Mladi U Vremenu Krize

Prof.
Vedrana Spaji-Vrka, PhD
MLADI U VREMENU KRIZE
Zagreb, 2013
Prvo istraivanje IDIZ-a i Zaklade Friedrich Ebert o mladima

Vlasta Iliin / Dejana Bouillet / Anja Gvozdanovi / Dunja Potonik
Mnoge () zemlje June Europe trenutno prolaze kroz

znatna politika i sociokulturna previranja. Istraivanja
mladih mogu dati detaljne informacije o situaciji u tim
zemljama na njihovu putu do modernih demokratskih
drutava. Upravo je ta ideja polazite ove studije o
mladima u Hrvatskoj. () Sedam odabranih tematskih
teita pokrivaju cijelo podruje svakodnevice mlade
generacije u Hrvatskoj. () Pri vrednovanju rezultata
studija uzima u obzir ne samo sociodemografsku
diferencijaciju prema dobi, socijalnom podrijetlu,
stupnju obrazovanja, migracijskom statusu, regiji i spolu,
ve i prema stilovima ivota, drutvenom okruenju i
vrijednosnim stavovima. () Ovo istraivanje mladih
provedeno je prema svim pravilima teoretskog i
metodolokog rada u ovom podruju.
Klaus Hurrelmann
Profesor javnog zdravlja i obrazovanja, Upravna kola
Hertie, Berlin, Njemaka
Voditelj 14., 15. i 16. Shellovog istraivanja mladih u
Njemakoj
Because of its multitude of empirical data, meaningful

and detailed analysis and interpretation, excellent
content systematization and good harmonization of
scientific and popular discourse, this study will be
extremely useful to a wide circle of experts promoting
youth interests, from researchers and university teachers
to civil society actors and youth policy makers. In this
respect it will also serve as an excellent basis for
development of a new national youth programme as an
efficient framework and strategy for dealing with youth
problems in our society, many of which have been
identified in this study.
Furio Radin, PhD
YOUTH IN A TIME OF CRISIS
Istraivaka studija Mladi u vremenu krize je originalno

znanstveno djelo koje obogauje korpus znanstveno
utemeljenih spoznaja o mladoj generaciji u Hrvatskoj,
kao i o suvremenom hrvatskom drutvu kojega su mladi
integralni dio. Knjigu odlikuje teorijska utemeljenost,
metodoloka korektnost, tematska irina, bogatstvo
empirijskih podataka, argumentirana interpretacija i
plauzibilnost u zakljuivanju. Osim toga, vidljivo je
nastojanje autorica da dobivene nalaze prezentiraju na
to pregledniji i razumljiviji nain. Dodatna vrijednost
prezentiranih istraivakih rezultata proizlazi iz injenice
da oni pridonose kontinuitetu znanstvenog prouavanja
mladih kao najdinaminijeg populacijskog segmenta
koji zahtijeva permanentno znanstveno praenje,
osobito u vremenima obiljeenim brojnim drutvenim
previranjima i promjenama.
The study Youth in a Time of Crisis is an original

scientific research study which has significantly
contributed to the corpus of scientific knowledge on
youth in Croatia, as well as on contemporary Croatian
society which they are an integral part of. The book is
characterized by sound theoretical background,
methodological correctness, thematic width, multitude
of empirical data, well-argued interpretation and
plausibility of conclusions. Furthermore, the results are
presented in a clear and easily understandable way. An
added value of the presented results is that they
contribute to the continuity of scientific research of
youth as the most dynamic population segment
requiring permanent scientific monitoring, especially at
times characterized by social upheavals and significant
changes.
Klaus Hurrelmann
Professor of Public Health and Education, Hertie School
of Governance, Berlin, Germany
Head of the academic team of the 14th, 15th and 16th
Shell Youth Study in Germany
Dr. sc. Furio Radin

ISBN 978-953-7043-44-5
9 789537 043445
Zagreb, 2013.
Zbog bogatstva empirijskih podataka, pregnantne i

pedantne analize i interpretacije, izvrsne sistematizacije
sadraja i dobro usklaenog znanstvenog i popularnog
diskursa, ova e studija biti od iznimne koristi irokom
krugu strunjaka koji djeluju na promicanju interesa
mladih, od istraivaa i sveuilinih nastavnika, preko
aktera civilnog drutva, do nositelja politike za mlade. U
svezi s potonjim, posluit e i kao dobra podloga za
izradu novoga nacionalnog programa za mlade, koji bi
trebao biti uinkovit okvir i strategija za rjeavanje
problema mladih u naem drutvu, od kojih su mnogi
identificirani ovim istraivanjem.
Prof. dr. sc. Vedrana Spaji-Vrka
First IDIZ Friedrich-Ebert-Stiftung Youth Survey
Many South European countries are currently

undergoing significant political and socio-cultural
change. Youth studies can provide detailed information
on the situation in these countries on their path to
modern democratic societies. This is the very idea and
starting point of this youth study in Croatia. () Seven
carefully selected thematic focus points cover the entire
scope of everyday life of youth in Croatia. () The results
are evaluated taking into consideration not only the
socio-demographic differentiation by age, social origin,
education level, migration status, region and gender, but
also by social lifestyles, social environment and values
and attitudes. () This youth study has been carried out
in line with all the theoretical and methodological
principles in this field.
Prof. Vedrana Spaji-Vrka, PhD
Zagreb, 2013

Mnoge () zemlje June Europe trenutno prolaze kroz

znatna politika i sociokulturna previranja. Istraivanja
mladih mogu dati detaljne informacije o situaciji u tim
zemljama na njihovu putu do modernih demokratskih
drutava. Upravo je ta ideja polazite ove studije o
mladima u Hrvatskoj. () Sedam odabranih tematskih
teita pokrivaju cijelo podruje svakodnevice mlade
generacije u Hrvatskoj. () Pri vrednovanju rezultata
studija uzima u obzir ne samo sociodemografsku
diferencijaciju prema dobi, socijalnom podrijetlu,
stupnju obrazovanja, migracijskom statusu, regiji i spolu,
ve i prema stilovima ivota, drutvenom okruenju i
vrijednosnim stavovima. () Ovo istraivanje mladih
provedeno je prema svim pravilima teoretskog i
metodolokog rada u ovom podruju.
Klaus Hurrelmann
Profesor javnog zdravlja i obrazovanja, Upravna kola
Hertie, Berlin, Njemaka
Voditelj 14., 15. i 16. Shellovog istraivanja mladih u
Njemakoj
Because of its multitude of empirical data, meaningful

and detailed analysis and interpretation, excellent
content systematization and good harmonization of
scientific and popular discourse, this study will be
extremely useful to a wide circle of experts promoting
youth interests, from researchers and university teachers
to civil society actors and youth policy makers. In this
respect it will also serve as an excellent basis for
development of a new national youth programme as an
efficient framework and strategy for dealing with youth
problems in our society, many of which have been
identified in this study.
Furio Radin, PhD
Istraivaka studija Mladi u vremenu krize je originalno

znanstveno djelo koje obogauje korpus znanstveno
utemeljenih spoznaja o mladoj generaciji u Hrvatskoj,
kao i o suvremenom hrvatskom drutvu kojega su mladi
integralni dio. Knjigu odlikuje teorijska utemeljenost,
metodoloka korektnost, tematska irina, bogatstvo
empirijskih podataka, argumentirana interpretacija i
plauzibilnost u zakljuivanju. Osim toga, vidljivo je
nastojanje autorica da dobivene nalaze prezentiraju na
to pregledniji i razumljiviji nain. Dodatna vrijednost
prezentiranih istraivakih rezultata proizlazi iz injenice
da oni pridonose kontinuitetu znanstvenog prouavanja
mladih kao najdinaminijeg populacijskog segmenta
koji zahtijeva permanentno znanstveno praenje,
osobito u vremenima obiljeenim brojnim drutvenim
previranjima i promjenama.
The study Youth in a Time of Crisis is an original

scientific research study which has significantly
contributed to the corpus of scientific knowledge on
youth in Croatia, as well as on contemporary Croatian
society which they are an integral part of. The book is
characterized by sound theoretical background,
methodological correctness, thematic width, multitude
of empirical data, well-argued interpretation and
plausibility of conclusions. Furthermore, the results are
presented in a clear and easily understandable way. An
added value of the presented results is that they
contribute to the continuity of scientific research of
youth as the most dynamic population segment
requiring permanent scientific monitoring, especially at
times characterized by social upheavals and significant
changes.
Klaus Hurrelmann
Professor of Public Health and Education, Hertie School
of Governance, Berlin, Germany
Head of the academic team of the 14th, 15th and 16th
Shell Youth Study in Germany
Dr. sc. Furio Radin

ISBN 978-953-7043-44-5
9 789537 043445
Zagreb, 2013.
Zbog bogatstva empirijskih podataka, pregnantne i

pedantne analize i interpretacije, izvrsne sistematizacije
sadraja i dobro usklaenog znanstvenog i popularnog
diskursa, ova e studija biti od iznimne koristi irokom
krugu strunjaka koji djeluju na promicanju interesa
mladih, od istraivaa i sveuilinih nastavnika, preko
aktera civilnog drutva, do nositelja politike za mlade. U
svezi s potonjim, posluit e i kao dobra podloga za
izradu novoga nacionalnog programa za mlade, koji bi
trebao biti uinkovit okvir i strategija za rjeavanje
problema mladih u naem drutvu, od kojih su mnogi
identificirani ovim istraivanjem.
Prof. dr. sc. Vedrana Spaji-Vrka
First IDIZ Friedrich-Ebert-Stiftung Youth Survey
Many South European countries are currently

undergoing significant political and socio-cultural
change. Youth studies can provide detailed information
on the situation in these countries on their path to
modern democratic societies. This is the very idea and
starting point of this youth study in Croatia. () Seven
carefully selected thematic focus points cover the entire
scope of everyday life of youth in Croatia. () The results
are evaluated taking into consideration not only the
socio-demographic differentiation by age, social origin,
education level, migration status, region and gender, but
also by social lifestyles, social environment and values
and attitudes. () This youth study has been carried out
in line with all the theoretical and methodological
principles in this field.
Vlasta Iliin
Dejana Bouillet
Anja Gvozdanovi
Dunja Potonik

Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu

Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb
Zagreb, 2013.
Nakladnici: Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu

Friedrich Ebert Stiftung Zagreb
Za nakladnike: Branislava Baranovi

Dietmar Dirmoser
Recenzenti: Klaus Hurrelmann

Furio Radin
Vedrana Spaji Vrka
Lektura: Meri imara
Naslovnica: Vladimir Sukser
Prijelom i tisak: Smjerokaz 2000 d.o.o.
Friedrich Ebert Stiftung

Institut za drutvena istraivanja
ISBN 978-953-6218-51-6 (IDIZ)

ISBN 978-953-7043-44-5 (FES)
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u

Zagrebu pod brojem 838820
SADRAJ
PREDGOVOR
UVOD
1. Mladi u suvremenom drutvu
2. Istraivanje mladih u Hrvatskoj 2012.
13
REZULTATI I INTERPRETACIJA
15
1. Socioekonomski poloaj mladih
15
2. Obitelj i socijalne mree
29
3. Obrazovanje, zapoljavanje i mobilnost
45
4. Slobodno vrijeme i rizina ponaanja
69
5. Socijalno povjerenje i vrijednosti
90
6. Politika, razvoj i demokracija
107
7. Hrvatska i Europska unija
126
ZAKLJUCI
135
LITERATURA
145
PRILOG Upitnik s postocima
151
BILJEKE O AUTORICAMA
175
PREDGOVOR
Sedam drava koje su nastale uslijed raspada jugoslavenske federacije mlade su

drave. Dva desetljea nakon stjecanja nezavisnosti jo uvijek se nalaze u stanju
prijelaza: niti su se nekadanje sastavnice federacije u potpunosti preobrazile u
nacionalne drave, niti je transformacija socijalistikog sustava u kapitalistiku
trinu demokraciju sasvim dovrena. Ipak, u cijeloj regiji postoji u najmanju ruku
jedan zajedniki cilj: sve drave jugoistone Europe vide svoju budunost u
Europskoj Uniji. Od drava bive Jugoslavije Slovenija je ve 2004. postala lanica
Europske Unije, a Hrvatska e joj pristupiti 1. srpnja 2013.; Makedonija, Crna Gora
i Srbija trenutno imaju status kandidata za lanstvo.
Kako e se proces transformacije dalje odvijati i to Europa treba oekivati od
novih lanica i aspiranata na lanstvo uvelike e odrediti dolazee generacije. Kako
bi vie saznala o razvojnim trendovima i perspektivama u pojedinim drutvima,
Zaklada Friedrich Ebert (FES) inicirala je provedbu reprezentativnih empirijskih
studija o mladima u zemljama regije. Ta istraivanja trebaju pruiti aktualne
informacije o eljama, oekivanjima, interesima, stavovima i drutvenom ponaanju
mladih, kako bi se odatle izveli zakljuci o razvojnim trendovima u tim drutvima.
Predloak za ta istraivanja bile su velike empirijske Shellove studije mladih, koje
se u Njemakoj redovito provode od 1953. godine u razmacima od tri do etiri
godine, i koje su se pokazale pouzdanim seizmografom za srednjorone razvojne
prespektive. Sretna je okolnost da smo za savjetnika FES-ovih studija mladih u
jugoistonoj Europi uspjeli pridobiti prof. dr. Klausa Hurrelmanna, voditelja 14., 15.
i 16. Shellove studije mladih u Njemakoj. U Albaniji i na Kosovu FES-ove su
studije mladih ve dovrene, u ostalim zemljama regije priprema se njihova
provedba. Sva istraivanja tako su koncipirana da se njihovi rezultati mogu
usporeivati.
U Hrvatskoj postoji tradicija empirijskog istraivanja mladih koja see u
pedesete godine 20. stoljea. Od poetka 1970-ih godina osobito je Institut za
drutvena istraivanja u Zagrebu (IDIZ) kontinuirano provodio takva istraivanja te
je taj istraivaki pravac nastavio i nakon osamostaljenja Hrvatske. Za inicijatore je
5
veliko zadovoljstvo da smo za realizaciju ove studije mogli pridobiti istraivaku

skupinu IDIZ-a pod vodstvom Vlaste Iliin, koja je u studenom prole godine
obradila i analizirala prikupljene anketne podatke.
U Hrvatskoj je treina stanovnitva mlaa od trideset godina i ne poznaje nita
drugo nego postsocijalistiku prijelaznu fazu, koju je 1990-ih godina obiljeavala
velika nestabilnost i nesigurnost. Ne samo to je od neovisnosti do 1995. vladao rat,
nego je promjena sustava dovela do poveanja drutvenih razlika, nove nejednakosti
ansi i osobito velike ekonomske nesigurnosti. Restrukturiranje privrede i obuhvatnu
privatizaciju pratila je tvrdokorna nezaposlenost i sve vea socijalna marginalizacija.
Tek je u godinama relativno visokih stopa rasta izmeu 2000. i 2008. tendencijski
dolo do normalizacije stanja. No za stvarno prevladavanje kolektivnih trauma i
nesigurnosti iz 1990-ih godina razdoblje prosperiteta od poetka novog tisuljea
bilo je prektratko. Od 2008. godine Hrvatska je dospjela u vrtlog meunarodne
financijske krize. S obzirom na nezaposlenost koja je prolih godina brzo rasla, u
meuvremenu su ne samo mladi zabrinuti za svoju budunost te su sve vie suoeni
s nedostatkom perspektive.
Ova studija tendencijski potvruje nalaze niza empirijskih istraivanja iz
protekla dva desetljea. Pokazuje se da dolazee generacije na sve veu nesigurnost
u svome drutveno-ekonomskom okruenju reagiraju povlaenjem u privatnost,
snanijom orijentacijom na obitelj, kao i suzdranou prema drutvenom i
politikom angamanu.
Dananji mladi ive u pravilu zajedno sa svojim roditeljima u malim obiteljima.
Po vlastitu iskazu to ine manje iz ekonomskih razloga, ve nadasve jer cijene
pozitivnu atmosferu u obitelji. Manji dio ih namjerava uskoro napustiti
unutarobiteljske udobnosti (u koje pripadaju i relativno dobra opskrbljenost dobrima
poput automobila, osobnog raunala itd.). Veina izraava elju da s trideset godina
(ene s dvadesetisedam) uu u brak i da imaju dvoje djece. Mnogima je vano da im
roditelji prihvate partnera i da je on ili ona iste vjeroispovijesti.
Velika veina mladih ljudi nadaju se i oekuju da svoje materijalne i
nematerijalne elje ostvare pomou sigurnog radnog mjesta i zadovoljavajueg
dohotka, najradije zapoljavanjem na poloaju u javnoj slubi. Jo je uvijek vrlo
rairena predodba da je stjecanjem odgovarajuih obrazovnih svjedodbi mogu
6
drutveni uspon, iako je prilagoena stopa nezaposlenosti mladih 46% (v. podatke
Eurostata), to je nakon Grke i panjolske trea najvia stopa u Europi.
Strategijom koja obeaje uspjeh u osobnom napredovanju smatra se pragmatina
prilagodba zahtjevima okoline, pouzdanje u vlastite snage i oslanjanje na podrku
obitelji. Vrlo malo mladih vidi neku vezu izmeu drutvenog i politikog
angamana i vlastite perspektive; izrazito je slabo prisutna spremnost na drutvenu i
politiku participaciju. To je u skladu s nalazom da politike stranke, parlament i
vlada meu mladima uivaju vrlo malo povjerenja.
Stoga starije generacije imaju malo razloga da budu sumnjiave prema mladoj
generaciji. Uoljiva je spremnost da se postane onakvima kakve su starije
generacije, da se tako ivi i reproducira njihov svijet. Ne mogu se uoiti tendencije k
izgradnji oblika ivota ili potkultura koje se jasno razlikuju od svijeta odraslih.
Budui da su nove generacije toliko orijentirane prema prosjeku i mainstreamu, nisu
podobne kao skupina na koju se mogu projicirati predrasude i strahovi; ne moe se
uoiti alternativna orijentacija koja bi dovela u pitanje postojee. No ta generacija ne
utjelovljuje ni nadu u promjenu, ona nije podobna da bude protagonist preobrazbe.
Filozof Ernst Bloch smatrao je mlade biolokim mjestom novoga, no ne postoji
automatizam koji bi iz tog biolokog stanja stvorio avangardu promjene.
Pa ipak, hrvatski mladi unato dugotrajnoj krizi zadravaju optimistina
oekivanja. Ne ele napustiti zemlju, veina njih ne eli ak ni otii iz mjesta
stanovanja, ele posao, oekuju da e se njihovi napori u obrazovanju isplatiti i
spremni su prilagoditi se i integrirati kako bi to postigli. U takvom stavu prisutna je
pozitivna socijalna energija. No ako se zemlja ne bude razvijala na nain da se
ostvare te legitimne i elementarne elje, mnogo toga se moe dogoditi. Oni koji
imaju politiku odgovornost trebali bi uiniti sve da sprijee da iz generacije krize
koja je spremna na integraciju nastane razoarana generacija.
Dr. sc Dietmar Dirmoser

voditelj regionalnog ureda
Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu
UVOD
1. Mladi u suvremenom drutvu
Drutveni i znanstveni interes za mlade kao specifinu drutvenu grupu zasniva

se na vie komplementarnih razloga. Temeljni interes suvremenih drutava jest
adekvatna drutvena integracija mladih, za to treba osigurati odgovarajue
drutvene uvjete (Furlong, Guidikova, 2001; Youniss i drugi, 2002). Pritom se mogu
prepoznati dva kontradiktorna oekivanja od mladih: s jedne strane da budu jedan od
jamaca drutvene stabilnosti usvajanjem dominantnih vrijednosti i obrazaca
ponaanja u danom drutvu, a s druge strane su oekivanja da mladi zahvaljujui
njihovim pretpostavljenim inovativnim i kreativnim potencijalima budu nositelji
sve brih i otuda sve nunijih drutvenih promjena. Takva oekivanja u osnovi su
pristupa mladima i kao drutvenom resursu i kao drutvenom problemu, odnosno
drutvenoj skupini u problemima i/ili izvoru problema (Schizzerotto, Gasperoni,
2001). U razvijenim dijelovima svijeta sama injenica viedesetljetnog demografskog trenda starenja stanovnitva promovira mlade u sve vaniji drutveni
resurs. Postojee globalne i lokalne tendencije i procesi stimuliraju drutvene
znanosti da izuavaju niz fenomena i procesa povezanih s mladima koji pridonose
razumijevanju sadanjeg i projekcijama budueg drutvenog razvoja. Ujedno su
mladi, zbog svojih specifinih znaajki, onaj segment populacije koji predstavlja
jedan od najosjetljivijih seizmografa drutvenih promjena.
Mlade se promatra i izuava kao zasebnu, dobno odreenu drutvenu grupu koju
definiraju neke zajednike socijalne znaajke. Prije svega rije je o ukupno
nepovoljnijem drutvenom statusu u odnosu na starije, to se manifestira njihovom
slabijom integracijom u ukupni drutveni ivot, uz razvijanje specifinih
generacijski oblikovanih subkulturnih obrazaca ponaanja. Istodobno, mladi su
drutvena grupa koju obiljeava unutarnja socijalna raslojenost sukladna raslojenosti
drutva u kojem ive. Takvo intrageneracijsko diferenciranje posljedica je razliitih
9
situacijskih, socijalnih i kulturnih okolnosti u kojima se mladi socijaliziraju i

preuzimaju trajne drutvene uloge.
Mladost je tranzicijsko razdoblje izmeu djetinjstva i odrasle dobi, pa je
univerzalno obiljeje mladih razmjerno niska ivotna dob. Statistiki je kao donja
granica mladosti najee odreena 15. godina ivota, dok gornja granica varira
zaustavljajui se najee na 24., a ponekad na 29. ili 34. godini ivota. U
istraivanjima je prisutna tendencija proirenja granica mladosti prema ranijoj
ivotnoj dobi zbog ranijeg ulaska u pubertet, a prema kasnijoj dobi zbog sve
kasnijeg stupanja u tzv. svijet odraslih. Potonja tendencija prepoznata je kao
"produena mladost" (Ule, 1988), koju karakterizira sve due institucionalizirano
obrazovanje, oteano i neadekvatno zapoljavanje, usporeno socio-ekonomsko
osamostaljivanje, odlaganje zasnivanja vlastite obitelji i slabo ukljuivanje u javne
poslove, odnosno drutveno odluivanje. U dananjem svijetu, koji se sve bre
mijenja, prelazak mladih u svijet odraslih postaje jo dugotrajniji i neizvjesniji
proces (Fahmy, 2006; France, 2007). Osposobljavanje za preuzimanje trajnih
drutvenih uloga traje relativno dugo, a toliko traje i osobita drutvena ranjivost
mladih. Tako promjene koje se zbivaju u suvremenom svijetu ponajprije i ponajvie
pogaaju upravo mlade. Suvremene generacije mladih sazrijevaju u znatno
rizinijim uvjetima obiljeenim procesima i posljedicama globalizacije, rastom
zahtjeva za profesionalnom mobilnou i fleksibilnou i razvojem informacijskokomunikacijske tehnologije (Beck, 1992; Roche, Tucker, 1997; Miles, 2000;
Mortimer, Larson, 2002; Fahmy, 2006). (Post)modernizacijski procesi koji ukljuuju slabljenje tradicionalnih obiteljskih i drugih osobnih veza/odnosa, kao i uvrijeenih naina meugeneracijskog prenoenja vrijednosti i obrazaca ponaanja
transformiraju i razgrauju poznate oblike socijalne reprodukcije, to prisiljava
mlade na nesigurnije i tegobnije traganje za identitetom i individualnim strategijama
drutvene integracije (Furlong, Cartmel, 1997; Wyn, White, 1997; Larson, 2002,
Ruddick, 2003; France, 2007).
Rizici koji oteavaju adekvatnu drutvenu integraciju mladih jo su brojniji i
izraeniji u tranzicijskim drutvima i u usporedbi s ranijim socijalistikim razdobljem, i u odnosu na razvijenija i stabilnija demokratska drutva. Odrastanje u postsocijalistikim drutvima optereeno je, naime, dvostrukom tranzicijom, jer mladi
10
prolaze kroz univerzalno ivotno razdoblje prelaska iz djetinjstva u odraslost u

drutvima koja se istodobno temeljito transformiraju. Socijalizacija tih mladih odvija
se faktiki u nestabilnim uvjetima, jer se institucije, procesi i drutvene norme koje
su usmjeravale prelazak u svijet odraslih i same manje ili vie radikalno mijenjaju.
Dosadanje analize pokazale su kako su mladi u tranzicijskim zemljama suoeni s
nizom procesa koji oteavaju njihovu adekvatnu integraciju u svijet odraslih, kao to
su: porast socijalnih razlika i nejednakosti obrazovnih ansi, zaotravanje
kompeticije na tritu rada uz rast nezaposlenosti i prekarnog rada, porast kriminala i
rizinih oblika ponaanja, pad kvalitete zdravstvene zatite, uruavanje nekadanjih
te sporo instaliranje drukijih drutvenih vrijednosti. Pri tome meugeneracijska
transmisija vrijednosti slabi, a socioekonomska vanost obiteljskih resursa jaa
(Wallace, Kovatcheva, 1998; Ule i dr., 2000; Roberts, 2003).
Problemi s kojima su suoeni mladi i u razvijenim i u bivim socijalistikim
zemljama podjednako pogaaju mlade u Hrvatskoj. No, tome treba dodati i hrvatske
specifinosti. Prvo, poetkom 1990-ih u Hrvatskoj je bio rat, ije su ekonomske i
politike posljedice dugorono utjecale na smjer i tempo drutvenog razvoja. Drugo,
drutvena transformacija rezultirala je razmjerno loijim rezultatima nego u veini
postsocijalistikih zemalja. Nezadovoljavajui rezultati ogledali su se u deficitarnoj
demokratizaciji hrvatskog drutva, a jo vie u devastaciji gospodarskih resursa.
Potonje je proizalo ponajprije iz loe provedene privatizacije i restrukturiranja
privrednih subjekata, ija je izravna posljedica bilo masovno propadanje
gospodarskih subjekata i radnih mjesta s prateim opadanjem ivotnog standarda i
ope kvalitete ivota veine graana. Ulazak u razdoblje demokratske konsolidacije
i dugogodinji proces pripreme Hrvatske za ulazak u Europsku uniju pridonijeli su
smanjivanju demokratskih deficita iz prve dekade tranzicije, ali gospodarske se
prilike uglavnom nisu poboljale. tovie, od 2008. godine i u Hrvatsku se iz
razvijenog dijela svijeta prelijeva financijska kriza, koja, udruena sa zateenim
strukturnim manjkavostima, pridonosi stalnom pogoravanju gospodarske situacije.
Stoga se moe rei da je dananja generacija mladih odrastala u drutvu obiljeenom
ratnim traumama i skromnim gospodarskim razvojem, a da sazrijeva u okolnostima
gospodarskog nazadovanja i velike osobne neizvjesnosti i nesigurnosti. Aktualna
nepovoljna razvojna kretanja predstavljaju iskustvo koje hrvatska omladina dijeli sa
11
svojim vrnjacima iz niza europskih zemalja, to zacijelo pridonosi irenju osjeaja

tjeskobe i besperspektivnosti. U tom kontekstu, treba istai da su u Hrvatskoj, kao i
u veini europskih drutava, prisutna nepovoljna demografska kretanja jer je od
1953. do 2001. godine udio mladih (od 15 do 29 godina) u ukupnom stanovnitvu
opao s 27,7% na 20,6%. To je jedan od razloga da mladi, kao to je ve spomenuto,
postaju sve vaniji drutveni resurs. Stoga dodatno usporavanje procesa drutvene
integracije i aktiviranja potencijala mladih moe povratno djelovati na produljenje i
produbljivanje aktualne gospodarske i drutvene krize.
Tematski iroko postavljena istraivanja mladih u Hrvatskoj provoena od 1980ih do sredine 2000-ih (Radin, 1988; Iliin, Radin, 2002, 2007; Iliin, 2005) na
uzorcima mladih iz cijele zemlje, pokazala su da je razdoblje tranzicije mladima
donijelo vie novih rizika i nesigurnosti nego to je otvorilo nove i ire perspektive.
Mladi su na takvu situaciju odgovorili dodatnim povlaenjem u privatnost i
distanciranjem od drutvenih i politikih poslova. Pokazali su se kao pragmatina
generacija koja se u realizaciji svojih ivotnih ciljeva primarno oslanja na osobne i
obiteljske
resurse.
Meu
mladima
su
jasno
prepoznate
modernistiki
tradicionalistiki orijentirane skupine pri emu veina tei mirnom obiteljskom

ivotu,
visokom
ivotnom
standardu,
stabilnoj
profesionalnoj
karijeri
hedonistikim oblicima oputanja. Unato korjenitoj promjeni drutvenog i

politikog poretka, mladi su se, uz rijetke iznimke, pokazali uvelike slini starijim
generacijama, sugerirajui da se meugeneracijska transmisija vrijednosti u
Hrvatskoj odvija bez znaajnijih prekida. Takoer se potvrdilo da mladi nisu
homogena drutvena grupa, jer se meusobno primjetno diferenciraju s obzirom na
socijalni status i porijeklo, stupanj zrelosti te razliita socijalizacijska iskustva i
obrazovna postignua.
12
2. Istraivanje mladih u Hrvatskoj 2012.
U ovoj istraivakoj studiji prezentirani su nalazi empirijskog istraivanja

Perceptions and attitudes of young people in Croatia toward changing reality
(Percepcije i stavovi mladih Hrvatske prema stvarnosti koja se mijenja) kao
zajednikog projekta Instituta za drutvena istraivanja i Zaklade Friedrich Ebert u
Zagrebu. Istraivanje je koncipirano i provedeno prema modelu Shellovih istraivanja
mladih (Shell Youth Survey) zapoetih 1953. godine u Njemakoj, a ije se
provoenje u proteklih est desetljea proirilo na vie zemalja u Europi i izvan nje.
Opi cilj ovog istraivanja je ustanoviti i analizirati neke stavove i obrasce
ponaanja mladih u suvremenom hrvatskom drutvu. S tim u skladu postavljene su
dvije temeljne hipoteze: 1) da su mladi po svom nainu ivota, stavovima,
vrijednostima i obrascima ponaanja prepoznatljiva drutvena skupina; 2) da se u tom
pogledu razliiti segmenti mladih meusobno razlikuju s obzirom na njihova
sociodemografska obiljeja. Kao instrument za prikupljanje podataka koriten je
modificirani upitnik originalno konstruiran 2006. godine za ispitivanje mladih u
Njemakoj. Terensko prikupljanje podataka je u srpnju 2012. provela agencija Hendal
iz Zagreba.
Uzorak hrvatske mladei stratificiran je po veliini upanije i mjesta stanovanja te
na osnovi dobi i spola. Takav reprezentativan uzorak obuhvatio je 1500 ispitanika u
dobi od 14 do 27 godina (roenih izmeu 1985. i 1998. godine) iz cijele zemlje. U
anketiranju je koritena CAPI metoda, a individualni intervjui trajali su prosjeno 45
minuta. Dobiveni podaci uneseni su u SPSS bazu podataka te sistematizirani i
podvrgnuti statistikim obradama. One su ukljuile univarijatnu (distribucija
odgovora), bivarijatne (hi-kvadrat test, t-test i analiza varijance) i multivarijatnu
analizu (faktorska analiza), ovisno o karakteru odreenih setova varijabli, odnosno
potrebama analize.
Za analizu eventualnog unutargeneracijskog diferenciranja u analizama koje
slijede koristi se est sociodemografskih obiljeja: spol, dobna kohorta, rezidencijalni
status (mjesto stanovanja), socioprofesionalni status, stupanj obrazovanja ispitanika i
stupanj obrazovanja ispitanikova oca. Tumae se samo one razlike koje su statistiki
znaajne na razini .000.
13
Odabranih est sociodemografskih obiljeja ispitanika prikazano je u tablici 1 jer

pruaju osnovne informacije o strukturi uzorka mladih. Podaci nam pokazuju da
veinu anketiranih ine punoljetni ispitanici (prosjena dob je 20,9 godina), ije se
djetinjstvo, odnosno rana socijalizacija zbivala u turbulentnim 1990-im godinama.
Preko polovice mladih okonalo je svoje obrazovanje, dok ostali pohaaju neku
srednju kolu ili studiraju. Pritom se pokazuje i da tri etvrtine mladih potjee iz
obitelji s ocem koji je svoje obrazovanje okonao zavretkom neke srednje kole. Na
koncu, veina (tj. tri petine) mladih ivi u manjim i velikim gradovima (regionalnim
centrima i Zagrebu), to upuuje na pretenu socijalizaciju u urbanim sredinama.
Tablica 1: Struktura uzorka mladih (%)
Spol
muki
enski
50,8
49,2
Dobna kohorta
14-17 godina
18-22 godine
23 godine i vie
28,5
35,7
35,8
Rezidencijalni status
selo
grad
regionalni centar/veliki grad
Zagreb
40,4
28,9
12,8
17,9
Socioprofesionalni status
zaposleni
nezaposleni
uenici
studenti
30,7
24,4
23,3
21,5
Stupanj obrazovanja oca

(ne)zavrena osnovna kola
trogodinja srednja kola
etverogodinja srednja kola
VS i vie
4,7
20,8
55,7
18,8
Stupanj obrazovanja ispitanika

(ne)zavrena osnovna kola
trogodinja srednja kola
preddiplomski studij i vie
24,8
16,2
45,3
13,7
Navedeni podaci vani su za razumijevanje rezultata analiza koje slijede u narednom

poglavlju.
14
REZULTATI I INTERPRETACIJA
1. Socioekonomski poloaj mladih
Socioekonomski poloaj, odnosno status mladih, predstavlja pozadinu za

razvojne ishode pojedinaca i oblikovanje njihove vrijednosno-stavovske strukture,
pri emu je roditeljsko ulaganje vremena, financijskih resursa i ljudskog kapitala u
obliku vlastitog znanja i poznanstava znaajna komponenta aktualnog i budueg
drutvenog poloaja mladih. U modernim drutvima ivotne anse i socioekonomski
poloaj pojedinca u velikoj mjeri ovise o njegovim obrazovnim postignuima zbog
ega se na obrazovni sustav gleda kao na alokacijski mehanizam za razliite
socioekonomske poloaje (de Graaf i Kalmijn, 2001; D'Addio, 2007). Obiteljska
jedinica kao ishodite utjee na obrazovne i profesionalne rezultate pojedinaca
putem financijskog i socijalnog kapitala koji im je na raspolaganju. Neposredan
utjecaj financijskog kapitala na poetne izbore i sadraje dostupne u obrazovanju
nadopunjen je djelovanjem socijalnog kapitala obitelji, koji se manifestira kroz
iskustva roditelja i njihove drutvene veze. Djeca koja su u roditeljskom domu
izloena visokom socijalnom kapitalu, bolje su pripremljena na svladavanje
akademske grae, razvijaju sposobnost usvajanja grae i intelektualnih koncepata, te
mogu biti direktno favorizirani od strane uitelja u odnosu na djecu s manje
socijalnog kapitala (Bourdieu, 1973).
Takoer, obrazovanje roditelja moe utjecati i na veliinu kuanstva i
distribuciju obrazovnih ansi izmeu brae i sestara, te na okolinu u kojoj djeca
provode svoje djetinjstvo i adolescenciju, oblikujui njihove ukuse i preferencije
(Feinstein i dr., 2004). Utjecaj socioekonomskog statusa obitelji protee se i izvan
ovih okvira, na to upozorava M. Marmot (2005: 1), govorei kako zdravlje slijedi
socijalni gradijent, to naziva statusnim sindromom, a njegovi nalazi potvruju da
to je stupanj obrazovanja vii, vjerojatnije je da e ljudi due ivjeti i biti zdraviji.
Za stjecanje slike o drutvenom profilu mladih izuzetno je vano imati uvid u
njihov socioekonomski poloaj, iju prvu komponentu, stupanj obrazovanja ispita15
nika i njihovih roditelja, donosimo u grafikonu 1.1. S obzirom na specifinost naeg

uzorka tj. da je rije o mladima razumljivo je da najvei dio njih jo uvijek ima
stupanj obrazovanja nii od akademskog, te da se znaajan dio ispitanika jo uvijek
nalazi u obrazovnom sustavu. Tako skoro etvrtinu uzorka ine mladi s tek
zavrenom osnovnom kolom, neto vie od estine ih ima zavrenu trogodinju
srednju kolu, a preko dvije petine etverogodinju, dok neku razinu akademskog
obrazovanja ima neto manje od 14% mladih.
Grafikon 1.1: Stupanj obrazovanja mladih i njihovih roditelja (%)

Ispitanik
3,9
4,9
5,5
VSS i vie, diplomski

studij
Majka
Otac
9,8
VS, dodiplomski
studij
14,1
13,4
45,3
etverogodinja
srednja kola
56,4
55,7
16,2
17,0
Trogodinja srednja
kola
20,8
24,8
7,6
4,7
0
10
20
30
40
50
60
Pri promatranju statusa obitelji u prvom smo koraku uzeli u obzir obrazovni
status oba roditelja, jer istraivanja pokazuju da stupanj obrazovanja i oca i majke
ima znaajanu ulogu u obrazovnom i profesionalnom uspjehu mladih (Hayes i
Miller, 1991; Kalmijn, 1994; Korupp, Ganzeboom i Van der Lippe, 2002; Johnston,
Ganzeboom, Treiman, 2005). U ovom istraivanju vie majki od oeva ima zavrenu
osnovnu kolu, a majki je neto vie i u kategoriji zavrene etverogodinje srednje
kole i vie obrazovanih, dok oevi prevladavaju meu onima sa zavrenom
trogodinjom srednjom kolom te s dosegnutim akademskim stupnjem. Provjerom
16
povezanosti stupnja obrazovanja majke i oca, ustanovili smo da je ona visoka

(=.682, p<.01), a ukrtanjem stupnja obrazovanja oca i majke sa zavisnim varijablama, ustanovljeno je kako ti stupnjevi utjeu podjednako snano u istom smjeru.
Stoga se u daljnjoj analizi kao indikator socijalnog statusa obitelji, a time i socijalnog porijekla mladih, koristi samo obrazovanje oca.
injenica da se preko dvije petine mladih jo obrazuje, ujedno je i objanjenje za
nalaz da su ukupno gledajui obrazovna postignua oeva neto vea od trenutnih
obrazovnih postignua mladih. Meutim, kako je udio ispitanika koji su ukljueni u
proces tercijarnog obrazovanja znatan, moe se oekivati porast visokoobrazovanih
mladih, tim prije to ta kategorija ima najvie prostora za irenje.
U tablici 1.1 prikazan je meuodnos sociodemografskih obiljeja mladih i
stupnja njihova obrazovanja, pri emu je zanimljivo istaknuti da rezidencijalni status
i spolna pripadnost ne proizvode statistiki znaajne razlike.
Tablica 1.1: Stupanj obrazovanja mladih s obzirom na njihova sociodemografska

obiljeja (%)
O
Obiljeja mladih
Dob
14-17
18-22
23-27
Obrazovanje oca
O
Trogodinja srednja kola
VS i vie
UKUPNO
Trogodinja
srednja
kola
etverogodinja
srednja kola
2=1320,15; df=6; p =.000

82,4
17,6
2,2
16,0
1,7
15,3
2=121,59; df=9; p=.000
41,4
37,1
28,0
28,0
22,3
10,3
24,7
15,5
24,9
16,2
Dodiplomski
studij ili vie
75,7
50,8
6,0
32,2
20,0
34,7
52,7
41,0
1,4
9,3
14,7
18,7
45,3
13,7
Sociodemografsko obiljeje iji je utjecaj u potpunosti oekivan dob

razlikuje mlade u smjeru porasta stupnja obrazovanja usporedo s porastom dobi. Na
poetku smo spomenuli vanost utjecaja obrazovnog statusa roditelja, odnosno oca,
za razvoj i budui drutveni status mladih, a prikazani rezultati govore da u prosjeku
najvie mladih s (trenutno) zavrenom osnovnom kolom ima oeve nieg
obrazovanja. Mladi sa zavrenom trogodinjom srednjom kolom ee potjeu od
17
oeva nieg obrazovanja, dok ispitanici sa etverogodinjom srednjom kolom imaju

oeve istog obrazovnog stupnja, kao to i visokoobrazovani mladi natprosjeno
potjeu od visokoobrazovanih oeva. Potonji podaci potvruju trend samoregrutacije
to znai da su najvia obrazovna postignua mladih u dananjoj Hrvatskoj u velikoj
mjeri uvjetovana slinim obrazovnim postignuima njihovih oeva. No, sudei po
broju studenata, kao to je ve reeno, realno je pretpostaviti da e dananja
generacija mladih u konanici biti obrazovanija od svojih roditelja to znai da e
dio njih u tom pogledu napredovati na socijalnoj ljestvici.
Socioprofesionalni status analiziran je na istovjetan nain kao i stupanj
obrazovanja mladih, a detaljni prikaz zastupljenosti ispitanika po pojedinim socioprofesionalnim kategorijama nalazi se u grafikonu 1.2.
Grafikon 1.2: Socioprofesionalni status mladih (%)
Uenik
23,3
Student
21,5
Zaposlen na puno radno

vrijeme
26,3
Zaposlen na skraeno
radno vrijeme
3,5
Samostalan rad /slobodna

profesija
0,7
Vlasnik tvrtke /obrta
0,1
Poljoprivrednik
0,1
Nezaposlen
24,4
0
10
15
20
25
30
S obzirom da su ovim istraivanjem obuhvaeni mladi do 27 godina ivota,

oekivano je da je u uzorku, pojedinano gledano, najvie (preko etvrtine) onih koji
su zaposleni na puno radno vrijeme, i da ih uvelike slijede nezaposleni. Uenika ima
neto manje od etvrtine, a studenata neto vie od petine. Ostale kategorije
ispitanika koje su u daljnjim obradama ukljuene u zaposlene zaposleni na skra18
eno radno vrijeme, pripadnici slobodnih profesija, poduzetnici i poljoprivrednici

ine neto vie 4% uzorka. Najkrae reeno, manje od treine mladih je zapoelo
proces socioekonomskog osamostaljivanja, dok ostali ili ekaju posao ili se
pripremaju za budue profesionalne uloge. Drukije reeno, neto vie od dvije
treine mladih iz naeg uzorka ubraja se u kategoriju uzdravanih lanova obitelji u
kojima ive. No, kako mladi zaposleni u ovom istraivanju nisu pitani o tome rade li
na odreeno ili neodreeno vrijeme i s obzirom da je trend zapoljavanja mladih na
odreeno vrijeme posljednjih godina u velikom porastu, moe se tek pretpostaviti da
nezanemariv broj dio mladih zaposlenih ivi u velikoj nesigurnosti to vjerojatno
usporava njihovo socioekonomsko osamostaljivanje.
U tablici 1.2 prezentirani su sociodemografski profili promatranih socioprofesionalnih skupina mladih.
Tablica
1.2:
Socioprofesionalni
status
mladih
obzirom
na
njihova
Nezaposleni
Uenici
Studenti
76,3
4,5
-
4,0
42,1
14,9
75,6
25,0
2,4
-
5,3
36,2
27,3
12,9
23,4
20,9
32,6
4,3
9,6
22,6
35,8
23,3
21,5
sociodemografska obiljeja (%)

Obiljeja mladih
Zaposleni
Dob
14-17
18-22
23-27
Obrazovanje ispitanika
O
Preddiplomski studij i vie
Obrazovanje oca
O
VSS i vie
=1137,56; df=6; p=.000

8,2
11,5
22,8
30,7
56,5
28,5
2=848,13; df=9; p=.000
8,3
16,1
39,3
30,3
34,2
27,2
49,8
22,9
2=132,55; df=9; p=.000
38,6
44,3
32,1
34,9
33,1
23,3
20,6
11,0
UKUPNO
30,8
24,4
Kada je rije o zaposlenima, govorimo o mladima koji se veinom nalaze u

najstarijoj dobnoj kohorti te natprosjeno posjeduju trogodinje srednjokolsko ili
visoko obrazovanje, dok su njihovi oevi natprosjeno bez kvalifikacija i
ispodprosjeno akademski obrazovani. Ovi podaci sugeriraju da je znaajan dio
mladih iz obitelji nieg socijalnog statusa bio prisiljen odabrati ona zanimanja koja
19
zahtijevaju najnie kvalifikacije i omoguuju to ranije zapoljavanje, te da se

visokoobrazovani mladi lake zapoljavaju od onih koji su zavrili strukovne kole.
Nezaposleni se znatno razlikuju od zaposlenih, jer obuhvaaju obje starije dobne
kohorte mladih trogodinjeg srednjokolskog obrazovanja, pri emu njihovi oevi
imaju tek (ne)zavrenu osnovnu kolu. Ovi podaci upuuju na tekoe u
zapoljavanju mladih koji su osposobljeni za neka radnika zanimanja (to je
oekivano u situaciji propadanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj) i koji nemaju
obiteljske resurse koje mogu iskoristiti u potrazi za poslom. Uenici se pak od prve
dvije podskupine znatno razlikuju jer su, dakako, najmlai, pri emu su njihovi
oevi natprosjeno visokoobrazovani. To je vrlo slino profilu studenata, iji oevi
takoer ee imaju visoko obrazovanje. No, studenata je najvie u srednjoj dobnoj
kohorti, a obrazovanje s kojim ulaze na visokokolske ustanove je u pravilu
etverogodinje srednjokolsko. Pritom je vaan podatak da je cca 36% od svih
studenata zavrilo predodiplomski studij i da svoje obrazovanje nastavljaju na
diplomskom studiju.
Grafikon 1.3: Broj lanova kuanstava mladih
32,9
35
28,7
30
25
20
16,7
15
10,6
10
6,1
5,0
5
0
1
6 i vie
U grafikonu 1.3 prikazana je jedna od temeljnih varijabli u analizi socioekonomskog poloaja veliina kuanstava emu treba dodati da kuanstva s mla20
dima u prosjeku ine 3.43 osobe. Drugim rijeima, preko tri petine mladih ivi u
tipinim kuanstvima s tri do etiri lana, dok je najmanje onih koji ive sami,
slino kao i onih koji ive u kuanstvima sa est ili vie lanova.
Analiza meuodnosa sociodemografskih obiljeja mladih i broja lanova
kuanstava pokazala je da meu samcima ima natprosjean udio mladih u najstarijoj
dobnoj kohorti (2=131,79), s prebivalitem u Zagrebu (2=51,64), zaposlenih
(2=120,32) i akademskog obrazovanja (2=45,84), dok su njihovi oevi nie
obrazovani (2=39,65). Mladi u dvolanim obiteljima takoer su ee zaposleni
visokoobrazovani stanovnici velikih gradova u najstarijoj skupini, a njihovi oevi su
trogodinjeg srednjokolskog obrazovanja. Za razliku od prethodno navedenih
netipinih obiteljskih jedinica, mladi u kuanstvima s 3-4 lana najee su u dobi
od 18-22 godine i posjeduju etverogodinje srednjokolsko obrazovanje kao i
njihovi oevi. Naposljetku, mladi u brojano najveim obiteljima ee pripadaju
najmlaoj dobnoj kohorti, nieg su obrazovanja (kao i njihovi oevi), te su u statusu
uenika.
Kao indikator kvalitete ivota mladih i njihovih obitelji, osobito su vani podaci
o visini mjesenih izdataka kuanstava u kojima ive (grafikon 1.4). Ovdje treba
imati na umu da je visina mjesenih izdataka ujedno indikator primanja kuanstava,
pri emu se moe pretpostaviti da oni koji ive na kredit imaju primanja manja od
trokova, a da oni koji imaju visoke prihode, dio ostavljaju za tednju od ega
upravo mladi mogu imati najvie koristi.
Najistaknutiji podatak u grafikonu 1.4 jest da gotovo treina mladih nije navela
iznos trokova to zato jer ne znaju, to zato jer nisu eljeli rei. No, broj dobivenih odgovora pod pretpostavkom da je veina onih koji su naveli trokove kuanstava u kojima ive s njima doista upoznata dovoljno je velik da se stekne osnovna
predodba o financijskoj situaciji obitelji u kojima mladi ive. Agregirani podaci o
trokovima kuanstva u kojima mladi ive, daju sliku tekoa preivljavanja velikog
broja hrvatskih graana u aktualnoj situaciji. Konkretno se moe rei da, uz 30%
ispitanika za koje nemamo informacije, 14% mladih ivi u kuanstvima iji
mjeseni trokovi iznose do 2.500 kuna, to otprilike odgovara visini zajamenog
minimalnog dohotka (cca 2.800 kuna), 36% u kuanstvima iji se trokovi kreu oko
21
visine prosjene mjesene plae (koja iznosi cca 5.400 kuna), a cca 20% u
kuanstvima koja troe iznad tog mjesenog limita.
Grafikon 1.4: Prosjeni mjeseni izdaci kuanstava mladih (%)
Vie od 10.000 kn
7,4
7.001 do 10.000 kn
4,5
5.001 do 7.000 kn
13,4
4.001 do 5.000 kn
11,9
3.001 do 4.000 kn
9,3
2.501 do 3.000 kn
9,7
2.001 do 2.500 kn
6,4
1.501 do 2.000 kn
3,9
1.001 do 1.500 kn
2,0
Do 1.000kn
1,8
Ne zna
18,9
Ne eli odgovoriti
10,9
0
10
12
14
16
18
20
Na osnovi prikazane distribucije podataka moe se konstatirati da svaki sedmi

ispitanik ivi u obiteljima na rubu siromatva, treina mladih u obiteljima koje imaju
svakodnevnih tekoa u pokrivanju nunih potreba, a petina u obiteljima koje s
najmanje tekoa mogu financirati veinu potreba svojih lanova. O kakvim se
razmjerima nejednakosti radi pokazuje, primjerice, izraun da najsiromanije obitelji
(do 1.500 kuna mjesenih izdataka) prosjene veliine (3.43 lana) mjeseno po
lanu troe cca 400 kuna, a najbogatije (10.000 kuna mjesenih izdataka) cca 3.000
kuna. Kada se tome doda nalaz da je u mnogoljudnim obiteljima otac ee niih
razina obrazovanja (a to u pravilu znai i slabijih primanja), moe se rei da su
riziku siromatva, uz suene ivotne perspektive, najvie izloeni upravo mladi iz
takvih obitelji.
Prikazana distribucija odgovora mladih o prosjenim mjesenim izdacima
kuanstva je za potrebe daljnje analize saeta na etiri kategorije izdataka (do 2.500,
22
2.501 5.000, 5.001 7.000, 7.000 i vie) kojima su pridruene skupine mladih koji
ne znaju odgovor i oni koji ne ele rei koliki su trokovi njihova kuanstva.
Usporedbom sa sociodemografskim obiljejima mladih, ustanovljeno je da najnie
trokove kuanstava imaju mladi iz najstarije dobne kohorte (2= 131,84), nastanjeni
u ruralnim sredinama (2=158,03), nezaposleni (2=141,72), te oni koji su zavrili
srednju strukovnu kolu (2=148,88) i potomci su nie obrazovanih oeva
(2=143,27). Trokove kuanstva do 5.000 kuna natprosjeno navode mladi takoer
sa sela i djeca nie obrazovanog oca, ali ovoga puta zaposleni. Trokove kuanstava
do 7.000 kuna i vie od tog iznosa najee navode Zagrepani i studenti, pri emu
se u kategoriji do 7.000 kuna istiu jo i mladi etverogodinjeg srednjokolskog
obrazovanja, porijeklom iz obitelji gdje je i otac identino obrazovan, dok se u
kategoriji iznad 7.000 kuna natprosjeno nalaze mladi akademskog obrazovanja s
oevima koji su takoer zavrili neki fakultet. Koliki su prosjeni mjeseni trokovi
njihova kuanstva najee ne znaju najmlai ispitanici najnieg obrazovanja,
odnosno uenici porijeklom iz obitelji gdje otac ima zavrenu trogodinju srednju
kolu. Svi prethodno prikazani trendovi su oekivani, no zanimljivo je da su
trokove svoga kuanstva najee odbijali prijaviti najstariji ispitanici iz manjih
gradova, koji su studenti ili zaposleni te akademski obrazovani kao i njihovi oevi.
Skup potonjih obiljeja navodi na spekuliranje da je rije o dijelu mladih koji
vjerojatno ive u kuanstvima s visokim trokovima (i prihodima) i pritom smatraju
da nije preporuljivo da to otkrivaju. Stoga je vrlo mogue da bi udio financijski
bolje stojeih kuanstava bio vei da su potonji ispitanici naveli prosjene mjesene
trokove kuanstava u kojima ive. No, neovisno o nekompletnim informacijama,
ustanovljena polarizacija financijskih resursa koji su na raspolaganju mladima na
mjesenoj bazi, neminovno za sobom povlai zamjetne razlike u kvaliteti i stilu
njihova ivota, a to e imati odluujui utjecaj na kvalitetu i sadraj njihova
privatnog i profesionalnog ivota i u zrelijoj ivotnoj dobi.
Ritam ivota i dobra koja su na raspolaganju dananjoj generaciji mladih, doveli
su do redefiniranja pojma luksuza, a artefakti koji su njihovim roditeljima moda
predstavljali sinonim luksuza poput automobila i raunala mladima znae osnovne potrebe kako bi bili mobilni i umreeni. Polazei od toga, ispitano je koliko
23
automobila, laptopa i osobnih raunala posjeduje kuanstvo u kojem mladi ive.

