TJEDNIK HRVATA U MAARSKOJ

Godina XXVII, broj 3

19. sijenja 2017.

cijena 200 Ft

Foto: Kristina Goher

Narodnosno odlije
dr. Eriki Rac

25. godinjica priznanja Republike Hrvatske

4. 5. stranica

Tajne, fotoalbum Lajoa Brigovia

9. stranica

20. obljetnica Hrvatske izvorne folklorne skupine

10. stranica

KOMENTAR UVODNIK
Komentar

Vrime euforije
Kad se obrnemo u novo ljeto, u Gradiu ve
ljek moramo raunati na vrime euforije, tj.
na sezonu Hrvatskih balov, a i na kazalino
razdoblje u nai seli, zahvaljujui naim
vridnim amaterom u Petrovom Selu i Hrvat
skom idanu. Uza to svenek je i radosne vi
sti s nekimi novi izdanji, dodatnimi prired
bami. Tajedan dan je minuo od Spomendana
slikara Lajoa Brigovia ki je pred dvimi ljeti
naglo preminuo u Hrvatskom idanu, a ta
zgubitak jo vik nismo mogli obraditi. Po
sebna nam je bila ast da za trimi izlobami
u Hrvatskoj, na jubilej njeve smrti, mogli
smo predstaviti njev fotoalbum s kojim bi
namjeravali Brigovievu lipotu na platnu
dostaviti u papirnatom formatu u svaku
gradiansku hiu. A dotino selo u nastav
ku spaavanja Brigovieve vridnosti ove ne
dilje e proslaviti jo jedno izdanje s knji
gom i cedejkom djelomino i njevoga
jerbinstva s kini lokalne zbirke na materin
skom jeziku. Prologa vikenda ki je htio, jur
je mogao uivati na posebnoj feti u gradu
Bika, a i u Koljnofu. Na ovom mjestu pred
etrdesetimi ljeti je prvi put priredjen Hrvat
ski bal u Ungerovoj krmi. Ljudi su krez toli
ko ljet zavolili ovu zabavu i pravoda je nava
da postala jedna od vanih manifestacij u
svakom ljetnom programu Koljnofskoga
hrvatskoga drutva. Da je kazalina sezona
zapoeta, to su nam dokazali glumci pinko
vake Kazaline grupe Dugava s trournom
sjajnom predstavom u Petrovom Selu pro
le nedilje s izuzetno aktualnom tematikom
migrantske krize, rasizma, oduravanja, sum
lje, othitanja stranjskih ljudi i narodov.
Pinkovani rado ekaju pozive i iz gradi
anskih sel s ugarske strane, a mi gledatelji
mislimo, ako se nudi prilika, valja to i uloviti.
Kako smo izvidili, nije sigurno da e Petro
viani moi pripraviti lanjsku komediju i za
sadanju sezonu, ali idanci su jur odluni
da presenetu ljubitelje teatra s novim igro
kazom i ovo dotino ljeto. I onda smo opet
kod balske linije, Gradianske Hrvate eka
jo Hrvatski bal u Kisegu, Kemlji, Horpau
(na poziv Undancev), Sambotelu, iako ljetos
jedan faenjski petak je rezerviran za najve
u zabavu Gradia, ali ovde je jo karneval
u Koljnofu, Bal Zaklade za Petrovo Selo,
Maskenbal u Bizonji, i pravoda i ovput se
gane gradiansko izaslanstvo na Rijeki
karneval. Tako da nigdor se tuiti ne more,
ima vrimena, mjesta i ufajmo se i namjere
kot i elje da u cjelini se ishasnuje faenjsko
vrime, u kom nas, bar tako vjerujemo, nee
pogoditi manjak dobre i vesele volje.

Tiho
2

19. sijenja 2017.

Glasnikov tjedan
Prije 25 godina u sijenju hrvatska je drava doivjela svoje
meunarodno priznanje. Dana 15. sijenja 1992. godine. Ma
arska je drava bila meu prvima koja je priznala meuna
rodno pravni poloaja Republike Hrvatske.
Dana 15. sijenja 1992. godine sve zemlje lanice tadanje
Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao
suverenu i samostalnu dravu, i to: Austrija, Belgija, Danska,
Francuska, Grka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njema
ka, Portugal, panjolska i Velika Britanija. Ovim dravama
toga dana istom odlukom pridruile su se Bugarska, Kanada,
Maarska, Malta, Poljska i vicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priz
nale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu dravu
bile su one koje i same tada nisu bile meunarodno priznate Slovenija, Litva, Ukrajina
i Letonija. Prva meunarodno priznata drava koja je priznala Hrvatsku bio je Island
koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemaka, ali je odluka Njemake
stupila na snagu 15. sijenja danom priznanja i ostalih lanica EZ-a. Meunarodno
priznanje Hrvatske i
prije Europske zajed
nice objavila je Esto
nija 31. prosinca
Prije 25 godina u sijenju
1991., Sveta Stolica
13. sijenja 1992., a
San Marino 14. sije
nja 1992. Nakon ze
hrvatska je drava doivjela
malja Europske za
jednice priznanje Hr
vatske objavile su, svoje meunarodno priznanje. meu ostalima, i ove
drave:
Argentina
Dana 15. sijenja 1992. godine. 16. sijenja, Turska 6.
veljae, Ruska Fede
racija 17. veljae, Iran
Maarska je drava bila meu oujka, SAD 7. trav
15. oujka, Japan 17.
nja, Kina 27. travnja,
prvima koja je priznala meu Indija 11. svibnja, In
donezija 16. svibnja
1992.
narodno pravni poloaja
Meunarodno pri
znanje Republike Hr
vatske uslijedilo je
nakon kljunih odlu
Republike Hrvatske.
ka: referendumske
odluke o suverenosti
i samostalnosti Re
publike Hrvatske od
19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretoena u Ustavnu odluku o
samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglaenju suvere
ne i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka
o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju drav
nopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zakljuaka o agresiji na Republiku Hrvat
sku od 8. listopada 1991. te donoenja Ustava Republike Hrvatske od 22. prosinca
1991.
Od meunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska odrava diplomatske
odnose s veinom meunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada do danas Hrvatska
je postala aktivnom lanicom mnogih europskih i svjetskih tijela, meunarodnih
tjekova i inicijativa. U lanstvo Vijea Europe primljena je 6. studenoga 1996., la
nicom NATO-saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. lanicom Europske unije po
stala je 1. srpnja 2013. godine.
Kruna meunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedi
njene narode 22. svibnja 1992. godine.
Branka Pavi Blaetin
BUDIMPETA
Sveanost predaje maturalnih vrpci u budimpetanskoj Hrvatskoj gimnaziji priredit e se u
petak, 27. sijenja 2017., s poetkom u 17 sati, u kolskome predvorju. Maturalnu e vrpcu
primiti: Mia Barbir, Vivien Bernyi, Franjo Fzesi, Norbert Gohr, Karla Ivanev, Andrej Ki,
Antonio Ki, Tmea Kohri, Erik Knya, Szinetta Schmidt, Pham Hoang Giang, Endit Temaj,
David Tomljenovi, Kra Zsros-Szab te razrednik Ladislav Gri.

AKTUALNO
Dodijeljeno Narodnosno odlije

Narodnosti obogauju jedni druge i Maarsku

U Dvorani jug Petanskog Vigada 19. prosinca 2016. godine dodijeljeno je Narodnosno odlije, koje je
ovoga puta, na prijedlog premijera Maarske Viktora Orbna, dobilo deset pojedinaca i tri organizacije.
Iz redova Hrvata, prijedlogom Hrvatske dravne samouprave, nagrada je uruena dr. Eriki Rac. Prilikom
sveane urudbe, ministar ljudskih resursa Zoltn Balog ree kako vjeruju da narodnosti obogauju jedni
druge i Maarsku.
U pretpraznikom ozraju doekala je publiku Dvorana jug Pe
tanskog Vigada na sveanoj urudbi ovogodinjih narod
nosnih odlija. Priredbi su pribivali predstavnici pojedinih di
plomatskih misija u Maarskoj, parlamentarni glasnogovornici
pojedinih manjina, predsjednici dravnih narodnosnih samou
prava i lanovi obitelji nagraenih, meu inima prvi tajnik Vele
poslanstva Republike Hrvatske u Budimpeti Maja Rosenzweig
Baji, glasnogovornik Hrvata u Maarskome parlamentu Mio
Hepp i predsjednik Hrvatske dravne samouprave Ivan Gugan.
Sveanu su urudbu s predstavljanjem svoga kulturno-folklor
noga svijeta obogatili: bugarski Kulturni ansambl Jantra isa
stav Pravo, romska Umjetnika skupina Romano glaso, a iz re
dova njemake zajednice Szandra Holczinger i Marianna
Molnr.
Na sveanosti prigodnim se govorom nazonima obratio mi
nistar ljudskih resursa Zoltn Balog, koji ree da usprkos vjetru
globalizacije, koji ne podrava da ovjek njeguje ono to je nje
govo, Maari ele ivjeti u duhu poruka i nasljedstva sv. Stjepa
na. Naglasio je da je maarsko drutvo tradicijski multikultural
no. Takva je drava u kojoj su narodnosti zadovoljne, u
brojanome rastu, i jaaju se. Istodobno je naglasio da snana
Maarska ine znai to da se rastapamo u kulturi jedni drugo
ga. Po njegovim rijeima vlada je ponosna na ono blago to su
uroene narodnosti ostvarile u Karpatskome bazenu. To nije
puka vrijednost, nego sastavnica jednoga vrstoga temelja.
Istaknuo je da se ostvario stari san, narodnosti su zastupljene u
Maarskome parlamentu. Znatno se poveao broj narodnosnih opeprosvjetnih i kulturnih ustanova, iprema podatcima
popisa puanstva poveao se broj onih osoba koje su se izjasni
le pripadnikom narodnosti. To je rezultat tomu, istaknuo je mi
nistar, da vlada ne samo prihvaa nego i podupire dvojnu sa
mobitnost. Ministar Balog ree kako bi eljeli da razvijena
narodnosna kultura pridobije intelektualce i iz matine domo
vine u Maarsku, i time neka postane jedna toliko snana sred
njoeuropska regija iji glas dopire ne samo do Bruxellesa nego
i dalje, do globalnih donositelja odluka. Nazonima se obratio
i dravni tajnik za vjerske, narodnosne, drutvene icivilne veze
pri Ministarstvu ljudskih resursa Mikls Soltsz, koji meu ini
ma ree da su 2016. godine narodnosti organizirale umalo tri
sto kampova u svojoj matinoj domovini i u Maarskoj. Dodao
je da postoje i takve priredbe za koje nisu potrebna financijska
sredstva, poput Dana maarsko-bugarskoga prijateljstva, ko
jim su dva naroda otkrili svoje zajednike korijene, razvijajui
time i dosadanje dobre odnose. Po njegovim rijeima narodna
i narodnosna politika Maarske postale su jedno.
Ministar ljudskih resursa Zoltn Balog u drutvu dravnoga
tajnika Miklsa Soltsza uruio je Narodnosna odlija, spome
nice i plakete. Nagrada se dodjeljuje pojedincima, organizacija

