2 Sklonost éelika pregrijavanju i pregaranju Kada govorimo o izboru gomje granice temperaturnog intervala kovanja moramo biti svjesni Ginjenice da Ge telik u pei morati biti zagrijan na temperaturu Koja je neSto viSa od 8, zbog Binjenice da ée se u transportu od peti do stroja ohladiti. Sklonost Zelika pfegrijavanju i pregaranju stoga ima direktni utjecaj na izbor veligine ¥,. Pregrijavanje 4 pregarenje su dva pojma koja nisu wvijek to8no razgranisena ali au uve posjedica provisoke tempereture Kojo je Gelik izloben, Remultat im je medjutim jednak: kohezija kristala Gelika je bitno smanjena, a mebanika svojtva otkovka su bitno pogorkana. Razlikujomo nekoliko sluéajova pregrijavanja i pregaranja, posebno s obzirom na Biajenicu da se neke posledice mogu popravit, a neke ne. U éeliku kovanom na previsokoj temperaturi nastaje Widmannstittenova struktura zbog,prekristalizacije grubog austenitnog za, Normalizacijskim Zarenjem ova struktura nestajee a Rajon aye 36 SOUWE Smozwaa a namjesto nje se dobiva Siiozmata struktura kao kod otkovka kovanog na niZoj temperaturi, Normalizacijskim Zarenjem mozemo dakle kovanom éeliku povratiti dobra mehanitka svojstva. fants trajanju izloZenosti to} visokoj temperaturi. Ova se pojava tumadi time Sto se sumpor u zinu Gelika kod visokih temperatura i duzeg izlaganja tim temperaturama vele u MnS i FeS te difundira na granice austenitnog zma. Bfekat difwzije Je smanjena Zilavost, istezljivost i kontrakcija Gelika ali mu évrsto¢a nije promijeniena. Ovako pregrijan Selik pokazuje sklonost kthkom lomu, Celik je moguée vratiti dobru duktilnost kovanjem s velikim stupnjem deformacije ili posebnim difuzijskim Zarenjem na visokoj temperaturi?’. Povréinsko pregaranje se ustanovijava na temelju pojave lokalnih povriinskih pukotina. Nastaje kod izlaganja temperaturi yeCoj od 8, zbog slobodnog kisika u atmosferi peéi, U toku zagrijavanja kisik difundira na granice zma te stvara oksid koji djeluje kao “obloga" oko austenitnog zmna, Ova pojava je ovisna ne samo o visini temperature nego i o vremenu izlaganja Selika toj uri. Tragovi povrSinskog pregaranja se ne nalaze ispod DovrSinskog sloja pa se tu ni struktura niti mehanitka svojstva ne razlikuju od onih postignutih kovanjem unutar dozvoljenog temperaturnog intervala kovanja." Pregaranje 8elika nastaje kod zagrijavanja na temperaturu blizu ¥,. Granice zma austenita podinju se taliti te nastupa difuzija sumpora i fosfora. Rezultat je vrlo velika kahkostu éelika u hladnom stanju, mala oblikovijivost kod kovanja te stvaranje grubih pukotina. Ovako pregoreni-telik smatramo nepovratno uniitenim, a njegovim kovanjem je moguée postiéi minimalno poboljéanje mehanitkin svojstava. Otito je da je od svih pojava pregaranja i pregrijavanja Selika ova najitetnija. Kat informaciu o difuenom Bareju Bitlec Se nad na pofetka poplavja 8. '® Pukotine austale abog powBlaskog pregaranja u kovatke}proizvodsii so smatraju "Skatom". Medjui, ako se povefing okovka kasi cbradjujeskidanjm Seatica t ako jo na tj povrinlpredvdjena dovoljaa deblina dedaika 2a obmads, nema rzloga bdbacvanju akovog otkovka. Ovakva grok ce java nsjZe8So kod kovana ¥ vkovaims, « kako eu tkovem alfa radi o vesem ‘broje ctkovaka, preporuta ze, ako te Uslanovipoxsjnje poveSaskih pukotna bog progarani,rigoroza Kontola mehenZKih eojetava otkovka. -12-2.2 Stupanj prokivanja ‘Stupanj prokivanja sludi za procjenu relativnog poboljfanja mehaniékih svojstava postignutih kovanjem. Kod slobodnog kovanja velikih masa od lijevanog ingota to je posebno vaino. Opéenito grubozrnata Ijevatka struktura:ima slabu oblikovijivost. Stoga su kod Kovanja takovog sirovca prvi udarci relativao blagi i s njima se postize umjereni stupanj deformacije. Napredovanjem kovanja usitnjava se zo i oblikovijivost se povecava. Zeljena mehanitka svojstva postizu se znaéajnim prokivanjem cijele mase. Na slici 3 je prikazano kako se izraéunava stupanj prokivanja za dvije temeljne operacije slobodnog kovanja ingota: za produiivanje i za sabijanje. Stupanj prokivanja oznaéava se s V pa je prema slici 3°kod produtivanja V=A,/A,, a kod sabijanja V=h,/h,. Slika 3. Prokivanje ingota kod produtivanja i sabijanja Da bi se bitno poboljSala sva mehanitka svojstva kovanog Eelika u odnosu na svojstva lijevanog elika ingota potrebno je ostvariti neki najmanji stupanj prokivanja™! koji ée to osigurati. To ée kod produzivanja ingota nelegiranih Zelika biti postignuto kod vrijednosti V=2-3, Sto zati da Ge povrkina presjeka ingota biti smanjena za 50 do 70%. Kod produdivanja ingota visokolegiranih éclika najmanji stupanj prokivanja ée iznositi V=4. Kombinacijom sabijanja i produzivanja u postupku kovanja moguée je ostvariti povoljna mehani&ka svojstva éelika i sa manjim stupnjem prokivanja’, Navedene vrijednosti stupnja prokivanja V su one kojih se treba pridravati u kovaékoj praksi. Veéi stupanj prokivanja produZivanjem od navedenog beznatajno poboljfava mehaniéka svojstva Gelika u smjeru uzduine osi, no pogorSava ih u popresnom smjeru! Kada je sirovac namijenjen slobodnom kovanju izradjen od valjanog materijala, kod odredjivanja minimalnog stupnja prokivanja wzimamo u obzir Einjenicu da je takav materijal veé prethodno bio iziozen deformacijskom postupku i da je u tom postupku postignuto ono ito je kod lijevanog sirovea tek bilo potrebno postidi. u prvim operacijama slobodnog kovanja. Stoga ée minimalna vrijednost Vu takovom sluéaju biti znatno manja. tehlogi slobodnog kovaga je svojevrsisinonim 2a stupenj dformctje, pom koji koistino kod "stupas priv eugih dformacjskih postupaka. 12 Upravo se na taj spoznii ossiva nsjSllt redoujed kovatth operas sobodnog kovana veh masa: saben - roduvanj sbijnie- produvane, Ese> 2.3 IskoriStenje materijala u postupku slobodnog kovanja Da bi se postigao Zeljeni oblik otkovka potrebno je odrediti neophodno potrebnu masu i presjeke sirovea. Buduéi da se slobodnim kovanjem oblikuju velike mase, izuzetno je vaZno imati na umu gospodarski znataj dobrog iskori8tenja materijala otkovka’®. Ne manje vaino Je da se ne tro&i energija na zagrijavanje i deformaciju suvi’nog materijala sirovea. 2.3.1 Odredjivanje kovatkih dodataka materijala Kada kao sirovac za slobodno kovanje koristimo valjani elik (obiéno su to gredice kvadratiénog presjeka i stranice do 400 mm najvige) masa otkovka Gx se odrediuje tako da se masi otkovka Gz dodaje dio mase Gyy i dio koji ée se izgubiti obgaranjem kod zagrijavanja u kovatkoj peci G,x,. Stoga vrijedi Ga:= Gout Giga + Gog Presjek sirovca se u ovakovom slutaju odredjuje tako da se presjek otkovka postigne minimalnim stupnjem prokivanja V=1,3-1,5. Veéa vrijednost stupnja prokivanja V se izabire za éelike koji se zagrijavaju na vi8e temperature ¥,. Masa otkovka Gyq odredjuje se iz nacrta zadanog otkovka, a masa dodataka G,, ukljuéuje koli&inu materijala potrebnog za uzimanje epruveta radi kontrole mehani&kih svojstava otkovka te koliginu materijala koju treba predvidjeti za potrebe transporta, tehnoloskih dodataka i dodataka za obradu. Na slici 4 prikazani su shematski ovi dodaci. Slika 4. Shema kovatkih dodataka kod slobodno kovanog vratila sa est diskova Na slici 4 vanjskom (debljom) konturom crteZa prikazan je otkovak vratila izradjen slobodnim kovanjem, Tanjom upisanom konturom prikazano je vratilo nakon obrade, Crtkane povrdine predstavijaju kovatke dodatke. Tehnoloiki dodatak oznaten je s 1 i predstavija dio materijala izmedju diskova koji 6e se tokarenjem odstraniti jer je slobodnim kovanjem nemoguée izraditi takova udubljenja. Dodatak za izradu epruveta za ispitivanje mehaniékih svojstava slobodno kovanog materijala u popretnom smjeru oznagen je s ¢, a u uzduinom smjeru s p. Za potrebe prijenosa teSkog otkovka na toplinsku obradu predvidjen je dodatak za ovjes oznagen $ z. syjedot sino aan prada upezoreje.o Modi Suva lit ace tiv svakodaevn prone pum sredetava obxjettevans, O Hell gmpodrejuntaulom se, meu, ubova promi new Psebno kod meta, alt drgih Inaiorjla, moreno bi evan da jew materials wie vgradjna vote mn Koltan ener ves w postpku dobivana. Kod nekih Iva je ta Koltinaenergj vl impesivns oa p. amin negoih tn) Sogn Jo edn merle jedno i Roda ena otisTehmoloski dodaci otkovka izradjenog slobodnim kovanjem predstavijaju redovito znaéajne mase materijala. Na slici 5 je prikazana slobodno kovana osovina s prirubnicom s kotiranim dimenzijama tako da je vidljiva razlika dimenzija otkovka (puna crta konture) i dimenzija nakon grube obrade otkovka (ertkana kontura). Grubo obradjena osovina ima devet raaliGitih popregnih presjeka, a otkovak zbog odredjenih tehnoloSkih ogranitenja samo pet. Uoéavamo stoga znaéajnu masu tehnoloikog dodatka na promjerima 210/150, 160/110 i 8110/65. Dodatak za obradu je naznaten kao razlika promjera otkovka i grubo obradjene osovine. Na mjestima gdje nema posebnih tehnolo8kih dodataka, vidi se na slici 5, je kao dodatak za obradu predvidjen za 20 do 30 mm veéi promjer. To takodjer vrijedi i za kote duzina, Ovako “bogati* dodaci su nuinost i posljedica su ogranigenih moguénosti postizavanja to&nosti dimenzija slobodnim kovanjem. Skica prikazana na slici 5 je kovaéki nacrt koji vanjskom konturom crteza uvijek prikazuje otkovak, a unutarnjom grubo obradjeni izradak. 1730 TT ey | 135-— ie i384 Le +8 Sf - St Tere ae 8 i SPP erers 3b) 1400 —-] ‘Slika 5. Tehnoloski dodaci i dodaci za obradu slobodno kovane osovine ‘Svaki naruéilac teZi da mu se otkovak isporudi sa Sto manjim dodacima za obradu jer su mu tada i troSkovi obrade najmanji. Kovaénice se medjusobno i razlikuju po moguénostima isporuke otkovaka sa standardnim, a ne suvignim dodacima za obradu, pa to onda svjedo&i o njihovoj tehnolo’koj razini i konkuretnoj sposobnosti. Njematkim standardom DIN 7527 su propisani dodaci za obradu i dozvoljena odstupanja tih dodataka samo za neke standardizirane otkovke izradjene slobodnim kovanjem operacijama sabijanja i produdivanja: za kovane okrugle plote (diskove), prstenove, debelostjene cilindre i slobodno kovane profile'*. Standard DIN 7527 predvidja dvije kvalitete otkovaka s obzirom na dodatke za obradu i njihova dozvoljena odstupanja: kvalitetu F (za uobitajenu totnost izrade) i kyalitetu E (za stroze zahtjeve totnosti izrade otkovka). Kada se isporutuje kvaliteta E slobodno kovanje se obavija pomosu posebnog pomosnog alata i, naravno, uz veée trofkove.proizvodnje. Isporuka otkovaka kvalitete E uobiésjena je stoga samo za veti broj jednakih olkovaka, a ne i za pojedinatnu proizvodnju. Na temelju navedenog standarda razmotrimo veliSinu dodataka za obradu: primjerice, ako kvalitetom F kovana okrugla plota ima grubo obradieni promjer 280 mm i visinu 125 mm, dodatak za obradu promjera je 11 mm, a za obradu visine 10 mm. Otkovak se dakle isporuduje s promjerom © standard DIN 7527 odnosl so na navedene oblike oovakai2adjenhslobodsim kovarjem of nelegicanog i niskoloicanog {elika sx sadriajm upljka do 0,9% ill abojem legih dodaaka do ukupno 4%. ise280+11=291 mm i visinom 125+10=135 mm, Dozvoljena odstupanja rh dodataka su w slutaju kvalitete kovanja F unutar +4.mm, U masu dodataka na obradu treba ubrojiti i dodatke za odsijecanje produzenog kraja otkovka, premda im po apsolutnoj vrijednosti velitina nije znaajna. Kod produzivanja, zbog nejednolikog teéenja povr8inskih slojeva spram unutarnjih, dolazi do preklopa slojeva koji radi postojanja oksida na povréini Selika nisu medjusobno zavareni. Preklopi se odstranjuje odsijecanjem, nakon svake operacije produzivanja, da to kasnije ne bi postalo izvorom i razlogom nastanka dvoslojnosti i pukotina. Dodatak za obgaranje ili oksidaciju G, se planira prema predvidjenom yremenu zagrijavanja sirovea, broju nuznih dogrijavanja da bi se otkovak u potpunosti izradio te temperaturi zagrijavanja. U praksi se grubo raéuna s 2% gubitka mase Gelika zbog oksidacije, a za svako dogrijavanje treba predvidjeti gubitak od daljnih 1,5% gubitka mase. Na veliginu gubitka mase &elika zbog oksidacije utjetu kemijski sastav atmosfere loznog i ogrjevnog prostora pedi, a takodjer i kemijski sastav Gelika. S poveéanje ugliika u éeliku opada brzina oksidacije. Legirni dodaci poput Al, Cr, Si, Mo i Co znatno smanjuju brzinu oksidacije. Nasuprot tomu, kada je Ni jedini dodatak Selika, onda on pogoduje oksidaciji, Medjutim, Niu prisustva Cr i.drugih legirnih elemenata Gelika doprinosi: smanjenju oksidacijé, Na temperaturama nizim od 600 do 650°C oksidacija Eelika je beznagajna. To znaéi da u toku nuinih toplinskih obrada otkovka nakon kovanja oksidacija neée predstavljati gubitak materijala. Medjutim, kod zagrijavanja sirovea na temperatuuru kovanja gubitak materijala je znagajan. Utjecaj visine temperature na gubitak materijala zbog oksidacije moiemo pratiti i pomocu podataka o intenzitetu stvaranja oksida Gelika kod razliéitih temperatura. Ako kao referentnu yrijednost intenziteta stvaranja oksida uzmemo vrijednost 1 kod 900°C, kod temperature od 110°C ée referentna vrijednost iznositi 3, a kod 1300°C Gak 7! Podaci mjerenja gubitaka materijala koji su nastupili zbog oksidacije kod zagrijavanja Geliénih ingota velikih dimenzija prikazani su u tablici 3. Tablica 3 Srednji Masa Vrijeme PovrSinski gubitak | - Debljina oksidnog promjer zagrijavanja sloja (@m) (ton) () lem?) (am) 300 8 10-11 122-18 4.25 - 445, 1000 2 2 134 4,65 1100 15 15-19 15-17 51-5, 85 1200 25 18-21 1,64 1,8 57-625, Gubici zbog oksidacije valjanih %clitnih sirovaca okruglog ili kvadratinog presjeka (oznaéeno s d i a) razlititih dimenzija koji su zagrijavani razlitito vrijeme na J, prikazani su na temelju izvrSenih mjerenja u tablici 4. : Za manje presjeke valjanih Seliénih sirovaca (d ili a do 50 mm) gubitak mase zbog oksidacije iznosi kod izgaranja mazuta 0,5 do 1,0%, a 0,4 do 0,7% kod izgaranja zemnog plina, u vremenu koje je minimalno potrebno za zagrijavanje na 8,. Velitina povrSinskog gubitka zbog oksidacije je pored visine temperature na koju se sirovac zagrijava ovisna i 0 odnosu veliéine mase i njene povrSine. SiGeTablica 4 ditia ‘Trajanje Povrdinski Gubitak mase zagrijavania subitak (am) lem” ) atiy 100 33 0,18/0,13, 0,9/0,65 150 4422 0,445/0,316 1,53/1,07 200 5,129 0,93/0,6 2,1/1,52, 250 7,58,6 1,13/0,8 2,35/1,65 2.3.2 Odredjivanje mase &eliénog ingota kod slobodnog kovanja velikih otkovaka ‘Ukupna masa ingota ¢e se izraéunati prema izrazu G= Goat Godt Gasy + Gey + Goes Oznake su jednake onima veé prije upotrebljenim, a Gy i G,. oznaéavaju masu glave i pete ingota, pri emu se, jer je ingot odliven u obliku blagog konusa, pod "glavom" smatra kraj ingota s ve¢im, promjerom, a pod "petom" kraj s manjim promjerom. Zeljezare koje li ingote imaju svoje standarde iz koji se odabire potrebna masa. Vaino je pri tom provjeriti velidinu srednjeg presjeka odabranog ingota u odnosu na presjek otkovka da bi se ustanovilo moie li se kovanjem ostvariti minimalni stupanj prokivanja. Velitina mase glave i pete (koja se u toku izrade otkovka odbacuje) ovisi o obliku kokile u koju se lijeva Gelik, a za odredjivanje mase glave i pete vazan je i zahtjev za mehaniékim svojstvima koja se o&ekuju od otkovka: ako se otekuju bolja mehanitka svojstva vise se mase odbacuje i iz podrutja glave i iz podrudja pete. Tako se deSava da sa strane glave otpada tak 14 do 25% ukupne mase ingota, dok sa strane pete to iznosi samo 4 do 7%. Razlog toliko velikog otpada materijalaingota ju Zinjenicidaje u tla Iifevanja ingot bio wspravan (lava 1 gornjom polotajy). Sve nebistoge Iijevanog Gelika su se