SVEUCILITE

U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RACUNARSTVA

ZAVRNI RAD br. 2085

Modeliranje utjecaja prirodne

ventilacije na komfor u prostoriji
Mio Grgur Glucevic

Zagreb, srpanj 2011.

Hvala dragom Bogu na ivotu.

iii

S ADRAJ
1. Uvod

2. Matematicki model strujanja zraka u prostoriji

2.1. Opis modela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2.2. Funkcioniranje modela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2.3. Vrednovanje modela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3. Realizacija sloenog modela

3.1. Opis modela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3.2. Funkcioniranje modela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3.3. Varijacije u tipu sustava prozracivanja . . . . . . . . . . . . . . . . .

10

4. Povezivanje s razvijenim toplinskim modelom zgrade

16

5. Zakljucak

19

Literatura

20

iv

1. Uvod
U studiji pametnih kuca, posebnu pozornost ima ocuvanje topline. Jedan od moguc ih protoka topline su i otvori medu
prostorijama i prozorski otvori. Zbog stvaranja
protoka zraka na temelju razlike tlakova, dolazi do izmjene zraka izmedu
prostorija i
izmedu
prostorija i okoline. Osim kondukcije topline, protok zraka utjece i na vlanost
zraka, te koncetraciju polutanata u prostoriji.
Ovaj rad obuhvaca protok zraka kroz manje otvore pod utjecajem prirodne ventilacije. Razlika u odnosu na vece otvore jest to zrak struji samo u smjeru razlike tlakova,
ne i u suprotnom, to jest nema dvosmjerne izmjene zraka. To je dovoljno za utjecaj na
komfor u prostoriji preko topline, vlanosti zraka i koncentracije polutanata.
U radu je razradena
ideja modela protoka zraka razvijena na temelju varijabli stanja

za neke tipicne parametre: tlak, temperaturu i gustocu prostorija, te razlika tlakova i

maseni protok na otvorima.
Po poglavljima je rad razloen na jednostavniji model u poglavlju 2, koji je i vrednovan programskim paketom CONTAM 3.0 (vidi literaturu [5] za informacije o programskom paketu), sloeniji model od vie soba u poglavlju 3, te konacni model objedinjen sa dosadanjim radom na nacrtu zgrade u poglavlju 4. U 3. poglavlju su navedene i moguce varijacije protoka zraka u vidu sustava prozracivanja.
Sam model simulira promjene u prostoriji u odnosu na vanjske uvjete i navike
korisnika (otvaranje/zatvaranje prozora, upotreba uredjaja
za klimatiziranje).

Slijedi razrada rada, a njegova moguca primjena je obradena

u zakljucku.

2. Matematicki model strujanja zraka

u prostoriji
U odjeljku 2.1 ovog poglavlja, na primjeru modela s jednom prostorijom i jednim
otvorom, navedene su sve koritene formule. U odjeljku 2.2 su prezentirani rezultati
jednostavnog statickog modela. Za dane rezultate jest provedeno vrednovanje modela
temeljem usporedbe sa specijaliziranim programskim paketom CONTAM za protok
fluida kroz prostoriju. To je ucinjeno u odjeljku 2.3 ovog poglavlja.

2.1.

Opis modela

Ovaj odjeljak se bavi samom tematikom matematickog modela koji otkriva samo funkcioniranje modela automatskog upravljanja.
U podsustavu Subsystem1 sa slike 2.1 se koriste slijedece formule:
za dp > 0
m
= c dpn

(2.1)

m
= c |dp|n

(2.2)

m
= c0 dp

(2.3)

za dp < 0

za |dp| < dp0

pri c emu je m
protok zraka, c i c0 su prijenosne konstante, dp razlika tlakova, a n exponent nelinearne jednadbe (tipicno 0.5-1). Za jednadbe (2.1) i (2.2) predznak postaje
upravljacki signal. Za ulaze pri kojima je |dp| < dp0 koristi se linerarna jednadba
(2.3), pri c emu je dp0 konstanta. Za potrebe ovog rada, ta je konstanta preuzeta iz
literature [2] (preuzeta vrijednost iz literature jest dp0 = 0.01).