Dr. Erika Rac s Narodnosnim odlijem

ma, narodnosnim samoupravama koje su obavile uzoran posao

na korist narodnosti u Maarskoj na polju javnoga ivota, obra
zovanja, kulture, vjerskog ivota, znanosti, na polju informira
nja te gospodarskog samoorganiziranja. Godine 2016. to je do
bilo deset pojedinaca i tri organizacije, a iz redova Hrvata u
Maarskoj dr. Erika Rac. Kako se u obrazloenju navodi, ona je
etiri desetljea bila nastavnica keresturske osnovne kole, te
11 godina i njezina ravnateljica. U svome pedagokom radu za
lagala se za upoznavanje te predaju narodne kulture i obiaja.
U svom istraivakom radu odano istrauje kajkavsko narjeje,
ureuje maarsko-kajkavski rjenik te na konferencijama pred
stavlja rezultate svoje istraivake djelatnosti. estitamo dr. Eriki
Rac, nositeljici Narodnosnog odlija, te joj elimo mnogo uspje
ha i osobnoga zadovoljstva u ivotu!

Kristina Goher
19. sijenja 2017.

TEMA

Uvijek i sve za Hrvatsku

Republika Hrvatska obiljeila 25. obljetnicu meunarodnog priznanja

ZAGREB, 15. sijenja 2017.

(Hina) Dana 15. sijenja prije
25 godina hrvatsku su
neovisnost zajedno priznale
tadanje lanice Europske unije
(EU), a Njemaka, koja je uz
Vatikan odigrala kljunu ulogu
u tom procesu, taj je dan
uspostavila i diplomatske
odnose s Republikom
Hrvatskom.
Hrvatska je 22. svibnja 1992.
postala i lanicom Ujedinjenih
naroda, a 1. srpnja 2013. i 28.
lanicom EU-a.

Toga 15. sijenja 1992., kada je Hrvatska

postala meunarodno priznata drava,
Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo
treina zemlje bila je pod okupacijom ta
danje Jugoslavenske narodne armije
(JNA) i srpskih paravojnih postrojba. Na
svoje tada priznate granice Hrvatska je
izila tek po zavretku mirne reintegracije
istone Slavonije i Podunavlja, odnosno
nakon est godina.
Te veeri prvi hrvatski predsjednik Fra
njo Tuman u emotivnom je obraanju
naciji poruio: Dananji dan 15. sijenja
1992. bit e zlatnim slovima uklesan u
cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog na
roda na ovome prostoru, za nas svetom
tlu, izmeu Mure, Drave, Dunava i Jadra
na. Svojim je suradnicima rekao: Stvorili
smo meunarodno priznatu Hrvatsku.
Slavimo noas, a onda zasuimo rukave
na izgradnji nove demokratske drave.
Nakon ispunjavanja do tada najteih
kriterija i nikad duih pregovora, od ijih
je otvaranja prolo 2827 dana uspona
ipadova, blokada i njihovih uklanjanja,
estih frustracija i neto rjeih trenutaka
zadovoljstva, Republika Hrvatska u prvoj
je minuti 1. srpnja 2013. ispunila svoju
viedesetljetnu tenju i realizirala glav
ni strateki cilj postala je 28. lanicom
Europske unije.

Polaganje vijenaca prigodom 25. obljetnice meunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. Zid boli

19. sijenja 2017.

ZAGREB, 15. sijenja 2017. (Hina) Hr

vatska je slobodna zemlja, koja je ostvari
la sve svoje nacionalne zadae, a odgo
vornost je na novim generacijama da
unapreuju drutvo, izjavio je predsjed
nik Vlade Republike Hrvatske Andrej
Plenkovi.
Odgovornost je na novim generacija
ma, svakoj novoj hrvatskoj vladi, svakom
novom sazivu Hrvatskog sabora da una
preuje drutvo, gradi sustav politike
stabilnosti, pravne sigurnosti i gospo
darskog rasta i, ono to je jako vano,
drutvene solidarnosti i pravednosti.
Dr. Franjo Tuman, kazao je Plenkovi,
tisuljetni san hrvatskog naroda ostvario
je neovisnou i meunarodnim prizna
njem i mislim da bi bio zadovoljan da je
Hrvatska, koja je njegovim politikim an
gamanom, dravnikom mudrou i vi
zionarskom politikom dobila i svoju me
unarodnu afirmaciju, danas ostvarila
ione druge strateke zadae koje je
usvom govoru 1990. godine u Hrvat
skom saboru istaknuo kao prioritet.
U povodu 25. obljetnice meunarod
nog priznanja Republike Hrvatske pred
sjednik vlade Andrej Plenkovi poloio je
vijence na Oltar domovine na Medved
gradu, ispred spomenika Glas hrvatske
rtve Zid boli, Sredinjeg kria u Aleji

TEMA

Na Trgu bana Jelaia odran je sveani koncert Moja domovina pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, a pribivali su mu
predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarovi, predsjednik Hrvatskog sabora Boo Petrov, predsjednik vlade Andrej Plenkovi i drugi uzvanici.

poginulih hrvatskih branitelja iz Domo

vinskog rata i na grobu prvoga hrvatskog
predsjednika dr. Franje Tumana na Mi
rogoju te na zajednikoj grobnici neiden
tificiranih rtava iz Domovinskog rata na
Krematoriju.
Tom je prigodom predsjednik vlade
Plenkovi istaknuo kako mu je velika
ast poloiti vijenac u spomen na sve
koji su dali ivot za slobodu, neovisnost i
meunarodno priznanje Hrvatske. Za
hvaljujem vizionarskoj i dravnikoj po
litici prvog hrvatskog predsjednika dr.
Franje Tumana koji je u izrazito nepo
voljnim i kompliciranim meunarodnim
okolnostima iznaao, sa svojim suradni
cima, prije vie od 25 godina pravi nain
da doemo do meunarodnog prizna
nja tadanjih zemalja lanica Europske
zajednice.
Sretni smo da smo pripadnici one ge
neracije hrvatskog naroda koji uivaju u

slobodi, samostalnosti i neovisnosti. Pri

sjeamo se trenutka kada je tadanjih 12
lanica Europske zajednice, zajednikom
odlukom, priznalo Hrvatsku i upravo po
datak da zbog toga obiljeavamo ovaj
dan, govori o tome koliko je Hrvatska te
ila europskim vrijednostima slobode,
demokracije, ljudskih prava, vladavine
prava, svemu onome to smo u dva i pol
desetljea nakon toga, transformacijama
naeg pravnog sustava, politikog susta
va uspjeli ostvariti i lanstvom u Europ
skoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu,
rekao je predsjednik Plenkovi i jo jed
nom zahvalio svima koji su dali svoj ivot
za Hrvatsku, navodi se u priopenju.
ZAGREB Predsjednica Republike Hr
vatske Kolinda Grabar-Kitarovi uputila je
svima estitku u povodu 25. obljetnice
meunarodnog priznanja Hrvatske te za
hvalila svima koji su se za to izborili.

Svim graanima i graankama, svim

Hrvaticama i Hrvatima estitam 25.
obljetnicu meunarodnog priznanja Re
publike Hrvatske. Nisu to bila laka vreme
na, izboriti se ne samo za meunarodno
priznanje ve openito pravo na postoja
nje kao drava, kao nacija, izjavila je
Predsjednica.
Ovom prigodom prisjeamo se i za
hvaljujemo prije svega prvom hrvatskom
predsjedniku dr. Franji Tumanu, svim
njegovim suradnicima, vladi nacional
nog jedinstva, ali i svima koji su se na bo
jitu borili za Hrvatsku. Svim braniteljima
i svima onima koji su bili na drugoj hrvat
skoj bojinici, a to su bili hrvatski diplo
mati, koji su se svojim neumornim radom
izborili za meunarodno priznanje, koje
je Hrvatsku zauvijek postavilo na zemljo
vid svijeta kao suvremenu demokratsku
dravu, kazala je Grabar-Kitarovi.
Foto i tekst: HINA

Pokrenute izmjene delegiranja u kolska vijea

Pravobranitelj temeljnih prava Lszl Szkely i njegova zamjenica pravobrani
teljica narodnosnih prava Erzsbet Sndor Szalay predlau izmjenu pravnih
propisa kako bi i narodnosne samouprave mogle delegirati lana u kolska vi
jea.
Naime, predsjednik seksarske Njemake narodnosne samouprave obratio se
pravobraniteljici narodnosnih prava s pritubom kako je manjkavo i proturje
no pravno reguliranje toga kako se moe delegirati u kolska vijea. Napisavi
u svom podnesku kako je kolsko vijee do sada s minimalnim brojem lano
va seksarske osnovne kole (Valria Dienes Grundschule) koja djeluje u odr
avanju KLIKA, na svojoj posljednjoj sjednici potaklo proirenje broja lanova.
Voditelj ustanove zamolio je odravatelja, povijesne crkve, nadalje seksarsku
Njemaku narodnosnu samoupravu da delegiraju po jednog lana u kolsko
vijee s novim sastavom. Predsjednik Njemake narodnosne samouprave u
svezi s nareenim obratio se pravobraniteljici narodnosnih prava te naznaio
tekoe oko pravne (zakonske) regulacije. Naime, trenutno narodnosna samo
uprava ima pravo potaknuti osnivanje kolskog vijea, ali nema ovlasti da i
delegira lana vijea to moe samo onda ako mu to omogui kolsko vijee
koje ve djeluje. Pod sumnjom u pravnu sigurnost i krnjenja narodnosnih pra
va, pravobraniteljica narodnosnih prava Erzsbet Sndor Szalay pokrenula je

istragu koja je ustanovila da nisu u suglasnosti zakon o javnom odgoju i mini

starska uredba koja regulira nain delegiranja.
U odgovoru na potragu, dravni tajnik odgovoran za javno obrazovanje sugla
sio se s time da su uredbe proturjene, manjkave, stoga Ministarstvo ne vidi
naelne prepreke da se izmjenom pravnih regulativa omogui sudjelovanje
narodnosnih samouprava u radu kolskih vijea. Ako u naselju ne djeluje
narodnosna samouprava, to bi bilo omogueno civilnoj udruzi, dodao je dr
avni tajnik, te se primio da e pripremiti prijedlog izmjene. Uzevi k znanju
poticaj izmjene, smatra vanim da se tijekom pripreme prijedloga uprilii od
govarajue usuglaavanje s parlamentarnim glasnogovornicima narodnosti u
Maarskoj i s predsjednicima dravnih narodnosnih samouprava. Kako je uz
ostalo naglasio, treba razjasniti i to kod kojih bi odgojno-obrazovnih ustanova
bilo svrsishodno osigurati pravo delegiranja narodnosnih samouprava, u nji
hovu nedostatku pak mjesnih narodnosnih civilnih udruga. Za unapreenje
toga u zajednikom izvjeu zamolili su parlamentarni Odbor za narodnosti, te
pododbore za javni odgoj i kulturu, kako bi predstavnici delegirani od strane
parlamentarnih glasnogovornika i dravnih narodnosnih samouprava, odno
sno strunjaci, uz posredovanje Ministarstva ljudskih resursa pregledali nedo
statke pravne regulacije te podnijeli struno miljenje i prijedlog. 
MCC

19. sijenja 2017.

