Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

*sva pitanja su spomenuta na asu kao mogua pitanja na ispitu (parcijalniom ili integralnom)

1. Koji su mjerni ureaji pomou kojih se u sistemu automatskog upravljanja

dobiju informacije?
Senzor ili dava je primarni osjetilni element, koji pretvara fizikalnu veliinu X'F koja je
pogodnija za mjerenje. Senzor vri prvo pretvaranje fizikalne veliine u nizu pretvaranja koja
su prisutna u sloenim mjernim ureajima.
Transducer pretvara mjernu fiziku veliinu XF u neki standardni oblik najee elektrini
signal, strujni ili naponski a moe biti i pneumatski.
Mjerni pretvara ili transmiter pretvara fiziku veliinu u standardni signal,odnosno uz
pomo primarnog elementa procesnu veliinu XF pretvara u neki pogodniji oblik X'F , a bazni
element (adapter) pretvara X'F u informacioni signal sa normalnim obiljejima.

2. Struktura mjernog pretvaraa

3. Kako se dijele senzori?

Podjela senzora se vri u odnosu na:
vrstu izlaznog signala
prirodu mjerene veliine
princip rada gabarite
prirodu izlazne veliine
uvjete rada
naina upotrebe
unutranje strukture

4. Podjela senzora prema vrsti izlaznog signala

Analogni senzori imaju normiran dinamiki opseg izlaznog signala i osjetljivost na umove.
Digitalnisenzori imaju veliku mogunost interakcije sa mikroprocesorskim upravljakim
sredstvima.

5. Podjela senzora prema prirodi mjerene veliine

Toplotni se koriste za mjerenje temperature, toplotnog kapaciteta, entalpije, toplote

izgarnja
Mehaniki se koriste za mjerenje sile i momenta, pritiska, vakuuma, mehanikog
naprezanja.
Kinematiki se koriste za mjerenje linearnog i ugaonog ubrzanja i brzine, protoka.
Geometrijski se koriste za mjerenje poloaja (koordinata) tijela razmjere, nivoa.
Radijacijski se koriste za mierenje intenziteta toplotnog, nuklearnog, akustinog i
elektromagnetnog zraenja, boje, parametara talasnog procesa.
Vremenski se koriste za mjerenje vremenskog perioda i frekvencije.

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

Elektrini se koriste za mjerenje elektromotorne sile, struje, otpora, induktivnosti,

kapaciteta, provodnosti
Hemijskisenzori se koriste za mjernje hemijskog sastava.
Fizikalni senzori se koriste za mjernje mase, gustine, vlanosti, tvrdoe, plastinosti,
hrapavosti

6. Razlika aktivnih i pasivnih mjernih pretvraa (parcijalni ispit 09.06.2015)

Prvi nain rada podrazumijeva da se odgovarajua neelaktrina veliina pretvara u pretvarau
u elekrinu veliinu. Pretvarai koji rade na ovaj nain zovu se aktivni pretvarai.
Aktivni pretvarai (a) za svoj rad ne zahtijevaju dovoenje dodatne energije tj. Izlazni signall
senzora je nastao na osnovu energije mjerene veliine.Podjela aktivnih pretvaraa:
indukcioni,elektromagnetni,elektrodinamiki,piezoelektrini,piroelektrini,termoelektrini,
fotoelektrini
Kod pasivnih pretvaraa (b) neelektrine veliine utiu na promjenu neke elektrine
karakteristike; kapaciteta, otpora ili induktiviteta. Pasivni pretvarai se dijele na: induktivne,
otpornike, kapacitivne, hemijske (polarizacioni, hemijsko-elektrini, impendantni)
Pasivni pretvarai moduliraju energiju nekog vanjskog izvora tj. potrebno im je dovesti
dodatnu energiju.
Pasivni senzori su jednostavnije konstrukcije i jeftiniji su od aktivnih pa je izbor jednog od
njih stvar kompromisa izmeu cijene i potrebe rezolucije mjerenja.
Pasivni senzor mehanikim kontaktom prenosi promjene mjerne fizikalne veliine na
promjenu nekog elektrinog parametra: otpora, induktivnosti, kapaciteta, struje, napona ili
intenziteta zraenja.
Aktivni generiraju elektrini signal (struja, napon, naboj) zahvaljujuii konverziji mehanike,
svijetlosne ili hemijske energije.

7. Optoelektronski senzori...
Optoelektronski dovode do pojave struja u poluprovodnicima koja djeluje na spontanu ili
stimulisanu emisiju svjetlosti (svjetlea ili laserska dioda).
Kvanti svijetlosti mijenjaju gustinu nosilaca naboja u poluprovodniku (fotootpor), otpor p-n
prelaza (fotodioda) ili otpor zapornog sloja metal poluprovodnik (fotoelement)

8. Podjela senzora prema gabaritima...

Prema veliini mjerni senzori mogu biti:
Normalni i oni su standardne izvedbe.
Malogabaritni za primjenu u ogranienom prostoru
Minijaturne koji se koriste za specijalne namjene.

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

9. Podjela senzora prema prirodi izlazne veliine... (19.02.2016)

Mehaniki iji je izlazni signal je sila ili pomak
Vremenski iji je izlazni signal vremenski ili frekventni kod
Elektrini iji se izlazni signali mjerene veliine odraavaju kroz promjenu R, L, C
parametara izlaza, pa se zovu i parametarski. Ukoliko se na izlazu se generira
elektrinii signal t o su generatorski ili aktivni senzori.
10. Rezolucija senzora...
Rezolucija mjerenja pasivnih senzora se moe poveati produavanjem kazaljke ali je ta
mogunost ograniena iz praktinih razloga. Rezolucija aktivnih senzora se poveava
uzimanjem izvora sa veim iznosom energije, to je opet ogranieno zbog zagrijavanja vodova
i poveanih gubitaka toplote i zbog opasnosti od eksplozije.