Rezultati su prikazani u grafikonu 1.5.
U analizu prikazanih elemenata ekonomskog statusa i opremljenosti kuanstava
u kojima ive mladi, krenuli smo s pretpostavkom da je rije o kuanstvima ija je
veina lanova mobilna i ima pristup informatikoj tehnologiji. Rezultati potvruju
poetnu pretpostavku jer kuanstva mladih prosjeno raspolau s 1.23 automobila i
jednim raunalom (0.93). S obzirom na tempo irenja novih tehnologija, mogue je
pretpostaviti da e u narednih nekoliko godina gotovo potpuno ieznuti kuanstva
koja ne posjeduju osobna raunala, osobito ona koja imaju mlade lanove. Mladi u
primjetno manjoj mjeri od prva dva resursa posjeduju laptope, odnosno ak dvije
petine kuanstava s mladima ne posjeduje niti jedan laptop.
Grafikon 1.5: Broj automobila, laptopa i osobnih raunala koje posjeduju kuanstva
mladih (%)
Automobil
27,0
2 i vie
Laptop
9,3
10,0
Raunalo
64,6
46,1
71,8
8,5
44,6
Ne posjeduje
18,2
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Pod pretpostavkom meusobnog razlikovanja ispitanika u pristupu promatranim

napravama, provedena je analiza koja ukazuje na znatan utjecaj promatranih
obiljeja mladih u posjedovanju automobila, raunala i laptopa. Rezultati su
pokazali da obrazovanje oca (2=95,76) proizvodi statistiki znaajne razlike jer
djeca nie obrazovanih roditelja u manjoj mjeri od ostalih mladih imaju na
24
raspolaganju
osobni
automobil,
dok
djeca
roditelja
trogodinjom
ili
etverogodinjom srednjom kolom u prosjeku imaju jedan automobil u kuanstvu,

a djeca vie obrazovanih roditelja dva ili vie. Socioprofesionalni status mladih
(2=37,22) utjee tako da najvei broj automobila ima u kuanstvima gdje ive
zaposleni ispitanici i studenti, dok kuanstva s nezaposlenim mladima imaju na
raspolaganju po jedan automobil, a kuanstva u kojima ive uenici natprosjeno ne
posjeduju osobno vozilo.
to se tie razliitih mogunosti pristupa i koritenja raunala, razlike su takoer
oekivane. S jedne su strane mladi ije kuanstvo ne posjeduje niti jedno raunalo, a
obuhvaa najstarije (2=26,18), nezaposlene (2=41,69) i mlade iz malih gradova
(2=84,36), s trogodinjom srednjom kolom (2=24,46) i iji je otac nie obrazovan
(2=96,47). S druge su strane, mladi u dobi od 18-22 godine, s prebivalitem u
Zagrebu, srednjokolskog obrazovanja i studentskog statusa, s visoko obrazovanim
oevima koji posjeduju dva ili vie raunala. Po jedno raunalo imaju kuanstva s
najmlaom skupinom ispitanika, uenicima iz ruralnih naselja, iji oevi imaju
etverogodinje srednjokolsko obrazovanje. Profil mladih u kuanstvima bez
laptopa slian je onome mladih bez pristupa osobnim raunalima, a rije je o
mladima iz ruralnih sredina (2=84,36), koji su zavrili etverogodinju srednju
kolu (2=21,99), trenutno su nezaposleni (2=71,96), a njihovi oevi su najnieg
obrazovanja (2=88,86). U sredini ove skale nalaze se mladi s po jednim laptopom u
kuanstvu, koji dolaze iz malih gradova, uenici su ili studenti, a roditelji su im
visoko obrazovani, dok se na elu (kao oni u ijim kuanstvima ima najvie laptopa)
nalaze mladi iz Zagreba koji su takoer najee uenici ili studenti akademski
obrazovanih oeva.
U grafikonu 1.6 prikazan je set podataka o nekim elementima ekonomskog
statusa kuanstava u kojima ive mladi posjedovanje vlastite kue/stana, vlastite
sobe za mladu osobu i internet veza u kuanstvu.
Odgovori mladih u svim kategorijama posjedovanja kreu se oko 90%, odnosno
toliko mladih ivi u kui ili stanu koje posjeduju oni ili njihove obitelji (preostalih
10% ivi u unajmljenim stambenim prostorima), imaju vlastitu sobu te pristup
internetu.
25
Grafikon 1.6: Udio mladih koji ive u vlastitom stanu/kui, imaju vlastitu sobu i
pristup internetu (%)
100
90
89,3
91,1
92,5
Imaju vlastitu sobu
Imaju internet vezu
80
70
60
50
40
30
20
10
ive u vlastitom stanu/kui
Dakako, analizirano je razlikuju li se mladi i u kojem smjeru s obzirom na

koritena sociodemografska obiljeja kada je rije o vlasnitvu objekta u kojem ive,
posjedovanju vlastite sobe i pristupu internetu. U sluaju posjedovanja vlastitog
doma ustanovljen je natprosjean broj mladih koji ive u ruralnim naseljima
(2=28,04). Od njih se neto razlikuju mladi koji u najveem broju imaju vlastitu
sobu, gdje se radi o onima iji su stambeni uvjeti u najveoj mjeri posredovani
obrazovanjem oca (2=23,51) pri emu mladi s nie obrazovanim oevima posjeduju
vlastitu sobu rjee od onih iji oevi imaju neki vii obrazovni stupanj. Zadnja
komponenta ekonomskog statusa prikazana u grafikonu 1.6 pristup internet vezi u
kuanstvu pokazuje da je taj pristup u najveoj mjeri mogu mladima iz veih
urbanih sredina (2=24,93), srednjeg etverogodinjeg ili visokog obrazovanja
(2=49,99) u statusu studenata (2=61,24), iji su oevi visokoobrazovani
(2=148,42). Tome treba dodati da u pristupu internetu u vlastitom domu postoje
najvee razlike izmeu potomaka visoko i nie obrazovanih roditelja, gdje djeca
visoko obrazovanih oeva imaju pristup internetu u gotovo 99% sluajeva, a djeca
oeva nie razine obrazovanja samo u 59% kuanstava. Navedeno nedvojbeno ima
26
veliki utjecaj na niz odlika osobnog ivota mladih, poput interesa, obrazovnog
uspjeha i naina provoenja slobodnog vremena, to e biti predmetom kasnijih
analiza.
Takoer smo ispitanicima postavili pitanje koliko soba ima stan ili kua njihove
obitelji, i pokazalo se da prosjek soba po kui/stanu iznosi 3.17. Drukije reeno,
najvei broj mladih posjeduje stambenu jedinicu s tri (34%) a zatim 2 sobe (27%),
dok 20% ivi u stanu ili kui s etiri, 14% s pet i vie soba, a samo 5% njih ivi u
jednosobnom stanu. Ako se podsjetimo prosjenih mjesenih trokova kuanstva,
moe se komentirati da je, u prosjeku, stambena situacija obitelji mladih bolja od
primanja kojima ista ta kuanstva raspolau. Otuda se moe pretpostaviti da je
postojei stambeni fond u velikoj mjeri rezultat dugogodinjeg i viegeneracijskog
akumuliranja resursa tim prije jer je za Hrvatsku karakteristina tradicija ulaganja u
nekretnine.
Usporedba po sociodemografskim obiljejima mladih pokazala je da u
stambenim jedinicama s manje soba ee ive mladi u najurbaniziranijim
sredinama (2=80,31), zaposleni (2=51,38) i oni iji je otac nieg obrazovanja
(2=56,55). S druge strane, u stanovima/kuama s vie od prosjene tri sobe,
natprosjeno ive mladi u manje urbaniziranim sredinama, te uenici i studenti iji je
otac prosjeno vieg stupnja obrazovanja.
Posljednji pokazatelj kojeg analiziramo u ovom dijelu istraivanja odnosi se na
broj knjiga u kuanstvu to se, osim kao pokazatelj obrazovnog i socijalnog statusa
obitelji, moe promatrati i kao indikator kulturnog kapitala kojeg mladi batine od
svojih obitelji (grafikon 1.7).
Kao to se vidi, udio mladih koji ive u kuanstvima bez knjiga i kuanstvima
koja imaju kakvu-takvu kunu biblioteku (tj. vie od 100 knjiga), gotovo je
identian. Pritom je izraun pokazao da kuanstva mladih posjeduju prosjeno 75
knjiga (iji smjetaj inae zahtijeva oko 2 m duine police), to znai da su u
prosjenim stambenim jedinicama (3 sobe) knjige tek zalutali rekviziti. Podaci
zapravo upuuju na relativno nizak kulturni kapital obitelji u kojima mladi ive, a
moemo oekivati i daljnji pad u posjedovanju knjiga, kako zbog sve veeg broja
online sadraja kojima su mladi naklonjeni, tako i zbog pada kupovne moi
(posebice u sluaju knjiga kao relativno skupog artikla). Niti jednu knjigu u
27
kuanstvu, prema naim rezultatima, nema ak svaki sedmi ispitanik, a to se najvie

tie dvije starije podskupine mladih (2=37,59), koji ive u ruralnim naseljima
(2=286,20), nezaposleni su (2=154,62) i etverogodinjeg srednjokolskog
obrazovanja (2=117,32), dok njihovi oevi (2=333,70) imaju zavrenu trogodinju
srednju kolu. Njima nasuprot se nalazi neto manje od petine mladih u ijem je
kuanstvu vie od stotinu knjiga, a ovi mladi najvie pripadaju najmlaoj podskupini
(14-17 godina), s prebivalitem u Zagrebu u statusu studenta, dok su njihovi roditelji
akademski obrazovani.
Grafikon 1.7: Broj knjiga u kuanstvu mladih (%)
20,0
18,0
16,0
17,2
17,1
51-100
Vie od 100
16,2
15,5
13,6
14,0
12,5
12,0
10,0
8,0
8,0
6,0
4,0
2,0
,0
0
Do 10
11-20
21-30
31-50
Nakon prikaza i analize elementa socioekonomskog poloaja mladih, mogue je

ukratko sumirati nalaze. Najvanije je to da je potvrena tendencija obrazovne
reprodukcije u dananjem hrvatskom drutvu uz segregaciju u pristupu obrazovanju
i ekonomskim resursima. Drugim rijeima, mladi koji su trenutno u statusu
studenata i iji je otac visoko obrazovan, imaju na raspolaganju znatno vie resursa
za osobni rast i razvoj. Navedeno se odnosi kako na njihov finalni postignuti stupanj
obrazovanja, tako i na resurse koji im omoguuju ostvarenje mobilnog, aktivnog i
informiranog ivota i u smislu viih financijskih resursa i u pogledu pristupa
novim tehnologijama i drutvenom umreavanju kao preduvjeta za ivot prilagoen zahtjevima suvremenog drutva.
28
2. Obitelj i socijalne mree
Svako drutvo, pa tako i hrvatsko, kontinuirano prolazi kroz razliite faze

razvoja. Taj se razvoj odraava na promjene u dominantnim vrijednosnim orijentacijama koje ukljuuju i promjene u vrednovanju braka i obitelji. Najznaajnije
promjene u ivotu obitelji kojima svjedoimo posljednjih desetljea su sljedee: sve
je vei broj zaposlenih i ekonomski nezavisnih ena, sve je kasnija dob stupanja u
brak, prevladavaju dvogeneracijske obitelji, sve je vei broj parova bez djece, raste
broj razvoda brakova i jednoroditeljskih obitelji, u porastu je broj izvanbranih
obitelji i samakih kuanstava, a ujedno raste broj alternativnih zajednica (talehar,
2010: 243). Obitelj je, meutim, zasigurno i dalje mjesto u kojem su meuljudski
odnosi najintenzivniji i najbogatiji, kao i najbolje okruenje za podizanje djece te za
skrb o svim svojim lanovima koji tu skrb trebaju (Majstorovi, 2007). U analizi
percepcije i stavova mladih, istraivanje razliitih aspekata njihovih obiteljskih
prilika i odnosa prema braku i obitelji ima dvojak znaaj. Te nam informacije s
jedne strane ukazuju na dominantna obiljeja primarne drutvene zajednice kojoj
mladi pripadaju, a s druge strane oslikavaju razinu samostalnosti generacije mladih u
odreenom drutvu u odreenom vremenu. Stoga se u ovom dijelu istraivakog
izvjetaja opisuju obiteljske prilike mladih u Hrvatskoj i njihov odnos prema nekim
odrednicama obiteljskog ivota kao i prema prijateljima. Pritom se obitelj tretira kao
drutvena zajednica koja ima obiljeja primarnih socijalnih veza, a odnos s
prijateljima kao dio sekundarne socijalne mree mladih.
Prosjean broj lanova obitelji je 3.43 to znai da mladi preteno ive u
trolanim i etverolanim obiteljima. Kao to iz podataka prikazanih u grafikonu 2.1
proizlazi, vie od dvije treine mladih ivi u zajednici s roditeljima, pri emu veina
ivi s oba roditelja. Svaka deseta mlada osoba ivi samo s majkom, dok je udio
mladih koji ive samo s oevima, iznimno malen (cca 3%). Tek je neto vie od
desetine mladih formiralo vlastitu obitelj, dok ih jo manje od desetine ivi
samostalno.
Oekivano, na mogunost formiranja vlastite obitelji u najveoj mjeri utjee dob
mladih osoba (2=312,55), emu se prikljuuje njihov socioprofesionalni status
(2=241,57) i obrazovanje (2=108,17). Dominantna struktura obitelji u kojima
29
mladi ive umjereno je, ali statistiki znaajno, ovisna i o rezidencijalnom statusu
(2=73,42), obrazovanju oeva (2=67,26) i spolu mlade osobe (2=53,85). Tako s
oba ili jednim roditeljem znaajno ee ive mladi u dobi od 14 do 22 godine koji
se jo uvijek koluju ili su nezaposleni. Meu njima je neto vie onih koji ive u
urbanim sredinama i iji su oevi vieg obrazovanja. U subuzorku mladih koji ive
sami ili u (izvan)branoj zajednici, nalazimo znatno vie mladih ena u dobi od 23
do 27 godina. Meu njima prevladavaju zaposleni mladi sa zavrenim etverogodinjim srednjokolskim ili akademskim obrazovanjem. Istodobno, oni znaajno
ee potjeu iz ruralnih sredina, a njihovi su oevi u veoj mjeri nieg obrazovnog
statusa.
Grafikon 2.1: Struktura obitelji u kojima mladi ive (%)
S oba roditelja
61,5
S majkom
12,1
Sa svojim partnerom,icom ili branim

drugom
11,4
Sam,a
9,3
S prijateljima,srodnicima
2,9
S ocem
2,8
0
20
40
60
80
Svaki drugi ispitanik ivi s roditeljima jer je to najjednostavnije rjeenje, dok bi

se treina njih, da im to financijska situacija omoguuje, rado osamostalila. Drugi
razlozi zajednitva s roditeljima prisutni su kod manje od desetine mladih (grafikon
2.2).
30
Ova razmiljanja podjednako karakteriziraju mlade oba spola, ali su statistiki

znaajno ovisna o njihovom socioprofesionalnom statusu (2=229,16), dobi
(2=195,51), njihovom obrazovanju (2=179,84) i obrazovanju oeva (2=100,47) te
rezidencijalnom statusu (2=88,15). Tako meu mladima koji zajedniki ivot s
roditeljima procjenjuju praktinim, prevladavaju maloljetnici te uenici i studenti.
Primjetna je tendencija da su oevi ove skupine mladih vieg obrazovanja, a meu
njima je i relativno vie onih koji ive na selu ili u velikom gradu. Mlai ispitanici
koji se jo uvijek koluju ili su nezaposleni, razmjerno bi ee eljeli ivjeti sami,
ali se roditelji s time ne slau. U toj skupini nalazimo relativno vie mladih iji su
oevi nie naobrazbe i mlade koji ive u Zagrebu. Zanimljivo, meu mladima koji s
roditeljima ive zbog financijskih (ne)prilika, znatno je vie zaposlenih i
nezaposlenih mladih sa zavrenim srednjokolskim ili sveuilinim obrazovanjem, s
18 i vie godina. Oni relativno ee ive u malim gradovima, a njihovi oevi
preteno imaju srednjokolsku naobrazbu.
Grafikon 2.2: Razlozi za zajedniki ivot mladih s roditeljima (%)
Praktini razlozi
55,6
Nedostatak financijskih mogunosti
32,9
Nema posebnog razloga
4,5
Neslaganje roditelja
4,1
Maloljetnost
2,9
0
20
40
60
Najvei dio mladih (cca 86%) slae se sa svojim roditeljima iako im se miljenja
ponekad razlikuju. Razmjerno je velik udio i mladih koji se slau sa svojom braom
i sestrama (69%). Narueni obiteljski odnosi karakteriziraju neto manje od 15%
ispitanika (grafikon 2.3).
31
Kvaliteta odnosa s lanovima obitelji neovisna je o spolu i rezidencijalnom

statusu mladih, a statistiki znaajno ovisi o socioprofesionalnom statusu (za odnos s
roditeljima 2 iznosi 76,09, a za odnos s braom i sestrama 80,63). Na kvalitetu
odnosa mladih s roditeljima utjee i stupanj obrazovanja njihovih oeva (2= 56,39)
te stupanj obrazovanja ispitanika (2=56,00), dok na kvalitetu odnosa mladih s
braom i sestrama dodatno utjee njihova dob (2= 37,79). S roditeljima se relativno
ee slau zaposleni i nezaposleni mladi, vieg obrazovanja, iji su oevi stekli
neku vrstu srednjokolskog ili akademskog obrazovanja. Nezaposleni mladi
relativno su ee zastupljeni i u skupini onih koji se s roditeljima ne slau, jednako
kao i mlai ispitanici iji su oevi nieg obrazovnog statusa. S braom i sestrama se
u veoj mjeri slau studenti i mladi u dobi od 23 i vie godina. U skupini studenata
koji se s braom i sestrama ne slau, ee nalazimo nezaposlene mlade i
maloljetnike.
Grafikon 2.3: Procjena kvalitete odnosa mladih s roditeljima, braom i sestrama (%)
Slaemo se, iako su nam miljenja ponekad
razliita
37,9
54,7
29,0
30,9
Slaemo se jako dobro
12,7
11,8
U pravilu se ne slaemo, esto imamo prepirke

1,7
1,5
Na je odnos pun sukoba
17,5 Odnos s braom/sestrama
Nemam brae, sestara

Moji roditelji vie nisu ivi
0,5
0
Odnos s roditeljima
10
20
30
40
50
60
Iz podataka prikazanih u grafikonu 2.4 proizlazi da na vane odluke u ivotu

mladih u najveoj mjeri utjeu majke. U neto manje od treine sluajeva, ta uloga
pripada oevima, a gotovo petina mladih je u tom smislu neodluna.
32
Grafikon 2.4: Procjena utjecaja lanova obitelji na vane odluke mladih (%)
Majka
43,4
Otac
27,2
Nepoznato
19,0
Ostalo (nitko, brani drug i sl.)
6,0
Ostali lanovi obitelji
4,4
0
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Utjecaj lanova obitelji na odluke mladih ovisi o njihovu socioprofesionalnom

statusu (2=142,06), spolu (2=125,05), dobi (2=108,45) i, u neto manjoj mjeri, o
stupnju obrazovanja ispitanika (2=55,63). Pritom su zaposleni i nezaposleni, stariji
ispitanici koji su zavrili svoje obrazovanje ee neodluni, dok na odluke mlaih
ispitanika koji se jo uvijek koluju, ee utjeu lanovi obitelji, ponajvie otac i
majka. Zanimljivo je da su muki ispitanici statistiki znaajno ee neodluni, dok
mlade ene prevladavaju u skupini onih na ije odluke utjeu ostale osobe
(ponajprije brani partneri). Istodobno, djevojke su zastupljenije u skupini mladih na
ije odluke utjee majka, a mladii u skupini onih na ije odluke utjeu oevi.
Grafikon 2.5: Nain donoenja odluka vanih za mlade (%)
Mladi odluuju samostalno
45,9
Roditelji i mlada osoba donose zajedniki

odluke
45,4
O svemu odluuju roditelji
6,1
Nepoznato
2,6
0
33
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Opisani utjecaj ipak se ne dogaa izravno, bez autonomije mladih, jer u velikom
broju sluajeva u donoenju odluka mladi sudjeluju zajedno s roditeljima ili su u
tome ak potpuno samostalni (grafikon 2.5).
Razina samostalnosti u odluivanju znatno ovisi o svim analiziranim sociodemografskim obiljejima mladih, osim o njihovu spolu. Pri tom je jak utjecaj
socioprofesionalnog statusa (2=291,10), dobi (2=274,72) i obrazovanja ispitanika
(2=207,08), dok je utjecaj rezidencijalnog statusa (2=61,77) i stupnja obrazovanja
oeva umjereniji (2=42,19). Oekivano, samostalnost mladih raste s njihovom dobi,
a vea je i u skupini mladih koji su zavrili kolovanje i zaposleni su. Intrigantno je
da roditelji znatno ee odluuju o svemu u obiteljima u kojima su oevi iznimno
niskog ili iznimno visokog obrazovanja.
Vie od dvije treine mladih u budunosti planira biti u branoj zajednici, dok
obitelj planira izbjei svaka esnaesta mlada osoba. Razmjerno je malen udio mladih
koji planiraju osnovati izvanbranu zajednicu (grafikon 2.6).
Grafikon 2.6: Projekcija mladih o vlastitoj obiteljskoj budunosti (%)
Oenjen, udana s vlastitom obitelji
76,3
Neodluni
11,8
Bez partnera,ice i bez obiteljskih obaveza
6,1
U izvanbranoj zajednici s partnerom,icom
5,8
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Planovi za budunost umjereno, ali statistiki znaajno ovise o svim analiziranim

sociodemografskim obiljejima mladih: socioprofesionalnom statusu (2=78,00),
obrazovanju oca (2=56,24), rezidencijalnom statusu (2=54,87), obrazovanju
ispitanika (2=53,54), dobi (2=43,21) i spolu (2=35,53). Osnivanje brane ili
izvanbrane zajednice u veoj mjeri planiraju studenti i zaposlene osobe iji su oevi
34
stekli vii stupanj obrazovanja, koji ive u Zagrebu i starije su dobi. Samostalan
ivot, bez obiteljskih obveza, ee planiraju nezaposleni, maloljetnici iji su oevi
stekli nizak stupanj obrazovanja, ive u velikim gradovima, sami se jo uvijek
koluju ili su stekli trogodinje srednjokolsko obrazovanje. Meu neodlunima
ee nalazimo mukarce1 mlae dobi koji se jo koluju, iji su oevi stekli
srednjokolsko ili sveuilino obrazovanje, a ive u malim ili velikim gradovima.
Budui da znatna veina mladih u Hrvatskoj jo uvijek obitelj i brak doivljava
kao najbolji izbor vlastitog ivota, zanimljivo je vidjeti to smatraju prednou braka
u odnosu na izvanbranu zajednicu (grafikon 2.7).
Grafikon 2.7: Stavovi mladih o glavnim prednostima braka u odnosu na izvanbranu

zajednicu (%)
Brak jami vie odgovornosti meu partnerima
44,2
Brak jami vie odgovornosti partnera spram

njihove djece
20,1
U hrvatskom se drutvu brak vie potuje od

izvanbranog odnosa
17,7
Nema izraenog stava
10,6
Brak partnerima donosi veu financijsku

sigurnost
7,4
0
10 15 20 25 30 35 40 45 50
Uoljivo je da gotovo dvije treine mladih brak doivljava kao izraz

odgovornosti bilo branih partnera meusobno, bilo partnera prema njihovoj djeci.
Zanimljivo, manje od desetine mladih smatra da brak donosi veu financijsku
sigurnost, a drutvenu poeljnost braka istie tek manje od petine mladih. Svaka
deseta mlada osoba s time u vezi nema formiran osobni stav.
Mladi se u ovim procjenama meusobno statistiki znaajno razlikuju samo s
obzirom na dob (2=35,97). Pritom maloljetnici znatno ee istiu odgovornost
1
Upravo neodlunost pridonosi rodnim statistiki znaajnim razlikama izmeu mladih u pogledu
njihovih planova za budunost.
35
prema djeci i drutvenu poeljnost braka. Oni su takoer relativno ee zastupljeni

u skupini onih koji u odnosu na brak nemaju formiran stav. Mladi u dobi od 18 do
22 godine razmjerno su ee grupirani u skupinama koje istiu odgovornost meu
branim partnerima i odgovornost prema djeci, ali i financijsku sigurnost brane zajednice. Najstarija dobna kohorta mladih (od 23 do 27 godina), pak, najee istie
odgovornost meu partnerima (tovie, u toj je skupini grupirano pola svih
ispitanika te dobi).
Nasuprot odgovornosti koja dominira branim zajednicama, osnovne prednosti
izvanbranih zajednica su, prema miljenju veine mladih, jednostavnost i neovisnost (grafikon 2.8). S obzirom na mali broj mladih koji planiraju osnovati takve
zajednice, ne iznenauje okolnost da gotovo petina njih o prednostima takve
zajednice ne razmilja.
Grafikon 2.8: Stavovi mladih o glavnim prednostima izvanbrane zajednice u

odnosu na brak (%)
Partneri lake mogu prekinuti meusobni odnos
35,7
Partneri su izmeu sebe u veoj mjeri neovisni
20,0
Nema izraenog stava
19,0
Partneri lake rjeavaju meusobne

nesporazume
9,1
Partneri imaju vie prostora da se usredotoe na

svoje karijere
8,9
Sukobi meu partnerima su manje vjerojatni
7,3
0
10
15
20
25
30
35
40
Mladi se u procjenama prednosti izvanbranih zajednica u odnosu na brak

meusobno statistiki znaajno razlikuju prema rezidencijalnom (2=89,18) i
socioprofesionalnom statusu (2=61,72). Pritom neovisnost partnera ee istiu
nezaposleni mladi koji ive u selima i manjim gradovima, dok mogunost usredotoenosti na karijeru u veoj mjeri istiu studenti koji ive u Zagrebu. Manju
36
vjerojatnost sukoba u takvim zajednicama ee oekuju uenici iz Zagreba i manjih

gradova, dok laki prekid zajednice istiu zaposleni i studenti iz velikih gradova.
Oekivano, uenici su zastupljeniji u skupini neodlunih ispitanika.
Grafikon 2.9: Prosjene vrijednosti najboljih godina mukaraca i ena za sklapanje

braka te eljenog boja djece
35
30
29,51
26,96
25
20
15
10
5
2,17
0
Najbolje godine za ulazak
mukarca u brak
Najbolje godine za ulazak ene

u brak
eljeni broj djece
Iz prethodno prikazanih podataka proizlazi, dakle, da mladi u Hrvatskoj i dalje

visoko vrednuju tradicionalne obiteljske vrijednosti temeljene na braku i branim
zajednicama koje i sami u budunosti planiraju osnovati. Ipak, najboljim godinama
za sklapanje braka smatraju godine kasnije mladosti, odnosno 30 godina za
mukarce i 27 godina za ene. Pritom u najveem broju planiraju imati dvoje djece
(grafikon 2.9). Troje djece planira imati 15% ispitanika, a samo jedno dijete njih
12%.
Procijenjen broj eljene djece, kao i procjena poeljnih godina za sklapanje
braka mukaraca i ena, snano su uvjetovani svim analiziranim sociodemografskim
obiljejima mladih (tablica 2.1).
Niu dob za ulazak ena u brak preferiraju mukarci mlae ivotne dobi, iji su
oevi stekli nii stupanj obrazovanja, sami se jo uvijek koluju, a ive u ruralnim
sredinama. S druge strane, kasniji ulazak ena u brak preferiraju ene, mladi starije
ivotne dobi, zaposleni i nezaposleni, koji su stekli vii stupanj obrazovanja. Isti
odnosi vrijede i za procjenu najboljih godina za ulazak mukaraca u brak.
37
Tablica 2.1: Vrijednosti statistiki znaajnih 2 testova utjecaja sociodemografskih

obiljeja mladih na procjenu poeljnih godina za ulazak u brak ena i mukaraca te
eljenog broja djece (p=.000)
Poeljne godine za
ulazak ena u brak
Poeljne godine za ulazak

mukaraca u brak
eljeni
broj djece
Spol
45,22
52,88
25,02
Dob
133,69
164,51
45,73
Stupanj obrazovanje oca
214,93
345,53
64,13
Stupanj obrazovanja mladih
181,98
237,43
64,13
Socioprofesionalni status
169,92
179,27
65,47
234,95
225,55
81,31
Manji broj djece (do dvoje) statistiki znaajno ee ele imati mukarci, starije
omladinske dobi, iji su oevi stekli vii stupanj obrazovanja, te mladi koji su i sami
zavrili ili zavravaju fakultete, trenutno su zaposleni ili nezaposleni, a ive u
urbanim sredinama (regionalnim sreditima i Zagrebu). Troje i vie djece ee ele
imati ene, mladi mlae dobi i nieg stupnja obrazovanja, iz obitelji u kojima su
oevi stekli nie obrazovanje, koji ive u ruralnim sredinama, a sami su jo uvijek
uenici.
S obzirom na stavove mladih Hrvatske, utemeljeno je oekivati sve kasnije
osnivanje branih zajednica i dominaciju obitelji s dvoje djece, to je snano
povezano s potrebama mladih da grade profesionalnu karijeru. Drugim rijeima,
vea usmjerenost na kvalitetan profesionalni ivot i vii stupanj obrazovanja vodi
kasnijem sklapanju brakova i manjem broju djece.
Veina e mladih ipak jednom sklopiti brak ili izvanbranu zajednicu pa je
zanimljivo vidjeti kojim e se kriterijima pri tome voditi (grafikon 2.10).
Iz prikazanih podataka proizlazi da gotovo 90% mladih vrlo visoko vrednuje
osobna, odnosno psihika svojstva branog partnera i zajednike interese. Za dvije
treine mladih vaan kriterij pri izboru branog partnera je i fizika privlanost, a
svaka druga mlada osoba vanim procjenjuje i njegov stupanj obrazovanja. Osobine
38
branih partnera koje su socijalno uvjetovane, kao i miljenje drugih (lanova

obitelji) o tom izboru, vano je manjem, ali jo uvijek respektabilnom broju mladih.
Tako e se pristankom obitelji i vjerskom pripadnou rukovoditi neto vie od 40%,
a ekonomskim poloajem i nacionalnim porijeklom neto manje od dvije petine
mladih. U izboru branog partnera mladima je najmanje vano regionalno porijeklo i
djevianstvo.
Koritena sociodemografska obiljeja mladih imaju najmanje utjecaja na
procjenu vanosti vjerske pripadnosti i nacionalnog porijekla pri odabiru branog
partnera. U oba sluaja su statistiki znaajne razlike naene u odnosu na
rezidencijalni status mladih (2 za vjersku pripadnost iznosi 51,13, a za nacionalno
porijeklo 65,63). Rezidencijalni status mladih utjee i na procjenu vanosti
regionalnog porijekla (2=81,48), djevianstva (2=52,20), stupnja obrazovanja
(2=56,13), osobnosti (2=126,22) i zajednikih interesa (2=53,12) u odabiru
branog partnera. Pritom vanost vjerske pripadnosti, nacionalnog porijekla,
zajednikih interesa i osobnosti u odabiru branog partnera raste s razinom
urbaniziranosti mjesta stanovanja mladih. S druge strane, vanost regionalnog
porijekla, djevianstva i stupnja obrazovanja branog partnera opada s razinom
urbaniziranosti sredina u kojima mladi ive.
Sljedee obiljeje po kojem se mladi znaajno razlikuju u odabiru branog
partnera je stupanj obrazovanja njihovih oeva. To obiljeje statistiki znaajno
pridonosi procjeni vanosti zajednikih interesa (2=132,39), osobnosti (2=116,11),
izgleda (2=46,53), stupnja obrazovanja (2=89,83), pristanka obitelji (2=46,07),
ekonomskog poloaja (2=50,32) i regionalnog porijekla (2=40,48) potencijalnog
branog partnera. U veini sluajeva procjena vanosti navedenih obiljeja branog
partnera raste sa stupnjem obrazovanja oeva, a opada u sluaju procjene vanosti
pristanka obitelji na odabir partnera. Slina je situacija i s utjecajem obrazovanja
ispitanika na procjenu vanosti pojedinih obiljeja branog partnera. Ono statistiki
znaajno pridonosi procjeni vanosti pristanka obitelji (2=76,55), zajednikih
interesa (2=65,47), osobnosti (2=62,73), ekonomskog poloaja (2=50,08) i stupnja obrazovanja (2=48,36) branog partnera. Procjena vanosti svih ovih obiljeja
branih partnera raste sa stupnjem obrazovanja mladih.
39
Grafikon 2.10: Rang-ljestvica imbenika vanih za izbor branog partnera (%)
Zajedniki interesi
88,3
Osobnost
87,9
Izgled
73,0
Stupanj obrazovanja
54,2
Pristanak obitelji
44,4
Vjerska pripadnost
44,1
Ekonomski poloaj
37,2
Nacionalno porijeklo
33,0
Regionalno porijeklo
23,3
Djevianstvo
10,1
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Socioprofesionalni status pridonosi procjeni vanosti osobnosti (2=96,62),

djevianstva (2=78,23), pristanka obitelji (2=57,95), izgleda (2=49,14), stupnja
obrazovanja (2=49,61) i zajednikih interesa (2=49,66) branih partnera. Studenti
se istiu po izrazitom vrednovanju zajednikih interesa, stupnja obrazovanja i
osobnosti branog partnera, a uenici po vrednovanju vanosti djevianstva i izgleda
branog partnera. Zaposlene mlade osobe ee od ostalih vanim smatraju pristanak
obitelji, a i nezaposleni visoko vrednuju izgled branog partnera.
Procjena vanosti djevianstva (2=50,82), ekonomskog poloaja (2=41,13),
zajednikih interesa (2=35,21) i regionalnog porijekla (2=31,63) statistiki
znaajno ovisi i o dobi mladih. Pri tome se najmlaa dobna kohorta istie po
zastupljenosti u skupini ispitanika koji visoko vrednuju djevianstvo i ekonomski
poloaj branih partnera, a najstarija dobna kohorta po zastupljenosti u skupini onih
koji visoko vrednuju regionalno porijeklo i zajednike interese s branim partnerom.
Srednja dobna kohorta je prema ovim obiljejima ravnodunija od ostalih.
40
Zanimljivo, spol statistiki znaajno utjee na procjenu samo jednog obiljeja

branih partnera, a to je djevianstvo (2=24,95). Vrijednost 2 testa pokazuje da se
radi o slabom, ali statistiki znaajnom utjecaju. Pri tome su ene neto zastupljenije
u skupini ispitanika koji ovu karakteristiku smatraju ili izrazito vanom ili potpuno
nevanom.
Istaknimo ovdje da sumarna analiza rezultata prikazanih u ovom dijelu istraivanja ukazuje na postojanje manjeg dijela mladih koji u svojim obiteljima nisu
zadovoljni, to se osobito ogleda u njihovim naruenim odnosima s roditeljima i
drugim lanovima obitelji. Ima li takva situacija odraza na njihovo ponaanje u
drugim socijalnim odnosima, poglavito u drutvu vrnjaka, prikazano je u nastavku
analize.
Oekivano, veina mladih (87%) pripada krugu prijatelja i poznanika gdje
svatko svakog poznaje i s kojima esto izlazi. Meu onima koji takav krug prijatelja
nemaju (10%) pri emu ih 3% nije odgovorilo na to pitanje prevladavaju stariji
ispitanici, u dobi od 23 do 27 godina (2=39,93) i mladi iji su oevi nieg stupnja
obrazovanja (2=52,71). Ostala analizirana sociodemografska obiljeja mladih ne
pridonose znaajno odnosima s prijateljima. Budui da se radi o iznimno vanoj
socijalnoj mrei, koju mladi uglavnom biraju samostalno, ne iznenauje da je 94%
ispitanika svojim prijateljima jako zadovoljno ili zadovoljno. Tek je 6% mladih s
time u vezi neodluno. Jedino sociodemografsko obiljeje mladih koje ih u tom
smislu diskriminira, opet je njihova dob (2=36,72), pri emu su stariji ispitanici
svojim prijateljima neto manje zadovoljni.
Udio mladih koji u drutvu vrnjaka izazivaju neprilike svojim nasilnim
ponaanjem, iznimno je malen (grafikon 2.11). U tom smislu, nasilni sukobi su
najei u plesnim klubovima ili kafiima, a najmanje ih je povezano sa sukobima
vezanim uz netolerantne stavove prema drugaijim skupinama. Takvi rezultati
upuuju na zakljuak da, unato javnom mnijenju, mladi u Hrvatskoj nisu usvojili
nasilje i nasilnike obrasce ponaanja kao drutveno prihvatljivo i uobiajeno
iskazivanje nezadovoljstva, odnosno zadovoljavanja vlastitih potreba.
S obzirom na iznimno malen udio mladih sklonih nasilnikom ponaanju,
detaljnije statistike analize meusobnog odnosa ovog ponaanja i njihovih
sociodemografskih obiljeja, nisu mogue. Mogue je tek sugerirati da postoji
41
tendencija neto vee sklonosti nasilnikom ponaanju mladia mlae ivotne dobi
koji ive u urbanim sredinama. No, vano je imati na umu da se radi o tendenciji
koja u ovom sluaju nije znanstveno verificirana.
Grafikon 2.11: Sudjelovanje mladih u nasilnim sukobima (%)