BAKA

Sedamdeseta obljetnica utemeljenja avoljske

Bunjevake kule
Prije 70. godina utemeljena je avoljska Bunjevaka kula. Sjetila se toga prigodnim programom
avoljska Hrvatska samouprava. Samostalna Junoslavenska kola otpoela je rad 28. studenoga 1946.
godine s trideset jednim upisanim uenikom. Izmeu 1946. i1958. g. kolu je pohaalo 60 uenika.
Godine 1958. kola je ukinuta.
Mjesna Hrvatska samouprava pozvala nas je na sveanost povo
dom obiljeavanja 70. obljetnice avoljske Bunjevake kule
koja je odrana 26. studenog 2016. godine u opinskoj knjinici.
Goste je pozdravio Stipan Mandi, predsjednik avoljske Hr
vatske samouprave, meu njima posebno Josu Ostrogonca,
predsjednika Saveza Hrvata u Maarskoj, Maricu Peji Simon,
bivu uiteljicu, dr. Miu Mandia, biveg ravnatelja, gu Van
csuru, voditeljicu mjesne osnovne kole, i bive uenice, ueni
ke nae stare Bunjevake kule. Dr. Mio Mandi, bivi ravnatelj
Junoslavenske kole, pozdravio je okupljene i u nekoliko rijei
dao povijesni pregled, s osnovnim podatcima nekadanje kole:
Samostalna Junoslavenska kola otpoela je rad 28. studeno
ga 1946. godine s trideset jednim upisanim uenikom. Tadanji
su uitelji bili Marija Barnhardt-Flock, Danica Dain-Kova, po
moni uitelji Mina Novkov, Marko Zegnal, voditelj kole 1949.
1955. Mio Mandi, 1953. 1955. Marta Jaki-Andras, 1955.
1958. Marica Peji-Simon, uiteljica. Godine 1947. u koli se
osnovala pionirska eta Ivo Lola Ribar. Izmeu 1946. i 1958. g.
kolu je pohaalo 60 uenika od kojih, naalost, 27 ve nije s
nama. Uz mnoge potekoe, tuta lipe i korisne dane smo pro
veli zajedno u pravom prijateljstvu. O tome svjedoe biljeke s
naslovom Proslavljena 70. obljetnica utemeljenja hrvatskoga
kolstva koja sadri vrijednih dokumenata na 170 stranica, broj
ne fotografije iz kolskog ivota, memoare, sjeanja nekadanjih
uenika, statistike itd. ukratko daje saetak povijesti od 70 go
dina. Savjetujem da bi takav spomenik trebali i drugi napraviti,
da se sauva za potomstvo, kako ree M. M. Baseskija: Jer to je
zapisano, ostaje, a to se pamti iezne.
Nazone je pozdravio i Joso Ostrogonac, predsjednik Saveza
Hrvata u Maarskoj: Volim doi u vae selo, osjeam se kao kod
kue, tu mi je obitelj, i drugovi. Imam jako poaen zadatak! S
velikim potovanjem predajem ovu Dijamantnu diplomu Mariji
Peji-Simon u znak priznanja za dugogodinji rad. Ona je u na
oj budimpetanskoj Hrvatsko-srpskoj gimnaziji maturirala
1955. godine kao uiteljica hrvatsko-srpskoga jezika. Nauila je
mnogo djece na knjievni jezik. Marica je u avoljskoj Bunjeva

19. sijenja 2017.

koj koli poela raditi 1955., kasnije u avoljskoj koli i tu ostala

sve do mirovine kao uiteljica, i uiteljica hrvatskoga jezika.
Hvala za Tvoj rad, elim Ti dobro zdravlje i sve najbolje.
Voditeljica kole ga Vancsura uz ostalo ree: Uime avoljske
kole pozdravljam Maricu Peji-Simon, jednako kao i nove umi
rovljenike, uiteljice Ruu Hdos Kormnyos i gu Kancsr koji
ma skromnim darovima i cvijeem zahvaljujem na dugogodi
njem radu.
U nastavku sveanosti naa mjesna Hrvatska samouprava po
gostila nas je pogaicama, sendviima i sokovima Hvala na
im domainima na gostoprimstvu!

Dijamantnu diplomu dobila je Marija Peji-Simon u znak priznanja za

dugogodinji rad.

Slijedili su prijateljski razgovori, sjeanja koja emo zapisati jer

je vano znati to se dogodilo ovih 70 godina, i da za sljedei
sastanak te uspomene ostanu zapamene Moemo zajedno
nastaviti pisati povijest koju je napisao dr. Mio Mandi. Hvala
Vam dragi direktore, piite i uvajte dalje nae bunjevake obi
aje!
Kako se sjeamo mi uenici na nekadanju Bunjevaku kulu?
Mislim da te kolske godine nitko ne moe zaboraviti, prvi dani u
koli, prve uitelje, uiteljice, prva slova, prvo itanje, brojanje,
prve petice, sve to je onda bilo novo za nas. Bili smo mi svi jed
naki, siroti, i nestani. Znanje koje smo dobili od naih uitelja
bilo je jako vano za na. Osim uenja kolski dani bili su ispunjeni
zanimljivim sadrajima, vjebali smo kulturno-umjetnike pro
grame, pjevali u zboru, sudjelovali na raznim portskim natjeca
njima, pionirskim zanimanjima. Oni koji su zavrili kolu inastavi
li kolovanje ponijeli su sa sobom mnogo vrlina i znanja.
Zahvaljujem naim uiteljima za sve to su nam pruili, to su
se brinuli za nas, to su nas voljeli, i pustili na put kojim moemo
ii hrabro naprijed jer smo poteni i dobri ljudi. kulo draga,
hvala ti na svemu! 
Stana Gaparovi Lszl

BARANJA

Dana 16. prosinca 2016., u organizaciji Generalnog

konzulata Republike Hrvatske u Peuhu,
Koprivniko-krievake upanije i Hrvatskoga
Kluba August enoa, te uz pokroviteljstvo
Peuke biskupije, u peukoj katedrali sv. Petra
iPavla prireen je adventski koncert krievakoga
Hrvatskog pjevakog drutva Kalnik
ieuharistijsko slavlje koje je predvodio mons.
Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko-krievaki biskup.
Domain biskupu Huzjaku bio je peuki biskup
Gyrgy Udvardy, koji jena samom poetku sve
prisutne u punoj peukoj katedrali pozdravio
iestitao im Boi.
Nazonima su se obratili: generalna konzulica Vesna Haluga i
voditelj Hrvatskoga kluba Augusta enoe Mio aroac, a zbor
Kalnik i koncert najavio je voditelj zbora Davor Konfic.U svom
obraanju generalna konzulica Haluga ree:Nemojmo se bojati
otvoriti Kristu sva vrata svoga ivota, svojih obitelji. Vrata radosti
i muka svoga naroda, svoje domovine, svojih gradova i sela. Do
pustimo da se u svima nama i meu nama dogodi boini susret
s Bogom koji nam dolazi. Ne tek usput, ne negdje izvan ivota,
nego uivo jer se tek u takvom susretu ivot ispunjuje svjetlou
u kojoj se moemo prepoznati meusobno, u kojoj moemo
razluiti dobro od zloga, istinu od lai i zajedno s njime i uz nje
govu milost sigurno ii kroza sve izazove ivota i biti sretni.
Koncert je odrao krievaki HPD Kalnik koji uspjeno djelu
je, uz manje prekide, od 1900. godine. lanovi su zbora i drutva
graani, studenti i srednjokolska mlade. HPD Kalnik sa en
SEMELJ
Hrvatska samouprava toga sela i peuki Hrvatski klub August e
noa 27. sijenja 2017. u 17 sati u mjesnom domu kulture organiziraju
predstavljanje monografije na maarskom jeziku Saroscz Gyrgy:
Szemely vszzadai (uro aroac: Stoljea Semelja), koja je izala u
nakladi Semeljske hrvatske narodnosne samouprave. 2016. godine.
Na stotinjak stranica teksta na maarskom jeziku uza saetak na hr
vatskom jeziku (Semeljska stoljea) od 24 stranice, koji je potpisao
uro Frankovi, te uza slikovni dodatak na 21 stranici. Izdanje e
predstaviti Jaka Ferkov, ravnatelj mohakog Muzeja Dorottya Ka
nizsai. Nakon predstavljanja izdava poklanja svakoj semeljskoj
obitelji po jednu knjigu.