u toku skrufivana taline kno speciféo lakie sinjestile u glavu, Ova) dio ingota oFito zbog toga treba odbact, a Kolii je to dio ovisi o propisanoj kvalitet otkovks. Da bismo dobili predodzbu o masama ingota (nominalnim, koje moramo nabaviti, te korisnim, koje 6emo moéi iskoristiti kovanjem) i njihovim dimenzijama, na8injen je prikaz u tablici 5 koji obulvaéa samo neke mase i dimenzije ingota koriStene u europskoj praksi. Ofito je korisna masa ingota odredjena relacijom kada od ukupne nominalne mase ingota odbijemo mase glave i pete. U nekim sluéajevima se na temelju iskustva minimalna masa ingota odredjuje prema izrazu 1= (Goto Gagan) 100%, ako su poznate karakteristitne procentualne vrijednosti iskori8tenja materijala ingota 2a odredjenu vrstu slobodno kovanog otkovka. Karakteristiéne vrijednosti y za neke vrste velikih otkovaka mo%emo naéi u tablici 6. ell-Tablica 5 Nominatna masa | Korisa’ |) Ukupoa | visinaa | Promjer | Promjer “| Sredaji ‘ingota masa ingota visina glave glave pete promjer ingota ons) (tone) (om) _|_@m) (am) (am) (om) 18 13 1380 445 450 370 410 3 405 1535 665 us 620 682 10 7 2050 900 380 700 790 25 181 2200 1140 1300 1100 1200 45 31,5 2600 1310 1570 1400 1485 Tablica 6 Vrsta otkovka 1%) Osovine: Konstantnog krudnog presieka 58-62 promjenijiveg kruénog presjeka 38-60 onstantnog kvadratignog presjeka 58-60 promjtnljvog kvadratignog presjeka 57-59 koljenaste osovine 55-58 plose 50-60 cilindt 58-60 preteni 45-55 prirubnice 55-58 maljevi kovatkih batova 50 - 55. Glede iskori8tenja materijala sirovea, bez obzira koristi li se valjani blok ili lijevani ingot kao sirovac, valja uoéiti da je stupanj iskoriStenja materijala ovisan i o opremi kovaénice, a, raspolozivim pecima, 0 organizaciji i sredstvima transporta, o brzini rada kovaékih strojeva, 0 udaljenostima koje mora preci zagrijani sirovac ili otkovak - dakle 0 Zimbenicima koji su tehniéko organizacijskog zataja. Stoga treba vet u fazi projektiranja kovaénice za slobodno kovanje velikih masa to imati na umu. 3. VRIJEME ZAGRIJAVANJA Vrijeme zagrijavanja je, kako se to na temelju do sada izneSenog moglo ustanoviti, vaino s obzirom da ono moze utjecati na kvarenje éelika, odnosno na veliinu gubitka zbog oksidacije. Vaino je i zbog Sinjenice da za potrebe kovanja masa éelika mora biti potpuno progrijana kako bi bila jednoliko oblikovijiva i slobodna od unutarnjih naprezanja Koja bi nastala ako temperatura mase ne bi bila ujednaéena.. To znaéi da temperaturna razlika mase mjerena na povrSini i u unutraSnjosti ne bi smjela biti veéa od 50°C, Natalost, egzaktan proracun vremena zagrijavanja sirovca u peéi na temelju dananjih manstvenih spoznaja nije mogué. Na taj naéin mo%emo dobiti samo pribline ili "5 U prakai se toler ealika do 100. -18-orijentacijske podatke o vremenu zagrijavanja ovisno 0 uvjetima u kojima se zagrijavanie sirovca_obavija. Bitni uvjeti za odredjivanje vremena zagrijavanja su: vrsta éelika, geometrijski lik presjeka zagrijavanog sirovea, temperatura prostora peéi u kojem se obavija zagrijavanje, temperatura na koju treba éelik zagrijati i, Sto moze biti posebno vazno, polozaj i smjeStaj sirovaca u peéi u toku zagrijavanja. S obzirom na mnostvo ufjecajnih veligina ofito je da 6e mjerenje biti osnovni nagin dobivanja podataka o potrebnom vremenu zagrivanja. ‘Na temelju tako dobivenih podataka izradjen je dijagram prikazan na slici 6. DUAGRAM VREMENA ZA98 Uotsighoe Eeuina ee gee fod Slika 6. Vrijeme zagrijavanja sirovea od valjanog ugljiénog éelika Dijagram je izradjen na temelju mjerenja podataka o vremenu zagrijavanja na temperaturu 8, od 1100°C i 1150°C valjanih okruglih i kvadratiénih profila sirovea razliéitih dimenzija od ugljiénog strojogradjevnog &elika. Podaci o vremenu zagrijavanja su dobiveni za uvjete idealnog smjeStaja sirovca u prostoru peci zagrijanog na temperaturu od 1200°C te za sirovac kojega duzina nema utjecaja na potrebno vrijeme zagrijavanja. Za slutaj kada su realni uvjeti smjeStaja sirovea u peci drugatiji od idealnog smjestaja, stvamo potrebno vrijeme zagrijavanja se rauna po izrazu Tapamo=T K Ky gdje je 7 vrijeme. o8itano iz dijagrama sa slike 6, K korektumifaktor smjeStaja, a Ky korekturni faktor duZine sirovea. Velitina korekturnog faktora smjeStaja K prikazana je s ‘odgovarajuéim skicama na slici 6. Vidi se da se idealnim smjestajem moze smatrati sluéaj kada se zagrijava jedan jedini sirovac u horizontalnom polodaju u prostoru peti namijenjenom zagrijavanju. U tom sluéaju je K=1 i dijagram je nainjen za tako izmjerene vrijednosti r. Svaki drugi smjeStaj daje vrijednost K > 1, a iz toga slijedi da se kod drugatijih smjetaja sirovaca vrijeme zagrijavanja na potrebnu temperatura telativno pove¢ava. Uzimajuéi dakle u obzir korekturni faktor K dobivamo stvarna vrijeme zagrijavanja Trane: Da bismo bili potpuno precizni uzet Gemo u obzir pri tome i korektumi faktor duzine Ky. Eon= Vrijednosti ovoga faktora, prikazane takodjer na slici 5, pokazuju malen utjecaj duzine sirovea na velitinu vremena Typo: ‘Ako se poslutimo dijagramom sa slike 6 radi analize da odredimo koliko je potrsbno vrijome zagrijavanja sirovea okruglog presjeka d=100 mm ili gredice kvadratiGnog presjeka stranice a=100 mm da bi se postigla temperatura sicovea ¥,=1150°C, ustanovit éemo da ée se to u ideslnom slufaju postigi (lakle, kada je sirovac smjeiten sam u prostoru zagrijavanja i kada se nalazi na ratilju tako da mu toplina moze dostrujati is donje strane) kod d=100 mm za 32 minute, a kod a=100 mm za 41 minut", Medjutim, ako sirovei budu slozeni na podu peci jedan do dragoga bez ikakova razmaka (za krufai presek tada je K=2, a za kvadratini presjek K=4) vrijeme se povesava u prvom siuéaju na 64 minute au drugom siuéaju na 164 minute! Na temeljuovakove analizeekstremaih slutajeva lako je zaldjulti da je uredan i tofo odredjen smjeiaj sirovaca u peéi bitan Zimbenik razumaog -gospodarenja energijom, materjalom sirovea i kapacitetima kovaénice. Odaos duZine i promjerail stranice kvadrata sirovea Vd 1,5 moto kod kratth sirovaca smaniiti ovo vrijeme najvito 22 8%. 4, POSTUPCI SLOBODNOG KOVANJA ‘Temeljni postupci slobodnog kovanja su sabijanje radi smanjenja visine sirovea, iskivanje i raskivanje radi smanjenja njegovog popreénog presjeka, promjene debljine ili pove6anja promijera i stanjenja stijenke kod kovanja prstena te probijanje otvora (rupe). Ove postupke Gemo uvijek koristiti kod izrade otkovka slobodnim kovanjem. Pomoénim postupcima slobodnog kovanja mo%emo smatrati zasijecanje koje obitno prethodi operaciji iskivanja, produzivanje, prosirivanje, savijanje, ravnanje, zagladjivanje i odsijecanje. Ovi se postupci koriste prema potrebi. Svi se ovi postupci, i temeljni i pomoéni, koriste kako za otkovke malih masa, tako i za otkovke najvecih masa. U proizvodnim uvjetima otkovak se izradjuje primjenom i kombinacijom ovih postupaka. 4.1 Sabijanje Djelovanjem aksijalne deformacijske sile siroveu se smanjuje visina, a pove¢ava popregni presjek. Pri tom u radijalnom smjeru nastupa slobodno tetenje materijala, 1. te&enje materijala nije nigim ograniveno"”. Ne nastupa promjena velitine volumena deformiranog materijala, a redovita je i neizbjeZna pojava baévanja nastala zbog djelovanja trenja na povrSinama dodira alata s deformiranim materijalom. Djelovanjem kontakinog trenja slojevi materijala sirovea uz kontaktne povrline otezano teku u odnosu na slojeve dovoljno udaljene od kontaktnih povrSina pa se nakon izvrSene deformacije sabijanjem jasno uotava kontura baéve. Veéa sila kontaktnog trenja vie otezava tetenje, a postignuta izrazitija kontura batvanja ukazuje na veli8inu sile kontaktnog trenja. Pojava batvanja je nepogresiv znak postojanja neravnomjerne deformacije, a stoga i neravnomjemnog utinka deformacijskog postupka-sabijanja na strukturu i-svojstva materijala’*; " Poveéaje vemens zagtvanjau tom ula jo 21,95%, » aan srove Kradratignog presicka jena isto) dulicl veda 2a 21,464 od one okrigog srove. Povtanjem K oduoi poveéajevremen zagavana © bitso mene! " Ode dnjeice i poise pom slobodne kovani. i posfedicama nerevoonjernostt sinteresirani Sialec mote nasi v pubikscj Povrzanovis, A., Temjn zakoniobrade meta deformiranjem, pogavie 4. Zaton neraomjemtast deformacie, dopuaskazaactala ‘naprezanja, FSB, interno izdanj, Zagreb, 1993. U public istog autora Trenje, podmazivanje i trofenje alata za oblikovanje deformiranjem, FSB, interno inden, Zagreb, 199., u pogl 6 je opisano kako se pojva baSvanjs, koja je u korelacj ‘ontkanog tris, mote smesit Korte "mckih podloga” i kompencaciiomtrenja na kortskusinpovrnam 1 Podrobrije 0 neravnomjemost deformaci -20-Kod slobodnog kovanja lijevanog bloka (ingota) moramo raéunati s postojanjem Supljina te pukotina u masi materijala, Sabijanjem ée, zbog teXenja materijala u smjeru popreénom na djelovanje deformacijske sile, Sirenje pukotina i Supljina s obzirom na deformacijom odredjeni smjer viakanaca, biti ograniéeno. Neravnomjernost deformacije ée stoga nepovoljno djelovati na ovu pojavu, koju inaée smatramo velikom prednoS CH } & 1 elt a) b) A Sika 20. Kovatko odsijecanje Zagladjivanje povrdine otkovka radi uklanjanja tragova udaraca malja ili tlaenja Ziga obavija se pomoéu pribora prikazanog na slici 23, skica 7, 8 i 9. Deformira se samo povrdinski sloj dovrienog otkovka tako da je promjena presjeka zanemariva, a tetenje materijala ograniéeno samo na vanjsku rubnu zonu, Otkovak je zagrijan na temperaturu blizu donje granice temperatunog intervala kovanja. Raynanje je nezaobilazan postupak kovatke zavi3ne obrade slobodno kovanih otkovaka s produdenom osi. Zbog velikih sila kojima se u toku slobodnog kovanja deformira visoko zagrijani Gelik nemoguée je slobodnim kovanjem izraditi potpuno ravan otkovak tipa osovine. Takav je otkovak uvijek donekle savijen’”. Svrha ravnanja je ispravijanje savinutog otkovka. Ravnanjem dakle treba ostvariti deformaciju savijanjem, ali u suprotnom smjeru od onoga u kojem je savinut otkovak. Raynanje se mode izvoditi u toplom ili. u hladnom stanju materijala. U toplom stanju se ravnanje izvodi na temperaturi otkovka od 500 do 600°. Ovakav je postupak uobitajen za otkovke od nisko legiranih Selika te za sve otkovke kojih je promjer veéi od 250 mm, bez obzira na kemijski sastav materijala. Za otkovke manjih promjera moguée je ravnanje izvriiti iu hladnom.stanju_materijala, dakle-materijala-koji-ima-okoliSnu-temperaturu,-Postupak- raynanja se obavlja na posebnoj hidrauliékoj pre8i s ravnim tlaénim plohama i odgovarajuéim podlogama, ovisno 0 iskrivijenosti otkovka*. Kad bi se iportio snvinutokovak ips oxovne koi Ze poke Kova bit grubotokaren, dodsct za obra Bi moral bit ‘otto velds daze usnogne lonpendralodewpane sata okovka od pave. 2 Ravnasjom, fo zai stvijanjom, uw otkovakse unos zaostala aaprezane. Ye tod lung psp. Nao se die over otova ong ‘plnatonabradom js cee eek pov od choke nuerehotsronindelovns Koss oie5. KOVACKI PRIBOR ZA SLOBODNO KOVANJE, U kovatki pribor za slobodno kovanje ubrajamo: a) razlitite oblike radnih (tlatnih) ploha malja i Sabota; b) razli&ite tipove i oblike tmova za probijanje; ©) alate za pomoéne operacije slobodnog kovanja. Na slici 21 prikazani su shematski razliditi oblici tlatnih ploha malja i Sabota koji se koriste za razlitite viste i operacije slobodnog kovanja. 8-8-2 eC BP ‘Slika 21. Oblici tlaénih ploha malja i Jabota -35-Na slici 21 s 1 su oznaéene tlatne plohe koje se Koriste za sabijanje odlivenih éeliénih ingota velikih masa. Sabijanje cilindrignih i prizmatiénih oblika otkovaka izvodi se pomoéu tlaénih ploha prikazanih skicom 2 i 3. Ova se posljednja moze primijeniti i za prosirivanje, Primjena tlaénih ploha za sabijanje i produyivanje otkovaka visekutnih presjeka prema skici 4 je univerzalna. ProduZivanje kruznih presjeka se obavlja s plohama prema skici 5, a kada se slobodno Kuju veliki promjeri Koristi se kombinacija ploha prema skici 6. Produzivanje i zagladjivanje otkovaka kruznih presjeka od visoko legiranih éelika obavlja se tipom ploha prikazanim na skici 7. Sirenje i produzivanje kvadratiénih i pravokutnih presjeka uz intenzivno tetenje materijala u toku kovanja obavlja se plohama prema skici 8. Za izradu prstenova slobodnim kovanjem upotrebliava se kombinacija podloga i tma prema skici 9. Razlititi tipovi tmova za probijanje otvora prikazani su na slici 22. rth o 1 4 2 5 Lf C Lj J re t 2 { 5 | z | i | t 3 | 6 a Th | 3 = G Slika 22. Tipovi trnova za probijanje | Za predprobijanje otvora promjera D od 60 do 110 mm studi tm prikazan skicom 1 na slici 22, Konaéno probijanje otvora obaylja se tmom prema skici 2 za promjere do 300 mm, Probijanje velikih_ promjera otvora_(D=300 do 600-mm) obavlja se prikazanim na skici 3, Odnos dimenzija kod ovih trnova je d/D ~0,65 do 0,75. Za probijanje dubokih otvora koristi se nastavak trna prikazan na skici 4 kojega je promjer D: Nastavak Supljeg tma 3 za probijanje dubokih otvora prikazan’skicom 5. Dimenaijske mnagajke ovog nastavka su: d/D~0,8, a promjer mu je D~Djaq. Tm za kalibriranje i zagladjivanje probijenin otvora prikazan je skicom 6. Kod tra za kalibriranje vrijedi da je D=Dya (Kojim je izvrSeno prethodno probijanje). Niz jednostavaih pribora koji se koriste za pomoéne postupke slobodnog kovanja i prikazan ja na slici 23. -36-—~ 5 a 10 —<——6) _Slika.23, Kovacki pribor.za.pomoéne postupke slobodnog kovanja— Ravni noz za odsijecanje prikazan je skicom 1 na slici 23. Za odsijecanje zaobljenih otkovaka slu2i nod prikazan skicom 2. Oznatavanje mjesta potetka promjene presjeka, kada se oznatavanje vrli uijjebljivanjem, vr8i se nozem razlititih profila oftrice prema skici 3. Kod plosnatih otkovaka mjesto potetka promjene oznatava se podmetadima sa skica 4i 5. Naznaka asimetriéne promjene presjeka se obavija pomoénim alatom prema skici 6. Skica 7 prikazuje pomoéni alat za zagladjivanje i ravnanje otkovaka manjih promjera, a skica 8 alat za iste operacije ali promjera srednje velidine. U tom slutaju je donji dio alata priévriéen na Sabot, Za ravnanje i zagladjivanje vecih promjera koristi se uloak priévrséen na Sabot kako je to prikazano skicom 9, Skica 10 prikazuje zakretni klju’. aieww w) om 6. PRIMJERI IZRADE VELIKIH OTKOVAKA SLOBODNIM KOVANJEM Kod izrade otkovka slobodnim kovanjem primjenjuju se gotovo svi postupci opisani u poglaviju 4, To vrijedi za otkovke i velikih i malih masa. U industrijskim uvjetima izradjuju se vrlo raznoliki oblici otkovaka pa ée ovdje prikazani i opisani primjeri biti ograniseni na nekoliko tipova velikih otkovaka koji se najéeSCe izradjuju. Primjer 1: stupak _izrade_osovine L=7850_mm rirubnicom D=1900 mm slobodnim kovanjem. Prikaz postupka dan je na slici 24. Slika 24. Izrada osovine s prirubnicom velikih dimenzija Sirovac od kojeg je otkovana osovina sa slike 24 je lijevani Eeliéni ingot mase 85000 kg srednjeg promjera 1950 mm i korisne duzine od 2650 mm. Sve kovatke operacije koje su prikazane izvedene su na kovatkoj hidrauliékoj pre8i nazivne sile od 50 MN. U prvoj fazi ‘kovanja (oznaka 1 na slici 24) ingot je iskovan na osmerokutni presjek i promjer od 1800 mm pri Semu mu je dudina poveéana na oko 3000 mm, Nakon toga je u drugoj fazi kovanja (2) izvréeno sabijanje pa je prethodna duzina od 3000 mm sada postala visinom od oko 2000 mm, a najveti promjer (zbog “batvanja") je postignut od 2200 mm. U treéoj fazi (3) ponovnim iskivanjem su postignute dimenzije kao i u sluéaju (1). Cetvrta faza kovanja (4) Je ponovno sabijanje na najveéi