Professional Documents
Culture Documents
F&K PDF
F&K PDF
n O2 M O2
m O2 =
n C10H19O3N M C10H19O3N
gde su:
,kmol,
ni
25 32
= 1,99
2 201
kg O2
,
kg C10 H19 O3 N
Mi
kg O 2
,
m 3 OV
gde je:
c, kg C10H19O3N/m3 OV, - koncentracija organskog zaprljanja u vodi.
Poslednja jednaina se koristi za odreivanje koncentracije organskog zaprljanja u
vodi preko podatka o HPK:
c=
HPK
m O2
kg C10 H19 O3 N
.
m3 OV
Koncentracija
organskog
ugljenika
100%
Biohemijski
potrebna koli~ina
kiseonika (period
indukcije 5 dana)
Funkcija
stepena
BPK
BPK5
Biohemijski potrebna koli~ina
kiseonika (period indukcije 20
dana)
Ukupan organski
ugljenik
100%
BPK
Teorijski potrebna koli~ina kiseonika
Teorijske
vrednosti
Nitrifikacija
BPK (mg/l)
Druga faza u kojoj azot oksidira do nitrita, a zatim do nitrata - nitrifikacija, traje
znatno due vreme.
200
150
100
50
0
10
12 14 16
Vreme (dan)
BPK , mg/l
350
20000 45000
15000
7430
550
10000 25000
10000 25000
3000 14000
4000 40000
2150 10000
210 13800
2450 5900
Zagadjenje otpadnih voda neke industrije izraava se pored analize sastava i brojem
ekvivalentnih stanovnika (ES).
Kod zajednikog odvodjenja i preiavanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda
postavlja se problem raspodele trokova preiavanja i procene uticaja industrijskih
otpadnih voda na postrojenje za preiavanje ili na prirodne prijemnike otpadnih
voda.
Zbog toga se u praksi koristi pojam ekvivalentni broj stanovnika (ES). Optereenja
industrijskih otpadnih voda se izraavaju odgovarajuim ekvivalentnim brojem
stanovnika ime se pojednostavljuju tehnoekonomski i tehniki prorauni.
Ekvivalentni broj stanovnika najee se definie tako to se svojstva neke otpadne
vode u pogledu sadraja BPK5 uporede sa uobiajenim vrednostima za komunalne
otpadne vode.
Usvajajui da svaki stanovnik prikljuen na kanalizacionu mreu unosi za jedan dan
60 g BPK5 u otpadnu vodu, ekvivalentni broj stanovnika moe se definisati:
ES =
BPK
BPK5
g/d
,
g/(st d)
gde su:
BPK5 ,g/dan,
BPK5
U tabeli 1.2 dat je prikaz svodjenja nekih industrijskih otpadnih voda na ES na bazi
BPK5 od 60 g/(stdan).
Tabela 1.2 Neke industrijske otpadne vode svedene na broj ES
na bazi BPK5 od 60 g/(stdan)
Industrija
Jedinica proizvodnje
Mlekara sa sirenjem
na 1000 L mleka
Klanica
za jednog vola ili 2,5 svinje
Pivara
na 1000 L piva
Pekara
na 1000 t ita
Fabrika celuloze
na 1 t celuloze
Perionica vune
na 1 t vune
ES
50 250
70 200
300 2000
1500 2000
3000 4000
2000 3000
m3
,
h
gde su:
ES ,-,
- ekvivalentni broj stanovnika,
qsp ,l/(stdan), - specifina potronja vode i
,h/dan,
- redukovani broj sati.
U tabeli .. date su preporuke za odredjivanje srednjeg dotoka u toku dana prema broju
ekvivalentnih stanovnika odnosno redukovanom broju sati.
Q
(-)
(h)
(m3/h)
10
do 1000
Q sv ,10
12
Q sv ,12
1000 5000
14
Q sv ,14
5000 10000
16
Q sv ,16
10000 20000
18
Q sv ,18
20000 100000
Primer
m3
,
h
ES = 20000,
= 18 ,h/dan,
qsp = 200 ,l/(stdan),
20000 200
m3
Q sv ,18 =
=
222
,
,.
18 103
h
Isputanjem toksinih OV dolazi do vrlo brzog pada brojnosti jedinki i vrsta pojedinih
organizama (slika 2.). Proces obnove ekosastava moe trajati dosta dugo.