S drugim mladima u plesnom klubu ili kafiu
5,6
S drugim mladima u kvartu gdje stanujem
5,1
U koli, na fakultetu
4,2
U sportskoj dvorani, na nogometnom stadionu

itd.
3,6
Sukobi s policijom (npr. na prosvjedima)
1,9
S mladima drukijeg politikog uvjerenja
0,7
0
Kao to je poznato, socijalne su mree objektivni pokazatelji socijalnih odnosa

koji govore o tome s kim pojedinac odrava veze, a koje tvore strukturu kroz koju se
razmjenjuje socijalna podrka. Prema tome, socijalne mree ine polje formalnih i
neformalnih odnosa pojedinca, unutar kojih se omoguuje razmjena usluga,
informacija i drugih dobara, a izvor su formalnoga i neformalnoga socijalnog
kapitala (Dobroti, Lakija, 2012). Ovaj dio istraivanja obuhvatio je analizu
razliitosti i intenziteta neformalnih socijalnih mrea mladih u Hrvatskoj koje
poivaju na obiteljskim vezama i prijateljstvu, imajui u vidu da su i obitelj i
prijateljski odnosi neosporno znaajni za dobrobit svakog pojedinca.
U tom smislu, pokazalo se da mladi u Hrvatskoj i dalje uivaju visoku razinu
podrke socijalne mree, bilo u sluaju obiteljskih odnosa, bilo u sluaju odnosa s
prijateljima. Utvreno je takoer da je uloga vrnjaka, u odnosu na druga razvojna
razdoblja, najvea u adolescenciji. Istovremeno, uloga obitelji ne gubi na znaenju
ni u jednom razdoblju ivota mladih. Poput ranijih istraivanja (Klarin, Prorokovi,
imi-ai, 2010), i ovo je pokazalo da utjecaj roditelja i vrnjaka ovisi o kvaliteti
tih odnosa. Kvalitetni obiteljski odnosi su u ovom istraivanju opisani kao odnosi u
42
kojima postoji primjerena razina sudjelovanja mladih u donoenju vanih odluka te

odnosi u kojima postoji visok stupanj meusobnog uvaavanja lanova obitelji.
Utvreno je takoer da u Hrvatskoj dominiraju dvoroditeljske obitelji, te da
znatna veina mladih u zajednikom domainstvu s jednim ili oba roditelja ostaje do
kasne mladosti. U tim obiteljima uglavnom prevladavaju skladni obiteljski odnosi,
pri emu mladi zajedno s roditeljima sudjeluju u donoenju vanih obiteljskih
odluka. Kao vanu osobu koja utjee na njihova miljenja, mladi preteno
prepoznaju majke, a tek potom oeve i ostale lanove obitelji. S obzirom na opisana
obiljeja obitelji, mogue je ustvrditi da je obitelj u Hrvatskoj i dalje za mnoge
mlade najjaa i najbolja potpora njihovom odrastanju, te da i dalje u njihovim
ivotima ima iznimno visoku vanost i vrijednost. U tom je smislu potvren trend
produljenog ostajanja u roditeljskom domu s obzirom da je tek svaka peta mlada
osoba u dobi do 27 godina osnovala vlastitu obitelj ili ivi samostalno.
Tako nizak udio samostalnih mladih osoba, sudei prema ovoj analizi, posljedica
je najmanje dviju okolnosti. Prva se odnosi na produljeno kolovanje, a druga na
nemogunost osamostaljivanja zbog nedostatnih financijskih sredstava. Pokazalo se,
naime, da s roditeljima ive i mnogi zaposleni i nezaposleni mladi, koji bi se rado
osamostalili da im to financijske prilike omoguuju. ini se da produljeno
kolovanje ne rezultira oekivanim veim ansama mladih na tritu rada, to je
zasigurno posljedica globalne krize u kojoj se Hrvatska (poput Europe) trenutno
nalazi. Obrazovanje je ipak i dalje iznimno vaan imbenik socijalnog profila i
diferencijacije ove skupine mladih.
Razlikama izmeu mladih u kvaliteti njihovih obiteljskih prilika i procjenama
razliitih aspekata braka i obitelji, najvie pridonosi socioprofesionalni status koji je
i inae usko povezan sa stupnjem obrazovanja mladih. Razmjerno snaan utjecaj
ima i stupanj obrazovanja oeva mladih koji pridonosi mnogim aspektima
obiteljskog ivota. Diferencijaciji mladih, prirodno, pridonosi i njihova dob, iako se
ona pokazala neto slabijom u odnosu na prethodno navedena sociodemografska
obiljeja ove populacije. Isti se zakljuak odnosi i na rezidencijalni status mladih,
koji iz godine u godinu na razlike u obiteljskim prilikama i procjenama vanosti
obitelji meu mladima ima sve manji utjecaj. Spol je sociodemografsko obiljeje
koje mlade u ovom podruju najslabije diferencira, to je oekivana posljedica sve
vee ravnopravnosti spolova u hrvatskom drutvu.
43
S time u vezi, rezultati ove analize ukazuju na trend prema kojem vii stupanj
obrazovanja mladih pridonosi planovima koji su vie vezani uz karijeru, a manje uz
osnivanje obitelji i roditeljstvo. Ipak, znatna veina mladih (vie od dvije treine) u
budunosti planira osnovati vlastitu obitelj, a pri tom e se uglavnom rukovoditi
individualnim izborom partnera, birajui one koji e im odgovarati po svom
psihikom i fizikom (a ne socijalnom) profilu.
Radi se o modernim postmodernim obiteljima, odnosno o dinaminim, fluktuirajuim zajednicama, koje se u svojoj strukturi, organizaciji, ulogama i funkcijama znatno razlikuju od obitelji koje su osnivali njihovi roditelji. Na alost, ako se
drutvene okolnosti uskoro znaajnije ne promijene, oni e u velikom broju imati
samo dvoje ili ak i manje djece, to za demografsku obnovu Hrvatske nije dostatno.
Tako ovaj aspekt hrvatskog drutva oekuje vei stupanj afirmacije individualnih
izbora i obiteljskih oblika, s tendencijom osnivanja veeg broja branih i izvanbranih obitelji s manjim brojem lanova. Pritom su brane zajednice u Hrvatskoj i
dalje prevladavajui obiteljski oblik pa u tom smislu zadravaju i vano mjesto u
suvremenom hrvatskom drutvu.
Vano je istaknuti i da zamjetan dio (oko treine) mladih njeguje tradicionalne
vrijednosti. Radi se o mladima koji, primjerice, u izboru branih partnera vanima
smatraju njihova socijalna obiljeja poput vjerske pripadnosti te regionalnog i
nacionalnog porijekla, a vrlo im je vano da njihov izbor odobre i lanovi obitelji.
Oni ujedno planiraju ranije osnivanje obitelji s veim brojem djece. U usporedbi s
ranije provedenim istraivanjima (Bouillet, 2006b), ta skupina mladih postaje sve
malobrojnija i u Hrvatskoj.
Ukratko, unato sve fleksibilnijim i promjenjivijim obiteljskim oblicima i
strukturama, obitelj jo uvijek zadrava svoju funkciju podravanja i skrbi za svoje
lanove, a to se oekuje i u budunosti. Drutvena zajednica e ipak oblike potpore
mladim obiteljima morati prilagoditi, irei modele potpore roditeljima koji ne bi
smjeli biti suoeni s dilemom obitelj ili karijera. Upravo suprotno, mladim obrazovanim naratajima trebalo bi biti omogueno da unato obiteljskim obvezama
mogu nesmetano razvijati svoju karijeru, to je relevantno pitanje svih suvremenih
obiteljskih politika.
44
3. Obrazovanje, zapoljavanje i mobilnost
U suvremenom je svijetu obrazovanje jedan od najvanijih resursa koji mladoj

osobi moe osigurati kompetencije i vjetine za ostvarenje profesionalnih ciljeva i
zadovoljavajueg ivotnog standarda. Dominantan model u okviru sociolokih
teorija statusnog postignua definira obrazovne aspiracije kao kognitivno stanje koje
motivira ili potie mlade na akademski uspjeh (Khoo i Ainsley, 2005). Ovaj model
podrazumijeva da osobne znaajke (utjecaj znaajnih drugih na percepciju
vlastitih potencijala) i drutvene dimenzije (kvaliteta obrazovnog sustava,
socioekonomski status primarne obitelji) predstavljaju znaajne imbenike u
ostvarenju obrazovnih aspiracija.
Jedno od polazita pri izuavanju profesionalnih aspiracija barata podjelom
motivacija za njihovo ostvarenje na ekstrinzine (materijalno bogatstvo, fizika
privlanost, slava i popularnost) i intrinzine (odnosi s ljudima, osobni rast i razvoj,
sudjelovanje u zajednici). Transferiramo li intrinzine potrebe na profesionalnu
sferu, vidi se da autori govore o nekoliko osnovnih psiholokih potreba (Baumeister
i Leary, 1995; Deci i Ryan, 2000). To su: a) autonomija kao osjeaj da sami
odluujemo o svom ponaanju, na osnovi osobnih interesa i vrijednosti, b)
kompetentnost kao osjeaj da se ponaamo uspjeno i sposobno i c) odnosi s ljudima
kao osjeaj povezanosti i harmonije s ljudima koji su nam vani. Kada se fokus stavi
na aspiracije mladih, moe se poi od Walberga i Greenberga (2006: 178) koji kau
da su aspiracije sposobnost identificiranja i odreivanja ciljeva za budunost, pri
emu se sadanje djelovanje pojedinaca orijentira na ispunjenje tih ciljeva. Pritom
se, kako to ine Fox i Faver (1981: 445), profesionalne aspiracije mogu podijeliti na
tradicionalne i alternativne. Tradicionalne aspiracije odreene su indeksom koji
mjeri tenju k ostvarenju uobiajenih nagrada za akademsko postignue, to
ukljuuje visoke dohotke, brzo napredovanje, stalno zaposlenje, te prepoznavanje od
strane struke. Alternativne aspiracije mjere se pomou indeksa koji procjenjuje elju
za intrinzinim nagradama, kao to je pomaganje drugima, rad s ljudima, te
obavljanje drutveno znaajnog posla u okviru profesije.
O povezanosti socioekonomskog i obrazovnog statusa mladih s obrazovanjem
njihovih roditelja ve je bilo rijei u prvoj dionici, a u ovoj se dionici naglasak
45
stavlja na neke elemente obrazovnog puta i uspjeha, te na dosadanja iskustva

mladih u svijetu rada, kao i na neke aspekte njihovih profesionalnih aspiracija,
zajedno s potencijalnim preprekama ostvarenju istih. Takoer se analizira i problem
prostorne mobilnosti mladih.
Neovisno o tome jesu li ve zavrili kolovanje ili ono jo traje, mladi su upitani
za koji bi se obrazovni put odluili da mogu birati izmeu obrazovanja u strukovnim
kolama ili na sveuilitu/veleuilitu. Tek 23% mladih izabralo je obrazovanje u
srednjim strukovnim kolama, dok se ostali opredjeljuju za neki studij. Rezultati ne
iznenauju jer je u Hrvatskoj posljednja dva desetljea ve registriran problem niske
atraktivnosti srednjih strukovnih kola. U pogledu eljenih obrazovnih putova dob i
rezidencijalni status nisu proizveli statistiki znaajna razlikovanja izmeu mladih, a
s obzirom na preostala obiljeja pokazuje se da su mladi koji bi radije izabrali
strukovne kole mukog spola (2=17,57), zavrenog trogodinjeg srednjokolskog
obrazovanja (2=107,44) i nezaposleni (2=101,67), s oevima koji su u najveoj
mjeri zavrili trogodinje srednje kole (2=83,90), dok su nasuprot njima djevojke,
mladi u statusu studenata, akademskog obrazovanja, iji su oevi takoer visokoobrazovani.
Sljedee pitanje odnosi se na preferencije u lokaciji obrazovanja. Konkretno,
mladi su upitani o preferencijama u vezi obrazovanja u Hrvatskoj ili inozemstvu te u
javnom ili privatnom sektoru (grafikon 3.1).
Preferencije su sukladne stvarnoj situaciji, odnosno dvije treine mladih sklono
je kolovanju u obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj, dok bi se za inozemstvo,
jednako kao i za privatni sektor, odluila tek po treina ispitanika. Hrvatska je tako,
usprkos recentnom poveanju nacionalne i meunarodne mobilnosti studenata, te
otvaranju novih visokokolskih institucija u zemlji, jo uvijek zemlja niske
mobilnosti pa i kada je rije o mlaim generacijama. Pritom je poznato da je
mobilnost srednjokolaca jo manja.
to se tie preferencija za lokaciju obrazovanja, ustanovljena je samo jedna
statistiki znaajna razlika i to s obzirom na rezidencijalni status (2=82,61). Tako bi
se u javnoj obrazovnoj ustanovi u Hrvatskoj najee eljeli kolovati mladi iz
ruralnih krajeva i malih gradova, dok privatne ustanove u Hrvatskoj kao najbolju
opciju ee vide mladi iz velikih gradova. S druge strane, za javne obrazovne
46
ustanove u inozemstvu najvie su se odluili mladi iz Zagreba, a privatne ustanove u

inozemstvu izbor su mladih iz regionalnih centara.
Grafikon 3.1: Preferirana lokacija obrazovanja mladih (%)
16,0
47,6
16,5
19,9
U javnoj obrazovnoj us tanovi u Hrvats koj
U privatnoj obrazovnoj us tanovi u Hrvats koj
U javnoj obrazovnoj us tanovi u inozems tvu
U privatnoj obrazovnoj us tanovi u inozems tvu
Eventualna ukljuenost mladih u svijet rada tijekom kolovanja ispitana je

pomou ukljuenosti u praktian rad, prekvalifikacije ili pripravnitvo, i pokazalo se
da 78% njih nikada nije sudjelovalo u takvom obliku obuke. Po sudjelovanju u
praktinom radu mladi se razlikuju s obzirom na stupanj obrazovanja (2=41,95) i
socioprofesionalni status (2=115,44), pri emu su akademski obrazovani i zaposleni
mladi ve imali iskustava u praktinom radu, za razliku od uenika i studenata.
Zanimljivo je da se ispitanici sa zavrenom trogodinjom (strukovnom) kolom ne
razlikuju po tome jesu li imali vie praktinog rada. Izostanak te tendencije mogao
bi objasniti zato je razina usvojenosti vjetina potrebnih za rad u struci niska kod
onih mladih koji zavravaju trogodinje strukovne kole, a to je problem koji u
Hrvatskoj postoji godinama.
U Hrvatskoj se u razdoblju od uvoenja dravne mature i tzv. bolonjske reforme
uestalije nego ranije govori o nezadovoljstvu i mladih i ostalih sudionika
obrazovnog procesa. Stoga smo ispitali razinu zadovoljstva i nezadovoljstva
kvalitetom obrazovanja u Hrvatskoj, neovisno o tome po kojim su se pravilima i
kada mladi kolovali ili se koluju (grafikon 3.2).
Podaci pokazuju da mladih koji su u veoj ili manjoj mjeri zadovoljni ima
gotovo 2,5 puta vie od onih koji su nezadovoljni. No, ako se nezadovoljnima
47
pribroji preko dvije petine donekle zadovoljnih kvalitetom obrazovanja u Hrvatskoj,

tada to postaje indikator potreba za poboljanjem sustava.
Grafikon 3.2: (Ne)zadovoljstvo mladih kvalitetom obrazovanja u Hrvatskoj (%)

50,0
45,0
43,3
40,0
35,0
35,8
30,0
25,0
20,0
15,0
10,0
12,6
5,1
3,2
5,0
,0
Jako zadovoljan
Zadovoljan
Donekle
zadovoljan
Nezadovoljan
Jako nezadovoljan
Oekivano razlikovanje u stupnju (ne)zadovoljstva obrazovnim sustavom

izmeu mladih dobiveno je samo u sluaju rezidencijalnog (2=66,35) i
socioprofesionalnog statusa (2=30,17). Najzadovoljniji su mladi iz ruralnih naselja
i malih gradova u statusu uenika, umjereno (ne)zadovoljni nezaposleni koji
prebivaju u svim tipovima naselja osim u malim gradovima, dok su
najnezadovoljniji mladi u statusu nezaposlenih ili studenata s prebivalitem u
Zagrebu. Ovakav rezultat moe se protumaiti na vie naina, no simptomatino je
da su najzadovoljniji mladi u statusu uenika, koji imaju najmanje iskustva s
funkcioniranjem i kvalitetom obrazovnog sustava, a njihov je kurikulum vie
ujednaen od onoga kojega, recimo, moraju svladati studenti.
Poduzorak mladih koji se jo nalaze u procesu obrazovanja uenika i studenata
obuhvaa 673 ispitanika, odnosno 44,9% od ukupnog uzorka mladih. Analiza koja
slijedi tie se samo te skupine ispitanika2. U grafikonu 3.3 prikazani su podaci o
2
Pritom se kao tzv. nezavisne varijable koriste sve one koje su koritene u prethodnim analizama,
osim socioprofesionalnog statusa. To je obiljeje zamijenjeno novom varijablom koja ukljuuje tri
kategorije ispitanika: uenike, studente preddiplomskog i studente diplomskog studija.
48
ukljuenosti mladih u tri razine obrazovanja: srednju kolu, preddiplomski i

diplomski studij.
Obrazovni uspjesi mladih nedvojbeno su povezani s motivacijom. U ovom
istraivanju mladi su trebali odgovoriti idu li kolu ili na fakultet jako rado, rado,
ponekad rado/ponekad nerado, nerado ili jako nerado (u grafikonu 3.4 prikazani su
saeti podaci). Pokazalo se da najvei dio preko polovice mladih u kolu/na
fakultet idu ponekad rado, a ponekad nerado (tj. kako-kada), dok preko treine to
ini vie ili manje rado, a desetina nerado. Razina motiviranosti za pohaanje kole
ili fakulteta pokazala se razliitom s obzirom na spol (2=21,59) i trenutnu razinu
ukljuenosti mladih u obrazovanje (2=40,19). Tako obrazovnu ustanovu najradije
pohaaju djevojke i to studentice obje razine studija, dok su za pohaanje kole
najmanje motivirani i/ili neodluni mladii koji pohaaju srednju kolu.
Grafikon 3.3: Razina obrazovanja na kojoj se nalaze mladi ukljueni u obrazovni

sustav (%)
12,8
48,3
38,9
Srednja kola
Preddiplomski studij
Diplomski studij / doktorat
Pretpostavka je da je motiviranost pohaanja kole/fakulteta povezana s razinom

stresa koju mladi osjeaju u svakodnevnom ivotu u koli ili na fakultetu. Dobiveni
se odgovori tendencijski podudaraju s prethodnima vezanim uz motivaciju (grafikon
3.4). Zanimljivo je da niti jedno od sociodemografskih obiljeja mladih nije
proizvelo razlike u proivljenoj razini stresa. Konkretnije, rije je o preko polovici
mladih kojima je ivot u koli/na fakultetu donekle naporan i stresan, treini njih
vrlo naporan i stresan, a samo 14% uenika ili studenata ne osjea stres.
49
Prikazani podaci su umirujui jer dobivene vrijednosti pokazuju da je stres vii

od demotivacije, odnosno da mladi bar umjereno rado idu u kolu/na fakultet iako
prilikom toga osjeaju stres. No, zabrinutost izaziva podatak da samo kod svakog
sedmog uenika ili studenta obveze povezane s procesom vlastitog obrazovanja ne
izazivaju osjeaj stresa i prevelikog napora.
Grafikon 3.4: Motivacija za odlazak u obrazovnu ustanovu i doivljaj napora i stresa
u njoj (%)
60
50
40
30
20
10
0
Rado/Bez stresa
Ponekad rado,
ponekad ne/Donekle
Nerado/Naporno i
stresno
Motivacija za odlazak u
kolu/na fakultet
37,8
51,7
10,5
Napor i stres u
obrazovnoj ustanovi
14,1
56,6
29,3
Podaci o osjetljivim pitanjima u obrazovnom sustavu i konkretnoj instituciji

kolovanja mogu biti prikupljeni postavljanjem pitanja neposredno njihovim
polaznicima, pri emu se dobiveni rezultati moraju uzeti s rezervom, odnosno tek
kao mogui indikator nepravilnosti u sustavu. Budui da je sve vie prijavljenih
sluajeva korupcije u obrazovnom (posebice visokokolskom) sustavu, zanimalo nas
je u kojoj mjeri mladi koji se jo uvijek obrazuju, smatraju da se u njihovoj koli ili
na fakultetu kupuju ocjene i ispiti. Pritom ostaje nepoznato koliko se dobiveni
podaci zasnivaju na osobnom iskustvu a koliko na govorkanjima i nepouzdanim
informacijama, no odgovori mladih korisni su kao indikator percepcije nepravilnosti
u obrazovnom sustavu. Dobiveni su rezultati uznemirujui jer skoro polovica mladih
smatra da se u njihovoj obrazovnoj instituciji u nekoj mjeri kupuju ocjene ili ispiti.
Konkretnije, cca 8% ih smatra da je to esta pojava u njihovoj koli ili na fakultetu,
50
19% da se to zbiva ponekad, 21% da je rije o rijetkoj pojavi, dok ih 51% smatra da
se to nikada ne dogaa. Od koritenih sociodemografskih obiljeja, dob (2=17,89) i
trenutna razina na kojoj se mladi obrazuju (2=50,16), rezultirali su razlikama u
pogledu percepcije (ili jasnih saznanja) o korupciji u obrazovnim ustanovama.
Naime, studenti ee odgovaraju da se u njihovoj instituciji prodaju ocjene i ispiti,
dok su na drugom polu uenici, odnosno najmlaa dobna kohorta.
Prosjek ocjena u prethodnoj kolskoj godini moe se promatrati i kao uzrok i kao
posljedica prethodno analiziranih pokazatelja motiviranosti za pohaanje obrazovne ustanove i proivljenu razinu stresa. (Ne)dovoljnu ocjenu za prolaz (ocjena
1-2) prijavila je tek nekolicina mladih, neto je bolje prolo 19% njih (ocjena 2-3),
48% ih je ostvarilo prosjenu ocjenu 3-4, dok je skoro treina (32%) imala uspjeh 45. U daljnjoj analizi, ispitanike koji su postigli ocjenu 1-2, pridruili smo onima koji
su imali ocjenu 2-3, a rezultati govore da su najnie ocjene imali stariji mladi
(2=25,62), iz malih gradova (2=34,13), koji se trenutno obrazuju na diplomskom
studiju (2=38,99), dok su najvie ocjene imali uenici iz Zagreba.
Pod pretpostavkom da kod prosjenog uenika/studenta broj dnevnih sati
utroenih na uenje korelira sa zavrnim uspjehom, zanimljivo je doznati koliko
prosjeno sati dnevno mladi ue. Rezultati pokazuju da ih najvei dio (31%) dnevno
ui do jedan sat, narednih 27% 1-2 sata, a isto toliko 2-3 sata, dok ih desetina ui 3-4
sata, a tek 4% dnevno ui vie od 4 sata. Pri analizi statistiki znaajnih razlika u
satima uenja, spojili smo sve mlade koji ue 3 sata i vie, a dobiveni su rezultati
koji govore o razlikovanju mladih s obzirom na dob (2=24,29), stupanj obrazovanja
oca (2=34,16) i razinu obrazovanja na kojoj se ispitanici trenutno nalaze
(2=37,87). Tako do 1 sat ue najmlai ispitanici, nie obrazovanih oeva, u srednjoj
koli ili na preddiplomskom studiju, iji je profil slian onima koji ue 1-2 sata, s
time da mladi koji ue neto vie, imaju oeve sa zavrenom trogodinjom srednjom
kolom. Profili mladih koji ue 2-3, te vie od 3 sata vrlo su slini, te obuhvaaju
starije mlade visokoobrazovanih oeva u statusu studenata, s time da neto vie ue
oni koji su na diplomskom studiju. Sumarno moemo rei da broj sati uenja raste
paralelno s porastom sloenosti stupnja obrazovanja.
Prethodne analize bile su koncentrirane na napore koje uenici i studenti
svakodnevno ine u cilju postizanja boljeg obrazovnog uspjeha, a sljedeih e
51
nekoliko pitanja biti posveeno njihovim dodatnim aktivnostima za postizanje boljih

rezultata. Prvi od tih pokazatelja koritenje privatnih instrukcija tijekom protekle
godine prikazani su u grafikonu 3.5.
Vie od dvije treine mladih ukljuenih u obrazovni sustav nije koristilo privatne
instrukcije, etvrtina je imala instrukcije iz prirodoslovnih predmeta, petnaestina iz
stranog jezika, dok su instrukcije iz drutvenih i humanistikih znanosti zastupljene
s tek 1%, a one iz umjetnosti s jo manje. Pri koritenju privatnih instrukcija u
protekloj godini samo su dob (2=47,74) i razina obrazovanja na kojoj se mladi
trenutno nalaze (2=35,29) izvrili statistiki znaajan utjecaj, rezultiravi s
natprosjenim brojem najmlaih ispitanika koji su trenutno u sustavu srednjokolskog obrazovanja kao onih koji su protekle godine koristili instrukcije.
Grafikon 3.5: Koritenje razliitih privatnih instrukcija tijekom protekle godine (%)
70,3
Nisu koristili privatne instrukcije

Prirodoslovne instrukcije (matematika, fizika,
kemija)
24,8
Instrukcije iz stranog jezika
7,4
Instrukcije iz drutvenih ili humanistikih

znanosti
1,1
Instrukcije iz umjetnosti (npr. glazba)
0,7
10
20
30
40
50
60
70
80
Budui da su u pozadini koritenja instrukcija razliiti razlozi, zanimalo nas je u

kojoj su mjeri zastupljeni oni povezani s pukim dobivanjem prolazne ocjene, a
koliko razlozi usmjereni svladavanju dodatnog gradiva. Dobiveni rezultati sugeriraju
da najvei dio onih mladih koji se odluuju na instrukcije, to ini iz prijeke potrebe
jer ak 71% njih pohaa instrukcije zato to bez njih ne bi mogli svladati propisano
gradivo. Dvije kategorije odgovora, iako nisu zastupljene velikim brojem mladih,
pruaju temelje za zabrinutost jer su vezani uz odgovore ispitanika da bez koritenja
52
privatnih instrukcija ne mogu dobiti prolaznu ocjenu (6%) ili da im, bez koritenja
privatnih instrukcija, nastavnici daju loije ocjene (9%). S druge strane, samo je 11%
onih koji ele stei vie znanja od onoga predvienog nastavnim programom, dok na
one koji ele njegovati talent u odreenom podruju odlazi tek 2% odgovora, a
pojavili su se i mladi koji koriste instrukcije jer svi tako ine, tonije, jer je to
trend (cca 1%).
Pri daljnjoj analizi razloga koritenja instrukcija izbaene su kategorije
instrukcija kao trenda i naina njegovanja talenata jer su ti odgovori privukli tek
nekolicinu ispitanika. U pogledu preostalih razloga koritenja instrukcija mladi se
razlikuju po stupnju obrazovanja oca (2=59,70) i razini obrazovanja na kojoj se
trenutno nalaze (2=25,71). Podskupinu mladih koji bez koritenja privatnih
instrukcija ne mogu svladati gradivo, ine mladi u srednjim kolama, zanatski
obrazovanih oeva, a studenti diplomskog studija iji su oevi zavrili trogodinju
srednju kolu u prosjeku najee prijavljuju da bez koritenja privatnih instrukcija,
ne mogu dobiti prolaznu ocjenu. Mladi koji bez privatnih instrukcija najee dobiju
loiju ocjenu, su studenti ili uenici visokoobrazovanih oeva, dok su mladi koji
putem instrukcija ele stei dodatna znanja, najee studenti nie obrazovanih
oeva.
Grafikon 3.6: Upis mladih na eljeni studij (%)

17,2
6,9
10,8
65,2
Studiram (studirao sam; studirat u) studij koji sam elio studirati

Odabrao sam; odabrat u studij koji mi osigurava posao, iako taj studij ne odgovara mojim
eljama
Odabrao sam; odabrat u studij za koji smatram da postoje realne anse da ga mogu upisati,
iako taj studij ne odgovara mojim eljama
Ne znam
53
Pitanje ostvarenosti upisa na eljeni studij tie se uenika, studenata i onih koji
su zavrili studij (N=772). Odgovori su prikazani u grafikonu 3.6.
Dvije treine bivih, sadanjih ili buduih studenata uspjelo je upisati ili tvrdi da
e upisati eljeni studij, desetina se odluuje za studij koji im moe osigurati posao
iako za njega nisu motivirani, dok svaki petnaesti ispitanik pristaje na to da upie
bilo koji studij za koji su imali ili misle da e imati anse za upis.
Daljnjom analizom ustanovljeno je da se mladi u pogledu upisa na eljeni studij
razlikuju s obzirom na rezidencijalni (2=24,97) i socioprofesionalni status
(2=24,43). Konkretnije, eljeni su studij u najveem broju upisali ili misle da e
upisati mladi u sadanjem statusu uenika ili studenata, a najmanje taj odgovor
biraju oni iz malih gradova. No, znatnije se razlike zapaaju u podskupini mladih
koji su studij upisali sa eljom osiguranja zaposlenja iako za taj studij nisu
motivirani, a rije je o onima koji su nezaposleni i dolaze iz malih gradova.
Posljednja kategorija studenti koji su upisali studij jedino zato to su za njega imali
uvjete ukljuuje nezaposlene mlade iz malih gradova, kojima je upis studija
vjerojatno ne samo sredstvo poboljanja obrazovnog statusa, nego i (barem
privremeni) izlaz iz statusa nezaposlenih.
Grafikon 3.7: Percepcija studenata o brzini pronalaska posla po zavretku studija
(%)
18,0
27,0
55,1
Da, vjerujem da u odmah nakon toga nai posao
Da, vjerujem da u nakon nekog vremena nai posao
Ne, ne vjerujem da u brzo nakon toga nai posao
Pretpostavka je da e oni koji budu stekli najvie stupnjeve obrazovanja, lake

nai posao. Stoga je samo studentima (N=323) postavljeno pitanje o tome oekuju li
da e imati problema u pronalaenju posla (grafikon 3.7).
54
Gotovo tri etvrtine studenata pokazuju se kao vei ili manji optimisti jer
smatraju da e ubrzo ili nakon nekog vremena uspjeti pronai posao, a ostali
izraavaju sumnju u uspjean pronalazak posla. Nastavno na ovakve nalaze,
zanimalo nas je u kojoj se mjeri studenti razlikuju po uvjerenosti u vlastitu visoku
zapoljivost. Statistiki znaajne razlike proizvode dob (2=18,37) i rezidencijalni
status (2=25,49). Tako su mlai studenti u najveoj mjeri uvjereni da e uspjeti
pronai posao brzo po zavretku studija, jednako kao i oni iz Zagreba. Profil
studenata koji smatraju da e nakon nekog vremena uspjeti pronai posao, takoer
ukljuuje ispitanike iz Zagreba, no ovog puta rije je o starijim studentima. Na kraju
su ispitanici koji sumnjaju u vlastiti uspjeh u pronalasku posla, a ukljuuju one
starije, s prebivalitem u velikim ili malim gradovima.
Grafikon 3.8.: Profesionalne aspiracije mladih (%)

Nai stalan i siguran posao
80,3
Zaposliti se
79,2
75,4
Osigurati egzistenciju
48,8
Diplomirati
Nastaviti kolovanje
45,1
Raditi u struci
Imati posao koji mi omoguuje to vie slobodnog
vremena
Raditi kreativan i dinamian posao
44,5
44,4
43,6
42,1
Raditi s ljudima
40,4
Usavravati strane jezike
33,7
Raditi drutveno koristan posao
28,9
Pokrenuti vlastiti posao

Sudjelovati u promjenama u struci
26,2
Profesionalno se usavravati u Hrvatskoj
25,9
15,1
Profesionalno se usavravati u inozemstvu

Nastaviti obiteljski posao
10,6
Baviti se znanstvenim radom
10,2
0
55
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Svi mladi, neovisno o tome obrazuju li se jo uvijek, trae posao ili su ga uspjeli
pronai, imaju odreene profesionalne aspiracije. U ovom su istraivanju konkretne
profesionalne aspiracije svih anketiranih podskupina mladih ispitane pomou skale
od 17 tvrdnji/aspiracija (grafikon 3.8).
Dobiveni rezultati impliciraju visoki stupanj ekstrinzine motiviranosti mladih
(odnosno visoku zastupljenost tradicionalnih aspiracija), pri emu pronalazak
sigurnog posla koji moe osigurati egzistenciju prednjai s etiri petine odgovora.
Alternativne aspiracije - vezane za dodatnu edukaciju i usavravanje, te rad u struci i
rad s ljudima - izraava dvije petine mladih, dok su drutveno koristan posao i
poduzetnike tenje privukle tek treinu njih. Zanimljivo je da bavljenje
znanstvenim radom privlai jednako niskih 10% ispitanika kao i nastavak
obiteljskog posla, to sugerira da tek manji dio mladih u obitelji ima poduzetnike.
Faktorskom analizom profesionalne aspiracije mladih grupirane su u etiri
faktora. Prvi je dinamian posao okrenut ljudima, koji osim elje za obavljanjem
drutveno korisnog, te kreativnog i dinaminog posla u okruju drugih ljudi
obuhvaa i sudjelovanja u promjenama u struci te profesionalno usavravanje u
Hrvatskoj. Mladi se u sklonosti ovoj skupini ciljeva razlikuju s obzirom na
rezidencijalni status (F-omjer=6,45) i stupanj obrazovanja (F-omjer=12,41) i to tako
da su ove profesionalne aspiracije najvie prisutne meu akademski obrazovanim
mladima iz malih gradova. Cjeloivotno usavravanje, kao drugi faktor, osim
stjecanja diplome i nastavka kolovanja obuhvaa jo i profesionalno usavravanje u
inozemstvu, usavravanje stranih jezika i znanstveni rad. Mladi su u prihvaanju tih
profesionalnih ciljeva diferencirani na nain da su im skloniji mlai ispitanici
(F-omjer=25,48), iz Zagreba (F-omjer=18,26), visokoobrazovani mladi (F-omjer
=32,69), akademski obrazovanih oeva (F-omjer=36,84), te studenti (F-omjer
=100,48). Posao okrenut osiguranju egzistencije (trei faktor) zasniva se na
elementima ekstrinzine motivacije jer obuhvaa pronalazak stalnog i sigurnog posla
koji e osigurati egzistenciju, te posla koji prua to vie slobodnog vremena. Mladi
kojima je ova opcija privlana najveim dijelom dolaze iz Zagreba (F-omjer=12,39),
u statusu su studenata (F-omjer=7,80), etverogodinjeg srednjokolskog obrazovanja (F-omjer=8,40) i potomci su visokoobrazovanih oeva (F-omjer=15,86).
Poduzetniki tip kao etvrta latentna dimenzija obuhvaa aspiracije za pokretanje
56
vlastitog ili nastavak obiteljskog posla, a osim mladia (F-omjer=12,23) naginju mu

mladi koji su zavrili trogodinju srednju kolu (F-omjer=9,37).
Visoka stopa nezaposlenosti mladih i nepovoljni uvjeti na tritu rada u
Hrvatskoj su stvorili klimu u kojoj je rad u javnom sektoru i dalje preferiran, dok se
zazire od zaposlenja u privatnom sektoru (posebice kod malih poduzetnika). Stoga
nije iznenaenje da skoro dvije petine mladih eli raditi u javnoj upravi, dok tek
treina smatra kako posao u privatnom sektoru moe osigurati ispunjavanje njihovih
profesionalnih aspiracija (grafikon 3.9).
Grafikon 3.9: Preferirani sektor zaposlenja mladih (%)
38,7
U javnoj upravi
31,7
U privatnom sektoru
U meunarodnim organizacijama (Svjetska
banka, OESS itd)
10,9
4,5
U nevladinim organizacijama
14,2
Neto drugo
0
10
15
20
25
30
35
40
45
Preferencije u pogledu sektora zaposlenja pokazale su se visoko diferenciranima

jer su sva promatrana sociodemografska obiljeja mladih (osim spola) ostvarila
statistiki znaajan utjecaj. Pritom profil mladih koji bi eljeli raditi u javnoj upravi
najee ukljuuje najstarije ispitanike (2=74,52), s prebivalitem u seoskim
sredinama ili malim gradovima (2=84,69), zavrene etverogodinje srednje kole
ili akademskog obrazovanja (2=83,36) u statusu zaposlenih ili nezaposlenih
(2=109,45), te one iji otac ima zavrenu trogodinju ili etverogodinju srednju
kolu (2=41,45). Rad u privatnom sektoru preferiraju mladi iz Zagreba, zavrene
osnovne ili trogodinje srednje kole, iji oevi posjeduju akademsko obrazovanje, a
57
najmanje ga ele nezaposleni. Istodobno, u nevladinom sektoru u najveoj mjeri ele

raditi ispitanici koji ive u velikom gradu ili u Zagrebu, posjeduju visoko ili
osnovnokolsko obrazovanje, uenici su ili studenti, a njihovi oevi posjeduju
akademsko ili etverogodinje srednjokolsko obrazovanje. Rad u meunarodnim
organizacijama najveim je dijelom privukao mlau dobnu kohortu, zavrene
osnovne kole ili visokokolske ustanove i u statusu uenika ili studenata, s
prebivalitem u velikim gradovima ili u Zagrebu, iji otac ima zavrenu osnovnu
kolu.
Narednim pitanjem obuhvaene su aktivnosti koje su, kao to se vidi u grafikonu
3.10, bile zastupljene tek kod manjeg dijela mladih, jer pretpostavljaju ne samo
njihov interes i potporu roditelja, nego i dodatne financijske trokove. Rije je,
naime, o aktivnostima koje su roditelji financirali s ciljem poveanja djetetova
uspjeha u kasnijem kolovanju ili bolje zapoljivosti. Gotovo etiri petine od svih
mladih navodi kako njihovi roditelji nisu financirali niti jednu od ponuenih
aktivnosti. Od preostalog dijela ispitanika, sedmina otpada na one koji su koristili
instrukcije kako bi u koli postigli odlian uspjeh iz nekog predmeta, a skromnih no
ipak znaajnih 3% otpada na mlade koji su sudjelovali na ljetnim kolama znanosti.
Potonje pokazuje da je u Hrvatskoj sudjelovanje mladih u ljetnim kolama znanosti
jo uvijek skromnog opsega, to je razumljivo jer se trenutno organizira tek desetak
kola koje ukupno imaju kapaciteta prijema oko 300 polaznika. Kao i sudjelovanje
na ljetnim kolama znanosti, i uenje stranih jezika u inozemstvu priutilo si je oko
3% mladih, a sve ostalo je bilo zanemarivo prisutno.
S obzirom na sociodemografska obiljeja mladih, sudjelovanje u ovakvim
aktivnostima pokazalo se nisko diferenciranim jer na njega utjeu tek stupanj
obrazovanja mladih (2=23,46) i njihovih oeva (2=21,58), i to na nain da su
visokoobrazovani mladi iji oevi takoer posjeduju akademsko obrazovanje vie
sudjelovali u navedenim aktivnostima. Ovakav nalaz upuuje na elitni karakter
promatranih aktivnosti, odnosno na to da u pozadini ne lee samo financijski razlozi,
ve da se dio razloga za sudjelovanje u aktivnostima koje mogu poveati obrazovnu
razinu i zapoljivost, krije i u veem kulturnom kapitalu obitelji, te posljedino, i
mladih.
58
Grafikon 3.10: Aktivnosti koje su roditelji financirali u cilju poboljanja obrazovnog

i profesionalnog uspjeha mladih (%)
Instrukcije kako biste iz nekih predmeta u koli
imali odlian uspjeh
15,9
Sudjelovanje u ljetnim kolama znanosti
3,4
Uenje stranih jezika u inozemstvu
3,3
Pohaanje privatnog veleuilita
1,7
Pohaanje privatne gimnazije
0,9
kolovanje u inozemstvu tijekom jedne ili vie

kolskih godina tijekom srednje kole
0,4
Nita od navedenog
78,0
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
U procesu integriranja mladih u drutvo i trite rada zbivaju se mnoge

prilagodbe te se donose kompromisi izmeu eljenog i mogueg. Neke od prilagodbi
odnose se i na tehnike pronalaenja posla i uvjete pod kojima su odreeni poslovi
prihvatljivi. Koje faktore mladi smatraju bitnima pri pronalaenju posla te koji su im
imbenici vani pri prihvaanju odreenog posla, prikazano je u tablici 3.1 koja je
konstruirana na osnovi toga koje su faktore ispitanici stavili na prvo mjesto.
Tablica 3.1: Najvaniji faktori za pronalaenje posla i donoenje odluke mladih o

prihvaanju radnog mjesta (% )
Pronalaenje posla
Prihvaanje radnog mjesta
Poznanstva / Prijatelji
32,6
Primanja / Plaa
49,1
Strunost
26,0
Sigurnost radnog mjesta
32,2
Razina obrazovanja
20,9
Zadovoljstvo poslom
15,3
Politike veze
11,4
Mogunost rada sa simpatinim

ljudima
2,5
Srea
9,3
Neto drugo
23,1
Neto drugo
16,2
59
Kada je rije o pronalaenju posla, mladi se podjednako uzdaju u vlastitu

kvalitetu, odnosno strunost i obrazovanje (cca 47%), kao i u intervencije
monika, tj. veze i poznanstava ukljuujui politike intervencije (44%). Tek
svaki deseti ispitanik postavlja se fatalistiki jer dri da je srea najvanija. S
obzirom na sociodemografska obiljeja, mladi se u pridavanju vanosti pojedinim
kanalima pronalaenja posla razlikuju po tome da poznanstva i prijatelje najvanijim
smatraju zaposleni (2=47,33) i mladi iz Zagreba (2=63,16), zavrene trogodinje
srednje kole (2=49,02), poput njihovih oeva (2=66,79), dok strunost najvie
cijene nezaposleni mladi i uenici (2=41,00). Studenti (2=68,73) sa zavrenom
etverogodinjom srednjom kolom (2=44,45), iz malih gradova (2=59,68), iji
oevi posjeduju etverogodinje srednje ili visoko obrazovanje (2=44,54), visoko
su vrednovali razinu obrazovanja, dok su politikim vezama najveu vanost pridali
mladi iz velikih gradova (2=57,85), iji su oevi zavrili osnovnu ili trogodinju
srednju kolu (2=40,74), a najmanje uenici (2=52,43).
Kada je rije o vanim razlozima za prihvaanje posla, oita je dominacija
ekstrinzine motivacije jer preko etiri petine mladih preferira visoke plae i
sigurnost radnog mjesta. Takvi su stavovi mladih potpuno oekivani u situaciji
gospodarske krize pa je razumljivo da ih tek cca 18% izjavljuje kako bi pri
prihvaanju posla bili voeni intrinzinim motivima (tj. zadovoljstvom poslom i
ugodnom radnom atmosferom). Visoku plau najvie su rangirali mlai ispitanici
(2=22,69), zavrene osnovne ili trogodinje srednje kole (2=49,68), iji oevi
posjeduju trogodinje srednjokolsko ili visoko obrazovanje (2=50,48), dok mladi
koji cijene sigurnost radnog mjesta, posjeduju etverogodinje srednjokolsko
obrazovanje, jednako kao i njihovi oevi (obrazovanje ispitanika 2=43,62,
obrazovanje oca 2=38,62). No, zato su studenti (2=50,65) i ispitanici zavrenog
visokog obrazovanja (2=57,44), nie obrazovanih oeva (2=82,90), skloni najveu
vrijednost pridati zadovoljstvu samim poslom.
Naredni podaci tiu se samo poduzorka zaposlenih kojih je u ukupnom uzorku
neto manje od treine (N=461). U prvom koraku je, za cjelovitiji uvid u status
mladih na tritu rada, vano pokazati obrazovnu strukturu zaposlenih mladih
(grafikon 3.11).
60
Grafikon 3.11: Obrazovna struktura zaposlenih mladih (%)

Osnovna kola
6,7
22,1
20,8

VSS
50,3
Najvei dio zaposlenih mladih zavrilo je neku od etverogodinjih srednjih

kola, to je oekivano jer je ova brojka vrlo bliska ukupnom broju mladih sa
zavrenom etverogodinjom srednjom kolom. Naredne dvije kategorije
zaposleni sa zavrenom trogodinjom srednjom kolom i akademski obrazovani
mladi gotovo su izjednaeni u svojim udjelima na tritu rada, to takoer nije
iznenaujue. Broj zaposlenih mladih sa zavrenom trogodinjom srednjom kolom
vrlo je slian ukupnom broju mladih ovog stupnja obrazovanja, dok su akademski
obrazovani u ukupnom uzorku mladih zastupljeni gotovo dvostruko manje nego
meu zaposlenima, to pokazuje da su oni primjetno lake zapoljivi, odnosno vie
traeni na tritu rada.
Mlada generacija u Hrvatskoj izrazito je pogoena ekonomskom krizom,
posebice zbog visoke nezaposlenosti koja u populaciji mladih posljednjih dvadeset
godina perzistira na stopi iznad 30%. Suoeni s ovakvim nepovoljnim trendovima,
mladi esto prihvaaju poslove izvan svoje struke te poslove koje bi u ekonomski
povoljnijem okruenju nevoljko prihvaali. Podaci u ovom istraivanju idu u prilog
takovoj tvrdnji jer ak dvije petine zaposlenih mladih ne radi u zanimanju za koje se
kolovalo, 38% izjavljuje da radi u struci, 19% ih tvrdi da na odreeni nain rade
u struci, a 2% ne moe ustvrditi radi li u struci jer nemaju izueno zanimanje.
Moemo rei da su visokoobrazovani mladi (2=45,25) najsretniji kada je o radu u
struci rije jer u tom pogledu prednjae meu svim zaposlenima, dok su se mladi
zaposleni sa zavrenom etverogodinjom srednjom kolom razdijelili izmeu onih
koji rade u struci na odreeni nain i onih koji ne rade u zanimanju za koje su se
kolovali.
61
Mladi koji su zaposleni najee rade puno radno vrijeme (prosjeno 41.22 sata
tjedno). Cjelovita distribucija njihovog radnog vremena prikazana je u grafikonu
3.12.
Grafikon 3.12: Tjedni broj radnih sati zaposlenih mladih (%)
60
55,3
50
40
30
21,1
20
10
7,8
8,0
Do 20
21-39
7,8
0
40
41-50
51 i vie
Dok preko etvrtine zaposlenih mladih radi vie od 40 sati tjedno, udio mladih
zaposlenih koji rade skraeno radno vrijeme relativno je mali. Daljnja analiza
prosjenih tjednih sati zaposlenih mladih pokazala je da se broj radnih sati razlikuje
jedino s obzirom na vrstu naselja u kojima ive (2=36,60). Tako se pokazalo da
najmanje sati tjedno odrade mladi iz malih gradova, puno radno vrijeme oni iz
ruralnih krajeva, a preko punog radnog vremena zaposleni iz Zagreba.
Nakon navedenih broja radnih sati zanimljivo je ustanoviti kolika su prosjena
mjesena primanja mladih koji su zaposleni (grafikon 3.13). Podaci ukazuju na
njihovu koncentraciju u niim platenim razredima, jer oko petine zaposlenih
ispitanika ima mjesena primanja u razini zakonom propisanih minimalnih plaa
(2.814,00 kuna), ak ih dvije petine ima plau izmeu propisanog minimuma i 4.000
kuna, a njih slijedi petina onih s primanjima do 5.400 kuna (to je u razini prosjene
plae u Hrvatskoj), a tek svaka deseta mlada zaposlena osoba ima plau koja prelazi
6.000 kuna. Izraun pokazuje da je prosjena plaa mladih zaposlenih 4.244 kuna
mjeseno.
62
Grafikon 3.13: Prosjena mjesena primanja zaposlenih mladih - u kunama (%)
13,1
6,0
19,9
Do 2.800
2.900-4.000
4.100-5.400
21,8
5.500-6.000
44,2
Vie od 6.000
Prosjeno niski prihodi zaposlenih mladih dobrim se dijelom mogu objasniti

njihovom obrazovnom strukturom jer vie od dvije treine njih ine oni sa
zavrenom trogodinjom i etverogodinjom srednjom kolom, uz skoro 7% onih
bez kvalifikacija. No, dio objanjenja zacijelo se moe pronai i u rairenoj praksi da
se mlade kao zaposlenike s manje radnog iskustva bez obzira to posjeduju
propisanu strunu spremu rasporeuje na manje odgovorna i slabije plaena radna
mjesta, odnosno poslove.
S obzirom na ovako nepovoljnu dohodovnu strukturu, zanimalo nas je kako
izgledaju skupine zaposlenih koji primaju najvie, odnosno najnie plae. Rezultati
su logini jer pokazuju da najnie plae primaju zaposleni sa zavrenom
trogodinjom srednjom kolom (2=89,87), u razini nacionalnog prosjeka su plae
mladih sa zavrenom etverogodinjom srednjom kolom ili fakultetom, dok meu
primateljima najviih plaa dominiraju visokoobrazovani.
Ovu emo cjelinu zaokruiti analizom potencijalne prostorne mobilnosti mladih.
Prema dosadanjim istraivanjima, mladi openito iskazuju tendenciju slabije
sklonosti prema unutranjim i vanjskim migracijama (Mende, 2006b). Ovo
istraivanje potvruje takve nalaze jer znatna veina ispitanika (70%) ne izraava
elju za preseljenjem u drugo mjesto u Hrvatskoj, etvrtina iskazuje tu spremnost, a
oko 5% ih je neodluno. Usto, mladi se znaajno ne razlikuju u iskazanoj elji za
preseljenjem s obzirom na njihova sociodemografska obiljeja.
Podaci o namjeravanim migracijama u inozemstvo vrlo su slini onima za
moguu mobilnost unutar Hrvatske: neto vie od etvrtine ispitanika eli se iseliti iz
zemlje, dok ih 70% to ne eli, a oko 3% ne zna. Ovi rezultati pokazuju veliku
promjenu u odnosu na iskazanu spremnost za odlazak u inozemstvo 1999. godine.
63
Naime, tada je 61% mladih izrazilo elju za iseljenjem, petina nije o tome
razmiljala, a tek 18% je izriito nijekalo tu namjeru (timac Radin, 2002). Ovakav
pad poeljnosti ivota u inozemstvu moemo tumaiti promjenom politikih
okolnosti u posljednjem desetljeu, prije svega vezanih uz skori ulazak Hrvatske u
EU. No, njima treba dodati i recentnu krizu koja obuhvaa vei broj razvijenih
zemalja to zacijelo destimulira mlade da u dananjem trenutku razmiljaju o
trajnijem odlasku u inozemstvo. Razlike izmeu mladih u pogledu spremnosti za
iseljenjem pojavile su s obzirom na rezidencijalni status pri emu su oni iz velikih
gradova znaajno manje skloni ideji odlaska iz Hrvatske od stanovnika sela i malih
gradova (2=18,03).
Kada se koncentriramo samo na one mlade koji su deklarirali svoju spremnost na
preseljenje unutar Hrvatske (N=389) ili u inozemstvo (N=401), pokazuje se da se
glavni razlozi za unutranje i vanjske migracije podudaraju (grafikon 3.14).
Grafikon 3.14: Komparativni prikaz glavnih razloga za preseljenje i iseljenje (%)
Prevladavajui razlozi i za preseljenje i za iseljenje ekonomske su prirode:

poboljanje standarda ivota i lake zaposlenje. Usto, openito loa situacija u
64
Hrvatskoj bi desetinu mladih motivirala za odlazak iz zemlje. S druge strane, elja

za stjecanjem boljeg obrazovanja i uivanje u kulturnoj raznolikosti, jae su izraene
pri odluci za preseljenjem nego iseljenjem. Ukratko, zanimljivo je da se, kada je
rije o potrazi za boljim uvjetima ivota, dijelu mladih Hrvatska openito pokazuje
podjednako atraktivna kao i inozemstvo.
Poboljanje standarda ivota i bolje obrazovanje kao razlozi za preseljenje,
povezani su sa socioprofesionalnim statusom mladih. Tako je vii ivotni standard
vaniji motiv nezaposlenima u odnosu na uenike i studente (2=20,17). Oito je da
nezaposleni, a pogotovo oni koji su dulje u tom statusu, intenzivnije razmiljaju o
tome kako stvoriti prilike za zaposlenje, a jedna od njih je sasvim sigurno i
preseljenje u sredinu koja za to nudi vee mogunosti. Za preseljenje zbog boljeg
obrazovanja znaajno vie odluuju se uenici (2=37,57) nasuprot nezaposlenima i
zaposlenima. Ovaj nalaz zapravo podrazumijeva logian nastavak obrazovanja i
odlazak na viu kolu ili fakultet u grad u kojemu se mogue obrazovati za eljeno
zanimanje.
Mladi koji bi bili spremni iseliti se zbog poboljanja standarda, razlikuju se s
obzirom na rezidencijalni status (2=19,92) pa tako Zagrepani ee navode ovaj
razlog nasuprot stanovnicima velikih gradova. Lake pronalaenje zaposlenja u
inozemstvu pak, vie odabiru mladi sa sela i iz malih gradova u odnosu na Zagreb i
velike gradove (2=20,09). No, najzanimljivije je to da mladi koji preseljenje
prihvaaju kao mogunost i ideju, u znaajnoj mjeri iskazuju i spremnost za iseljenje
(2=329,18), to sugerira da se potencijalna unutranja i vanjska migracija kod
mladih moe podvesti pod njihovu openitu spremnost na prostornu mobilnost.
Mladi koji su iskazali spremnost na odlazak u inozemstvo, upitani su i o
preferiranoj zemlji useljenja (grafikon 3.15).
Vidljivo je da od onih mladih koji bi otili iz Hrvatske, njih neto vie od dvije
petine, preferira Europu (dakako, njezin razvijeni dio), oko etvrtine Sjevernu
Ameriku, a svaki deseti Australiju. Oito je da je mladima privlaniji kontinent na
kojem ve ive, odnosno zemlje koje su Hrvatskoj zemljopisno blie, zacijelo zato
jer to olakava odravanje neposrednijih veza s obitelji, prijateljima i openito
rodnim krajem.
65
Grafikon 3.15: Poeljnost zemalja za useljenje (%)
Na temelju prethodno izloenih rezultata istraivanja o obrazovnom statusu

mladih, te njihovom poloaju na tritu rada, kao i o njihovim profesionalnim
aspiracijama i planiranoj prostornoj mobilnosti, moemo zakljuiti da dobiveni
trendovi ne odudaraju bitno od onih ustanovljenih drugim istraivanjima o mladima
u Hrvatskoj. Tako skoro osam desetina mladih nikada nije sudjelovala u praktinom
obliku nastave ili pripravnitvu, a dvotreinskom veinom suglasni su u tome da bi
se (neovisno o svojoj ukljuenosti u obrazovni sustav) najradije odluili za
kolovanje na visokokolskoj i to tuzemnoj javnoj ustanovi. Stoga ne udi da su
mladi u veoj ili manjoj mjeri zadovoljni sustavom obrazovanja u Hrvatskoj. Mladi
koji se jo koluju, motivirani su za pohaanje obrazovne ustanove jer ih cca 90% u
kolu ili na fakultet ide manje ili vie rado, pri emu ih preko etiri petine osjea
vei ili manji stres u toj ustanovi.
U prethodnoj kolskoj godini skoro polovica uenika i studenata je postigla
prosjean uspjeh (ocjene izmeu 3 i 4), treina jo bolje ocjene (4-5). Pritom najvei
broj njih u prosjeku ui od jednog do tri sata, a sati uenja rastu usporedo s razinom
obrazovanja na kojoj se mladi trenutno nalaze. Odgovori na pitanje o koritenju
66
instrukcija u prethodnoj kolskoj godini pokazali su da je tek treina onih mladih

koji se jo koluju koristilo instrukcije, i to u najveoj mjeri jer bez njih ne bi mogli
svladati propisanu nastavnu grau. Slino potonjem nalazu, tek je petina roditelja
svih mladih financirala neke aktivnosti u cilju poveanja uspjeha u kolovanju ili
radi bolje zapoljivosti njihove djece. U podruju ostvarenosti upisa na eljeni studij
pokazalo se da je dvije treine bivih, sadanjih ili buduih studenata uspjelo upisati
ili tvrdi da e upisati eljeni studij, a gotovo tri etvrtine aktualnih studenata
uvjereno je da e ubrzo po stjecanju diplome ili nakon nekog vremena uspjeti
pronai posao.
Meu svim mladima su znatno vie izraene ekstrinzine (tradicionalne) nego
intrinzine (alternativne) profesionalne aspiracije. Drugim rijeima, mladima je
znatno vanije dobivanje sigurnog posla i osiguranje egzistencije nego rad s ljudima
i sudjelovanje u drutveno korisnom poslu. Preferirani sektor zaposlenja usko je
vezan uz profesionalne aspiracije jer najvie mladih (dvije petine) eli raditi u javnoj
upravi, dok bi se treina odluila na zaposlenje u privatnom sektoru. U percipiranju
uspjenosti pojedinih kanala pronalaska posla po dvije petine mladih smatra da su
najvanije vlastite kvalifikacije te veze i poznanstva. Kada su u pitanju glavni
razlozi za prihvaanje posla, nalazi ponovno upuuju na dominantnost ekstrinzine
motivacije poput visoke plae i sigurnosti radnog mjesta.
Dvije petine ve zaposlenih mladih zavrilo je etverogodinju srednju kolu, a
po petina ima trogodinje srednje ili akademsko obrazovanje, dok skoro 7% mladih
nema nikakve kvalifikacije. ak dvije petine zaposlenih ne radi u zanimanju za koje
se kolovalo, a najee rade puno radno vrijeme. Za razliku od duljine radnog
vremena, koje je u razini prosjeka, primanja zaposlenih mladih su ispod nacionalnog
prosjeka.
Razmjerno nepovoljni gospodarski uvjeti u zemlji proteklih su nekoliko
desetljea nagnali odreeni broj mladih da potrae bolje perspektive u nekom
drugom kraju u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Rezultati ovog istraivanja pokazuju da
danas preko dvije treine mladih ne izraava elju za preseljenjem u drugo mjesto u
Hrvatskoj, dok iz Hrvatske eli iseliti neto vie od etvrtine mladih to je manje
nego prije desetak godina. Kako su najznaajniji razlozi za preseljenje i iseljenje
ekonomske prirode i s obzirom na gospodarsku krizu koja je zahvatila i Hrvatsku i
67
veinu razvijenih zemalja, smanjuje se mogunosti za zapoljavanje i ostvarivanje

vieg ivotnog standarda. Vjerojatno je da se time moe objasniti recentnu smanjenu
spremnost mladih na unutranje i vanjske migracije. Meutim, za zemlju kojoj
openito prijeti depopulacija, podatak da etvrtina mladih razmjerno ozbiljno
razmilja o emigriranju (iako to ne znai da e svi oni realizirati iskazane nakane),
jest zabrinjavajui trend.
68
4. Slobodno vrijeme i nain ivota

