IDEALAN RAD KOMPRESORA

Idealni kompresor bi trebao imati sljedee karakteristike: Trebao bi samo stlaiti

plin (ne ga pritom zagrijati), Volumen kompresijskog prostora bi trebao po
mogunosti biti jednak nuli, Usis i istiskivanje kroz tlani ventil bi se trebali
odvijati bez gubitaka strujanja, Plin bi trebao imati svojstva idealnoga plina,
Izmeu dijelova prilikom gibanja nebi trebalo biti trenja

Ako bi kompresija bila izotermna, utroak rada bio bi znatno manji, a za n < 1
bio bi jo manji. Za idealan plin vrijedi:
V=MRT/P
Izotermni tehniki rad:

Izotermna kompresija u T s i h - s
dijagramu

Tehniki rad izentropske kompresije u T s i h - s dijagramu

Politropska kompresija sa trenjem u T s i h - s dijagramu za n > KAPA

DOBAVA

OMJER TLAKOVA

Utjecaj volumena tetnog prostora

Pogonski stroj za pogon kompresora mora kompresoru dati, osim indicirane

snage, i dodatak za pokrivanje mehanikih gubitaka kompresora (gubici trenja pri
gibanju dijelova i pogona prograene pomone opreme kompresora). Ukupna
snaga potrebna za pogon kompresora naziva se efektivna snaga:

Temperatura je ograniena zbog opasnosti od samozapaljenja mazivog ulja te

promjene njegovih svojstava. Hladnjaci su ugraeni nakon svakog stupnja.
Kompresijom u vie stupnjeva, s hlaenjem radnog medija meu stupnjevima,
moemo smanjiti potronju energije za rad kompresora
Ovaj omjer tlakova daje najveu utedu u radu kompresora, a snage pojedinih
stupnjeva su izjednaene
ODSTUPANJA STVARNOG KOMPRESORA
Prvo odstupanje
Za idealne kompresore najese se uzima da je proces kompresije adijabatski. U
praksi uvijek ima nekog odvoenja topline u okolinu, ali nikad toliko da bi proces
bio po izotermi. Proces kompresije je u stvarnosti politropski, tj., 1< n < .U praksi
je proces kompresije, ipak, vrlo blizak adijabatskom, jer kompresori rade s
velikom brzinom vrtnje, pa nema vremena za veu razmjenu topline sa okolinom
(osim ako se namjerno ne izvede intezivno hlaenje vodom ili zrakom). Pri tome
ne treba zaboraviti da je eksponent razliit za razliite plinove, a i da se mijenja
s tlakom i temperaturom
Drugo odstupanje
Prilikom usisavanja tlak u cilindru mora biti neto nii nego li je u rezervoaru (ili
okolini) iz kojeg se puni. Ova razlika tlaka je neophodna da bi se svladao otpor
usisnog ventila, otpori strujanja kroz usisne kanale, usisni otvor itd. Takoer ova
razlika tlaka omoguuje brzo punjenje cilindra to je neophodno. Analogno tome,
prilikom pranjenja cilindra u njemu mora biti izvjestan pretlak u odnosu na tlani
spremnik ili tlani cjevovod. Umjesto od 1 do 2, kompresor komprimira od a* do
b*. Kompresor troi vie rada, a usisava manju koliinu plina.
Tree odstupanje
Prilikom istiskivanja komprimiranog plina uvijek neto tog plina zaostane u
cilindru, jer izmeu klipa u GMT (gornja mrtva toka) i poklopca cilindra, iz

konstrukcijskih razloga, uvijek ostaje zranost (mali slobodni prostor). Naime, ne

smije se dozvoliti da klip u radu dodirne ili udari o glavu cilindra. Takoer mora
biti dovoljno prostora za smjetaj usisnih i potisnih ventila. Samoradni ventili
uvijek znaajno poveavaju tetni prostor a time i volumetrijske gubitke. Volumen
sa zaostalim plinom nije od koristi u radu kompresora i naziva se tetni prostor
etvrto odstupanje
etvrto odstupanje nastaje uslijed zagrijavanja plina prilikom punjenja cilindra.
Ako npr. kompresor usisava zrak temperature 20 C i on se nakon kompresije
zagrije na 110 C, tada je neka srednja radna temperatura 65 C. Ovu
temperaturu poprimit e cilindar i klip, to je lako utvrditi dodirom kompresora.
Naravno, kada u ovako topli kompresor ulazi nova koliina hladnog zraka on se u
tom dijelu procesa zagrijava i specifini volumen mu raste, dok mu se gustoa
smanjuje. Posljedica ove pojave je da se u cilindar usie manje zraka izraeno u
kg premda volumen cilindra ostaje isti.
Peto odstupanje
Tijekom kompresije dio plina prostrujava izmeu klipa i kouljice cilindra u
kuite kompresora, odakle se odzrauje ili ee vraa nazad u usisni vod.
Takoer zbog nesavrenog brtvljenja, a posebice kod istroenja ventilskih ploica,
dio plina recirkulira kroz usisne i potisne ventile. Ovo odstupanje uslijed
propusnosti ovisi o kvaliteti izrade kompresora, njegovoj istroenosti i omjeru
tlakova u stupnju.
Utjecaj brzine vrtnje
Ako kompresor radi s veom brzinom vrtnje od nominalne, usis i potis krae traju
uz porast strujnih otpora. Posljedica je smanjenje usisane koliine plina pa time i
dobave. Takoer, zbog tromosti ventili kasnije otvaraju i zatvaraju. Kanjenje
zatvaranja tlanog ventila moe uzrokovati povrat plina iz tlanog voda u cilindar,
pa se time dodatno smanjuje usis.