U podsustavima gas law sa slike 2.1 se koriste plinski zakoni:

m
RT
V
p
=
RT
p=

(2.4)
(2.5)

gdje su
p = tlak,
m = masa,
T = temperatura,
= gustoca, te
R = plinska konstanta zraka.
R se izracunava iz molarne mase zraka (28.9645 kg/kmol) i plinske kostante (287.055
J/(kgK)). Brojcane vrijednosti su uskladene
prema programu s kojim je provedeno

vrednovanje, a preuzete su iz literature [5], iz poglavlja o matematickom modelu, str.

204. dokumenta.
Razlika tlakova se izracunava na temelju vrijednosti tlaka vani i unutra na danoj
visini. To ujedno predstavlja sadraj podsustava Subsystem2 (slika 2.1).
dp = (Pin in g zin ) (Pout out g zout )

(2.6)

gdje je g gravitacijska konstanta, a z visina na kojoj se nalazi otvor. U literaturi se

moe naci jo pribrojnika za razliku tlakova u ovom modelu, koji su radi jednostavnosti
modela zanemareni.
Pribrojnici za razliku tlakova koji se jo uzimaju u obzir su vjetar i razlika visina.
Utjecaj vjetra je sloena pojava i nije obuhvacen ovim radom (kao u [5]). Razlika
visina bi predstavljala jednu mogucnost posloenja ovog sustava, gdje bi se za otvor
uzimali i razliciti oblici tunela, kod kojih razlika visine otvora vani i unutra nije zanemariva i morala bi se uzimati u model. Ta opcija je isto zanemarena u ovom modelu
zbog nepotrebne sloenosti (kao u [2]).
Time je gotov opis modela sa slike 2.1. Toplinski protok, vlanost zraka i koncentracija polutanata se modeliraju prema jednadbama:

Q=m
h

(2.7)

humf = m
hum

(2.8)

xf = m
x

(2.9)

Gdje je h entalpija, hum vlanost zraka, te x koncentracija polutanata.

3

Slika 2.1: Izgled jednostavnog modela proracunavanja protoka zraka.

2.2.

Funkcioniranje modela

Za dani model opisan matematickim relacijama, potreban je jo samo integrirajuci

krug. Integrirajuci krug povezuje parametre sobe i daje trenutnu vrijednost m
koja
se koristi u daljnjem proracunu (prema jednadbama od (2.7) do (2.9)). m
je u modelu protoka zraka oznacen sa dm/dt1 . Podsustav Subsystem1 daje za ulaz razliku
tlakova, maseni protok. Maseni protok se integrira uz pocetnu vrijednost integratora
postavljenu na pocetnu kolicinu mase u sobi. Dalje se iz plinskih jednadbi dobiva p i
koji se dovode na ulaz podsustava Subsystem2. Time se zatvara petlja koja izjednacuje tlakove Pin i Pout . U ovom jednostavnom modelu ulazne temperature i vanjski
tlak su konstante (Slika 2.1), kako bi se dobio odziv u statickim uvjetima. Unutarnji
tlak je varijabla sustava.
Slika 2.2 pokazuje odziv mase sustava. U prvih 1000s sustav prelazi iz pocetnih
uvjeta (m = 97 kg) u stabilno stanje za Tin = 20 C, Tout = 0 C i pout = 101325 P a.
Stabilno stanje mase sustava za dane uvjete je priblino m 90.3 kg. Tlakovi se
1

koritena je druga notacija zbog nedostupnosti tockastog operatora u Simulink grafickom okruenju

(a) masa u sobi

(b) detalj

Slika 2.2: Odzivi mase.

