Andragoki glasnik

Vol. 14, br. 1, 2010, str. 57-64

Prethodno priopenje

STAVOVI BUDUIH UITELJA PRIMARNOG OBRAZOVANJA

O CJELOIVOTNOM UENJU I OBRAZOVANJU
Vinja Raji i Goran Lapat
Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu
visnja.rajic@ufzg.hr
goran.lapat@ck.t-com.hr

Saetak Obrazovanje je nedvojbeno u svim modernim drutvima znaajan initelj drutvenog napretka i individualnog razvoja svake osobe. Svakodnevne nove okolnosti nalau potrebu ponovnog procjenjivanja vlastitih
kompetencija svakog ovjeka, a naroito uitelja. Sposobnost kvalitetnog
rada uitelj ostvaruje samokritikom i visokom motivacijom za nastavak uenja tijekom cijelog ivota. Organizacija obrazovanja mora razvijati i unapreivati i osobni razvoj uitelja i itav odgojno-obrazovni sustav. U radu
se obrazlau stavovi buduih uitelja o cjeloivotnom uiteljskom uenju i
obrazovanju u njihovom radnom vijeku. Analizom sadraja studentskih radova (buduih uitelja primarnog obrazovanja) pokualo se denirati njihove
stavove o cjeloivotnom uenju i obrazovanju. Rad prikazuje dobro razumijevanje tematike i opisuju cjeloivotno uenje kao konstantan proces (njih
76,67%). Polovica studenata smatra da je cjeloivotno uenje i obrazovanje
neophodno (50,82%). Studenti smatraju da cjeloivotno uenje i obrazovanje
imaju izrazit utjecaj na kvalitetu njihova rada (39,34%), kao i razvoj njihovih
kompetencija (34,43%). Piui o oblicima svog cjeloivotnog obrazovanja i
cjeloivotnog uenja njih 81,97% odabralo je neformalne oblike koje bi koristili (seminari, radionice, teajevi), njih 52,46% uoava i odabire informalne oblike obrazovanja samoobrazovanje, dok ih 32,79% planira nastaviti
obrazovanje (doktorski studij).
Kljune rijei: cjeloivotno uenje, cjeloivotno obrazovanje, stavovi,
budui uitelji

Uvod
Naziv cjeloivotno obrazovanje (lifelong education), odnosno cjeloivotno
uenje (lifelong learning), pojavio se u Engleskoj u dvadesetim godinama prolog stoljea. Ovi termini gotovo su istoznani, ali pojam cjeloivotno uenje eli
naglasiti potrebu premjetanja teita edukativnog procesa s programa i uitelja na
osobu koja ui. Cjeloivotno uenje ne zamjenjuje tradicionalno kolovanje, to
57

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 14, br. 1, 2010, str. 57-64