11. Magnetoelektrini senzori...

Za pretvaranje neelektrine mjerne veliine u elektrinu koristi se princip elektromagnetne
indukcije.Ovi senzori rade na samouzbudnom principu.
Elekromotorna sila koja se na tajj nain inducira proporcionalna je brzini promjene magnetnog
toka u pojedinim namotajima i i broju namotaja:

Magnetno elektrini senzori se dijele na:

elektrodinamike ili senzore sa relativnim pomjeranjem provodnika i
elektromagnetne ili senzore sa promjenljivim magnetnim otporom.

12. Elektrodinamiki senzori...

Princip rada elektrodinami.kog senzora zasniva se na elektrodinami.koj indukciji. U
provodniku koji se kre.e odre.enom brzinom vi presijeca silnice stalnog magnetnog polja
indukuje se napon:
U= NlBv
gdje su:
N-broj zavoja
l-du.ina jednog navoja
B-magnetna indukcija
v-brzina kretanja kalema
Kako je promjena napona proporcionalna prvom izvodu pomjeranja tj. brzini ova grupa
senzora se koristi za detekciju brzine. Kada pokretni dio senzora miruje izlaz je jednak nuli.

a) Indukcioni senzor sa pokretnim kalemom

b) Indukcioni senzor sa pokretnim magnetom
c) Indukcioni senzor za detekciju ugaone brzine

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

13. Elektromagnetni senzori...

Rad ovih senzora zasnovan je na indukciji. Pri promjeni magnetnog fluksa na krajevma
kalema se indukuje napon.
Promjena magnetnog fluksa nastaje pomjeranjem metalne ploice u onosu na magnet. Napon
koji se indukuje na krajevima kalema dat je izrazom:

gdje je n broj navoja.

Elektromagnetni senzori rade na bezkontaktnom principu. Induktivnost se mijenja u zavisnosti
od promjene vazdunog zazora izmeu jezgra (jarma) i pokretnog dijela od feromagnetika
(kotve).
Prosti induktivni senzor ima jaram u obliku slova U ili E. Kada se kotva priblii jarmu, zazor
se smanji a induktivnost raste. Prednost ovakvih mjerenja je to masa senzora i opreme ne
utie na rezultate mjerenja.
Osjetljivost senzora zavisi od udaljenosti pokretnog elementa.

14. Induktivni senzori...

Indukcioni senzori se primijenjuju u uljnoj hidraulici za mjerenje ugaonih brzina, a posebno
elektrodinamiki indukcioni pretvarai (tahogeneratori).

a) Induktivni senzor sa U presjekom

b) Prosti induktvni senzor sa E presjekom
c) Diferencijalni indukivni senzor
Ova grupa elektromagnetnih senzora radi na principu promjene magnetnog otpora.
Promjena magnetnog otpora moe se ostvariti promjenom:
- ukupne duine zavojnice,
- zranog zazora,

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

- permeabilnosti materijala jezgra,

- meusobnim djelovanjem dva ili vie elemenata,
- promjenom meusobnog poloaja kalema i jezgra,
- promjenom poloaja dvije zavojnice.
Najee se koriste senzori kod kojih se promjena magnetnog otpora ostvaruje promjenom
veliine zranog zazora ili promjenom magnetne permeabilnosti tj. propustljivosti eljeznog
jezgra .
Induktivnost senzora, koji sadri namotaj i feromagnetno jezgro, odreuje se izrazom:
gdje su:

n-broj navoja kalema

Zm-magnetni otpor jezgra i zazora

15. Piezoelektrini senzori...(24.06.2016,27.10.2016)

Za rad piezoelektrinih senzora iskoriten je princip piezoelektrinog efekta. Piezoelektrini
efekat otkrili su braa Kiri. Oni su primijetili da izvjesnidielektrini materijal monokristalne
strukture kada se mehaniki napree razvija elektrini potencijal.
Ako se na materijal koji ima ove osobine djeluje silom F kristalna reetka e se deformisati.
Usljed deformacije reetke javie se piezoelektricitet., iji napon se mjeri na elektrodama
postavljenim na povrine kristala.
Koliina elektriciteta zavisi od sile kojm se reetka deformie:

16. Piezoelektrini akcelerometar...

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

17. Fotoelektrini senzori... (09.06.2015)

Osnov rada ovih senzora zasniva se na promjeni parametara optikog signala sa promjenom
mjerene fizikalne veliine tj. prvenstveno se bazira na fizikoj pojavi fotoelektrinog efekta.
Fotoelektrini efekat moe biti unutranji i vanjski.
Vanjski fotoelektrini efekat karakterie se time to djelovanjem svjetlosti na neke provodnike
ili poluprovodnike dolazi do emitovanja elektrona.

18. Termoelektrini senzori...

Mjerenje temperature zasniva se na termoelekreinom efektu. Princip je sljedei: spoje se
dvije ice, slika 4.11 napravljene od razliitih materijala koji su elektroprovodnici. Jedan vor
npr. vor (2) se grije na temperaturu T2, a drugi je na temperaturi T1.
Kada su krajevi provodnika na razliitim temperaturama T2>T1izmeu njih nastaje toplotni
tok od toplijeg prema hladnijem kraju. Prijenos toplote je, prema tumaenju kvantne teorije,
usko povezan sa kretanjem slobodnih elektrona. Njihova koncetracija i pripadni potencijal
neravnomjerno su rasporeeni du provodnika, pa se javlja struja:

19. Termopar ili termoelement...

Termoelement ili termopar je uobiajeni naziv za termoelektrino kolo sastavljeno od dva
provodnika napravljena od razliitih materijala.
Pri mjerenju temperature javlja se toplotna inercija. To je vrijeme potrebno da termoelement
pri prenoenju sa sobne temperature (1520)C na temeraturu 100C dostigne (9798)C.