(a) razlika tlakova

(b) detalj

Slika 2.3: Odzivi razlike tlakova.

izjednacavaju, to moemo vidjeti na prikazu sa slike 2.3a. Tlakovi se izjednace u

prvih 1000s prema prikazu sa slike 2.3b.

2.3.

Vrednovanje modela

Vrednovanje (engl. Validation) se provodi sa specijaliziranim programskim paketom

CONTAM, verzija 3.0. Sucelje programa je prikazano na slici 2.4a, s modelom s jednom prostorijom i jednim otvorom u radnoj okolini. Uz vrednovanje modela i prikaz
dobivenih rezultata, na ovom mjestu c emo proci kratki uvod u CONTAM programski
paket.
Model s jednom prostorijom i jednim otvorom je predstavljen zidom oko debljeg
5

(a)

(b)

(c)

(d)

Slika 2.4: Izgled programa CONTAM 3.0.

kvadratica, koji predstavlja SOBU1. Dvoklikom na ikone se dolazi do postavki modela. Kvadratic na zidu predstavlja otvor. Prazni kvadratic izvan okvira zida predstavlja atmosferske uvjete, a puni kvadratic je treptajuci kursor radne okoline.
Na slici 2.4b se mogu vidjeti postavke prikaza. Trenutno je nacin rada normal i
ukljucena je opcija floating status koja c e biti kasnije od vanosti. Opcijom Simulation > Run Simulation se pokrece simulacija, uz predhodno postavljanje parametara
simulacije (slika 2.4c). Nakon provedene simulacije, odlaskom kursora do ikona nam
pokazuje status pojedinog djela modela. Slika 2.4d pokazuje taj oblacic (prisjetimo
se floating status opcije) za SOBU1.
Ocitane vrijednosti su:
T = 20 C
p = 1.03724 P a
= 1.2041 kg/m3
Tlak je izraen u odnosu na atmosferski tlak (postavljen na standardnu vrijednost od
p = 101325 P a). Usporedbom s dobivenim rezultatima za na model preko plinskih
jednadbi (2.4) i (2.5) dobivamo dobre vrijednosti.
Povoljnom vrednovanju je pridonio i izbor prijenosnih konstanti c i c0 prema vrijednostima iz modela u CONTAM programskom paketu. Konstante su izracunate za
otvor pod nazivom WN R iz knjinice (engl. library) RESMISC.LB3 koji daje
odziv m
= 1.813 106 kg/s, te dp = 1.45 104 P a. Vrijednosti konstanti slijedi iz
proracuna c = 1.5 104 , te c0 = 1.25 102 prema (2.1) i (2.3).
CONTAM izracunava vrijednosti modela pomocu Newton-Rhapson metode. Ta
metoda, kako navodi literatura [5] (matematicki model, str. 204.), rijeava ne-linearne
probleme nizom iteracija. S time se za nae staticke uvjete dobije konstantna vrijednost
svih parametara, jer se rezultati ne dobivaju integracijom kao u naem modelu strujanja zraka u prostoriji, vec iterativnim pribliavanjem optimalnoj vrijednosti u svakom
koraku.

3. Realizacija sloenog modela

U ovom poglavlju su objanjene varijacije u samom modelu, te postizanje eljene sloenosti u broju zona i otvora. Kao cilj smo uzeli model sa dvije sobe i podkrovljem, te
na njega dodali otvore prema van i izmedu
soba. U modelu protoka zraka nije razmatrano podkrovlje, jer se uzima kao prostorija izvan sustava ventilacije, nego su samo
spojene sobe i to sa tri otvora: SOBA1 prema van, SOBA2 prema van i medusobno

SOBA1 i SOBA2. Sva tri otvora su istog tipa.

3.1.