promjer od 2300 mm i visinu od 1800 mm. Ponovijenim sabijanjem ujednatena je struktura lijevanog éclika i odstranjene su eventualne grube -38-strukturalne greike. Valja uoditi da je dio glave ingota otkovan kao izdanak koji slu2i za prihvat manipulatora®. ‘Taj izdanak ée posluditi i kao dio za centriranje kod postavijanja na podloznu ploéu kod operacije sabijanja (faza 2 i 4). U fazi kovanja 5 je izvr¥eno blago produzivanje i smanjenje promjera na 1950 mm Sto je nesto vise od promjera prirubnice (1900 mm). U ovoj fazi kovanja je izvréeno i u2ljebljivanje kao naznaka mjesta s kojeg ée se u iduéoj fazi (6) kovanja obaviti produiivanje tako da se postigne promjer od 1100 mm, odnosno mjesta na kojem ée se izvrtiti odrezivanje bivse glave ingota. U posijednjoj fazi kovanja (7) postiZu se zadane dimenzije otkovka uz odvajanje bivSe glave i pete ingota. Valja napomenuti da je izrada ovakovog otkovka rijetka, a.u nizu zemalja se i ne prakticira, Razlog je prvenstveno u tomu &to se u ovom sluéaju koristi Eeliéni ingot nominalne mase od oko 50 tona (usporedi tablicu 5), a lijevanje éelignin odljevaka ovakovih masa zahtijeva peti i ostale uredjaje primjerenih dimenzija i kapaciteta koji se instaliraju samo u najvegim écliganama. Primjer 2: Kovanje osovine s tri razli¢ita presieka ukupne duzine L=6850 mm. Prikaz postupka kovanja dan je na slici 25. ‘Slika 25. Kovanje osovine Kovanje osovine od sirovca-ingota niskolegiranog strojogradjevnog éelika mase 8 tona obavija se produzivanjem otkovka na kovatkoj hidraulitko} pre8i-(usporedi sku 10) bez prethodnog sabijanja. Minimalni stupanj prokivanja postignut produzivanjem na promjer od 420 mm (u drugoj fazi kovanja) iznosi 2,97, Sto je u skladu sa uobiéajenim zahtjevima kvalitete prokivanja_(usporedi 18.2.2 i.stiku 3) Je postignut kod promjera 280 mm, a taj iznosi 6,7. Izostanak sabijanja je dakle opravdan jer je osigurano dobro prokivanje zahvaljujuéi spretno odabranom odnosu dimenzija promjera 0 atinimn manipulacj i transports u tcku kovanj vllkih masa kod slobodnog kovanj bit Go rije8iw poglavij 7. % Dio material koje pripadno pif kovanj ptt ingot odva e 2bog pretlopa material Kod produBivanja kovanjemn. Kod produlivagia poveinsk slojevi kde teu od onih bIGIA rein, Zbog nagle oksdell povsine (Vieoka temperatura!) node doSi do ‘spajaja povriing pa je to razlog posaunj netljenevibesojnos kaju u metal smatramo defekion. seed promjer ingot su slike 25 in cotkovka od 420 mm odgovara povrio preseka 4, 725 mm, a povefna njegovog presjk jew tom shfaju dy=412824 inn? Promjeru 14544 mn pa je stogastapanjprokvanja VrA,/A,=2,97. aoe —Maksimaliia_stupanj-prokivanja-osovineingota spram promjera otkovka”. Na slici 25 se vidi da su u prvoj fazi Kovanja (1) otkovani promjeri za 60 mm vedi od onih u drugoj i zavrinoj fazi kovanja (2). To je ubinjeno s razloga Sto je nakon prve faze zbog duvine trajanja kovanja i hladjenja materijala nuzno dogrijavanje nedovrsenog otkovka. U toku dogrijavanja postoji realna bojazan od nastanka grubozmate strukture. Ako do toga i dodje, kovanjem u drugoj fazi i smanjenjem promjera za 60 mm (Sto znaéi redukeiju presjeka od oko 15%) ponovno se zbog izvrSene deformacije postide zadovoljavajuéa sitnozmata struktura. Nakon prve faze kovanja odsjeven je dio materijala koji je pripadao glavi ingota (oznaten s na slici 25 s H) i dio koji je pripadao peti (®). Ovi krajnji dijelovi su prije produzivanja kovanjem na dimenzije prikazane na slici 25 Oblikovani tako da mogu posluziti kao hvatiita manipulatora. Nakon druge faze se ponovno odsijecaju oba kraja otkovka, a ovaj puta tomu je razlog odstranjivanje preklopa materijala, Primjer 3: Kovanje Seliénog prstena 93450/3010 mm prema slici 26. Nakon obrade na mjere prema konstrukeijskom crtezu prsten je mase od 3600 kg. [ ; BB : : —ia——} i EB Slika 26. Slobodno kovanje velikog celicnog prstena Ingot nominalne mase od 25000 kg Koristit ée se za izradu dva prstena. U fazi 1 igot se_produduje na_o1000_mm_te_se_od_njega_razdavaju_dva_sirovea_L=1260_mm_—u2z——___ odstranjivanje materijala glave ingota i manjeg dijela s pete. Ovim produzivanjem ingota 3 Na temeliu ovog primjer mate se dalle uot velnost chore dimenaije srovew-ingota 2 kovane vlikh masa. Pogodaimn ‘zborom dimenzije ingot iahjegnua je Kovabka operciasabljanje to je wHedjeno vijeme trade, energie zagranjevai dogrjavanja te zauzimanje kapaciets tom operalors. Suprotno tom, a luau icra i ronjerotkovaneprirubnice 1900 mm. Zhog poboljanje stake § postizavanj odredjenih mehacitih svojtva edgovarausi stupanjprokvanja bilo je moguée osvaril stmo sabijanjer. % Iaada vile otkovaka od jednog ingots je esta praksa zhog gospodaceja + msteislom. U svim sutsjevims se odbscuje materials glave ingots pa je onda jaino da jou ovom sua racionslaje odbactedau glava veSeg ingota nego dvijeglave maneg, Zhoj ase dij glava manjeg ingot je vet od masejedneglave, -40-postignut je nedovoljan stupanj prokivanja V=1,44 Sto znati da Ge nuéno morati uslijediti naknadno sabijanje svakog sirovea. I zaista u fazi (2) vrki se jako sabijanje sa L=1260 mm na L=450 mm, Pri tom je postignut stupanj prokivanja V=2,8. Na ovako sabijenom disku probija se pomoéu tma otvor #600 mm. U fazi (3) postepeno se proiruje promjer prstena iskivanjem preko horizontalno postavijenog trna. Stijenka se stanjuje do dimenzije gotovog otkovka i potrebnih promjera. U ovom slutaju slobodno kovanje je obavljeno na kovatkim hidrauli¢kim preSama: produzivanje na presi nazivne sile od 25 MN, a ostale operacije na preii nazivne sile od 50 MN. (Ovaj primer sludi za dobivanje uvida u iskori8tenje materijala kod slobodnog kovanja prstena, Na temelju bilance iskori8tenja materijala vidi se iz tablice 9 da je nakon obrade u prstenu svega 27,7% materijala sirovca. Podatak ée biti koristan kao objaSnjenje relativno visoke cijene jedinice mase na taj naéin izradjenog proizvoda. Tablica 9 » Slobodno kovanje prstena Masa Masa ( © 3450/3010 mm ) ® sirovae za kovanje ptena 13,000 100 otpad: of glave 4.125 32,4 of pete 315 67 zbog prosijecanja 200 4s bog probijanja 380 29 gubitak zbog zagrijavanja 420 3,2, ‘otkovak nakon kovanja 7.000 333 prsten obradjen na mjere prema konstrukeiskom ertedu 3.600 207 Primjer 4: Slobodno kovanje prirubnice o1980/880 mm mase 1600 kg.Prikaz na slici 21. Zbog veé prije navedenog razloga dobrog gospodarenja materijalom u ovom sluéaju je ingot srednjeg promjera 790 mm posludio za kovanje tri prirubnice. U prvoj fazi kovanja (skica 1), nakon odbacivanja materijala glave i pete ingota, dobivena se tri sirovea promjer 600 mm i duZine 940 mm kojih je proraéunom odredjena masa dovoljna za izradu prirubnice. Na temelju do sada izneSenog o iskori8tenju materijala ingota (oko 50%) moguée je —— procijeniti-darje- mase ingota prije-odvajanja sirovaca bila oko 10000 kg. Sabijanjem svakog sirovea u fazi kovanja 2 sa L=940 mm na L=200 mm ostvaren je potpuno zadovoljavajuci stupanj prokivanja sabijanjem V=4,7 pa novo produzivanje i drugo sabijanje nece biti nuzno. Nakon sabijanja slijedi probijanje otvora tmom 0350 mm, a otvor se iskivanjem vijenca na horizontalno leZeéem tmu profiruje na 4880 mm Sto mu je ujedno i konatna dimenzija. Slijedi utiskivanje pomoénog alata (noia u obliku prstena #1200 mm) 2bog uZljebljivanja na dubinu od 80 mm kako bi se odredio dio materijala koji ée se raskovati u vijenac prirubnice. Raskivanje vijenca prirubnice (3) obavija se kovanjem s ravnim plohama uz pridrZavanje i ostvarivanje postepene rotacije pomoénom napravom ovjeSenom u granik. -41-Sle] Slika 27, Slobodno kovanje velike prirubnice Primjer 5: Slobodno kovanje kuke granika. ‘STika 28, Kovanje kuke granika Sirovac je u ovom sluéaju valjana Gelitna kvadratiéna gredica stranice 160 mm L=650 mm mase 130 kg, Kako je sirovac izradjen valjanjem, stupanj prokivanja je postignut ve tom prethodnom plastitnom deformacijom pa sabijanje, s Kojim smo se do sada uvijek sustetali (zbog lijevanjem dobivenog sirovea), neée biti potrebno..Pored toga oblikovanje -42- ; |G kuke s njenim specifignim i raznolikim presjecima ée u toku slobodnog kovanja osigurati vrlo veliku prokovanost, U prvoj fazi kovanja (1) kvadratiéni profil 160x160 mm se produfuje na 0155 mm, au drugoj fazi kovanja se ovaj promjer postepeno stanjuje, U treéoj fazi (3) se postize po cijeloj duzini okrugli presjek specifiéne konture. S obzirom na produiivanje u fazi kovanja (2) i (3) odvajaju se krajevi radi pojave preklopa. Sve ove operacije izradjene su na kovaékom zraénom dvoradnom batu teZine padajuéih dijelova 1200 kg, Ostale kovatke operacije (od 4 do 8) izvode se na kovatkoj hidrauliékoj preki nazivne sile 6MN. Savijanje u fazi 4 izvodi se na podiozi s V profilom na dijelu a-b, a kontrola savijanja se vr8i pomocu Sablone. Slijedete savijanje (5) ojatanog dijela presjeka na dijelu c-d izvrkeno je kori8tenjem pomoénog alata prikazanog na skici. U Sestoj fazi se obavija aksijalno tlaéenje radi dobivanja oblika kuke, a u sedmoj se postize trapezni oblik presjeka i jae zaobljenje kuke. Tek u osmoj fazi kovanja kuka je dovrSena u svim detaljima, zagladjena i kalibrirana, Primjer 7: Kovanje prirubnice mase 56 ke. . 1 | 9370 t g =<] LY edt tenet ta 26 1 1 t rm “ Ht 2 t Yio (ZA Z i Theat ZA, ZZ L957 __.} Slika 29. Kovanje prirubnice Za kovanje prirubnice, koje je postupak kovanja prikazan na slici 29, koristen je valjani sirovac odrezan od gredice kvadratitnog presjeka sa stranicom 160 mm L=: Slobodnim kovanjem ée se sirovac prekovati na kruzni presjek s 0175 mm, Sto ée bit od promjera gotovog otkovka™. Kori8tenjem pomoénog alata u vidu prstena visine 65 mm (1) i sabijanjem sirovca te u slijedeoj fazi kovanja probijanjem otvora 80 mm pomoéu tra ), uz istodobno kovanje preko pomo¢nog alata (ploe), dobiva se zadani oblik prirubnice vanjskog promjera 370 mm i ukupne visine W5mm Primjer 8: Izrada slobodnim kovanjem koljenaste osovine s medjusobno zakrenutim koljenima za 180°. Jedino je slobodnim kovanjem moguée izraditi otkovak koljenaste osovine velike mase u pojedinaénoj ili maloserijskoj proizvodnji. Ima vie natina kako je to moguée Kao srovas jew ovom sulaju mogao posto i Zeliai van kai preset promjer 170 mm. Sebijnjembi Ik posigno 075 mm. Medjuim, dva ou moguta razioge da je koriltenn grodie kvadeaignog presjka: prvo val tupei 75 mm ee retko roizvode, «drugo,gredizaj po jedinist ase uvjek jetta od proilskruinogprejckx - 43 -izvesti®®. Razmotrit Gemo dva nadina izrade: prvi natin, koji je prikazan u ovom primjeru i drugi, koji e biti opisan u primjeru 9. eet Cy | Slika 30. Kovanje koljenaste osovine Na slici 30 prikazan je natelno jednostavan postupak kovanja koljenaste osovine s ‘koljenima koja su medjusobno zakrenuta za 180°, Masa gotovog otkovka iznosi oko 9000 kg. Materijal sirovea je ingot koji ¢e biti iskovan na pravokutni presjek dimenzija 650x800 mm uz odrezivanje i odbacivanje materijala sa strane glave i pete ingota (1). Nakon uZIjebljivanja kanala koji oznatava mjesto za daljnje raskivanje (2) i iskivanja desnog kraja na 6650 mm (od Sega ée nastati prirubnica), u operaciji (3) dolazi do premjeStanja materijala buduéin koljena koja se u ovom sluéaju nalaze u istoj ravnini, te do oblikovanja lijevog leZajnog tukavca i uAljebljivanja desnog leZainog rukavca s prirubnicom. Ovaj dio ée se-konaéno oblikovati u slijedetoj fazi kovanja (4). Mase koljena 1,2,3 i 4 su u fazi kovanja (3) oblikovane na neSto vecu dimenziju od one zadane kovatkim crteZom. Tek u fazi kovanja (4) koljena ¢e biti otkovana na zadanu dimenziju. Tomu je razlog taj Sto nakon faze (3) slijedi dogrijavanje. Zbog opasnosti od pogrubljenja zma biti ée izvedena relativno mala deformacija_u_fazi_koyanja_(4) koja_ée_bitidovoljna_da_ukloniti_posljedice-eventualno— postignute grubozmate strukture zbog dogrijavanja. U fazi (4) izradjuje se desni rukavac s prirubnicom 9650 mm, otkovak se zagladjuje i toplo ravna, a obavija se i kontrola dimenzija, Nakon ravnanja slijedi relativno dugotrajna toplinska obrada otkovka radi oslobadjanja od zaostalih naprezanj 3 Kod opiatemelnihkovaBkih posupaka (6,45, alka 18) epomenutjeprincip iredekoljena zakretanen akretnie kjuem), Tbs a naglast da je koritenjo zakretajs Cora) kod kovaapreporujivo samo do veliinezakreta od 60°, To naroSito vajedi 2a sul iarade kofjenaste osovineslobodaim kovanjem ako eu duis ledajash mukavace male w odnosn na promjer koljon, So je velo Best lus. -44-Primjer 9: Izrada slobodnim kovanjem koljenaste osovine sa 6 koljena medjusobno zakrenutih za 120°. Slika 31. Kovanje koljenaste osovine sa est koljena ‘Masa otkovka prikazanog na slici 31 je 4500 kg. Postupak izrade zapoéinje kovanjem ingota koji se u fazi (1) iskiva na kvadratiéni presjek a=600 mm i L=3300 mm uz uobigajeno odstranjivanje materijala glave i pete. Ovim je ostvaren stupanj prokivanja V=1,61. U fazi (2) iskiva se manji kvadratitni presjek sa a=500 mm pa je sada postignut jo8 dodatni stupanj prokivanja od V=1,44. Minimalni stupanj prokivanja je dakle ostvaren, a daljnjim kovanjem ée se jo3 i poveéati. U ovoj fazi kovanja izradjen je i desni izdanak za manipulaciju,_a_u2ljebljivanjem_su_oznatene_mase_buduéih_koljena_2_i_5_koje-treba___| premiestiti. PremjeStanje masa koljena 2 te koljena 3 i 4 zbiva se u fazi (3) bez promjene njihovih presjeka. U fazi (4) se obavlja identiéan postupak s desne strane kod koljena 5. Sada se kovani predmet zakreée za 90° (5 faza kovanja) pa se uZljebljivanjem naznaduju mase koje pripadaju duZini koljena 25, odnosno 3 4. Vazna operacija "obaranja" bridova je izvedena u fazi (6) radi lak%e manipulacije otkovkom, U fazi (7) zakrecu se koljena 3 i 4 za oko 120° u odnosu na koljena 2 i 5. U slijedeéoj, osmoj faz, to isto se deSava s koljenima 6i 1. U ovoj fazi se ostvaruje potrebna debljina masa koljena, izradjuje se prirubnica i odsijeca izdanak za manipulaciju s desne strane otkovka natinjen jo8 u fazi 2. U posljednoj fazi Kovanja (9) postize se tofan kut zakreta medju koljenima od 120° kori8tenjem pomo¢nog -45-‘profiliranog alata na Sabotu te se obavija zagladjivanje i ravnanje otkovka. S obzirom na Kompliciranost izvedbe i veliki broj kovatkih operacija, kovanje je u ovakovom slutaju dugotrajno, a stoga ée biti potrebno vise dogrijavanja. 