se u poetku smatralo moguim, a zbog nedostataka kolovanja i poeljnim, ono

je zapravo eksibilni sustav oblika uenja koji omoguuje cjeloivotno stjecanje i
razvijanje kompetencija koje su ljudima potrebne za ivot u odrasloj dobi. Kako su
faze cjeloivotnog uenja povezane, primjena koncepcije cjeloivotnog uenja zahtijeva reinterpretaciju kolovanja, ali i obrazovanja odraslih koje je prije postojalo
kao paralelni sustav obrazovanja neovisan o kolovanju (Pastuovi, 2008).
Budui da meunarodne zajednice i njihove organizacije uvelike utjeu na razvoj obrazovne politike, zakona i rjeenja na probleme u obrazovanju (vie u ulo
i ost. 2009) jasno je da je velik utjecaj istih i na obrazovanje buduih uitelja.
Europska komisija koji je prihvatila je 2004. godine razvojni plan Education
and Training 2010 The Success of the Lisbon Strategy Hinges on Urgent Reforms
kojim predlae strategije kako bi se ostvario cilj Europske Unije kao ekonomije iji
je osnovni pokreta znanje. Ovaj plan stavio je u fokus cjeloivotno obrazovanje
uitelja i njihov razvoj (European commision, 2004).
U istraivanju koje je provedeno u zemljama Jugoistone Europe (2003) utvreno je da su institucije koje se bave obrazovanjem uitelja svjesne kako bi se
promjenama u sustavu kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika trebalo
pristupati iz perspektive cjeloivotnog uenja. ini se kako na tom podruju treba
jo dosta uiniti. Samo petina institucija (20,0%) navodi kako ve uzima u obzir
takvu perspektivu, dok je veina institucija ili u poetnoj fazi (34,8%) ili tek u fazi
planiranja (40,9%). Svega nekolicina (4,3%) smatra da takav pristup nije potreban.
Za veliku veinu institucija (85,4%) nastavnici zaposleni u kolama predstavljaju
ciljnu skupinu u kontekstu primjene strategija cjeloivotnog uenja. Pojedinci koji
su diplomirali u drugim disciplinama, a ele postati nastavnici su ciljna skupina
samo za desetinu institucija (11,7%) (vie u Zgaga, 2006).
Zajedniki prijedlog kompetencija uitelja naglaava jasne i primjerene strategije cjeloivotnog uenja i obrazovanja formalnim i neformalnim oblicima (European commision, 2004). Budui da poimanje obrazovanja i uenja kao cjeloivotnog procesa utjee na cjelokupan odgojno-obrazovni proces, promjene su potrebne
i ve oite i u obrazovanju uitelja. Koncept cjeloivotnog uenja ima dvostruku
vanost za uiteljsku profesiju. Uitelj mora biti spreman i sposoban za cjeloivotno
uenje i kontinuirano usavravanje ako eli uinkovito odgovoriti zahtjevima koje
pred njega postavlja obveza aktualizacije znanja i vjetina u akademskom podruju
i u podruju uenja/pouavanja. No, uitelji su isto tako odgovorni da kod svojih
uenika kroz sve faze obrazovanja sustavno potiu motivaciju za cjeloivotnim uenjem i svladavanje kognitivnih vjetina koje e od njihovih uenika stvoriti samostalne uenike s trajnom potrebom za investiranje energije u osobni i profesionalni
rast i razvoj (Vizek, 2006).
obrazovanje je u srcu razvitka i pojedinaca i zajednica; njegovo je poslanstvo omoguiti svakom od nas, bez iznimke i u potpunosti, razviti sve nae talente
i ostvariti na stvaralaki potencijal, ukljuujui i odgovornost za vlastite ivote i
postignue osobnih ciljeva. (Delors, 1998; str. 28).
58