Opis modela

Model se iz jednostavnog modela opisanog u odjeljku 2.1 posloi umnaanjem i prespajanjem sa odlucujucim dijelovima sustava, kao to je prikazano na slici 3.1.
Broj integratora je odreden
brojem soba, i u naem slucaju to je 2, a plinske jednadbe su redom za SOBU1, SOBU2 i atmosferske uvjete. Tlak za atmosferske uvjete
se ne racuna, vec je dan tipicnom vrijednocu za dano podneblje (zasad jo uvijek
konstanta), isto kao i temperatura.
Temperature i atmosferski tlak c e u konacnom modelu varijabla stanja koji opisuje
postojeci nacrt zgrade sa pripadnim dinamickim toplinskim modelom biti priskrbljeni,
a temperature u sobama izracunate, te c e predstavljati ulaz u model. Maseni protoci
kroz tri otvora c e biti izlazi iz danog modela protoka zraka.
Podsustavi su redom: protok iz SOBE1 prema van, protok iz SOBE2 prema van,
te protok iz SOBE1 prema SOBI2.

Slika 3.1: Izgled sloenog modela proracunavanja protoka zraka.

3.2.

Funkcioniranje modela

Model funkcionira isto kao jednostavni model, samo sa paralelnim1 izracunavanjem tri
protoka zraka. Pri istim vrijednostima za temperature, Tin1 = Tin2 = 20 C ne izmjenjuje se zrak izmedu
prostorija, nego samo sa okolinom, i to u brojkama iz odjeljka
2.2.
Neto sloeniji odziv dobiva se kad temperature sobe nisu uparene. Uzimamo za
primjer Tin1 = 30 C, Tin2 = 20 C, te Tamb = 0 C. Na slici 3.3 su prikazane vrijednosti protoka masa predhodno navedene temperature. Kako je spomenuto u odjeljku
2.3 CONTAM programski paket ne integrira, vec rijeava ne-linearne probleme nizom
iteracija. Zato se grafovi vrijednosti masenih protoka ne mogu usporediti kvantitativno, ali kvalitativno daju dovoljno dobro slican rezultat. Na slikama 3.2a i 3.2b je
prikazan protok mase od soba prema van. Kao i dosadanjim primjerima, mase se iz1

Matlab je napisan u programskom jeziku C i ne podrava paralelizam u klasicnom smislu, ali sadri

algoritme rijeavanja ne-linearnih jednadba uz optimizaciju za neke funkcije. Ta optimizacija za odredene

funkcije se pokazala i u izradi ovog zavrnog rada kad je izbor elemenata utjecao na bre vrijeme

izracuna simulacije

jednacuju u t = 1000s. Pored protoka zraka s okolinom, dogada

se i protok izmedu

soba zbog razlika temperatura, prikazan na slici ??. Slika ?? prikazuje detalj protoka
izmedu
soba do vremena stabilizacije protoka izmedu
okoline i soba (t = 1000s). Slika
3.3 pokazuje graf protoka masa u CONTAM modelu. Iz grafa se moe icitati smjer
protoka zraka, koji je u skladu sa dobivenim rezultatima u Simulinku. U tablici ??,
su prikazane vrijednosti gustoca u prostorijama (u Simulink modelu za stabilno stanje,
nakon 1000s), koje se razlikuju samo za jednu decimalu zbog nedovoljne razlucivosti
scope elementa u Simulinku.
Tablica 3.1: Vrijednosti sloenog modela

Ime Parametra

3.3.

Simulink model

CONTAM model

in1

1.1644

1.16436

in2

1.12041

1.20408

amb

1.2923

1.29226

Varijacije u tipu sustava prozracivanja

Izgled podsustava Subsystem1 sa slike 2.1 dan je slikom 3.4. To je sustav prirodne
ventilacije opisan jednadbama od (2.1) do (2.3).
Moguce varijacije u tipu sustava su: sustav za upuh (Slika 3.5) i sustav za ispuh
(Slika 3.6). Sustav za upuh i sustav za ispuh se razlikuju samo po smjeru strujanja
zraka, a opisana su modelom koji uz dp ima sustav kontrole opisan dvjema varijablama: CentralM ode i contr. CentralM ode odlucuje nacin rada sustava, dok contr
odreduje
kolicinu upuhanog/ispuhanog zraka. Tocnije, contr odlucuje izmedu