Foto: kos Kollr

Hrvatski adventski koncert i biskupska misa u peukoj katedrali

skim, mukim i mjeovitim zborom gostovao je u brojnim gra

dovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Zbor njeguje iroki repertoar
skladba domaih i stranih autora od rane renesanse do djela
suvremenih autora. Ovom su prigodom u prvom dijelu koncer
ta izveli prigodne pjesme tree i etvrte nedjelje doaa, a u
drugom, meu ostalim, iz svoga standardnog repertoara i Ave
Mariju Ivana pl. Zajca, popijevku Hrvata iz Maarske u obradbi
A. Klobuara Od angela Gabrijela te Tihu no Franza Grubera.
Uime Hrvatskoga kluba Augusta enoe voditelj Mio aroac
uruio je prigodni dar biskupu Vjekoslavu Huzjaku koji se s bo
inom estitkom obratio vjernicimaHrvatima upuujui im i ri
jei podrke u nastojanjima da ouvaju hrvatsku nacionalnu sa
mosvojnost, jezik i obiaje. Monsinjor Vjekoslav Huzjakzahvalio
je biskupu Udvardyju za skrb i pomo hrvatskoj zajednici na
podruju Peuke biskupije. Misno slavlje pjevao je peuki
enski pjevaki zbor Augusta enoe.
Branka PaviBlaetin
PEUH
Roditeljska zajednica Hrvat
skog vrtia, osnovne kole, gi
mnazije i uenikog doma Mi
roslava Krlee organizira svoj
tradicionalni Dobrotvorni hr
vatski bal, koji e se upriliiti
21. sijenja 2017. godine, s po
etkom u 19 sati u auli hrvat
ske kole. Na balu svira Orke
star Juice.

SALANTA
U organizaciji Hrvatske samo
uprave i KUD-a Marica, i ove se
godine, ve etvrtu godinu za
redom, prireuje tradicionalna
svinjokolja, koja e biti prire
ena 28. sijenja u dvoritu
salantskog doma kulture. U
veernjim je satima kulturni
program s veerom, a potom
zabava.
19. sijenja 2017.

KULTURA

U bijeli svijet preko zaleene Mure

Poslije sloma revolucije 56. godine, gomila
ljudi krenula je prema austrijskoj granici. A
kada su nekoliko tjedana poslije maarske
vlasti, potpomognute Rusima, sve te puteve
nepropusno (hermetino) zatvorili, pravac
izbjeglica usmjerio se prema tadanjoj Ju
goslaviji. Ukupno dvjesto tisua ljudi je pa
nino krenulo u ta dva smjera, od njih dva
desetak tisua prema jugu poev od granice
sa Slovenijom pa sve do Baranje i Bake.
Mnogi su u rukama nosili svoju maloljet
nu djecu i torbe s najnunijim osobnim po
treptinama. Sva im je imovina stala u manji
naramak. Usred urbe neki su zaboravili da
spakiraju iosobne dokumente, ali su grani
ari i njih pustili dalje, nisu strogo zahtijeva
li valjane putovnice, vize i druge papire.
Nigdje ih nisu doekale ni ice, ni zidovi, ni
mrnja, ni strah od najezde prljavih i opa
snih osoba. Uljudno su ih primili mjetani,
vozili ih konjskim zapregama do slubenih
prihvatilita, a katkad i do svojih domova,
gdje bi kuhali topli aj zamrznutim, prehla
enim ljudima, odnosno donosili im hranu
inabavili toplu odjeu. Slobodno su se kre
tali po danim naseljima razgovarajui
smjetanima, prilikom ega su se sklopila
ak i trajna prijateljstva. Sav taj dolazak i od
lazak (veinom dolazak) kakljivo je stanje
uinio u vanjskopolitikome smislu, naime
maloprije inilo se da je Tito normalizirao
pogorane odnose s Moskvom.
Ima neto suenog o tome to se Mura
ba te zime zaledila, to ni prije ni kasnije
nije se dogodilo na toj rijeci. Taj debeli lede
ni pokriva pregazio je i tata mog razred
nog prijatelja, mog druse (imenjaka) Su
martonca Joeka. Zajedno se prisjeamo
starih vremena. Na nau razrednu prijatelji
cu, kerku Tenteevih, koji su za vrijeme
kolskog sata zakucali na vratima prvog ra
zreda, i s curicom skupa odmah krenuli na
daleki put. Nekoliko mjeseci kasnije saznali
smo da su usred raznih kunja stigli u Belgi
ju, odakle se nikada nisu vratili.
I Joekov je tata ostao u Europi. Nakon
izbjeglikog logora u oblinjem akovcu,
vedsku je izabrao za svoju novu domovi
nu. Zato ba nju? Zato to se o Skandinav
cima i onodobno znalo da posebnu osjetlji
vost imaju prema doljacima. Pria se da su
ak i teke bolesnike primili, pa su im po
mogli u lijeenju u raznim sanatorijima.
Moj stari je i zbog toga izabrao Stock
holm, a ne neku prekooceansku zemlju
premda smo tamo i roake imali, jer je htio
biti to blie nama. tako moj sugovornik.
Raunao je da se unutar starog kontinen
ta lake moe doma vratiti. Razmiljao je

19. sijenja 2017.

otome da se ovdje napokon smiri stanje,

ion novano ustaljen dolazi rodnoj kui.
,,Unadi to skorog vienja tako je zavrio
sva svoja pisma poslana iz tuine.
Sa svojima nije bio u kontaktu samo pi
smeno, nego ih je redovito potpomagao
paketima. Sve te poiljke podrobno su
isprevrtali maarski carinici. Nasreu, papir
nate novce (vedske krune) u omotnicama
nisu opazili. Stigla je odjea izdaleka, a kad
to ak i neke trajne ivene namirnice, tako
razne konzerve i kava u zrnu, to je ovdje
onodobno bila oskudna roba. A zbog ega
smo najvie zavidjeli naem prijatelju: nitko
od nas nije imao tako elegantne jakne (mi
smo ih zvali lamberdekima), bilo one suk
nene ili od fine koe.
Od oevine sam ak i auto kupio. do
daje Joki, kako ga kadto aljivo nazivam.
Dole sa krlakom (eirom) ispred vea
nima kako su brzo i korektno sredili ostav
tinu izmeu moje sestre i mene. Mislio
sam da im dugujem toliko, to ba jednu
njihovu marku auta izaberem.
Nije sve to bilo med i mlijeko! Katkad je
ineprilike morao preivjeti na Joo. Tako
utakozvanoj ,,narodnoj vojsci gdje mu je
na osobnoj karti velikim slovima upis strio:
,,OTAC DISIDENT, zbog ega nije mogao
biti pisar premda je s tehnikom spremom
lijepo crtao, pa i u runom krasopisu bio do
bar, osim toga i na mehanikome pisaem
stroju umio je tipkati tekstove.
Zna se da je u Jugoslaviji postajalo etr
desetak logora, umalo polovina njih rasutih
na podruju dananje Hrvatske. Prvi lager,
zapravo baraka u Sloveniji, otvorena je u
pomurskom Vereju. Ondje su meu prvi
ma primljeni lanovi kanikog AVH-a (dr
avne zatite), koje su slijedili asnici grani
ari, a zatim i prvi ljudi partije MDP-a
(Magyar Dolgozk Prtja), takoer iz Kanie
i Letenje. Njih su izdvojili od ostalih, no ne
zbog toga da ih tretiraju vlasti, posve opre
no, oni su bili povlateni gosti, s posebnim
prednostima. Zna se da je jedan i pol po
stotka graana Maarske napustilo zemlju,
i to veinom osobe najaktivnije ivotne
dobi s prosjekom od 25 do 35 godina.
Zanimljivo je da je najvjerniji grad drave
opron napustilo 12 postotaka itelja, ukup
no pet tisua ljudi, i otilo u Austriju. Tako u
punom broju studenata na umarskoj i ru
darskoj visokoj koli. Na njih je Kanada baci
la mreu otvarajui im posebnu naobrazbu
u Vancoveru.
Naravno da je udobnost lagera u Hrvat
skoj bila raznolika, poev od privremenih
baraka pa sve do hotela i radnikih odma

ralita na obali mora. Tamo su (tako u Crik

venici i na otoku Rabu) smjestili one koji su
se pripremali u Novi svijet (Ameriku), kamo
iz rijeke luke polaze morski brodovi. Naj
pretrpaniji bio je onaj logor u Gerovu (Hr
vatsko zagorje pokraj Delnica), gdje se do
godilo da su ak i dvije osobe spavale
ujednoj postelji. Svakomu je trebalo ispu
niti obrazac savie pitanja, osim toga foto
grafirali su ih pa uzeli i otisak prstiju. Za ita
nje dobivali su knjige na maarskom jeziku,
osim toga i dnevne novine. Naravno, doti
ne su vie zanimale mjesne zidne novine,
na koje su svako prijepodne stavili izvjea
o tome koja trea drava koliko ljudi eka i s
kakvom spremom. Poetkom 1957. nije bilo
rijetko da est-sedam tisua osoba stigne u
juno susjedstvo. Najezda je trajala sve do
proljea (oujka), i do ranog ljeta (lipnja), svi
su napustili privremena prihvatilita, i stigli
u svoja mjesta snova, izuzev nekolicine koji
su ostali u Hrvatskoj ili se predomislili, pa se
vratili doma.
Kako rekoh, aa mi se namjeravao
doma variti, ali se plaio da e ga zbog su
djelovanja u revolucionarnim dogaajima
zatvoriti, naime djelatno je sudjelovao u
razbijanju crvenih zvijezda petokraka s
proelja kanikih javnih ustanova i tvorni
ca. Petokraka ga je inae ivcirala, ak ju je
izrezao iz moje itanke za prvi razred kod
tiva pod naslovom Cmer (Grb), tako da na
poziv uitelja ni sam mogao proitati taj
dio, pa sam dobio jedinicu. ekao je tata da
se ovdje smiri stanje, pa e od inozemne
mirovine lijepo preivjeti svoje preostale
dane, godine. tako na Joa. Naalost,
ivot, odnosno smrt umijeala se u lijepe
snove. Zdravlje mu se pogoralo u dalekoj
samoi, pa su mu samo posmrtni ostatci
stigli u sumartonsko groblje. Propale nam
sve nade. Nita od prieljkivanog, arko e
kanog vienja

Josip Mihovi

Trenutak za pjesmu
Hrvatska
Toliko krvi i suza
Za gutljaj slobode
Stoljeima ovjenane
Veseljko Vidovi

KULTURA
Predstavljanje fotoalbuma Lajoa Brigovia u Hrvatskom idanu

TAJNE konano pred javnosti

Jo isto ivi jedan kip u meni o petroviskom prikazu knjige Petrovisko pero od Timee Horvat, iz 2010. ljeta. Timea je zahvalila
svim nazonim sastanka, kad je pjesma radosti i potivanja odsvirana na guslica Lajoa Brigovia, a se je pak pretvorilo u skupno
jaenje. Na predstavljanju knjige TAJNE slike Lajoa Brigovia iz djelaonice u Hrvatskom idanu sline uti sam doivila, samo
obrnuto. Timea je kipe iz djelaonice Lajoa Brigovia slikavala svojim fotoaparatom, kao znak svoje radosti i potivanja prema
umjetniku, da te potom spravi na neki nain na raspolaganje za cijeli hrvatski narod i za vjekovjenost. Kako je dolo od sanje do
ostvarenja albuma, to smo doznali na predstavljanju knjige 8. januara, u nedilju otpodne, u Drutvenom centru.