20. Kapacitivni senzori...

Dvije metalne ploe izmeu kojih se nalazi dielektrini (izolacioni) mateijal grade
kondenzator kapaciteta:

gdje su:
S-povrina ploe
d-rastojanje izmeu ploa

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

r-relativna dielektrina konstanta

0-dielektrna konstanta vakuuma
Ukoliko se na S, d ili utie nekom neelektrinom veliinom, tada kapacitet C zavisi od te
veliine pa se na taj nain dobija kapacitivni senzor., tj, rad kapacitivnih senzora se temelji na
promjeni kapaciteta kondenzatora koji se mijenja pod uticajem mjerene neelektrine veliine.
Postoje razne konstrukcije senzora zavisno da li se utie sa S, d ili . Vrste kapacitivnih
senzora su:
Senzori sa promjenljivim rastojanjem kondenzatorskih ploa
Diferencijalni pretvara
Pretvarai sa obrtnom elektrodom
Pretvara sa ugaonim preklapanjem
Pretvara sa promjenom dielektrikuma

21. Optiki senzori

U grupu otpornikih mjernih pretvaraa spadaju mjerne trake koje se koriste za mjerenje
deformacija.
Mjerne trake su jedan od najeie koritenih mjernih pretvaraa. Mjerna traka je kao
otporniki pretvara jeftina, neznatne je krutosti male duine. Moe se koristiti za mjerenja
statiki i dinamiki optereenih konstrukcija.
Mjerna traka se sastoji od ice savijene nekoliko puta, a zatim zalijepljene posebnim ljepilom
na njen nosei element koji moe biti napravljen od papira, sintetike mase, metalne folije i
slino. Savijena ica se preko noseeg elementa lijepi na konstrukciju koja je izloena
djelovanju optereenja usljed ega se konstrukcija deformie.

22. Otpor mjerne trake

Veliina mjerne trake nije odreena i zavisi od namjene. Najee su u upoterbi mjerne trake
duine (0550) mm i irine (115) mm, a elektrini otpor se kree od 50 do 1000Nm.
Oblik mjerne trake zavisi od funkcije koju traka treba da ima.
Elektrini otpor provodnika moe se definisati izrazom:

gdje je:
-specifini otpor
l-duina provodnika
S-popreni presjek provodnika

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

Usljed djelovanja sile pritiska ili istezanja na icu, nastaju male promjene duine l, poprenog
presjeka S i specifinog otpora .
Poto je zapremina ice mjerne trake V=Sl otpor ice kroz koju prolazi struja je:

23. Koeficijent osjetljivosti trake

Koeficijent osjetljivosti zavisi od dva faktora i to od promjene dimenzija provodnika u obliku
(1+2) i od promjene specifinog otpora datog Bridgemanovom konstantom B. Konstanta
zavisno od vrste materijala trake moe biti pozitivna, jednaka nuli ili negativna. Koeficijent
osjetljivosti ima vrijednosti od 12 do +4 za veinu materijala, a najee se koriste sa k=2.
Ova vrijednost koeficijenta osjetljivosti se dobije za B=0 i =0,5.

24. Uticaj temperature

Uticaj temperature na mjernu traku se ogleda u promjeni otpora ice mjerne trake i razlici
deformacija materijala mjerne trake i materijala konstrukcije na koju je mjerna traka
zalijepljena. Promjena otpora usljed promjene temperature dana je izrazima:

25. Potenciometarski senzor

Njihov rad se temelji na promjeni otpora usljed promjene kliznog kontakta. Omski otpor se
mijenja sa promjenom duine provodnika. Nedostatak ove vrste senzora je kontaktna taka
izmeu klizaa i otpornike ice.
Primijenjuju se za mjerenje otpora senzora na bliskim rastojanjima. Senzor u ovom sluaju
ima oblik potenciometra tj. otpornika sa klizaem i pogodan je za mjerenje mehanikih
veliina.

26. Otporniki termometar -RTD (Resistance Temperature Detector)

Rad ove vrste pretvaraa bazira se na injenici da se elektrini otpor istih metala i legura
poveava sa poveanjem temperature. Takvi materijali imaju pozitivan temperaturni
koeficijent.Veza izmeu otpora i temperaturre je linearna i moe se pokazati izrazom:

gdje su:
R1 i R2 otpori na temperaturama T1 i T2.
Najee koriten otporniki termometar je od iste platine jer se moe koristiti u
temperaturnom podruju od -182,7C do 630,5C.

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

27. Temperaturni pretvara

Upotrebljava se kako bi otpor koji dolazi sa Pt 100 sonde pretvorio u standardne vrijednost
struje (4-20mA) kojii se dalje kao strujni signal bezgubitaka vodi do pokaznih displaya,
raunare....Postoji mogunost podeavanje preko PC raunara.

28. Modulacije signala

Analogni signal koji se dobije iz mjernog pretvaraa moe se prenijeti direktno kao analognii
zapis, a moe se modulirati i na razne naine. Nakon prijenosa moe se demodulirait i
registrvati kao analogni ili digitalni podatak. Postoje razne vrste modulacija kao to su
frekventna modulacija FM, modulacija duine impulsa PDM, plus-kodna modulacija PCM,
multikomleks
prijenos.Frekventnom modulacijom dobija se kontinuiran
signal. Modulacijom duine impulsa dobija se signal pravougaonog oblika koji ima
konstantnu amplitudu.Plus-kodna modulacija je digitalni postupak koji se sastoji u tome da se
ulazni signal proputa kroz filtere u kojima se odstranjuju visokofrekventne komponente.