konstantnog upuha/ispuha zraka (contr je konstantan, najcece contr = 0) i varijabilnog

upuha/ispuha. Ta dva nacina rada tvore tako zvani CAV/VAV sustav (Constant Air
Volume/Variable Air Volume, engleska imena netom opisanih nacina ventilacije).
U normalnim uvjetima CentralMode je veci od nule i u CAV/VAV nacinu rada
funkcionira kao kontrola jacine toka. Na primjer, moe se koristiti za smanjenje protoka kad je vanjska temperatura niska.
Protok zraka se izracunava prema jednadbi:
m
= CentralM ode(contr m
max + (1 contr)m
min )
za CentralM ode < 0
m
=m
max

dp
dp0

(3.1)

(3.2)
10

(a) SOBA1 prema amb

(b) SOBA2 prema amb

(c) SOBA1 prema SOBI2

(d) detalj protoka SOBA1 prema SOBI2

Slika 3.2: Prikaz protoka masa (Tin1 = 30 C, Tin2 = 20 C, Tamb = 0 C)

11

Slika 3.3: Graf protoka masa programskog paketa za vrednovanje.

te za CentralM ode = 0
m
= clow m
min

(3.3)

Jednadba (3.2) opisuje jednostavni sustav prirodne ventilacije, uzimajuci u obzir razliku tlakova dp u obliku faktora prema dp0 za maksimalni protok zraka (m
max ). Za
CentralM ode se tada najcece stavlja vrijednosti CentralM ode = 1. Jednadba
(3.3) opisuje sustav kada je upravljacki signal izgaen.

12

Slika 3.4: Izgled Subsystem1 sa slike 2.1

13

Slika 3.5: Varijacija Subsystem1 sa slike 2.1, sustav za upuh zraka

14

Slika 3.6: Varijacija Subsystem1 sa slike 2.1, sustav za ispuh zraka

15

4. Povezivanje s razvijenim toplinskim

modelom zgrade
Za postojeci nacrt zgrade, za koji je razvijen sustav ventilacije u poglavlju 3, dodaje se
dinamicki toplinski model. Zajedno ti modeli predstavljani su sustavom s varijablama
stanja (detaljnije u [4]). Simulink model sustava prikazan je na slici 4.11 . Izlazi iz
sustava su temperature u prostorijama (detaljan nacrt zgrade sa razvijenim toplinskim
modelom se moe naci u [3]).
Na slici 4.1 prikazan je ukupni model prema nacrtu zgrade. Funkcionalnost vodenja
(kondukcije) topline opisana je prijenosom u State-Space podsustavu sa va
rijablama stanja, opisan matematicki jednadbom (4.1). Zracenje (radijacija) opisana
je kao vanjski utjecaj i direktno je spojen preko vanjske varijable podsustava s varijablama stanja State-Space uz pripadajuce toplinske koeficijente. Isto kao i zracenje,
model prijenosa (konvekcije) topline protokom zraka, razvijen u ovom zavrnom radu
je spojen na vanjski ulaz. Matematicki opis prijenosa topline zrakom dan je sa jednadbom (2.7). Usporedbom slika 4.2a i 4.2b. Uocava se kako je utjecaj protoka zraka
kroz male otvore na temperaturu teko uociti s obzirom na sve druge utjecaje.
H = A

T
x

(4.1)

o koritenju simulinka pogledati [1]

16

Slika 4.1: Integracija modela strujanja zraka u postojeci model toplinske cirkulacije.

17

(a) model sa protokom zraka

(b) model bez protoka zraka

Slika 4.2: Temperature u SOBI1, SOBI2 i podkrovlju za mjesec dana.