Slobodno vrijeme sastavni je dio svakodnevnoga ivota suvremenog ovjeka i
kao takvo u velikoj mjeri oblikuje nain (stil) ivota pojedinaca i grupa. Neupitno je
da slobodno vrijeme (dokolica) ima posebno vano mjesto u procesu socijalizacije
mladih to omoguuje da se ono promatra kao "kola ivota" (Rojek, 2010) koja
treba pomoi pojedincu i grupama u optimalnoj drutvenoj integraciji i participaciji
u graanskoj kulturi. U istraivanjima dominira pristup slobodnom vremenu kao
rezidualnoj kategoriji, tj. kao vremenu koje pojedincu ostaje nakon drutveno
obveznog rada (Haworth, Veal, 2004). Unutar tog diskursa u razdoblju uspona tzv.
drave blagostanja formulirane su optimistike teze o suvremenom drutvu kao
drutvu dokolice, no promjene zapoete irenjem neoliberalnog modela razvoja uz
sve bri tempo ivota, pokazuju da danas ljudi ive u drutvima s manjkom dokolice
uz dominaciju potroake kulture, odnosno konzumerizma (Miles, 2000; Rojek,
2005; Roberts, 2006). Pritom funkcije slobodnog vremena ostaju nepromijenjene:
odmor i rekuperacija, zabava i razonoda te kultiviranje i razvoj linosti, pri emu se
dokolica definira kao vrijeme u kojem se pojedinci posveuju aktivnostima po
vlastitu izboru (Dumazedier, 1974). Istodobno, pluralistiki pristup dokolici ukazuje
na to da je slobodan izbor aktivnosti uvjetovan prethodnim socijalizacijskim
utjecajima i postojeim situacijskim okolnostima (Rojek, Shaw, Veal, 2006; Roberts
i dr. 2009). Na tim osnovama - koje prije svega obuhvaaju socijalno porijeklo,
obrazovanje, spol, dob i resurse sredine - oblikuju se razliiti naini provoenja
slobodnog vremena pojedinca i grupa, to implicira i razliite stilove ivota.
Kada je rije o slobodnom vremenu mladih, oekuje se da ono bude poligon za
poeljne i dugotrajne socijalizacijske uinke jer se uenje zbiva na neformalan nain
i u skladu s interesima mladih. Meutim, rezultati istraivanja pokazuju da je to
vrijeme uglavnom ispunjeno aktivnostima ija je primarna funkcija zabava i
razonoda te potvruju da se i unutar mlade generacije pojavljuju razlike zasnovane
na razliitom socioklasnom porijeklu, socijalnim kompetencijama i kulturnim
obrascima (Roberts i dr., 2009; Piggot, 2010; Rojek, 2010; Wilson i dr., 2010,
McDonald i dr., 2011). Identina je situacija i s mladima u Hrvatskoj pri emu je
ustanovljeno da oni raspolau s vie slobodnoga vremena i aktivnije ga provode
nego stariji (Iliin, 2007). Takva situacija ini slobodno vrijeme mladih onim
69
dijelom njihova svakodnevnoga ivota koji ima respektabilan potencijal da ga

iskoriste kao kolu ivota u kojoj e obogatiti svoje sociokulturne resurse i razvijati
svestranu linost.
Slobodno vrijeme i nain ivota mladih u ovom istraivanju ispitani su setom
varijabli koje daju osnovni uvid u njihov svakodnevni ivot. Pritom se pozornost
posveuje obrascima ponaanja (ukljuujui i potencijalno rizina), kao i stavovima
koji pruaju dodatne informacije o nainu ivota i vrijednosnom sustavu mladih.
U grafikonu 4.1 prikazana je hijerarhija ispitanih aktivnosti u slobodnom
vremenu, koja tendencijski uglavnom ne odstupa od ranije ustanovljenih afiniteta
mladih u Hrvatskoj (Iliin, 2007).
Grafikon 4.1: Rang-ljestvica aktivnosti u slobodnom vremenu mladih - stupanj esto

(%)
Recentni rezultati tako potvruju da je slobodno vrijeme mladih dominantno

ispunjeno druenjima i raznim medijski posredovanim sadrajima, dok intelektualno
70
i fiziki zahtjevnije aktivnosti ine znaajan dio dokolice tek manjeg dijela mlade
generacije. Indikativno je da usporedba s nainom provoenja slobodnog vremena
mladih 2004. godine (Iliin, 2007) pokazuje da su esta druenja s prijateljima opala
za 16%, a gledanje televizije ak za 27%. Te promjene sugeriraju da su mladi danas
"negdje drugdje", tj. da su se u primjetnoj mjeri posvetili nekim drugim aktivnostima.
Izmeu mladih postoje razlike u preferiranim aktivnostima, a to je ponajvie
povezano s njihovom dobi, socioprofesionalnim statusom i obrazovanjem oca.
Najmanje diferenciranja mladih ima u pogledu gledanja televizije konkretno, sve
promatrane podskupine ispitanika podjednako esto sudjeluju u toj aktivnosti, a kao
osobito pasionirani TV gledatelji izdvajaju se jedino mladi nieg socijalnog
porijekla, tj. oni iji je otac nie obrazovan (2=19,97). I gledanje filmova
podjednako je raireno u svim podskupinama mladih: i kao filmofili izdvajaju se
uenici nasuprot nezaposlenima (2=18,90), pri emu zaokupljenost gledanjem
filmova opada s porastom dobi mladih (2=24,60). Sluanje glazbe takoer je
aktivnost ija uestalost opada s porastom dobi mladih (2=36,82) i raste sa
stupnjem obrazovanja oca (2=24,42), a zaposleni su (zajedno s mladima nieg
socijalnog porijekla) i ovom aktivnou najmanje zaokupljeni, posebice nasuprot
studentima (2=24,43). Najvie vremena za izlaske s prijateljima izdvajaju studenti
za razliku od zaposlenih (2=20,46), a najmanje najstarija dobna kohorta mladih
(2=31,14), oni koji ive u ruralnim sredinama (2=20,29) i osobito djeca oeva s
niim razinama obrazovanja (2=62,78). Intrigantno je da su mladi najvie
diferencirani u pogledu sklonosti itanju i bavljenju sportom, to je donekle i
oekivano, jer je rije o aktivnostima koje su slabije rairene u populaciji mladih.
Rodne razlike (tablica 4.1) osobito su indikativne jer pokazuju kako neke podjele u
interesima ena i mukaraca tvrdokorno opstaju.
Uz djevojke, knjige i novine ee itaju studenti (2=34,78) i mladi koji ive u
manjim urbanim sredinama (2=33,83), a sklonost itanju raste linearno s dobi
(2=25,15) te stupnjem obrazovanja i ispitanika (2=75,61) i njihovih oeva
(2=64,30). I dok je za razvijanje navike itanja oito vano poticajno socijalno
okruenje i sazrijevanje, kod interesa za sport tendencije nisu tako jednoznane.
Rezultati analize su, naime, pokazali da je uestalost bavljenja sportom vea to je
71
obrazovanje i ispitanika (2=26,51) i posebice njihovih oeva vie (2=63,07), ali u

ovom sluaju opada s porastom dobi mladih (2=30,35). Osim toga, treba ponoviti
da sportu inkliniraju mukarci te uenici (2=56,11), osobito za razliku od
nezaposlenih.
Tablica 4.1: Rodne razlike u pogledu itanja knjiga/novina i bavljenja sportom (%)
itanje knjiga
Spol
esto
Ponekad
Bavljenje sportom
Nikada
2=67,05; df=2; p=.000
esto
Ponekad
Nikada
2=138,72; df=2; p=.000
ene
33,1
57,2
9,7
17,5
47,9
34,6
Mukarci
21,3
54,1
24,6
42,8
42,3
14,9
UKUPNO
27,0
55,7
17,3
30,5
45,0
24,5
Snana orijentiranost mladih na masovne medije ve desetljeima okupira

pozornost znanstvenika. Danas je najintrigantniji internet kao medij koji se
strelovitom brzinom bar u usporedbi sa starijim elektronikim medijima proirio
svijetom, pri emu su se mladi pokazali najprijemljivijima. U Hrvatskoj je jo kasnih
1980-ih posjedovanje televizora prestalo biti relevantnim indikatorom u ispitivanju
ivotnog standarda, a unazad nekoliko godina isto se dogodilo s mobitelom. Prema
nalazima ovog istraivanja, slino se dogaa i s pristupom internetu, barem kada su
mladi u fokusu: samo ih 6% nema pristup "mrei svih mrea". Pri tome treba imati
na umu da mogunost pristupa internetu mladi imaju u obrazovnoj ustanovi ili na
radnom mjestu, a ne samo kod kue. Openito pristup internetu natprosjeno nemaju
mladi sa sela (2=23,46) i iz obitelji gdje je otac nieg obrazovnog statusa
(2=187,29), te oni koji su zavrili trogodinju strukovnu kolu (2=27,50) i nisu
zaposleni (2=33,62). Navedene karakteristike jo jednom potvruju socioekonomsku uvjetovanost mogunosti pristupa svim pogodnostima koje nove
tehnologije nude.
Zanimljivo je pogledati kakvo je danas mjesto u slobodnom vremenu dva mona
elektronika medija razliitih tehnolokih generacija dugogodinje "vladarice" televizije i interneta kao pretendenta na vladajuu poziciju. Nije iznenaujue da je
72
borba za prevlast zavrila pobjedom interneta (grafikon 4.2), i to tako da mladi

dnevno u prosjeku internet koriste gotovo sat vremena vie nego televiziju. Stoga je
ovdje mogue pretpostaviti da upravo fasciniranost internetom odvlai mlade, ne
samo od drugih medija, nego i od stvarnog druenja s prijateljima (koje
nadomjetaju virtualnim).
Grafikon 4.2: Prosjean dnevni broj sati gledanja televizije i koritenja interneta
4
3,38
3
2,48
0
Gledanje televizije
Koritenje interneta
Indikativno je da sati provedeni pred TV ekranom i zaslonom kompjutera ovise

o gotovo identinim sociodemografskim obiljejima mladih. Na TV i internet (pri
emu 2 iznose od 92,78 do 31,29) najvie vremena troe najmlai i nie obrazovani
ispitanici, i to uenici (nasuprot zaposlenima). I dok vrijeme koritenja oba
promatrana medija opada s porastom dobi i stupnja obrazovanja ispitanika,
koritenje TV-a dodatno opada s porastom obrazovanja oca (2=44,03), a koritenje
interneta raste s urbaniziranou mjesta stanovanja (2=86,17).
Razloge za dominaciju interneta nad televizijom nije teko pronai jer internet
funkcionira i kao interaktivni medij. Iz grafikona 4.3 vidljivo je da veina mladih
internet koristi i u komunikacijske svrhe, i za informiranje u irem smislu, i za
73
gledanje videa i sluanje glazbe. Istodobno, tek oko desetine mladih internet koristi
za usko praktine svrhe, a podjednako malo su orijentirani i na virtualne life igre.
Grafikon 4.3: Rang-ljestvica svrha koritenja interneta (%)

Pristup drutvenim
mreama
76,9
Gledanje videa/sluanje
glazbe
66,3
Traenje razliitih
informacija
62,4
itanje vijesti
61,9
60,3
Slanje elektronske pote

Komuniciranje s
poznatima (chat, skype)
53,9
"Skidanje"
filmova/knjiga
43,7
Videoigre
30,2
20,4
Za potrebe posla
Kupovanje/plaanje
rauna/rezervacija
10,7
Virtual-life igre
8,9
Kontrola bankovnog
rauna
7,1
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Koliko koju od ispitanih svrha koritenja interneta mladi preferiraju, najvie

ovisi o njihovu socioprofesionalnom statusu, dobi i obrazovanju, a najmanje o spolu.
Razlike su mnogobrojne, i ovdje emo samo istaknuti da s porastom dobi opada
zaokupljenost zabavnim sadrajima (video, glazba, "skidanje" filmova), kao i
74
ukljuivanje u drutvene mree, a raste praktina upotreba interneta, ukljuujui

informiranje i profesionalne potrebe (vrijednosti 2 kreu se od 103,25 do 16,86).
Takoer se pokazalo da studenti i uenici gotovo za sve ispitane svrhe internet ee
koriste od nezaposlenih i zaposlenih koji ga ee koriste jedino za praktine svrhe
(2 iznose od 194,31 do 18,58). Vei dio razloga za koritenje interneta raste s
porastom stupnja obrazovanja oca (2 su od 165,41 do 21,01) i urbaniziranosti
mjesta stanovanja (2 su od 55,97 do 18,50). Utjecaj obrazovanja ispitanika ukazuje
na to da se s porastom obrazovanja razvija selektivniji odnos spram mogunosti koje
internet nudi, jer s rastom obrazovanja raste i njegovo ee koritenje za poslovne,
informacijske i praktine svrhe, a opada orijentacija mladih na zabavne sadraje. Na
koncu, spolne se razlike ogledaju samo u tome da mukarci ee od ena igraju
razliite igre i "skidaju" glazbu i/ili filmove s interneta (2 iznose od 106,81 do
18,46).
Kada je u pitanju TV program, pokazuje se kako su mladi najvie orijentirani na
sadraje koji oputaju i kratko informiraju. Meu 15 ispitanih vrsta emisija
najgledanije su humoristike (48% mladih gleda ih nekoliko puta tjedno ili
svakodnevno) i druge TV serije (46%) te vijesti (42%), dok su na zaelju ljestvice
religijske emisije (2% gleda ih redovito, a 74% nikada), politike diskusije
(6%:61%) i hrvatska narodna glazba (10%:53%).
Faktorskom analizom promatrane su se televizijske emisije grupirale u etiri
faktora: informativno-edukativni, filmski, glazbeni, serijski i sportski program.
Analiza varijance pokazala je da mlade u pogledu odabira vrste televizijskog
programa meusobno najvie diskriminiraju spol, te socioprofesionalni i
rezidencijalni status (F-omjeri iznose od 285,78 do 11,78). Tako ene preferiraju
gledanje serija, a mukarci filmova i sporta, dok s dobi raste interes za informativnoedukacijske emisije (F-omjer=80,48) ija uestalost gledanja raste i sa stupnjem
obrazovanja ispitanika (F-omjer=22,23) koje ujedno utjee na opadanje interesa za
filmski program (F-omjer=10,41). Filmove osobito vole gledati mladi iz manjih
gradova i uenici, a potonji su ispodprosjeno zainteresirani za informativnoedukacijske sadraje (koje pak preferiraju zaposleni i nezaposleni). Nezaposleni vie
od ostalih osobito zaposlenih i studenata prate i glazbene emisije, koje takoer
preferiraju mladi iz ruralnih sredina (F-omjer=13,12) i nieg socijalnog porijekla (F75
omjer=10,37). Oito je da sazrijevanje, poveanje obrazovnih kompetencija i

preuzimanje profesionalnih obveza poveavaju interes za zahtjevnijim televizijskim
sadrajima uz paralelno opadanje zanimanja za zabavne programe. Uz to, ini se da
nedostatak zabavne ponude manje urbaniziranih sredina mladi kompenziraju
praenjem odgovarajuih TV programa.
Kakve su potrebe i interesi mladih u njihovu svakodnevnom ivotu posredno
pokazuju podaci o strukturi trokova za odreene stvari i aktivnosti. Mladi mjeseno
najvie troe na odjeu, obuu i modne dodatke (prosjeno 216 kuna), izlaske u
kafie i restorane (202 kune) te na telefon/mobitel (117 kuna). Vrlo malo troe na
gledanje filmova u kinu i/ili kupovinu DVD-ova (35 kuna) te kupovinu knjiga (20
kuna). Ovakva je struktura trokova oekivana i jasno ukazuje na prioritete i navike
mladih: trebaju odgovarajuu "opremu" da bi se dobro prezentirali, s drutvom se
najee nalaze po kafiima, a mobitel je naprava od koje se ne odvajaju i koriste je
za razliite svrhe. Istodobno, iako vole gledati filmove, na njih ne troe puno,
vjerojatno zahvaljujui njihovoj dostupnosti preko TV-a i interneta. Slino vrijedi i
za knjige koje mogu posuivati u knjinicama, a ionako veinom ive u kuanstvima
u kojima su knjige vrlo rijedak dekor i vjerojatno tretirane kao suvian troak.
U pogledu visine trokova za podmirivanje razliitih potreba mladi se
meusobno najvie razlikuju s obzirom na stupanj obrazovanja oca te
socioprofesionalni i rezidencijalni status. Oekivano je da trokovi za odjeu, kafie
i telefon rastu linearno s porastom dobi, obrazovanja ispitanika i njihovih oeva, te
urbaniziranosti mjesta stanovanja (vrijednosti 2 iznose od 224,39 do 53,37). ene
vie troe na odjeu (2=33,06) i knjige (2=38,18), a mukarci na izlaske u kafie
(2=25,02). Uenici najmanje troe za sve ispitane potrebe, a na drugom polu su
zaposleni i studenti (2 se kreu od 254,56 do 53,83). Kako se i uenici i studenti
uglavnom moraju snai s onim novcem koji im roditelji daju, moe se zakljuiti da
su roditelji studenata izdaniji, ponajprije zbog toga to studenti u veoj mjeri dolaze
iz obitelji vieg socioekonomskog statusa. to se zaposlene mladei tie, dodatna su
objanjenja nepotrebna jer je oekivano da oni vjerojatno raspolau s vie vlastitih
financijskih sredstava pa njima mogu i autonomnije raspolagati.
Dosadanji podaci ve su dali elemente za nasluivanje kakve su vrijednosti
mladih, a jasniju skicu daju podaci u grafikonu 4.4. Pritom je vana informacija da
76
su mladi trebali procijeniti jesu li ponuene pojave u modi ili nisu, neovisno o tome
je li to njima osobno vano. Iako ti podaci prije svega govore o tome kako mladi
percipiraju situaciju u uoj i iroj okolini, moe se pretpostaviti da su i na osobnoj
razini interiorizirali (ne)vanost promatranih pojava, odnosno da i osobno uglavnom
tee onome to smatraju modernim.
Grafikon 4.4: Rang-ljestvica pojava koje su u modi (%)
Dobro izgledati
81,2
Imati karijeru
80,3
Zavriti fakultet
76,6
Biti neovisan
73,7
Baviti se sportom
63,0
Nositi odjeu "s

etiketom"
60,2
Vjernost (partneru/ici,
prijateljima, poslodavcu)
53,0
Zdravo se hraniti
52,9
Preuzimanje
odgovornosti
49,1
Udati se / oeniti se
45,5
Biti aktivan u politici
34,8
Sudjelovati u graanskim
akcijama/inicijativama
32,6
Konzumirati marihuanu
28,8
0
20
40
60
80
Pokazani podaci uglavnom nisu iznenaujui, iako provociraju niz komentara,

od kojih emo ovdje iznijeti samo neke. Primjerice, elno mjesto dobrog izgleda i
visoki plasman noenja "brendirane" odjee pokazuju da su mladi pod pritiskom
77
ako i nisu sami to usvojili bez daljnjeg propitivanja da ostave to bolji vanjski
dojam i izgrade odreeni image. Moe se pretpostaviti da je takav stav rezultat
agresivnog medijskog promoviranja raznih celebritiyja kao ikona stila i ljepote te
prihvaanja korporacijskih savjeta o vanosti ostavljanja dobroga vanjskoga dojma
na potencijalne poslodavce, suradnike i klijente. Znakovito je da preuzimanje
odgovornosti tek polovica mladih dri modernim, iako istodobno modernim
smatraju izgradnju karijere i stjecanje neovisnosti, a to teko da je mogue postii
bez preuzimanja odgovornosti. S tim je povezan i trend da neke tradicionalne
vrijednosti kao to su lojalnost (od partnera do poslodavca) i zasnivanje vlastite
obitelji gube na vanosti u konkurenciji s profesionalnim ciljevima, ali i s nekim
postmodernim vrijednostima, kao to je promicanje zdravog naina ivota. U trokutu
tradicionalnemodernepostmoderne vrijednosti, zanimljivo je i to da mladi
procjenjuju kako je u dananjem hrvatskom drutvu malo vie "in" biti aktivan u
(institucionalnoj) politici nego na civilnoj sceni, iako se u razvijenijim dijelovima
svijeta upravo mladima pripisuje vei otklon od formalne politike u korist civilnih
organizacija i inicijativa (Norris, 2004; Fahmy, 2006).
U kontekstu vanosti dobrog izgleda, treba spomenuti da meu mladima ima
samo 4% onih koji su svojim izgledom nezadovoljni. Prevladavaju oni koji su
zadovoljni (60%), dok je svaki peti ispitanik donekle zadovoljan, a iznimno
zadovoljnih je cca 15%. Daljnja analiza je pokazala da je zadovoljstvo izgledom
neovisno o veini analiziranih sociodemografskih obiljeja, to znai da su mladi u
tom pogledu zamjetno homogeni. Ustanovljeno je tek da su izgledom neto
zadovoljniji mladi iji su oevi nieg stupnja obrazovanja (2=42,78) te oni koji ive
u veim gradovima (2=40,32). Ovim podacima dostatan je tek komentar da je
nezadovoljstvo vlastitim izgledom izvor frustracija za malobrojnu skupinu mladih, a
to je svakako dobra vijest u situaciji kada veina njih smatra da je dobar izgled jako
moderan, odnosno vaan.
Faktorskom analizom 13 pojava koje su percipirane kao moderne ili demodirane
izluena su etiri prepoznatljiva faktora: karijera, osamostaljivanje, aktivizam i
zdrav ivot. Analiza varijance pokazala je pak da se mladi u vienju (ne)modernosti
promatranih pojava meusobno najvie razlikuju s obzirom na stupanj obrazovanja i
rezidencijalni status, dok su rodne razlike potpuno izostale. Intrigantno je da
78
orijentacija na karijeru obuhvaa miljenja kako su u modi izgradnja karijere, dobar

izgled i zavren fakultet. Naime, dok je oekivano da tenja profesionalnom uspjehu
ukljuuje postizanje akademskog obrazovanja, neoekivano je da je dobar izgled
vaniji za izgradnju uspjene karijere nego za, primjerice, pronalaenje
potencijalnog branog partnera/ice. Orijentacija na karijeru raste s porastom
obrazovanja oca (F-omjer=11,34) i samih ispitanika (F-omjer=7,19) te urbaniziranou mjesta stanovanja, pri emu se osobito istiu Zagrepani (Fomjer=8,14), a te stavove natprosjeno zastupaju i studenti, za razliku od uenika i
nezaposlenih (F-omjer=6,71). Osamostaljivanje kao orijentaciju ine vjernost,
sklapanje braka, ostvarivanje neovisnosti i preuzimanje odgovornosti. Rije je o
mjeavini tradicionalnih i modernih vrijednosti ija percepcija modernosti raste
linearno s dobi (F-omjer=18,59) i obrazovanjem ispitanika (F-omjer=7,05), a opada
s urbaniziranou mjesta stanovanja (F-omjer=7,96). U skladu s tim, zaposleni mladi
(nasuprot uenicima) najvie zastupaju vrijednosti osamostaljivanja (F-omjer=8,62),
to je i oekivano, jer su preuzimanjem dijela trajnih drutvenih uloga kao to je
ona profesionalna zapoeli proces stjecanja pune socijalne zrelosti i samostalnosti
(to ukljuuje i zasnivanje braka kao sljedei korak). Orijentacija na zdrav ivot
ukljuuje zdravu ishranu, bavljenje sportom i noenje odjee "s etiketom"3, a te
pojave modernima najvie smatraju visokoobrazovani ispitanici, suprotno onima sa
zavrenom srednjom kolom (F-omjer=8,46) te uenici, za razliku od nezaposlenih
(F-omjer=6,06). U sluaju uenika mogue je pretpostaviti da na njihove stavove
utjee neposredna ukljuenost u one razine obrazovnog procesa koje su jo u stanju
osigurati neke uvjete za zdraviji ivot (kao to je redovitije bavljenje sportom), a to
s okonanjem srednjokolskog obrazovanja doivljava drastian pad. Stoga se tek
stjecanjem akademskog obrazovanja i zapoljavanjem osvjetava zbiljska vanost
zdravog ivota i osiguravaju nuni materijalni uvjeti za zdraviju prehranu i bavljenje
sportskim aktivnostima. No, vanost noenja brendirane odjee sugerira da
prakticiranje zdravog ivota djelomino zadobiva i pomodarski tih. Naposljetku,
orijentacija na aktivizam ukljuuje bavljenje politikom i sudjelovanje u graanskim
3
Indikativno je da je poeljnost noenja brendirane odjee povezana i s faktorima karijere i
aktivizma, ali u neto manjoj mjeri. Istodobno, noenje takve odjee nije povezano s faktorom
osamostaljivanja.
79
inicijativama te, iznenaujue, na konzumaciju marihuane, a sve promatrane

podskupine mladih te pojave u podjednakoj mjeri smatraju (ne)modernim.
Odnos mladih prema zdravlju dodatno upotpunjuje i njihova briga o
reproduktivnom zdravlju, kao i sklonost konzumiranju duhana i alkohola. Kao to
gotovo treina mladih smatra da je konzumiranje marihuane moderno (grafikon 4.4),
tako ima i oko 30% konzumenata duhana (puaa). Ipak, neto vie od polovice
ispitanika uope ne pui, to ukazuje na sve manju popularnost ove navike meu
mladima. Moglo bi se rei da sve jasnija javna osuda puenja u Hrvatskoj koja se
ogleda u medijski uestalom isticanju njegove tetnosti te zakonskim ogranienjima
puenja na javnim mjestima, polako pridonosi smanjenju udjela puaa meu
mladima.
Mladi se u pogledu puenja meusobno najvie razlikuju prema socioprofesionalnom statusu (2=88,12) i stupnju obrazovanja njihovih oeva (2=44,66).
Statistiki znaajne razlike osrednje jaine naene su i u odnosu na njihovu dob
(2=23,62) i rezidencijalni status (2=29,27). Tako neto ee pue mladi starije
dobi, iji su oevi nieg obrazovnog statusa, a ive u veim gradovima. Iz
navedenog se moe zakljuiti da je puenje meu mladima u Hrvatskoj jo uvijek
rasprostranjeno, ali se uoava trend njegove vee zastupljenosti u socijalnim
skupinama koje su izloene veoj socijalnoj deprivilegranosti te u skupinama mladih
koje su stasale u vrijeme kada se puenje jo uvijek smatralo drutveno
prihvatljivom iskaznicom za svijet odraslih.
Mladih konzumenata alkohola je, meutim, u hrvatskom drutvu znatno vie
nego puaa duhana (grafikon 4.5). Jednom tjedno i ee alkohol konzumira gotovo
polovica mladih, a alkohol ne konzumira tek svaki peti ispitanik. Sociodemografski
profil mladih koji su skloniji konzumiranju alkohola jako je slian profilu mladih
puaa, iako su u ovom sluaju statistiki znaajne veze naene u odnosu na sva
analizirana obiljeja ispitanika, posebno u odnosu na dob (2=151,51), socioprofesionalni status (2=145,18), stupanj obrazovanja (2=131,90) i rezidencijalni
status (2=85,98). Pokazalo se da su konzumiranju alkohola skloniji zaposleni i
nezaposleni mladi, oni nie ivotne dobi i nieg stupnja obrazovanja, a koji ive u
veim gradovima. Uz to, neto ee ga konzumiraju mukarci (2=35,42), te mladi
iji su oevi nieg obrazovnog statusa (2=46,93).
80
Grafikon 4.5: Uestalost konzumiranja alkohola i puenja duhana (%)

Konzumiranje alkohola
Puenje (cigarete)
2,0
Svaki dan
29,5
10,0
Vie puta tjedno
32,7
Samo vikendom
32,4
Rijetko/Povremeno
14,5
22,3
Nikada
54,4
0
10
20
30
40
50
S obzirom na prilino rairenu upotrebu alkohola meu mladima, ne ude

njihovi stavovi o prihvatljivosti te psihoaktivne supstance (cca 48%), pri emu
znatna veina mladih vjeruje da je on prihvatljiv ili neophodan da bi se pripadalo
nekom drutvu (grafikon 4.6).
Grafikon 4.6: Stavovi mladih o (ne)prihvatljivosti konzumiranja alkohola (%)
60
50
48,6
40
27,3
30
20
14,5
9,6
10
0
Prihvatljiv
Potreban radi
prihvaenosti u drutvu
81
Neprihvatljiv
Neodlunost
Formirani stavovi mladih o prihvatljivosti alkohola takoer ovise o gotovo svim

analiziranim sociodemografskim obiljejima, osim o dobi. Stavovima najvie
pridonosi njihov rezidencijalni status (2=132,41), a najmanje spol mladih osoba
(2=35,19). I u ovom je sluaju uoena vea prihvatljivost alkohola u skupini
mukaraca nieg obrazovnog statusa, iz urbanih sredina te nezaposlenih mladih
osoba iji su oevi nieg obrazovnog statusa.
Opisani profili mladih odnose se na one sklone prekomjernom konzumiranju
alkohola, to ih svrstava u skupinu mladih rizinog ponaanja. Na alost, alkohol je
u Hrvatskoj i dalje iznimno prihvatljivo sredstvo ovisnosti, a rezultati ovog
istraivanja upuuju na zakljuak da to miljenje dijeli i veina mladih. Toleriranje,
a posebno promidba i poticanje konzumacije alkohola u mnogim drutvenim
situacijama, zasigurno znatno pridonosi takvoj situaciji. S druge strane, jasnija
poruka o neprihvatljivosti nekog ponaanja pridonosi ako je suditi po efektima
antipuake kampanje i smanjivanju udjela onih koji takvo ponaanje prakticiraju.
Prema tome, pad udjela mladih konzumenata alkohola nije opravdano oekivati sve
dok se hrvatsko drutvo u tom smislu jasnije ne odredi jer pijenje alkohola u naoj
kulturi koketira s obiajima, a u odrasloj se dobi smatra drutveno prihvatljivim
ponaanjem.
Uz pretjerano konzumiranje alkohola, potencijalni rizici za zdravlje mladih
nalaze se i u sferi njihova seksualnog ivota. Poznato je, naime, da potreba mladih
za seksualnim istraivanjem, iskuavanje razliitih oblika seksualnih odnosa,
fragmentarno znanje, iluzija o neranjivosti uz istovremeni nedostatak komunikacijskih vjetina, snaan pritisak vrnjaka i vrnjakih normi te hedonizam kao
vaan dio ivotnog identiteta mladih, predstavljaju dimenzije spolnosti koje utjeu
na seksualno ponaanje mladih (Dabo i dr., 2008).
U naem je uzorku seksualno aktivno vie od 60% mladih, a meu njima je 43%
onih koji su imali seksualne odnose s vie partnera. Ipak, na seksualni ivot mladih
utjeu sva analizirana sociodemografska obiljeja, posebice dob (2=534,80),
socioprofesionalni status (2=562,05) i obrazovanje (2=485,28). Seksualna iskustva
s vie partnera ee imaju mladi starije dobi, zaposleni i nezaposleni, i mladi vieg
obrazovanja. Uz to, u ovoj skupini takoer nalazimo relativno vie mukaraca
82
(2=23,43) iji su oevi vieg obrazovanja (2=39,69), te mladih iz manjih gradova

(2=52,01).
Radi li se o rizinim ponaanjima, vidljivo je u grafikonu 4.7, iz kojeg proizlazi
da kontracepciju redovito koristi tek treina mladih4. Svi ostali oblici seksualnih
odnosa, osim u sluaju mladih koji ele postati roditelji (a takvih je u uzorku manje
od 10%), u pogledu zatite reproduktivnog zdravlja imaju obiljeja rizika.
Grafikon 4.7: Koritenje kontracepcije meu mladima (%)

Nepoznavanje termina
0,2
Nikada
7,2
Ponekad
18,1
U pravilu
33,8
0
10
15
20
25
30
35
40
Kontracepciju neto ee koriste ene (2=17,84), mladi vieg obrazovnog

statusa (2=85,72), uenici i studenti (2=41,48), mlae dobi (2=45,96) iji su oevi
stekli vie obrazovanje (2=90,00). Vidljivo je, dakle, da, iako je ovo ponaanje
povezano sa svim analiziranim sociodemografskim obiljejima mladih, na koritenje
kontracepcije najvie utjecaja ima njihov stupanj obrazovanja.5
Rezultati ovog i drugih istraivanja posredno ukazuju na opravdanost i potrebu
uvoenja zdravstvenog odgoja u hrvatski sustav odgoja i obrazovanja. ini se da su
dosadanja nastojanja usmjerena veoj zastupljenosti ovih sadraja u nastavnim
4
Na pitanje o koritenju kontracepcije odgovorilo je tek 59,2% ispitanika, odnosno njih 889.
Pridodamo li tome istraivanjima potvrenu injenicu da mladi danas u spolne odnose stupaju vrlo
rano, a da im je znanje o toj problematici nepotpuno i nedovoljno (Dabo i dr., 2008), rizici u podruju
reproduktivnog zdravlja postaju i vei. Vranje i dr. (2011) svojim su istraivanjem, provedenim na
uzorku 579 djevojaka u dobi od 15-26 godina, utvrdili da je prosjena dob prvog spolnog odnosa 17,5
godina. Potpuno znanje o reproduktivnom zdravlju pokazalo je samo 34% djevojaka, a izvor
informiranja za 47% ispitanica bile su strune osobe. Tri i vie spolnih partnera imalo je cca 22%
ispitanica, a 33% njih izjavilo je to i za svoje partnere.
5
83
kurikulumima kolske godine 2012./2013. dobila prepoznatljiv oblik jer je

zdravstveni odgoj postao obvezan sadraj nastavnih predmeta u svim hrvatskim
kolama. Ipak, stvarni odraz ove novine na ponaanje mladih trebat e jo priekati
jer prevencija u podruju reproduktivnog zdravlja ne smije biti usmjerena samo na
stjecanje znanja i sprjeavanje spolno prenosivih bolesti i neeljene trudnoe, nego i
na promjenu stavova i usvajanja odgovornog spolnog ponaanja mladih. Stoga puka
informacija o potrebi zatite reproduktivnog zdravlja nee biti dovoljna, a o
umjenosti svakog nastavnika ovisi hoe li i u kojoj mjeri mlade usmjeriti na
odgovorno spolno ponaanje. U meuvremenu e se i dalje mnogi mladi u podruju
spolnog ponaanja kretati u razmjerima umjerene ili ak visoke rizinosti, poglavito
oni koji odrastaju u socijalno deprivilegiranim okolnostima i sredinama.
Prema rezultatima ovog istraivanja, mogue je zakljuiti da se najmanje 20%
mladih, prakticiranjem seksualnih odnosa bez zatite, izravno izlae razliitim
rizicima, meu kojima je i rizik preranog roditeljstva. U tom je smislu zanimljivo
analizirati njihovo miljenje o pobaaju te o uzdravanju od seksualnih odnosa.
Grafikon 4.8: Stavovi mladih o pobaaju (%)
Treba ga potpuno zakonom zabraniti
12,4
Neodlunost
20,0
Treba dozvoliti samo medicinski opravdane

pobaaje
28,7
Treba biti zakonom doputen
38,9
0
10
15
20
25
30
35
40
45
Zanimljivo, zabranu pobaaja podupire neto vie od dvije petine mladih

(grafikon 4.8), dok vie od polovice njih ne zagovara uzdravanje od seksualnih
odnosa (grafikon 4.9). Stavimo li ove pokazatelje u kontekst uestalosti prakticiranja
seksualnih odnosa u populaciji mladih koji je popraen nedostatnim koritenjem
84
kontracepcije, uoava se da meu mladima u Hrvatskoj postoji odreen nesrazmjer

izmeu deklariranih stavova i stvarnog ponaanja. Navedeno je vjerojatno posljedica
svojevrsne zbunjenosti mladih zbog proklamiranih stavova crkvenih zajednica
(osobito Katolike crkve kao veinske u Hrvatskoj) i njihovih seksualnih potreba
koje se javljaju znatno prije no to su spremni sklapati brane zajednice.
Rezultati analize utjecaja sociodemografskih obiljeja mladih na stavove o
pobaaju pokazali su da na njih najvie utjee socioprofesionalni status (2=108,68),
stupanj obrazovanja (2=90,41) i dob (2=82,37). Tako zabranu pobaaja ee
podravaju zaposleni i nezaposleni ispitanici nieg obrazovnog statusa i mlae
ivotne dobi (do 22 godine). Tome treba dodati nalaze o neto eem podupiranju
pobaaja od strane ispitanika mukog spola (2=27,64) i mladih iz najurbaniziranijih
sredina (2=75,59).
Grafikon 4.9: Stavovi mladih o suzdravanju od seksualnih odnosa (%)
Vrijednost, vrlina za djevojke
3,8
Psiholoki teret, optereenje za mlade
16,0
Neodluni
19,4
Vrijednost, vrlina za oba spola
23,3
Koncept koji vie nije moderan
37,4
0
10
15
20
25
30
35
40
Iste sociodemografske varijable utjeu i na miljenje mladih o uzdravanju od

seksualnih odnosa. Najjai je utjecaj socioprofesionalnog statusa (2=150,81), a
slijede obrazovanje (2=125,32), dob (2=113,07) i rezidencijalni status (2=61,85).
Pritom vrline uzdravanja od seksualnih odnosa ee istiu mladi nieg obrazovnog
statusa, mlae dobi, koji se jo uvijek nalaze u procesu kolovanja, a ive u ruralnim
85
sredinama. S druge strane, miljenje o zastarjelosti takvih stavova znatno ee

nalazimo u populaciji mladih koji su kolovanje zavrili ili studiraju, starije su
ivotne dobi i ive u urbanim sredinama.
Ukratko, rezultati ove analize dodatno ukazuju na okolnost da je odgovorniji
odnos mladih prema zatiti reproduktivnog zdravlja najvie povezan s njihovim
obrazovanjem i sazrijevanjem. Istodobno, tradicionalnije vrijednosne orijentacije
pridonose drugaijem seksualnom ponaanju (u mlaoj ivotnoj dobi je to
uzdravanje od seksualnih odnosa, a u starijoj ambivalentan odnos spram neeljenih
posljedica seksualnih odnosa). Unato tradicionalizmu koji demonstrira treina
hrvatske mladei, hrvatsko drutvo ipak postaje sve tolerantnije prema ponaanjima i
stavovima pojedinaca i grupa. Sve je manje zabrana i miljenja koja sputavaju mlade
i njihovo ponaanje, a ta se tolerancija oituje i u njihovu seksualnom ivotu.
Grafikon 4.10: Stavovi mladih prema homoseksualnim osobama (%)