Taka isputanja OV
12
III
4
7
20
80
6,0-9,0
IV
3
20
40
100
6,0-9,0
200000
13
Ni
Zn
Cr6- (Cr3-)
Cd
Cu
Pb
Hg
Fe
Ag
Fenoli
Deterdenti
Masti i ulja
Pesticidi
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
300
500
450
-
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
mg/L
500
350
1
50
30
0,5 ( pH > 8 )
0 ( pH < 8 )
3
3
0,1 ( 2 )
2
2
2
0,01
5
40
10
40
0,2
10
0,005
0
0,2
0,1 ( 0 )
0,005
0,1
0,05
0,001
0,03
0,01
0,001
14
Sadraj
Sistemi obrade otpadnih voda
15
Nema jedinstvenog sistema obrade otpadnih voda (OV) jer svaka OV ima posebne
karakteristike, to se posebno odnosi na industrijske OV.
Koriste se sledei osnovni postupci:
- mehanika prethodna obrada,
- fiziko-hemijska obrada i
- bioloka obrada.
NL-8, st. 83,
17
Savic-d-r
3. KOAGULACIJA I FLOKULACIJA
Neistoe u vodi esto izazivaju pojavu mutnoe i obojenosti. Ove neistoe sadre
suspendovane i koloidne materije, kao i rastvorljive supstance. Skala veliine takvih
estica je prikazana na sl. 3.1.
Gustina mnogih od ovih estica je samo neznatno vea od gustine vode, tako da je
sakupljanje i spajanje estica u vee flokule neophodan korak za njihovo
odstranjivanje taloenjem.
Proces koji vezuje estice u krupnije flokule nazvan je KOAGULACIJA.
Neistoe koje se mogu ukloniti koagulacijom podrazumevaju mutnou, bakterije,
alge, boju, organska jedinjenja, oksidisano gvoe i mangan, kalcijum karbonat i
estice gline.
Slika 3.1 Spektar veliina estica koje se nalaze u vodi i veliina filtarskih pora
20
3.2. KOAGULACIJA
21
Slika 10.9. Tipina tehnoloka ema bioloke obrade gradskih otpadnih voda
22
1.
2.
3.
23
24
25
kiseonik
26
Aeracioni
bazen
Sekundarni talonik
(odvaja mulja)
Dovod
otpadne vode
Odvod
preiene
vode
Recirkulacija mulja
Odstranjivanje vika mulja
Metod obrade
Zapreminski udeo
Stepen izdvajanja , %
Lebdee
BPK5
Bakterije
aktivnog mulja, %
30-65
40-75
0,1-0,5
vrste estice
Primarna obrada
Taloenje
40-95
27
Hemijsko taloenje
75-95
60-80
80-90
0,5-1,0
35-80
25-65
40-75
0,025-0,05
Kapljiasta filtracija
20-80
60-90
70-85
0,1-0,5
Obrada aktivnim
muljem
70-97
70-96
95-99
1-3
Sekundarna obrada
Studija: Primena kiseonika u biolokom preiavanju otpadnih voda, Baras, TMF, 1987.
Za poetni stadijum procesa potrebna je najvea koliina kiseonika, jer tada ima
najvie organskih komponenata u sredini, dok se u nastavku procesa potreba za kiseonikom brzo smanjuje. Ovo saznanje omoguilo je da se izvri racionalizacija u
potronji vazduha i ostvari bolje iskorienje vazduha.
Sistem sa postepenim (po stupnjevima) zasienjem kiseonikom prikazan je na slici
7.3. U ovom sistemu aktivni mulj se ponovo vraa u aerator. Povratni aktivni mulj se
zasiuje kiseonikom, a zatim mu se postepeno dodaje otpadna voda. Na ovaj nain se
dodavajem otpadne vode ostvaruje osveavanje mulja, ravnomernija raspodela kiseonika i smanjenje zapremina rezervoara (potrebnih za odvijanje procesa).
Dovod otpadne vode pre~i{}ene talo`enjem
Odvod
Reaeracija
mulja
Prolaz
B
Prolaz
C
Prolaz
D
Talo`nik
Otpadni deo
aktivnog
mulja
Novi sistem preiavnja otpadnih voda (uveden 1951. god.) nazvan je biosorpcija, ili
kontaktna stabilizacija (slika 7.4). Otpaci se dovode u kontakt sa dobro pripremljenim
aktivnim muljem (u trajanju od 30 minuta) pri intenzivnoj aeraciji u biosorpcionom
ureaju. Formirani mulj se odvaja u obinom rezervoaru - taloniku, posle ega se
vri aktiviranje i obnavljanje mulja.