Foto: Jzsef Kovts

skupa pogledaju i stavljaju kipe pred objektiv. Rii za

hvale je uputila i abi Horvathu, ravnatelju Croatice, ki
je od prve minute podupirao ideju izlaenja knjige s
umjetnikimi slikami. Isto tako su i zastupniki Hrvatske
samouprave eljezne upanije jednoglasno dali podr
ku za ovo izdanje. Dr. Miji Karagiu kao prijatelju pokoj
noga slikara je isto zahvalila urednica, ki je u Prisiki otvo
rio Brigovievu izlobu, tako da je jednostavno bilo
najlaglje da se on prosi za podiljenje miljenj o slikar
stvu Lajoa Brigovia. ivotna opsesija slikara Lajoa
Brigovia jesu legende i pjesme vezane za ivot hrvat
skog ovjeka u Hrvatskom idanu, Prisiki i Plajgoru, har
monija krajolika i dua gradianskih Hrvata, rekao je
uz ostalo dr. Mijo Karagi. U ime Izdavake kue Croati
ca nje ravnatelj aba Horvath je darovao prvi primjerak
knjige keri Lajoa Brigovia. Anik Brigovi-Kovts je
Za promocijom knjige, (sliva) dr. Mijo Karagi, aba Horvath, Timea Horvat,
uz rii hvale govorila o svojem ocu kao o loviku ki je
tefan Krizmani, Aniko Brigovi-Kovts i Petar Horvat
imao jo uda planov i idejov. Njegova skromnost, poni
znost i radost, ali nisu bili dost jaki tomu da ostvari sve
Za javnost u Gradiu prvi put izloene slike u ulju su ekale zain svoje sanje med kimi su seoski muzej, hrvatska hia isto takovu
teresirane posjetitelje. U azurno-njenobarnasto-uti farba, ke ulogu dobili kot i dije taborovanje. Hrvatska samouprava elje
su se pojavile u zreliji ljeti slikara, ve smo se mogli diviti u Prisiki, zne upanije besplatno daruje svakoj hrvatskoj samoupravi i
u rodnom selu Lajoa Brigovia na stalnoj izlobi u Kulturnom osnovnoj koli u Gradiu, po jedan primjerak iz ovoga ekskluziv
domu. Oni nevidljivi kipi u djelaonici bivega uitelja, ki povidaju noga izdanja. Po zakljuni misli tefana Krizmania, uz tambura
pomou ulic, hi, piljov, crikvov, cimitorov, stabalj o naoj pro ku muiku je nastavljeno jo druenje na tom otpodnevu, pri kom
losti, od onih smo dostali mali pregled s izlobom uz prikaz. Kako su otkrivene tajne jednoga skromnoga lovika pred javnou, ke
pie Timea Horvat, urednica knjige, u svojem predgovoru, nije e odsad mo zajti u svaku hiu, svakoj familiji, a i u ruke tim per
bilo lako izabrati 150 slik ter je postaviti u redoslijed prez strunih onom ki su Lajoa Brigovia rado vidili i potivali. Kroz ovih slik i
temeljov. U toj meditaciji, kako je skoro iz 400 slik izabrala za al dalje ivi s nami, i u nami...
Marija Flp-Huljev
bum 150 najpovoljnijih, peljala ju je preporuka i elja da mi gleda
telji konano prepoznajemo na platnu are, i uivamo u tom svitu
Bogatstvo...
ki nam jo kratko vrime postoji. Izlobu je otvorio tefan Krizma
ni, predsjednik Hrvatske samouprave eljezne upanije, a ujedno
i naelnik Hrvatskoga idana. Pozdravio je Koljnofca Matiju Firtla,
parlamentarnoga zastupnika, i njegovu enu Katiku, dr. Miju Kara
gia, poasnoga konzula Republike Hrvatske u Ugarskoj, novinar
ku Hrvatskoga glasnika (Medijskog centra Croatica) i urednicu fo
toalbuma Timeu Horvat, ravnatelja Izdavake kue Croatica abu
Horvatha i od familije pokojnoga slikara kerku Anik Brigovi
Kovts ter nje hinoga druga Jzsefa. Lajo Brigovi bio je uteme
ljitelj i tamburake grupe u dotinom selu, tako da su igrali stariji i
mladi idanski tamburai. Prezentirano je da je negda posadjeno
sime na denas sazrejalo. Diji kruok idanske zvjezdice, pod pe
ljanjem Kristine Panto- Kova, mjesne dije igre, brojalice i pjes
mice je prikazao na pozornici. Urednica knjige Timea Horvat za
hvalila je svim, ki su podupirali, pomagali izdanje ove slikovite
zbirke. Najprlje pokojnoj teti Janki, ka je dopustila da s pomou
Na grobu Lajoa Brigovia i hine druice Janke
Petra Horvata, tadanjega direktora idanskoga Kulturnoga doma,
19. sijenja 2017.

BUDIMPETA I OKOLICA
Dostojna veer slavi

Hrvatska izvorna folklorna skupina proslavila 20. godinjicu

postojanja
U kazalinoj dvorani Palae Duna 17. prosinca 2016. na proslavu se okupila publika kako bi sa svearima
zajedno slavila obljetnicu. Tkobi pomislio da ve 20 godina budimpetanska Hrvatska izvorna folklorna
skupina obogauje obiajnu batinu maarskoga glavnoga grada, hrvatske zajednice u Maarskoj,
a takoer i matine nam domovine Hrvatske.
Poput pravih domaina, jubilarci su se ve na samom ulazu u kazalinu
dvoranu pobrinuli za svoje goste, naime bili su doekani s vrsnom doma
om rakijom i ukusnim pogaicama, to su ih nudili gimnazijalci budim
petanske Hrvatske kole Milica Gagovi i Franjo Fzesi, odjeveni u bunje
vaku narodnu nonju. Na pozornici je gledatelje, meu ostalim prve
tajnike Veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpeti Marinu Szikora i
Maju Rosenzweig Baji, predsjednika Hrvatske dravne samouprave Iva
na Gugana, te predsjednicu Hrvatske samouprave grada Budimpete Ani
cu Petre Nmeth, pozdravila voditeljica skupine Eva Ipanovi. Potom su
poput pravih profesionalaca program u daljnjem vodili lanovi folklorne
skupine Edina Budavari na hrvatskome i Branko Kova na maarskome
jeziku. Oni su nam osim vienoga na pozornici, ukratko ispriali povijest
doselidbe Hrvata u Budimpetu, Hrvatske izvorne folklorne skupine te
kratkim zgodama i priama poveli nas u svijet folkloraa iza kulisa. Publi
ka, oko dvjesto i pedeset gledatelja, burnim je pljeskom popratila splet
hrvatskih (splitskih, bunjevakih, okakih i pomurskih) plesova, to su
lanovi skupine izveli u glazbenoj pratnji tukuljskoga sastava Prekovac.
Na platnu su se projicirali fotografije i filmski isjeci o nastupima, tuzem
nim i inozemnim gostovanjima. Budui da je slavlje bilo u vrijeme doa
a, pokraj scene postavljen je stol, a na tkanome stolnjaku pleteni kola,
rakija, u jednoj posudi jabuka i groe, u drugoj pak posijana penica sa
svijeom po sredini. Obiaje toga razdoblja kod Hrvata Bunjevaca pred
stavila je Eva Ipanovi, o Boiu kod Hrvata okaca govorila je Jelica Ba
latinac, a o postavljenome stolu i o simbolinome znaenju pojedinih
predmeta na njemu Gita Agi Kovcs.
S nastupom u budimpetanskome sedmom okrugu, u Rekreacijskoj
sredinjici Almssyjeva trga jo davne 1996. godine zapravo zapoelo je
djelovanje Hrvatske izvorne folklorne skupine. Plesai, dijelom djelatnici i
roditelji polaznika Hrvatske gimnazije i akoga doma te Hrvati u maar
skome glavnom gradu i njegovoj okolici, one su veeri u narodnoj nonji
svoje subetnike skupine izveli splet bunjevakih plesova, koreografiju
Antuna Krikovia. No mnogi su smatrali da ne bi trebalo zastati kod jed

10

19. sijenja 2017.

Splet bunjevakih plesova

noga nastupa, nego nastaviti s radom. Tako na poticaj Marije Grege i An

tuna Krikovia niknula je jo jedna skupina uvara obiaja. Moglo bi se
rei da je iz jednoga nastupa nastalo dvadesetogodinje djelovanje s
mnotvom koreografija, smijeha, odricanja i slave. Iza plesaa jesu nastupi
po Hrvatskoj, Maarskoj i Makedoniji. Donekle su novo razdoblje u ivotu
sveara zajedniki nastupi s hoigovcima, jer su i oni postali dio njihova
Vremeplova.
Na svearskoj veeri, koja je scenski bila odista dobro osmiljena, imali
smo dojam kao da smo pri samome poetku, tamo u sedmom okrugu...
taj mladalaki duh, unato dobi plesaa, zavladao je tijekom cijele veeri.
S jedne strane to moe zahvaliti plesnim koreografijama mediteranski
ugoaj splitskih plesova, gracioznost bunjevakih, veselje okakih, za
igranost pomurskih plesova a s druge strane onome to kola po vena
ma, ljubav prema hrvatskim obiajima i plesovima izvoaa. To se ne
moe nauiti, ovjek se takav rodi, ovo se donosi iz obiteljske kue. Vrhu
nac proslave bila je scena kada se na platnu vrtio snimak Lszla Kovcsa
o nastupu sveara iz 2002. godine, u Pevaru (Pcsvrad), koreografija
Bunjevaki svatovac Antuna Krikovia, koja im je
donijela prvu slavu, zlatnu kvalifikaciju, a ispred
platna su sveari plesali dio te koreografije. Tada su
prividno na sceni plesali i bivi i sadanji lanovi,
odista se zajedniki slavilo i to sa svatovcem. Ple
som, koji je zavretak jednoga razdoblja ljudskoga
ivota, i poetak neega drugoga, obiteljskoga. Jer
tijekom toliko godina stvara se zajednica, vea obi
telj. Hvala to smo mogli biti pratitelji najvanijih
trenutaka djelovanja budimpetanske Hrvatske
izvorne folklorne skupine, hvala za profesionalnu
dvosatnu veer, i neka se obistini elja izreena
kada su se ugasile svijee na roendanskoj torti:
neka to traje najmanje jo dvadeset godina! estita
mo svearima!
Kristina Goher

GRADIE
Peljatvo osjekoga Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Koljnofu

Agica Srkzi: Svaka suradnja nas obogauje!