V. Raji, G. Lapat: Stavovi buduih uitelja primarnog obrazovanja o cjeloivotnom uenju

Istraivanja do sada
Tematikom cjeloivotnog uenja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj bavili su
se sad ve brojni autori. Sustavnim istraivanjima (Pavin i ost., 2005) utvruju da
postoji naglaena potreba za kvalitetnim strunim usavravanjem uitelja i potreba
za uvoenjem kvalitetnog sustava bodovanja za sudjelovanje u strunom usavravanju. Osim strunih usavravanja seminarskoga, radionikog i predavakog tipa,
u kontekstu cjeloivotnog obrazovanja uitelja i nastavnika naglaavaju potrebu
omoguavanja poslijediplomskog obrazovanja iz podruja obrazovnih znanosti i
metodika, jer interes za ovakvim oblikom usavravanja svakako postoji. Domovi i
Godler (2003) utvruju kako model profesionalnog usavravanja nastavnika u Hrvatskoj nije usklaen s inicijalnim obrazovanjem nastavnika. Nastavnici pokazuju
veliku potrebu za daljnjim neformalnim usavravanjem, dok je stupanj zadovoljstva
ponuenim modelom nizak. Radeka (2009) razmatra kontekst u kojem se odvija
cjeloivotno obrazovanje uitelja u Republici Hrvatskoj i zakljuuje kako razni negativni imbenici utjeu na proces cjeloivotnog uenja i obrazovanja nastavnika.
Malo jer istraivanja o stavovima buduih nastavnika i pedagoga o konceptu cjeloivotnog uenja i obrazovanja i ulozi istog u njihovom buduem profesionalnom
ivotu. Klapan, (2004) provodi istraivanje o stavovima studenata i njihove vizije
o cjeloivotnom uenju i obrazovanju. Istraivanje propituje stavove studenata o
sintagmi cjeloivotno uenje i obrazovanje, drutvo koje ui i propituje stavove i
viziju uenja u budunosti. U neto opsenijem istraivanju (Klapan i ostali 2009)
zakljuuju da studenti visoko vrednuju cjeloivotno uenje i spremni su investirati
u daljnju edukaciju.
Metodologija i cilj istraivanja
Istraivanje je provedeno na radovima studenata prve godine Odsjeka za primarno obrazovanje, koji pohaaju modul Odgojne znanosti, Uiteljskog fakulteta,
Sveuilita u Zagrebu. Naime, studenti koji su upisali modul Odgojne znanosti sluaju kolegij Cjeloivotno obrazovanju u kojemu se bave tematikom cjeloivotnog
obrazovanja, pa tako i cjeloivotnog obrazovanja uiteljske profesije. U istraivanju su analizirani radovi studenata Uiteljskog fakulteta u zagrebu u sva tri odsjeka
(Zagreb N = 24, akovec N = 22, Petrinja N = 15). U istraivanju je analiziran
ukupno 61 studentski rad (N = 61). Koritena je metoda analize sadraja kako bi se
utvrdili stavovi buduih uitelj o cjeloivotnom uenju i obrazovanju (vie o metodi
u Zvonarevi, 1981).
Budui da je uloga uitelja kljuna u procesu cjeloivotnog uenja i obrazovanja, a oekivanja koje drutvo ima spram uitelja i uiteljske profesije sve vea
istraivanje je imalo za cilj utvrditi stavove i osvijetenost buduih uitelja o ovoj
tematici. Pokuali smo utvrditi prepoznaju li studenti ulogu cjeloivotnog obrazovanja i uenja u njihovu profesionalnom razvoju, kao i koje oblike obrazovanja
smatraju nune i potrebne kako bi kompetentno mogli obavljati svoj posao.
59

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 14, br. 1, 2010, str. 57-64

Rezultati istraivanja
Studenti su nakon uvodnih predavanja o tematici cjeloivotnog obrazovanja i
uenja trebali odgovoriti na pitanje to za vas znai sintagma cjeloivotno uenje
i obrazovanje? Analizom radova utvreno je da studenti razlikuju znaenje ta dva
pojma i njihovih razliitih oblika, te uoavaju nunost istih. Tako studenti odgovaraju:
Cjeloivotno obrazovanje je za mene uenje koje na kraju ima neki rezultat
(potvrdu), u ovom sluaju naobrazbu, a cjeloivotno uenje je proces pomou kojeg
svakog dana saznajemo neto novo i time obogaujemo svoje znanje.
Obje paradigme za mene predstavljaju ono emu bi svatko od nas trebao
teiti i u tom smjeru djelovati, a to je ulaganje u sebe svoja znanja, vjetine i sposobnosti. Zato? U vrijeme kada se koliina znanja svakodnevno poveava pred ovjeka se stavlja obveza svakodnevnog uenja. Ona znanja koja je ovjek stekao tijekom
kolovanja ponekad su ve ulaskom u svijet rada zastarjela, zbog ega obrazovanje
ne prestaje zavretkom redovnog kolovanja ve se nastavlja cijeli ivot
Studenti u radovima deniraju cjeloivotno uenje i obrazovanje kao konstantan proces (njih 76,67%), neophodan za njihovu profesiju (50,82%). Vide mogunosti za usavravanje razliitim oblicima cjeloivotnog obrazovanja (49,18%). Dio
studenta vjeruje kako su cjeloivotno uenje i obrazovanje imaju kljuni utjecaj na
kvalitetu znanja (39,34%) i razvoj kompetencija (34,43%).
Na pitanje Mislite li da informalno obrazovanje ima utjecaj na Vae kompetencije? gotovo svi studenti odgovaraju pozitivno. Uoavaju i intrinzinu motivaciju
pojedinca kao kljuni pokreta informalnog obrazovanja.
Mislim da ima utjecaj na nae kompetencije jer je ono odraz nae elje za samostalnim uenjem te napredovanjem u ivotu i daljnjem obrazovanju