7, MANIPULACIJA S. VELIKIM OTKOVCIMA U TOKU KOVANJA, RASPORED LJUDI I STROJEVA U KOVACNICAMA ZA SLOBODNO KOVANJE Kod svih prikazanih primjera slobodnog kovanja potrebno je vrSiti gibanja kovanog materijala velikih masa zagrijanih na visoku temperaturu. Potrebno je masu sitovea prihvatiti, izvaditi iz pei, prenijeti do kovaékog stroja, vrtiti u toku kovanja neophodna gibanja (napred, natrag, zakretanje, postepenu rotaciju) te konaéno odloziti otkovak na odredjeno mijesto za hladjenje ili ga prenijeti do peti gdje Ge se obaviti daljaja toplinska obrada. Tasno je da takova manipulacija mora biti mehanizirana. Stoga u Kiasiénim kovaénicama za slobodno Kovanje nalazimo barem dva nivoa mehanizacije: upotrebu kovackog okremog stupnog granika, odnosno, upotrebu posebnog kovackog manipulatora, a najéeSée se koriste obadva manipulacijska sredstva, svako uz svoju proizvodnu jedinicu predvidjenu za kovanje odgovarajuée velitine mase. Koriste se i viseée transportne staze za transport sirovaca i otkovaka, a esto se susrecu i jednostavni limeni otvoreni kanali koji su -najjeftinija transportna naprava po kojoj se otkovak Klize pod djelovanjem gravitacijske sile*. Tipiéni raspored peéi, strojeva i Ijudi kod slobodnog kovanja otkovaka manjih masa zraénim Kovaékim batom konzolne izvedbe prikazan je na slici 32, Na prikazanoj kovatkoj liniji (stika 32) oznakom 1 obiljezen je zraéni bat konzolne izvedbe uz kojega se nalazi kovatki okretni stupni granik 4. Tri kovata posluzuju bat (oznageno kruzi¢ima) u polozaju koji najbolje odgovara slobodnom pristupu radnom prostoru Kovaékog bata. U ovom sluéaju pristup radnom prostoru stroja je mogué sa tri strane, Uz Kovaéki bat se wvijek nalaze i kovatke peéi za zagrijavanje. To se vidi iu ovom sluéaju gdje postoje dvije pedi: dvokomorna peé veteg (3) i jednokomoma manjeg kapaciteta zagrijavanja (2), a svaku pet posluzuje i nadzire proces zagrijavanja po jedan loz’. Broj i tip peéi te njihov kapacitet zagrijavanja sirovaca ovisi uvijek 0 pretpostavijenom proizvodnom programu, $ obzirom da. se od ovakove kovatke linije o&ekuje velika fleksibilnost proizvodnih moguénosti zbog slobodnog kovanja razliditih velitina masa (do granice moguénosti kovatkog stroja) raznolikih oblika, veéi broj peéi razlititih kapaciteta ‘omoguéava istovremeno zagrijavanje vige sirovaca razlititih velitina masa i s razlititim trajanjem zagrijavanja. Bitna je zamisao kod projektiranja ovakove kovatke linije da se u Sto ‘veéoj mjeri iskoristi radno vrijeme Ijudi i stroja, a to je moguée samo u sluéaju ako je pripremijen dovoljan broj sirovaca dovoljno zagrijanih da bi se kovanje moglo obaviti. Tezi se dakle ostvarivanju kontinuiranog kovanja. U praksi je to Sesto tesko ili €ak nemoguée postiGi pa je iskoriStenje radnog vremena kovaéke linije, a time Sesto u odredjenoj mjeri i kakvoéa organizacije rada, prikazano odnosom vremena utroSenog na kovanje spram ukupno raspolozivog radnog vremena, Tezi se, naravno, da ovaj odnos bude Sto bliZi vrijednosti 1. Sirovce manjih masa zagrijane na temperaturu kovanja u peti (2) dodaje lozaé kovatu ruéno, ‘Tet sirovei zagrijani u peci (3) transportiraju se do kovatkog granika (4) pomocu viseée % ati se moglo ore ovikojedoostavan abn rnepors siovea Klzanjem po Kosa do kovtkog sta Beso so postavia skovaba pet il nvo od onoge ma Kojom se mlz kot te = 46 -transportne staze (5). Kovatkim granikom (8) se ostvaruju potrebna gibanja mase sirovea i otkovka u toku kovanja pomocu posebne naprave s beskonaénim zglobnim lancem kako je to prikazano na slici 33. C 7 ee Slika 33. Okretanje sirovea u tijeku slobodnog kovanja pomocu beskonaénog zglobnog lanca kovackog granika Elastina izvedba granika i ovjesa lanca kompenzira udarce kovanja. Za produZivanje ingota (1) objegenog o zglobni lanac (2), koji omoguéava sukcesivno zakretanje ingota nakon svakog udarea, koristi se prema slici 33 posebni nastavak s "kovaékim zvonom" (1). ~47-Tradicijski naziv "kovaéko zvono" oznaéava tuljac koji se nasadjuje na prethodno otkovani izdanak sirovca (usporediprije prikazane primjere slobodnog kovanja ukojima ee Sesto nailazi na takav idanak) i na koji tuljac se priévrS¢uje potrebni broj nastavaka, Masa odredjenog broja prikljuéenih nastavaka odréava ravnoteZi s masom sirovea pa je tako ‘osigurano kovanje sirovea u horizontalnom polozaju”. Tipiéni raspored uredjaja i ljudi kod kovatke linije predvidjene za slobodno kovanje velikih masa pomoéu kovatkog bata okvime izvedbe i velike radne moéi prikazan je na slici 34, Slika 34. Raspored Ijudi, strojeva i opreme kod slobodnog kovanja_velikih_masa____— Iu ovom sluéaju se koriste kovaéki okretni stupni granici (2). Predvidjena su dva takova granika za pojednitne i paralelne kovatke operacije, a i zbog dvije dvokomorne pei (3) velikog kapaciteta zagrijavanja povrSine poda svake komore od 3,2 m°. Uz pedi su Predvidjeni ro’tilji za odlaganje zagrijanog sirovea kod vadjenja iz pedi, odnosno za odlaganje hladnog sirovea (4) prije ulaganja u peé (ovaj se sa skladi8ta doprema pomoéu 37 praise sklop veg brojanastvaka kovadkog 2vonnaziva Do tog neziva je verjetn doto po lino relativnog obi jfk 5" fonts, of ran. ij queue, Ho oznatava Hap 22 « biljarskim Hupom, = 48 -____ie kkrana kojega se staza mote uotiti na slici 34). Zratni dvoradni kovadld bat (1) okvirne izvedbe ima masu padajuéih dijelova od 3000 kg i predvidjen je 2a kovanje velikih sirovaca (asporeai slike 8 10). Zbog toga su granici nosivosti 2500 kg mase, Sto je za potrebe kovanja predimenzionirano, odredjeni najvegom masom koju treba premjestati u toku remonta ili kvara kovatkog bata®, Polozaj granika odabran je tako da svojim dosegom omoguéavaju obavijanje svih kovatkih operacija i montazu pomo¢nih alata i uredjaja na kovatki bat, U suvremenim kovatnicama za slobodno kovanje velikih masa na kovatkim hidraulitkim preSama koristi se kovaéki manipulator, autonomni skupocjeni stroj posebne konstrukeije koji u svojim teljustima dri sirovac-otkovak i vrSi sva potrebna gibanja prije, 1 toku i postije kovanja. Uzor svih ovih gibanja su pokreti ruke kovata kod kovanja malih masa, Razlika je samo u neprispodobivoj veligini mase otkovka. Postoje razligite izvedbe manipulatora: samohodni gusjeniéar sa neogranigenom slobodom gibanja po podu kovatnice, a najéeS¢a je izvedba sa uzduinim (slika 35) ili kruznim gibanje po tragnicama. Pogon je obitno pomoéu elektritne energije no nailazi se i na izvedbe s dizel motorima. Slika 35. Kovacki manipulator Koritenjem maripulstora zataino se poveéaa proizvodoot slobodaog kovaja koja u_nagelu vrlo_niska”. Moguée je postiti_veéu_preci: ja_te8kih ‘odkovaka i ubrzati postupak kovanja. Time se, bog skraéenja viemena kovanja i manjeg broja dogrijavanja, sa stanovilta toplinskog gospodarstva i iskoriStenja kapaciteta velikih peGi 3 U kovabcicama se kranovi dimenzioisjuupravo na tema tog princips. Manta { domontstateiih dijelova kova8kih sHcojeva {urea im je primar zadatak poredtansprtasrovece j tkovaka. % Kod prjckirania ovakove kovsinice rafuns ses prosjfsim podatkom od samo 50% iskoritana adnogvremen. Razloat «2 vibestrakis bog samog tehnolokog postupka elobodnog kovana kj u veal slugajova diskonioviran, abog Sekana na zagriavenio sirovacn i dogrisvanj nedoveSenog otovka te ahog kvarova na srjevima i relajims. Zoafajan gubiak vremena mote nasal i zhop ‘potrebe kovadkogpribor koi ée kod slobednog koveja vein masa ima kodjervlike mase koje valj eansprtat. ~ 49 -za zagrijavanja, ostvaruju mnogostruke koristi. Manipulatori bitno unapredjuju humanizaciju radnih uvjeta u kovatnici jer je izlozenost radnika toplini bitno smanjena®, Rje¥enjem problema manipulacije siroveima i otkoveima i KoriStenjem suvremenijih transportnih sredstava moguée je i stare kovaénice za slobodno kovanje osuvremeniti, bitno poboljati uvjete rada i povetati kapacitet proizvodnje. Takav je slutaj prikazan na slici 36 na slijedeéoj stranici. Prikazan je tlocrt rasporeda strojeva i uredjaja jedne stare kovatnice je Koja je u suitini obavijena uvodjenjem u proizvodnju novijih manipulacijskin uredjaja i ekoloSki povoljnijih pe¢i sa izgaranjem plina i s boljim iskorigtenjem topline zagrijavanja te njihovim drugadijim rasporedom', sada bolje prilagodjen tehnolo’kom procesu kovanja. Na slici 36 oznageno je s: 1 - dvoradni zraéni Kovatki bat, 2 - hidraulitka kovatka prea nazivne sile 15 MN, 3 - hidrauliéka kovatka prea 20 MN, 4 - dvoradni zraéni kovatki bat, 5 - kovatki manipulator s moguéno8éu gibanja po praveu na traénicama, 6 - stroj za ulaganje sirovca u pe¢ i vadjenje iz peéi (tzv. *stroj za Sarviranje"), 7 - kovaéki mosni granik, 8 - mosni granik sa stazom duz kovagnice, 9 - peé za zagrijavanje sirovaca, 10 - peé za toplinsku obradu otkovaka (pet za Zarenje), Ji - jama za hladjenje otkovaka. Tlocrt je podijeljen na tri tehnoloski zaokruzene cjeline: = dio hale (po ¢ijeloj duzini) s pecima za zagrijavanje (9), strojem za ulaganje:sirovaca (6) i vlastitim mosnim granikom (8); - dio hale (takodjer po cijeloj duzini) za toplinsku obradu otkovaka nakon kovanja (10) i hladjenje (11) otkovaka s mosnim granikom (8); ~ sredinji dio hale za slobodno kovanje. Taj dio hale je viki od ostalih zbog visine kovaékih strojeva i staze granika, Na temelju velidine tlocrta pe¢i lako je prepoznati u kojem se dijelu hale kuju lakSi otkovei. Osuvremenjenje kovaénice je ostvareno uvodjenjem manipulatora (8) uz svaki kovaéki agregat ali uz zadrZavanje granika koji su i prije toga bili prisutni, Prikazanim polozajem peci za zagrijavanje sirovaca u jednom praveu optimalno je iskori8tena ikacija s éeliganom da se s najkracim transportnim putevima jo$ vruéi ingoti (nakon skruivanja taline ingoti se transportiraju u kovaénicu s temperaturom od oko 700°C) stavljaju u peé radi zagrijavanja na temperaturu kovanja. Tako je postignuta znatna usteda potroinje tolinske energije. Kovatki agregati su smjeSteni dui osi sredi8njeg dijela hale kovatnice. Smjer kretanja materijala odredjen je logikom izbora najkracih puteva transporta zagrijanog sirovca, ‘odnosno dovréenih otkovaka, prema tehnoloskom ciklusu: zagrijavanje -> kovanje -> toplinska obrada otkovka > hladjenje. To je ostvareno kod svih agregata (B, C iD) osim kod agregata A. Cetiri kovatka agregata omoguéavaju slobodno kovanje vrlo Sirokog dijapazona veliéina masa sirovaca. nlotenost kovas 2ateru topline, «kod rubnog kovaieralih masn{zasfajnom faibkom nsporsnjegovih mii, ima 20 posljdicu dehidraciu znoeniem,nekada i do S tara 2ngjau toku rane emjone. Gubtak soli u orgenizmu iaziva Konulost, neugasiva 224) | psbidke promjens. U tkovom sanju raduika vrlo ea dete nezgode na radu, Osigurane humanizacic eda u kovabniei zapoinje prvenstveno sa zaitom radika of toplinskog 2aBene. 4" Kod rekonstrutije takovih pogona wviek possi oprasigenj premietingj Kovatkihbatove zhog masivaihtemelja, Tako ‘ateSena lokaciesrjeva pose ishoiion tka od koje se take nova rokeja -50-‘Slika 36, Tlocrt kovatnice za slobodno kovanje velikih masa aitAgregat A sastoji se od dvoradnog zraénog bata okvirne izvedbe mase padajuéih dijelova od 1500 kg (4) s dvije peti (9) te jednog stupnog okretnog granika. Njegov manipulator (5) je pridodan u toku rekonstrukeije, Uotljivo je da je rjeSenje transporta materijala u tok kovanja u ovom sluéaju drugaéije nego kod ostalih kovatkih agregata. To je posljedica zatetenog stanja prije rekonstrukcije. Zbog Stednje investicijskih sredstava projektant je esto prisiljen na koncepcijske kompromise pa rjeSenja obino nisu optimalna, Sto je i ovdje slutaj. Agregat B se sastoji od kovatke hidrauliéke pre’e nazivne sile 20 MN ), dva kovatka manipulatora (5) pridodana u toku rekonstrukeije pogona te dva naslijedjena mosna kovatka granika (7) koji su prije rekonstrukcije imala funkeiju sadainjih manipulatora, Staze ovih mosnih granika su u toku rekostrukcije produzene u prostor lijevog i desnog bodnog prostora hale i to na nizem nivou od staza granika u tim dijelovima hale pa tako ova dva mosna granika sada sluze za prihvat zagrijanog sirovea, odnosno gotovog otkovka koji se transportira na toplinsku obradu. Agregat C sastoji se od hidraulitke kovatke preSe nazivne sile od 15 MN (2), dva manipulatora (5) i dva kovatka mosna granika (7) naslijedjena od stanja prije modemizacije. Agregat D &ini kovatki dvoradni zraéni bat okvirne izvedbe mase padajuéin dijelova 1100 kg (J) s dva manipulatora (5) i dva kovaéka mosna granika, Dut cijele srednje hale postavijena je staza mosnog granika s nosivo8éu mase od 75 tona (8) na nivou vigem od nivoa kovaékih mosnih granika, Granik (8) namijenjen je transportu alata, montadi i demoitadi strojeva kod odriavanja. U desnoj hali obavlja se toplinska obrada u dvije peéi (10), a transport otkovaka do peti i iz peéi obavlja se mosnim granikom (8). Prema raspolozivim podacima rekonstrukeija je dala pozitivne rezultate: poveéanje proizvodnje i bolji kvalitet otkovaka. To je postignuto vrlo dobrim transportnim i manipulacijskim moguénostima nakon rekonstrukcije, a posebno uskladjivanjem kapaciteta peéi s kovatkim kapacitetima. Dio uspjeha se pripisuje i Hjudskom faktoru koji je bitno poveéao proizvodnost zbog boljih uvjeta rada. 8. OBRADA OTKOVKA Obrada otkovka u kovaénici ukjuéuje dva temeljna postupka: toplinsku obradu i grubu obradu odvajanjem &estica, obiéno grubo tokarenje. I jedan i drugi natin obrade ‘otkovka zahtijeva posebne strojeve i uredjaje pa ée ovi biti redovito ukljuéeni u standardau ‘opremu Kovaénice za slobodno kovanje. Vrste i natini obrada ovise 0 vrsti materijala, obliku i masi otkovka, a posebno o namjeni i uyjetima koriStenja otkovka. 'S obsitom na vatnost toplinske obrade otkovaka podsjetit Gemo ée se ponovno temeljaih postupaka toplinske obrade Selika unatod tomu Sto je o tim postupcima veé pisano na stranici 5. U okviru ovog poglavija prikazati Ge se jedan slufaj iz prakse u kojem je toplinska obrada otkovka imala presudau ulogu. ‘Zarenjem se smatra svaka toplinska obrada metalnog materijala kod odredjene temperature uz odredjeno vrijeme te odredjen natin hladjenja. Svrha Zarenja je postizavanje potrebaih svojstava materijala. Normalizacija nastupa kod Zarenja na temperaturi neito viloj od Ay (kod nadeutektoidaih Eelika viloj od A.) uz Kontrolirano Iladjenje u mirnoj atmosferi. Opéenito se primjenjuje za uklanjanje grubozroate strukture pa ju susresemo i kod toplinske obrade Geliénih odljovaka, a djelomino i zavara (uklanjanje Widmannstittenove strukture). Stetan je odabir previsoke temperature zagrijavanja (uobiéajen je izraz "temperatura austenitizaije") jor u tom sluSaju nastupa porast zrna-y kristala mjeSanaca io izaziva pogrubljeaje strukture nakoa pretvorbe, Manje su skloni ovakovom pogrubljenju sitnozrnati Seici, Brzina hladjenja je vazan Simbenik strukture jer Ge presporo hladjenje izazvati grubo feritao 2rn0. ‘Zarenje radi oslobadjanja od zaostalih naprezanja se redovito provodi kod otkovaka vecih dimenzija. Zaostala naprezanja (Sesto se nazivaju i "vlatta’) nastaju u otkovin zbog nejednolikog zagrijavana ili oladjivanja, zbog -52-pretvorbe faza material ili zbog izvréeno hladue platiéne deformacije®, Ovo Zarenje se izvodi nakon ravaanja ‘otkovka. Temperatura zagrijavanja je kod delika najZeise ispod 650°C, a kod jaradjovina od toplinskih poboljanih Eclika taj temperatura svakako ispod temperature naauitanja kako se ne bi smanjila Evrstoéa postignutatoplinskian poboljéavanjem. Ovim se Zareajem smaniyju (reducraju) zaostala naprezanja mehanizmom plastiéne deformacije do veliGine granice teéenja materijala koju on ima kod odabrane temperature Zarenja, Tako Sarenjem kod vite temperature, jor jo tadanifa granica teSenja metala, zaostaju manja unutarnja naprezanja no nikad nismo u stanju 1 potpunesti osloboditi otkovak svih zaostalih naprezanja. U daljajem tekstu éitalac ée uoditi vatnost Zarenja radi slobadjanja od zaostalih naprezanj. Difzno Zarenje so Korist z ogranitenjé zona najednolikog kemijskog sastava tase elika, Obavija se na temperaturi nesto nidoj od temperature soliduss uz dugotrajno zadrdavanje na toj tomperaturi da bi se difuzijom postigloizjedna8eaje Koncentracije legirnih dodataka. Ako nakon ovakovog Earenja nije predvidjena deformecijska obrada u topiom stanju, auno je nakon difiznog provesti normalizacijsko Barenje radi smanjenja velitine za. Spomenimo ovdje i rekristalizacijsko arenje premda ovo kod slobodnog kovanja elika u toplom stanju nije uobifajeno, a primjenjuje se u nafelu nakon bladne plastiéne deformacije radi uklaajanja ‘oBvr8éenja i ponovnog postizavanja oblikoviivost plastiénom deformacijom u hladnom stanju. Rekristalizaciskim Zarenjem na temperaturama vidim od temperature rekristalizacje postibe s6 novostvorena