UPRAVLJANJE KOMPRESORA(VENTILI)

SAMORADNI VENTILI
Cilindri se zatvaraju poklopcem na kome su obino usisni i potisni venili te se taj
poklopac zove i ventilska ploa. Ventilska ploa je obina, ravna ploa precizno
obraena i izbuena s nizom otvora za usis i potis. Zadaa ventila je da omogue
jednosmjerno strujanje plina ili para u ili van cilindra. Na svakoj ventilskoj ploi
moraju biti jedan ili vie ventila za usis i za potis. Ventili na ventilskoj ploi mogu
imati razliita rjeenja i oblike, ali su najei u obliku elastinih pera i
koncentrinih prstenova. Ventilima se postavljaju sljedei zahtjevi: mala masa
pokretnih dijelova (manje sile inercije) veliki protoni presijek sa to manjim
otporima strujanju lako i brzo otvaranje pri malim razlikama tlakova male
dimenzije ugradnje mali tetni prostor niski nivo buke lako odravanj i servisiranje
velika sigurnost i vijek trajanja
Izvedba
Kod ventila razlikujemo fiksno sjedite ventila 1, pomine ploice ventila 2 i brtve.
Opruge 3 pomau vraanje ploice ventila na njezino sjedite. Pomou prigune
ploice 4 priguuje se udarac pri otvaranju, a pomou graninika 5 ograniava se
maksimalni hod ventila. Spajanje svih djelova u paket vri se pomou vijka 6 s
maticom 7 i osiguraem. Zatik 9 sprijeava okretanje dijelova 2, 3 i 4 tijekom
rada. Presjeci tvore prstenaste kanale kroz koje prestrujava radni medij.
Nain rada
Ploica ventila 2 otvara se kada je tlak na sjeditu 1 vii od tlaka iza ploice. Kod
usisnog ventila sjedite lei u kuitu, a kod tlanog ventila u radnom prostoru.
Kod otvaranja ventila potrebno je najprije ubrzati ploicu ventila, za to je
potrebna neto vea razlika tlaka. Ploica ventila pri udarcu u graninik i
zavibrira. Za ublaavanje i priguenje tih vibracija koristi se priguna ploica 4.
Protoni presjek ventila odabire se prema maksimalnim doputenim brzinama
strujanja za pojedine medije.
Ventili se izvode u raznim izvedbama. Oni se konstruiraju za uvaavanje
odreenih kriterija, kao to su:
im vea protona povrina,
im
manja masa pokretnih dijelova,
im manja udarna optereenja,
im
manje trenje i
im manji tetni prostori

REGULACIJA VRAANJEM DIJELA KOMPRIMIRANE PARE RASHLADNOG

FLUIDA IZ POTISNOG U USISNI VOD
Predstavlja jednostavan nain regulacije, ali sa dva nedostatka. Sama regulacija
moe biti kontinuirana i ii od maksimuma pa (teoretski) do nule. Prvi nedostatak
ovog naina je taj to se smanjenjem kapaciteta kompresora uope ne smanjuje
potrebna snaga za njegov pogon. Sam kompresor je stalno gotovo maksimalno
optereen, ali se od njegovog kapaciteta samo dio koristi, a dio priguuje i vraa
na usis. Drugi nedostatak je povezan sa porastom radne temperature
kompresora. Usisavanjem dijela pare iz isparivaa i dijela pare iz potisnog voda
raste temperatura na usisu pa time i temperatura na potisu.

Stapni kompresori
Stapni kompresori koriste se veinom za srednje i manje uinke rashladnih
agregata. Grade se za umjerene brzine vrtnje koje rijetko prelaze 2000 min. U
praksi su rashladni uinci veinom ispod 500 kW. Nedostatak stapnih kompresora
su samoradni ventili koji su najoptereeniji dijelovi kompresora. Konstrukcija
ventila poveava tetni prostor koji je najutjecajniji uzrok volumetrijskih gubitaka.
Suvremeni multikompresorski setovi s dva do etiri kompresora u paralelnom
radu zamjenjuju jedan vei kompresor. Paralelnim radom vie kompresora znatno
se olakana regulacija rashladnog uinka, ime se poveava uinkovitost ureaja.
Najee se koristi poluhermetika izvedba kompresora s kompresorom i
motorom u jednom kuitu s prirubnikim spojem. U hermetikoj i
poluhermetikoj izvedbi kompresora radna tvar prvo struji preko namotaja
elektromotora ime ih hladi, a zatim se usisava u kompresor.
Stapni