35
31,7
30
25
20,6
20
15
18,6
18,0
Uglavnom
neprihvatljivi
U potpunosti
neprihvatljivi
11,1
10
5
0
U potpunosti
prihvatljivi
Uglavnom
prihvatljivi
Niti prihvatljivi
niti neprihvatljivi
Pitanje je, meutim, odraava li se ta tolerantnost i na prihvatljivost

homoseksualnih odnosa. O tome nas informiraju rezultati prikazani u grafikonu
4.10. Oni upuuju na zakljuak da su mladi u tom smislu snano diferencirani, pri
emu je podjednak broj onih kojima su homoseksualne osobe prihvatljive, onih koji
su u tom smislu neodluni i onih kojima je homoseksualnost jo uvijek
neprihvatljiva. Pritom je homoseksualnost prihvatljivija enama (2=77,42), mla86
dima s akademskim obrazovanjem (2=87,05), iji su oevi stekli vii stupanj

obrazovanja (2=59,33), starije su dobi (2=57,42) i iz veih gradova (2= 74,87).
Prema tome, i socijalni profil mladih koji ne prihvaaju homoseksualnost
upuuje na zakljuak da je obrazovanje ono koje njihove stavove usmjerava prema
veoj toleranciji i prihvaanju razliitosti, kao to ih kako smo ranije vidjeli usmjerava i prema odgovornijem seksualnom ponaanju.
Promatrajui integralno prethodno interpretirane rezultate istraivanja, moe se
ustvrditi da slobodno vrijeme i nain ivota mladih u Hrvatskoj danas ne odstupa
bitno od obrazaca ustanovljenih kako ranijim istraivanjima u nas, tako i onima
provoenim u drugim zemljama. Slobodno vrijeme mladih je primarno ispunjeno
aktivnostima za zabavu i razonodu u emu najvanije mjesto zauzimaju druenja i
medijski posredovani sadraji. U tom se kontekstu javlja i najvea promjena, a to je
brzi uspon interneta koji mladi koriste za brojne svrhe meu kojima dominiraju
informativne i komunikacijske. Time je na popularnosti izgubila televizija koja
postaje uglavnom medij na kojem se prate zabavni sadraji (serije i filmovi) premda
i nadalje ostaje vano sredstvo informiranja. No ini se da su zbog interneta i izlasci
mladih zahvaeni promjenama pri emu dio stvarnih druenja supstituiraju
virtualnima. Knjige (i novine) su te koje ispunjavaju najmanji dio dokolice mladih, a
trend opadanja navike itanja je kontinuiran proces u posljednja tri desetljea.
Veina mladih dri da su u modi pojave koje pripadaju sferi privatnosti i
pridonose izgradnji osobnog stila (uz pomo njegovanja dobrog izgleda, sportskog
odravanja dobre forme i noenja "brendirane" odjee). U tom je kontekstu osobito
vana pragmatina orijentacija na karijeru, neovisnost i zdrav ivot. Lojalnost,
odgovornost i osnivanje obitelji moderni su za svakog drugog mladog ispitanika to
ukazuje na slabljenje vanosti tradicionalnih vrijednosti. Treina ispitanika modernim vidi politiki i graanski aktivizam potvrujui opstojnost distanciranja mladih
od javne sfere i u konsolidiranoj postsocijalistikoj Hrvatskoj. Sukladno nainu
provoenja slobodnog vremena i vrijednostima koje zastupaju, mladi troe i
financijska sredstva ija glavnina odlazi na podmirenje odjevnih potreba, izlaske u
ugostiteljske objekte i usluge telefonskih operatera.
to se tie sredstava ovisnosti pokazalo se da manje od treine mladih smatra da
je konzumacija marihuane moderna iako to ne govori koliko ih toj konzumaciji
87
pribjegava. Rezultati ovog istraivanja o konzumaciji alkohola i duhana u skladu su

s ranijim nalazima istraivanja provedenim na uzorku populacije mladih u Hrvatskoj
(Bouillet, 2006a) koji kontinuirano ukazuju na injenicu da je meu mladima
najzastupljenije prekomjerno konzumiranje alkohola, dok je puenje duhana na
drugom mjestu. Pritom je broj konzumenata alkohola u vremenu stabilan, a broj
mladih koji pue konstantno u laganom padu. Istraivanja, nadalje, na razliite
naine potvruju da je u populaciji mladih najmanje 15% onih koje se moe svrstati
u skupinu mladih sklonih visoko rizinim ponaanjima s obzirom da alkohol
konzumiraju jednom tjedno i ee, uz istovremenu sklonost opijanju (Bouillet,
ale-Mratovi, 2007). Prema tome, i ovo je istraivanje jedno u nizu koje ukazuje
na izrazito visoku prihvatljivost i rairenost konzumiranja alkohola u hrvatskom
drutvu, dok se prihvatljivost puenja polako, ali kontinuirano smanjuje.
Kada je rije o reproduktivnom zdravlju, vano je podsjetiti da petina mladih,
unato visokom udjelu spolno aktivnih osoba, ne prakticira spolno odgovorno
ponaanje. Budui da udio takvog ponaanja opada sa stupnjem obrazovanja i
sazrijevanja mladih, najvanijim se ini pravovremeno ih obrazovati o posljedicama
rizinog spolnog ponaanja. Takoer se pokazalo da je tolerancija mladih prema
homoseksualnim osobama razmjerno niska po emu su mladi slini ostalim
graanima Hrvatske (Iliin, 2005a). U ovom kontekstu indikativno je da se moe
prepoznati skupinu mladih koja zastupa tradicionalan sustav vrijednosti, a iji je
socijalni profil uglavnom odreen niim stupnjem obrazovanja, preteno ruralnim
rezidencijalnim statusom i razmjerno niskim socijalnim porijeklom. Iako je trenutno
ta skupina jo uvijek relativno brojna (cca 30%), vjerojatno je da e sa sve veim
stupnjem obrazovanja kojeg u Hrvatskoj stjee sve vei broj mladih ljudi i ona s
vremenom postati malobrojnija pri emu bi prihvaanje razliitosti trebalo porasti.
Zakljuno treba naglasiti da su obrasci ponaanja u slobodnom vremenu i
vrijednosti mladih koje se odraavaju na njihov nain ivota, znatno uvjetovani
njihovim sociodemografskim obiljejima. Pri tome ulazak u svijet rada ili
akademsku sredinu, vii stupanj obrazovanja i vea razina psihosocijalne zrelosti te
ivot u urbaniziranim sredinama pridonosi razvoju svjetonazora koji su primjereniji
suvremenom dobu, iako to ne znai da neke pojave koje su moderne ne mogu biti
upitne. Postojee usklaivanje mladih sa suvremenim drutvenim zahtjevima s jedne
88
strane ukazuje na individualizaciju ivotnih ciljeva i pragmatino ponaanje uz

sklonost pomodarstvu, s druge na rast tolerancije paralelno sa slabljenjem
tradicionalistikih vrijednosnih orijentacija, a s tree na jaanje brige o vlastitu
zdravlju to ukljuuje odgovarajue prehrambene navike, tjelesnu aktivnost,
odgovorno spolno ponaanje te uzdravanje od puenja i pretjerane konzumacije
alkohola.
89
5. Socijalno povjerenje i vrijednosti
Drutva s veim stupnjem socijalnoga povjerenja meu pojedincima i rairenim

mreama suradnje, osim to su ekonomski razvijenija, istodobno predstavljaju
pogodno tlo za razvoj demokratskih institucija (Putnam, 2003). Socijalno povjerenje
kulturalna je dimenzija ireg koncepta socijalnog kapitala, kojeg, prema definiciji R.
Putnama (2003, 2008) ini i strukturalna dimenzija sastavljena od horizontalnih veza
meu pojedincima. Socijalni kapital nije jednoznaan te ovisi o usmjerenosti i
intenzitetu sastavnica koje ga ine, unutar i izvan neke grupe, to upuuje na
postojanje idealtipskih vrsta: povezujueg i premoujueg socijalnog kapitala
(Putnam, 2008).
Povezujui socijalni kapital odreuje prevlast visokog povjerenja meu
lanovima neke grupe s istovremeno niskim izraavanjem povjerenja prema nelanovima ime se jaa zajedniki identitet ili predanost radu na nekom zajednikom
cilju. Povjerenje koje u tom sluaju prevladava, zove se partikularizirano ili gusto
to je karakteristino za grupe iji su pojedinci u relativno estim, osobnim i
intenzivnim interakcijama. Premoujui socijalni kapital obuhvaa heterogene
identitete, a time i uopeno ili tanko povjerenje u osobe koje se nalaze izvan kruga
poznatih osoba ili lanova skupine s kojom se pojedinac poistovjeuje. Demokratsko
drutvo podrazumijeva rairenost premoujueg, inkluzivnog socijalnog kapitala
kojeg karakterizira uspostavljanje veza povjerenja s ljudima razliitog sociokulturnog zalea.
Socijalni kapital predstavlja izazov kada je rije o mjerenju i zato se nerijetko za
proksi mjeru uzima socijalno povjerenje (alaj, 2007). Stoga emo u odjeljcima koji
slijede ispitati stupanj povjerenja mladih prema nekim drutvenim skupinama.
Takoer e biti analizirano njihovo volontersko djelovanje u neposrednoj zajednici
kako bismo dobili uvid u strukturalnu dimenziju njihova socijalnog kapitala. Razina
socijalnog kapitala premoujueg tipa kao obiljeje neke skupine ili zajednice, kako
smo naznaili, najbolje se ogleda u odnosu prema drugima. U tu svrhu, ispitali
smo iskazanu toleranciju u uem smislu distance prema nekim socijalnim i etnikim
skupinama. Kako su vrijednosti neodvojive od spomenute teme, utvrdit emo
najcjenjenije vrijednosti te neke dimenzije religioznosti mladih.
90
Na skali od 1 do 10 (pri emu 1 oznaava najmanji a 10 najvii stupanj)

ispitanici su oznaili stupanj povjerenja prema odreenim socijalnim skupinama. U
grafikonu 5.1 prikazan je postotak najviih stupnjeva povjerenja (9 i 10). Budui da
je rije o mladim ispitanicima, moemo oekivati snaniju prisutnost gustog ili
partikulariziranog povjerenja i to zbog vane uloge primarnih grupa, poglavito
obitelji koja olakava tranziciju u odraslost u okolnostima obiljeenima nesigurnostima i rizicima.
Grafikon 5.1: Rang-ljestvica najviih stupnjeva povjerenja iskazanih prema pojedinim skupinama ljudi (%)
Najvie stupnjeve povjerenja ispitanici oekivano izraavaju prema bliskim

ljudima kojima pripadaju lanovi obitelji, prijatelji i roaci. etvrtina mladih visoko
povjerenje ima prema kolegama, petina prema susjedima, a izmeu 15-17% prema
ljudima druge vjeroispovijesti i onima drugaijih politikih uvjerenja. Zanimljiva je
iskazana rezerviranost prema vjerskim voama to bi moglo ukazivati na dozu
kritinosti koju mladi gaje prema institucionalnim autoritetima.
Iz grafikona 5.1 vidljiva je jasna diferencijacija partikulariziranog i uopenog
povjerenja, pa nas to upuuje na vjerojatnost da je premoujui socijalni kapital
91
znatno slabije zastupljen meu mladima. Da bismo saznali kako se varijable

strukturiraju, iz daljnje obrade faktorskom analizom, izostavljena je varijabla
povjerenja u vjerske voe iz dva razloga. Prvi jest taj to su oni predstavnici
veinom hijerarhiziranih institucija (Offe i Fuchs, 2002) i time se ne uklapaju u
definirani koncept socijalnog kapitala koji podrazumijeva horizontalne veze
udruivanja. Drugi proizlazi iz prvog, a odnosi se na vertikalno povjerenje koje
takoer konceptualno ne odgovara podjeli ovih ve spomenutih vrsta socijalnoga
kapitala. Dobivena latentna struktura obraenih varijabli odgovara podjeli uopenog
i partikulariziranog povjerenja. Prvi faktor uopeno povjerenje sastoji se od
iskazanog povjerenja u ljude druge vjeroispovijesti i drugaijih politikih uvjerenja,
kolega s posla i susjeda. Ukratko, ovaj faktor ukazuje na latentnu povezanost
percepcije pripadanja socioprofesionalnoj skupini i susjedstvu s doivljavanjem
drugih, odnosno drugaijih prema ideolokim ili kulturnim obiljejima. Drugi
faktor, partikularizirano povjerenje jasan je u sadrajnom smislu jer se sastoji se od
povjerenja u lanove obitelji, roake i prijatelje.
Ispitanici se u pogledu faktora partikulariziranog povjerenja razlikuju s obzirom
na socioprofesionalni status i obrazovanje oca. Uenici u odnosu na zaposlene i
nezaposlene (F-omjer=6,16) znaajno vie iskazuju povjerenje partikularnog tipa.
Takoer, mladi iji oevi imaju (ne)zavrenu osnovnu kolu znaajno vie
izraavaju ovaj tip povjerenja u odnosu na mlade iji su oevi zavrili
etverogodinju srednju kolu i vie (F-omjer=13,39). Faktor uopenog povjerenja
pak povezan je s rezidencijalnim statusom (F-omjer=12,68) pa su tako mladi
stanovnici ruralnih podruja i malih gradova skloniji ovom tipu povjerenja od onih
iz velikih gradova. Takoer, znaajne su razlike izmeu ispitanika sa sela i onih iz
Zagreba pri emu potonji izraavaju nii stupanj uopenog povjerenja.
Strukturalna dimenzija socijalnog kapitala ispitivana je posjedovanjem iskustva
volonterskog rada tijekom zadnjih 12 mjeseci. Offe i Fuchs (2002) ovaj tip rada
smatraju vanim dijelom civilnog angamana, a posljedino i socijalnog kapitala jer
predstavlja potencijal za stvaranje povjerenja. Definiraju ga kao davanje usluga
primateljima koji su u potrebi za tim uslugama i koje je motivirano tom potrebom i
njezinim ispunjavanjem, a ne primarno materijalnim dobitkom ili instrumentalnim
karijernim napretkom (Offe i Fuchs, 2002:197). Dobrovoljni rad na individualnoj
92
razini moe proizvesti viestruke dobrobiti jer osoba tijekom rada stjee ne samo
znanja i vjetine koje bi joj i ubudue mogle koristiti, ve iri svoju socijalnu mreu
i razvija osjeaj solidarnosti, a time pridonosi ukupnoj koliini socijalnog povjerenja
u zajednici. Dobrovoljni rad mogue je realizirati sudjelujui u radu i aktivnostima
udruga i institucija ili pak kroz osobni neformalni angaman u lokalnoj zajednici.
Organizacije civilnog drutva u Hrvatskoj, osim to u prosjeku imaju nizak
stupanj aktivnog lanstva, neravnomjerno su rasprostranjene pri emu su naroito
deficitarne u naseljima ispod 20000 stanovnika (Beovan, 2004). Iz toga proizlazi da
je volontiranje, posebice formalno, kroz udruge, nedovoljno raireno meu opom
populacijom pa tako i mladima u Hrvatskoj. Kada je rije o spremnosti mladih na
dobrovoljni rad, prethodna su istraivanja utvrdila da je 40% mladih voljno ukljuiti
se dok 20% ne eli imati iskustva u volonterskom radu, a 40% je neodluno i ne zna
(Mende, 2006a).
U ovom istraivanju podaci pokazuju kako je iskustvo dobrovoljnog rada
tijekom posljednjih dvanaest mjeseci imalo oko 13% mladih. Skloniji dobrovoljnom
radu su sinovi i keri oeva sa zavrenom etverogodinjom srednjom kolom
(2=21,39) kao i ispitanici sa sela (2=23,17) pri emu je naglaena nezainteresiranost mladih iz velikih gradova. Ovakav rezultat se moe dvojako tumaiti.
Prvo, u selima su neposredni kontakti licem u lice ei, a oni pogoduju razvoju
dobrovoljnih neformalnih aktivnosti. Drugo, izostanak zadovoljavajue infrastrukture za ivot na selu takoer moe utjecati na potrebu za stvaranjem
strukturalnog nadomjestka u obliku volonterskog rada.
Volonteri iz uzorka oznaili su aktivnosti kojima su se bavili (grafikon 5.2).
Treina je pomagala osobama s posebnim potrebama i starijim osobama, a neto vie
od etvrtine kolskim kolegama u svladavanju gradiva to upuuje na znaajan udio
neformalno strukturiranog volonterskog rada. U organizaciji kulturnih dogaanja
sudjelovala je etvrtina ispitanika, a u organizaciji sportskih dogaanja njih skoro
petina. Javni radovi u lokalnoj zajednici privukli su manje od petine volontera, a
vjerskim aktivnostima bavi se svaki esti volonter. Iako volontiranje predstavlja i
priliku za stjecanje radnog iskustva (Mende, 2006a), relativno nizak postotak njih je
iskusilo rad u poslovnom sektoru i aktivnostima nevladinih organizacija.
93
Kao glavni razlog svog dobrovoljnog angamana 36% volontera navodi

altruistiku motivaciju, odnosno osjeaj predanosti u pomaganju drugima. Oko
petine je izrazilo opu elju za drutvenim angamanom, a neto vie od desetine
imalo je konkretan povod za rjeenje nekog problema. Manje od 10% mladih
volontera razloge pripisuje obiteljskoj tradiciji, zatim motivaciji za primjenu nekih
znanja u praksi, te elji za stjecanjem novih prijatelja. Oko 5% volontera razlog
dobrovoljnog rada pripisalo je vjerskim uvjerenjima, a oko 2% je istaklo
pragmatian razlog prilike za upoznavanje budueg poslodavca. Iz drutvenopolitikih uvjerenja volontiralo je manje od 1%.
Grafikon 5.2: Vrsta volontiranja mladih u proteklih 12 mjeseci (%)

Pomaganje osobama s posebnim
potrebama/starijim osobama
30,2
Pomaganje kolegi u svladavanju gradiva
26,9
U organizaciji kulturnih dogaanja (festivali,

koncerti i sl.)
25,2
U organizaciji sportskih dogaanja
19,3
Sudjelovanje u javnim radovima u lokalnoj

zajednici
17,4
Vjerske aktivnosti
15,6
U radu poslovnog sektora (neke tvrtke)
9,1
U aktivnostima nevladine organizacije
6,9
Neto drugo
5,2
0
10
15
20
25
30
35
Uopeno gledano, volonterstvo nije raireno meu mladima. No, moe se

zakljuiti da meu onima koji imaju takvog iskustva, prevladava neformalni tip
dobrovoljnog rada usmjerenog prema osobama koje trebaju neku vrstu pomoi.
Takvo usmjerenje potvruje i izraena motivacija za volonterski rad u ijoj podlozi
je vrijednost altruizma.
94
Prema Welzel, Inglehart i Deutsch (2005) mjera manjeg ili veeg premoujueg
socijalnog kapitala u drutvu ili unutar neke skupine ovisi o dominantnim
vrijednostima. U nastavku je stoga ispitana hijerarhija vrijednosti mladih.
Vrijednosti se mogu definirati kao stalno vjerovanje po kojem je jedan stil ili
smisao ivota individualno ili drutveno prihvatljiviji od suprotnog stila ili smisla
(Rokeach, 1973, prema Radin, 2007: 138). Utoliko, one imaju ulogu smjernica u
djelovanju, ponaanju i rjeavanju problema pojedinaca.
Ispitanicima su ponuene individualne vrijednosti od kojih su trebali odrediti tri
koje najvie cijene (tablica 5.1).
Tablica 5.1: Rang-ljestvice vrijednosti mladih - prvi, drugi i trei izbor (%)
Prvi izbor
Drugi izbor
Trei izbor
1.
Osobno dostojanstvo
(identitet/
obrazovanje)
42,8
Tolerantnost
(uvaavanje
drugaijeg miljenja)
18,6
Korektnost
20,2
2.
Borbenost (boriti se
za postizanje cilja)
12,5
17,6
17,4
3.
4.
Altruizam (biti
predan, pomoi
drugima)
Drutveni presti
(drutveni status,
drutveni znaaj)
11,7
8,8
Altruizam (biti
predan, pomoi
drugima)
Osobno dostojanstvo
(identitet/
obrazovanje)
Tolerantnost
(uvaavanje
drugaijeg miljenja)
Altruizam (biti
predan, pomoi
drugima)
Inovativnost duha
(kreira, prihvaa ideje
drugih)
Osobno dostojanstvo
(identitet/
obrazovanje)
Drutveni presti
(drutveni status,
drutveni znaaj)
11,2
4,1
Bogaenje
6,2
0,9
Ne znam/ Bez
odgovora
1,9
14,6
13,8
5.
Korektnost
8,5
Korektnost
11,6
6.
Tolerantnost
(uvaavanje
drugaijeg miljenja)
8,3
Drutveni presti
(drutveni status,
drutveni znaaj)
11,3
7.
Bogaenje
4,3
Bogaenje
7,3
8.
9.
Inovativnost duha
(kreira, prihvaa
ideje drugih)
Ne znam/ Bez
odgovora
2,7
0,3
Inovativnost duha
(kreira, prihvaa ideje
drugih)
Ne znam / Bez
odgovora
14,4
11,8
9,6
7,2
Rezultati pokazuju da najcjenjenije vrijednosti meu mladima predstavljaju

kombinaciju odnosa drugih prema pojedincu samom (dostojanstvo) i odnosa
pojedinca prema drugima (tolerantnost i korektnost). Navedene vrijednosti su u
najveoj mjeri mladima prihvatljive na individualnoj i drutvenoj razini, a ujedno
95
predstavljaju poeljan okvir unutar kojega smatraju da mogu ostvariti svoje interese
i ciljeve. Ako primijenimo Rokeachovu (Rokeach, 1973, prema Iliin, 2011) podjelu
vrijednosti na terminalne (poeljne egzistencijalne ciljeve) i instrumentalne
(poeljne naine ponaanja), tada moemo rei da kod naih ispitanika prevladava
osobno dostojanstvo kao poeljan egzistencijalan cilj te tolerantnost i korektnost kao
poeljni naini ponaanja. Usto, na drugom mjestu u sva tri izbora prisutna je
vrijednost borbenosti koja, izmeu ostalog, predstavlja poeljnost aktivnog i
samostalnog naina postizanja ciljeva.
Grafikon 5.3: Rang-ljestvica vrijednosti mladih (%)
Rang-ljestvica vrijednosti dobivena na osnovi zbroja sva tri izbora pokazuje

kako je osobno dostojanstvo jedina vrijednost koju istie veina (dvije treine)
mladih (grafikon 5.3). Ovaj rezultat upuuje na razvijenu samosvijest o vanosti
vlastita integriteta s kojom je usko povezano i samopotovanje koje se nalazi u
podlozi mnogih ivotnih odluka s kojima su mladi ve suoeni ili im tek predstoje.
Borbenost odabire neto manje od polovice mladih to sugerira da su mladi prilino
spremni (iz)boriti se za ono to smatraju vanim. Zatim slijede vrijednosti koje
upuuju na odnos s drugima i prema drugima poput tolerantnosti, korektnosti i
96
altruizma. Vrijednost drutvenog statusa ne pokazuje se naroito rairena meu

mladima, kao ni materijalistika orijentacija, odnosno stjecanje bogatstva to pomalo
proturjei dominantnom duhu potroakog drutva. Takoer, vidljiv je slab plasman
inovativnosti koja se nerijetko povezuje upravo s mladima kao kreativnim resursom
drutva.
Razlike izmeu mladih postoje i to u pogledu vrijednosti altruizma, bogaenja,
prestia i dostojanstva. ene su sklonije vie cijeniti vrijednost altruizma od
mukaraca (2=30,65), dok mukarci preferiraju bogaenje (2=44,42). Stjecanje
bogatstva vie vrednuju i uenici naspram studenata (2=19,64), najmlaa dobna
kohorta s obzirom na starije (2=17,61) te najnie obrazovani naspram ispitanika
vie i visoke strune spreme (2=33,85). U vrednovanju prestia ponovo se dob
( =22,82) i stupanj obrazovanja ( =35,76) pokazuju znaajnima u diferenciranju
2
mladih i to u istom smjeru kao i u sluaju vrijednosti bogaenja konkretno, vanost drutvenog prestia opada s porastom dobi i obrazovanja mladih. Pored toga,
drutveni presti natprosjeno cijene nezaposleni u odnosu na studente (2=35,35), te
stanovnici sela naspram Zagrepana i mladih iz velikih gradova (2=33,73). Kada je
rije
dostojanstvu,
jedinu
statistiki
znaajnu
razliku
proizveo
je
socioprofesionalni status (2=44,72) pri emu osobno dostojanstvo najvie cijene

zaposleni a najmanje nezaposleni ispitanici. To ukazuje na vanost zaposlenja,
osobito u procesu odrastanja, u percepciji a posljedino i izgradnji osobnog
dostojanstva, odnosno identiteta.
Osobno dostojanstvo koje se mladima pokazalo najvanijom vrijednou
posebno je ugroeno kada je na djelu diskriminacija osobe zbog nekog njenog
obiljeja. Upitali smo ispitanike jesu li se ikada i koliko esto osjetili rtvom
diskriminacije s obzirom na spol, ekonomski poloaj, vjersku pripadnost, etniku
pripadnost, razinu obrazovanja, stranaku pripadnost, regionalno porijeklo i ruralno
ili urbano porijeklo. Iznad 80% ispitanika nikada se nije osjetilo rtvom
diskriminacije s obzirom na svako navedeno obiljeje. Ipak, razlike izmeu mladih
postoje i to s obzirom na dob, a time moemo rei i ivotno iskustvo. Naime,
najmlai ispitanici su se, oekivano, znaajno manje osjetili diskriminiranima u
odnosu na ostale dvije starije skupine mladih i to temeljem ekonomskog statusa (Fomjer=14,23), vjerske (F-omjer=8,43), etnike (F-omjer=9,82) i stranake pripad97
nosti (F-omjer=8,11) te razine obrazovanja (F-omjer=10,91). Usto, ne zauuje da

spolnu diskriminaciju znaajno vie doivljavaju ene (t=8,96).
Uz ljudsko dostojanstvo i borbenost, tolerantnost (grafikon 5.3) se takoer
pokazala kao relativno vana vrijednost za mlade. Ipak, prenesena u realnost kroz
konkretne primjere, poprima drugaije obrise. Naime, mladi su na skali od pet
stupnjeva oznaili dobar ili lo osjeaj prema ideji doseljenja nekih skupina i obitelji
u svoje susjedstvo. U grafikonu 5.4 prikazani su zajedniki postoci dva stupnja
pozitivnih osjeaja prema pojedinim skupinama. Iz tih podataka se posredno iitava
i stupanj tolerancije prema razliitim skupinama koje bi hipotetski ivjele u
neposrednom susjedstvu.
Grafikon 5.4: Rang-ljestvica prihvaanja razliitih socijalnih skupina kao potencijalnih susjeda (%)
98
Tolerancija proizlazi iz osobnog prihvaanja drugoga, pri emu je u

prepoznavanju razlika vana afektivna komponenta koja tim razlikama ne pripisuje
loe osobine, a prvenstveno ih ne smatra prijeteima (Igli, 2010). Tako su obitelji
sa Zapada, kao i one iz BiH te studenti i umirovljenici, dobro prihvaeni kao
potencijalni susjedi. S druge strane, manje od polovice ispitanika spremna je
prihvatiti romsku obitelj te one iz Istone Europe, Kine, Balkana i seksualne
manjine. Pojedine grupe ispitanika razlikuju se s obzirom na prihvaanje homoseksualne obitelji. Mukarci (t=4,09), pripadnici najmlae kohorte (F-omjer=15,61)
sa zavrenom osnovnom kolom (F-omjer=9,68) i ocem nieg stupnja obrazovanja
(F-omjer=11,44) pokazuju se manje sklonima ideji doseljenja homoseksualne
obitelji u susjedstvo. Vezano za obitelj iz BiH, znaajno netolerantni su pripadnici
najstarije dobne kohorte (F-omjer=12,76), stanovnici malih gradova u odnosu na
itelje sela (F-omjer=7,07) te zaposleni i uenici u odnosu na nezaposlene (Fomjer=8,36). Nezaposleni i uenici se pokazuju tolerantnijima nego studenti i
zaposleni kada je rije o doseljenju obitelji iz Istone Europe (F-omjer=11,21). U
prihvaanju obitelji iz Zapadne Europe, ispitanici su diferencirani s obzirom na
rezidencijalni status pa su tako stanovnici velikoga grada netolerantniji od onih iz
ruralnih sredina (F-omjer=7,17).
Slian obrazac podjele poeljnih i nepoeljnih grupa s, uvjetno reeno, Istoka i
Zapada, vidljiv je i u iskazivanju (ne)tolerancije, odnosno (ne)prihvaanja pojedinih
etnikih grupa. Rezultati prikazani u grafikonu 5.5, u kontinuitetu su s istraivanjima
mladih iz 1999. i 2004. (Baranovi, 2002; Radin, 2005) kada su narodi bive
Jugoslavije bili najmanje prihvaeni, a nacije Zapadne Europe i Amerike najvie.
Iako je Hrvatska, uz Ukrajinu, jedna od najmultikulturalnijih europskih zemalja s
obzirom na 22 slubeno priznate nacionalne manjine (Mesi i Bagi, 2011),
manjinski korpus je relativno slab i iznosi 8,14% stanovnitva. Sve manjine, prema
popisu stanovnitva iz 2011., ne prelaze pola posto, osim Bonjaka (0,76%) i Srba
iji je prijeratni udio s 12,16% pao na 4,36%6. Socijalna distanca prema ovoj
nacionalnoj manjini u Hrvatskoj kontinuirano je stabilna (Baranovi, 2002; Radin,
2005) i razmjerno visoka to je vidljivo i u grafikonu 5.4.
Etnika distanca mjerena je Bogardusovom ljestvicom socijalne distance od 8
stupnjeva pri emu 1 predstavlja odnos najmanjeg stupnja (s njima ne elim biti ni u
kakvom odnosu), a 8 najvieg (da budemo u bliskom srodstvu putem braka i sl.)
6
Dravni zavod za statistiku:

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_03_HR.htm
99
Tumaenje rezultata prikazanih u grafikonu 5.5 mogue je primjenom

situacijskog faktora rata iz kojeg proizlazi osjeaj prijetnje. Osjeaj ugroenosti i
prijetnje, naime, prema nekim istraivanjima ima jaku eksplanatornu mo u
tumaenju etnike distance (Hello, Scheepers i Sleegers, 2006). Primijenjeno na
Hrvatsku to objanjava distancu prema Srbima, Crnogorcima pa i Bonjacima, s
obzirom na relativno nedavne meusobne ratne sukobe. S druge strane, nisko
pozicioniranje Albanaca i Roma najvjerojatnije je uvjetovano hijerarhijskim
principom. Taj princip veu vrijednost pridaje nacijama zapadne rimokatolike
provenijencije u odnosu na one istonih, pravoslavnih i islamskih drutava
(Baranovi, 2002). No, valja rei kako je hijerarhizacija kultura i naroda kroz diobu
Sjevera i Juga te Zapada i Istoka iroko rairena u mnogim europskim drutvima
(Baranovi, 2002), to dodatno utvruje njegovu stabilnost i odranje u hrvatskom
drutvu.
Grafikon 5.5: Prosjene vrijednosti prihvaanja etnikih skupina na skali od 1 do 8
U grafikonu 5.5 je vidljivo, da s obzirom na zadanu ljestvicu, vrijednost 4

predstavlja prosjek to znai da samo Hrvati ulaze u podruje prihvaanja. Veina
100
ima prosjek manje od 4 pri emu najee izmeu vrijednosti 3 i 4, dok prema
Srbima, Albancima i Romima mladi izraavaju najveu socijalnu distancu koja se
nalazi izmeu vrijednosti 2 i 3. Iako razlike izmeu mladih u pogledu iskazanih
etnikih distanci nisu brojne, valja ih navesti. Ovisno o rezidencijalnom i
socioprofesionalnom statusu te obrazovanju, ispitanici razliito procjenjuju odnos
etiri etnike skupine. Bonjake (F-omjer=11,93), Maare (F-omjer=13,87) i
Nijemce (F-omjer=11,30) vie prihvaaju ispitanici s oba pola ruralno-urbanog
kontinuuma, odnosno stanovnici sela i Zagreba. Makedonce (F-omjer=10,50), pak,
vie prihvaaju ispitanici sa sela u odnosu na one iz malih i velikih gradova. Ukupno
gledano, zanimljivo je da mladi iz regionalnih urbanih centara (Splita, Osijeka i
Rijeke) u odnosu na Zagrepane i stanovnike malih gradova i sela, izriu vee
neprihvaanje prema te etiri navedene skupine. Maare (F-omjer=11,64) i
Amerikance (F-omjer=6,57) nezaposleni znaajno vie prihvaaju u odnosu na
zaposlene i uenike. Ispitanici sa zavrenim osnovnokolskim obrazovanjem
znaajno su tolerantniji prema Albancima (F-omjer=6,79), Bonjacima (Fomjer=7,20) i Crnogorcima (F-omjer=11,07) nasuprot onima sa zavrenom
srednjom kolom. Ovaj podatak je donekle iznenaujui jer istraivanja na ovom
podruju pokazuju porast tolerancije s veim stupnjem obrazovanja (Hello,
Scheepers i Sleegers, 2006). Kada je rije o odnosu prema veinskoj i ujedno
najprihvaenijoj etnikoj skupini - Hrvatima, ispitanici iz malih gradova pokazuju
znaajno vee neprihvaanje (F-omjer=25,96) u odnosu na Zagrepane kao i
nezaposleni i zaposleni (F-omjer=6,81) u odnosu na studente i uenike.
Vrijednosna pozadina snanije izraene etnike distance moe se smjestiti u
okvire nacionalizma odnosno jedne njegove dimenzije nacionalnog ekskluzivizma
a koji je znatno ojaao po zavretku ratnih zbivanja 1996. godine kao njihova
posljedica i odonda do danas ostao stabilan (Sekuli, 2011). Nacionalni
ekskluzivizam prema Sekuliu podrazumijeva ideju da pripadnici razliitih naroda
ne mogu ivjeti zajedno i u tom je smislu visoko izraena etnika distanca jedna od
njenih moguih oitovanja. Vrijednosna orijentacija nacionalnog ekskluzivizma dio
je veeg vrijednosnog sklopa tradicionalizma ija je vanost i prihvaenost tijekom
tranzicijskog perioda porasla pa se govori o trendu retradicionalizacije hrvatskog
drutva. Posljedino, taj proces je ostavio traga na mlade u Hrvatskoj te je dolo do
101
polarizacije izmeu tradicionalistiki i modernistiki usmjerene hrvatske mladei

(Iliin, 2008: 225).
Pored nacionalizma, tradicionalizam, prema Sekuliu (2011), sadri i dimenziju
religioznosti koja je tijekom posljednja dva desetljea takoer uvrstila svoju visoku
poziciju na ljestvici drutvenih vrijednosti. Osim toga, u kontekstu socijalnog
kapitala, religijske prakse zauzimaju posebno mjesto. Ljudi koji ee odlaze na
misu, primjerice, jednostavno poznaju vie ljudi od onih koji to ne ine (Putnam,
2008), a to (prema amerikim istraivanjima) ukazuje na vei stupanj integracije
zajednice i stvaranje ireg spektra mogunosti za socijalni angaman i izvan
crkvenog kruga. Ipak, za ispitivanje uloge religioznosti u izgradnji socijalnog
kapitala odnosno socijalnog povjerenja u Hrvatskoj, nuna su istraivanja ireg
opsega upravo zbog njene specifine uloge u tranzicijskom razdoblju.
Mladi su se ispitanici veinom izjasnili katolicima (90,4%), 6,4% ateistima i
onima koji nemaju vjeroispovijesti, zatim 2,6% pravoslavcima i 0,5% muslimanima.
Ispitali smo dvije dimenzije religioznosti: religijska vjerovanja i religijsku praksu.
Religijska vjerovanja ovdje obuhvaaju mjeru prihvaanja crkvenih vjerovanja koja
ine dio osnove dogmatskog sustava, prvenstveno kranske religije (tablica 5.2).
Tablica 5.2: Religijska vjerovanja mladih (%)

Vjerovanja
Vjeruju
Sumnjaju
Ne vjeruju
Postoji Bog
78,7
11,0
10,3
Bog je stvorio svijet
62,4
22,2
15,4
Postoje raj i pakao
62,3
24,2
13,5
Bog je izvor moralnih propisa i dunosti
55,7
24,9
19,4
Mladi veinom vjeruju u sve etiri navedene kranske istine. Ukupno, prikazani
rezultati vrlo su slini onima iz nacionalnog istraivanja mladih provedenog 1999.
godine (Marinovi Jerolimov, 2002), pa moemo zakljuiti kako je dimenzija
vjerovanja u sklopu religioznosti stabilna tijekom trinaestogodinjeg razdoblja. Iako
102
skoro 80% mladih vjeruje u postojanje Boga, po pitanju nekih kranskih dogmi
sumnja se poveava, mada openito ne prevladava. Premda ih ispitanici nedvojbeno
prihvaaju i vjeruju u njih, ipak znaajan je dio i onih koji sumnjaju ili ne vjeruju u
Boje stvaranje svijeta te postojanje raja i pakla (oko dvije petine), te da su moralne
smjernice dane od Boga (oko 45%).
Tablica 5.3: Prihvaanje kranskih vjerovanja s obzirom na obiljeja mladih (%)
Obiljeja mladih
Spol
Muki
enski
Selo
Mali grad
Veliki grad
Zagreb
Socioprofesionalni
status
Zaposlen
Nezaposlen
Uenik
Student
Obrazovanje
ispitanika
O
Trogodinja srednja
kola
etverogodinja
srednja kola
Dodiplomski studij i
vie
Obrazovanje oca
O
Trogodinja srednja
kola
etverogodinja
srednja kola
VS i vie
UKUPNO
Bog je stvorio
svijet
Postoji Bog
2=17,20; df=1
37,8
40,9
2=33,17; df=3
2=16,84; df=1
29,1
33,3
2=20,99; df=3
26,5
16,3
9,3
10,3
Postoje raj i
pakao
2=20,69; df=3
26,3
15,9
9,3
10,7
Bog je izvor
moralnih
propisa i
dunosti
2=29,34; df=3
23,1
13,3
8,5
10,8
23,8
21,5
18,2
15,2
2=22,42; df=3
16,9
11,6
25,8
8,1
=38,39; df=3
3,5
2
78,7
2=20,14; df=3
2,1
15,7
14,5
32,6
35,0
10,5
62,4
10,6
62,3
55,7
Diferenciranje mladih vidljivo je u pogledu svih ponuenih kranskih istina s

obzirom na vie obiljeja (tablica 5.3). Muki ispitanici se pokazuju znatno
sumnjiavijima od ena kao i studenti u odnosu na zaposlene i nezaposlene kada je
rije o vjerovanju u postojanje Boga. Razlike na osnovi rezidencijalnog statusa su
103
konzistentne pa tako ispitanici sa sela znaajno vie vjeruju dok ispitanici iz velikih
gradova i Zagreba pokazuju manju sklonost povjerovati tvrdnjama koje opisuju
kranske istine. Izraenije vjerovanje u Boje stvaranje svijeta, kao i postojanje raja
i pakla, povezano je s obrazovanjem oeva ispitanika pri emu se zavrena srednja
etverogodinja kola pokazuje znaajnom.
Zatim smo ispitali koliko esto mladi upranjavaju neke religijske obrede
(tablica 5.4). Zbroj odgovora redovito i esto pokazuje da veina mladih slavi
vjerske blagdane. Vie od treine ispitanika moli, etvrtina ide u crkvu na misu,
svaki esti odlazi na ispovijed i svaki deseti na hodoaa.
Veinsko proslavljanje vjerskih blagdana ne zauuje s obzirom da su dijelom
tradicije mnogih obitelji i ire zajednice, a nerijetko podrazumijevaju meusobna
druenja i darivanja. Meutim, osim proslave vjerskih blagdana, intenzitet religijske
prakse, uopeno, ostaje relativno nizak. Ipak, pojedine grupe ispitanika pokazuju
veu tendenciju prema religijskom prakticiranju to je najvidljivije u dobnim
kohortama i rezidencijalnom statusu.
Tablica 5.4: Religijska praksa mladih (%)

Religijske aktivnosti
Redovito
esto
Ponekad
Nikad
Slave vjerske blagdane
65,9
15,8
9,8
8,5
Molitva
15,4
19,5
41,4
23,7
Odlaze u crkvu na misu
11,0
14,7
51,2
23,0
Odlaze na ispovijed
6,9
9,5
49,6
34,0
Odlaze na hodoaa
3,2
6,1
29,8
61,0
Odlascima na misu (t=3,79) i molitvi (t=6,69) znaajno su sklonije ene,

ispitanici iz najmlae kohorte (F-omjer=12,64; F-omjer=7,95) u odnosu na starije.
Navedenom su skloniji i stanovnici sela (F-omjer=9,51; F-omjer=16,79) u odnosu na
Zagrepane i stanovnike malih gradova pri emu potonji u znaajno manjoj mjeri
upranjavaju ove prakse od Zagrepana. Na ispovijed ee odlaze, osim najmlaih
ispitanika (F-omjer=8,91), stanovnici Zagreba (F-omjer=7,93) u odnosu na manje
104
gradove i uenici (F-omjer=6,91) nasuprot zaposlenim i studentima. Najstarija

kohorta ispitanika (F-omjer=9,96) kao i oni iz velikih gradova (F-omjer=10,84)
znaajno su manje zainteresirani za slavlje vjerskih blagdana.
Uopeno gledano, drutveno povjerenje promatrano kroz premoujui socijalni
kapital mladih, kao ukupnost iskazivanja meuljudskog povjerenja i udruivanja u
svrhu unaprjeenja ivota zajednice, moemo okarakterizirati relativno slabim.
Mladi najvie vjeruju lanovima obitelji i prijateljima, a najvee nepovjerenje
pokazuju prema ljudima drugaijih politikih uvjerenja. Oekivano je iskazivanje
veeg partikulariziranog povjerenja, tj. socijalnog kapitala uenika jer su u mnogim
aspektima ovisni o primarnoj grupi, odnosno o starijim lanovima obitelji.
Zanimljivo je da spomenuti tip socijalnog kapitala posjeduju ispitanici oeva s niim
obrazovanjem, dok mladi sa sela generalno posjeduju vie premoujueg socijalnog
kapitala. Volontiranje kao rad za korist drugih i zajednice, a ujedno i strukturalna
dimenzija socijalnog kapitala, nije naroito prisutan meu mladima pa je za njegovo
poveanje potrebno je mlade educirati o pozitivnim posljedicama takvog rada na
individualnoj i drutvenoj razini. S druge strane, vano je stvoriti strukturalne
preduvjete za djelovanje mladih u ivotu zajednice, posebice u podrujima izvan
Zagreba.
Za generiranje uopenog socijalnoga povjerenja koji podrazumijeva uspostavljanje odnosa suradnje i povjerenja s osobama drugaijih vrijednosno-ideolokih
ili pak kulturnih obiljeja, potreban je pripadajui vrijednosni okvir. Istraivanje je
nedvojbeno utvrdilo osobno dostojanstvo kao najcjenjeniju vrijednost meu
mladima. Ipak, treba imati na umu nepouzdanost u procjeni ili predvianju
ponaanja pojedinca unato ponaajnoj komponenti koje vrijednosti, uz kognitivnu i
afektivnu, sadre (Iliin, 2011). Pored dostojanstva kao terminalne vrijednosti,
borbenost i tolerantnost su se izdvojile kao poeljne instrumentalne vrijednosti. Ipak,
kada je rije o iskazivanju prihvaanja nekih drutvenih ili etnikih skupina, tada je
iskazani stupanj tolerantnosti veoma nizak posebice prema Romima, homoseksualnim parovima i obiteljima iz balkanskih zemalja (izuzev BiH). Takoer,
iskazana etnika distanca relativno je snana prema Romima, Albancima i Srbima
dok su na granici prihvaanja smjeteni narodi Zapadne provenijencije poput
Nijemaca i Amerikanaca. Zanimljivo je da se ispitanici diferenciraju s obzirom na
105
rezidencijalni status pa su tako prema nekim etnikim skupinama mladi sa sela

znaajno tolerantniji od svojih vrnjaka iz malih i velikih gradova (iskljuujui
Zagreb).
U svrhu poveanja socijalnog kapitala premoujueg tipa, time i uopenog
socijalnog povjerenja, vano je djelovati na strukturalnoj i kulturalnoj razini.
Postojanje organizacija u koje se mladi mogu ukljuiti, kao i nacionalne politike
koja potie drutvenu integraciju mladih, umnogome mogu doprinijeti poveanju
njihovog civilnog angamana. Tu ulogu u procesu socijalizacije mladih mogu
preuzeti kola i obitelj. S jedne strane omoguavanjem i poticanjem participacije
unutar kole kroz uenike grupe ili na studiju kroz studentske udruge. S druge
strane, naglaskom na usvajanje civilnih vrijednosti udruivanja, tolerancije i
prihvaanja razliitosti. Obitelj u tom procesu, izmeu ostalog, ima vanu ulogu u
ohrabrivanju mladih da svoje slobodno vrijeme jednim dijelom usmjere na izgradnju
zajednice u kakvoj ele ivjeti.
106
6. Politika, razvoj i demokracija
Istraivanje odnosa mladih i politike motivirano je najmanje dvojakim

razlozima: s jedne strane, uvid u politike stavove i participaciju mladih nuan je za
razumijevanje problema i potencijala mladih u procesu njihove integracije u
politiki i drutveni ivot zajednice, a s druge strane, ukljuenost u politike
institucije i procese promatra se kao pretpostavka za njihovo djelovanje kao aktivnih
graana u zreloj ivotnoj dobi. Relaciji mladih i politike pristupa se iz koncepta
politike kulture koja se shvaa kao odnos pojedinca i politikih vrijednosti,
institucija i participacije. U tom se kontekstu naglasak stavlja na graansku
(demokratsku) politiku kulturu kao tipu politikog odnoenja adekvatnog
demokratskom sustavu (Almond, Verba, 2000). Otuda se smatra da distanciranost
mladih od politike moe predstavljati opasnost za reprezentativnu demokraciju i
openito demokratske procese u suvremenom drutvu (Schizzerotto, Gasperoni,
2001), a to moe biti osobito problematino u tzv. novim demokracijama (Adnanes,
2004).
Na politike stavove i ponaanje pojedinaca i grupa utjee ukupan drutveni i
politiki kontekst (Anderson, Heath, 2003), a kada su u pitanju mladi, dodatno su
vani
utjecaji
ivotnog
ciklusa
specifinog
generacijskog
iskustva
(Braungart/Braungart, 1989). Kombinacija tih utjecaja rezultira prepoznatljivim

obrascima politikog ponaanja mladih, koji se u pravilu uoavaju u usporedbi sa
starijima (Iliin, 1999; Norris, 2004; Fahmy, 2006). Prvo, mladi su distancirani od
politike, naroito institucionalne (konvencionalne, formalne), a to se manifestira
kroz slabu zainteresiranost za politiku i ispodprosjenu participaciju u politikim
institucijama i procesima. Drugo, ako, i kada se mladi politiki angairaju, skloniji
su izvaninstitucionalnom politikom djelovanju: od razliitih oblika protesta do
angamana u graanskim udrugama i akcijama. I tree, mladi su skloniji zauzimanju
radikalnijih politikih pozicija i potencijalno su podloniji raznim oblicima politike
manipulacije i instrumentalizacije. Razlozi takvog odnosa mladih spram politike
pronalaze se u manjku iskustva i drugih resursa, sukladno ivotnom ciklusu u kojem
se nalaze, njihovoj veoj orijentaciji na alternativne oblike angamana te deficitarnoj
107
koncepciji politike koja je povezana s niim razinama politikog interesa, znanja i

povjerenja (Henn i dr., 2007).
Naznaene tendencije uoene su i meu mladima Hrvatske (Iliin, 1999, 2005b),
koji takoer iskazuju nie razine politikog interesa, participacije i povjerenja od
starijih. Mladi se istodobno pokazuju liberalnijima i tolerantnijima, to je vaan
potencijal za razvoj demokratskog poretka.
U ovom istraivanju ispitani su neki aspekti odnosa mladih prema politici i
demokraciji u drutvu obiljeenom znaajnim razvojnim problemima. To se nuno
reflektira i na sferu politike, a otuda i na politike stavove svih graana, ukljuujui i
mlade.
Jedna od pretpostavki za stjecanje politikih kompetencija svakako je interes za
politiku. Podaci iz ovog istraivanja (grafikon 6.1) potvruju ve poznatu tendenciju
da su mladi za politiku vie nezainteresirani nego zainteresirani.
Grafikon 6.1: Interes mladih za politiku na razliitim razinama (%)
108
Kao to se moglo i oekivati, interes mladih za politiku opada s udaljavanjem od

lokalnog okruenja, a najzanimljivije je to da su ispitanici vie zainteresirani za
politiku u EU nego na Balkanu. To je zacijelo potencirano skorim ulaskom Hrvatske
u EU, to se doivljava kao politiko udaljavanje od proskribiranog Balkana,
neovisno o tome to e Hrvatska i kao lanica Unije ostati zemljopisno i na druge
naine najblia balkanskoj regiji.
Ispitanici su meusobno prilino diferencirani u pogledu promatranih politikih
interesa, a najsnanije i najbrojnije razlike proizvode stupanj obrazovanja mladih
(vrijednosti 2 su od 67,40 do 115,68), dob (2 od 107,74 do 84,39), socioprofesionalni status (2 od 115,21 do 79,71) i stupanj obrazovanja oca (2 od 81,36
do 36, 04). Interes za politiku od Hrvatske do svijeta raste linearno s dobi i
stupnjem obrazovanja ispitanika i njihovih oeva, pri emu su studenti najvie, a
uenici najmanje zainteresirani. Za svjetsku politiku natprosjeno su zainteresirani
jo mukarci (2=16,97) te Zagrepani (2=37,00), koji su ujedno najvie
zainteresirani i za balkansku politiku (2=38,63). Ustanovljeni trendovi jasno
pokazuju kako je vei interes za politiku stimuliran viim obrazovanjem,
maturacijom i boljim socijalizacijskim uvjetima, a to je dobro poznato i iz
dosadanjih istraivanja.
Logino je pretpostaviti da oni koji su vie zainteresirani za politiku, ee
poseu za informacijama o politikim dogaajima. Pritom u ovom istraivanju
pozornost nije usmjerena na uestalost, nego na vrste izvora informiranja o
politikim dogaajima (grafikon 6.2).
Veina mladih orijentirana je na televiziju i internet kao izvore informiranja o
politikim dogaajima. No, intrigantno je da internet, iako ga mladi inae koriste
kao najvaniji izvor razliitih informacija, gubi na vanosti kada je rije iskljuivo o
politikim dogaajima. Tada televizija postaje vaniji izvor informacija od interneta,
a svi preostali izvori pokazuju se sporednima, ukljuujui i dnevne novine (koje
praktiki egzistiraju na politikom izvjetavanju), a da se o kolapsu radija kao
sredstva informiranja ni ne govori ak su roditelji i prijatelji u tom pogledu ee
koriteni.
109
Mladi su prilino homogeni u izboru izvora politikog informiranja, a najvie

razlika zabiljeeno je kod interneta (2 se kreu od 81,84 do 20,53). Njegova
upotreba za politiko informiranje raste s dobi, obrazovanjem i socijalnim
porijeklom mladih, a takoer ga ee koriste studenti (nasuprot uenicima).
Informiranje putem dnevnih novina takoer raste s dobi (2=46,26) i stupnjem
obrazovanja mladih (2=42,74), osobito kad su zaposleni (2=109,18). ee
informiranje putem televizije povezano je samo s niim obrazovanjem oeva
ispitanika (2=25,42), a posredstvom radija sa zaposlenou mladih (2=21,66).
Razgovore o politici s prijateljima ee prakticiraju studenti, za razliku od uenika
(2=47,34), pri emu uestalost takvih razgovora raste paralelno s obrazovanjem
mladih (2=23,39). Razgovor o politici unutar obitelji raste, pak, s obrazovanjem
ispitanikova oca (2=26,98).
Grafikon 6.2: Rang-ljestvica izvora informacija o politikim dogaajima (%)
110
Premda u neto manjoj mjeri, nego pri analizi (ne)zainteresiranosti mladih za

politiku, pokazalo se, dakle, da je izbor izvora informiranja o politikim dogaajima
uvjetovan socijalnim kompetencijama mladih. Pritom se nazire da su interes za
politiku i koritenje raznih izvora informiranja o politikim dogaajima meusobno
povezani, odnosno u interakciji.
Grafikon 6.3: Uestalost razgovora mladih s roditeljima o politikim dogaajima

(%)
Grafikon 6.4: (Ne)slaganje politikih stavova i uvjerenja mladih sa stavovima

njihovih roditelja (%)
111
Razgovori o politikim dogaajima unutar obitelji nisu se pokazali znaajnim

izvorom informacija i mogue je pretpostaviti da je takav trend prisutan i u pogledu
uestalosti razgovora o politici mladih s roditeljima (grafikon 6.3). Ipak, neovisno o
uestalosti takvih diskusija, one su vane ako se zna kako je obitelj (poglavito
roditelji) najvaniji socijalizacijski agens u djetinjstvu i ranoj mladosti. Otuda slijedi
i oekivanje da takvi razgovori doprinose konvergenciji politikih stavova mladih i
njihovih roditelja (grafikon 6.4).
Kao to se vidi, gotovo svaki trei ispitanik nikada s roditeljima ne razgovara o
politici, a svaki etvrti ne zna procijeniti podudaraju li se njihovi i roditeljski
politiki stavovi. Najvie ispitanika (tri petine) zapravo povremeno vodi politike
razgovore s roditeljima i podjednak broj ih procjenjuje da postoji odreena mjera
podudarnosti politikih uvjerenja. Manje od svakog desetog ispitanika s roditeljima
esto komunicira o politikim temama te ih isto toliko procjenjuje da se njihovi
stavovi jako slau s roditeljskima. U kontekstu traganja za potencijalnim
meugeneracijskim politikim sukobom miljenja zanimljivo je kako tek svaki
sedamnaesti ispitanik smatra da postoji potpuno neslaganje. Drugim rijeima, ini se
da se transmisija politikih stavova i uvjerenja roditelja na njihovo potomstvo odvija
razmjerno
niskim
intenzitetom
ali
postojano,
to
rezultira
djelominom
podudarnou politikog miljenja mladih i njihovih roditelja.
Tablica 6.1: Uestalost razgovora mladih s roditeljima o politikim dogaajima s

obzirom na dob i stupanj obrazovanja mladih (%)
Vrlo esto
ili esto
Obiljeja mladih
Dob
Ponekad
ili rijetko
Nikada
2=130,40; df=4; p=.000
14 17 godina
9,3
39,2
51,5
18 22 godine
6,8
69,9
23,3
9,7
68,6
21,8
23 i vie godina
=181,03; df=6; p=.000