struktura $ mehaniSkim svojstvima jednakim onima prije hladue plastiéue deformacije. Ako je prethodna hladna plastitna deformacija obavljena s malim stupnjem deformacije, posto opasnost od pojave grubog zma nakon Zarenja. Temperatura rekristalizacije je vitestrako ovisna velidina o niza faktora koji se u suitini svode na kolifinu unosa energie na ariaice zrna. Za potrebe obrade odvajanjaBesticama obevija so meKo Zarenje kojega je svrha dobivanje najmanje turdoge radi Sto lakSih uvjeta obrade. Kod ughidnih felika zabire se temperatura Zarenja u podrudj oko‘Atj Kod ove temperature lamele cementitaw trakastom perlita so provode u kuglast!oblik pa se stdga ovo Barenje Baziva i "sferoidizacisko Earenje". Sporim obladjivanjem se postite sruktura s malim zaostalim naprezanjima. Stvaranje famela comentita, a kod nadeutektoidaih delika cementtne mredice, bit ée olakiano vigestrukim’ kratkotrajaim prekorafenjem veliie temperature A... U slugajevima kada je kod obrade odvajanjem estica potrebno post kratku lomljenu strugotinu, korsti se Earenje za dobivanje grubgzrnate strukture. Ovo se postize zagrijavanjem elika na temperatura znatno veéoj od temperature Aj. Grubi y Kristali mjetanci Koji nastaju kod te temperature sporim hladjenjem se pretvarajuu grubozraatu feritno-perlitau struktura. ‘Na jednom primjeru iz prakse prikazati Ge se cjelokupan tehnolo&ki postupak slobodnog Kovanja relativno velike mase éelika, toplinske obrade otkovka i obrade odvajanjem Sestica. Primjer je vrlo poutan jer ¢e biti prikazane potesko¢e i problemi koji ‘mogu nastati u primjeni otkovka, a koji su posljedice tih postupaka. Razmotrit ée se izrada stapajice brodskog dvotaktnog Sesterocilindritnog inotora ukupne snage od 5310 kW®. Na slici 37 prikazan je u presjeku klip jednog cilindra ovog motora kruto spojen sa jednim krajem stapajice koja ée u toku ekspanzije goriva u cilindru obavljati samo pravocrno gibanje. Drugi kraj stapajice je spojen s kriZnom glavom koja ée preko Klipnjate omoguéiti krvino gibanje radilice. Kroz stapajicu cirkulira sredstvo za hladjenje Klipa pa su zbog tog razloga po cijeloj duzini stapajice izbuSena dva provrta promjera 35 mm, Kruta veza klipa i stapajice ne dozvoliava bilo kakovu deformaciju stapajice u radu. Ako nastupi deformacija stapajice dolazi, do zaribavanja klipa i cilindra te njihovog brzog unitenja. Stoga maksimalno dozvoljeno odstupanje stapajice od idealno ravnog oblika prije ugradnje u motor iznosi svega © U svoj) faitkoj sui’ aki postpakobrade poveineovajanem Bestia je postupakhadae plasttne deforma. Iz togt slijed da Ge nakon takovsobrade bit u ovrinskin sleeve uviek unienanaprezanja koja amo ostajunakon dovekene obrade, Veitinn ‘ne¥eih naprezana je ovina o reimu obrade poveine odvajenjem Eesca:nakon gre obrade zaosut ée velika, a nakon fine mala nsprezanjs. OpSenito o nastanku zaosaihnaprezane, koja sou obras deformiranjem uviek politica nehomogene deformacie, Sialae ‘mode naSi podrobnijeobjlnjenjaupublkaci Povrzanovis, A, Temelni zakonl obrade metaladeformiranjem, FSB, Inerno idanje, Zagreb, 1993: © aban ovog motors: kina 7900 mm, vsina $300 mm i Frina 2480 mm. Uru masa mors iznoi 190 tna, Promjcr cide je $20 me maksimalei dak unde inosi 105 bas, « brojokretaja relic j 165 min taka da sew svakor cilindra mote sil enaga od 885 KW, Motor je proivedenu Hevasko prema lcencnajdokumentclisjemstke tke MAN. -533-,0;04:mm,® obzirom na masu i duZinu obradjene stapajice od preko 2000 mm ovaj zahtjev je vrlo strog. Slika 37. Spoj stapajice i Klipa motora Stapajica se izradjuje od € 1531 slobodnim kovanjem, a zbog velitine mase sirovac je lijevani ingot. Na slici 38 prikazan je otkovak stapajice s dimenzijama koje ova ima nakon | grube obrade obavijene u kovatkom pogonu. Sve mjere prikazane na slici 38 povecane su | za 10 mm jer se predvidja toliki dodatak za daljnju obradu kako bi se postigle tehni&kom dokumentacijom predvidjene dimenzije konatno obradjene stapajice. j a pape 4 $ Aan “hy \ pees Ce ee ‘Slika 38. Oblik i dimenzije otkovka stapajice nakon grube obrade u kovacnici U ovoj fazi obrade (slika 38) masa stapajice je oko 700 kg. Prije grube obrade izvrSene u kovatnici izvriena je toplinska obrada otkovka s ravnanjem tako da se postignu ________ prema tehni&koj dokumentaciji zahtijevana mehaniéka svojstva otkovanog materijala stapajice—. i to: R,,=590-720 N/mm’, R,=305 N/mm?, A;> 16% i udarna radnja loma od 27 J na DVM standardnoj probi. Otkovak:-stapajice se ultrazvuéno ispituje@la se ustanove eventualne nehomogenosti materijala, a u okviru grube obrade stapajice u kovacnici buse se po duZini cijelog otkovka stapajice dva provrta promjera 35 mm. Konadno oblikovanje stapajice, obradu na zadane mjere i postizavanje propisanih tolerancija obavit ée proizvadja® motora. | Proizvodnja veéeg broja motora navedenih znaéajki zapodela je 1982. godine, a prve pritube na iskrivijenost veéeg, broja stapajica javile su se su 1983. Odi iradjena komada saestapajica iskrivilo se je BX Kohidda, Iskrivjenje je najéeSée nastalo u pogonskim uvjetima akon ugradnje u motor, odnosno brod, a rjedje na probnom stolu*, Kada se je 1986, analiziralo uzroke ovakovog ponaianja stapajica ispostavilo se je da su podaci o ponaSanju stapajica u eksploataciji nepotpuni: samo za 10 stapajica se pouzdano zaalo da nisu pretrpjele nikakove deformacije 1u toku dudih radnih uvjeta, za tri stapajice se je znalo da su pukle pri havarjicilindra, a 2a ostale nisu bili poznati nikakovi podaci. Reklamacije su navele proizvadjata otkovka da promijeni natin proizvodnje. Novom tehnotogijom je probno izradjeno'6!Komada stapajica koje ni nakon 7000 sati rada motora nisu pokazale nikakovo ishaivje ‘U toku 1986. godine poboljSana je i ta tehnologija pa i (Komad stapajica za koje u eksploataciji nije bilo nikakovih U daljnjem tekstu razlikovati Cemo pod nazivom ¢ehnologiia 1 prvi natin proizvodaje 43 komada stapajica od Kojih se je vecina iskrivila, Pod nazivom fehnologiia 2 oznatavati ¢e se natin proizvodnje daljnjih 6 stapajica, a pod nazivom fehnologija 3 natin proizvodnje 51 komada stapajica iz 1986. godine. Ovima natinima proizvodnje odgovaraju i specifiéni navini tehnologije toplinske obrade otkovaka, U daljnjem tekstu, kada se bude razmatrala toplinska obrada, tehnologije koje odgovaraju tebnologijama proizvodnje ozaatenim 5 arapskim brojkama I, 2 i 3 biti ée oznatene s rrimskim brojevima I, I1iIII (ehnologija I, tehnologija Ii, tehnologija IM, ito dakle ziati da se takova ‘oznaka odnosi samo na natin ireriene toplinske obrade). Zoatne materijalne Stete nastale krivijenjem stapajica® i poljuljano povjerenje investitora bile su razlog za sistematsko (i skupo) istrakivanje ucroka krivijenja stapajica. Prvi korak u istrazivanju razloga krivijenja bila je provjera moguénosti izvijanja stapajice u radu. Naime, proizvadjaé stapajice je, ne Zeleti preuzeti odgovornost za krivijenje stapajica, smatrao da je stapajica suvi8e vitke konstrukeije i da je to razlog krivijenju, jer u GMT ("gornja mriva to&ka") na stapajicu djeluje tlaéna sila od 2,33 MN Sto u njoj izaziva stvarno naprezanje od 128,3 N/mm?. Medjutim, rezultati kontrolnog proraéuna na izvijanje prema propisima JUS U.EZ.081 i DIN 4114 zbog djelovanja tlatne sile u najopterecenijoj toéci radnog takta motora (optereéenje tlakom plinova izgaranja), inereijskim silama i tezinom Xlipa pokazali su da stapajica zadovoljava sve kriterije navedenih standarda te da izvijanje nije razlog krivljenju stapajica. Krivijenje stapajica, za koje se u prvi as mislilo da je izazvano silom izvijanja, moglo je nastati zbog djelovanja zaostalih naprezania, kojih nesimetriéna raspodijela po presjeku stapajice ima djelovanje optere¢enja momento savijanja. Ova naprezanja su mogla tmatraneprekinuproai rad moto w radon protvadta, Prjeugradnje ma bro motor 6e te potpune mont te Ge mata ipa eve performanse. Tek nakon Ho 40 je ustanovile dejo rad mora bespjekorani de wu mjerega dela ofeivanereztate, motor s rats, u dilovia e prenos a bod itamo ponovno sistav,S cbzirom na dimenije motora bilo Di gui nemoguce drupulije monica w srojrncu broda. Nezlv prob sol preuzet je ix prokzvedaje lakh motora gdje su uredjt 2a inpitivaie rade motor i eum motor tcku probnog rade emjelten aa podlogu uoblik sola, © Zuog kivijena stapajie nase zaribevanecilindca motor. Brod nije sposobanzaplovidb, au guaninom roku bredograitl} nos, pored troBkova popravks meter, wofkove shog izgublenezarade jer brod nije plovis. -55-_______ovoga materijala izradit ese. epruvete za ispitivanje mehani&kih svojstava otkovka. Upravo zbog toga ée ditalac putem detaljnog prikaza istrabivanja ovog sluéaja iz prakse dobiti jasnjju predodibu o slofenosti proizvodnje gotovog proizvoda od slobodno kovanog otkovia. Pored toga moke se oekivati dda 6 mu tako'postatiblitiindenjerski natin razmifljanja o strojarskoj proizvodnoj tehnologiji te da ée u potpunosti uoditi Evrstu povezanost koastrukeije, ponafanja materijala, tehnologije izrade i obrade, a nadasve kvalitete proizvoda. Tzyréena je analiza slobodnog kovanja stapajice po postupcima proizvodjata predvidjenim u tehnologiji I. Originalna tehnoloska karta takovog slobodnog kovanja prikazana je na slici 39. Iz slike 39 se vidi da je kao sirovac koriSten teliéni ingot mase oko 6 tona, ada je¢| za masu otkovka predvidjeno 1200 kg{]s dodatkom od 200 kg za izradu epruveta nakon kovanja kako bi se odredila postignuta mehanitka svojstva otkovka. Ingot e dostajati za izradu'tri ‘stapajicedS obzirom na masu grubo obradjene stapajice od oko 700 kg proiziazi da je iskori8tenje materijala 50%. To je u skladu s podacima iz tablice 6. Rezim zagrijavanja ingota (operacija 1 na slici 39) pokazuje da je ingot prije kovanja zagrijavan 12 sati po odredjenom rezimu koji mu je osigurao postepenu, dobru i jednoliku progrijanost mase**, Uniiljivo je da je dijagram rezima zagrijavanja zapoteo s temperaturom od 700°C. To znadi da je ingot s tom temperaturom ulozen u peé. Ovo je bilo moguée izvesti stoga Sto je ingot iz &eligane, koja se nalazi u blizini, nakon skru¢ivanja transportiran w toplinski izoliranoj posudi u Kovaénicu. Na taj natin je uStedjeno vrijeme zagrijavanja na 700°C i tome pripadajuéa toplinska energija te vremenska zauzetost pedi. Operacije 2 i 3 prikazane na tehnolo8koj karti u skladu su s prije opisanim principima slobodnog kovanja velikih Seliénih ‘masa i nuZnosti postizavanja minimalnog stupnja prokivanja V. Zbog ohladjivanja ingota (na temperaturu neSto iznad 800°C) u toku operacija 2 i 3 na bilo je potrebno dogrijavanje mase kako je to predvidjeno operacijom 4. Dogrijavanje je trajalo ukupno 6 sati pa su slijede¢i postupei Kovanja zapoteti na temperaturi nesto nizoj od 1200°C. Nakon prokivanja bloka sabijenog u operaciji 3 na 9600 mm u operaciji 5 izvrSeno je prokivanje i razdvajanje na tri komada dimenzija 0600x750 mm. Buduéi da je tek sada zaista izradjen sirovac za jednu stapajicu koji ée se oblikovati slobodnim kovanjem, preventivno je izvr’eno drugo dogrijavanje u trajanju od 6 sati (operacija 6) sa temperature od 1000°C na 1200°C (mjereno u pe€i) kako se ne bi prekidale kovaéke operacije koje slijede. Operacijama 7 i 8 izvrSeni su svi potrebni pripremni postupei da bi se izradio otkovak oblika prema 9. Na pripadajuéoj skici prikazani su stvarni stupnjevi prokivanja postignuti u toku kovanja razligitih presjeka otkovka stapajice. Mjere van zagrada su "kovatke", 3to znati da su postignute iskljutivo slobodnim kovanje pa je to razlog za njihove vrlo velike tolerancije. Mjere u zagradama oznatavaju dimenzije koje ée biti postignute grubim tokarenjem otkovka u pogonu kovaénice. Srafirani dijelovi otkovka se odvajaju od otkovka nakon izvriene toplinske obrade, a od U pokwSajima da otktoni uzrok krivijenju stapajica proizvadjat je samoinicijativno i bez &vrstog osnova mijenjao postupak slobodnog kovanja. Promjene nisu bile sustinskog znataja, no prikazati ée ih se vi8e s razloga da se uoti moguénost i drugatijeg postupka Kovanja nego zbog toga Sto bi te promjene dale izrazito bolja svojstva otkovka. Ova tehnologija kovanja (tehnologija 3) prikazana je na slici 40. © Posepenoe zarijavaniavelikefalifne mace je nua da bi se unutrdfnje mpezanja maze zbog zagrjvanja odtlala ma to ‘gem sivou. Do ovinneprezasjadolazi bog temperturihraiea poveinskihslojve i unutujost mase. 53ry O ] ! a ui Fae ai VAL WMA. t Hh a di i] hi uo Hi 8 i]! iH i Slika 39. Tehmoloska karta slobodnog kovanja stapajice po tehnologifi 1 STEbaton oO ee ‘ i T 1 t Tt if Hy NC wT Ny) LH) raat arcana poteaioglt 3 Faeeeee re Slika 40. Tehnoloska karta slobodnog kovanja stapajice po tehnologiji 3 -58-Na slici 40 uo¥avamo da je u ovoj varijanti upotrebljen ingot dimenzija 6700x2500 mm, a u prethodnoj je bio #700x2000. Zagrijavanje ingota je produZeno tak na 28 sati pa je sada operacija 1 znatno duza od one u tehnologiji 1. Razlikuju se i operacije 2. U tehnologiji 3 ingot je prokovan na 6700 mm, VeGom masom ingota i boljom organizacijom kovanja u tehnologiji 3 je izbjegnuto dogrijavanje nakon sabijanja. Ostale operacije se ne razlikuju od odgovarajuéih operacija sa slike 38. Oblik gotovog otkovka je sada ne3to drugadiji (operacija 9), medj a otkovak stapajice ima jednake stupnjeve prokivanja kao i-onaj 'iaradjen’po ‘téhnologiji J. Po tehnologiji 3 otkovak je s desne strane oblikovan s prijelaznim profilom 0335x325 mm, Ovu intervenciju je proizvadjaé poduzeo kako kod grubog tokarenja ne bi doslo do znatnog presjecanja "vlakanaca" kao Sto je to slutaj kod obrade gotovog otkovka izradjenog po tehnologiji 1. Koncepeija slobodnog kovanja po tehnologiji 3 dala je znatno slabije iskoristenje materijala, a sve izmjene tehnologije uéinjene su zbog Zelje da se“Giklont sumnja da je SeliGnt material i nakin kovanja wzrok krivljenju stapajica. Cinjenica je da stapajice kovane po tehnologiji 3 nisu u esploatacifi pokazale nikakovo krivljenje. Nakon svih izvrbenth ispitivanja, Xo proizvadja8 nije mogzo znatikada je donosio odluku da sk 3, ustanovijeno je da ni tebnologl sada’ kor a eT ran apt ni pomanjnj sgledavnjcelkvpng postipta proizvoje | kaplosaoje staple trobovaje cholo) iablon!opée ovate pee bez odgovarjg intenjersog zzanivenog pris Kokretoj proivodgidovelo Go problema kei inao vl aengodne poshetioe Toplinska obrada otkovka stapajice je takodjer u toku istrativanja dotivijavala promjene. Na slici 41 (stranica 61) prikazan je rezim toplinske obrade otkovaka stapajica izradjenih po tehnologiji 1 (koje su se vecim dijelom iskrivile) pa stoga taj dijagramski prikaz nosi oznaku I. Na istoj slici oznaka IL, se odnosi na poboljSanu varijantu toplinske obrade po kojoj je obradjeno 6 stapajica koje se nisu iskrivile u eksploataciji. Oba dijagramska prikaza prikazuju sve operacije i temperature toplinske obrade i druge operacije koje su izvrSene na otkovku (ravnanje, gruba i fina obrada tokarenjem, buenje provrta #35 mm i brugenje). Takovim prikazom, koji je uobigajen u praksi, ‘dobivamo pregled zbivanja i moguénost usporedbe razligitih nagina i redoslijeda obrade proizvoda. ¢ t c Toplinska obrada po stapajica po tehnologiji 1 (L.) i tehnologiji 2 (Ul.) zapodinje s vostrukim normalizacijskim Zarenjem, Ponavijanjem normalizacijskog Zarenja se kod velike mase éelika postize ujednatenost sitnozrnate strukture u ¢itavoj masi. Otkovak se dréi na temperaturi od 680°C kroz 6 odnosno 5 sati zatim mu se temperatura naglo dize na 870°C pa se hitadjenjem na mimoj okolisnoj atmosteri postize'500°C- Ponavljanjenr ovakovog rezima————— postignuta je siguma austenitizacija. Ravnanje se obavlja pri temperaturi od 50°C, a nakon ravnanja slijedi dalnje grijanje na 500°C kroz 5 sati i hladjenje na okolignu temperaturu izvan peéi u mirnom zraku. Iz prikazana sa slike 41 vidljivo je da do ove faze obrade nema razlike izmedju dviju tehnologija, fj. izmedju I. i HL Razlike. medju.tehnologijama nastupaju u_postupcima nakon ravnanja;. dnosno Hadjnja ‘akon ravnanja. Prema tehnologiji I. vrSi se cjelokupna mehanitka obrada bez naknadnog Zarenja za uklanjanje zaostalih naprezania dok tehno! akon grube obrade tokarenjem predvidia takovo Zarenje, Imajmo na umu da su operacijom ravnanja u otkovak -59-___tako da je pokretni_ro’tilj izvuten iz. uneSena naprezanja jer je otkovak deformiran savijanjem. S druge strane, podsjetimo se da su se stapajice izradjene s toplinskom obradom po tehnologiji I. preteZno krivile, a onih 6 komada izradjenih po tehnologiji II. nisu.