29. Indikacioni i registracioni ureaji?

Indikacioni i registracioni ureaji, koji se zovu i mjerni instrumenti mogu biti:
pokazivai, pisai, osciloskopi, magnetne trake, magnetofoni, digitalni pokazivai.
30. Uslovi za mjerenje temperature...
Temperaturno osjetljive osobine materije, iskoritene u izradi instrumenata za mjerenje
temperature su:
promjena volumena,
pritisak plina pri konstantnom volumenu,
elektrini otpor u vrstom tijelu (metalu),
elektromotorna sila u dva razliita metala ili poluprovodnika,
intenzitet zraenja na visokim temperaturama i
magnetni efekti na ekstremno niskim temperaturama.

31. Termika ravnotea sistema

Temperatura sistema se odreuje dovoenjem termometra i mjerenog objekta ili

procesa, sistema u neposredni kontakt putajui ih da dostignu toplotnu ravnoteu.

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

Nakon dostizanja toplotne ravnotee, prema nultom zakonu termodinamike, oba tijela
e imati istu temperaturu.
Ako su u toplotnoj ravnotei tijela A i C, a isto tako i tijela B i C, tada su u toplotnoj
ravnotei i tijela A i B. Na slici je ilustrirana termika ravnotea dva sistema.
Sistem ine tri tijela A, B, C i toplotni izolator, koji je postavljen izmeu tijela A i B. U ovom
sluaju sistem ne razmjenjuje toplotnu energiju sa okolicom. Moe se zakljuiti da sva tri tijela
imaju istu temperaturu. Ovaj zakon je omoguio mjerenje temperature.

32. Ureaj kojim se mjeri...

Ureaj kojim se mjeri temperatura je termometar.

33. Da li je mogue direktno mjeriti temperaturu?

Temperatura je veliina stanja, koju nije mogue direktno mjeriti.

34. Termodinamika temperatura...

Termodinamika temperatura, T zavisi od osobina tijela i mogue je definirati iz prvog i drugog
zakona termodinamike pri emu toplota ne prelazi sama od sebe sa tijela nie temperature na tijelo
vie temperature.

35. Etalon temperature...

Etalon temperatureili standard temperature je 1oC, stoti dio intervala izmeu take topljenja leda
i take kljuanja vode na normalnom pritisku. Meutim, odreivanje temperature u intervalima je
uvijek povezano sa osobinama tijela odnosno temperaturnim parametrima, koji se u ove svrhe
koriste.

36. Vrste termometara

Mjerenje temperature u praksi izvodi se raznovrsnim termometrima, u zavisnosti:
kojoj se temperaturi radi i
da li je primjena laboratorijska, industrijska, ili za neku drugu svrhu.
Kod termometara ulazna veliina ja temperatura, sa ijom promjenom nastaju i promjene na
termometrima, koje se mogu koristiti pri odreivanju temperature.

37. Promjenom temperature mijenja se...

Kod ovih mjernih ureaja ulazna veliina je temperatura, sa ijom primjenom nastaju i promjene
na termometrima, koji se mogu koristiti pri odreenoj temperaturi, a te promjene mogu biti:
promjena duine,
promjena pritiska,
promjena elektrinog otpora,
promjena termonapona itd.
Promjena duine temperaturne skale cini da se takvi termometri svrstavaju u grupu mehanikih
mjernih ureaja.

10

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

38. Stakleni termometri...

Stakleni termometri rade na principu irenja tenosti i stakla.
ivin termometar je najvie u primjeni i za vie temperature rade se od Jena-stakla. Glavni dio
termometrijske tenosti se nalazi u jednom kuglastom ili cilindrinom spremniku.
Spremnik je uliven u dugu tanku staklenu kapilarnu cjevicu. Na gornjem kraju kapilare nalazi se
proirenje, u koje moe da ue iva, ako se pree maksimalna temperatura.

39. ivin stakleni termometar...

Obino se iva primjenjuje do 300oC, jer kod 360oC ona ve kljua. Stoga se za primjenu ivinog
termometra na viim temperaturama puni prostor iznad ive sa azotom ili ugljinim dioksidom
pod pritiskom od 20 bar i vie, dok se termometri prave iz specijalnog jenskog stakla.
Na taj nain se oblast ivinog termometra proiruje do 625oC. Termometri od kvartnog stakla se
koriste do 750oC (meutim postoji opasnost od eksplozije radi visokog pritiska do 100 bar ivine
pare i gasa u termometru). Tijelo termometra moe biti ulonog ili tapastog tipa.

40. Opruni termometri sa cijevnom oprugom...

Ovi termometri takoer rade na principu irenja tenosti, koja se nalazi u rezervoaru detektora,
koji je dalje spojen sa kapilarnom cijevi do Bourdonove opruge,
Duina kapilarne cijevi se prilagoava montanim potrebama temperaturnog ureaja. Bourdonova
opruga slui kao pokaziva, dok je skala linearna, jer odgovara linearnoj promjeni zapremine
tenosti sa temperaturom.
Ovakvi instrumenti se primjenjuju ee u industriji, naroito za automobilsku regulaciju, jer su
termike deformacije usljed toplotnog irenja velike.
Termometri se obino pune ivom, pa se primjenjuju od 35 oC do + 600oC..

41. Plinski termometri...

Mjerenje termodinamike temperature, T ovom metodom sastoji se iz izmjerenog pritiska p i
volumena V plina u dva razliita temperaturna stanja, npr. jedno je pri vrijednostima T, p, v, a
drugo pri vrijednostima Tr , pr, Vr.
Pri tome masa plina mora da bude jednaka u oba stanja, tj. m=const.
Plinski termometar se sastoji od staklene i metalne nepropusne posude koja je uronjena u
materiju ija se termodinamika temperatura mjeri. Na posudu je pomou posebne cijevi
(kapilare) prikljuen manometar za mjerenje pritiska. Posuda i kapilara su napunjene radnim
plinom za koji vrijedi jednaina stanja .