Jo pred boinimi svetki je dospila trolana pedagoka delegacija sa Sveuilia Josipa Jurja Strossmayera s Fakulteta za
odgojne i obrazovne znanosti iz Osijeka u opron i Koljnof da u toku dvodnevnoga spravia upozna aktivnost opronskih
Hrvatov i da se pri informativnom razgovoru diskutira u Koljnofu o mogunosti suradnje na znanstvenom, strunom ter
kulturnom polju.
Dr. Franjo Pajri, predsjednik Drutva Hrvati, jo jedno je bio
poveznica da su peljajue linosti osjekoga Fakulteta, s deka
nom prof. dr. Damirom Matanoviem, prof. dr. Vesnicom Mlina
revi, prodekanicom za nastavu i prof. dr. Eminom Berbi Kolar,
prodekanicom za razvojno-struni rad, nali put do oprona i
Koljnofa. Za opronskim pohodom i gostovanjem u Rejpal-hii,
14. decembra, u srijedu, goste su u knjinici Dvojezine kole i
uvarnice Mihovil Nakovi doekale Agica Srkzi, ravnatelji
ca, Ingrid Klemeni, predsjednica mjesne Hrvatske samoupra
ve, i Katalin Moho, uiteljica hrvatskoga jezika u koli. anse su
ogromne za suradnju s koljnofskom kolom, na moje posebno
zadovoljstvo, a vjerujem da i na zadovoljstvo svih nas, rekao je
na poetku razgovora dekan osjekog fakulteta prof. dr. Damir
Matanovi, gdo je onda nabrojao, kako bi mogli slati ne samo
studente na praksu nego i strunjake na usavravanje kolnikov
u Gradie. Zvana toga ponudio je Koljnofcem prostor u parku
prirode Tikve, kade je mogue s droni gledati park, to bi bilo za
dicu posebno zanimljivo. Ja ne smatram da mi dolazimo tu kao
neki spasitelji i da emo neto jako puno pomoi, ali kroz par
tnerstvo s divnim ljudima, koji su ovdje, ja sam uvjeren da moe
mo zajedno, na obostranu korist ostvariti puno lijepih stvari,
naglasio je jo dekan. Vesnica Mlinarevi, prodekanica za nasta
vu kot lanica Lions cluba iz Osijeka, pred kratkim je pohodila
opron i Koljnof i onda joj je pala ideja da fakultet povee s Kolj
nofom. Mi koji ivimo u Hrvatskoj, moda nismo svjesni toga,
kako je Hrvatima izvan Hrvatske, a mene je dirnulo, koliko su
povezani ovdje ljudi s matinom zemljom i nadam se uspjenoj

Pred kolskom zgradom gosti i domaice

Na informativnom razgovoru u koli

Posjet Etnomemorijalnom centru s dr. Franjom Pajriem

suradnji u obrazovnom i kulturnom smislu, rekla je goa, ija

kolegica Emina Berbi-Kolar, prodekanica za razvojno-struni
rad, je veljek predloila za konkretnu suradnju Tajedan Ivane Br
li-Maurani u Slavonskom Brodu, od 18. aprila, kad se varo
pretvori u grad bajke i kad bi koljnofska dica mogla boraviti i
sprijateljiti se s tamonjom dicom. Uza to cilj je da se Gradian
skim Hrvatom na ov nain priblii i djelatnost jedne od najzna
ajnijih hrvatskih knjievnic za dicu. Za informativnim razgovo
rom osjeko izaslanstvo je pohodilo ne samo kolu nego i
uvarnicu ka od ovoga ljeta pripada skupa sa kolom u odrava
nje mjesne Hrvatske samouprave. Polag toga je pohodjen i
predstavljen od dr. Franje Pajria i Etnomemorijalni centar Gra
dianskih Hrvatov. U Hrvatskoj su u ovo zadnje vrime jako za
interesirani za suradnju s nami, to je dobro, ali i mi imamo neke
okvire u prostoru, vrimenu, energiji i u pinezi. Suprot toga smo
otvoreni, jer svaka suradnja nas obogauje, im ve uju dica
hrvatsku ri, im ve boravu u Hrvatskoj, to im je vie na korist. A
na cilj je da se ne zabi hrvatski jezik, nego se i dalje potuje hr
vatstvo i hrvatska ri, a tomu e sluiti svaki na projekt i s osje
kim fakultetom, naglasila je koljnofska kolska ravnateljica Agi
ca Srkzi.
Tiho
19. sijenja 2017.

11

PODRAVINA

Pred Boi s Klapom Ripet

U Martincima je pred sam Badnjak, 23. prosinca
2016., u organizaciji Hrvatskoga kulturnog i
sportskog centra Josip Guja Duretin
ihrvatskih samouprava iz Podravine te Zajednice
podravskih Hrvata, prireen prvi put zajedniki
Boini koncert, u martinakoj Sportskoj dvorani.
Organizatori su kao gosta veeri pozvali nadaleko
poznatu splitsku Klapu Ripet.
Po programu, u poslijepodnevnim satima na mjesnome groblju
poloeni su vijenci sjeanja prigodom 80. obljetnice roenja Jo
sipa Gujaa Duretina, kod groba preminuloga pjesnika.
Nareena je priredba ostvarena s potporom: Hrvatskoga kul
turnog i sportskog centra Josip Guja Duretin, Generalnog
konzulata Republike Hrvatske u Peuhu, hrvatskih samouprava
iz Podravine, Zajednice podravskih Hrvata, Hrvatske dravne sa
mouprave i Saveza Hrvata u Maarskoj.
Nazone su pozdravili estitajui im predstojee blagdane ge
neralna konzulica Vesna Haluga, HDS-ov predsjednik Ivan Gu
gan, te uime domaina naelnik sela Martinaca Levente Varnai
koji je izmeu ostaloga kazao: Radostan sam to vas imam ast
pozdraviti u ustanovi Hrvatske dravne samouprave u Kultur
no-sportskom centru Josipa Gujaa Duretina prigodom prvo
ga boinog koncerta u Podravini. Dobar je osjeaj kada se oku
pe Hrvati jer su to te prigode na kojima se nau stari znanci,
prijatelji, davno vieni kolski drugovi. Nadam se da ete se do
bro osjeati i da e ovaj dan ostati u vaim sjeanjima dugo vre
mena.
Fajen Isus na to mlado leto, svi zdravi i veseli! Boe vam daj
to od dragog Boga ejite! Pilie, paie, gusie drebie, telie,
zdravlje i veselje! Budite zdravi i veseli! Nek se vidi da nas ima!
Boini je koncert zapoeo doekom Boia pod naslovom
Radujte se, narodi. U sceni oivljavanja nekadanjih badnjaka
nastupili su baranski KUD Podravina, lukoviki KUD Drava, en
ski pjevaki zbor Korjeni i podravski tamburai. Nakon prvog
dijela programa slijedio je dvosatni koncert Klape Ripet. Ulaz
na koncert bio je besplatan. Po slobodnoj procjeni na tom do
gaanju okupilo se tristotinjak gledatelja uz izvoae. Svi su oni
nueni besplatnim kuhanim vinom i pogaicama, a nakon kul

Klapa Ripet

12

19. sijenja 2017.

turne veeri slijedila je veera i plesna zabava uz glazbu Orke

stra Vizin i tamburaa.
Klapu Ripet osnovao je splitski skladatelj Pero Kozomara u
rujnu 2011. godine. On je jedan od najuspjelijih tekstopisaca
iskladatelja klapskog izriaja koji pogaa ukus publike. iroj jav
nosti poznat je kao autor mnogih pjesama: Ne more mi bit, Bura,
Zora bila, Jo ne mogu pristat volit, Dugo nije pala kia, Nasu
kan, Samo me vrsto stisni za ruku, Kia, Mala tica, Ne peri od
mene ruke... Suraivao je s najpoznatijih sedam hrvatskih kla
pa: Maslina, Cambi, Intrade, Iskon, Vokalisti Salone, Kampanel,
Sv. Juraj HRM. Vlasnik je i kultnog albuma Ne more mi bit sa
svim svojim klapskim skladbama. Klapa Ripet sa solistom Ivom
Amuliem uskoro je poela s proizvodnjom uspjenica. Godine
2013. pobjeuju na Splitskom festivalu s pjesmom aa, iste go
dine izlazi i njihov album prvijenac Kad je pola a na kojem
se nalaze uspjenice Sunce mi od tebe dolazi koji su otpjevali s
Miom Kovaem pjesme Lumin, aa, Prsti zapleteni, s Jelenom
Rozgom Projdi mojon kalon...
Klapu odlikuju brojni nastupi diljem Hrvatske i Europe, svijeta,
a imaju i pjesmu koju su namijenili hrvatskom iseljenitvu. Radi
se o pjesmi i videospotu Kad se svome domu vratin. Mnoge od
spomenutih uspjenica mogli smo uti na koncertu u Martinci
ma, bez nastupa Pere Kozomare. Klapa se dii i dvama albumi
ma od kojih je drugi nedavno ugledao svjetlo dana, s naslovom
Rei e mi fala, na kojem su pjesme apnut u ti tajnu, Ne more
vrime, Samo njoj u pivat, Fali mi, Kad se svome domu vratim,
Rei e mi fala.

Folklorai i svirai iz Podravine

RIPET
E, a znate li vi, dragi itatelji i svi sluatelji Klape Ripet, to
znai rije ripet? Jer na samom koncertu pa i njegovim naja
vama i razgovorima vie puta sam ula kako u Martincima
nastupa Klapa Rispet. Ne Ripet nego Rispet. Iz ripeta u ov
dje napisati kako bez ripeta jezika nema ni njegova znanja.
Ako se s ripetom ne obraamo ocu i majci, ni nae dijete
nee se nauiti ripeta. Ripet je imenica mukog roda, na a
kavskom dijalektu hrvatskoga jezika i znai potovanje. Sto
ga, kako biste imali ripeta, utuite se ripetu, brinite o svom
ripetu i ivite s ripetom. U Dalmaciji je ripet vrlo vana ri.
I za kraj: sunce se skalalo, sve se iporkalo / zvona su ferma
la i umukla vala / sve se iempjalo, otraga molalo... / Kad je
pola a...
Branka Pavi Blaetin

MALA STRANICA

Dan maarske kulture 22. sijenja

Dan maarske kulture obiljeava se od 1989. godine na dan kada je Ferenc Klcsey 1823. godine
zapisao posljednji redak pjesme pod naslovom Himna, koja je postala maarskom himnom. Poslije,
1844. godine, tu Himnu uglazbio je Ferenc Erkel. Na Danu maarske kulture diljem nae zemlje odr
avaju se natjecanja u kazivanju stihova, izlobe i predava
nja. Prije nekoliko godina pokrenut je pokret zvan Nacija
recitira zajedno, u okviru kojeg upravo 22. sijenja uenici
raznih kola u Maarskoj, odnosno maarske nacionalne
manjine iz drugih zemljama skupa recitiraju Himnu elei
time naglasiti osjeaj pripadnosti maarskoj domovini i ma
arskom narodu.