( ikazije da'su'zaostala naprézaiija:zaista’ LAY je da se utvrdi da li je to zaista i razlog krivijenu, Sto je moguée ustanoviti na témelju saznanja kolika su ta naprezanja bila te kako su bila rasporedjena po obodu stapajice. Zbog toga je bilo nuino izvrSiti mjerenja zaostalih naprezanja"”. Kako se radi o vrlo skupim mjerenjima, a i broj raspolozivih stapajica je bio oskudan, mjerenja su izvriena na stapajicama-reprezentantima izradjenim po tri tehnologije koje se medjusobno znatajno razlikuju u dijelu nakon normalizacijskog Zarenja, Naginimo sada kritiéki osvrt na reZim toplinske obrade po tehnologiji I. Takovu analizu valja uéiniti da bi se ustanovila ona faza izvrSene toplinske obrade gdje je mogué nastanak zaostalih naprezanja. Na temelju slike 41 vidi se da toplinska obrada po tehnologiji I nakon ravnanja na 500°C i hladjenja na zraku do sobne temperature ne predvidja nikakav ‘postupak obrade radi oslobadjanja od zaostalih naprezanja. Stapajice se nakon toga obradjuju odvajanjem Sestica. Proizvadjaé otkovka je smatrao da nije potrebno izvrSiti posebnu toplinsku obradu nakon grubog tokarenja otkovka jer se, po njegovom mi8ijenu, nakon toplog ravnanja na temperaturi od 500°C i nastavka Zarenja na toj temperaturi u trajanju od 5 sati te uz hladjenje otkovka na mirnom zraku do temperature od 100°C, postize prosjeéna brzina hladjenja od oko 50 K/h. Po wvrijedenom miiljenju to je unutar dozvoljene brzine hladjenja koja neée izazvati-znacajnija zaostala naprezanja. Osim toga valja istaknuti da je izostanak posebnog Zarenja za oslobadjanje od unutarnih naprezanja za proizvadjaéa koristan jer su tako izbjegnuti znaéajni troskovi energije jo8 jednog Zarenja, a ciklus proizvodnje je ubrzan. Ipak, naknadnim kontrolnim proraéunom trajanja hladjenja (tek nakon Sto su ustanovijena krivijenja veseg broja stapajica!) ustanovljeno je da na dijelu stapajice promjera 215 mm izradjene od zadanog C.1531 trajanje hladjenja od 500°C na 100°C u mimom okoliSnom zraku moze biti od 4 do 6 sati, zavisno od metode po koj hladjenja mogla biti i veéa od pretpostavljene. Ako je proizvadjaé utvrdio da je temperatura stapajice nakon 8 sati hladjenja 100°C mjereno na 0215 mm, onda se i dijelovi stapajice promjera veéeg od 0215 mm hlade jednako sporo, Ako je, dakle, na kraju procesa ohladjivanja na 0215 mm postignuto 25°C, onda u isto vrijeme na 9540 mm (usporedi dimenzije otkovka prikazane na slici 39, operacija 9) mora postojati temperaturna razlika od 75 K. Tzraéunavanje naprezanja nastalog zbog takove temperatume razlike daje velitinu od “ZET N/mm sto je jo8 uvijek nize od granice elastiénosti Eelika C.1531 kod 100°C. Iz toga slijedi da ta naprezanja nisu mogla biti uzrok trajne deformacije (Krivijenja) u toku hladjenja. Kasnijim razmatranjem izvodjenja toplinske obrade po tehnologiji I ustanovijeno je da je hladjenje sa 500°C na 100°C ike stapajica slotenth ‘liu peéi obavljano zajednigki zajedno_sa_stapajicama. Moralo je nastupiti nejednoliko ohladjivanje stapajica. Rasunski nije moguée odréditi nejednolikost ohladjivanja “u hrpi", no nije sporno da je nejednolikost ohladjivanja stapajica postojala. Ova Ginjenica je moguéi uzrok zaostalim naprezanjima nesimetriéno po presjeku, a velitina ovih je zavisila © intenzitetu hladjenja, odnosno o neminovnim temperaturnim razlikama po obodu pojedinih otkovaka iz “hrpe". U kritiékoj analizi tehnologije I i trazenju one faze postupka izvriene toplinske obrade u kojoj su mogla nastati zaostala naprezanja razmotreno je i toplo ravynanje otkovka na temperaturi od 500°C, Ravnanjem se moraju izazvati trajne deformacije i to © Renal th mnjerena pikaani sau tablicama 10, 11, 12113, - 60-St ourpng amie bub oetyndps 2051 WSO aang / edge pe oper ogass or atuovsos uous Poon roe Coe a wrisore Slika 41. Retimi toplinske obrade otkovaka po tehnologiji 1. i Il. -61-vlaéne na bivem konveksnom, a tlaéne na bivéem konkavnom lokalitetu otkovka, dake na dijametralno suprotnim tokama kruznog presjeka otkovka. Da se ostvari trajna deformacija mora se prekoraéiti granica elastinosti i doseéi plastiéno podrugje Eelika, u ovom sludaju one veligine koja pripada temperaturi od 500°C. Naprezanja koja pri tom nastaju su reda veliéine od 150 Nima? ata naprezanja se nisu mogla reducirati na jednakoj temperaturi na u i nastala‘*. Cak je vjerojatno da su ova naprezanja bila i veéa od 150 N/mm? jer je u toku ravnanja (za koje nije poznato koliko je trajalo ida li je u svim sluéajevima podjednako trajalo) temperatura otkovka nuéno smanjena, a granica elastiénosti Selika se zbog nize temperature poveéala, ‘Vjerojatnost nastanka zaostalih naprezanja postoji i u fazi hladjenja sa 630°C na 500°C prije izvedenog postupka raynanja. IzvrSeni kontrolni proratun naprezanja vet samo na #215 mm pokazuje da je uz hladjenje na mirnom zraku na tom mjestu ostvaren pad temperature od 25 K/h: Naprezanje na tom mjestu je izraSunato na temelju razlike temperatura, modula® elastitnosti i pripadnih koeficijenata toplinske kontrakeije te iznosi u tom sluéaju 76 N/mm? Sto je 2a 50% vi8e'od granice elastiénosti SclikaiC.1531 kod 600°G. Ova zaostala naprezanja sé: superponiraj jem. U normalnim sluéajevima dhladjivanja, a bez utjecaja strukturnih transformacija, w jezgri otkovka zaostaju vlaéna naprezanja, a u povrsinskim slojevima tlaéna. Iz slike 41 slijedi da je ejelokupna obrada otkovka odvajanjem Sestica obavljena nakon ravnanja i Zarenja na 500°C, Time se je presjek stapajice znatajno smanjio Sto znati da se velitina_svih zaostalih naprezanja bitno povecala: Uzrok iskrivijenu stapajice je nejednolik raspored zaostalih naprezanja razligitin velidina po opsegu. Nakon svake mehanitke obrade unose se.u povrSinske slojeve zaostala naprezanja. U slugaju grubog tokarenja ta naprezanja mogu biti vrlo znaéajna. Medjutim, Lika stapajice, nastaje zbog superpozicije jednolikih ‘paprezanja uneSenih tokarenjem i nejednolikih zaostalih naprezanja nastalih zbog nejednolikog ohladjivanja vie komada stapajica "u hrpi" sa temperature od 630°C na 500°C. O&it je nedostatak tehnologije I da u njoj nije predvidjeno posebno Zarenje radi oslobadjanja od unutarnjih naprezanja nakon grubog tokarenja u kovatnici. Da je takovo Zarenje izvrSeno, veliéina zaostalih naprezanja bila bi po apsolutnoj vrijednosti znatno manja pa do iskrivijenja ne bi ni dodto. Uoéimo da je po tehnologiji II sa slike 41 Yarenje za uklanjanje zaostalih naprezanja con grubog tokarenja otkovka u kovatni mijere prikazane na slikama 39 Wakovim se natinom odvajanja Sestica u povrSinske slojeve unose znaéajna naprezanja pa je, pored uno8enja naprezanja kod toplog ravnanja, logitno da se Zarenje izvrii U toj fazi obrade. Ovo je sustinsko poboljSanje u odnosu na tehnologiju I. Medjutim, nakon “ Proraiune brains hlajena velifing zach naprezane radio je prof dM. Novosel, FSB Zagreb. © Posto aa kraju dagranskog pritaza jo jedno grub tokaene. To je on0 Bo se obavija kod nanutioes otkovka koje 62 used Kod Konalne iradestaplie,Razikeimedju ovihgrubihtkarenaje u roti obra, x poseboo dubiel i posmaktokarenj ‘Ovi parametstokarenja au w Kovetnii zatno grb. U éalnjem tekst eu detaljne navedei avi element redima obrade odvajer Bestca -@-ovog Zarenja slijedi predbugenje (na #28 mm) i konatno buSenje provrta po cijeloj duzini stapajice (na 035 mm) Sime se takodjer unose’u stapajicu naprezanja koja ¢e neminovno zaostati u stapajici. Pored toga, u tehnologiji I rezim Zarenja na 600°C i dovodjenje stapajice na tu temperaturu, pa i nekontrolirani nadin hladjenja u peci, nisu davali dovoljno razloga da se vjeruje da je predvidjeno dovoljno vremena da se proces oslobadjanja od unutarnjih naprezanja (relaksacije) dovr8i do njihovog najnizeg moguéeg nivoa. Izbor temperature Zarenja od 600°C, Sto bi sa stanovi8ta oslobadjanja od zaostalih naprezanja bilo povoljno, je negativno utjecao na évrstocu éelika. Zarenjem na ovu temperaturu nije uvijek bilo moguée posti¢i zahtijevanu évrstocu nego je postizavana nesto manja vrijednost pa se je stoga 600°C pokazalo kao neprikladna i previsoka temperatura, Zhog svega toga proizvadjaéu je prediozen drugatiji nagin toka toplinske obrade s drugadijim i logiénijim redoslijedom operacija Sto je ukazivalo na vecu vjerojatnost da ée se stapajice izraditi s manjim zaostalim naprezanja. Ovo je usvojeno unatoé Einjenici da u tom Eas zbog objektivnih razloga jo§ nisu mogla biti izvrSena mjerenja velidine zaostalih naprezanja koja bi to egzaktno i dokazala. Nova tehnologija, sada oznaéena kao tehnologija INL, prikazana je na slici 42 (stranica 64). Usporedbom sa slikom 42 vidi se da je u tehnologiji IM, nakon -dvostrukog normalizacijskog Zarenja i hladjenja u mimom zraku na 600°C, toplo ravnanje obavijeno na toj temperaturi. U prethodnim tehnologijama to je obavijeno na temperaturi od 500°C. Izborom vise temperature toplog ravnanja u tehnologiji toplinske obrade IIL smanjena je veligina zaostalih naprezanja, a uz Zarenje na 550°C kroz 5 sati (prije je to obavijano na 500°C) i_uz ovaj puta kontrolirano hladjenje (sa intenzitetom od 20 K/h do 2 ve6 je do invjesie-mjere aiiSeno onlobadanje Of Aiosain Mapes: S Seabotia xren} predbuSenje uzduznih provrta na 028 mm Sto takodjer predstavija razliku, posebno u odnosu na tehnologiju Il. Ove dvije operacije su unijele nova naprezanja u otkovak pa je stoga valjalo izvrSiti novo Zarenje za njihovu relaksaciju. Dijagramski prikaz toka ovog Yarenja na desnoj strani slike 42 pokazuje da je zagrijavanje bilo vrlo postepeno (s prirastom temperature od 30 K/h) i stoga dugotrajno (ukupno 13 sati), a da je zadravanje otkovka na temperaturi Zarenja od 550°C bilo 5 sati. Kontroliranim hladjenjem u peti s intenzitetom od 20 K/h do 100°C uklonjen je na najbolji moguéi nagin maksimalni iznos zaostalih naprezanja u otkovku. Tek nakon ovog Zarenja izvréeno je zavrino bu’enje uzduznih provrta sa 028 na 035 mm. Na samom kraju dijagramskog prikaza nazna’ene su obrade grubog i finog tokarenja te brudenja koje se ne obavijajui u kovaénici veé kod proizvadjaéa motora. ‘Tokarenjent kod Poizvadjaca motora se podranimijeva prevobrada Wkarenjem fa ‘ekimom: dubina 2mm possitk#~0;39 mmifokt i beoj okretijein 160‘. Fino tokarenje je ujedno i zavréno tokarenje s 0,5 tm, s=0,21 mm/okr te n=180 mit. Brusenje stapajice koje je nakon toga uslijedilo obavijeno jo u svim sluéajovima s #=0,01 mm, $=350 do 400 mm/min uz koridtenje brusnog kola e550 mm koje se je okretalo ‘5 n=700 min dok je stapajica prigodom brulenja imala n=30 min" I predobrada i zavrino tokarenje su nuno unijele naprezanja. stapajicu no zbog relativno blegog rezima obrade ajihova oSckivana veliéina ne bi smjela biti zabrinjavajuca ili barem ne bi smjela biti uzrok krivijenu stapafice. Brufenjem, odnosno takovim naSinom odvajanja povrdinskog taakog sloja Eestica stapajice, uklanjaju se zaostala naprezanja u povrsinskim slojevime to je sretna okolnost jer je maksimum zaostalih naprezanja wvijek lociran ba u povréinskim slojevima. -63-ror aepaed carson) pea m Reiim toplinske obrade po tehnologiji IIL Slika 43.Toplinska obrada po tehnologiji HII je skuplja od ostalih no dala je i bolje rezultate Sto su mjerenja veligine zaostalih naprezanja u. stapaj i potvrdila. To se je posebno povoljno odrazilo na veliéine zaostalih naprezanja tako toplinski obradjenih otkovaka nakon predobrade, zavrinog tokarenja i brusenja stapajica kod proizvodjata motora, Sto ée se Vidjeti usporedbom rezultata mjerenja prikazanih u tablicama 10 - 13. Na temelju toga se zakljuéuje da je rezim toplinske obrade po tehnologi veligine zaostalih naprezanja u otkovinu, Mijerenja vé II optimalno rjeSenje sa stajalifta e zaostalih naprezanja™ su izvr¥ena tenzometrijskom metodom. Posebno izradjena mjema rozeta (slika 43, A) je lijepljenjem priévr8éena na povriinu stapajice. Rozeta se sastoji od tri tenzometrijska elementa postavijena na zajedniékom nosaéu na jednakoj udaljenosti od sredista. U sreditu rozete nalazi se mali metalni prsten s unutarnjim otvorom promjera 1,5 mm. Tenzometri mjere deformaciju povrSine na koju su nalijepljeni kada se u sredigtu rozete izbusi svrdiom plitka rupa kroz otvor promjera 1,5 mm. Do deformacije dolazi uslijed relaksacije zaostalih unutarnjih naprezanja u povrsinskim slojevima zbog bufenja rupe. Na temelju izmjerenih deformacija pogodnim jednadzbama mehanike izraéunavaju se naprezanja koja su deformacije izazvala. Da bi rezultati mjerenja bili medjusobno usporedivi, nulno je da se rupe buse uvijek jednakim (standardiziranim) svrdlom promjera manjeg od 1,5 mim te da dubina, geometrija oitrice svrdla i rezim buSenja budu uvijek jednaki. Mjerenjem glavnih deformacija ¢,, ¢, i e pomoéu tri tenzometrijska elementa rozete postavijenje u smjerovima a, b i c moguée je odtediti veliginu zaostalih naprezanja u povréinskom sloju koja su postojala prije buSenja provrta. Veliéinama glavnih naprezanja 0; i g odredjena su zaostala naprezanja koja mogu biti viaéna (+) ili tlaéna (-). Pravei djelovanja glavnih naprezanja odredjeni su kutom y koji zatvara pravac djelovanja veteg glavnog naprezanja g; s pravcem koji je odredjen smjerom tenzometrijskog elementa u mjernoj rozeti, Pravac djelovanja drugog glavnog naprezanja a, je okomit na pravac g). Kut @ se odredjuje na temelju izraza koji sadréi izmjerene deformacije ¢, € i ¢. U svim mjerenjima je polo%aj mjemnih mjesta bio jednak. Polo 43 B. mjemih mjesta prikazan je na slici 830 B Slika 43. Shema mjerne rozete (A) i polotaj mjernih mjesta na stapajici (B) ee Uupusuje oe mapstarei rad M. Husraka pohtanjn u kiiel FSB, «koji je am -65- izvelio mr. M. Hasna, FSB, Zagreb, Ctaocs zasteresiren0g2za vie informa o mjerenjuzaotalih naprezania vedenu popsu literature.Ge) Na udaljenosti 630 mm od mjesta gdje ¢e biti veza Klipa cilindra i stapajice postavljena su po obodu otkovka 4 mjermne rozete koje su medjusobno razmaknute 90°. Na suprotnom kraju otkovka, na kraju koji je namijenjen spoju s kriznom glavom, na udaljenosti ‘od 190 mm od ruba nalijepljene su 2 mjerne rozete po obodu medjusobno razmaknute za 180°. Sve mjeme rozete su postavljene tako da pravac tenzometrijskog elementa od kojega se mjeri pravae djelovanja glavnog naprezanja 0; bude okomit na uzduinu os stapajice. Karakteristiéni rezultati mjerenja prikazani su u tablicama 10, 11, 12113. Rezultati mjerenja velitine zaostalin naprezanja u stapajici br. 000 415-01 B koja je izradjena po proizvodnoj tehnologiji 1 (i tehnologiji toplinske obrade 1) s veé