11

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

42. Mjerenje plinskim termometrom...

43. Mehaniki termometri...

Princip rada mehanikih dodirnih termometara je zasnovan na razlici izduenja dva razliita
materijala, koji mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju.
Metalni termometri izduenja
Ovi termometri se primjenjuju kao pogonski termometri, pogotovo u prehrambenoj industriji
gdje je zabranjena primjena ivinog termometara. Metalni termometri koriste princip irenja
metala zagrijavanjem.
irenje je vrlo malo, pa stoga mora mehanizam pokazivaa biti vrlo precizan i sa dovoljnim
prenosom radi poveanja pokazivanja temperature na skali.
Termika sila istezanja metala je vrlo velika, pa se stoga metalni termometri uspjeno
primjenjuju kod regulacije.

44. Bimetalni termometri...

Bimetalni mjerni instrumenti su poznati po svojoj primjeni u termostatima.
Bimetalni termometri takoer rade na principu irenja metala, ali tako, to se dvije metalne
trake sa razliitim koeficijentima istezanja uvijaju jedna u drugu, te kod promjne temperature
jedna traka se rastee vie dok druga manje, to uzrokuje savijanje u jednu stranu.
Taj se otklon prenosi mehanikim sistemom poluga i zupanika na kazaljku istrumenta ija je
skala kalibriranau stepenima Celzija.

12

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

45. Sklop bimetanog termometra...

13

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

46. Termometri sa tekuinom...

47. Elektrini dodirni termometri...

Prikazivanje promjene otpora metala ili poluvodia kao i promjene termoelektrinog napona
kod metala ili legura metala su najei postupci mjerenja temperature.
Mjerno podruje, tanost i dinamika mjerenja su openito bolji nego kod mehanikih sistema.
Trokovi i cijena su vei zbog elektrine obrade signala.
1821. godine Seebeck je otkrio novu pojavu. Spojio je dvije ice od razliitih materijala (npr.
eljezo i bakar) i spojio njihove slobodne krajeve,
Spojena mjesta je oznaio sa t1i t2. Kada je zagrijavao jedan od ta dva spojna mjesta, dok je
drao na sobnoj temperaturi, ustanovio je da kroz taj zatvoreni strujni krug tee elektrina
struja.

48. Temoparovi...

49. Otporniki temometri...

Pri promjeni temperature mijenja se otpornost elektrinih provodnika.Temperatura se moe
odrediti mjerenjem elektrinog otpora provodnika izraenih od prikladnih materijala.Postoje
provodnici sa pozitivnim i sa negativnim temperaturnim koeficijentom otpora.Veina metala

14

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

ima pozitivni temperaturnki koeficijent, to jest, sa porastom temperature otpornik od metala

poveava svoju otpornost.
Temperaturna zavisnost elektrinog otpora metala moe se opisati sljedeom jednainom:

50. Osjetljivost elektrinih otpornikih termometara...

Brojne vrijednosti pokazuju da je osjetljivost elektrinih otpornih termometara sa mjernim
davaima od nikla znatno vea nego kod mjernih davaa iz platine. Ipak je podruje primjene
platinskih mjernih davaa znatno vee od davaa nikla.
Otporni termometri koriste kao detektor namotaj tanke ice od platine ili nikla na jezgru od
tvrdog stakla ili glimera.
Spolja se detektor zatiuje istopljenim staklom, emajlom ili keramikom masom, ve prema
namjeni.
Detektor se stavlja u zatitnu metalnu ili keramiku cijev temperaturske sonde.
Detektor ima odreen nominalni otpor na 0oili 20oC, obino 100 . Platinski otporni
termometri se primjenjuju normalno za oblast -200 do 550oC (specijalna izrada do 1100oC), od
nikla -150 do 300oC, a od bakra -200 do 120o C.

51. Termometri zraenja...

Kod termoelemenata, iznad 1600oC mogue je mjeriti temperaturu jedino na osnovu zakona o
zraenju.
Prednost je pri tom ta, da detektor temperature-pirometat ne mora biti stavljen u prostor, od
koga se odreuje temperatura, odnosno u toplotni izvor.
Kod pirometara na zraenje imamo objektivno odraivanje temperature na principu prenosa
toplote zraenjem na sondu-termoelement u instrumentu.

52. Segerovi stoci...

U tehnolokim procesima i operacijama, gdje je vana konana temperatura, upotrebljavaju se
stoci izraeni od raznih silikata. Stoci omekavaju na odreenoj temperaturi, a vrh im se
savija prema podlozi. Kad vrh dotakne podlogu, postignuta je temperatura za koju je stoac
predvien.

15

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

Segerovi stoci se naruito primjenjuju u keramikoj industriji i to za temperaturu izmeu

6000C i 12000C. Tanost mjerenja iznosi od +/-20 do +/-300C.
Vano je pomenuti da omekanje stoca ne zavisi samo od konane temperature nego i od
vremena izlaganja toj temperaturi.

53. Metalna tijela za topljenje...

Metalna tijela za topljenje slue na isti nain kao i Segerovi stoci, a sastoje se od raznih
legura.
Dok Segerovi stoci imaju prilino irok raspon omekanja, talite metalnih tijela za topljenje
lei u granicama od +/-70C. Podruje primjene je od 1000C do 16000C.

54. Kontrola i kalibriranje termometara...

Tanost mjerenja temperature sa nekim termometrom nalazi se u granicama doputenih
tolerancija samo onda ako je sam instrument dobro podeen i ako je ispravno postavljen na
mjerno mjesto.
Odravanje i kontrola elektrinih pokazivaa zahtijeva posebnu strunost i opremu. Mnoge
tvornice, a pogotovo manji pogoni to nisu u stanju.
Osim kontrole instrumenata u sluaju netanog pokazivanja, potrebno je vriti i kalibriranje
termometra. Pod kalibriranjem se podrazumjeva podeavanje instrumenta da bi njegovo
pokazivanje bilo tano.