Fejsbukoliari iliti ovisnici o drutvenim mreama

Iz godine u godinu sve se ee govori o

ovisnosti o drutvenim mreama, prije
svega o Fejsbuku. Oblici ove ovisnosti
odraavaju se na razliite naine. Kada si
prvi put napravio Fejsbuk profil, mislio/
la si da e ti sluiti samo za vezu s prija
teljima, neke brze dogovore i slino. Mi
slio/la si da e i osim Fejsbuka opet ve
inu svoga vremena provoditi vani s
drutvom. Meutim, iz dana u dan sve si
aktivnije poeo/la koristiti se drutve
nim mreama. Jesi li ovisnik, moe i ti
saznati. Ako nae sebe u najmanje pet
odgovora, to znai da previe vremena
provodi na drutvenim mreama.
Ovisnik si ako:
Provodi vie od sat vremena dnev
no na drutvenim mreama.
Provjerava drutvene mree prije
nego bilo to drugo kada se probu
di.

Ima vie prijatelja na drutvenim

mreama nego u stvarnom ivotu.
Otkazuje aktivnosti s prijateljima i
obitelji kako bi mogao pregledavati
drutvene mree.
Vie voli razgovarati mreno, inter
netski nego otii u posjet osobno.
Provjerava drutvene mree stalno
kada ste s prijateljima ili obitelji.
Dijeli osobne tajne na drutvenim
mreama.
Objavljuje osobne dogaaje prije
nego li ih podijeli s prijateljima i
obitelji
Nekoliko savjeta da se rijei
ovisnosti:
Odredi si svrhu posjeta na Fejsbuku.
Postupno smanji svoje vrijeme pro
vedenih sati na Fejsbuku.
Kada, napokon, spasi nekoliko

sati tijekom dana, pronai neke

druge aktivnosti. Ako ih ne prona
e, vrlo vjerojatno e opet nasta
viti po starome.
Ako i nakon svih ovih koraka ne us
pije, pokuaj jednostavno iskljuiti
svoj Fejsbuk-profil.

Znate li
kako je nastao
Fejsbuk?
U veljai 2004. godine Mark Zuckerberg pokrenuo je thefacebook, projekt kojeg je odradio za svoj uitak.
Sajt je zamiljen kao drutvena mrea
za studente njegova sveuilita Harvarda, koji su tim putem mogli meusobno saobraati i razmjenjivati informacije. Danas ova web-stranica ima
vie od 1 550 000 000 aktivnih korisnika. Fejsbuk je ujedno najomiljenije
mjesto za objavljivanje fotografija, s
vie od 14 milijuna novih dodanih fotografija dnevno.

19. sijenja 2017.

13

POMURJE

Lovako drutvoMali berek okuplja lovce Hrvate

im tko uje naziv Pomurje, odmah se prisjeti podruja koje se prostire pokraj Mure, sjeti se same rijeke,
vode koja je izvor ivota. Pomurski su se Hrvati srasli s rijekom koja im je tijekom stoljea pruala
mogunost za preivljavanje i kao pitka voda i kao izvor ribe, a za one strpljivije kao izvor zlata.
Mura napaja cijeli svoj obalni kraj, breuljci se uzdiu iznad svakog sela, a sve vei prostor osvajaju ume
(bukva, hrast), u kojima se krije bogatstvo divljih ivotinja. Gdje ima divljih ivotinja, tamo je i lovac, a to
je tako i meu pomurskim Hrvatima. Lovako drutvo meu pomurskim Hrvatima postoji od ezdesetih
godina prologa stoljea, meutim drutvo se obnovilo 1989. godine i poelo djelovati pod imenom
Lovako drutvo Mali berek (Kisberkes), okuplja lovce iz hrvatskih pomurskih naselja.
Lov je djelatnost kojom se ovjek bavio kroz cijelu povijest. Da
bi preivio, ovjek se hranio biljem koje je mogao ubrati i me
som koje je mogao uloviti. Lov je danas postao razonoda, zaba
va i sport, tako ga njeguju i lanovi Lovakoga drutva
Mali berek. lanovi esto nevidljivo rade svoj posao tijekom
godine, katkad se uju pucnjave, veinom u zimskom razdoblju
ili naiemo na njihove fotografije na drutvenim mreama gdje
ponosno pokazuju svoj ulov. lanovi drutva redovito su na ve
im seoskim priredbama, kuhaju za sudionike perkelt ili gula,
naravno, od divljai. Prilikom jedne takve priredbe sam neto
vie saznala o Lovakome drutvu
Mali berek od aktivnog lana Joe Doboa, koji vrlo dobro
govori hrvatski i ponosan je na to da su lanovi Drutva svi Hrva
ti, tj. iz hrvatskih pomurskih naselja.
Prije dvadeset sedam godina smo obnovili Lovako drutvo,
mnogi su se mladi ulanili, momentalno imamo 16 lanova, svi su
nai Hrvati, mi stariji dobro govorimo hrvatski, mlai ve slabije, ali
dok se druimo s lovcima iz Hrvatske, onda se mogu svi sporazum
jeti. To nije ba najjeftiniji hobi, tu treba prilino skupa oprema,
zato se i ne mogu ulaniti masovno, a ima i strogih propisa, jer tu se
barata orujem. lanovi moraju biti staloene osobe, koje se znaju
kontrolirati, nemaju problema sa zakonom, inae ne mogu dobiti
dozvolu na koritenje oruja. Nai lovci mogu loviti na 3100 hektara, unajmljujemo lovno podruje od Dionikog drutva Zalaerd ,
to je podruje koje se prostire pored Mure od Letinje do Kerestura i
Sepetnika, pa prema gore do Beehela. Predsjednik drutva je Stjepan Horvat. kae Joo Dobo.
U Drutvu ima najvie lanova iz Serdahela, a ima ih i iz Pusta
re, Sumartona. Sezona lova poinje u rujnu i traje do kraja velja

lanovi Lovakoga drutva na priredbi kuhaju perkelt od divljai.

14

19. sijenja 2017.

Joo Dobo s ulovljenim veprom

e, to je doba kada se lovi na jelene, srne i divlju svinju. Prema

miljenju lovca Doboa, ima dovoljno divljai na tome podruju,
ali lovac uvijek mora paziti na ravnoteu u prirodi, mora biti vje
iti istraitelj svog okruenja, mora osjeati ivu okolicu jer
svakim svojim postupkom izravno utjee na odnose u prirodi,
na suivot biljnog, ivotinjskog i ljudskog svijeta.
Po zakonu, ne moe se ii na lov bilo kada, nego mora se upi
sati u knjigu kod predsjednika drutva, a kada se ide na veliku
divlja, organizira se lov u drutvu. Pomursko lovako drutvo
organizira lov i s drugim drutvima skupa, ima kad dolaze lovci i
iz Hrvatske, veinom iz Meimurja. Lov na divlja i neka je vrsta
sporta, i u lovu se dodjeljuju nagrade, a u tom sluaju trofeji su
savladane, ulovljene divljai. Ako su trofeji vrhunski, onda uz
njih, prema ocjenjivakim pravilima, kao i u sportskim natjeca
njima, idu i medalje. Lovci Drutva su ve vie puta postigli vr
hunske medalje i gospodin Dobo je uspio dobiti meunarod
no priznanje s ulovom visoke divljai, jelena od 111 kilograma i
20 deka ulovio je na podruju blizu Beehela, to je bila zlatna
medalja, a poseban trofej mu je bio i vepar od 108 kilograma s
gotovo 20 centimetara kljova kojeg je uspio uloviti s dva metka
blizu Serdahela. Slian su ulov imali i njegovi prijatelji, takoer
na tome podruju. Lovci pripaze i na okoli, ureuju ga, uvaju
njegovu istou. Predsjednik Drutva Stjepan Horvat na bee
helskom vinogradu s potporom drugih organizacija dao je iz
graditi kapelicu svetom Hubertu, zatitniku lovaca.
beta

MOZAIK
KERESTUR
Dobrovoljno vatrogasno drutvo toga mjesta 21. sijenja, s po
etkom u 19 sati prireuje bal u prostorijama nekadanjih jaslica
na koji srdano oekuje sve zainteresirane. Karte se mogu kupiti
kod djelatnice Drutva, u mjesnim slastiarnicama za 3500 forin
ti. Na zabavi e svirati Band Marvany Duo. Ulaznica sadri aperi
tiv i veeru sa vedskim stolom.
MOHA
U tome podunavskom gradiu za 23. sijenja sazvana je izvan
redna izborna skuptina Mohake okake itaonice koja e se
odrati u klupskim prostorijama okake udruge u Tncsicsevoj
34, s poetkom u 18 sati. Na skuptini e se birati novo vodstvo.
S obzirom na vanost sjednice, pozivaju se svi lanovi udruge.
KALAA
U organizaciji tamonje Hrvatske samouprave, 21. sijenja 2017.
prireuje se ve tradicionalni Lakomac. Pokladna zabava kalakih
Hrvata bit e u mjesnoj Katolikoj ustanovi, s poetkom u 18 sati.
U prigodnom programu nastupit e aljmaki KUD Zora te domai
enski pjevaki zbor Ruice. U nastavku veeri goste e zabavljati
garski Orkestar Baka.
SANTOVO
U organizaciji Seoske samouprave, 21. sijenja organizira se ve
tradicionalna meunarodna Kobasicijada koja e se odrati u
mjesnom domu kulture, s poetkom u 8.30. U okviru prijateljske
suradnje Opine Petrijevci i Hrvatske samouprave sela Santova,
na Kobasicijadi e sudjelovati i druina prijateljskih Petrijevaca.

