GEOLOGIJA

GEOLOKE KARTE ?
-

Geoloka karta je grafiki prikaz grae terena, starosti stijena, njhova sastava i
meusobnih odnosa, kao i ostalih vanih geolokih pojava na topografskoj pdolozi.

Sadraj geoloke karte?

-

Geoloka karta sadri legendu ili tuma oznaka kartiranih jedinica i oznaka koje su
ucrtane u njoj. U legendi su kartirane jedinice poredane po starosti.

Uz geoloku kartu izrauju se geoloki stub i geoloki profil, odnosno presjeci terena.

Geoloka karta sadri dvije vrste legendi. Na lijevoj strani geoloke karte nalazi se
legenda kartiranih jedinica, a na desnoj strani je legenda standardnih oznaka.

Legenda kartiranih jedinica? - Sadri prikaz boje, simbola i eventualne rafure za sve
kartirane geoloke jedinice, kao i saet opis njihovih najvanijih karakteristika.
Legenda standardnih oznaka? - Sainjavaju je sve oznake koje se nalaze na karti

EGZODINAMIKA - procesi koji su nastali utjecajem vanjskih sila.

ENDODINAMIKA- procesi koji su nastali utjecajem unutranjih sila.
Dinamska geologija? - prouava procese koji se deavaju na Zemlji radi upoznavanja
promjena reljefa i strukture u geolokoj prolosti.
EGZODINAMSKI FAKTORI:
1) Insolacija - Suneve zrake koje djeluju na litosferu. Pod utjecajem Sunca tokom dana
dolazi do zagrijavanja stijena i njihovog irenja, a tokom noi stijene se hlade i skupljaju. To
izaziva pucanje stijena. Uticaj Sunca posebno je intenzivan u pustinjskim i polarnim
oblastima.
2) Voda (kruni tok) - a) Povrinske vode => Voda nosi raspadnuti materijal uz ostale
egzodinamske faktore. Proces spiranja terena pod dejstvom povrnih voda se naziva
denudacija.
Deluvijalni proces obuhvata spiranje (eroziju), transport (odnoenje) i akumulaciju
(odlaganje) materijala.
Deluvijum - materijal nastao akumulacijom.
Erozija voda tee, nosi razdrobljeni materijal i pomou njega stvara sebi korito.
Najznaajniji produkt erozije je dolina rijeke.
Aluvijalni sedimenti nastaju kao produkt naplavina uz rijene tokove.
b) Podzemne vode => Njihov rad ogleda se u mehanikom i hemijskom djelovanju.
Apsorpcione vode vezuju se za estice stijena pod utjecajem sile pritiska.

Kristalizacione vode uestvuju u grai kristalne reetke.

Juvenilne vode iz pare hlaenjem prelaze u podzemne vode.
Kontakne (reliktne) vodenalaze se u unutranjosti Zemlje.
Jezerski sedimenti daju slatku vodu, a morski slanu.

3) Snijeg i leddjeluju u hladnim krajevima Zemlje. Postoje dvije vrste lednika: dolinski i
ledene ploe.
Dolinski lednici kreu se od ledenih kapa koje prekrivaju planinske vrhove, dolinama na
nie.
Ledene ploe klize preko ogromnih prostora glacijalnih podruja.
Lednici - nastaju nagomilavanjem snijega,a kada se snijeg zbija nastaje FIRN (zrnasti
snijeg). Dolinski lednici kretanjem razaraju stijene i nose sa sobom materijal koji se zove
morenski.
4) Vjetar Geoloka aktivnost vjetra se manifestira u obliku razaranja stijena, prenosa i
taloenja (akumulacija i odlaganje). Kada se svi ovi vidovi javljaju zajedno to se naziva
eolski proces.
Eolska erozija nastaje kada vjetar razara i nosi razoreni stijenski materijal.
Eolski sedimenti nastali posredstvom vjetra.