18

5. Zakljucak
Rad predstavlja zanimljiv korak dalje u modeliranju temperatura sustava s vie zona.
S obzirom na postojece programe za modeliranje dijelova tog sustava ili cijelog sustava (koja rjeenja su obicno komercijalna), moguca je prilicno kvalitetna verifikacija
modela i dobivenih rezultata. S obzirom da su ti programi dobro dokumentirani, bilo
je moguce, uz neke objavljene standarde, koristiti i formule i konvencije iz njihove
dokumentacije.
Konacni cilj rada je dobiti temperaturu u sobi pri strujanju zraka kroz male otvore.
Uz dodatne varijacije (razni sustavi prozracivanja, veci/manji otvori, regulacija s obzirom na navike korisnika...) dodavanje efekta u postojeci model kuce pribliuje taj
model stvarnom sustavu. Dani model simulira promjene u prostoriji za niz parametara
(temperatura, vlanost i c istoca zraka). Ti podaci su nuni za automatizaciju sustava
grijanja, ovlaivanja i odravanja c istoce zraka. Kad se oni mogu dobiti za dui period
vremena moguca je optimizacija i s time smanjena potronja.
Efekt prozora c ini jedan od elemenata pametne kuce. Prilicno popularan i nuan
zbog ljudskog faktora koji zahtjeva humanost prostora - mogucnost otvaranja prozora. Uvaavanjem tog efekta, daje se novi vid mogucnostima regulacije.

19

L ITERATURA
[1] LABORATORIJ I VJETINE - MATLAB Uvod u SIMULINK.
[2] Axel Bring, Per Sahlin, i Mika Vuolle. Models for Building Indoor Climate and
Energy Simulation. International Energy Agency, 1.02 izdanju, 1999. URL http:
//www.iea-shc.org/task22/publications/t22brep.pdf.
[3] Antonio Starcic. MODELIRANJE I UPRAVLJANJE TOPLINSKIM PROCESOM
U ZGRADI. SVEUCILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I
RACUNARSTVA, 2010.
[4] Zoran Vukic i Ljubomir Kuljacar. Automatsko upravljanje - analiza linearni sustava. Kigen, 2005.
[5] George N. Walton i W. Stuart Dolsl. CONTAM User Guide and Program Documentation. National Institute of Standards and Technology, 2005. URL http:
//www.bfrl.nist.gov/IAQanalysis/docs/CWHelp30.pdf.

20

Modeliranje utjecaja prirodne ventilacije na komfor u prostoriji

Saetak

Rad je dio studije na nacrtu zgrade automatizacije toplinskih procesa. Rijec je o poboljanju u vidu dodavanja manjih otvora, na kojima se zbog razlike tlakova prostorija
stvara protok zraka i tako se utjece na komfor u prostoriji.
Kroz rad je objanjen osnovni koncept izgradnje modela protoka zraka kroz male
otvore, od jednostavnog modela za jednu sobu s jednim otvorom, do eljenog modela
prozracivanja dvije sobe sustavom od tri otvora koji je dio nacrta zgrade.
Uz vrednovanje dostupnim programskim paketima specijaliziranim za protok zraka,
model je spojen i sa pripadnim dinamickim toplinskim modelom za dani nacrt zgrade.
Time je dobivena jedinstvena temperatura za tri prostorije objekta utjecana konvekcijom, kondukcijom i iradijacijom topline.
Kljucne rijeci: Matlab, Pametne kuce, Modeliranje, Protok mase.

Modeling the effect of natural ventilation on comfort in the premises

Abstract

This work is part of study on building scheme automation of heat proces. It introduces advance in a way of exchanging mass flow between building zones, modeling
the pressure difference into mass flows which affects the zone comfort.
Throught the work a concept of mass flow model is built: from simple one-room,
one-leak model, to the advanced model which is a part of building scheme.
Beside validation of model, a complete building simulation iz present, throught
completing the mass flow model with the heat flow model which is given for the building scheme. With such a completion, a full picture of building scheme is gained,
leting us see temperatures for all zones influenced both by mass flow and heat flux.
Keywords: Matlab, Inteligent house, Modelling, Mass flow.