Croatica Non-profit Kft. raspisuje natjeaj za

dva novinarska statusa
za Budimpetu i Podravinu
Uvjeti:
visokokolska ili fakultetska diploma hrvatskoga jezika i knji
evnosti
izvrsno poznavanje hrvatskoga jezika u govoru i pismu, viso
ki stupanj formuliranja napisa, izvrsna dikcija
koritenje MS Office,
koritenje Adobe Photoshopa
poznavanje zakonitosti elektronikog i pisanog novinstva
tonost, brzina, samostalnost miljenja, komunikativnost,
poznavanje i koritenje novih medija (web, online, drutvene
mree...)
prednost imaju kandidati sa stalnim boravkom u omou/
Budimpeti
sustav deuranja, rad naveer i preko vikenda po potrebi
vozaka dozvola B kategorije
maarsko dravljanstvo.
Uvjeti natjeaja:
Uza navedeno i ivotopis, treba priloiti motivacijsko pismo i
nekoliko novinskih napisa.
Daljnje informacije:
Prijave se primaju do 15. veljae 2017. godine. Kandidati e se
nakon intervjua obavijesti o uspjenosti natjeaja. Podrobnije
obavijestiti na telefon: 06-20-976-3347
Prijave oekujemo na adresu:
Croatica Nonprofit Kft.
NOVINARI
1065 Budapest, Nagymez u. 68.

KERESTUR
Hrvatska osnovna kola i Udruga Zrinski kadeti poziva sve ljubi
telje tranja na utrku KUP MURA, koja e se odrati 14. sijenja
(subota) 2017., s poetkom u 10 sati. Okupljanje trkaa bit e kod
ulaza osnovne kole od 9 do 9.30. Prijaviti se moe i prethodno
na web-stranici kole www.iskola.murakeresztur.hu ili na licu
mjesta. Sudjelovanje je besplatno, oni koji si mogu priutiti, or
ganizaciju mogu potpomagati s tisuu forinti. Prijaviti se moe u
polumaratonu, etvrtmaratonu i u kraim daljinama. Utrka e se
odvijati na ulicama sela, na poljskim putovima, u umi i vinogra
du. Proglaenje rezultata u raznim kategorijama (djeaci/djevoj
ke odreenih godita / odrasli) predvia se u 12 sati. Najbolji e
biti nagraeni medaljom i priznanjem. Organizatori svakoga sr
dano oekuju.
ALJMA
Tamonja Hrvatska samouprava i Bunjevaki Divan klub 4. ve
ljae suorganiziraju tradicionalno Bunjevako prelo koje e se
prirediti u Aljmakom prosvjetnom sreditu s poetkom u 18 sati.
U programu nastupaju aljmaki KUD Zora, Pjevaki zbor Divan
kluba, Tamburaki orkestar te maliani vrtia i uenici. U nastav
ku veeri goste e u gostionici uto drijebe zabavljati orkestar
Juice team. Ulaznice s veerom se mogu naruiti u Prosvjetnom
sreditu 17., 24. i 31. sijenja od 18 do 19 sati. Opirnija obavijest
na telefonu 06-70/388-71-98 ili na 06-30/ 4665260.
PEUH
U Koncertnoj dvorani Kodly 22. veljae, s poetkom u 19 sati
prireuje se koncert pod naslovom Poklade i narodna glazba.
U programu nastupaju Andrs Berecz, Orkestar Vujicsics i Orke
star Zengo.
19. sijenja 2017.

15

GLASNIK
U spomen

Stipan Pani (1930. 2017.)

Dana 9. sijenja, u 86. godini ivota, u baj
skoj bolnici preminuo je istaknuti dru
tveni djelatnik santovakih Hrvata Stipan
Pani. Roen je 18. oujka 1930. u Santo
vu u bunjevakohrvatskoj obitelji. Godi
nama je bio lan Antifaistikog fronta
Slavena, a zatim se ukljuio u rad Demo
kratskog saveza, 1984. ponovno je pokrenuo Udruenje okakih
Hrvata koje je davne 1968. utemeljio profesor Stjepan Velin. Ota
da sve do svoje smrti bio je predsjednikom udruge santovakih
Hrvata okaca. Zduno i ustrajno se zalagao za ouvanje materin
ske rijei, kulture i tradicija santovakih Hrvata. Pod njegovim
vodstvom organiziran je mjeoviti pjevaki zbor, a zatim i folklor
na skupina. S folklornim drutvom nastupali su na mnogim pri
redbama u Maarskoj i u inozemstvu, u Vojvodini i Hrvatskoj.
Meu najveim uspjesima drutva biljei se i gostovanje na Me
unarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1989. godine. Organizator
je raznih prosvjetnih predavanja s gostujuim predavaima istak
nutih kulturnih i drutvenih djelatnika Hrvata u Maarskoj, te
kulturnih programa, neko vrijeme i Marindanskog bala. Stipan
Pani zasluan je i za utemeljenje zaviajne zbirke koja je uree
na pod vodstvom dr. ure aroca u klupskim prostorijama Udru
enja okakih Hrvata. Od 1994. do 1998. godine bio je i lan pr
vog saziva santovake Hrvatske samouprave. Naruena zdravlja
posljednjih desetak godina organizirao je samo klupske pokladne
priredbe. Dobitnik je vie priznanja i odlikovanja, meu njima Za
socijalistiku kulturu, a od predsjednika Republike Hrvatske dr.
Franje Tumana primio je Pleter reda Danice.
Njegov je posljednji ispraaj bio 12. sijenja na santovakome grob
lju.
Pokoj vjeni daruj mu, Gospodine.
S. B.

BAJA
Sjednica Skuptine Hrvatske dravne samouprave bit e 28.
sijenja 2017. godine u 10 sati u Konferencijskoj dvorani
Hotela Duna (6500 Baja, Szenthromsg tr 6). Za sastanak
prve sjednice HDS-ove Skuptine u 2017. godini predloen
je ovaj dnevni red:
1) Predsjednikovo izvjee o radu izmeu dviju sjednica Skupti
ne, izvjee o izvrenju odluka kojima je rok istekao, izvjee o
odlukama za koje je bio ovlaten predsjednik. Referent: Ivan Gu
gan, predsjednik;
2) Prihvaanje Plana poslovanja Zaviaja d. o. o. za 2017. godinu.
Referent: Tibor Radi, ravnatelj;
3) Rasprava o osiguranju potpore iz dravnog fonda za:
izdavanje Hrvatskoga glasnika
djelovanje Radija Croatica
djelovanje Internetskog TV-a
djelovanje Hrvatskoga kulturnog sredita Croatica. Referent:
aba Horvath, ravnatelj;
4) Prihvat Plana poslovanja Neprofitnog poduzea Croatica za
2017. godinu. Referent: aba Horvath, ravnatelj;
5) Rasprava o osiguranju potpore iz dravnog fonda za izdavanje
narodnosnog asopisa Bartsg za 2017. godinu. Referentica:
Eva Mayer, glavna i odgovorna urednica;
6) Rasprava o proirenju kolske zgrade Hrvatskog kolskog cen
tra Miroslava Krlee (odluka o predaji natjeaja prema ispisu na
tjeaja EFOP-4.1.5-16). Referent: Ivan Gugan, predsjednik;
7) Rasprava o II. fazi obnove Hrvatskog vrtia, osnovne kole i
uenikog doma u Santovu (odluka o predaji natjeaja prema is
pisu natjeaja EFOP-4.1.5-16);
8) Prihvat prorauna HDS-a i ustanova za 2017. godinu;

HRVATSKI IDAN
Hrvatska samouprava sela i Dija grupa idanske zvjezdice, pod
peljanjem Kristine i Tamaa Kovaa, srdano Vas pozivaju na pred
stavljanje knjige i cedejke pod naslovom Kad sam bila mala..., 22.
januara, u nedilju od 16 uri, u idanski Kulturni dom. U programu
sudjeluju idanski tamburai, pjevaki zbor Peruka Marija, i HKD
akavci kot i domaini idanske zvjezdice. Izdava knjige je Hr
vatska samouprava Hrvatskoga idana, a tisak je priskrbila Izda
vaka kua Croatica.
KISEG
Hrvatska samouprava dotinoga varoa srdano Vas poziva na Hr
vatski bal 28. januara, u subotu, s poetkom od 19 uri. Bal otvara
Hrvatsko kulturno drutvo etarci iz Gornjega etara, svira pe
troviski Timar-trio. Ulaznice za bal stoju 5000 Ft ili 17 eurov, a in
formacije morete dostati na telefoni 36 70 708 2291 ili na 36 30
979 1372.

9) Raspisivanje natjeaja za ravnatelja Hrvatskog vrtia, osnovne

kole i uenikog doma u Santovu;
10) Odluivanje o planu godinjeg odmora predsjednika Hrvat
ske dravne samouprave. Referentica: Angela okac Markovi,
predsjednikova zamjenica;
11) Razno.
KATOLJ
U organizaciji Hrvatske samouprave, i ove se godine organizira
pokladno okupljanje i bal u tome malom baranjskom naselju to
ga naseljava malobrojna zajednica okakih Hrvata. Bit e to 11.
veljae, s poetkom u 16 sati. Na pokladnom veselju meu po
zvanima sudjelovat e i kukinjski KUD Ladislava Matueka.
POGAN
U tamonjem domu kulture 20. sijenja odrava se plesanica.
Hrvatske i makedonske plesove s glazbenom pratnjom Orkestra
Vizin poduavat e Vesna Velin. Plesanica poinje u 19.30.

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavi Blaetin, tel.: +36-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE: Timea Horvat, e-mail: tiho@croatica.hu, NOVINARI:
Stipan Balatinac, e-mail: balatinac66@gmail.com, Bernadeta Blaetin, e-mail: beta@croatica.hu, Kristina Goher, e-mail: kristina.ghr@gmail.com, RAUNALNI SLOG: Anna Kondor, tel.: 1/269-1974,
e-mail: nusik.glasnik@gmail.hu, LEKTOR: ivko Mandi, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymez u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.:1/269-1974, e-mail: glasnik@croatica.
hu ZA OSNIVAA: Savez Hrvata u Maarskoj. IZDAVA: Croatica Kft. RAVNATELJ: aba Horvath. List iri posredstvom Maarske pote, na osnovi pretplate na iroraun: CITIBANK Rt. 1080001410000006-10612016, urednitvo Hrvatskoga glasnika i alternativni iritelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira iz dravnog prorauna Maarske. Rukopise, fotografije
icrtee ne uvamo i ne vraamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymez u. 68.
HU ISSN 1222-1270