ENDODINAMSKI FAKTORI
1) Tektonski pokreti Mehaniki pokreti u Zemljinoj kori pod ijim djelovanjem dolazi
do kretanja i premjetanja stjenovitog materijala. Oni dovode do transgresije
(nadiranje vode na kopno) i regresije (povlaenje vode sa kopna).
2) Epirogeni pokreti Vertikalno izdizanje i sputanje kopnenih masa. Ovi pokreti se
najlake prate u graninim zonama kopna i mora. Izdizanjem stvaraju kopno,
sputanjem mora i okeane. Uzrok epirogenih pokreta su neprestani poremeaji
ravnotee u rasporedu teine kopnenih masa te eruzivne i denudacione djelatnosti
egzogenih faktora na kopnu i neprestane sedimentacije.
3) Orogeni pokreti Ne mogu se odvojiti od epirogenih pa se esto smjenjuju. Kod oba
pokreta javljaju se transgresija i regresija. Rezultira ih izdizanje planina i stvaranje
depresije. U njima se nastavljaju tektonska aktivnost, vulkanizam, seizmizam i ta
podruja se nazivaju OROGENOM.
Orogeneza predstavlja sveukupnost tektonskih pokreta i procesa kojima se
obrazuju tektonske strukture u Zemljinoj kori. Za paleozoik su vezane dvije
orogeneze: kaledonska i hercinska. Najznaajnija za podruje BiH (uz to i namjlaa)
je Alpska orogeneza.
4) Tangecijalni i radijalni pokreti Tangecijalnim poremeajima nastaje ubiranje
sedimentnih naslaga pri emu nastaju bore. Radijalnim pokretima nastaju veritkalna
izdizanja i sputanja dijelova Zemljine kore.
5) Fiksistika koncepcija - Geosinklinale velika sputena, izduena i kontinuirana
labilna podruja u kojima se vri dugotrajna sedimentacija materijala razliitog
sastava i porijekla, a smjeteni su izmeu relativno stabilnih masa ili uz njihov rub.
Vrste geosinklinala su: ortogeosinklinale i parageosinklinale.

Ortogeosinklinale odgovara im gore pomenuta definicija.

Parageosinklinale manjih dimenzija od ortogeosinklinala
Faze: 1) nagomilavanjem glinovitih i pjeskovitih sedmienata dolazi do sputanja dna.
Za vrijeme sputanja dna geosinklinale dijelovi dna se izdiu iznad povrine vode kao
otoci.
2) odlikuje se izdizanjem ostvrskih lukova. Izmeu ostrvskih lukova nastaju unutranja
korita, a prema kopnu rubna.
3) karakterie je izdizanje sredinjeg dijela geosinklinale i ire se prema njenim
krajevima. Tako nastaje kopno sa izolovanim bazenima.
Mobilistika koncepcija bazira se na mijenjanju poloaja dijelova litosfere.
Koncepcija zastupa miljenje o kretanju ploia litosfere po plastinom sloju
astenosfere. Uzroci kretanja ploe dovode se u vezu sa konvekcijskim (toplotnim)
strujanjem koje je u neposrednoj vezi sa kretanje magme, ali i gravitacijskim silama.
Kretanja u litosferi objanjavaju se i privlanim silama Sunca, Mjeseca i drugih
svemirskih tijela.
Teorija tektonike ploa 7 velikih i oko 20 malih ploa.
Euroazijska ploa
Divergentne granice
Konvergentne granice
Pangeajedinstveni kontinent (super kontinent), povezivao Lauraziju i Gondvanu,
poela se kidati prije oko 220 mil.g. sve do prije 65 mil.g.
Pangea je bila okruena okeanskim prostorom Panthalassa.
Geohronoloke jedinice: eon, era, perioda, epoha i doba.
Hronostratigrafske jedinice: eonotem, eratem, sistem, serija i kat.
Potresne zone su saglasne sa granicama ploa i potresi su posljedica pomicanja
tih ploa.
VULKANI vulkan je geoloki oblik, tj. Mjesto na kojem kroz Zemljinu koru na
povrinu izlazi magma.
Prema aktivnosti: aktivni, privremeno ugaeni, ugaeni.
Vulkanizam proces kretanja magme, erupcija ili izlivanje magme.
Elementi stratovulkana: 1)krupa, 2)krater, 3)kanal, 4) ognjite, 5) parazitskekupe
Oblasti rasprostiranja: oblast Tihog okeana, oblast Atlantskog okeana, oblast
Sredozemlja i Alpsko-Himalajskog planinskog vijenca, oblast Indijskog okeana
Postvulkanske pojave: gejziri, fumarole, solfatare i mofete
Produkti vulkanske erupcije: vulkanske bombe, tuf, opsidijan, lapili, vulkanski
aglomerati, plovuac.
ZEMLJOTRESI Pokreti koji u Zemljinoj kori izazivaju podrhtavanja, njihanja i
talasanja nazivaju se zemljotresi (trusovi).
Seizmologija: nauka koja prouava zemljotrese.
Seizmizam: proces kretanja trusnih talasa i njihovo manifestiranje na povrini
Zemljine kore.
Prema uzrocima nastanka dijele se na:tektonske, vulkanske, urvinski, tehnogeni,
podvodni
Osnovni razlozi pojave zemljotresa su deformacije izazvane kretanjem ploa. Od
ukupnog broja registriranih zemljotresa na tektonske otpada