Neobradjene
otpadne vode
Biosorpcioni
uredjaj
Rezervoar za
aktiviranje mulja
Talo`nik
Izlazne
materije
30
Me{a~
Kompresor
Izlazni
gas
Otpadne
Ka
vode
talo`niku
Recirkulisani mulj
Slika 7.5. Viestepeni sistem prerade otpadnih voda primenom tehnikog kiseonika
[21]
31
Uslovi
sredine
Populacija
1/ml
Hranljiva
sredina
Prethodne
reakcije
Reakcije
Izvor
energije
Kiseonik,
u mg/l
Vreme, u
danima
Temperatura,
u oC
pH
Alkalnost
(CaCO3),
u mg/l
Toksine
komponente
Aerobna
oksidacija
1010
aerobnih
bakterija
masti, proteini,
ugljeni hidrati
fotosinteza
taloenje,
fermentacija
metana
hranljiva
sredina
1-10
Fotosinteza
algi
107 algi
CO2, NH3,
P, S
oksidacija
autoflokulacija
svetlost
nepoznato
Stvaranje
organskih
kiselina
1010
fakultativno
heterotrofnih
ugljeni hidrati,
proteini, masti
organska
sinteza
oksidacija
hranljiva
sredina
0
Fermentacija
metana
mezofilne
bakterije
organske kiseline,
alkoholi
stvaranje
organskih kiselina
oksidacija
hranljiva sredina
0
5-50
30-60
5-10
40-120
15-40
4-40
4-40
15-40
6,5-10,0
200
7,0-10,0
300
4,3-7,5
nepoznato
6,8-7,2
nepoznato
kiseonik, bakar,
soli, hrom, teki
metali
32
kg suspendovane
supstance aktivnog mulja
Slika 2.1 ematski prikaz parametra F/M
Mada je BPK bolja mera za hranu koja ulazi u bioloki reaktor (bioaeracioni bazen),
esto se u proraunu optereenja aktivnog mulja koristi parametar HPK zbog toga to
se moe bre odrediti.
Ukoliko se prati i pravovremeno koriguje odnos hrana/biomasa moe se spreiti
pojava sloenih problema u procesu aktivnog mulja.
Vrednost optereenja aktivnog mulja se moe izraunati na sledei nain:
F/ M =
(BPK 5 )d
MLSS ili MLVSS
(2.1)
gde su:
F/M,
(BPK5)d
MLSS
,kg/d,
,kg,
MLVSS
,kg,
Umesto (BPK5)d u jednaini (2.1) moe figurisati parametar HPK kao mera
zagadjenja. Neki autori u jednaini (2.1) predlau korienje parametra volatilne
suspendovane supstance aktivnog mulja MLVSS umesto MLSS. MLVSS je volatilna
frakcija MLSS i kree se izmedju 0,75 i 0,85 vrednosti MLSS, a obino se grubo
izraunava kao MLVSS = 0,80 x MLSS. Parametar MLVSS preciznije aproksimira
ukupnu bioloku masu mikroorganizama u procesu.
Optereenje aktivnog mulja varira u zavisnosti od tipa postrojenja.
Prema optereenju, proces sa aktivnim muljem se moe klasifikovati u sledee
kategorije:
- konvencionalni,
- visokooptereeni,
- niskooptereeni (produena aeracija i stabilizacija mulja i potpuno
preiavanje).
Parametri optereenja ovih postupaka sa aktivnim muljem su prikazani u tabeli 2.1.
Tabela 2.1. Parametri dozvoljenih optereenja bioaeracionog bazena za razliite
postupke sa aktivnim muljem, (Lin, 1999.)
Proces
Konvencionalni
Visokooptereeni
niskooptereeni
(produena
aeracija)
HPK
kg
,
,
kg mulja dan
0,5 - 1
BPK
kg
,
,
kg mulja dan
0,25-0,5
,mg/L,
Vreme
zadravanja
,h,
1000-3000
4-8
P0,5
1000-3000
1-3
0,05-0,1
3000-5000
20-30
O0,2
MLSS
SRT =
34
HRT =
V
,h
Q
gde su:
V ,m3,
r=
Qr
,
Q
gde je:
Qr protok povratnog mulja, m3/h
OL Organsko optereenje organski unos (Organic loading)
OL =
Q BPK 24
, kg BPK m -3dan -1 ,
V 1000
gde je:
BPK biohemijska potronja kiseonika, g BPK /m3.
f
- odnos hranljivih materija i biomase (food - f to microorganism - m ratio)
m
f unos organskih materija Q BPK
kg BPK
,
=
=
,
zapremina biomase
m
V BSS kg BM dan
gde su:
Q
,m3/dan,
,m3,
niskooptereeni
visokooptereeni
35
36
37
38