navedenim rezimima obrade odvajanjem estica prikazani su u tablici 10. Ova stapajica se je iskrivila u toku rada te izazvala havariju cilindra u koji je bila ugradjena. ‘Tablica 10 Mierno mjesto na |} Deformacije mm 10* | Glayna naprezanja MPa | Pravac stapaj : 4 & & 1 2 ¢ " pee Prema Klipy 0° nu 24 8B ca FES 90° 6 a7 -66 | es ae 1,9 180° 46 14 34 | oo | er 270° 12-22 27 60,5° Prema kritnoj glavi O° 140-92 -116 144,2° 180° “116-196-130 4,7 Iz tablice 10 je uodljivo da su zaostala naprezanja na mjernim mjestima prema Klipu relativno malena u odnosu na mjerna mjesta prema kriinoj glavi. To se moze protumatiti time Sto se u toku rada u motoru na tom mjestu stapajica jaée deformira pod djelovanjem sumarnih naprezanja, tj. zaostalih i radnih naprezanja, Na tom mjestu to je izazvalo relaksaciju dijela zaostalih naprezanja. Na lokalitetu prema kri#noj glavi jaée deformacije nije bilo te je relaksacija zaostalih naprezanja_izostala pa je tako ofuvana.njihova_originalna znatajna_velitina. Iskrivljenje stapajice je izazvano zaostalim naprezanjima nejednolikog rasporeda i predznaka. Rezultati mjerenja zaostalih naprezanja u dvije stapajice, koje su izradjene po tehnologiji 3 @ tehnologiji tolinske obrade II), prikazani su u tablicama 11 i 12. Obadvije stapajice su zateBene kod proizvodjaéa motora u sirovom stanju, Sto znaéi da su isporuéene nakon grube obrade tokarenjem u kovaénici i nakon izvriene toplinske obrade IM. Kod stapajice br. 001 665-01 A ustanovljeno je: -.66 -IO Tablica 11 ‘Mjerno mjesto na] Deformacije mm 10% | Glavna naprezanja MPa | Pravac stapajici bal - td 7 Oy ba Prema Klipu 0° 49° 57-90 a 105,7° 90° -70 -140 -200 | 2106, 180,90 44 87,8° 180°} -100 -104 -60 | ae aw | 25,1° 270° 40-50-50 3 ee S| 675° ino} elavi Se Prema kritnoj gl oe ee 168-160. -168 | ae a 144,2° iso” -110_-140 200 | 29382851 | 99,2" Sligni rezultati su ustanovijeni i kod stapajice br. 001, 669-01 B: Tablica 12 Mjerno mjesto na || Deformacije mm 10° | Glavna naprezanja MPa | Pravac stapajici & & & e Prema Kipu 0° ~66 -100 -140 92,3° 90° 66-80-75 57,7 180° 96 -108 -98 47,6 270° 95-124 -160 93,1° Prema kriznoj glavi o “164-190-150 39,0° 136,5° 130°} 160-140-158 Ove obadvije stapajice pokazuju relativno visoka zaostala naprezanja unato’ tomu sto su bile nakon grubog tokarenja u kovaénici podvrgnute Zarenju zbog oslobadjanja od zaostalih naprezanja po tehnologiji IIL. Razlog jo uvijek visokim vrijednostima unutarnjih naprezanja vrlo vjerojatno treba traZiti u grubom rezimu tokarenja u kovatnici (= 10 mm, 5=0,52 mm/okr), velikim silama odvajanja Sestica i visokim vrijednostima tako dodaino ——unesenih-naprezanja.—Jedan-od-razloga-je-i-to-da-je-Zarenje-za-oslobadjanje-od-unutranjin naprezanja obavijeno kod 550°C a ne 600°C, no to je, kako je prethodno spomenuto, bilo uyjetovano zahtijevanim mehanitkim svojstvima éelika. Mozemo samo pretpostavljati koliko bi iznosila unutarnja naprezanja da nije uop¢e obavijeno Zarenje! Na sirovim stapajicama nije bilo primjeéeno krivijenje veée od dozvoljenog. Razlog za to je u Einjenici da su sva izmjerena unutarnja naprezanja istoimena (vlaéna) i da njihove razlike po obodu mjernih mjesta nisu signifikantne za izazivanje deformacije. Blagotovoran utjecaj_finalne obrade izvr’ene kod proizvadjaa motora na_veligim zaostalih naprezanja u stapajici koja je takodjer izradjena po tehnologiji 3 (i tehnolo; -67=toplinske obrade IM) pokazuje mjerenje kojega su rezultati prikazani u tablici 13. $ razlogom treba pretpostaviti da je ova stapajica (br. 001 663-01 C) prije finalne obrade imala podjednak nivo velitina zaostalih naprezanja kao 8to je bio sluéaj kod prethodno prikazanih, Naime, sve tri su izradjene po jednakoj tehnologiji. Ipak, rezultati mjerenja iz tablice 13 daju bitno drugaéiji red veligina unutarnjih naprezanja: 8 | we Poe we oe 49-15 0 180° 18 *-10 -19 Tablica 13 Mierno mjesto na |} Deformacije mm 10° | Glavna naprezanja MPa | Pravac stapajici & & & a e Prema klipu 0° 40-8 30 oe oar 90° 66-22-13 | 70 7 | 163,35 180° 4404130 4 Loe a ge | 16s 270° -36 2 +l | 44 168 | 158,3° Prema kriinoj glavi eo ee we Mali red velidine zaostalih naprezanja i njihov jednak predznak daju nakon finalne obrade sigurnost da se stapajica ne¢e iskriviti. To je uostalom i dokazano ponaSanjem veéeg broja stapajica izradjenih po tehnologiji 3 (IM) koje su ugradjene u motore i koje rade bezprijekomo. Razlog postojanju malih zaostalih naprezanja valja pripisati nakon toplinske obrade. izvrkenoj predobradi tokarenjem s t=2 mm, s=0,39 mm/okr, zavrinoj obradi tokarenjem s reZimom 2=0,5 mm, s=0,21 mm/okr i posebno brugenju s s=0.01 mm po jednom prolazu brusnog kola. Skidanjem sve tanjih slojeva materijala u svakom prolazu alata uklonjen je veéi dio unutarnih naprezanja une8en prethodnom obradom, a pri tom je unos novi unutarnjih naprezanja sve manji. Ovaj cjeloviti prikaz. tehnologkih postupaka izrade jednog strojnog elementa slobodnim Kovanjem daje sada jasnu predodébu o utjecaju tehnologije kovanja, a nadasve tehnologije toplinske obrade otkovka na kvalitetne zahtjeve strojarskog proizvoda. 9. IZRADA OTKOVAKA MALIA MASA SLOBODNIM KOVANJEM Oblikovanje malih masa u pojedinatnoj industrijskoj proizvodnji, obrtu, odréavanju i montaZi obavija se dobrim dijelom slobodnim kovanjem, Takova tehnologija je prisutna gotovo u svakoj radioni za obradu.i preradu metala, Jednostavna sredstva za rad omoguéavaju najSirju primjenu ove tehnologije i u tehnitki vrlo skutenim proizvodnim uyjetima.* 51 plete suvrementh nating obrade i oblikovanja metala we nekad velo sfisicranihtchnoloikihpostupakapojediastna proizvodaa slobodnim kovanjem fini se na prvi mh sahronom. Generic idzrjraalgannth 2a buduénos (pod esse "white collar” stave spram proizvodie) sprenne eu zaborsvt proto i wojeprofesionsle Kojne. U pobetky ezvoja stojretaslobodno ovanje je bilo mej | jedini matin eacionalng obikovanja meala pa zato i apada w kogene soar tehnolgia. Kumulaiom aticSlobodno kovanje malih masa obavija se najée3e samo pomotu fizitke snage kovata, a uz pomoé kovatkih strojeva opée namjene moguée je lake i brée otkovati predmete i veéih masa. U tu se svrhu koristi perni bat i zraéni bat s autonomnom dobavom komprimiranog zraka do 500 kg mase padajuéih dijelova. Osnovna sredstva za rad su pri tom Eekié, Klijesta, nakovanj i kovatko ognjite. Razlititi oblici i mase kovaékih ekiéa prikazani su na slici 44 (stranica 70), ovisno © razliitim kovatkim operacijama i nainu kovanja. Primjerice, ako kovaé oblikuje Kovanjem metal sam (bez pomo¢nika) upotrebit ée tekié red. br. 1 sa slike 44. Ako kovat oblikuje metal s pomoénikom ostale vrste éekiéa (red. br. 4 do 19) slude kao alat pomocu kojeg se metal posredno oblikuje kovanjem, ovisno 0 namjeni profila Seki¢a prema slici 44. Pomosnik ée tada udarati s teSkim kladivom (masa mu moze biti i do 15 kg) po éekiéu za oblikovanje. Kladivo je na uSici konitno oblikovano, a smjer uéice moze biti jednak smjeru drSke ili moze biti okomit na taj smjer. U prvom slutaju se radi o kriguom Kladivu ili o baltasu, a u drugom sluéaju je to obiéno Kladivo. Druga strana Kiadiva je plosnata i blago zakrivijena u kuglinu plohu. Plosnata strana Kladiva sluzi za udaranje po Seki¢u za oblikovanje, a uSicom se zadaju udarci kod operacije produtivanja. Izbor baltata ili obiénog Kladiva ovisi o organizaciji slobodnog kovanja, odnosno o medjusobnom polozaju kovaéa i jednog ili dva pomotnika. ‘Unato’ dugoj tradiii Kovanja gubi se hrvatsko nazivje kovatkog alata pa tako i okiéa. U praksi anailszino proteito na upotrb lofeg i iskrivijenog njomaskog nazivja. Hrvatsko nazivle Seki¢a ca slike 44 bi bilo: red. br. 1 ~ bat; red. br. 2i4- zaobligari; red. br. 51 6 - podmetadi; red. br. 7, 8, 9 - probojnic; red. br. 11, 12, 13 - cekici-ukovnjis red. br. 14, 15, 16, 17 - sjekaci. Izbor mase Kladiva ovisi o deformaciji koju se Zeli ostvariti jednim udarcem te o nuznoj dubini prokovanosti metala. Veéa masa uz isti zamah daje i veti deformacijski rad. ‘Masa Kladiva se bira u odnosu na masu nakovnja koji sluZi kao podloga za kovanje, Razlititi tipovi nakovanja prikazani su na slici 45. Tradicijski nazivi nakovanja vuku orijeklo prema zemiji u kojoj je razvijen taj tip nakovnja, U nasim kovatnicama najée8ée susreéemo tip a) prikazan na slici 45. Nakovanj je izradjen od éelika lijevanjem ili je oblikovan kovanjem. Na radnoj povriini je navarena plo’an od tvrdog Eelika. Nakovanj je oblikovan tako da je moguéa izvedba svih kovatkih operacija. Izdanci na lijevoj i desnoj strani zovu se rogow ili nasci, a sluZe za kruno savijanje (lijevi rog), odnosno za sabijanje (desni r0g). Na desnom rogu nalazi se rupa pravokutnog presjeka u koju se usadjuje ili u8ica pomoénog kovatkog ekia ili usadnik, tj. svojevrsni trn koniénog profila i razlititog oblika popretnog presjeka. Poznati zvonki zvuk nakovnja je znak njegova "zdravlja": masa mu je ina i akupina troske. Nakovnji su relativo velikih masa u odnosu na masu kladiva, U pravilu su i do 20 puta vecih masa. Za vedina kovatkih operacija koje se izvode ruénim radom koristi se Hadivo mase od 5 kg Sto je jo8 prihvatljivo s obzirom na zamor kovata. U takovim sluéajevima se koristi nakovanj mase 75 kg ili 95 kg, no ima nakovanja i mase do 600 kg. ‘akustavajspretaom primjenom temelih postupakaslobodnog Kovanjew stanja emo iad nz elit predmeta koji Ge biti pikazaai w okviruovegpoglalia. U ovejtenolopfiulogsZovjeka-adnikaje presidnaiskusto, zoanje,spetaat aida konatiucj wu preduyjei spjetang postupka kovanja. -6-2 Oe rovne i uskei duge | ‘glatke 03 | Tuper 1 pewsine | fro | prima % | tenn _ eseepe kovanje 1 izdanci zoobljerio | keuznog 2 " % | preset, Zoguedwonie unyetnd 1 | izcone oor Rredtatitneg 3 Fekitonje 12 % | presjeko povedine Fal: viljebijvanje Tea 1 | szdonei reobljenia ie Festerokut= 4 3 a nog presjeka Cesta) Wate |e oStrobridne 05 | rozdvejanje : stomvonie | |g U nladnom vii zagladvare, y rexdvojrie i steplom : \ stonju otruste 05 | odsijecnie ae irojove 7 16 * ‘okrugtih a ceceere ro 03 | izrode ; ne 7 | geeera i 1 {it | 03 | rrreda aoe ( — ‘Slika 44. Tipovi kovackih pomoénih Eeki¢a -70- 9 utisning Skidanje okyjineYVeliine masa nakovanja zasnovane su na teorijskom raamatranju iskoriftenja energije udara kladiva, Korisna energija u kovatkom smislu je samo ona utroSena na deformaciju otkovka. Oznatimo s F, energiju udarca kladiva, Nakon udarca jedan dio energije F; utrofen je na gibanje nekim brzinama i Kladiva i nakovaja. Za kovanje je dakle iskoristena je dakde energija kovania (E,-E,). Pomoéu pojma stupnja iskoriitenja energije 9, koji je uobitajenu strojarstvu (yj. odnosa dobivenog sprain ulozenog), sijedi da je 7=(E;E,/E,. Do izvrSenog udarca nakovanj miryje pa mu je brzina v,=0 dok je brzina Kladiva v,>0. Izraz 2a.y mode se napisati i u dragatijem obliku: 9=(J-l)m,/(n,+m,). Ovdje je 8m, oanaéena masa Kladiva, a's m, masa nakovaja. Koeficijent restitueje k pokazuje za koliko ée se Kladivo vrattiu prvobitai polofaj nakon udarca. Kod neslastibnog sudara vrijedi k=0 (eoriski): nema dakle nikakovog povratakladiva. To e velo bisko uvjetimakovanja, lunutar temperaturnog intervala Kovanja kada je metal gotovo potpuso plasiéan. Uvrstimo Ii sada w izraz 2a 9 ‘vrijednosti m,=5 kg, m,=95 ka, k=0 slijedi reultat 7=0,95. ‘Ako se metal kuje na temperaturi koja je ispod temperaturnog intervala kovanja, zbog njegove smanjene plastignosti udio elastignih sila se povesava, a Kocficijent restitucije postaje k>0. Lako je zaldjutiti da ée v tom sludaju biti manje iskoristenje energije udarca, a da 6 pri tom, 2bog nite temperature i stoga slabije oblikovljivosti metala, opasnost od nastanka pukotina biti velika. Izraz za 9 takodjer pokazuje da se s udarcima izvedenim s pretetkim Kladivom po standarnom nakovaju postte slabijeiskorittenje energie. Uzmisio kao prinjer kovenje dobro zagrijanog metala (r=0) & kladivom od ‘mj=25 kg po ukovnju mase od m=95 kgs u tom slab 90,79. ab a Kovatka klijeita su kovatu neophodan alat. Sluze za prihvat sirovca ili otkovka, za drZanje u toku kovanja te za obavijanje potrebnih zakreta i pomaka. Kovatka KlijeSta imaju duge rutice zbog smanjenja utjecaja topline na kova’evu ruku. U toku rada na rudice se navlati prsten koji zamjenjuje zamorno stezanje rukom. Tipovi Kiijetta razlikyju se prema namjeni koju odredjuje oblik zijeva, kako je to prikazano na slici 46 (stranica 72). ilsee Tip kliedta Prinene Prinvot plosnotogi Kvadratienog prota uzduinoi pepreéne Prihvot okrugiog profile uzduzno Pritvat kvadratiénog profile uzduzno Osiguranje boénog fekllznude plosnatog i evedrotiéneg pre io leto koo i 4.20 vede plosnate profile Privat glomoznin otkoveke Zo glomazne otkovke posebnog oblike Pritwat zokovica Prinyot okruglog i Besterakutnog profite uzduino i popreéno Navlaterje otkova na io devo veéeg promjera [ — ——|-Prinvetothovke i 5 provrtima ‘Slika 46. Tipovi kovackih klijesta Kovatko ognjiste se koristi za zagrijavanje malih sirovaca i za dogrijavanje otkovaka. Na slici 47 (stranica 73) prikazane su nagelne sheme djelovanja i izvedbe kovatkog ogniji8ta. Oznake na slici 47 su: 1-ventilator, 2-dovod zraka za izgaranje, 3-rutke zasuna i otvora 2a ‘odstranjivanje troske i pepela, 4-ognjiite, 5- posuda za pepeo, 6-hvataé dimnih plinova, -N-Sika 47, Shema i izvedba kovackog ognjista Na lijevoj strani slike 47 na shemi kovatkog ognjiSta pokazano je da se kroz hrpu i goriva propuhuje zrak. Izgaranjem goriva nastaje toplina koja zagrijava sirovac zatrpan u uzareno gorivo. Kao gorivo se koristi kovacki ugalj, koks ili drveni ugalj. Pod nazivom kovacki ugalj smatra se kameni ugalj usitnjen na granulaciju velitine “orah". Ovaj ugalj ima oko 80% ugljika, temperaturu paljena od oko 350°C te daje jak plamen i razvija dosta visoku temperaturu izgaranja, Dobro obuhvaca zagrijavani sirovac no temeljni mu je nedostatak sadriaj sumpora® i drugih nepodeljnih sastojaka. Metaluriki koks nema sumpora, sadréi skoro 100% ugljika i stoga ima visoku temperaturu izgaranja. ‘Temperatura paljenja mu je na 750°C. Gori Jarenjem s malim svjetlim plamenom i daje izvrstan uvid u mjesto zagrijavanja sirovca. Koristi se za sve kovatke radove, a znatajka mu je da u toku izgaranja jako iskri i prska Sto nalaze oprez. loZata kod vadjenja sirovea iz | ognjista. Drveni ugalj je potpuno bez sumpora i gori vrlo brzo malim syjetlim plamenom, Za opée svthe Kovanja je neekonomiéan zbog svoje visoke cijene, no za kovanje | visokovrijednih Selika je nezamijen|ji Plasiranje potrebne Koliine goriva za kovalko ogajfe ihutrrai ée se jedaosavnim primjerom. Pretpostavimo dase Kovebkom ogajit Zell zagijati macu Slikaod 3 kg (m=3 kg) an temperatur od 1250°C | sa okolifne temperature od 20°C (AT=1230 K), Na raspolaganju je kovaéki ugalj (Hy=29000 kJ/kg). Potrebau ‘koli8inu ovog goriva dobivamo na temelju slijedeéeg razmatranja: = wz toplink kapacitet Sela 00,48 WMkgK teoriki potrebaa toplina je Q = Ki; = zbog peimitivaog leita i naBina rain nplneiskoitava so svogn 4 do 8% razvijene topline. Pretpostavimo da je w ovom sings iskritenje ravine topline 5%, U tom sia vara porebna opin a zagriavanjo ase deiika m pod zdanim uvjetina izaosi Q., = Q/0,05 = 171,210,05 = 35424 3 + da bi sew kovatkom loti ostvaiatoplina O, izgaranjem kovaBkog ugljena potteboajekoitina od G = O/H, = 35424/29000 = 1,22 kg ugljena. me AT = 30,48 1230 = 1771,2__ Optex 24 gov tle aga ukovaom opi iso da is Ho asad samara kak ne bi doo do svat sulfa na granicema risala Elk, Sul ims ratio nsko ite Kod Elka agrienogna tempers kvena Gs izaivaervend {om. Cait ove 2 og uj ule w opie tk pakonizvesng vemensigarn i Zareia goa, akon oj zgrio npr ‘Valo je da jogo dove tefne kako gas zraka 208 puis, ade on mak izgaraj i Ho rae sk pops. yaoSirovac se ulaze u razgoreno ognji8te odozgo. Odmah ga se zatrpava uarenim gorivom tako da bude pokriven sa svih strana. Kod takovog zagrijavanja valja raéunati s intenzivnijom oksidacijom povriine. Gubitak zbog oksidacije je od 5 do 10% volumena materijala. Oksid koje se javija na temperaturi kovanja lako otpada pod udarcima no stvara se odmah novi. oksidni sloj. Razugljiavanje povrSine zagrijavanog sirovca se spretava reZimom zagrijavanja u kovatkom ognjiitu: Selik se progrijava na 700°C, a nakon izjednagenja temperature po cijelom presjeku naglo se zagrijava na temperaturu kovanja. Odredjivanje pstigaute temperature zagrijevanjalibnog sirovea kod obrtsiSkog natina slobodnog kovanja prepuiteno je Kovaéu i ajegovom iskustvu pa je iluzorno o8ckivati uske tolerancije ostvarene temperature. Kao orijentacja mu sludi boja ubarenog elika, U iablici 14 navedene su boje Zarenja delika i temperaturno podrugje jon pripadgju te boje. Tablica 14 Boja ularenog felika ‘Temperatura Eelika CC) bijeta 1250-1350 svjetlo Suta 1150 - 1250 tamno Zuta 41050 - 1150 iuto-orvena 880 - 1050 svjetlo orvens. 