55. Razlozi mjerenja obrtnog momenta...

Mjerenjem dinamikog obrtnog momenta dobija se informacija o tome kakvo je optereenje
ispitivanog rotirajueg dijela, da li je ravnomjerno, periodino, impulsno ili kombinovano.
Drugi razlog mjerenja obrtnog momenta je provjera postojeeg konstruktivnog rjeenja
rotirajueg sistema.
Posebna panja posveuje se mjerenju obrtnog momenta na vratilima. Moment M pomnoen
sa ugaonom brzinom predstavlja mehaniku snagu koju vratilo prenosi.

56. Na kojim principima rade ureaji za mjerenje obrtnog momenta

Ureaji i mjerni sistemi koji se koriste za ove namjene rade na sljedeim principima:
mehanikom,
elektrinom,
optikom itd.

57. Metode mjerenja obrtnog momenta

Proraun iz elektrine snage

Obrtni moment se moe izraunati preko elektrine snage i brzine obrtanja. Sa
dananjim instrumentima je lako izmeriti oba parametra; ipak raunski dobijen
momenat ima poveu greku, poto rasipanje snage i stanje maine imaju veliki uticaj.
Oblasti gde se primenjuje ovaj metod su praenje procesa, kao to su mjealice,
mikseri meljai i slino, poto je bitno merenje dodatnih veliina kao to je reaktivna
snaga ili efikasnost. Bitna prednost ove metode je to to nije potrebna mehanika
itervencija da bi se obavilo merenje.Nesigurnost koja je vezana za ovakav nain
raunskog merenja je nekoliko puta vea nego merenje sa senzorima sa mjernim
trakama.

16

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

Mjerenje reaktivnog momenta preko poluge

Veoma esta metoda utvrivanja snage je princip da je obrtni moment jednak
reaktivnom momentu na poluzi. Problem kod ovog reenja je potreba za
kompleksnom mehanikom, kako bi se izbjegli uticaji prihvata senzora, termike
dilatacije poluge usljed promjene temperature, i razliiti reimi rada.

58. Osnovni kriteriji za izbor senzora za mjerenje obrtnog momenta...

Osnovni kriterijumi za izbor davaa sile su:
krutost (vea krutost daje vie sopstvene frekvencije sistema, nia krutost daje vei
ugib senzora pri optereenj, to moe biti korisno prilikom zatite od preoptereenja)
konstrukcija i gabariti
smer sile(istezanje i/ili pritisak)
potrebna tanost

59. Mjerenje obrtnog momenta pomou induktivnog senzora/torzimetra

Induktivni pretvara za mjerenje obrtnog momenta zove se torziometar. Torzometar prikazan

na slici sastoji se od jezgra kod kog je jedna strana slobodna, a druga vrsto vezana za vratilo
5. Na slobodnom kraju jezgra 1 namotani su kalemi 2. Usljed uvijanja elastinog dijela vratila
3 induktivni pretvara koji ima etiri kalema povezana u Wheatstone-ov most djeluje kao
diferencijalni transformator dovodei do neravnotee mosta. Usljed obrtanja javlja se napon
direktno proporcionalan obrtnom momentu i registruje se na registracionom instrumentu.
Torziometri se postavljaju izmeu pogona i izvrnog mehanizma. Elastini dio torziometra
prenosi obrtni moment zbog ega se uvija.

60. Vrste dinamometara...

frikcioni
transmisioni
Prony

61. Transmisioni dinamometri ...

17

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

Transmisioni dinamometri se mogu smatrati pasivnim ureajima. Postoje razliiti

tipovi transmisionih dinamometara. Razliiti tipovi se koriste kod zupastih
sklopova,te kod remenih i lananih prenosnika.
Osnovu transmisionih dinamometara ini elastina epruveta koja je kalibrirana za odreena
naprezanja. Dinamometri ovog tipa su dostupni u izvedbama od 12 do 3500 Nm.
Transmisioni dinamometar sa gredom i mjernim trakama za mjerenje obrtnog momenta
prikazan je na slici. Ovaj tip dinamometara je osjetljiv na promjene temperature.

62. Elektrina konica/elektrodinamometar

Za mjerenje snage motora najee se koriste elektrine konice tzv. elektrodinamometri. Na
slici prikazan je elektrodinamometar kod kojeg je rotor oslonjen na dva leita u postolju.

Stator se zajedno sa polovima oslanja na vratilo preko dva kotrljajua leaja tako da se oko
vratila moe zakretati, odnosno njihati. Ogranienje zakretanja postie se graninicima A i B
na postolju. Za stator su vezane dvije poluge. Na kraju jedne poluge nalaze se tegovi za
uspostavljanje ravnotee prije mjerenja.
Prilikom mjerenja korisne snage ispitivanog motora, ektrodinamometar radi kao generator.
Rotor se pri obrtanju, obre, a tegovima mase mtuspostavlja se ravnotea.

U provodnicima A i B rotora usljed djelovanja magnetnih polova stvara se struja I.

Provodnici presijecaju magnetno polje pa se javljaju sile F-F, koje obrazuju spreg suprotnog
djelovanja u odnosu na obrtanje. Sile reakcije F'-F' obrazuju spreg suprotnog smjera koji
nastoji da zakrene stator. Moment motora jednak je vrijednosti momenta sila F'-F' i iznosi:
M= Ft l
gdje je:
Ftsila tegova
l udaljenost sile od ose vratila

18

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

63. Kakvi pretvarai vibracija mogu da postoje?

Mjerenje mehanikih translatornih i rotacionih vibracija vri se pomou senzora koji se mogu
podijeliti na:
pretvarae za mjerenje sile i veliine pomjeranja,
pretvarae za mjerenje translatornih i rotacionih veliina pomjeranja,
kontaktne i bezkontaktne pretvarae.
pretvarae za apsolutno i relativno mjerenje,
mehanike i elektrine pretvarae
aktivne i pasivne pretvarae.