Graf 1: Stavovi buduih uitelja o cjeloivotnom uenju i obrazovanju

60

V. Raji, G. Lapat: Stavovi buduih uitelja primarnog obrazovanja o cjeloivotnom uenju

Graf 2: Oblici cjeloivotnog obrazovanja kojim se budui uitelji planiraju koristiti tijekom svog radnog vijeka

Informalno uenje i obrazovanje imaju veliku ulogu kod utjecaja na nae

kompetencije zbog toga to je to obrazovanje koje svaki pojedinac bira za sebe ovisno o svojim eljama i potrebama
Samoobrazovanjem mi sami odabiremo to emo uiti, a to moe poboljati
i unaprijediti nae sposobnosti
U dva rada studenti nisu bili sigurni utjee li informalno obrazovanje na razvoj
njihovih kompetencija. U svim radovima bilo je jasno da je za uiteljsku profesiju
u velikoj mjeri nuno cjeloivotno uenje i obrazovanje.
Studenti su takoer bili zamoljeni predvidjeti tijek svog cjeloivotnog obrazovanja nakon zavrenog studija. Najvei dio studenata vidi svoje daljnje obrazovanje
u razliitim neformalnim oblicima (seminari stranih jezika, struni aktivi, razliiti
seminari i radionice - njih 81,97%). Zanimljivo je primijetiti da ak 32,79% studenata vidi svoje daljnje obrazovanje u formalnim oblike npr. upisivanjem doktorskih
studija. Dio studenta u svojim radovima naglaava i informalne oblike obrazovanja
(njih 52,46%).

Zakljuak
Analizom sadraja studentskih radova pokuali smo saznati percepciju i stavove buduih uitelja primarnog obrazovanja o cjeloivotnom uenju i obrazovanju.
Odgovori na pitanja pokazuju kako studenti percipiraju drutvo koje ui i u kojem
bi smjeru ono trebalo ii. Zanimljivo je primijetiti kako najvei dio ispitanika odabire za svoju budunost informalne oblike obrazovanja (njih 81,97%) koji su u nas
uvrijeeni, ali i vrednovanje od strane Agencije za odgoj i obrazovanje. Njih 50,64%
pridaje vanost informalnim oblicima obrazovanja (samoobrazovanja) iako znamo
61

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 14, br. 1, 2010, str. 57-64