2
O i manje
9,0
35,1
55,9
6,6
62,2
31,1
6,7
71,9
21,4
16,3
67,5
16,3
8,5
60,7
30,8
UKUPNO
112
Analiza po sociodemografskim obiljejima pokazala je da jedino spolna

pripadnost ne utjee na uestalost politikih razgovora mladih s roditeljima i na
percepciju meusobne (ne)podudarnosti politikih stavova i uvjerenja. S druge
strane, u oba sluaja (tablice 6.1 i 6.2) stupanj obrazovanja i dob najvie
diskriminiraju ispitanike.
Indikativno je saznanje da je smjer utjecaja sociodemogafskih obiljeja
identian. Konkretno, s porastom dobi mladih, njihova stupnja obrazovanja i
obrazovanja oca (2 iznose 80,91 i 39,94) te urbaniziranou mjesta stanovanja (2
su 33,15 i 67,98) opada broj onih koji nikad ne vode politike razgovore s
roditeljima i onih koji ne znaju procijeniti podudaraju li se njihovi politiki stavovi,
a raste broj mladih koji se politiki slau s roditeljima. Osim toga, uenici su ti koji
najrjee razgovaraju s roditeljima o politikim dogaajima (2=66,73) i koji najee
ne mogu procijeniti koliko se slau njihova politika uvjerenja (2=116,34). Antipod
uenicima su studenti, koji natprosjeno pretresaju politike teme s roditeljima i
uoavaju podudarnost svojih i roditeljskih politikih uvjerenja.
Tablica 6.2: Percepcija (ne)slaganja politikih stavova i uvjerenja mladih i njihovih

roditelja s obzirom na dob i stupanj obrazovanja mladih (%)
Obiljeja mladih
Potpuno ili
djelomino
neslaganje
Ne mogu
procijeniti
21,3
28,5
33,9
38,2
20,5
15,5
41,1
38,5
51,3
62,9
19,9
37,4
30,8
25,4
39,0
26,7
18,0
14,7
47,9
28,4
23,7
Potpuno ili
djelomino
slaganje
Dob
14 17 godina
18 22 godine
23 i vie godina
2=75,35; df=4; p=.000

40,5
50,9
50,7
2=100,09; df=6; p=.000
O i manje
UKUPNO
Navedene tendencije upuuju na to da politika postaje obiteljska tema kada se

steknu odgovarajui uvjeti koji podrazumijevaju stimulativno sociokulturno
okruenje i sazrijevanje mladih. Drugim rijeima, vaan je utjecaj ivotnog ciklusa
zajedno sa socijalnim porijeklom i kompetencijama proizalim iz obrazovanja.
113
Drugi vaan uvid jest da intenzivniji politiki razgovori u krugu ue obitelji vode
neto veoj podudarnosti politikih stavova i uvjerenja mladih i njihovih roditelja.
Mladi se nisu iskazali ni po sposobnosti samopozicioniranja na ideolokoj
ljestvici lijevodesno pa ostaje otvoreno pitanje koliko su po tome i po iskazanim
orijentacijama slini roditeljima. Ustanovljeno je, naime, da se na ljestvici od 10
stupnjeva (gdje 1 oznaava ekstremno lijevu, a 10 ekstremno desnu poziciju) ak
svaki drugi ispitanik ne uspijeva svrstati. Preostali ispitanici su se u 9% sluajeva
pozicionirali na lijevom polu, 31% u centru, a 10% na desnom polu. To rezultira
prosjenom vrijednou od 5.58 i ukazuje na vrlo blagu inklinaciju prema desnom
centru.
Mladi su se u ideolokom samopozicioniranju pokazali izrazito nehomogenima,
jer se meusobno razlikuju s obzirom na sva promatrana sociodemografska obiljeja
(s vrijednostima 2 od 68,34 do 32,12), izuzev spola. Kao to se moglo oekivati,
broj onih koji se ne znaju ideoloki svrstati, opada s dobi i stupnjem obrazovanja
mladih, a osobito raste meu uenicima. Istodobno, inklinacija lijevoj ideolokoj
dimenziji raste s dobi, obrazovanjem ispitanika i njihovih oeva te urbaniziranou
mjesta stanovanja, a natprosjeno je prisutna meu zaposlenima i studentima.
Znaajke mladih koji se vie vide na desnom ideolokom polu suprotne su: rije je o
najmlaim ispitanicima s niim razinama obrazovanja, iz obitelji nieg drutvenog
statusa, te uenicima. Naznaeni profili sukladni su dosadanjim saznanjima u
svijetu i kod nas lijevoj ideolokoj dimenziji sklonija je obrazovanija, urbana
populacija iz tzv. srednjih slojeva, dok su desnoj dimenziji blii oni niih obrazovnih
postignua i socijalnog porijekla iz ruralnih sredina.
Podaci o stranakim preferencijama mladih unekoliko su slini prethodnima jer
ponovo svaki drugi ispitanik (cca 53%) nije iskazao bliskost ni s jednom od preko
100 registriranih politikih stranaka u Hrvatskoj. Odgovori ostalih mladih rasprili
su se na 15 stranaka, od kojih su samo dvije prele "izborni prag": HDZ (12%) i
SDP (17%). Preostale stranke dobile su 18% odgovora7 zbog ega su daljnjoj analizi
podvrgnuti samo pristae HDZ-a i SDP-a uz stranaki neodlune ispitanike.
Dobiveni rezultati uglavnom su poznati i iz ranijih istraivanja. Konkretno, s
7
U toj skupini stranaka najvie pristaa imaju Hrvatski laburisti (3,0%).
114
obrazovanjem (2=43,76) i dobi mladih (2=20,23) raste potpora SDP-u, a opada

broj pristaa HDZ-a i udio stranaki neopredijeljenih ispitanika.
Usporede li se podaci o samopozicioniranju mladih na ideolokoj ljestvici
lijevo-desno i o stranakim preferencijama, uoava se stanovita diskrepancija.
Naime, na ideolokoj ljestvici mladi blago inkliniraju desnom centru, a najvie
pristaa ima stranka lijevog centra. Ti trendovi upuuju na esto spominjan gubitak
ideoloke prepoznatljivosti politikih stranaka, to posebno moe zbuniti mlade ija
je politika kompetencija uglavnom manjkava.
Funkcija izbora je da graani iskau svoju politiku volju tako da svoj glas daju
politikoj opciji za ije programe misle da nude zadovoljavanje njihovih interesa i
potreba. Najkrae reeno, o volji graana ovisi koji e politiki akteri osvojiti vlast, i
to je ono to ih presudno motivira za izlazak na biralita. Mnoga predizborna
istraivanja su pokazala da su mladi skloniji izbornoj apstinenciji, a podaci ovog
istraivanja potvruju da ta sklonost kod mladih postoji premda nije dominantna.
Prema odgovorima ispitanika koji su imali pravo glasa koncem 2011. godine, kada
su odrani posljednji (parlamentarni) izbori8, 32% ih je participiralo u svim izborima
od kada su stekli birako pravo, 28% na veini, a 27% na malom broju izbora, dok
ih 13% nije nijednom iskoristilo svoje birako pravo. Jasno je, dakle, da je veina
mladih ipak razmjerno redovito obavljala svoju graansku dunost, ali da ih je
respektabilne dvije petine tu dunost prilino esto izbjegavalo.
Izlazak mladih na izbore povezan je sa stupnjem kako vlastita (2=57,59), tako i
obrazovanja oca (2=54,19), zatim s dobi (2=93,24) i socioprofesionalnim statusom
(2=92,66). Trendovi su oekivani: izlazak mladih na izbore raste s njihovom dobi te
viim stupnjevima njihova i oeva obrazovanja, pri emu su zaposleni oni koji
najee participiraju u izborima.
Graane, ukljuujui i mlade, na izbornu apstinenciju esto potie osjeaj da ne
mogu utjecati na rad institucija vlasti. Ako je suditi po percepciji mladih u ovom
istraivanju, taj demotivirajui razlog vrlo je prisutan. Naime, tek 17% mladih
smatra da njihov glas jako ili donekle utjee na to kako se upravlja nacionalnim
8
Iz uzorka ispitanika derivirani su oni koji su 2011. godine imali 18 i vie godina, to obuhvaa 1073
ispitanika (71,5% od cijelog uzorka). Informacije radi, najstariji meu punoljetnim ispitanicima mogli
su do 2012. godine sudjelovati u ak sedam izbora (tri puta u parlamentarnima te po dva puta u
predsjednikim i lokalnim).
115
institucijama vlasti, a 19% tako misli u pogledu lokalnih tijela vlasti. Po treina njih
taj utjecaj procjenjuje malim na obje razine vlasti, dok 37% ispitanika dri da nimalo
ne mogu utjecati na nacionalnu vlast, a 33% na lokalnu vlast. Oito je, dakle, da svoj
izborni glas mladi dre minorno utjecajnim, pri emu neznatno vie utjecaja
percipiraju kad su u pitanju institucije lokalne vlasti.
U takvom osjeaju politike (graanske) nemoi mladi su vrlo homogeni: jedino
utjecajno sociodemogafsko obiljeje je dob pokazalo se kako najvie osobnog utjecaja na nacionalne (2=16,56) i na lokalne institucije vlasti (2=18,03) deklariraju
stariji od 23 godine, a najmanje oni u dobi od 18 do 22 godine, tj. upravo oni koji su
na poetku koritenja svojeg birakog prava i ija su se moda velika iekivanja
sudarila s realnou (primjerice, da na izborima u kojima su mladi sudjelovali, nije
pobijedila opcija kojoj su dali glas ili da su se politiki akteri za koje su glasali, u
obnaanju vlasti pokazali nedoraslima njihovim oekivanjima).
Osim naznaenih eventualnih razoaranja kojima su podjednako izloeni i drugi
graani, mladi mogu biti dodatno razoarani i generacijskim predstavnitvom u
politikim institucijama i procesima. Rezultati ovog istraivanja pokazuju da se
upravo to i dogaa: tek 13% mladih odgovara da se jako i/ili donekle osjeaju
zastupljenima kroz svoje vrnjake koji su aktivni u politici, 31% se osjea malo, a
46% nimalo zastupljenima, dok 11% ne moe procijeniti. Ukratko, veina mladih
smatra da su njihovi generacijski interesi vrlo slabo reprezentirani u politikoj sferi.
Nezadovoljstvo generacijskim politikim predstavnitvom ipak opada s porastom
dobi (2=27,83) i stupnja obrazovanja mladih (2=25,68) i njihovih oeva (2=
33,81). Po neto veem zadovoljstvu najstarijoj i najobrazovanijoj skupini mladih
pridruuju se i stanovnici malih gradova (2=34,14), ija su suprotnost mladi iz
velikih gradova. Povezujui ove nalaze s prethodnima o percepciji osobnog utjecaja
na institucije vlasti, uoava se da via razina socijalne kompetencije pridonosi i
blagom rastu politike samosvijesti.
Logino je pretpostaviti da se prethodno iskazano nezadovoljstvo osobnim
utjecajem na institucije vlasti i generacijskom reprezentiranou, u politici reflektira
i na (ne)zadovoljstvo mladih stanjem demokracije u Hrvatskoj. Podaci iz ovog
istraivanja pokazuju da su mladi uglavnom osrednje zadovoljni: 26% ih je jako
zadovoljno i/ili zadovoljno, donekle zadovoljnih je 53%, a nezadovoljnih i/ili jako
116
nezadovoljnih 21%. Oito je da su ostvarenom demokracijom mladi neto

zadovoljniji nego svojom graanskom moi. Zanimljivo je da je to uvjetovano istim
sociodemografskim obiljejima, ali u suprotnom smjeru. Najkrae reeno, najzadovoljniji stanjem demokracije su najmlai (2=36,58), najnie obrazovani
(2=45,21) i potomci najnie obrazovanih oeva (2=24,31). Budui da s porastom
dobi i obrazovanja mladih raste njihovo nezadovoljstvo ostvarenom demokracijom,
ne iznenauje da su meu najzadovoljnijima jo i uenici, a meu najnezadovoljnijima zaposleni (2=27,83). Ovdje se, dakle, pokazuje da sa socijalnim
kompetencijama raste i kritinost mladih, to je zacijelo posljedica toga da su
njihova politika znanja i oekivanja vea.
Grafikon 6.5: Rang-ljestvica povjerenja mladih u institucije stupnjevi jako i
donekle (%)
Policija
47,0
Sudstvo
35,2
Nevladine organizacije
34,0
Mediji
33,9
Vjerske voe
31,8
Sindikati
29,2
Dravno tuiteljstvo
26,6
Dravni ured za reviziju
26,4
Tijela lokalne vlasti
25,9
Dravno izborno povjerenstvo
23,0
Hrvatski sabor
20,6
Vlada
19,7
Politike stranke
17,0
0
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Za razvoj demokracije odgovorni su svi graani, a meu njima osobito institucije

i akteri koji imaju znatno veu drutvenu i politiku mo i odgovornost. Stoga je
izuzetno vano koliko graani vjeruju pojedinim drutvenim i politikim
117
institucijama. Iz dosadanjih istraivanja (Iliin, 2005b; Sekuli, porer, 2010)

poznato je da je to povjerenje razmjerno nisko, i to osobito meu mladima. Rezultati
ovog istraivanja potvruju da se ve poznati trendovi nastavljaju (grafikon 6.5).
Indikativno je da nijedna promatrana institucija ne uiva veinsko povjerenje
mladih, kao i to da najvie povjerenja imaju dvije represivne institucije. Povjerenje
koje uivaju institucije na vrhu ljestvice (policija i sudstvo) vjerojatno je povezano
sa zapoetom borbom protiv kriminala i korupcije koja je ukljuila policijski i
sudski progon. Razvikane policijske akcije i sudski procesi doveli su te institucije u
prvi plan i, ma koliko bilo prigovora promatraa na konane efekte njihova truda, to
je zacijelo za posljedicu imalo rast povjerenja. Ostale institucije dravne uprave ne
prolaze tako dobro, a osobito malo povjerenja uivaju najvia tijela predstavnike i
izvrne vlasti na nacionalnoj razini, zajedno s politikim strankama koje su u
istraivanjima i u Hrvatskoj i u svijetu uglavnom "pretplaene" na posljednja mjesta
ljestvice povjerenja. Tako se pokazuje da, u usporedbi s tijelima politike vlasti,
civilni sektor (udruge, mediji, vjerski voe, sindikati) uiva vee povjerenje, premda
ne u enormnoj mjeri.
Faktorskom su analizom promatrane institucije grupirane u dvije skupine. Prvi se
faktor moe imenovati kao politike institucije (Hrvatski sabor, Vlada, Dravno
izborno povjerenstvo, Dravno tuiteljstvo, tijela lokalne vlasti)
prema kojima
gotovo sve promatrane podskupine mladih iskazuju podjednako (ne)povjerenje.

Blagi utjecaj ima samo stupanj obrazovanja oca (F-omjer=7,96), na nain da
potomci nie obrazovanih oeva tim institucijama vie vjeruju. Slino se dogaa i
kada je rije o drugom faktoru civilnim i represivnim institucijama (mediji, sudstvo, policija, sindikati, Dravni ured za reviziju, nevladine organizacije, vjerski
voe). Konkretno, i tim institucijama najvie vjeruju mladi iji je otac nie
obrazovan (F-omjer=8,74). Ovi nalazi upuuju na zakljuak da (ne)povjerenje u
razliite institucije minimalno varira s obzirom na individualne razlike izmeu
mladih, ali moe se pretpostaviti da se generalno mijenja pod utjecajem zbivanja na
hrvatskoj drutvenoj i politikoj sceni. Pritom je zanimljiva spremnost mladih iz
obitelji nieg socijalnog statusa da vie povjerenja poklone svim promatranim
institucijama, to upuuje na difuznu podrku autoritetima reprezentiranim kroz
institucije.
118
(Ne)povjerenje u institucije koje upravljaju hrvatskim drutvom povezano je,

vjerojatno, s percepcijom njihove (ne)uspjenosti u rjeavanju drutvenih problema.
A koji su problemi, po sudu mladih, osobito uznemirujui u hrvatskom drutvu
danas, pokazuju podaci u grafikonu 6.6.
Grafikon 6.6: Rang-ljestvica percipiranih problema hrvatskog drutva stupanj jako

uznemirujue (%)
Nezaposlenost
79,4
Porast siromatva
68,4
Nesigurnost radnog mjesta
63,5
Nedovoljno efikasna borba protiv korupcije
48,3
Nekorektna primjena zakona
42,8
Kriminalni i krijumarski poslovi
41,2
Rizici za zdravlje i ivot na radnom mjestu
37,9
Opasnost od ulinog kriminala
37,3
irenje kroninih bolesti (rak, bolesti srca)
31,8
Oneienje okolia
31,1
25,6
Rizik od trajnog iseljavanja graana Hrvatske

Klimatske promjene
23,6
Prijetnja terorizma
22,2
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Na elu ljestvice, kao problemi koje izrazito uznemirujuima smatra veina

mladih, jesu oni socioekonomske i egzistencijalne naravi. To je u aktualnoj kriznoj
situaciji potpuno oekivana tendencija koja ujedno svjedoi da su mladi svjesni
drutvene realnosti u kojoj ive. Od treine do preko dvije petine ispitanika istie
spektar razliitih problema koji obuhvaaju strah od naruavanja zdravlja, pravne
nesigurnosti, irenja kriminala i ekoloki neodgovornog ponaanja. Najmanje, tj.
svaki etvrti ispitanik, pribojava se trajnog iseljavanja hrvatskih graana (tim prije
119
jer je Hrvatska kroz bliu i dalju povijest iskusila velike valove odlazaka u,
poglavito ekonomsku, emigraciju), klimatskih promjena (koje ne prijete samo
Hrvatskoj) i terorizma (ega je do sada Hrvatska bila uglavnom poteena). Ukratko,
mladi odreene probleme percipiraju to veima to su oni prisutniji u hrvatskom
drutvu. Dakako, u ekonomsko-financijskoj krizi koja "trese" Europu i SAD,
Hrvatska nije iznimka po nepovoljnim gospodarskim kretanjima, ali specifinija je
po tome to pripada krugu ekonomski visoko ugroenih zemalja s odgoenim
izlaskom iz krize. Utoliko su i mladi koncentrirani na probleme koji dovode u
pitanje, ne samo njihovu sadanjost, nego i blisku budunost.
U svom vienju drutvenih problema mladi su osrednje suglasni. Faktorska
analiza i analiza varijance pokazale su da strahovi od preteno globalnih prijetnji
(faktor ukljuuje problem irenja HIV-a, kroninih i profesionalnih bolesti,
terorizam, klimatske promjene, trajno iseljavanje, oneienje okolia i ulini
kriminal) ovise samo o rezidencijalnom statusu (F-omjer=9,95), pri emu bojazni
opadaju s porastom urbaniziranosti mjesta stanovanja. No, percepcija socioekonomskih problema (faktor ukljuuje nezaposlenost, siromatvo, nesigurnost posla,
neefikasnu borbu protiv korupcije, nekorektnu primjenu zakona i kriminalne
poslove) primjetno vie ovisi o razliitim obiljejima mladih, tj. dobi (Fomjer=15,48), socioprofesionalnom statusu (F-omjer=16,20), te stupnju obrazovanja
mladih (F-omjer=19,00) i njihovih oeva (F-omjer=17,16). Trend je oekivan:
zabrinutost zbog socioekonomskih problema linearno raste s dobi te stupnjem
obrazovanja mladih i njihovih oeva, pri emu te probleme natprosjeno istiu
zaposleni i studenti, a najmanje uenici.
Nakon detekcije problema trebale bi slijediti akcije koje e te probleme ublaiti
ili anulirati, pa i u ovom istraivanju slijedi pitanje o tome na ostvarenje kojih ciljeva
bi se hrvatska vlast trebala usmjeriti. Miljenje o tome to u hrvatskom drutvu treba
uiniti kako bi ivot graana bio bolji, uvelike je povezano s percepcijom postojeih
drutvenih problema, a istodobno govori i o politikim vrijednostima mladih.
Odgovori su (grafikon 6.7) dobrim dijelom komplementarni s prethodno prezentiranom percepcijom drutvenih problema.
120
Grafikon 6.7: Rang-ljestvica politikih ciljeva na koje bi se hrvatska vlast trebala

usmjeriti stupanj puno (%)
Smanjenje nezaposlenosti
77,6
Borba protiv kriminala i korupcije
73,4
Ekonomski rast i razvoj
71,0
Poboljanje poloaja mladih
68,5
Osiguranje socijalne pravde i sigurnosti za sve
64,4
Osiguranje ljudskih prava i sloboda
62,5
Poboljanje poloaja ena
53,7
Poticanje populacijskog rasta
46,8
Razvoj privatnog poduzetnitva
45,2
Zatita digniteta Domovinskog rata
44,4
Razvoj regija i decentralizacija Hrvatske
44,3
Ouvanje prirodnog okolia i prostora
41,5
Priprema za ulazak Hrvatske u EU
38,3
Unapreenje odnosa sa susjednim zemljama
36,7
Jaanje vojne moi i sigurnosti drave
33,7
Kanjavanje ratnih zloina i suradnja s

Haagom
Skladan ivot Hrvata i manjinskih zajednica u
RH
33,4
32,4
Potpora Hrvatima u BiH
25,4
Duhovna obnova
23,9
0
50
100
Na vrhu ljestvice politikih prioriteta su smanjenje nezaposlenosti, borba protiv

kriminala i korupcije te ekonomski rast i razvoj, to potvruje podudarnost s
vienjem drutvenih problema. Meutim, veini mladih jako su vane jo i socijalna
pravda, ljudska prava, kao i poboljanje drutvenog poloaja mladih i ena. To znai
121
da, unato demokratizaciji hrvatskog drutva, nisu postignuti zadovoljavajui

rezultati u suzbijanju razliitih nejednakosti socijalnih, rodnih, generacijskih.
Respektabilan broj mladih (od treine do vie od dvije petine) istie iroku
paletu ciljeva: od demografske obnove do eurointegracijskih procesa. Radi se o
mjeavini tradicionalnih, simbolikih, modernih i postmodernih vrijednosti, to
ukazuje na specifinu situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi od svoga osamostaljenja.
Tek svakom etvrtom ispitaniku jako je vana potpora Hrvatima u Bosni i
Hercegovini, kao i duhovna obnova, to svjedoi o slabijoj rasprostranjenosti
vrijednosti utemeljenih na nacionalnom sentimentu i tradiciji.
Faktorskom analizom politiki prioriteti su se grupirali u tri faktora. Prvi
predstavlja vrijednosti socijalnog razvoja, jednakosti i pravde jer obuhvaa sljedee
ciljeve: osiguranje socijalne pravde i ljudskih prava, smanjenje nezaposlenosti i
korupcije, poboljanje poloaja mladih i ena te ekonomski razvoj i ouvanje
okolia. Analizom varijance ustanovljeno je da zastupanje tih vrijednosti raste
linearno s dobi (F-omjer=28,11), stupnjem obrazovanja mladih (F-omjer=27,67) i
njihovih oeva (F-omjer=22,30) te urbaniziranou mjesta stanovanja (Fomjer=8,63). Ponovo su na jednoj strani zaposleni i studenti, koji natprosjeno
zastupaju promatrane ciljeve, a na drugoj uenici, koji ih najrjee istiu (Fomjer=25,43). Profil mladih koji posebno istiu vrijednosti socijalnog razvoja,
pravde i jednakosti napadno slii profilu onih koji su vie isticali socioekonomske
probleme i manje bili zadovoljni stanjem demokracije u Hrvatskoj, to upuuje na
primjetnu koherentnost politikih stavova socijalno kompetentnije mladei. U drugu
skupinu ciljeva povezani su duhovna obnova, jaanje vojne moi, briga o Hrvatima
u BiH, suradnja sa sudom u Haagu, populacijski rast i dignitet Domovinskog rata, pa
se moe rei da taj faktor predstavlja tradicionalne i simbolike vrijednosti. Te su
vrijednosti potpuno ravnomjerno zastupljene u svim promatranim podskupinama
mladih, to znai da je prihvaanje politikog tradicionalizma i simbolike kapilarno
proireno meu najmanje treinom mlade generacije u dananjoj Hrvatskoj. Trei
faktor, odnosno skupina ciljeva, moe se nazvati vrijednostima suradnje i
integracije jer obuhvaa sljedee ciljeve: ulazak Hrvatske u EU, skladan ivot
Hrvata i nacionalnih manjina, dobrosusjedske odnose te razvoj regija i privatnog
poduzetnitva. U ovom sluaju mladi nisu homogeni i profiliraju se slino onima
122
koji su preferirali vrijednosti socijalnog razvoja, pravde i jednakosti. Konkretno,

prihvaanje vrijednosti suradnje i integracije raste paralelno s dobi ispitanika (Fomjer=9,91) te njihovim (F-omjer=18,21) i oevim stupnjem obrazovanja (Fomjer=14,22). Kada se ovi rezultati promatraju integralno, vidi se da socijalna
kompetencija djeluje tako da pridonosi i kompleksnijoj percepciji politikih ciljeva.
Prethodni
nalazi
nedvojbeno
pokazuju
da
mlade
najvie
zaokuplja
socioekonomska problematika, tj. da su svjesni tekoa u kojima se Hrvatska nalazi.

Vjerojatno je da veina njih postojee probleme povezuje s budunou na nain da
se pitaju koliko dugo e trajati sadanja situacija i kako e se to odraziti na
individualne ivotne anse. Kako rezultati ovog istraivanja pokazuju, mladi su u
pogledu i ekonomske budunosti Hrvatske, i osobne budunosti u iduih 10 godina,
unato svemu, optimisti (grafikon 6.8).
Grafikon 6.8: Osobni i drutveni optimizam/pesimizam mladih (%)

90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Ekonomska budunost
Osobna budunost
Bolja
52,7
77,1
Ista
27,7
14,3
Loija
11,2
3,2
Podaci ilustriraju ve dobro poznati disbalans izmeu drutvenog i osobnog

optimizma/pesimizma za koji je karakteristina nadmo osobnog nad drutvenim
optimizmom (Iliin, 2011). Ta ustrajna tendencija upuuje na pretpostavku da zalihe
optimizma u pogledu osobne budunosti mladi crpe iz ufanja u vrijeme koje radi za
njih, tj. iz oekivanja da je pred njima jo dovoljno vremena da bi uspjeli ostvariti
123
svoje ivotne ciljeve. Otuda i stanovito zanemarivanje ekonomskih kretanja u

budunosti koja po logici stvari uvelike utjeu na ivotne anse pojedinaca. Ovdje
dobiveni rezultati pokazuju da je osobni optimizam upola vie rairen meu
mladima, nego optimizam u pogledu ekonomske budunosti Hrvatske.
Usporedba po sociodemografskim obiljejima pokazala je da su mladi
meusobno manje diferencirani u pogledu drutvenog nego osobnog optimizma.
Naime, ustanovljeno je da umjereni optimizam u vezi ekonomske budunosti
prevladava u gotovo svim podskupinama mladih, pa se ini da je vitalnost mladosti
snana brana zlogukim prognozama ekonomskih i inih analitiara. Sa stajalita
drutva to je dobra vijest jer govori o tome da mlade nije zahvatila posvemanja
malodunost i osjeaj besperspektivnosti. No, kako iskazani drutveni (ekonomski)
optimizam ipak nije nadmono veinski i sadri dobru dozu suzdranosti,
protrahiranje nepovoljnih gospodarskih kretanja vrlo lako moe istopiti tanke
rezerve tog optimizma. Postojee rezerve drutvenog optimizma neto su vee
jedino kod studenata (2=38,82), meu kojima je 61% onih koji oekuju poboljanja,
za razliku od 49% nezaposlenih. Moe se pretpostaviti da u osnovi potonje razlike
lee razliita osobna iskustva, pri emu su studentski poloaj i sadanjica te resursi s
kojima raunaju u sutranjici u prednosti pred sadanjicom nezaposlenih, koji su ve
suoeni sa situacijom obezvrjeivanja nekih osobnih resursa u nepovoljnim
gospodarskim okolnostima.
Kada je rije o vienju vlastite budunosti, optimizam mladih uglavnom opada s
porastom njihove dobi (2=40,01) i stupnja obrazovanja (2=25,13), dok raste
paralelno s porastom stupnja obrazovanja oca (2=31,64). Dobiveni rezultati
sugeriraju da osobni optimizam mladih blago gubi na snazi kako postaju iskusniji i
vie oboruani znanjem, ali da im svijest o obiteljskim resursima kojima raspolau
pomae da ostanu optimistini.
Prezentirani i interpretirani rezultati istraivanja o odnosu mladih prema politici
potvrdili su da se mlada generacija u dananjoj Hrvatskoj tendencijski ne razlikuje
od ranijih generacija mladih, kao ni mladih u drugim suvremenim drutvima. Takav
zakljuak proizlazi iz uvida da su mladi malo zainteresirani za politike dogaaje, da
su uglavnom nezadovoljni generacijskim politikim predstavnitvom, mogunostima osobnog utjecaja na tijela vlasti i stanjem demokracije u zemlji, te da
124
nedovoljno participiraju u izbornim procesima, pri emu ih veina nema stranakih

preferencija niti samoprocijenjenog ideolokog predznaka. Mladi su posebice
zabrinuti zbog socioekonomskih tekoa u kojima se hrvatsko drutvo nalazi i u istoj
mjeri oekuju da se hrvatska vlast ponajprije posveti rjeavanju tih problema. No,
unato svemu, umjereni su optimisti u pogledu ekonomske budunosti Hrvatske, a
izrazito optimistini u pogledu osobne budunosti.
Daljnja analiza takoer je potvrdila ve poznate trendove, ali omoguila i neke
nove spoznaje. Novost je da je nakon permanentnog slabljenja utjecaja spolne
pripadnosti na politike stavove i participaciju mladih, detektiranog u istraivanjima
posljednjeg desetljea (Iliin, 2005b), u ovom istraivanju on gotovo potpuno
ieznuo. Ako rodnih razlika u odnosu mladih prema politici uglavnom nema,
optimistiki bi se moglo oekivati da e se to reflektirati i na vee sudjelovanje ena
u politikom odluivanju u nadolazeem vremenu kada sadanja generacija mladih
preuzme glavne upravljake poluge u hrvatskom drutvu. Istodobno, uoljivo je (i
oekivano) da su se mladi diferencirali na dvije prepoznatljive skupine: s jedne su
strane relativno stariji, najobrazovaniji i potomci akademski obrazovanih oeva te
studenti i zaposleni, a na drugoj su strani uenici, najmlai i oni nie razine
obrazovanja, kao i djeca slabije obrazovnih oeva. Linija razdvajanja izmeu
navedenih skupina je socijalna kompetencija koja je prvenstveno posljedica
maturacije, uvjeta socijalizacije i obrazovnih postignua, a potom i konkretnih
situacijskih okolnosti. U tom se kontekstu uenici (ujedno i najmlaa dobna kohorta
mladih) izdvajaju kao problematina skupina jer je njihova politika osvijetenost na
niskoj razini. Ve je u drugim istraivanjima ustanovljeno da srednjokolce u velikoj
mjeri karakteriziraju politiki stavovi nekompatibilni s demokratskom politikom
kulturom (Bagi, 2011) i relativno niska razina politikog znanja (Bagi, alaj,
2011), to se osobito uoava meu polaznicima trogodinjih strukovnih kola. Kako
je i ovo istraivanje ukazalo na veliki utjecaj stupnja obrazovanja, namee se
zakljuak da se uoene manjkavosti u politikoj svijesti i participaciji mladih mogu
barem djelomice smanjiti intervencijama u kolski kurikulum, na nain da se osnai
program politikog (graanskog) obrazovanja. To je osobito vano za drutva s
deficitarnom demokratskom tradicijom iji je demokratski razvoj upitan ukoliko se
mlade generacije adekvatno ne pripremaju za ulogu aktivnih graana.
125
Hrvatska i Europska unija
Stavovi prema Europskoj uniji, odnosno njezinim institucijama i procesima

integracije, sastavni su i istodobno specifian dio razumijevanja odnosa mladih
prema politici, kako u lanicama EU, tako i u onim zemljama koje to tek ele
postati. Ovo naroito vai za Hrvatsku koja je nakon turbulentnog desetljea
pregovara i priprema napokon stigla nadomak cilju tj. ulasku u EU. Sredinom 2013.
oekuje se prikljuenje, a u meuvremenu jo uvijek traje monitoring te ratifikacija
ugovora o pristupanju Hrvatske EU u svim lanicama te asocijacije. No, kada
Hrvatska i postane lanicom, istraivaki interes za temu europskih integracija nee
splasnuti jer je rije o izrazito dinaminom procesu. Dinamiku jami injenica da se
radi o jedinstvenom fenomenu u dosadanjoj povijesti, pri emu proces europske
integracije uspostavlja nov oblik politike zajednice i vodi novom poimanju politike
(Grubia, 2005). Europska integracija na stalnoj je kunji, to zbog (ne)oekivanih
globalnih utjecaja, to zbog dinamike odnosa unutar same EU. Aktualna zbivanja
izazvana financijsko-ekonomskom krizom koja prerasta u politiku krizu to zorno
pokazuje. Ipak, i bez toga je EU kao projekt politikih elita gotovo od samog
osnutka predmet kritika zbog "demokratskog deficita" (Hix, Goetz, 2000; Davies,
2003), na koji se naslanja "obrazovni deficit" (Grubia, 2005), tj. nedostatna
informiranost i znanje graana o zbivanjima u toj asocijaciji i oko nje.
Dosadanje iskustvo i znanstveni uvidi pokazali su da odnos graana prema
institucijama EU i procesu integracije, ovisi o meusobnoj dinamici triju elemenata:
ekonomskim, drutvenim i politikim zbivanjima u odreenoj zemlji (lanici ili
kandidatkinji) i tim zbivanjima u samoj Europskoj uniji, te o odnosima pojedine
zemlje lanice ili kandidatkinje s EU i/ili nekim njezinim lanicama. Takva
dinamika odnosa popraena je ciklikim irenjem euroskepticizma kao oblika, bilo
preispitivanja, bilo protivljenja procesu europske integracije (Blanua, 2011). Mladi
su segment graana koji je jo podloniji promjenama stavova, a dosadanja
istraivanja u Hrvatskoj (Iliin, 2005; Blanua, iber, 2011) pokazala su kako su se
te promjene kretale uglavnom u smjeru snaenja euroskepticizma s postojanim, iako
slabim rastom tzv. antieuropskog raspoloenja.
126
Kako je u sadanjem trenutku EU suoena s jednom od najveih kriza (nakon

propasti donoenja Europskog ustava) u svojoj ve est desetljea dugoj povijesti, i
kako je Hrvatska takoer u kriznom razdoblju kojem se teko nazire kraj, naelno se
moe pretpostaviti da se sve to odraava na stavove graana prema procesu
europske integracije, napose na stavove mladih.
Grafikon 7.1: (Ne)slaganje mladih s ulaskom Hrvatske u EU (%)
Iako je hrvatski referendum proveden poetkom 2012. godine rezultirao

prihvaanjem ulaska zemlje u EU, pitanje o potpori mladih tom ulasku ostaje
aktualno. Kako rezultati pokazuju, najvie je onih koji se slau s ulaskom Hrvatske u
EU, a svaki peti ispitanik je protiv (grafikon 7.1). Ravnoduni (gotovo treina) je
skupina mladih iz koje se razmjerno lako mogu regrutirati antieuropejci ili eurofili,
ovisno to e se u relativno skoroj budunosti dogaati i u Hrvatskoj i u EU. U
svakom sluaju, onih koji podupiru ulazak Hrvatske u EU, gotovo je dvostruko vie
od onih koji su protiv toga.
(Ne)slaganje s ulaskom Hrvatske u EU povezano je sa stupnjem obrazovanja
mladih i njihovih oeva (tablica 7.1), urbaniziranou mjesta stanovanja (2=62,14) i
dobi ispitanika (2=25,46). Nije iznenaenje da potpora ulasku Hrvatske u EU raste s
obrazovanjem mladih i njihovom dobi, kao ni to da potomci najnie obrazovanih
oeva natprosjeno ne podravaju taj ulazak. No, pomalo je uznemiravajui trend da
najmlai ispitanici najmanje podravaju europsku integraciju Hrvatske, jer oni e
provesti potencijalno najvei dio svojeg ivota u Hrvatskoj kao lanici Europske
unije.
127
Tablica 7.1: (Ne)slaganje s ulaskom Hrvatske u EU s obzirom na stupanj

obrazovanja mladih i njihovih oeva (%)
Stupanj obrazovanja
Obrazovanje ispitanika
(Ne)zavrena osnovna kola
Obrazovanje oca
(Ne)zavrena osnovna kola
VS i vie
UKUPNO
Potpuno i
Potpuno i
Niti se slau
uglavnom se
uglavnom se ne
niti se ne slau
slau
slau
2
=41,99; df=6; p=.000
48,3
24,1
27,6
40,1
28,9
31,0
42,1
39,7
18,2
52,2
29,6
18,2
2
=29,37; df=6; p=.000
37,9
25,8
36,3
50,3
32,5
17,2
40,3
36,4
23,3
53,1
24,4
22,5
44,7
32,8
22,5
Grafikon 7.2: Percepcija mladih o poeljnim posljedicama ulaska Hrvatske u EU

potpuno se i uglavnom slau (%)
128
Podaci koji slijede govore o tome kakva su pozitivna i negativna oekivanja

mladih od ulaska Hrvatske u EU (grafikoni 7.2 i 7.3), to zasigurno utjee i na
prethodno analizirano (ne)slaganje s ulaskom zemlje u Uniju.
Kratko i jasno: veina mladih oekuje poeljne posljedice nakon ulaska Hrvatske
u EU, pri emu su takva oekivanja neto vea kad su u pitanju sociokulturne
komponente povezivanja, nego kada je rije o podizanju demokratskih standarda, a
najmanja su to se tie socioekonomskog boljitka.
Grafikon 7.3: Percepcija mladih o nepoeljnim posljedicama ulaska Hrvatske u EU
potpuno se i uglavnom slau (%)
Hrvatska postaje ovisna o razvijenim
europskim zemljama (kulturno, politiki,
gospodarski itd.)
67,3
Poveava mogunost gospodarske

ekspoatacije Hrvatske
64,7
Ekonomskim standardima i mjerama

ograniava gospodarski razvoj Hrvatske
60,1
Naruava suverenitet hrvatske drave
53,0
Ugroava nacionalni identitet hrvatskog

naroda
52,4
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Strahovi koje kod mladih izaziva ulazak zemlje u EU kompatibilni su iskazanim

nadama. Tako se mladi vie pribojavaju negativnih socioekonomskih posljedica,
nego ugroavanja suvereniteta i identiteta drave i nacije. Uoljivo je da veina
mladih iskazuje svoje strahove u pogledu svih eventualnih negativnih posljedica, ali
da je to na neto nioj razini (za 17-19%), nego pri iskazivanju svojih nada. Drugim
rijeima, meu mladima je jo uvijek optimizam u pogledu budunosti europske
Hrvatske neto vie prisutan nego pesimizam. Vano je rei i to da usporedba s
rezultatima ranijih istraivanja (Iliin, Mende, 2005), pokazuje da se tijekom
posljednjih 15-ak godina kontinuirano smanjuju nade i rastu strahovi mladih u
pogledu europske integracije Hrvatske. Stoga se postavlja pitanje hoe li se takav
trend nastaviti ili je dosegao vrhunac.
129
Grafikon 7.4: Percepcija okolnosti koje oteavaju prikljuivanje Hrvatske Europskoj

uniji stupnjevi vrlo i uglavnom (%)
Prestrogi kriteriji koje EU postavlja

buduim lanicama
74,9
Nepravedno nametnuti uvjeti Hrvatskoj

za ulazak u EU
73,6
Nedovoljna gospodarska razvijenost

Hrvatske
71,9
Nesposobnost vlasti da se prilagodi

zahtjevima i standardima EU
70,7
Nezadovoljstvo EU suradnjom Hrvatske s

Haakim sudom
68,7
Nedovoljno demokratiziran drutveni i

politiki sustav u Hrvatskoj
66,7
Interes nekih vladajuih grupa u zemlji da

se Hrvatska ne ukljui u EU
63,1
Nedovoljno potivanje ljudskih i

manjinskih prava u Hrvatskoj
60,4
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Dugo trajanje pregovora Hrvatske s EU posljedica je niza problema koji su

optereivali hrvatsko drutvo i uglavnom su zadovoljavajue sanirani, to bi trebalo
biti potvreno i rezultatima monitoringa koji prethodi potpisivanju ugovora o
pridruivanju. Desetljee pregovaranja i periodini izvjetaji o (ne)uspjesima
Hrvatske u ispunjavanju postavljenih uvjeta za ulazak u EU bili su pogodno tlo za
rast frustracija i nezadovoljstva hrvatske javnosti, kao i za retorika nadmetanja
politikih aktera koji su isticali raznovrsne razloge usporenog tempa integracije. to
mladi misle o tome koje su okolnosti oteavale pregovaraki proces prikazano je u
grafikonu 7.4.
Ponovo veina mladih smatra da su sve ponuene okolnosti oteavale proces
pripremanja zemlje za ulazak u EU. Pritom je vidljivo da u neto veoj mjeri
130
odgovornost adresiraju na EU nego na Hrvatsku. To je novost u ovom istraivanju,

budui da je prijanjih godina percepcija odgovornosti obje strane bila vie
ujednaena, s blagom tendencijom prepoznavanja Hrvatske kao veeg "krivca"
(Iliin, Mende, 2005).
Stavovi mladih o moguim posljedicama europske integracije Hrvatske i
oteavajuim okolnostima u tom procesu, podvrgnuti su faktorskoj analizi koja je
proizvela etiri latentne dimenzije. Prvi faktor, odnosno povezanu skupinu stavova,
moe se oznaiti kao eurooptimistiku orijentaciju jer ukljuuje sve stavove o
poeljnim posljedicama integracije. Analiza varijance pokazala je da mladi sa
zavrenom srednjom strukovnom kolom (F-omjer=5,96) najmanje iskazuju nade u
pozitivne posljedice, dok su na drugoj strani akademski obrazovani ispitanici kao
najvei optimisti. Drugi faktor konstituiran je od svih stavova koji govore o
eventualnim loim posljedicama ulaska u EU zbog ega ga prepoznajemo kao
europesimistiku orijentaciju. U ovom su sluaju mladi izrazito homogeni jer se
meusobno ne razlikuju s obzirom na koritena sociodemografska obiljeja. To
faktiki znai da su strahovi od posljedica europske integracije Hrvatske
ravnomjerno prisutni u svim promatranim segmentima mlade populacije. Trei
faktor okuplja dio percipiranih oteavajuih okolnosti iji je zajedniki nazivnik
nepripremljenost Hrvatske za integraciju (nedovoljna demokratiziranost, gospodarska nerazvijenost, nezadovoljavajue potivanje ljudskih prava, nesposobnost
vlasti u prilagodbi EU standardima i nezadovoljstvo EU suradnjom Hrvatske s
Haakim sudom). Ta skupina stavova podjednako je rairena u populaciji mladih, i
jedino s porastom njihova stupnja obrazovanja raste i prihvaanje navedenih stavova
(F-omjer=6,68). etvrti faktor moe se imenovati kao nametnute barijere jer sadri
sljedee stavove: Hrvatskoj su od strane EU nepravedno nametnuti uvjeti za
prikljuenje i postavljeni prestrogi kriteriji pri emu u zemlji postoje utjecajne
grupe iji je interes da Hrvatska ostane izvan EU. Mladi su se u ovom sluaju
pokazali neto vie diferenciranima: najmlai ispitanici (F-omjer=15,73), uenici (Fomjer=9,46) i oni koji su zavrili tek osnovnu kolu (F-omjer=16,20) su oni koji
najmanje prihvaaju miljenje o nametnutim barijerama, a na suprotnom su polu
ispitanici u dobi od 18 do 22 godine koji su zavrili etverogodinju srednju kolu i
131
trenutno su studenti. Ovdje je oito da su studenti ti koji su nezadovoljni odnosom