64. Uzroci pojave vibracija

Pojavu vibracija tehnikih sistema mogu prouzrokovati razliiti uzroci kao to je:
neuravnoteenost rotacionih sistema,
nedovoljna dinamika krutost kuita i temelja sistema,
poremeaj centrinosti spojnica i leaja,
nagib vratila,
pohabani, ekscentrini ili oteeni zupanici,
loi pogonski kaievi i lanci,
loi leajevi,
odstupanje obrtnog momenta,
elektromagnetne sile,
aerodinamike sile,
hidrauline sile,
olabljenost spojeva,
''prolazak'' kroz rezonancu,
zaribavanje
zatupljen rezni alat i drugi uzroci

65. Mjerni lanac za mjerenje vibracija

Kao i kod svih mjerenja neelektrinih veliina elektrinim putem i kod mjerenja vibracija
postoje tri segmenta:
detekcije, odnosno mjerenja vibracija koje se obavlja pomou ureaja koji
neelektrinu veliinu pretvaraju u elektrini signal. Signal se moe na odgovarajui
nain pretvarati, filtrirati i registrirati,
analize, koja predstavlja identifikaciju uzroka koji dovode do pojave vibracija, bilo u
vremenskom ili frekventnom domenu i
intervencije, koja podrazumjeva radnje koje treba obaviti da se uklone postojei
uzroci koji su doveli do pojave vibracija.
Kao i kod svih mjerenja neelektrinih veliina elektrinim putem i kod mjerenja vibracija
postoje tri segment,prvi u mjernom lancu ureaja za mjerenje vibracija je pretvara koji
vibracije pretvara u odgovarajui elektrini signal. Detektor vibracija ili akcelerometar moe
biti sistem od vie dijelova (integrator, diferencijator).

19

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

66. Mjerni pretvarai vibracija

Mjerenje mehanikih translatornih i rotacionih vibracija vri se pomou senzora koji se mogu
podijeliti na:
pretvarae za mjerenje sile i veliine pomjeranja,
pretvarae za mjerenje translatornih i rotacionih veliina pomjeranja,
kontaktne i bezkontaktne pretvarae.
pretvarae za apsolutno i relativno mjerenje,
mehanike i elektrine pretvarae
aktivne i pasivne pretvarae.

67. Induktivno pretvara vibracija sa diferencijalnim transpormatorom...

Odgovarajuom konstrukcijom ovaj pretvara se moe koristiti za mjerenje svih karakteristika

vibracija.
Mjerenje rotacionih vibracija postize se na slian nain samo se obezbijedi da se masa
pomjera rotaciono a ne translatorno kao u navedenom sluaju.
Diferencijalna jednaina kretanja mase pretvaraa u odnosu na kuite je
m d2 x/dt2 + k dx/dt +c x = m d2s/ dt2
gdje je:
m d2 x/dt2 sila relativnog ubrzanja

20

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

m d2s/ dt2 pobudna sila rezultat vibriranja objekta mjerenja

k dx/dt priguna sila
c x sila u opruzi.

68. Prema principu rada pretvarai koji se koriste u ureajima za mjerenje

vibracija...

induktivni,
kapacitivni,
piezoelektrini,
elektromagnetni,
seizmiki,
poluprovodniki i
pretvara koji radi na principu vrtlonih struja.

69. ema pretvaraa za mjerenje linijskih vibracija...

Najee su u upotrebi piezoektrini pretvarai.

Njihove karakteristike su mala veliina i masa, frekventni opseg od 0,2 do 2500 Hz, a njima se
mogu mjeriti frekvencije do 60 kHz.

21

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

70. Generatorski-induktivni pretvarai ubrzanja

Rade na principu mjerenja i pretvaranja brzine vibracija magnetne jezgre ili zavojnice u
magnetnom polju. Pretvara se sastoji od: permanantnog magneta, pomine zavojnice,
seizmke mase m, opruge ili elastine membrane za uvrenje zavojnice ili seizmike mase i
kuita koje se vee za mjerne objekte. Pri djelovanju vibracija na kuite objekta, usljed
tromosti sizmike mase zavojnica se pomjera u zranom rasponu magnetnog polja magneta.
Mijenja se permeabilnost i induktivnost strujnog kruga i javlja napon proporcionalan brzini
translatornog kretanja zavojnice. Generatorski ili aktivni pretvarai proizvode napon na
elektrodinamikom principu, a mjere relativne brzine kretanja. Ovi pretvarai se koriste kod
mjerenja translatornih i ugaonih ubrzanja pomou deriviranja signala mjerenja.

71. Frenkventna analiza;frekventni stepen

U cilju utvrivanja izvora vibracija potrebno je osim odreivanja ukupnog nivoa vibracija
izvriti i separaciju po frekvencijama. Taj postupak zove se frekventna analiza, a rezultat
predstavlja frekventni spektar. To se postie filtriranjem signala vremenskog zapisa vibracija
na instrumentu koji se zove analizator. Prikazivanje amplituda u funkciji je vremena je
vremenski domen koji nije pogodan za razmatranje sloenih pojava, jer se snimljeni signal
sastoji od velikog broja komponenti koje djeluju istovremeno, a ije uticaje treba odrediti i po
amplitudi i po frekvenciji.
Vrijednost dobivenih rezultata mjerenja zavisi od:
izabrane metode,
koritene opreme,
izbora i broja mjernih mjesta,
izbora filtera i jo nekih drugih parametara.
Skoro svi instrumenti imaju mogunost mjerenja amplitude preko nekih drugih
veliina stanja: pomijeranja, brzine i ubrzanja.
Meutim najee se koristi brzina vibracija poto ona u sebi sadri linearnu mjeru amplitude i
frekvencije.