830 - 880 svjetlatrefnja 800 - 830 treaja 780 - 800 tamna tredaja, 750 - 780 tamno crvena 650 - 750 smedje-orvena 580 - 650 Pored nakovnja valja spomenuti i vatan dio kovatkog pribora: masivnu podloznu ploéu za probijanja rupa okruglog, kvadrati¢nog i pravokutnog oblika i za druga oblikovanja, Ova se plota naziva ravnjaéa, a prikazana je na slici 48. SO-— eg 9 OOo 8-H oO Slika 48. Podlotna ploée »bijanje Oo. i -odlotna ploca za probijanje oo Sad (ravnjaca) | on Postupet slobodnog kovanja malih masa pomoéu Sekiéa na nakovnju svode se u suStini na jednake postupke koji su veé opisani u poglaviju 4. Kako se u ovom sludaju kao sirovac koristi Gelitni valjani poluproizvod plosnatog, kvadratiénog ili okruglog presjeka, dakle Eelik koji je veé bio prethodno izlozen snaznoj plastiénoj deformaciji, sabijanje nema onu ulogu koju je imalo kod sirovea od lijevanog éelika. Postupci se sada svode samo na oblikovanje, a ne na poboljfanje strukture Selika, Sabijanje se Sak i izbjegava (ako je to ikako moguée) zbog potrebe utro8ka velike enegije deformacije. Sve ostale postupke oblikovanja slobodnim kovanjem moguée je ostvariti s manjim utroskom energije u okviru fizitkih moguénosti kovata. -T4-Za kovasko oblikovane slobodsia kovanjem malih mass znafsia je ritmika zvonkih i muktih udaraca Zekiéa po takovnj, Ritam udaraca sutan iz daleka Besto je bio povod mnogim glazbenim nadahnuéina 1 ‘socijacjama te romantignim iferpretaijamatkajiZevnoeti, Medjutim, raziozritmiGkin udaraca su vrlo prozaé zbog buke u toku kovanja verbalno je sporazumijevanje kovaéa i njegovog pomo¢nika nemoguée, a specifiénic taltovima i inteazitetima udaraea Seka po nakovaju Kova’ i pomoGaik se medjusobuo sporazumijevaj. Tako se odredjuje potetak i zavréetak rada s kladivom, izbor ufice ili zaobljenog dijela kladiva, mjesto na kojemu treba ‘udestalije udarati, snagu uéarea i druge potrebne detale da bi se obavlo obikovanje. Sirenje, stanjivanje, produdivanje i Siljenje sirovea u su najée8¢i postupei oblikovanja slobodno kovanog proizvoda, a u hrvatskoj struénoj terminologiji se nazivaju iskivanjem. U nekim naSim krajevima zadriao se je za te postupke jo uvijek stari naziv iStinjavanje. Primjeri sirenja prikazani su na slici 49. Skica a pokazuje kako se uéicom Kladiva po naznagenom redoslijedu obavlja Sirenje (i stanjivanje) sirovea kvadratiénog presjeka, a strelice oznaéavaju pravac tetenja materijala, Skica b pokazuje kako se rub nakovnja moze iskoristiti za pripremu materijala za Sirenje, a skica ¢ pokazuje kako se to obavlja kod Sirenja prstena na rogu nakovnja. oO G a b c ‘Slika 49. Postupci Sirenja Q Elementi postupka jednostranog stanjivanja sirovea od plosnatog profila prikazani su €5 na slici 50. Redoslijed operacija je slijededi: a - skoSenje ruba, b - uzljebljivanje s pomoénim SekiGem sjekaéem, ¢ - iskivanje tako odredjenog i obiljeZenog dijela materijala, d - zagladjivanje donje povrsine, e - zagladjivanje gornje povriine. —____Naslici 51-prikazan je postupak dvostanog-stanjivanja plosnatog profila sirovea: Skica a pokazuje kako se dvostano uzebljenje ostvaruje s pomoénim sjekaéem i usadnikom jednakog profila. Iskivanje se nastavlja kao-u skici ¢ slike 50. Skica b (slika 51) pokazuje zavréetak kovanja zagladjivanjem jednako kao i u prethodnom sluéaju. Dvostrano stanjivanje s malim polumjerom zaobljenja prikazano je na slici 52. Nakon prethodnog sko¥enja ruba (analogno operaciji a na slici 50) pomoéu posebnog sjekaéa odredjen je dio materijala koji ée se iskivati, a mali polumjer se postize koriStenjem pomoénog éeki¢a za zagladjivanje s oStrim bridovima. qeSlika 51. Postupak dvostranog stanjivanja Slika 52. Postupak dvostrukog stanjivanja s malim polumjerom zaobljenja -16 -Lokalno nagomilavanje materijala sabijanjem okruglog profila prikazano je na slici 53. Na temperaturu kovanja je zagrijan samo dio Sipke koji ¢e se sabijati. Ova operacija se izvodi samo pomotu kladiva i izdanka nakoynja.® Slika 53. Lokalno sabijanje SQ jednog kraja sipke Siljenje je jednostavna kovatka operacija kojom se izradjuje konini profil s jedne ili dvije strane, odnosno, sa sve Gefiri strane ako se izvrli zakretanje za 90°.-Siljenje je prikazano na slici 54. Slika 54, Siljenje slobodnim kovanjem | ‘Vaiina operacija slobodnog kovanja je savijanje. Na slici 55 prikazana su Setiri sluaja savijanja. Skica a prikazuje kovatki natin izrade oka lanca unutamjeg promjera 45 mm : uZarena Sipka krunog presjeka ( promjera 10 mm ta se ok je uévr8éen u [———Kovatkom Skripeu. Nakon hladjenja i skidanja sa Skripca namotaj se uzduzno reze. Tako dobiveni prsteni ée se postije kovatki zavariti. Na skici b prikazano je kruéno savijanje plosnatog profila na rogu nakovnja. $ obzirom na konitnost roga moguée je savijanje s | | razligitim polumjerima, Prsten dobiven savijanjem i kovatki zavaren ravna se oko usadnika 1 obliku stoca (skica ¢), a moguée je to izvesti i na rogu nakovnja. Savijanje pravokutnog profila oko Sablonske ploge s odredjenim polumjerom zaobljenja prikazano je skicom d. © suri hrvatski nuiv ove operacie je strkanje. Medjtin, w razgovors s= kovitima sredajo i mladje generac, kada so spomen ti star tual fr ind ma potpio aerzuijevane. Doma iarazi xa gotovopoipuno zaborwjenit -77-Pravokutni profil se lokalno zagrijava, a zagrijano mjesto se onda lokalno iskiva u zoni savijanja. Iskivanjem je moguée poveCati ili smanjiti debljinu stijenke, ovisno o polozaju pravokutnog profila u odnosu na Sablonski ploéu, kako to slika 55 pokazuje, b c da ‘Slika 55. Kovacko savijanje je prikazano je na slici 56. Pomoéu Skripea i uz lokalno zagrijavanje mijesta koje se Zeli zakrenuti ovo se vrSi momentom zakreta ostvarenog silom ruke F na kraju poluge kraka r. Slika 56. Kovatko uvijanje Inrada rascjepa je Sesta operacija u postupku izrade predmeta slobodnim kovanjem. Prema prikazu na slici 57 moguéa su tri sludaja izrade rascjepa pomocu Skripca, dlijeta i pomoénog Sekiéa sjekata. Sika 57. Izrada rasejepa~~ prikazani su na slikama Sto sli Kovatko zavarivanje u suvremenoj proizvodnji nema, vise onaj znataj koji je imalo jo& potetkom ovog stoljeca. Danas je to natin spajanja koji se koristi samo jo3 u ‘umjetniékom obrtu i to za niskougljitne éelike. Za dobru kovatku zavarljivost éelika bitan je Sto manji sadrZaj silicija i sumpora, a poveCan sadriaj mangana je dobrodoao. Temeljna pretpostavka za dobivanje kvalitetnog zavarenog spoja je dobra priprema povrSina koje 6e se zavariti, Ove povrkine moraju osigurati pouzdano medjusobno povezivanje unato’ Zeljeznom oksidu nastalom u toku zagrijavanja na temperaturu kovanja. Usareni krajevi Gelitnog profila se pripremaju prema slici 58. Zagrijani su na temperaturu od cca 1300°C (bijeli Zar, vidi tablicu 14) i toj su temperaturi izlozeni u Kovatkom ognjistu sve dok éelik ne postane tijestasto plastiéan. Povriina sijubnica posipa se otapateljem oksida** (borax ili posebni pra’ak za zavarivanje, a nekad moie posluditi i obitni pijesak). Prvim bladim udarcima Eekiéa dio ée stvorene troske biti odstranjem s povrSine sljubnica, no manji dio Ge se ipak zadriati u zavarenom spoju. Daljnje ée se oblikovanje zavara izvesti brzim i snainim udarcima GekiGa uz sukcesivno zakretanje spoja za 90°, Na temelju slike 58 b) moze se zakljusiti da je tako izbjegnuta koncentracija troske u zavaru, Vaino je da se kovatko' zavarivanje obavi u "jednom grijanju";-dakle bez dogrijavanja, a radi izbjegavanja stvaranja grubozmate strukture i zbog toga slabih mehani&kih svojstava 2avara. Ipak, unatot optimalno izvedenom kovatkom zavarivanju valja ratunati s najmanje 20% slabijom évrstocom spoja u odnosu na &vrstou osnovnog materijala, 5 — Ne SS BEE ‘Slika 58. Kovacko zavarivanje a) b) Primjeri izrade razligitih unikatnih proizvoda obriniékim natinom slobodnog kovanja Tako je na slici 59 prikazan p plotice. Skica gotovog proizvoda je prikazana s a), a sirovac’od kojega je zapoéeto kovanje 8 b). Sve primijenjene operacije /e) do h)/ su u skladu s do sada opisanim postupeima. * ouaptelj sid ii salto ima zadséu ds otapa oksidei de jie tort ako tajivtosku. U tok ilagenj wreath povriaa Seika 2raku, a pete posuth tall, ove s2a8igene od daje bsidel. Priajeice, bores, koi dali u tgovinu kxo bezbojak ciel, ne povidinu ce nansiu obiku praits. Ako nije dotijenprethodnim prsajem, u poeku é ve u dona s uZarenom povefinom Zelika isp ristalifoe voda, a nakon toga sled reek po jedoadbi NBO, = 28,0, + Ne,O. Oksdeotsps i vedo na povein metala 12B,0,, « Ne deli ao Gizisko otaalo. Kod lee je ior vse tail veo vadan,dok eu postpka Kovatkog zaverivanja to mane ‘vena jee se ne obj veake Bveose ovako zavarenog soja pajestoga moguse prinjena i dui ti -719- ak izrade sidrene —Slika 59. Izrada sidrene plocice Na montainim poslovima se esto susreéemo s potrebom da izradimo manji broj sidrenih i temeljnih. vijaka veéih dimenzija ili nestandardnih oblika za temeljenje strojeva. Takova dva sluéaja su prikazana na slikama 60 i 61. Pomoénim ukovajima koji su prikazani na ovim slikama postiZu se potrebni jednaki promjeri na svim otkovanim vijcima, ) OO C3 ¢ a vanuana Slika 60. Kovanje sidrenog vijka - 80-Slika 61. Kovanje temeljnog vijka te Fil =) Postupak kovanja poluge prikazan je na slici 62, a kovanja stremena na slici 63. Za izradu ovih proizvoda, kojih je konstrukcijska skica prikazana na navedenim slikama, potrebn Q ) Ss Slika 62. Kovanje poluge ‘Slika 63. Kovanje stremena je malo vrlo jednostavnog kovatkog pribora prikazanog u skicama odgovarajucih a) AD b) C——eh i) ce) -81-Za kovanje vodilice, Sto je prikazano na slici 64, gotovo da i nije potreban nikakav posebni kovaéki pribor. Kao sirovac je uzet dio kvadratiéne gredice 70x70 mm duzine 115 mm koji je u fazi kovanja a) prekovan na presjek 80x63 mm duzine 100 mm. Na skicama gotovog proizvoda upisane su kovatke mjere i tolerancije’ ovih mjera, a u zagradama su naznatene mjere nakon zavrine obrade. Ovdje valjaobratti padnju na razlog radi dega su w fazi Kovanja a) ostvarene bad ove dimenzije, Ovo je dobar primjer kako se razboritim iaborom prvih faza kovanja mode zatno uitedjti vifjeme kovanja, a 8 tim onda i potreba eventualnog dogrjavanja 10083 | og a[S 2 See Po #2 Hw jos 8 35) ED p Y ‘S d 2 Ths nS 100 a) b) c) LEY iv d) e) f Slika 64. Kovanje vodilice Kovanje vjeSalice s jednim rascijepljenim krajem prikazano je na slici 65, a kovanje nike za okretanje, koja je pozamaine duzine, na slici 66. yD 60,45: 325 50, « G $65 6) a) @ Slika 65. Kovanje vjesalice a e) 1) -82-950 Slika 66. Kovanje rucke Montane kijuéeve velikih dimenzija redovito ne mozemo kupiti niti u specijaliziranim trgovinama. Cesto smo prisiljeni sami izradjivati takove neophodne proizvode u vrlo skromnim tehniékim i proizvodnim uvjetima. Na slici 67 prikazan je postupak kovanja jednog montaznog Kijuéa, a na slici 68 postupak kovanja Kombiniranog Kljuéa. ‘Slika 67. Kovanje montatnog Kijuéa Kovanje kombiniranog kijuta slobodnim Kovanjem, ali sada u ne&to slozenijoj i | preciznijoj izvedbi, prikazano je na slici 69. Taj prikaz, kao i prikaz kovanja montanog ‘kijuda jednakih znagajki na slici 70, pokazuje da je za to neophodno koristenje Sitavog niza | Jednostavnih pomoénih. ukovanja, - 83- j |Slika 68. Kovanje kombiniranog Ajuda Slika 69. Kovanje kombiniranog Kijudéa Slika 70. Kovanje montatnog Kijuca t 300, a | e BaaJarada koniénog Yiljka vecih duzina prikazana je na slici 71. Zavrino kovatko oblikovanje konusa kruinog presjeka postize se pomocu posebnog ukovnja s jednakim ‘unutranjim konicitetom. 415 60 180. @) FS b) oe) 25 Slika 71. Kovanje siljka Na slijedeée tri slike pokazano je kovanje produzenih oblika razligitih proizvoda za koje su uvijek koristeni sirovei od valjanih cilindritnih profila. Kovanje osovine s glavom ukupne duzine 600 mm prikazano je na slici 72, kovanje tijela vijka sa Sesterokutnom glavom na slici 73, 2 Kovanje osovine duzine 650 mm s pravokutnim otvorom 60x15 mm na jednom Ikraju na slici 74. U svim ovim sluéajevima znaéajno je nuino koriStenje pomoénih ukovanja. Slika 73. Kovanje vijka sa 2 Sesterokuinom glavom = 85 -Slika 74, Kovanje osovine s glavom i otvorom Tipiéni proizvodi maloserijske proizvodnje su stremeni, male kuke i sidra, Na slikama 75, 76 i 77 prikazani su postupei njihove izrade slobodnim kovanjem pomoéu odgovarajuéih pomoénih alata. fas Slika 75. Kovanje stremena PaesSlika 76. Kovanje male kuke — aac lg ar Slika 77. Kovanje sidra Prikaz slobodnog kovanja velike ruéke ne&to kompliciranijeg oblika dan je na slici 78, 1 kovanje vjelalice s prstenom znagajnih dimenzija od punog sirovea i bez kovatkog zavarivanja prikazano je na slici 79. eteSlika 78, Kovanje rucke Slika 79. Kovanje vjesalice ie) ®&Raznolikost prikazanih primjera izrade vrlo razli8itih proizvoda relativno malin masa slobodnim kovanjem zorno pokazuje moguénosti ovoga natina proizvodnje. U praksi e nam ovakovo slobodno Kovanje esto izvanredno posluziti za izradu manjeg broja neophodnih strojnih dijelova, LITERATURA Hatek, V. i grupa autora, Kovani, SNTL, Praha, 1965 Tarovskij, I.Ja., Trubin, V.P., Zlatkin, M.G., Svobodnaja kovka na pressah, ‘MaKinostroenie, Moskva, 1967 Metals Handbook, Forging, Vol.5, Part A, 8° Ed., ASM, Ohio 1972 Kordjukov,V.P., Korotkih, B.L., Svobodnaja kovka na molotah, MaSinostroenie, Moskva, 1974 Tempel, Fr.-K., i grupa autora, Formgebung der Metalle, VEB Deutsch. Verl. fir Grundindustrie, Leipzig, 1980 | Bazjanac, D., Tehnitka mehanika, Ul. dio, Dinamika, Liber, Zagreb, 1980 | Husnjak, M., Mjerenje zaostalih naprevanja elektrootpornim i fotoelastiénim postupkom, mag, rad., FSB, Zagreb, 1981 Hundeshagen, H., Kleinschmiede, VEB Verl. Technik, Berlin, 1982 Flimm, J., Spanlose Formgebung, C. Hauser Verl., Miinchen-Wien, 1984 | Semenov, E.L., red., Kovka i Stampovka, Spravonik, Tom 1, Mainostroenie, Moskva, 1985 Novosel, M., Povrzanovié, A., Utvrdjivanje uzroka krivijenja stapajica, obranjeni elaborat, FSB, Zagreb, 1987 | Tehnitka enciklopedija, knjiga 11, JLZ, Zagreb, 1988 AtroSenko, A.P., Fedorov, VI, Metalo-sbjerjegajuééije tehnologii kuznjeéno- stampovotnogo proizvodstva, MaSinostroenie, Lenjingrad, 1990 Standardi DIN, GOST i JUS Boor