Elementi potresa:
1) hipocentar fokus zemljotresa, mjesto (zona) poetnog udara.
2) dubina ognjita najkrae rastojanje izmeu fokusa i zemljine povrine.
3) epicentar povrinska taka najjaeg udara. Projekcija fokusa zemljotresa na
povrinu zemlje.
4) izoseiste seizmiki talasi se zrakasto ire od hipocentra u bliku
koncentrovanih krugova. Linije koje spajaju sva mjesta jednakog intenziteta.
5) brzina prostiranja talasa zavisi od gustoe i elastinosti medija u koji talasi
prodiru
Vrste seizmikih talasa:primarni (longitudinalni), sekundarni (transverzalni) i dugi
talasi
a) primarni (longitudinalni) vibriraju u smjeru irenja talasa i izazivaju stezanje i
rastezanje.
b) sekundarni (transverzalni) vibriraju okomito i brzina im je manja od brzine
primarnih.
c) dugi talasi odgovorni za najjae zemljotrese.
Od ega zavisi jaina potresa? od dubine hipocentra i koliine osloboene
energije i udaljenosti epicentra i grae Zemljine kore.
Magnituda jaina osloboene energije zemljotresa, odreuje se na osnovu
instrumentalnih i makroseizmikih podataka.
Koeficijent potresa odnos ubrzanja talasanja estica stijena za vrijeme potresa.
Skale intenziteta Richterova-R (9 stepeni) i Merkalijeva-MCS (12 stepeni).
Trusni pojasevi
-Mediteranski pojas (alpsko-himalajski)
- Tihookeanski pojas
- Pojas Atlantskog okeana
- Istonoafriki pojas
SLOJ JE GEOLOKO TIJELO OMEENO JASNO IZRAENIM DISKONTIUTETIMA
OD NASLAGA ISPOD I IZDAN NJEGA.
POLOAJ NAGNUTOG SLOJA U PRIRODI ODREEN JE SA TRI ELEMENTA
PRUANJE,SMJER PADA I PADNI UGAO(NAGIIB SLOJA)
SLOJEVI KOJI IMAJU DEBLJINU DO 1 CM NAZIVAJU SE LAMINE.
NA OSNOVU PROUANJAVA ODNOSA SLOJEVA KOD STIJENA UTVRENE SU
TRI OSNOVNE STRUKTURE:BORE,RASJEDI I NAVLAKE. BORE NASTAJU
TANGENCIJALNIM POKRETIMA U ZEMLJINOJ KORI ODNOSNO SAVIJANJEM
SLOJEVA POD UTICAJEM BONIH PRITISAKA KOJI MOGU DOLAZITI SA JEDNE
ILI SA OBJE STRANE.NEKE BORE MOGU NASTATI KAO POSLJEDICA DIZANJA
ILI SPUTANJA TERENA.

AKO JE TJEME ANTIKLINALE VIE ILI MANJE ERODIRANO ILI AKO JE NA

CIJELOJ DUINI ERODIRANO NAZIVA SE ZRANO SEDLO.
PUKOTINE SU POVRI MEHANIKOG DISKONTUITETA DU KOJIH NIJE DOLO
DO ZNATNIH POMAKA U STIJENSKOJ MASI.VEE PUKOTINE NAZBIVAMO
DJAKLAZE A MANJE LEPTOKLAZE.SITNE PUKOTINE KOJE NE MOEMO
VIDJETI GOLIM OKO NAZIVAMO PRSLINE.
RASJEDI SU OSNOVNE STRUKTURNE JEDINICE LITOSFERE KOJE NASTAJU
POMICANJEM DIJELOVA STIJENSKE MASE U HORIZONTALNOM.VERTIKALNOM
ILI DIJAGONALNOM SMISLU POD UTICAJEM VERTIKALNIH I HORIZONTALNIH
PRITISAKA.
OSNOVNI ELEMENTI RASJEDA SU:RASJEDNA POVRINA,BLOKOVI ILI
KRILA,SKOK I HOD
NAVLAKAE SU STRUKTURNE JEDINICE LITOSFERE,KOD KOJIH STIJENSKE
MASE KOJE SU BILE JEDNE UZ DRUE,BIVAJU PREVUENEE JEDNE PREKO
DRUGIH.
PRI ODREIVANJU RELATIVNE STAROSTI STIJENA ZEMLJINE KORE KORISTE
SE TRI METODE: GEOLOKO STATIGRAFSKA METODA ,GEOFIZIKA I
PALEONTOLOKA METODA.
Debljinu sloja odreuje okomica povuena izmeu dvije plohe tj.podine i krovine.
Ako se u nekoj seriji slojeva izdvoji jedan sloj tada sloj izdan predstavlja krovinu a sloj
ispid podinu.