72. Piezoelektrini pretvarai ubrzanja

22

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

Slue za mjerenje ubrzanja na osnovu mjerenja sila, bez pomjeranja seizmikih masa. U kuitu
pretvaraa ugraene su piezoelektine ploice koje su elastino uvrene pomou membrane a
prislonjene na seizmiku masu. Kad se kuite, koje je vezano za objekat koji vibrira, pomakne u
smjeru x, okomitom na povrinu ploica, usljed inercije seizmike mase, javlja se sila F koja
izaziva na ploicama piezoelktrini naboj. Sila F je proporcionalna ubrzanju, kome je
proporcionalan i izlazni napon pretvaraa. Osjetljivost pretvaraa se poveva sa vie slojeva
ploica.
Koji e se mjerni pretvara koristiti zavisi od njegovih frekventnih karakteristika. Za objekte koji
vibriraju u podruju od 5 do 100 kHz, koriste se piezoelektini pretvarai ubrzanja.

73. Kriteriji za ocjenu dozovoljenih vibracija maina i ureaja...

Digitalni analizatori omoguavaju dobivanjekonanog spektra i praenje promjene spektra u toku
ispitivanja. Dijelovi spektra se mogu prenositi na daljinu ili registrovati na traci ili kasetofonu.Na
slici je prikazana konfiguracija digitalnog analizatora. U nekim sluajevima kada je u
pitanju odravanje vri se ispitivanje vibracija i nastoje se otkloniti i postojei rad maina i ureaja
urediti da radi bez vibracija.
Prema propisima, ampituda i efektivna brzina vibracija su osnovne veliine na osnovu kojih se
odreuje stanje tehnikog sistema kada su u pitanju vibracije.

74. Vremenski domen...

Veliine koje se mjere u vibracijama su:

Signali tj. mjerene veliine mehanikih vibracija u vremenskom podruju su x(t) = s(t)
Pomjeranje s(t)= v(t)dt = a(t)dt2.
Brzina v(t)=ds/dt= a(t)dt.
Ubrzanje a(t)= d2s/dt2
Grafiki prikaz ovih funkcija dat je na slici.

Navedene meuzavisnosti signala vibracija potrebne su kod izbora mjerene veliine i senzora za
mjerenje. Dovoljno je izmjeriti jednu veliinu, a zatim odrediti preostale dvije.

23

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

75. Klasifikacija maina prema intenzitetu vibracija...

Prema navedenim propisima sve energetske i tehnoloke maine su podijeljene u nekoliko
klasa, kao kriterij inteziteta vibracija uzeta je brzina vibracija v (m /s). Kod harmonijskih
vibracija, amplituda vibracija slui kao mjera dozvoljenih vibracija. Prema intenzitetu
vibracija maine se svrstavaju se u sljedee grupe:
Grupa K- U ovu grupu spadaju pojedini dijelovi mehanizama pogonskih i radnih
maina, koje su u pogonskom stanju potpuno vrsto vezane, naroito elektromotori do
15 kW u serijskoj proizvodnji.
Grupa M- Srednje maine, naroito elektromotori snage od 15-75 kW bez naroitih
temelja i vrsto postavljenih dijelova mehanizama i maina do 300 kW sa obrtnim
dijelovima na specijalnim temeljima.
Grupa G- Vee maine postavljene na visokopodeenim (veliki odnos c/m), krutim i
tekim temeljima sa samoobrtnim masama, npr. turbogrupe, naroito takve temelje
koji su izraeni po principima lake gradnje.
Grupa D- Maine i pogonski agregati postavljeni na visokopodeene temelje sa
uravnoteenim masama.
Grupa S- Maine i pogonski agregati postavljeni na niskopodeene temelje (elastino
fundiranje) sa neuravnoteenim masama, obrtne maine sa slabo uvrenim masama,
udarna vratila kod mlinova, maine sa promjenjivom neuravnoteenou, koje mogu
da rade pouzdano bez prikljunih dijelova kao centrifuge, vibraciona sita, maine za
dinamiko ispitivanje materijala, vibracione maine procesne industrije.

76. Metodi vibracionih ispitivanja

Dva su osnovna metoda za dinamika ispitivanja objekata:
metod nanoenja sinusnog optereenja,
rezonantni metod
U prvom sluaju ispitivani objekat se povezuje sa vibracionim stolom koji se optereuje
dozvoljeni optereenjem i zajedno sa njim pokree se ispitivani objekat.
Drugi metod koristi vezu mase i opruge koje imaju eljene karakteristike prirodne frekvencije.
Ispitivani objekat se postavi kao dio sistema koji se pokree pomou pobuivaa.

77. Mjerenje ugaone brzine pomou tahometara

Za mjerenje mehanike veliine, ugaone brzine, koriste se razliiti principi na kojima su
konstruirani tahometri.
Prema tipu konverzije ulaznog signala u izlazni razlikuju se:

mehaniki,
magnetni,
elektromehaniki i
stroboskopski.

24

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

78. Podjela mehanikih tahometara

Mehaniki tahometri mogu biti:

centrifugalni,
frikcioni,
vibracioni,
hidrauliki i
pneumatski.

Mjerenja se mogu vriti:

kontaktnim,
bezkontaktnim tj. optikim metodama kontaktnim metodama na traci.

79. Elektromagnetni senzori

80. Koji ureaj se koristi za mjerenja pritiska?

Ureaj koji se koristi za mjerenje pritiska je manometar.

25

Pitanja za ispit iz Mjerne tehnike

Jerki Sara

81. Koja su dva osnovna naina mjerenja stacionarnog pritiska??

Statiki pritisak se mjeri na jedan od dva osnovna naina:
na zidu cijevi ili kuita,

pomou Prandtlove sonde za statiki pritisak.

26