EU spram Hrvatske tijekom procesa pridruivanja, a u pozadini toga moda je
njihova vea samosvijest koja tee podnosi "diktate" izvana.
Logino je pretpostaviti da se recentna zbivanja u EU, kao i povijest odnosa
Hrvatske i EU, reflektiraju na (ne)povjerenje mladih u institucije EU. Podaci u
grafikonu 7.5 pokazuju da je to povjerenje ak neto vee, nego to je prethodno
ustanovljeno za institucije hrvatske vlasti (grafikon 6.5), ali je takoer primjetno
nisko.
Najvaniji podatak je da svaki drugi ispitanik zapravo nema stava, to dijelom
moe biti posljedica nedovoljne informiranosti mladih o radu europskih institucija,
osobito kad je rije o odlukama i instrumentima koji, bar u ovom trenutku, nisu
neposredno vezani uz odnose Hrvatske i EU. Po iskazanom (ne)povjerenju mladi su
meusobno suglasni, neovisno o razlikama u sociodemografskim obiljejima.
Grafikon 7.5: (Ne)povjerenje mladih u institucije EU (%)
Na osnovi prethodno prezentiranih rezultata moe se konstatirati da europska

integracija Hrvatske meu mladima uiva umjerenu potporu, koja je dvostruko vea
od protivljenja te vea i od povjerenja koje iskazuju spram institucija EU. Izostanak
izraenijeg eurooptimizma mogue je dovesti u vezu sa zbunjujuom situacijom u
kojoj se mladi nalaze s obzirom da veina njih oekuje istodobno i poeljne i
nepoeljne posljedice nakon ulaska Hrvatske u EU. Za sada, nade blago
132
prevladavaju nad strahovima, to je zacijelo korijen iz kojeg izrasta umjerena

podrka eurointegraciji Hrvatske. Za usporen i trnovit put Hrvatske u EU mladi su
danas skloniji "optuiti" EU nego domae aktere i nepovoljne okolnosti. Unato
tome mladi iskazuju neto vee povjerenje u EU institucije nego u hrvatske politike
institucije.
Vaan je nalaz da su mladi u iskazanim stavovima prema EU meusobno
primjetno suglasni, a to je i oekivano jer je problematika relacije Hrvatske i EU u
osnovi politiko pitanje. A kada je u pitanju odnos prema politici, kao to je
prethodna analiza ve pokazala, mladi tee homogenizaciji stavova. U stavovima
prema EU registrirane su tek sporadine razlike unutar populacije mladih pri emu
je uoljivo da potpora europskoj integraciji Hrvatske blago raste s porastom
socijalne kompetencije mladih. U tom kontekstu, najvie se istiu obrazovna
postignua koja jaaju proeuropske stavove mladih.
133
134
ZAKLJUCI
Socioloki profil dananje mlade generacije u Hrvatskoj mogue je skicirati na

osnovi rezultata dobivenih u istraivanju iji je cilj bio ustanoviti i analizirati
stavove i obrasce ponaanja mladih u hrvatskom drutvu koje prolazi kroz razdoblje
krize i znaajnih promjena. Uz nova saznanja o mladima, rezultati istraivanja
omoguuju uvid u neke fenomene i procese u suvremenom drutvu, aktualne kako
na lokalnoj tako i na globalnoj razini.
Mladi u ovom istraivanju obuhvaaju populaciju u dobi od 14 do 27 godina
ivota. Meu njima je najvie onih koji se jo koluju, a broj nezaposlenih (oko
etvrtine) pribliava se broju zaposlenih (manje od treine), to nije iznenaujue u
nepovoljnim gospodarskim okolnostima obiljeenim, izmeu ostaloga, i stalnim
rastom broja nezaposlenih graana. Najvei dio mladih ivi u zajednikom
kuanstvu s roditeljima i u obiteljima s prosjeno 3.43 lana. Zahvaljujui tome,
mladi ive u razmjerno povoljnim socioekonomskim uvjetima, jer ih oko 90%
stanuje u obiteljskom stanu/kui s prosjeno tri sobe, jednim automobilom i jednim
kompjuterom s internetskom vezom. Meutim, prosjeni mjeseni trokovi ne
slijede postignuti standard, jer veina obitelji troi (odnosno zarauje) financijska
sredstva koja se kreu oko granice prosjene hrvatske plae, a to zacijelo nije
dovoljno za zadravanje kvalitete ivota koja je dosegnuta u predkriznim godinama.
Od takvih relativno oskudnih sredstava roditelji izdvajaju odreeni dio kojim mladi
autonomno raspolau pri emu najvie tog novca troe na odjeu i obuu, izlaske u
kafie i telekomunikacijske usluge. Upravo su nedostatna financijska sredstva
presudan praktini razlog zato veina mladih ivi s roditeljima, sudei po tome to
financijska ogranienja kao glavni razlog istiu oni mladi koji se ele osamostaliti, a
ipak ostaju u roditeljskom domu. O racionalnosti takve odluke svjedoe preteno
ispodprosjene plae zaposlenih mladih koji inae prevladavaju meu onima koji su
se osamostalili i ive u unajmljenim stanovima. Njima se, uslijed dodatnih trokova,
kvaliteta ivota pogorava u odnosu na mlade koji ostaju ivjeti s roditeljima.
Obitelj mladima nije vana samo kao materijalna, nego i kao emocionalna i
socijalna potpora, zbog ega je oekivano da je obitelj socijalna skupina kojoj
135
najvie vjeruju i s ijim su lanovima u izrazito dobrim odnosima. Dapae, mladi

izjavljuju kako u njihovim obiteljima prevladava konsenzualna atmosfera s
primjetnim povjerenjem u samostalno odluivanje mladih, premda postoje i teme
koje se u komunikaciji roditelja i mladih uglavnom izbjegavaju (primjerice,
politike). Kao to veina mladih ivi u obiteljima od 3 do 4 lana, tako bi eljeli
sline i osnovati (s dvoje djece). Takve elje mladih znatno su ispod onoga to bi
bilo nuno za demografsku obnovu Hrvatske ije se stanovnitvo smanjuje i ubrzano
stari. Planovi veine mladih o buduem obiteljskom ivotu uklapaju se u postojea
saznanja o obitelji kao jednoj od najvrih drutvenih struktura u Hrvatskoj, koja e
oito takva ostati i u blioj budunosti. Po sudu mladih, poeljna prosjena dob za
sklapanje braka za ene je 27, a za mukarce 30 godina to je svakako jedan od
pokazatelja trenda odgaanja preuzimanja nekih trajnih drutvenih uloga. Mladi dre
da je dobar temelj za brak postojanje zajednikih interesa i kompatibilnosti u crtama
osobnosti, pri emu u branoj zajednici oekuju visok stupanj odgovornosti partnera,
kako u meusobnim odnosima, tako i u odnosu prema zajednikom potomstvu. No,
ipak je oko dvije petine mladih pri izboru branih partnera spremno povinovati se
tradicijskim pritiscima o potrebi pripadanja istoj vjerskoj zajednici ili dobivanja
suglasnosti obitelji.
U suglasju sa sinkroniziranim obrascem odrastanja, odnosno stjecanja socijalne
zrelosti, mladi prije zasnivanja obitelji trebaju okonati svoje kolovanje i zaposliti
se. Kako onih koji pohaaju srednju kolu ili neki studij u uzorku ima cca 45%,
vano je znati da veini njih pohaanje nastave izaziva osrednju do snanu dozu
stresa, ali da to ne rezultira demotiviranou, jer je udio onih koji rado idu u svoju
kolu ili na fakultet razmjerno visok. Pritom postiu relativno zadovoljavajue
rezultate, jer ih gotovo etiri petine postie dobar, vrlo dobar ili odlian uspjeh, kao
posljedicu uenja jednog do tri sata dnevno. Veina pritom nije morala koristiti
instrukcije, a problem je u tome to ih gotovo polovica sumnja na postojanje
korupcije u njihovoj obrazovnoj ustanovi. Istodobno, svi mladi, neovisno koluju li
se ili su svoje obrazovanje okonali, kao poeljna mjesta obrazovanja biraju
obrazovne ustanove u Hrvatskoj (poglavito javne), to je u skladu s tim da ih je
gotovo 80% u veoj ili manjoj mjeri zadovoljno kvalitetom obrazovanja u
Hrvatskoj.
136
Roditelji gotovo etiri petine mladih nisu financirali nikakve aktivnosti koje bi
mogle poveati njihov uspjeh u obrazovanju (a slijedom toga i u zapoljavanju), a
podjednak je udio mladih koji nije sudjelovao ni u kakvom dodatnom
profesionalnom osposobljavanju. To se mladima vjerojatno ne ini problematinim
jer smatraju da su pri zapoljavanju veze i poznanstva podjednako vani kao i
strunost. Pri izboru posla veina mladih prvenstveno bi se rukovodila ekstrinzinim
motivima: visinom plae i sigurnou radnog mjesta. Zaposliti se, i to na sigurnom
poslu kako bi osigurali egzistenciju, zapravo su i glavni profesionalni ciljevi mladih,
a sve druge profesionalne aspiracije su u drugom ili treem planu. Time se moe
objasniti zato veina mladih kao mjesta zaposlenja preferira javni sektor (domai ili
strani), nasuprot treini koja prednost daje privatnom sektoru. Bez obzira na sve tee
zapoljavanje, veina mladih nije spremna na prostornu mobilnost, a etvrtina onih
koji razmiljaju o preseljenju unutar Hrvatske, istodobno razmilja i o iseljavanju iz
zemlje (ponajprije u razvijene europske zemlje). Za razliku od slabe spremnosti za
unutranje i vanjske migracije, elja za uzlaznom socijalnom pokretljivou znatno
je izraenija. Naime, ak bi se dvije treine mladih, kada bi mogli birati, odluilo za
studij. Samo dio njih ostvarilo je, ili e ostvariti takvu ambiciju, to zacijelo izaziva
frustracije kod onih kojima akademsko obrazovanje ostaje samo neostvarljivi san, no
neosporno je kako veina mladih vjeruje da napredovanje na obrazovnoj ljestvici
ima vei utjecaj na anse za bolji ivot nego to to ima promjena mjesta ivota i
rada.
Od treine mladih koji su ve zaposleni, njih dvije petine imalo bi valjanih
razloga potraiti bolje poslove u nekom drugom mjestu ili zemlji jer ne rade u
struci/zanimanju za koje su se kolovali. Situacija ne izgleda bolje ni kada se uzme u
obzir da za rad u punom radnom vremenu prosjeno mjeseno zarade plau od 4.244
kune to je cca 20% manje od prosjenog hrvatskog dohotka. Potonji podaci jo
jednom potvruju da mladi raspolau nedostatnim financijskim sredstvima da bi se
valjano osamostalili, pa i ona treina koja bi rado napustila roditeljski dom ne ini
to, a kamoli da razmiljaju o odlasku u potpunu neizvjesnost drugih dijelova
Hrvatske i svijeta.
Bez obzira koju vrstu i koliinu obveza mladi imaju, slobodno vrijeme
predstavlja vaan dio njihove svakodnevice, odnosno stila ivota kojeg definira ono
137
to pojedinac radi, na to troi vrijeme, energiju i novac, kako se zabavlja, stvara

navike, njeguje zdravlje i izgled To vrijeme je, prema nalazima ovog istraivanja,
ponajvie ispunjeno glazbom, internetom, televizijom i druenjem s prijateljima.
Internet je postao toliko prisutan da ne potiskuje samo druge medije, nego pomalo
prorjeuje i neposredne kontakte s prijateljima. Ipak, 90% mladih kree se u krugu
meusobno povezanih poznanika i prijatelja s kojima razvijaju zadovoljavajue
odnose. U svakom sluaju, zabava i razonoda znatno prevladavaju nad zahtjevnijim
aktivnostima, a kao ve "deurna rtva" novog doba pokazuje se itanje knjiga jer je
tu kulturnu potrebu razvila tek etvrtina mladih dok veina ivi u kunom okruenju
sa simbolinim brojem knjiga.
Mladi u zabavi i druenju s vrnjacima mogu razviti i obrasce ponaanja koji se
mogu prepoznati kao rizini. Osobito je rairena (tri etvrtine mladih) konzumacija
alkohola razliitog intenziteta, dok puenje duhana stagnira na 30%. Preko polovice
mladih ne propagira uzdravanje od seksualnih odnosa i tri petine ih je seksualno
aktivno. Pritom samo treina redovito koristi kontracepciju iako ih istodobno dvije
petine dri da bi pobaaj trebalo zabraniti ili strogo ograniiti samo na medicinski
opravdane sluajeve. Sklonost nasilnikom ponaanju zadrava se na niskoj razini (u
nekom je sukobu sudjelovala tek svaka dvadeseta mlada osoba), a konzumaciju
marihuane modernom smatra neto vie od etvrtine mladih. Ovakvi nalazi jo
jednom upozoravaju na visok stupanj tolerancije prema konzumaciji alkohola u
hrvatskom drutvu te na manjkavosti u pripremljenosti mladih za odgovorno
seksualno ponaanje.
Vrijednosti koje mladi zastupaju uvijek su zanimljive i indikativne za "stanje
duha" odreenog drutva. Tako mladi u Hrvatskoj danas znatan broj pojava smatraju
modernim, a naroito dobar izgled (kojim su u osobnom sluaju, na sreu, preteno
zadovoljni) i izgradnju karijere, zajedno sa stjecanjem akademskog obrazovanja i
neovisnosti. No, modernim smatraju i noenje "brendirane" odjee i zdrav ivot,
pokazujui sklonost pomodarstvu i svojevrsnom glorificiranju vizualnog dojma pri
emu izgled smatraju vanijim za izgradnju karijere nego, primjerice, za
pronalaenje potencijalnog branog partnera, a to je svakako velika promjena u
odnosu na ranije generacije.
138
Iako mladi karijeru dre izrazito modernom, to ne povezuju s drutvenim

prestiem kao vrijednou (koji je vaan tek etvrtini njih), niti s bogaenjem koje je
vano tek petini mladih. S druge strane, samo jednu vrijednost istie veina (dvije
treine) mladih, a to je osobno dostojanstvo koje ukljuuje identitet i obrazovanje,
to je mladima jako vano (i oito inkorporirano u izgradnju karijere). Visoko su
plasirane (premda ispod 50%) borbenost, tolerantnost, korektnost i altruizam pa sve
to zajedno pokazuje kako mladi ponajvie cijene vrijednosti koje predstavljaju
integralni dio izgraene osobnosti to podrazumijeva visok stupanj samosvijesti, ali i
respekt okoline.
Unato razmjerno visokom vrednovanju tolerantnosti, mladi su se pokazali
prilino nesnoljivima, osobito spram homoseksualaca te nekih etnikih skupina.
Istodobno, pokazuju veinsko povjerenje u razliite skupine ljudi od obitelji, preko
kolega, do vjerskih voa. Zanimljivo je da su meu ispitivanim skupinama vjerski
voe posljednje na ljestvici socijalnog povjerenja, jer se istodobno 94% mladih
deklarira pripadnicima neke vjerske zajednice (dominantno katolike). Veina
mladih podrava temeljna religijska vjerovanja, ali manjina sudjeluje u religijskim
obredima veina sudjeluje jedino u slavljenju vjerskih blagdana (to se, inae,
uglavnom zbiva u formi obiteljskih okupljanja). Moda upravo diskrepancija izmeu
religijskih vjerovanja i religijske prakse djelomice moe pojasniti kako relativno
nisku razinu vjerovanja vjerskim voama, tako i neke od ovdje ustanovljenih
stavova i ponaanja mladih koja odudaraju od vjerskih normi.
Jedan od iznenaujuih rezultata dobivenih u ovom istraivanju jest da mladi u
podjednakoj mjeri (po treina) modernim smatraju aktivno bavljenje politikom i
sudjelovanje u graanskim akcijama jer su mnoga dosadanja istraivanja ukazivala
na veu sklonost mladih neinstitucionalnom politikom angamanu. No, ini se da je
danas i ovdje iskustvo ivljenja u nekonsolidiranoj demokraciji "potroilo" volju
mladih da se uope aktiviraju, bilo formalno bilo neformalno. Potvrdu tome daje
podatak da je tek svaki sedmi ispitanik u protekloj godini sudjelovao u nekom
obliku dobrovoljnog rada. Ti rijetki volonteri ee su se okuali u radu potpuno
neformalnog karaktera (na primjer, pomaganju nemonima i starijima ili kolegama u
uenju) nego u aktivnostima vezanima za ivot lokalne i/ili vjerske zajednice, ili
onima koje se odvijaju pod okriljem neke udruge i/ili poslovnog subjekta. Tako
139
rudimentarno prisutna spremnost mladih na volonterski angaman pokazuje da u

Hrvatskoj danas slaba participacija mladih u formalnoj politici nije kompenzirana
veim angamanom u civilnom drutvu.
I ovo je istraivanje jo jednom potvrdilo da je politika kao nezaobilazna
sastavnica drutvenog ivota na marginama interesa mladih. Oni ne samo da su
slabo zainteresirani za politika zbivanja, nego i neredovito izlaze na izbore,
uglavnom ne uspijevaju procijeniti podudaraju li se njihova politika uvjerenja s
uvjerenjima njihovih roditelja niti se samopozicionirati na ideolokoj ljestvici
lijevo-desno, a veina nema ni definirane stranake preferencije. Razlog potonjem
zacijelo se moe nai i u niskom povjerenju u politike aktere (stranke, Vladu,
Sabor), od kojih tek neto vie povjerenja uivaju tijela vlasti EU. Mladi zato najvie
povjerenja iskazuju prema represivnim organima vlasti (policiji i sudstvu). Potonje
povjerenje je vjerojatno jedna od posljedica pokuaja iskorjenjivanja kriminala i
korupcije u hrvatskom drutvu to veina mladih ujedno istie kao jedan od
politikih prioriteta kojima se vlast treba pozabaviti. Uz to, mladi od vlasti oekuju
da se to vie usmjeri na smanjivanje nezaposlenosti, pokretanje ekonomskog rasta,
osiguranje socijalne pravde i ljudskih prava, te poboljanje poloaja mlade
generacije i ena. Najrasprostranjeniji zahtjevi koje mladi stavljaju pred vlast u
korelaciji su s njihovom percepcijom najveih problema hrvatskog drutva, a to su
nezaposlenost i nesigurnost radnog mjesta, porast siromatva te kriminal i korupcija.
Oito je da mladi, iako nisu zainteresirani za politiku, imaju sposobnost realnog
sagledavanja postojeih drutvenih problema i identificiranja podruja na koja bi
nositelji vlasti trebali usmjeriti glavninu svojih napora u upravljanju drutvom
bremenitom brojnim razvojnim tekoama.
O politikim zbivanjima mladi se preteno informiraju putem televizije i
interneta, pa je i logino da su dobro upoznati s problemima i oekivanjima drugih
graana, koje usput usvajaju i kao osobna stajalita. Mladi svoj utjecaj na tijela vlasti
procjenjuju minornim, kao i generacijsku predstavljenost u politici. No, unato
nepovjerenju u institucije vlasti i odgaanju rjeavanja postojeih drutvenih
problema ako je suditi po tome da u istraivanjima isti problemi zauzimaju vrh
ljestvice ve niz godina te rairenom osjeaju osobne graanske nemoi, mladi su
demokracijom u Hrvatskoj ipak vie zadovoljni nego nezadovoljni.
140
Zabrinutost zbog socioekonomskih tekoa protee se i na percepciju budunosti

Hrvatske u Europskoj uniji. Konkretno, iako mladi oekuju vie pozitivnih nego
negativnih posljedica integracije, najmanje nada i najvie strahova tiu se upravo
(ne)adekvatnih uvjeta za gospodarski razvoj zemlje i poboljanje ivotnog
standarda. S druge strane, mladi najvie oekuju pozitivne sociokulturne efekte i
najmanje bojazni iskazuju zbog eventualnog naruavanja nacionalnog suvereniteta i
identiteta. Veinska rasprostranjenost nada i strahova (potonjih u neto manjoj
mjeri) u pogledu posljedica ulaska Hrvatske u EU rezultira osrednjom podrkom
tom ulasku, pri emu je potpora ipak dvostruko vea od neslaganja. Iz svih tih
podataka proizlazi da meu mladima nema euforije povodom skorog ostvarenja
odavno eljene integracije Hrvatske u EU, ali da postoji relativno stabilna podrka
zasnovana na nadama jaim od strahova. Kombinacija pozitivnih i negativnih
oekivanja ujedno bi mogla funkcionirati kao osigura od prevelikih razoaranja
ukoliko kriza u Hrvatskoj i EU predugo potraje.
Tegobnoj stvarnosti i nekim sumornim istraivakim rezultatima usprkos, mladi
ostaju optimisti. Dakako, optimizam je izraeniji kad je rije o osobnoj nego o
drutvenoj (preciznije, ekonomskoj) budunosti Hrvatske, ali u oba sluaja on
predstavlja veinsko raspoloenje. Ovo je, svakako, nalaz koji moe umiriti
strahovanja da e mlade u srazu sa stvarnou preplaviti osjeaj besperspektivnosti i
bezvoljnosti. Istraivaki rezultati sugeriraju da su mladi zapravo i dalje dominantno
orijentirani na pragmatinu prilagodbu zahtjevima okoline u svrhu osobnog
prosperiteta uz oslanjanje na individualne i obiteljske resurse a bez optereivanja
velikim drutvenim temama i problemima. Takva je "glavna struja" u suvremenoj
generaciji mladih unutar koje, kao uvijek i svuda na to upuuju neki nalazi ovog
istraivanja, kao i gibanja meu studentima posljednjih godina postoje pojedinci i
skupine iji proplamsaji kritikog miljenja, ambicije i njima primjereni obrasci
ponaanja, nadilaze instrumentalno pristajanje na zadane drutvene okolnosti i
nametnute ciljeve i modele. Ostaje pitanje hoe li kritiki duh tih mladih uspjeti
izbjei sudbinu nekadanje znatno utjecajnije "djece cvijea", koja su svojedobno
u osvit pobjednikog pohoda neoliberalnog doba, danas ozbiljno podvrgnutog
preispitivanju "ocvala i izumrla u pustinji nezaposlenosti i gospodarske krize"
(Brake, 1984: 95).
141
Ovakav saeti i unekoliko kritiki intoniran socioloki portret dananjeg mladog

narataja u Hrvatskoj treba dopuniti drugim tipom nalaza onima koji govore o unutargeneracijskom diferenciranju mladih. Jer, kao to je dobro poznato, mladi su relativno velika drutvena grupa, to nuno rezultira unutranjim raslojavanjem koje se
odraava na varijacije u njihovim stavovima i obrascima ponaanja.
U populaciji mladih te varijacije primarno treba promatrati iz rakursa ivotnog
ciklusa, a to konkretno ukljuuje analizu utjecaja ivotne dobi usko povezane sa
socioprofesionalnim statusom i stupnjem obrazovanja. Tako je i ovo istraivanje
jedno u nizu onih koja su pokazala kako stupanj maturacije, situacijske okolnosti i
obrazovna postignua najvie diferenciraju mlade. Ukratko, to su stariji i
obrazovaniji, posebice kada su studenti ili zaposleni, to su socijalno kompetentniji.
To konkretno znai da su njihovi stavovi jasnije definirani s tendencijom otklona od
tradicionalistikog diskursa, a obrasci ponaanja vie zasnovani na selektivnom
odabiru dostupnih resursa i sadraja u raznim podrujima svakodnevnoga ivota. Na
drugoj su strani adolescenti nieg obrazovanja, odnosno uenici srednjih kola, iji
su stavovi tradicionalniji, fluidniji i slabije izgraeni, a obrasci ponaanja vie
proeti rizicima i orijentacijom na nezahtjevne sadraje i aktivnosti.
Kod mladih je u znaajnoj mjeri detektiran i utjecaj socijalnog porijekla,
odnosno stupnja obrazovanja oca. Taj utjecaj uvelike se poklapa s utjecajem
obrazovanja samih mladih, pa iako slabi paralelno s njihovim osamostaljivanjem,
ostaje trajno prisutan kroz postignua mladih. Trendovi su ve dobro poznati: vie
socijalno porijeklo mladima prua bolji pristup resursima za ostvarenje
ambicioznijih ivotnih ciljeva, a potencira i tip socijalizacije koja stimulira razvoj
kritikog odnosa prema sebi, drugima i iroj zajednici. Na drugom kraju socijalne
ljestvice konstruirane po osnovi obrazovnog statusa oca nalaze se mladi najnieg
socijalnog porijekla, kojima su na raspolaganju oskudni obiteljski resursi i koji su
time (bili) prisiljeni to prije stei kvalifikaciju i zaposliti se, a pri emu su, naroito
u ovom razdoblju loe konjunkture, najvie izloeni riziku nezaposlenosti.
Registrirano je slabljenje utjecaja urbaniziranosti sredine u kojoj mladi ive. Iako
i nadalje vie prednosti uivaju mladi iz urbanih sredina, irenje dostupnosti
sekundarnoga obrazovanja i novih tehnologija pomae mladima u ruralnim
podrujima da prevladaju neka ogranienja svojih sredina. U isto vrijeme, uoljivi su
142
i neki elementi kvalitete ivota po kojima su mladi iz ruralnih sredina u prednosti u

odnosu na vrnjake u gradovima.
Utjecaj rodnih razlika je najmanji, odnosno sporadino prisutan i nekonzistentan.
To jasno ukazuje na plodove socijalizacije koja je bila vie utemeljena na
promicanju ravnopravnosti spolova nego na zagovaranju rodnih stereotipa. Dapae,
u svakom novom istraivanju mladih u Hrvatskoj, rodne su razlike sve slabije, to
svakako upuuje na slabljenje utjecaja tradicije utemeljene na patrijarhalnim
odnosima. No, to zasigurno ne znai da su rodne razlike posve iezle. tovie,
istraivanja rodne (ne)ravnopravnosti u Hrvatskoj jasno pokazuju da su za razliku
od obrazovanja podruja rada, politike i obitelji i nadalje obiljeena znaajnom
rodnom neravnopravnou (Kamenov, Gali, 2011). U tom pogledu najtvrdokorniji
su rodni odnosi uspostavljeni u obitelji, a kako veina mladih eli osnovati obitelj,
mogue je pretpostaviti da e se model neravnomjerno rasporeenih obiteljskih
obveza, tradicionalno opravdavanih "prirodnom" podjelom rada i sposobnosti,
perpetuirati i dalje, ali smanjenim opsegom i intenzitetom. Promoviranje
ravnopravnosti spolova ipak je naelo i najvre bastione rodnih nejednakosti, i
otuda pretpostavka da e se promjene zbivati u naznaenom smjeru.
Na koncu, neovisno o kojem je podruju ivota mladih rije, treba podsjetiti da
je utjecaj ivotne dobi i pripadnosti veini ovdje promatranih socioprofesionalnih
podskupina privremene naravi, kao to u funkciji vremena slabi i izravni utjecaj
socijalnog porijekla. Stoga se vie obrazovno postignue istie kao onaj resurs iji je
utjecaj dugorone naravi (znajui pritom da ono kapitalizira prednosti vieg
socijalnog porijekla) zbog ega ima i najvie potencijala da pomogne mladima pri
ostvarivanju njihovih ivotnih ciljeva, ali i da ih osnai za uspjeno odolijevanje i
ogranienjima tradicije i sirenskom zovu pomodnih koncepata miljenja i naina
djelovanja.
143
144
LITERATURA
Adnanes, M. (2004): Exit and/or Voice? Youth and Post-Communist Citizenship in

Bulgaria. Political Psychology, 25(5): 795-815.
Almond, G. A.; Verba, S. (2000): Civilna kultura. Zagreb: Politika kultura.
Anderson, R.; Heath, A. (2003): Social identities and political cleavages: the role of political
context. Journal of the Royal Statistical Society, 166(3): 301-318.
Bagi, D. (2011): Politiki stavovi maturanata i njihove determinante: odgaja li kola dobre
graane?, u: Bagi, D. (ur.): Odgaja li kola dobre graane? Studija o politikoj
socijalizaciji hrvatskih srednjokolaca. Zagreb: GONG/Fakultet politikih znanosti, 46-71.
Bagi, D.; alaj, B. (2011): Politiko znanje mladih u Hrvatskoj, u: Bagi, D. (ur.): Odgaja
li kola dobre graane? Studija o politikoj socijalizaciji hrvatskih srednjokolaca. Zagreb:
GONG/Fakultet politikih znanosti, 22-45.
Baranovi, B. (2002): Mladi u Hrvatskoj izmeu nacionalnog identiteta i Europske
integracije, u: Iliin, V., Radin, F. (ur): Mladi uoi treeg milenija. Zagreb: Institut za
drutvena istraivanja, 125 154.
Baumeister, R. F.; Leary, M. R. (1995): The need to belong: Desire for interpersonal
attachments as a fundamental human motivation. Psychological Bulletin, 117: 497529.
Beck, U. (1992): Risk Society. Towards the New Modernity. London: Sage.
Beovan, G. (2004): Civilno drutvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Blanua, N. (2010): Euroskepticizam u Hrvatskoj, u: iber, I. (ur.): Hrvatska i Europa.
Strahovi i nade. Zagreb: Fakultet politikih znanosti, 11-46.
Blanua, N.; iber, I. (2010): Nade i strahovi mladih prema Europskoj uniji, u: iber, I.
(ur.): Hrvatska i Europa. Strahovi i nade. Zagreb: Fakultet politikih znanosti, 86-119.
Bouillet, D. (2006a): Kvaliteta ivota mladih: odgovornost zajednice i/ili obitelji, u: Iliin,
V. (ur.): Mladi izmeu elja i mogunosti. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja u
Zagrebu i Zagrebaka upanija, 27-92.
Bouillet, D. (2006b): Socijalna politika: (ne)primjeren odgovor zajednice na potrebe mladih,
u: Iliin, V. (ur.): Mladi izmeu elja i mogunosti. Zagreb: Institut za drutvena
istraivanja/Zagrebaka upanija, 165-234.
Bouillet, D.; ale-Mratovi, M. (2007): Konzumiranje alkoholnih pia i doivljaj kole,
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja, 43( 2): 1-16.
Bourdieu, P. (1973): Cultural reproduction and social reproduction, in: Brown, R. (ed.):
Knowledge, Education and Social Change. London: Tavistock, 71-112.
Brake, M. (1984): Sociologija mladinske kulture i mladinskih subkultur. Ljubljana: KRT.
Braungart, R.; Braungart, M. (1989): Political Generations, u: Braungart, R., Braungart, M.
(eds): Research in Political Sociology. New York: JAI Press, 281-319.
D'Addio, A., C. (2007): Intergenerational Transmission of Disadvantage: Mobility or
Immobility Across Generations? A Review of the Evidence for OECD countries. OECD
Social, Employment and Migration. Working Papers, No. 52.
145
Dabo, J.; Malatestini, .; Jankovi, S.; Bolf Malovi, M.; Kosanovi, V. (2008): Zatita
reproduktivnog zdravlja mladih modeli prevencije. Medicina, 44(1): 72-79.
Davies, P. (2003): Widening Participation and the European Union: direct action indirect
policy? European Journal of Education, 38(1): 99-116.
Deci, E. L.; Ryan, R. M. (2000): The what and why of goal pursuits: Human needs and
the self-determination of behavior. Psychological Inquiry, 11: 227268.
Dobroti, I.; Lakija, M. (2012): Obrasci drutvenosti i percepcija izvora neformalne
socijalne podrke u Hrvatskoj. Drutvena istraivanja, 21(1): 39-58.
Dravni zavod za statistiku, url:
http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_03_HR.htm (Stanovnitvo
prema narodnosti popisi 1971 2011); posjeeno 4. 2. 2013.
Dumazedier, J. (1974): Sociology of Leisure. Amsterdam: Elsevier.
Fahmy, E. (2006): Young Citizens. Young People's Involvement in Politics and Decision
Making. Aldershot: Ashgate.
Feinstein, L.; Duckworth, K.; Sabates, R. (2004): A model of the inter-generational
transmission of educational success. Wider Benefits of Learning Research n.10. London:
Centre for Research on the Wider Benefits of Learning.
Fox, M. F.; Faver, C. A. (1981): Achievement and Aspiration: Patterns among Male and
Female Academic-Career Aspirants. Work and Occupations, 8(4): 439463.
France, A. (2007): Understanding Youth in Late Modernity. Maindenhead: McGraw Hill
Open University Press.
Furlong, A.; Cartmel, F. (1997): Young People and Social Change. Buckingham: Open
University Press.
Furlong, A.; Guidikova, I. eds (2001): Transitions of Youth Citizenship in Europe.
Strasbourg: Council of Europe Publishing.
de Graaf, P. M.; Kalmijn, M. (2001): Trends in the Intergenerational Transmission of
Cultural and Economic Status. Acta Sociologica, 44(1): 51-66.
Grubia, D. (2005): Politika aksiologija Europske unije: ciljevi i vrijednosti europske
integracije, u: Iliin, V. (ur.): Mladi Hrvatske i europska integracija. Zagreb: Institut za
drutvena istraivanja, 33-63.
Haworth, J. T.; Veal, A. J. (2004): Work and Leisure. London: Routledge.
Hayes, B., C; Miller, R., L. (1991): Intergenerational Mobility in the Republic of Ireland:
Does Gender Make a Difference? The Sociological Quarterly, 32(4): 621-635.
Hello, E.; Scheepers, P.; Sleegers, P. (2006): Why the more educated are less inclined to
keep ethnic distance: An empirical test of four explanations. Racial and Ethnic Studies,
29(5): 959-985.
Henn, M.; Weinstein, M.; Hodgkinson, S. (2007): Social Capital and Political Participation:
Understanding the Dynamics of Young People's Political Disengagement in Contemporary
Britain. Social Policy & Society, 6(4): 467-479.
Hix, S.; Goetz, K. H. (2000): Introduction: European Integration and National Political
Systems. West European Politics, 23(4): 1-26.
146
Igli, H. (2010): Voluntary Associations and Tolerance: An Ambiguous Relationship.

American Behavioral Scientist, 53(5): 717-736.
Iliin, V. (1999): Mladi na margini drutva i politike. Zagreb: Alinea.
Iliin, V. ur. (2005a): Mladi Hrvatske i europska integracija. Zagreb: Institut za drutvena
istraivanja.
Iliin, V. (2005b): Politike vrijednosti, stavovi i participacija mladih: kontinuitet i
promjene, u: Iliin, V. (ur.): Mladi Hrvatske i europska integracija. Zagreb: Institut za
drutvena istraivanja, 65-139.
Iliin, V. (2007): Slobodno vrijeme i interesi mladih, u: Iliin, V., Radin, F. (ur.): Mladi:
problem ili resurs. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja, 179-201.
Iliin, V. (2008): Skica za socioloki portret zagrebakih studenata: uvod u istraivanje
hrvatskih studenata danas. Sociologija i prostor, 46(3-4): 221-228.
Iliin, V. (2011): Vrijednosti mladih u Hrvatskoj. Politika misao, 48 (3): 82-122.
Iliin, V. i Radin, F: ur. (2002): Mladi uoi treeg milenija. Zagreb: Institut za drutvena
istraivanja.
Iliin, V., Mende, I. (2005): Mladi i Europska unija: percepcija posljedica integracije, u:
Iliin, V. (ur.): Mladi Hrvatske i europska integracija. Zagreb: Institut za drutvena
istraivanja, 197-252.
Iliin, V. i Radin, F. ur. (2007): Mladi: problem ili resurs. Zagreb: Institut za drutvena
istraivanja.
Iliin, V.; Potonik, D. (2008): Profesionalne i ivotne aspiracije studenata Zagrebakog
sveuilita. Sociologija i prostor, 46(3-4): 285-310.
Johnston, A. D.; Ganzeboom, H. B.; Treiman, D. J. (2005): Mothers and Fathers
Influences on Educational Status Attainment. Paper presented at the Conference Welfare
States and Inequalities of Research Committee 28 on Social Stratification and Social
Mobility of the International Sociological Association, Oslo, Norway, May 6-8.
Kalmijn, M. (1994): Mother's Occupational Status and Children's Schooling. American
Sociological Review, 59: 257-275.
Kamenov, .; Gali, B. ur. (2011): Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj.
Zagreb: Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH.
Khoo, S.; Ainsley, J. (2005): Attitudes intentions and participation: Longitudinal survey of
Australian youth. Research Report No. 41. http://research.acer.edu.au/ls ayresearch145
Klarin, M.; Prosokovi, A..; imi ai, S. (2010): Obiteljski i vrnjaki doprinos
donoenju odluka iz raznih sfera ivota u adolescenata kroskulturalna perspektiva.
Drutvena istraivanja, 19(3): 547-559.
Korupp, S., E.; Ganzeboom, H., B.; Van der Lippe, T. (2002): Do Mothers Matter? A
Comparison of Models of the Influence of Mother's and Father's Educational and
Occupational Status on Children's Educational Attainment. Quality and Quantity, 36(1): 1742.
Larson, R. W. (2002): Globalization, societal change, and new technologies: What they
mean for the future of adolescence. Journal of Research on Adolescence, 12(1): 1-30.
Majstorovi, I. (2007): Odgoj djece u obitelji pravni aspekti. Dijete i drutvo, 9(2): 441448.
147
Marinovi Jerolimov, D. (2002): Religioznost, nereligioznost i neke vrijednosti mladih, u:

Iliin, V., Radin, F. (ur): Mladi uoi treeg milenija. Zagreb: Institut za drutvena
istraivanja, 79-124.
Marmot, M. (2005): The Status Syndrome: How Social Status Affects our Health and
Longevity. Nem York: Macmillan.
McDonald, P.; Pini, B.; Bailey, J.; Price, R. (2011): Young people's aspirations for
education, work, family and leisure. Work, Employement & Society, 25(1): 68-84.
Mende, I. (2006a): Mladi u civilnom drutvu i lokalnoj zajednici, u: Iliin, V. (ur.): Mladi
izmeu elja i mogunosti. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja/Zagrebaka upanija,
279-297.
Mende, I. (2006b): Pristup informacijama i mobilnost mladih, u: Iliin, V. (ur). Mladi
izmeu elja i mogunosti. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja/Zagrebaka upanija,
331 374.
Mesi, M.; Bagi, D. (2011): Stavovi hrvatskih graana prema kulturnim razliitostima.
Migracijske i etnike teme, 27(1): 7-38.
Miles, S. (2000): Youth Lifestyles in a Changing World. Buckingham: Open University
Press.
Mortimer, R.; Larson, R. eds (2002): The changing adolescent experience: societal trends
and the transition to adulthood. New York: Cambridge University Press.
Norris, P. (2004): Young People & Political Activism: From the Politics of Loyalties to the
Politics of Choice? Strasbourg: Council of Europe.
Offe, C.; Fuchs, S. (2002): A Decline of Social Capital? The German Case, u: Putnam, R. D.
(ur.): Democracies in Flux : The Evolution of Social Capital in Contemporary Society. New
York: Oxford University Press, 189 243.
Piggot, D. (2010): Listening to young peoplein leisure research: the critical application of
grounded theory. Leisure Studies, 29(4): 415-433.
Putnam, R. D. (2003): Kako demokraciju uiniti djelotvornom. Zagreb: Fakultet politikih
znanosti.
Putnam, R. D. (2008): Kuglati sam. Novi Sad: Mediterran publishing.
Radin, F. ur. (1988): Fragmenti omladine. Zagreb: CDD/Institut za drutvena istraivanja.
Radin, F. (2005): Nacionalna vezanost i odnos prema Europi, u: Iliin, V. (ur.): Mladi
Hrvatske i europska integracija. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja, 173-196.
Radin, F. (2007): Vrijednosti mladih Hrvata, u: Iliin, V., Radin, F. (ur.): Mladi: problem ili
resurs. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja, 137-156.
Roberts, K. (2003): Change and continuity in youth transitions in Eastern Europe: Lessons
for Western sociology. The Sociological Review, 51(4): 484-499.
Roberts, K. (2006): Leisure in Contemporary Society. Oxfordshire: CABI Publishing.
Roberts, K.; Pollock, G.; Tholen, J.; Tarkhnishvili, L. (2009): Youth leisure carrers during
post-communist transitions in the South Caucasus. Leisure Studies, 28(3): 261-277.
Roche, J.; Tucker, S. eds. (1997): Youth in Society: Contemporary Theory, Policy and
Practice. London: Sage Publications.
Rojek, C. (2005): Leisure Theory. Principles and Practices. London: Palgrave Macmillan.
148
Rojek, C. (2010): The Labour of Leisure. The Culture of Free Time.London: Sage.
Rojek, C.; Shaw, S. M.; Veal, A. J. (2006): A Handbook of Leisure Studies. London:
Palgrave Macmillan.
Ruddick, S. (2003): The Politics of Aging: Globalization and Restructuring of Youth and
Childhood. Antipode, 35(2): 335-364.
Schizzerotto, A.; Gasperoni, G. eds (2001): Study on the State of Young People and
Practice in Europe. Milano: IARD.
Sekuli, D. (2011): Vrijednosno-ideoloke orijentacije kao predznak i posljedica drutvenih
promjena. Politika misao, 48(3): 35-64.
Sekuli, D.; porer, . (2010): Gubimo li povjerenje u institucije? u: Kregar, J.; Sekuli, D.;
porer, .: Korupcija i povjerenje. Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko
Tripalo/Pravni fakultet, 71-110.
alaj, B. (2007): Socijalni kapital u postkomunistikim dravama: Hrvatska u
komparativnoj perspektivi. Zagreb: Fakultet politikih znanosti.
talehar, V. (2010): Dinamika obitelji i prvi teorijski koncepti. Medicina Fluminensis,
46(3): 242-246.
timac Radin, H. (2002): Rizici nezaposlenosti, u: Iliin, V.; Radin, F. (ur). Mladi uoi
treeg milenija. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja, 231-258.
Ule, M. (1988): Mladina in ideologija. Ljubljana: Delavska enotnost.
Ule, M.; Rener, T.; Mencin eplak, M.; Tivadar, B. (2000): Socialna ranljivost mladih.
Ljubljana: Urad Republike Slovenije za mladino/entilj: Zaloba Aristej.
Vranje, H.; Depina, M.; Jankovi Markus, V. (2011): Stanje reproduktivnog zdravlja
adolescentica i povezanost s nekim ivotnim navikama. Pediatria Croatica, 55(3): 197-203.
Walberg, H. J.; Greenberg, R. (2006): Youth Realities and Aspirations. Journal of Research
in Rural Education, 12(3): 178180.
Wallace, C.; Kovacheva, S. (1998): The Construction and deconstruction of youth in East
and West Europe. Chippenham: Rowe.
Welzel, C.; Inglehart, R.; Deutsch, F. (2005): Social Capital, Voluntary Associations and
Collective Action: Which Aspects of Social Capital Have the Greatest 'Civic' Payoff?,
Journal of Civic Society, 2(1): 121-146.
Wyn, J.; White, R. (1997): Rethinking Youth. London: Sage.
Youniss, J.; Bales, S.; Christmas-Best, V.; Diversi, M.; McLaughlin, M.; Silbereisen, R.
(2002): Youth Civic Engagement in the Twenty-First Century. Journal of Research on
Adolescence, 12(1): 121-148.
149
150
PRILOG
Upitnik s postocima
Srpanj 2012.
IDNUM (Serijski broj upitnika)
T1BEGIN. Vrijeme poetka intervjua : _____ / _____
Vrijeme zavretka intervjua: _____ /
_____
Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu provodi anketu meu mladima u Hrvatskoj u sklopu
istraivakog programa koji financira Zaklada Friedrich Ebert. Cilj ove studije je ispitati stavove
mladih i njihovo ponaanje u tranzicijskoj zemlji kao to je Hrvatska. Za ovu studiju odabrani ste
prema sluajnom uzorku. Vai se odgovori smatraju tajnima to znai da nitko nee saznati Vae ime
niti dobiti uvid u Vae odgovore. Imate li pitanja? Moemo poeti? Hvala!
upanija
Krapinsko-zagorska
1,4
Sisako-moslavaka
6,6
Karlovaka
1,5
Varadinska
5,7
Koprivniko-krievaka
4,9
Bjelovarsko-bilogorska
2,7
Primorsko-goranska
9,6
Liko-senjska
0,7
Virovitiko-podravska
0,8
Poeko-slavonska
0,8
Brodsko-posavska
2,5
Zadarska
3,3
Osjeko-baranjska
12,5
ibensko-kninska
2,0
Vukovarsko-srijemska
1,9
Splitsko-dalmatinska
12,2
Istarska upanija
2,6
Dubrovako-neretvanska
1,0
Meimurska
0,9
Grad Zagreb
17,9
1.
Naselje
Selo
40,4
2.
Grad
28,9
3.
Regionalni centar
12,8
4.
Zagreb
17,9
Koliko osoba ukupno ivi u Vaem

domainstvu, ukljuujui Vas?
1 lan
2 lana
3 lana
4 lana
5 lanova
6 lanova
7 lanova
9,4
22,8
31,1
27,0
7,4
2,0
0,3
Podaci za izabranog odgovarajueg lana

domainstva (ispitanika).
Spol
1. Muki
50,8
2. enski
49,2
Dob (M=20.89)
1. 14-17
2. 18-22
3. 23 i vie
151
28,5
35,7
35,8
A) SLOBODNO VRIJEME I NAIN IVOTA

A1. Koliko esto provodite svaku od sljedeih aktivnosti?
esto
1
Ponekad
2
Nikada
3
Bez odgovora
0
A1.1
Sluanje glazbe
80,0
19,7
0,3
1.20
A1.2
Izlazak s prijateljima
66,9
31,8
1,2
0,1
1.34
A1.3
itanje knjiga / novina
26,7
54,9
17,1
1,4
1.90
A1.4
Bavljenje sportom
30,1
44,3
24,1
1,5
1.94
A1.5
Gledanje televizije
54,3
42,5
2,8
0,4
1.48
A1.6
Gledanje filmova
52,0
45,9
2,8
0,2
1.50
A2. Koliko u prosjeku na dan gledate TV? (M=2.48)

1.
2.
3.
4.
5.
6.
24,4
Do 1 sat
Do 2 sata
3 sata
4 sata i vie
Ne gleda TV
Ne zna
30,9
21,6
14,1
7,7
1,3
A3. Koliko esto pratite sljedee TV-emisije?
A3.1.
A3.2.
A3.3.
A3.4.
A3.5.
A3.6.
A3.7.
A3.8.
A3.9.
A3.10.
A3.11.
A3.12.
A3.13
A3.14.
A3.15.
Emisija hrvatske narodne

glazbe
Emisije s hrvatskom pop
glazbom
Emisije sa stranom
glazbom
Hrvatske filmove
Strane filmove sa
socijalnom tematikom
Strane akcijske filmove
Strane kriminalistike
filmove (trilere)
Dokumentarne filmove s
povijesnom/znanstvenom
tematikom
Televizijske serije
Vijesti
Politike diskusije
Sport / sportske diskusije
Religijske emisije
Humoristike emisije
Igre na sreu / kvizovi
Svaki
dan
2-3
puta
tjedno
Jednom
tjedno
Manje od
jednom
tjedno
Nikada
Bez
odgovora
4,2
6,0
10,9
25,4
52,6
0,9
4.17
5,9
12,2
21,1
31,4
28,8
0,6
3.66
8,7
21,5
20,8
29,2
19,6
0,2
3.30
1,2
5,7
14,6
49,2
27,5
1,8
3.98
0,9
8,4
27,9
37,2
24,3
1,3
3.77
5,9
24,4
36,5
26,2
7,3
0,4
3.06
5,4
25,8
37,5
24,3
6,8
0,2
3.01
1,7
8,6
27,2
37,0
24,6
0,8
3.75
19,6
16,1
0,9
10,3
,3
16,7
1,1
26,8
26,0
4,9
17,8
1,7
31,8
6,2
23,1
19,3
9,7
17,5
7,7
25,3
19,4
19,0
24,1
22,1
23,4
14,5
15,3
26,9
11,0
14,1
61,0
30,3
73,5
10,7
45,6
0,4
0,4
1,4
0,6
2,3
0,3
1,0
2.75
2.94
4.39
3.46
4.63
2.72
4.11
152
A4. Imate li pristup internetu?

1. Da
94,1
2. Ne
5,9
A5. Koliko vremena dnevno u prosjeku provodite na internetu? (M=3.38)

1.
Do 1 sat
14,4
2.
Do 2 sata
24,6
3.
Do 3 sata
21,8
4.
4-5 sati
21,1
5.
6 i vie sati
9,9
6.
Ne zna
8,0
A6. U koje svrhe najee koristite internet?

A.
Za potrebe posla
20,4
B.
itanje vijesti / dolaenje do informacija
61,9
C. Traenje razliitih informacija (vezano uz kolu / posao / iz radoznalosti itd.)
62,4
D. Komuniciranje s poznatima / rodbinom putem chat-a /skype-a
53,9
E.
Slanje elektronske pote (e-mail)
60,3
F.
Gledanje videa / sluanje glazbe
66,3
G. Skidanje (download) filmova / knjiga
43,7
H. Videoigre
30,2
I.
Virtual-life games
8,9
J.
Online kupovanje / plaanje rauna / rezervacije
10,7
K.
Pristup drutvenim mreama kao to je Facebook / Myspace / Hi5 / G+
76,9
L.
Online kontrola bankovnog rauna
7,1
4,6
M. Neto drugo
A7. Koliko u prosjeku MJESENO troite na svaku od sljedeih aktivnosti? (Prikaz u kunama)
A7.5.
Gledanje filmova (Kino /

kupovanje DVD-a itd.)
Posjeta kafiima /
barovima / restoranima /
pub-ovima
Odjea / obua /
kupovanje modnih
dodataka
Telefonske kartice / rauni
za telefon
Kupovanje knjiga
A7.6.
Neto drugo
A7.1.
A7.2.
A7.3.
A7.4.
Do
50
51100
101150
151200
201300
Vie od
300
Ne
zna
58,2
20,1
12,0
2,2
3,7
0,7
0,3
2,9
34.71
5,8
14,7
21,4
6,8
17,2
14,5
16,5
3,1
201.96
7,2
7,9
22,1
4,5
18,8
13,8
18,1
7,6
216.28
8,0
24,7
31,4
13,0
13,4
4,8
3,0
1,7
116.70
73,3
11,6
7,8
0,9
1,1
0,6
0,3
4,3
20.00
19,9
13,9
14,4
19,9
7,2
24,7
218.62
153
A8. to je od sljedeeg, prema vaem miljenju u modi ili je izalo iz mode?

Prije da
Izalo iz
U modi
nije u modi
mode
1
2
3
A8.1. Vjernost (partneru/ici, prijateljima,
53,0
24,0
18,2
poslodavcu)
A8.2. Preuzimanje odgovornosti
49,1
27,4
19,5
A8.3. Biti neovisan
73,7
13,7
10,3
A8.4. Zavriti fakultet
76,6
13,0
8,8
A8.5. Imati karijeru
80,3
11,6
6,3
A8.6. Biti aktivan u politici
34,8
29,2
28,8
A8.7. Sudjelovati u graanskim akcijama /
32,6
34,2
25,2
inicijativama
A8.8. Udati se / oeniti se
45,5
27,8
23,4
A8.9. Dobro izgledati
81,2
14,0
3,1
A8.10. Nositi odjeu s etiketom
60,2
23,1
13,8
A8.11. Zdravo se hraniti
52,9
30,2
13,6
A8.12. Konzumirati marihuanu (travu)
28,8
26,0
32,5
A8.13. Baviti se sportom
62,0
25,4
10,4
Ne
znam
0
4,7
1.63
4,0
2,2
1,6
1,8
7,3
1.69
1.35
1.31
1.25
1.94
7,9
1.92
3,4
1,7
3,0
3,3
12,8
2,2
1.77
1.21
1.52
1.59
2.04
1.47
A9. Puite li?

1.
2.
3.
(9)
29,5
14,5
54,3
1,3
Da, redovito (svaki dan)

Povremeno
Ne (nepua/ica sam)
Bez odgovora
A10. Konzumirate li alkohol?

1. Da, redovito (svaki dan)
2. Da, vie puta tjedno
3. Samo vikendom
4. Rijetko
5. Ne, skoro nikada
(9) Bez odgovora
2,0
10,0
32,7
32,4
22,3
0,6
A11. Alkohol je prema Vaem miljenju:

1.
2.
3.
4.
Prihvatljiv
Potreban, kako bi se pripadalo odreenom drutvu
Neprihvatljiv
Ne znam/bez odgovora
48,6
14,5
27,3
9,6
A12. Koliko ste zadovoljni Vaim izgledom?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
14,5
60,5
21,5
2,5
1,0
-
Jako zadovoljan/na
Zadovoljan/na
Donekle zadovoljan/na
Nezadovoljan/na
Jako nezadovoljan/na
154
A13. Koja od sljedeih tvrdnji najbolje opisuje Vae seksualno iskustvo?

1.
2.
3.
(9)
20,2
18,3
43,2
18,4
Nisam jo imao/la seksualne odnose

Imao/la sam odnose s jednim partnerom/icom
Imao/la sam seksualni odnos s vie partnera/ica
Bez odgovora
A14. Koristite li kontracepciju?

1.
2.
3.
4.
(9)
Da, u pravilu
Da, ponekad
Ne, nikad
Nisam informiran/na o kontracepciji, ne znam to je to
Bez odgovora
33,8
18,1
7,2
0,1
40,8
A15. to mislite o uzdravanju od seksualnih odnosa u dananje vrijeme?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
23,3
3,8
16,0
37,4
19,3
0,1
Vrijednost / vrlina za oba spola

Vrijednost / vrlina za djevojke
Psiholoki teret / optereenje za mlade
Koncept koji vie nije moderan
Ostalo, to
Ne znam / Bez odgovora
A16. Koliko su Vam prihvatljivi homoseksualci i lezbijke?

1.
2.
3.
4.
5.
11,1
20,6
31,7
18,6
18,0
U potpunosti prihvatljivi
Uglavnom prihvatljivi
Niti prihvatljivi niti neprihvatljivi
Uglavnom neprihvatljivi
U potpunosti neprihvatljivi
A17. Kakvo je Vae miljenje o pobaaju?

1.
2.
3.
4.
Pobaaj treba potpuno zakonom zabraniti

Pobaaj treba zakonom zabraniti, osim u medicinski opravdanim sluajevima
Pobaaj treba biti zakonom doputen (legalan)
Ne znam, nemam odreeno miljenje
155
12,4
28,7
38,9
20,0
B) VJERSKA I DRUTVENA PRIPADNOST

B1. Molim Vas da zamislite ljestvicu s vrijednostima od 1 do 10, pri emu vrijednost 1 oznaava ljude
kojima najmanje vjerujete, a vrijednost 10 ljude kojima najvie vjerujete. Gdje bi na takvoj ljestvici
uvrstili sljedee ljude?
Ne
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
M
znam
B1.1. lanove Vae
0,7 2,02 1,2 0,4 1,1
0,7
2,7
5,9 11,1 75,7
0,2
9.42
obitelji
B1.2. Vae roake
0,5
1,2
1,4 0,9 1,5 6,2
8,1 10,7 15,5 25,2 28,7
8.10
B1.3.
Vae prijatelje
0,6
0,5
0,7
0,9
2,9
3,0
9,5
20,8
27,8
33,1
0,1
8.55
B1.4.
Vae susjede
6,1
5,4
5,9
6,9
14,1
10,7
12,5
17,4
13,6
6,3
1,0
6.15
B1.5.
Vae kolege s
posla/kole/
fakulteta
Ljude druge
vjeroispovijesti
Ljude drugaijih
politikih uvjerenja
Vjerske voe
2,8
1,8
2,5
5,2
11,7
10,8
15,5
21,2
17,3
9,3
2,0
6.98
3,1
3,6
2,9
4,9
15,5
12,0
14,1
14,1
12,8
4,5
12,5
6.40
4,5
3,7
3,7
6,5
14,1
11,8
13,1
11,5
11,4
4,3
15,4
6.14
10,1
6,7
5,2
5,2
12,5
9,4
10,6
11,2
12
5,0
12,2
5.69
B1.6.
B1.7.
B1.8.
B2. Kako biste se osjeali kada bi se neka od sljedeih obitelji doselila u Vae susjedstvo?
Ne
Jako
Jako
Dobro zanima Loe
dobro
loe
me
1
2
3
4
5
B2.1. Romska obitelj
1,5
21,2
32,4
18,3
20,4
B2.2. Homoseksualna obitelj
2,8
24,0
35,1
16,4
16,4
B2.3. Grupa studenata
20,5
49,4
21,7
3,1
2,2
B2.4. Umirovljeniki par
8,1
47,6
33,0
4,9
2,8
B2.5. Obitelj iz Bosne i Hercegovine
11,8
50,7
30,6
2,1
1,1
B2.6. Obitelj iz Kine
6,0
40,1
35,9
8,0
4,4
B2.7. Obitelj iz Istone Europe
7,0
42,9
38,2
4,0
2,4
B2.8. Obitelj iz Zapadne Europe
10,1
48,4
34,0
1,9
1,3
B2.9. Obitelj iz SAD-a
12,8
49,4
30,4
2,3
1,2
Obitelj iz neke od balkanskih
B2.10. zemalja (Srbija, Makedonija, Crna
6,6
38,7
35,9
7,9
5,2
Gora, Albanija, Kosovo, Bugarska)
156
Ne
znam
0
6,2
5,4
3,1
3,6
3,6
5,5
5,5
4,3
3,8
3.37
3.21
2.15
2.44
2.27
2.63
2.49
2.33
2.27
5,8
2.64
B3. Jeste li se ikada osjeali rtvom diskriminacije zbog nekih od sljedeih faktora? Koliko esto?
Jako
Ne
esto Ponekad Rijetko Nikada
esto
znam
1
2
3
4
5
0
B3.1. Va spol (muki /enski)
0,8
1,9
6,9
9,8
80,1
0,5
B3.2. Va ekonomski poloaj (siromaan /
0,2
2,5
5,4
9,2
81,5
1,2
bogat)
B3.3. Vaa vjerska pripadnost (katolika,
0,3
1,4
3,9
6,4
86,7
1,3
pravoslavna, islamska itd)
B3.4. Vaa etnika pripadnost
0,2
1,4
3,1
6,1
87,3
1,9
B3.5. Vaa razina obrazovanja (osmo0,3
1,8
4,2
7,4
85,2
1,1
godinja kola, srednja kola itd.)
B3.6. Vaa stranaka pripadnost
0,4
1,4
2,6
5,3
86,8
3,6
B3.7. Vae regionalno porijeklo
0,7
1,3
3,4
7,0
85,8
1,9
B3.8. Vae seosko / gradsko porijeklo
0,5
1,8
5,4
8,6
82,4
1,3
M
4.67
4.71
4.80
4.82
4.77
4.83
4.79
4.73
B4. Koje tri vrijednosti od ponuenih najvie cijenite?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Osobno dostojanstvo (identitet / obrazovanje)

Drutveni presti (drutveni status, drutveni znaaj)
Altruizam (biti predan, pomoi drugima)
Bogaenje
Tolerantnost (uvaavanje drugaijeg miljenja)
Borbenost (boriti se za postizanje cilja)
Korektnost
Inovativnost duha (kreira, prihvaa ideje drugih)
Prva
Druga
Trea
B4.1
42,8
8,8
11,7
4,3
8,3
12,5
8,5
2,7
0,3
B4.2
13,8
11,3
14,6
7,3
18,6
17,6
11,6
4,1
0,9
B4.3
9,6
7,2
11,8
6,2
14,4
17,4
20,2
11,2
1,9
B5. Jeste li u posljednjih 12 mjeseci na neemu dobrovoljno radili / imali volonterski angaman, odnosno
jeste li radili odreene poslove za koje niste trebali biti plaeni?
13,1
1. Da
84,6
2. Ne
2,4
3. Ne znam/bez odgovora
B6. Na kojima od navedenih poslova ste u posljednjih 12 mjeseci dobrovoljno radili / imali volonterski
angaman?
A. Sudjelovanje u javnim radovima u lokalnoj zajednici
17,4
B. Pomoganje osobama s posebnim potrebama/starijim osobama
30,2
C. U organizaciji sportskih dogaanja
19,3
D. U organizaciji kulturnih dogaanja (festivali, koncerti i sl.)
25,2
E. Pomaganje kolegi u svladavanju gradiva
26,9
F. Vjerske aktivnosti
15,6
G. U radu poslovnog sektora (neke tvrtke)
9,1
H. U aktivnostima nevladine organizacije
6,9
I. Neto drugo
5,2
157
B7. Koji je glavni razlog Vaeg volonterskog angamana?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
19,2
10,4
31,2
7,8
4,5
4,8
6,5
1,6
0,7
10,5
2,8
elja za aktivnou / za drutvenim angamanom

elja za rjeenjem kontkretnog problema
Predanost pomaganju drugih
Obiteljska tradicija
Vjerska uvjerenja
elja za stjecanjem novih prijatelja
elja da se profesionalna znanja prenesu u praksu
elja da se upozna potencijalne budue poslodavce
Drutvena i politika uvjerenja
Drugi razlog
B8. Koja je Vaa vjeroispovijest?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
88,8
2,6
0,5
3,2
3,2
1,8
Katolika
Pravoslavna
Islamska
Ja sam ateist
Nemam vjeroispovijesti
B9. Vjerujete li, sumnjate ili ne vjerujete u sljedee?

Vjerujem
1
1.
2.
3.
4.
78,7
62,3
62,4
55,7
11,0
24,2
22,2
24,9
Ne
vjerujem
3
10,3
13,5
15,4
19,4
Redovito
1
esto
2
Ponekad
3
Nikad
4
11,0
15,4
6,9
65,9
3,2
14,7
19,5
9,5
15,8
6,1
51,2
41,4
49,6
9,8
29,8
23,0
23,7
34,0
8,5
61,0
2.86
2.73
3.11
1.61
3.48
Postoji Bog.
Postoje raj i pakao.
Bog je stvorio svijet.
Bog je izvor moralnih propisa i dunosti.
Sumnjam
2
M
1.32
1.51
1.53
1.64
B10. Molim Vas odgovorite, koliko esto:
1.
2.
3.
4.
5.
Idete u crkvu na misu

Molite
Idete na ispovijed
Slavite vjerske blagdane
Odlazite na hodoaa
158
B11. U sljedeoj tablici navedeni su razni odnosi koje moemo imati s ljudima razliitih nacionalnosti.
Kada biste bili u prilici da odluujete, koje biste od tih odnosa prihvatili
S njima
ne
elim
biti ni u
kakvom
odnosu
1. Albanci
2. Amerikanci
3. Bonjaci
4. Crnogorci
5. Hrvati
6. Maari
7. Makedonci
8. Nijemci
9. Romi
10.Rusi
11.Slovenci
12.Srbi
13.Talijani
Da
stalno
ive u
mojoj
zemlji
Da
Da mi
Da mi
Da se s
Da
Da
stanuju
budu
budu
njima
obavljaju budemo u
u mome suradnici pretpostav druim i
elne
bliskom M
susjed- na poslu
ljeni na posjeu- funkcije u srodstvu
stvu
poslu
jem
politikom (brak i
ivotu
sl.)
33,5
8,2
15,7
21,5
1,1
14,1
17,5
6,6
48,0
16,9
18,4
28,5
11,5
35,4
28,1
33,4
32,6
18,8
31,6
34,3
27,4
29,6
34,0
33,2
30,3
30,4
11,7
13,0
16,2
14,7
12,1
16,5
14,5
15,8
8,4
15,0
15,9
12,7
15,0
5,7
16,0
6,3
6,4
7,8
11,9
9,4
15,0
3,5
10,9
8,9
5,0
8,9
2,2
4,6
3,1
4,0
4,7
4,0
2,0
6,9
1,4
4,7
2,8
3,0
4,8
9,1
20,4
17,8
15,3
14,5
15,7
16,7
17,0
6,9
13,6
15,7
13,3
19,5
0,7
2,6
1,5
1,7
1,7
1,1
1,1
4,2
0,7
1,3
1,3
1,8
2,7
1,7
2.46
7,1
5,9
3,9
39,3
5,0
4,5
7,0
1,4
3,6
3,9
5,4
3.88
3.37
3.11
5.43
3.37
3.21
3.91
2.11
3.16
3.16
2.98
3.71
7,3
C) OBITELJ I PRIJATELJI
C1. S kim trenutno ivite? ivite li sami, s roditeljima, s partnerom/icom ili s prijateljima / srodnicima?
9,3
1. ivim sam/a
61,5
2. ivim s oba roditelja
12,1
3. ivim s majkom
2,8
4. ivim s ocem
11,4
5. ivim sa svojim partnerom/icom ili branim drugom
1,9
6. ivim s prijateljima / srodnicima
0,3
7. Neto drugo
0,7
8. Ne znam / Bez odgovora
C2. Koja od navedenih tvrdnji najbolje opisuje Vau situaciju?
1.
2.
3.
4.
5.
ivim s roditeljima jer je za nau obitelj to najjednostavnije rjeenje

Kada bi mi financijske mogunosti to dozvoljavale, ivio/la bih sam/a
Rado bih ivio/la sam/a, ali moji roditelji se s time ne slau
Neto drugo
55,6
32,9
4,1
4,5
2,9
C3. Koja od navedenih tvrdnji najbolje opisuje Va odnos s roditeljima?

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Slaemo se, iako su nam miljenja ponekad razliita
Moji roditelji vie nisu ivi
159
30,9
54,7
11,8
1,5
0,5
0,6
C4. Koja od navedenih tvrdnji najbolje opisuje Va odnos s Vaom braom / sestrama?
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Slaemo se, iako su nam miljenja ponekad razliita
Nemam brae i sestara
29,0
37,9
12,7
1,7
17,5
1,2
C5. Tko od lanova Vae obitelji najvie utjee na Vae vane odluke?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
27,2
43,4
1,6
2,2
0,2
0,4
19,0
6,0
Otac
Majka
Brat
Sestra
Djed
Baka
Netko drugi
C6. Na koji nain donosite vane odluke?

1.
2.
3.
4.
O svemu odluuju moji roditelji

Moji roditelji i ja donosimo zajedniki odluke
Slobodan/na sam samostalno donositi odluke, odluujem samostalno
6,1
45,4
45,9
2,6
C7. Kako zamiljate svoju budunost?

1.
2.
3.
4.
76,3
5,8
6,1
11,8
Oenjen/udana s vlastitom obitelji

U izvanbranoj zajednici s partnerom/icom
Bez partnera/ice i bez obiteljskih obaveza
C8. to je prema Vaem miljenju GLAVNA PREDNOST braka u odnosu na izvanbranu zajednicu?
44,2
1.
Brak jami vie odgovornosti meu partnerima
20,1
2.
Brak jami vie odgovornosti partnera spram njihove djece
7,4
3.
Brak partnerima donosi veu financijsku sigurnost
17,7
4.
U hrvatskom se drutvu brak vie potuje od izvanbranog odnosa
10,5
5.
Neto drugo
0,1
6.
C9. to je prema Vaem miljenju GLAVNA PREDNOST izvanbrane zajednice u odnosu na brak?
20,0
1.
Partneri su izmeu sebe u veoj mjeri neovisni
8,9
2.
Partneri imaju vie prostora da se usredotoe na svoje karijere
7,3
3.
Sukobi meu partnerima su manje vjerojatni
9,1
4.
Partneri lake rjeavaju meusobne nesporazume
35,7
5.
Partneri lake mogu prekinuti meusobni odnos
0,1
6.
Neto drugo
18,9
7.
160
C10. Koje su, prema Vaem miljenju, za enu najbolje godine za ulazak u brak? (M=26.96)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
2,3
10,6
24,5
27,8
20,9
3,6
9,2
17-20
21-24
25
26-29
30
Iznad 30
C11. Koje su, prema Vaem miljenju, za mukarca najbolje godine za ulazak u brak? (M=29.51)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
0,8
3,4
8,7
26,2
32,3
19,7
8,7
17-20
21-24
25
26-29
30
Iznad 30
C12. Koliko djece elite imati? (M=2.17)

1.
2.
3.
4.
5.
6.
0,1
12,3
50,8
15,1
4,9
16,8
0
1
2
3
4 i vie
C13. Ukoliko ste ili biste bili neudata/neoenjeni, koliko vanima smatrate navedene imbenike za izbor
branog partnera?
Jako
vano
C13.1.
C13.2.
C13.3.
C13.4.
C13.5.
C13.6.
C13.7.
C13.8.
C13.9.
C13.10.
Vjerska pripadnost
Ekonomski poloaj
Pristanak obitelji
Djevianstvo
Osobnost
Izgled
Stupanj obrazovanosti
Zajedniki interesi
Regionalno porijeklo
Nacionalno porijeklo
Van
o
Niti je
vano niti
je nevano
Nevano
Potpun
o
nevano
Bez
odgovo
ra
12,9
6,9
10,1
2,4
47,4
23,2
11,4
50,2
4,5
7,2
31,2
30,3
34,3
7,7
40,5
49,9
42,9
38,1
18,8
25,8
23,4
37,0
29,3
21,9
7,3
22,3
32,0
8,6
31,7
30,8
22,5
20,9
16,8
36,6
3,7
3,4
11,3
2,2
28,0
23,0
9,2
4,3
8,9
29,8
0,5
0,9
2,2
0,6
15,7
12,0
0,8
0,7
0,7
1,7
0,6
0,4
0,3
0,2
1,3
1,5
2.84
2.85
2.80
3.85
1.69
2.09
2.50
1.65
3.32
3.07
C14. Sada prelazimo na drugu temu. Pripadate li odreenom krugu prijatelja odnosno poznanika gdje
svako svakog poznaje i s kojima esto izlazite?
87,2
1.
Da
10,3
2.
Ne
2,5
3.
161
C15. Koliko ste openito zadovoljni svojim prijateljima?

1.
2.
3.
4.
5.
46,1
47,8
5,7
0,2
0,2
Jako zadovoljan/na
Zadovoljan/ na
Niti zadovoljan/na niti nezadovoljan/na
Nezadovoljan/na
C16. Jeste li u posljednjih 12 mjeseci sudjelovali u nekom od navedenih nasilnih sukoba?
C16.1.
C16.2.
C16.3.
C16.4.
C16.5.
C16.6.
S drugim madima u kvartu gdje stanujem

S drugim mladima u plesnom klubu ili kafiu
U sportskoj dvorani, na nogometnom stadionu itd.
U koli / na fakultetu
S mladima drukijeg politikog uvjerenja
U sukobima s policijom (npr. na prosvjedima)
Da
Ne
Bez
odgovora
5,1
5,6
3,6
4,2
0,7
94,5
94,0
95,6
94,9
98,6
0,4
0,4
0,8
0,9
0,7
1,9
97,3
0,8
D) BRIGE I ASPIRACIJE
D1. Biste li eljeli promijeniti mjesto boravka / prebivalite odnosno preseliti se u neki drugi grad / selo u
Hrvatskoj?
1.
2.
3.
25,9
68,9
5,2
Da
Ne
D2. Koji je GLAVNI RAZLOG zbog kojeg biste se preselili?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
44,4
8,7
9,4
24,6
3,2
2,7
2,3
2,9
1,9
Poboljanje standarda ivota

Vie kulturne raznolikosti
Bolje obrazovanje
Lake zaposlenje
Vea mogunost za otpoinjanje vlastitog posla
Blizina ljudi do kojih mi je stalo
Bijeg od sukoba u mome gradu odnosno selu
Neto drugo
D3. Koliko je snana vaa elja za iseljenjem iz Hrvatske?

1.
2.
3.
4.
5.
8,1
18,7
31,6
38,6
3,1
Jako snana
Donekle snana
Nije ba snana
Uope nije prisutna
162
D4. Kamo biste najradije iselili?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10,1
2,6
19,6
2,6
21,3
18,0
6,4
12,0
7,4
Australija
Italija
Njemaka
Austrija
Druge zemlje u EU
SAD
Kanada
Neto drugo
D5. Koji je GLAVNI RAZLOG zbog kojeg biste se iselili?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
44,1
4,9
6,5
28,4
0,9
3,5
10,5
0,6
0,6
Poboljanje standarda ivota

Vie kulturne raznolikosti
Bolje obrazovanje
Lake zaposlenje
Vea mogunost za otpoinjanje vlastitog posla
Blizina ljudi do kojih mi je stalo
Bijeg od loe situacije u Hrvatskoj
Neto drugo
D6. Kako vidite Vau budunost za 10 godina?

1.
2.
3.
4.
77,1
14,3
3,2
5,4
Bolju nego to je sada

Jednaku kao i sada
Loiju nego to je sada
D7. Molim Vas da u sljedeim odgovorima oznaite koliko su Vam vani sljedei profesionalni ciljevi u
ivotu.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Profesionalno se usavravati u inozemstvu

Imati posao koji mi omoguuje to vie
slobodnog vremena
Osigurati egzistenciju
Nastaviti kolovanje
Diplomirati
Zaposliti se
Nai stalan i siguran posao
Pokrenuti vlastiti posao
Nastaviti obiteljski posao
Raditi u struci
Sudjelovati u promjenama u struci
Raditi kreativan i dinamian posao
Raditi drutveno koristan posao
Raditi s ljudima
Usavravati strane jezike
Profesionalno se usavravati u Hrvatskoj
Baviti se znanstvenim radom
Vrlo
vano
1
15,1
Uglavnom
vano
2
30,9
Uglavnom
nevano
3
38,1
Potpuno
nevano
4
16,0
2.55
44,4
46,0
7,8
1,9
1.67
75,4
45,1
48,8
79,2
80,3
28,9
10,6
44,5
26,2
43,6
33,7
42,1
40,4
25,9
10,2
18,6
30,7
23,3
14,9
15,0
31,7
21,8
38,5
36,2
37,0
44,2
41,8
35,8
41,6
25,8
5,8
18,0
18,9
5,0
4,0
31,3
37,9
13,3
31,1
17,7
20,0
14,0
18,6
26,4
40,0
0,3
6,1
9,0
0,9
0,7
8,1
29,7
3,7
6,5
1,6
2,1
2,1
5,2
6,1
24,1
1.31
1.85
1.88
1.28
1.25
2.19
2.87
1.76
2.18
1.77
1.91
1.76
1.89
2.13
2.78
163
E) OBRAZOVANJE I ZANIMANJE
E1. Na kojoj razini se trenutno obrazujete?
1.
2.
3.
4.
(9)
24,8
20,0
6,6
44,3
4,3
Srednja kola
Dodiplomski studij
Diplomski sudij / doktorat
Ne idem u kolu / ne studiram
Bez odgovora
E2. to biste rekli, idete li u kolu / na fakultet: jako rado, rado, kako kada, nerado ili jako nerado
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7,2
30,4
50,6
9,0
1,4
1,3
Jako rado
Rado
Nekada rado / nekada nerado
Nerado
Jako nerado
E3. Kakav je prema Vaem miljenju svakodnevni ivot u Vaoj koli / na fakultetu?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7,4
21,3
55,7
12,0
1,9
1,8
Jako naporan i stresan

Naporan i stresan
Donekle naporan i stresan
Lagan i ne osobito stresan
Jako lagan i u potpunosti bez stresa
E4. Koji je bio Va prosjek ocjena u posljednjoj godini?

1.
2.
3.
4.
5.
0,1
18,6
47,9
31,7
1,7
Izmeu 1-2
Izmeu 2-3
Izmeu 3-4
Izmeu 4-5
E5. Smatrate li da se u Vaoj koli / na fakultetu kupuju ocjene i ispiti?

1.
2.
3.
4.
5.
Da, esto
Da, ponekad
Da, ali jako rijetko
Ne, nikada
5,9
15,3
16,7
41,3
20,8
E6. Koliko sati u prosjeku uite dnevno?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
28,3
24,4
24,7
9,5
3,7
9,4
Do 1 sat
U prosjeku 1-2 sata dnevno
Vie od 4 sata dnevno
164
E7. Koje ste privatne instrukcije koristili tijekom prole godine? (Mogui su viestruki odgovori)
A.
B.
C.
D.
E.
Instrukcije iz stranog jezika

Prirodoslovne instrukcije (matematika, fizika, kemija)
Instrukcije iz drutvenih ili humanistikih znanosti
Instrukcije iz umjetnosti (npr. glazba)
Nisam koristio privatne instrukcije tijekom prole godine
7,4
24,8
1,1
0,7
70,3
E8. Koji je GLAVNI RAZLOG koji Vas je potakao na koritenje privatnih instrukcija?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Bez koritenja privatnih instrukcija ne mogu svladati gradivo

Bez koritenja privatnih instrukcija nema prolaza kod nastavnika
Bez koritenja privatnih instrukcija kod nastavnika dobijete loiju ocjenu
Takav je trend, svi koriste privatne instrukcije
elite stei vie znanja od onog to nudi program vae kole ili fakulteta
elite njegovati va talent u odreenom podruju
68,6
6,3
9,0
0,6
10,6
1,9
3,0
E9. Koja od sljedeih tvrdnji vezanih uz izbor Vaeg fakulteta / visoke kole najbolje opisuje Vau
situaciju?
1.
2.
3.
4.
Studiram (studirao/la sam / studirat u) onaj studij koji sam elio/la / elim studirati
Odabrao/la sam / odabrat u studij koji mi osigurava posao, iako taj studij ne odgovara mojim
eljama
Odabrao/la sam / odabrat u studij za koji smatram da postoje realne anse da ga mogu upisati,
iako taj studij ne odgovara mojim eljama
65,2
10,8
6,9
17,2
E10. Koliko ste openito zadovoljni kvalitetom obrazovanja u Hrvatskoj?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
4,9
34,6
41,8
12,1
3,0
3,6
Jako zadovoljan/na
Zadovoljan/na
Nezadovoljan/na
E11. Ukoliko biste mogli birati, gdje biste se najradije obrazovali?

1.
2.
3.
4.
5.
40,7
17,0
14,1
13,7
14,5
U javnoj obrazovnoj ustanovi u Hrvatskoj

U privatnoj obrazovnoj ustanovi u Hrvatskoj
U javnoj obrazovnoj ustanovi u inozemstvu
U privatnoj obrazovnoj ustanovi u inozemstvu
E12. Ukoliko biste mogli birati, za koji biste se od sljedeih obrazovnih putova odluili?
1.
2.
3.
Strukovna srednja kola (prua vam priliku da se obrazujete za posao mehaniara, elektriara itd.)
Sveuilite ili veleuilite
19,9
67,0
13,0
E13. Jeste li ikada sudjelovali u nekom praktikumu / dodatnoj kvalifikaciji / pripravnitvu?

1.
2.
3.
18,4
77,9
3,6
Da
Ne
165
E14. Vjerujete li da ete nakon zavretka dodiplomskog / diplomskog / postdiplomskog studija brzo nai
posao?
16,6
1. Da, vjerujem da u odmah nakon toga nai posao
51,0
2. Da, vjerujem da u nakon nekog vremena nai posao
25,0
3. Ne, ne vjerujem da u brzo nakon toga nai posao
7,4
4. Ne znam / Nadam se
E15. Jeste li trenutno zaposleni na puno ili skraeno radno vrijeme?
1.
2.
3.
28,9
70,1
1,0
Da
Ne
E16. Koliko sati tjedno prosjeno radite?(M= 40.37)

1. 1-20
2. 21-39
3. 40
4. 41-59
5. 60 i vie
8,0
8,0
54,8
23,8
5,4
E17. Da li radite u struci tj. u zanimanju za koje ste se kolovali odnosno za koje se kolujete?
1.
2.
3.
4.
5.
1,9
37,3
18,7
40,9
1,2
Nemam izueno zanimanje

Da, radim u zanimanju za koje sam se kolovao / za koje se kolujem
Da, na odreeni nain
Ne, ne radim u zanimanju za koje sam se kolovao
Ne znam / Nadam se
E18. U kojem od sljedeih sektora biste eljeli raditi?

1.
2.
3.
4.
5.
38,7
31,7
4,5
10,9
14,2
U javnoj upravi
U privatnom sektoru
U nevladinim organizacijama
U meunarodnim organizacijama (Svjetska banka, OESS itd)
Neto drugo
E19. Navest u vam 5 faktora za koje ljudi u Hrvatskoj smatraju da su vani pri nalaenju posla. To su:
poznanstva/prijatelji, strunost, razina obrazovanja, politike veze, srea. Molim vas da ove faktore
poredate prema vanosti tako da na prvo mjesto stavite faktor za koji smatrate da je najvaniji pri
nalaenju posla, na drugo mjesto onaj za koji smatrate da je drugi po vanosti itd.
Rangovi
Element
E19A
E19B
E19C
E19D
E19E
E19F
Poznanstva / Prijatelji
Strunost
Razina obrazovanja
Politike veze
Srea
Neto drugo
1.
2.
3.
4.
5.
32,6
26,0
20,9
11,4
9,3
16,2
19,0
26,9
24,4
18,9
11,2
5,8
21,1
21,6
20,1
14,6
22,8
11,3
18,5
16,6
22,6
24,2
18,2
19,2
8,9
8,9
12,0
30,8
38,5
47,4
166
E20. Navest u vam jo 4 faktora za koje se smatra da su vani pri donoenju odluke o prihvaanju
radnog mjesta. To su: primanja/plaa, sigurnost radnog mjesta, mogunost rada sa simpatinim ljudima,
zadovoljstvo poslom. Kao i na prethodnom pitanju, poredajte ove faktore prema vanosti tako da na prvo
mjesto stavite faktor za koji smatrate da je najvaniji pri donoenju odluke o prihvaanju radnog mjesta,
na drugo mjesto onaj za koji smatrate da je drugi po vanosti itd.
Rangovi
Element
E20A
E20B
E20C
E20D
E20E
Primanja / Plaa
Sigurnost radnog mjesta
Mogunost rada sa simpatinim ljudima
Zadovoljstvo poslom
Neto drugo
1.
2.
3.
4.
5.
49,1
32,2
2,5
15,3
23,1
33,7
36,7
8,8
20,5
5,6
11,2
20,8
28,0
42,6
8,6
4,9
10,0
61,8
20,8
62,7
1,1
0,3
1,8
0,7
-
E21. Koje su sve aktivnosti financirali Vai roditelji u svrhu poveanja Vaeg uspjeha u kasnijem
kolovanju ili zapoljivosti? (Mogue je oznaiti vie odgovora)
3,4
1. Sudjelovanje u ljetnim kolama znanosti
15,9
2. Instrukcije kako biste iz nekih predmeta u koli imali odlian uspjeh (zakljuenu 5 na
polugoditu ili kraju kolske godine)
3,3
3. Uenje stranih jezika u inozemstvu
0,9
4. Pohaanje privatne gimnazije
0,4
5. kolovanje u inozemstvu tijekom jedne ili vie kolskih godina tijekom srednje kole
1,7
6. Pohaanje privatnog veleuilita
78,0
7. Nita od navedenog
F) DEMOKRACIJA I POLITIKA
F1. Koliko esto razgovarate s roditeljima o politikim dogaanjima?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Vrlo esto
esto
Ponekad
Rijetko
Nikada
1,7
6,8
30,1
29,8
30,3
1,3
F2. Koliko VAS osobno zanimaju politika dogaanja? Procijenite Va interes na osnovi sljedee skale.
Bez
Niti me
Uope
Ne
odgoJako me
Zanimaju zanimaju zanimame ne
vora
zanimaju
me
niti me ne
zanimaj
M
ju me
zanimaju
u
F2.1.
Svjetska politika
F2.2.
F2.3.
F2.4.
Politika na Balkanu
Politika u Hrvatskoj
Politika u EU
2,7
2,1
4,8
16,1
17,1
31,3
29,8
32,8
30,1
27,2
24,4
15,0
23,4
22,9
18,1
0,7
0,7
0,7
3.55
3.51
3.12
3,6
23,8
31,4
19,5
20,9
0,8
3.33
167
F3. U kojoj se mjeri Vai politiki stavovi i uvjerenja slau s onima Vaih roditelja?
1.
2.
3.
4.
5.
8,6
39,3
22,4
6,0
23,7
Jako se slau
U odreenoj mjeri se slau
Malo se slau
Uope se ne slau
Ne znam / bez odgovora
F4. Da se sada odravaju izbori za Hrvatski sabor za koju biste politiku stranku glasovali?
1. HDZ
12,1
2. SPD
16,6
3. Neka druga stranka
18,8
4. Ne znam / bez odgovora
52,5
F5. Ukoliko se moete sjetiti, koliko puta ste glasovali otkada imate pravo glasa?
1.
2.
3.
4.
5.
24,5
21,4
18,9
32,0
3,3
Na svim izborima na kojima sam imao/la pravo glasa

Na veini izbora
Na malom broju izbora
Nikada
F6. to mislite, koliko Va glas utjee na to kako se upravlja institucijama?

Vlada / Skala
Jako
utjee
1
Donekle
utjee
2
Malo
utjee
3
Uope ne
utjee
4
Bez
odgovora
0
2,2
15,2
33,1
37,1
12,4
3,42
3,0
16,4
34,5
32,7
13,5
3,37
Na nacionalne institucije (Sabor i

Vlada)
Na lokalne institucije
(upanijska, gradska i opinska
uprava)
F7. Koji su Vai glavni izvori informacija vezano uz praenje politikih dogaanja?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
54,2
74,7
31,7
14,5
25,4
22,4
1,6
Internet
TV
Dnevne novine
Radio
Razgovori unutar obitelji
Razgovori s prijateljima / poznanicima
Neto drugo
F8. Vaa su politika uvjerenja openito

Kada danas ljudi govore o svojim politikim uvjerenjima najee govore o ljevici i desnici, te sukladno
tome simpatiziraju vie lijeve ili desne politike stranke. S obzirom na izraze lijevo i desno kada
izraavate vaa politika uvjerenja i stavove gdje biste sebe smjestili na sljedeoj ljestvici? (M = 5.58)
1
10
1,5
1,6
5,7
7,2
10,5
8,2
4,9
4,9
1,6
3,8
Ekstremno desno
Ekstremno lijevo
168
F9. Koliko se osjeate zastupljenima kroz mlade ljude koji su aktivni u politici?
1.
2.
3.
4.
5.
0,5
11,1
30,8
46,4
11,2
Jako
Donekle
Malo
Uope ne
F10. Koliko openito imate povjerenja u sljedee institucije? Vjerujete li tim institucijama jako, donekle,
malo ili im uope ne vjerujete?
Uope
Ne
Jako
Donekle Malo
ne
znam
M
1
2
3
4
0
F10.1.
Politike stranke
1,5
15,5
34,4
42,2
6,4
3.25
F10.2.
Dravno izborno povjerenstvo
4,3
18,7
36,0
31,3
9,6
3.04
F10.3.
Hrvatski sabor
4,1
16,5
34,6
38,1
6,8
3.14
F10.4.
Hrvatska vlada
3,7
16,0
35,1
38,6
6,6
3.16
Tijela lokalne uprave /
F10.5.
Gradonaelnik / Opinsko vijee /
3,0
22,9
38,9
28,4
6,7
2.99
upan / upanijska skuptina
F10.6.
Dravno tuiteljstvo
4,5
22,1
37,7
27,4
8,3
2.96
F10.7.
Policija
10,2
36,8
31,8
16,9
4,2
2.58
F10.8.
Dravni ured za reviziju
5,1
21,3
36,8
24,9
11,9
2.93
F10.9.
Vjerski voe
9,3
22,5
30,0
28,1
10,1
2.86
F10.10. Sudstvo
6,2
29,0
39,8
19,0
5,9
2.76
F10.11. Mediji
6,6
27,3
38,0
23,4
4,7
2.82
F10.12. Sindikati
4,9
24,3
37,2
23,0
10,6
2.88
F10.13. Nevladine organizacije
5,9
28,1
33,4
21,7
2.80
9
F11. Koliko ste openito zadovoljni stanjem demokracije u Republici Hrvatskoj?
1.
Jako zadovoljan/na
2.
Zadovoljan/na
3.
4.
Nezadovoljan/na
5.
169
3,5
22,2
53,3
18,4
2,6
F12. U kojoj bi se mjeri, po Vaem sudu, hrvatska vlast trebala usmjeriti na ostvarenje svakog od
navedenih ciljeva?
Puno
Donekle
Malo
Nimalo
M
1
2
3
4
1. Borba protiv kriminala i korupcije
73,4
19,8
6,4
0,4
1.34
2. Duhovna obnova
23,9
33,1
32,4
10,6
2.30
3. Ekonomski rast i razvoj
71,0
22,5
5,9
0,7
1.36
33,7
35,0
26,9
4,4
2.02
4. Jaanje vojne moi i sigurnosti drave
5. Kanjavanje ratnih zloina i suradnja s Hagom
33,4
35,4
23,1
8,2
2.06
6. Ouvanje prirodnog okolia i prostora
41,5
39,2
17,7
1,6
1.79
62,5
28,0
8,1
1,4
1.48
7. Osiguranje ljudskih prava i sloboda
8. Osiguranje socijalne pravde i sigurnosti za sve
64,4
26,7
7,8
1,1
1.46
9. Poboljanje poloaja ena
53,7
33,0
11,2
2,0
1.62
10. Poboljanje poloaja mladih
68,5
23,6
6,9
1,0
1.40
11. Poticanje populacijskog rasta
46,8
34,6
15,5
3,0
1.75
12. Potpora Hrvatima u Bosni i Hercegovini
25,4
39,3
27,0
8,3
2.18
13. Razvoj privatnog poduzetnitva
45,2
37,6
14,9
2,3
1.74
14. Razvoj regija i decentralizacija Hrvatske
44,3
40,6
13,4
1,7
1.72
15. Priprema za ulazak Hrvatske u Europsku
38,3
36,3
18,1
7,2
1.94
uniju
16. Skladan ivot Hrvata i manjinskih zajednica
32,4
43,9
20,8
2,9
1.94
u Hrvatskoj
17. Smanjenje nezaposlenosti
77,6
15,3
5,8
1,3
1.31
18. Unapreenje odnosa sa susjednim zemljama
36,7
41,8
18,8
2,7
1.87
19. Zatita digniteta Domovinskog rata
44,4
37,5
15,5
2,5
1.76
G) UPRAVLJANJE I RAZVOJ
G1. Koliko su prema Vaem miljenju sljedei problemi uznemirujui za hrvatsko drutvo?
Skala uznemiravanja kao
posljedica nie navedenih
problema
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Porast siromatva
Nezaposlenost
Oneienje okolia
Prijetnja terorizma
Prijetnja irenja HIV / Aids-a
Prijetnja irenja kroninih
bolesti (rak, bolesti srca)
Nekorektna primjena zakona
Nesigurnost radnog mjesta
Rizici za zdravlje i ivot na
radnom mjestu
Rizik da se graani koji rade
u inozemstvu vie nikad nee
vratiti ivjeti u Hrvatskoj
Opasnost od ulinog
kriminala
Razliiti kriminalni i
krijumarski poslovi
Klimatske promjene
Nedovoljno efikasna borba
protiv korupcije
Jako
Donekle
Malo
uznemir. uznemir. uznemir.
Uope nije
uznemir.
Ne
Bez
znam odgovora
68,4
79,4
31,1
22,2
23,6
20,6
13,9
35,6
20,5
22,9
7,0
5,2
24,7
28,9
32,1
3,1
0,6
7,1
22,4
15,7
0,5
0,5
0,6
4,8
4,3
0,5
0,4
0,9
1,2
1,4
1.44
1.26
2.08
2.55
2.42
31,8
27,4
29,0
8,0
3,1
0,8
2.14
42,8
63,5
32,3
22,9
18,1
9,3
3,4
1,9
2,3
2,0
1,1
0,5
1.81
1.48
37,9
34,5
19,3
5,0
2,5
0,8
1.91
25,6
26,2
25,9
16,9
4,1
1,2
2.36
37,3
29,3
23,9
3,5
2,3
0,6
2.00
41,2
31,4
19,2
5,0
2,6
0,6
1.88
23,6
30,4
28,4
13,7
2,9
1,1
2.34
48,3
30,0
15,6
3,8
1,5
0,8
1.74
170
'<s,
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Jako e se poboljati
Donekle e se poboljati
Nee se promijeniti
Donekle e se pogorati
Jako e se pogorati
4,6
48,1
27,7
6,8
4,4
8,4
H) UNUTRANJA I VANJSKA POLITIKA

H1. Slaete li se s ulaskom Hrvatske u EU?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
10,8
30,9
30,7
11,2
9,8
6,6
U potpunosti se slaem
Uglavnom se slaem
Niti se slaem niti se ne slaem
Uglavnom se ne slaem
U potpunosti se ne slaem
H2. Molimo Vas da procijenite zato i koliko je poeljno ukljuivanje Hrvatske u Europsku uniju
Ukljuivanje Hrvatske u EU je
poeljno jer omoguuje:
1. Kvalitetniji i bri gospodarski

razvoj
2. Bru demokratizaciju drutva
3. Vii ivotni standard ljudi
4. Bolju zatitu ljudskih i manjinskih
prava
5. Bolje upoznavanje kultura i
religija drugih naroda
6. Bolje mogunosti zapoljavanja
7. Bolje i kvalitetnije obrazovanje
8. Bolju vojnu zatitu Hrvatske
9. Vee mogunosti za putovanja i
sklapanja prijateljstva
U
potpunosti
se slaem
Uglavnom
se slaem
Uglavnom se ne
slaem
U
potpunosti
se ne
slaem
25,9
51,5
16,4
6,1
2.03
23,7
25,5
49,7
44,5
20,2
21,6
6,4
8,5
2.09
2.13
23,0
49,0
21,5
6,4
2.11
29,2
51,3
13,7
5,8
1.96
33,6
31,4
19,9
44,5
48,7
49,3
16,2
14,5
23,8
5,8
5,5
7,0
1.94
1.94
2.18
36,2
49,8
10,8
5,3
1.85
171
H3. Molimo Vas da procijenite zato i koliko je nepoeljno ukljuivanje Hrvatske u Europsku uniju.
Ukljuivanje Hrvatske u EU nije

poeljno jer:
1. Ugroava nacionalni identitet

hrvatskog naroda
2. Naruava suverenitet hrvatske
drave
3. Poveava mogunost gospodarske
eksploatacije Hrvatske
4. ini Hrvatsku ovisnom o
razvijenim europskim zemljama
(kulturno, politiki, gospodarski,
itd.)
5. Ekonomskim standardima i
mjerama ograniava gospodarski
razvoj Hrvatske
U
potpunosti
se ne
slaem
4
33,3
39,8
7,8
2.36
18,6
34,4
39,0
8,0
2.36
22,8
41,9
30,2
5,1
2.18
25,7
41,6
27,6
5,1
2.12
20,3
39,8
33,0
6,9
2.27
U
potpunosti
se slaem
Uglavnom
se slaem
Uglavnom
se ne
slaem
19,1
H4. Oznaite koliko navedene okolnosti oteavaju prikljuivanje Hrvatske Europskoj uniji.
Ukljuivanje Hrvatske u EU nije poeljno jer:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Nedovoljna gospodarska razvijenost Hrvatske

Nedovoljno demokratiziran drutveni politiki
sustav u Hrvatskoj
Prestrogi kriteriji koje Europska unija
postavlja buduim lanicama
Nepravedno nametnuti uvjeti Hrvatskoj za
ukljuivanje u EU
Nedovoljno potivanje ljudskih i manjinskih
prava u Hrvatskoj
Interes nekih vladajuih grupa u zemlji da se
Hrvatska ne ukljui u EU
Nesposobnost vlasti da se prilagodi
zahtjevima i standardima EU
Nezadovoljstvo EU suradnjom Hrvatske s
Hakim sudom
Uope
ne
oteava
4
17,7
54,2
22,6
5,5
2.16
13,8
52,9
27,8
5,5
2.25
23,1
51,8
20,8
4,4
2.06
23,1
50,5
22,1
4,3
2.08
11,7
48,7
31,1
8,5
2.36
16,0
47,1
30,0
6,8
2.28
17,1
53,6
23,6
5,7
2.18
14,2
54,0
25,0
6,8
2.24
Vrlo
oteava
Uglavnom
oteava
Uglavnom
ne oteava
H5. Koliko vjerujete institucijama EU?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
3,2
24,7
46,0
10,9
9,6
5,6
U potpunosti vjerujem
Uglavnom vjerujem
Niti vjerujem niti ne vjerujem
Uglavnom ne vjerujem
U potpunosti ne vjerujem
172
DEMOGRAFSKI MODUL
iDIPLOM. Koja je Vaa najvia obrazovna kvalifikacija? Najvia obrazovna kvalifikacija Vae majke i
Vaeg oca?
Ispitanik/ca
Majka
Otac
Sveuilite /
(Bolonja)
Nezavrena i
zavrena
Trogodinja etverogodinja Dodiplomski studij
osnovna kola srednja kola srednja kola
(VS)
24,8
16,2
45,3
9,8
7,6
17,0
56,4
14,1
4,7
20,8
55,7
13,4
Magisterij ili
Doktorat / (Bolonja)
Diplomski ili
Postdiplomski studij
(VSS)
3,9
4,9
5,5
Dodatni podaci ekonomski status

M1. Koliko imate raunala (desktop PC)? (M=0.94)
1. Ne posjeduje raunalo
2. 1
3. 2 i vie
18,2
71,8
10,0
M2. Koliko imate laptopa? (M=0.67)

1. Ne posjeduje laptop
2. 1
3. 2 i vie
44,6
46,1
9,3
M3. Koliko automobila (osobnih, drugih)? (M=1.23)

1. Ne posjeduje automobil
2. 1
3. 2 i vie
8,5
64,6
27,0
M4. Koliko soba ima Va stan / Vaa kua? (M=3.17)

1.
2.
3.
4.
5.
1
2
3
4
5 i vie
4,8
27,2
33,9
19,8
14,3
M5. Koliko knjiga imate u stanu/kui? (M=75,0)

0
Do 10
10-20
21-30
31-50
51-100
Vie od 100
14,6
12,9
11,8
7,6
15,3
16,2
16,2
5,5
M6. ivite li u unajmljenom

stanu/kui?
M7. ivite li u vlastitom stanu/kui?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
1. Ne
2. Da
90,0
10,0
1. Ne
2. Da
173
10,7
89,3
M8. Imate li svoju sobu?

1. Ne
2. Da
M9. Imate li internetsku vezu?

1. Ne
7,5
2. Da
92,5
8,9
91,1
M9. Moete li molim Vas na osnovi ove karte rei, u koju se kategoriju mogu uvrstiti mjeseni izdaci
Vaeg domainstva? Pod mjesenim izdacima se misli na svakodnevne izdatke kao npr. za hranu, odjeu,
komunikacije, reijske trokove, razonodu?
1,8
2,0
3,9
6,4
9,7
9,3
11,9
13,4
4,5
7,4
10,9
18,9
1. Do 1000 kn
2. 1001 do 1500 kn
3. 1501 do 2000 kn
4. 2001 do 2500 kn
5. 2501 do 3000 kn
6. 3001 do 4000 kn
7. 4001 do 5000 kn
8. 5001 do 7000 kn
9. 7001 do 10000 kn
10. Vie od 10000 kn
(98) Ne eli odgovoriti
(99) Ne zna
OCUP1. to radite trenutno?Jeste li:?
Zaposlen/a na puno radno vrijeme
Zaposlen/a na skraeno / povremeno radno
vrijeme
Samostalan rad /slobodna profesija
Nezaposlen/a
Uenik/ca
26,3
3,5
Student/ica
Poljoprivrednik/ica
21,5
0,1
0,7
24,4
23,3
Vlasnik/ca tvrtke /obrta

Neto drugo
0,1
-
Ukoliko ste zaposleni, kolika je Vaa prosjena mjesena plaa (u kunama)? (M=4.244)
1.
2.
3.
4.
5.
Do 2.800
2.900-4.000
4.100-5.400
5.500-6.000
Vie od 6.000
19,9
44,2
21,8
13,1
6,0
174

Mladi U Vremenu Krize

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mladi U Vremenu Krize

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prof.

Vedrana Spaji-Vrka, PhD

MLADI U VREMENU KRIZE

Prvo istraivanje IDIZ-a i Zaklade Friedrich Ebert o mladima

Mnoge () zemlje June Europe trenutno prolaze kroz

Because of its multitude of empirical data, meaningful

YOUTH IN A TIME OF CRISIS

MLADI U VREMENU KRIZE

Istraivaka studija Mladi u vremenu krize je originalno

The study Youth in a Time of Crisis is an original

Dr. sc. Furio Radin

Vlasta Iliin / Dejana Bouillet / Anja Gvozdanovi / Dunja Potonik

Zbog bogatstva empirijskih podataka, pregnantne i

First IDIZ Friedrich-Ebert-Stiftung Youth Survey

YOUTH IN A TIME OF CRISIS

Many South European countries are currently

Prof. Vedrana Spaji-Vrka, PhD

MLADI U VREMENU KRIZE

Prvo istraivanje IDIZ-a i Zaklade Friedrich Ebert o mladima

Mnoge () zemlje June Europe trenutno prolaze kroz

Because of its multitude of empirical data, meaningful

YOUTH IN A TIME OF CRISIS

MLADI U VREMENU KRIZE

Istraivaka studija Mladi u vremenu krize je originalno

The study Youth in a Time of Crisis is an original

Dr. sc. Furio Radin

Vlasta Iliin / Dejana Bouillet / Anja Gvozdanovi / Dunja Potonik

Zbog bogatstva empirijskih podataka, pregnantne i

First IDIZ Friedrich-Ebert-Stiftung Youth Survey

YOUTH IN A TIME OF CRISIS

Many South European countries are currently

MLADI U VREMENU KRIZE

Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu

Nakladnici: Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu

Za nakladnike: Branislava Baranovi

Recenzenti: Klaus Hurrelmann

Lektura: Meri imara

Naslovnica: Vladimir Sukser

Prijelom i tisak: Smjerokaz 2000 d.o.o.

Friedrich Ebert Stiftung

ISBN 978-953-6218-51-6 (IDIZ)

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u

1. Mladi u suvremenom drutvu

2. Istraivanje mladih u Hrvatskoj 2012.

1. Socioekonomski poloaj mladih

2. Obitelj i socijalne mree

3. Obrazovanje, zapoljavanje i mobilnost

4. Slobodno vrijeme i rizina ponaanja

5. Socijalno povjerenje i vrijednosti

6. Politika, razvoj i demokracija

7. Hrvatska i Europska unija

PRILOG Upitnik s postocima

Sedam drava koje su nastale uslijed raspada jugoslavenske federacije mlade su

veliko zadovoljstvo da smo za realizaciju ove studije mogli pridobiti istraivaku

Dr. sc Dietmar Dirmoser

1. Mladi u suvremenom drutvu

Drutveni i znanstveni interes za mlade kao specifinu drutvenu grupu zasniva

situacijskih, socijalnih i kulturnih okolnosti u kojima se mladi socijaliziraju i

prolaze kroz univerzalno ivotno razdoblje prelaska iz djetinjstva u odraslost u

svojim vrnjacima iz niza europskih zemalja, to zacijelo pridonosi irenju osjeaja

tradicionalistiki orijentirane skupine pri emu veina tei mirnom obiteljskom

hedonistikim oblicima oputanja. Unato korjenitoj promjeni drutvenog i

2. Istraivanje mladih u Hrvatskoj 2012.