kako je ono izuzetno bitno u uiteljskoj struci zbog raznovrsnosti odgojno-obrazovnih situacija u kojima se uitelj svakodnevno nalazi. Iako je rije o studentima prve
godine uoeno je da njih ak 33,79% vidi svoje daljnje obrazovanje u formalnom
obliku (doktorat znanosti). Vrlo je vjerojatno da je tomu doprinijelo otvaranje doktorskog studija na Uiteljskom fakultetu u Zagrebu i otvorilo buduim uiteljima
nove perspektive.
Budui da su ispitanici budui uitelji kojima je trenutno primarna zadaa vlastito obrazovanje, valjalo bi provesti ispitivanje i meu uiteljima i drugim nositeljima odgojno-obrazovnog sustava koji su se zaposlili nedavno, a isto tako i meu
onima koji su zaposleni 15-ak godina ili pak su pri kraju radnog staa. Tada bismo
mogli usporediti elje i potrebe, ali i mogunosti i dostupnost cjeloivotnog obrazovanja uiteljima. Daljnjim istraivanjima mogli bismo saznati kolika je njihova
motiviranost za daljnjim formalnim obrazovanjem ili samoobrazovanjem, jer razvoj
drutva i tehnologije na usavravanje prisiljava svakoga, a ne samo visoko obrazovane ljude i ljude kojima je dostupna multimedija. Kvaliteta obrazovanja uitelja
iz perspektive cjeloivotnog uenja zahtijeva i bolju suradnju izmeu institucija
visokog obrazovanja, institucija strunog usavravanja i kola. Ova suradnja treba se omoguiti i sustavnim zakonskim odredbama, ali i nancijskom potporom.
Takoer je potrebno utvrditi jasne uloge i odgovornosti svih partnera ukljuenih u
ovu suradnju. Institucije inicijalnog obrazovanja i strunog usavravanja bi trebale
u proces stvaranja novih studijskih programa ukljuiti uitelje, nastavnike i strune
suradnike koji rade u praksi. Trebalo bi provoditi vie istraivanja o cjeloivotnom
obrazovanju i to je mogue bre reagirati i provoditi zakljuke kako bi raskorak
izmeu oekivanja drutva i mogunosti pojedinca bio sveden na minimum.

LITERATURA
1. ulo, I., Klapan, A., Matijevi, M., iljak, T., (ur.) (2009;) Meunarodne organizacije
u obrazovanju odraslih, Agencija za obrazovanje odraslih, Zagreb
2. Delors, J., (1998); Uenje: blago u nama: Izvjee UNESCO-u Meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee, Educa, Zagreb
3. Domovi, V., i Godler, Z., (2003); Suvremeno obrazovanje uitelja u Europi i/ili mogua budunost obrazovanja uitelja u republici Hrvatskoj, Metodika, 6, str 49-60, Zagreb
4. Klapan, A., (2004); Studentska vizija cjeloivotnog uenja, u Klapan A. (ur) Teme iz
Andragogije, Vlastita naklada, Rijeka, str 139 152
5. Klapan, A., Rafajac, B., Ronevi, N., (2009); Stavovi studenata preddiplomskog studija pedagogije Sveuilita u Rijeci spram cjeloivotnog uenja, Andragoki glasnik, vol.
13, br. 2, str. 113 - 131
6. Radeka, I., (2009); Cjeloivotno obrazovanje nastavnika u Hrvatskoj, u Bouillet, D.,
Matijevi, M., (ur) Kurikulumi ranog odgoja i obveznog obrazovanja, Zagreb, 659 671

62

V. Raji, G. Lapat: Stavovi buduih uitelja primarnog obrazovanja o cjeloivotnom uenju

7. Pastuovi N.: Cjeloivotno uenje i promjene u kolovanju; Odgojne znanosti: Vol. 10,
br. 2, 2008, str. 253-267,
8. Pavin, T., Rijavec, M. i Miljevi-Riiki, R. (2005). Prikaz rezultata empirijskih istraivanja na glavnim sudionicima sustava obrazovanja ucitelja i nastavnika. U: V. Vizek
Vidovi (Ur.) Cjeloivotno obrazovanje uitelja i nastavnika: viestruke perspektive
(str. 95-173). Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
9. Vizek Vidovi, V. (2005); Obrazovanje uitelja i nastavnika u Europi iz perspektive
cjeloivotnog uenja, Vizek Vidovi, V. (ur.), Cjeloivotno obrazovanje uitelja i nastavnika: viestruke perspektive. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja, str. 15-66.
10. Zvonarevi, M. (1981); Socijalna psihologija. Zagreb: kolska knjiga.
11. European Commision
Directorate-General for Education and Culture Common European Principles for
Teacher Competences and Qualications; (18. 10. 2009); http://www.see-educoop.
net/education_in/pdf/01-en_principles_en.pdf
12. European Commision
Joint interim report of the Council and the Commission; (20. 10. 2009);
http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/jir_council_nal.pdf
13. Zgaga, P., (ur) (2006); Enhancing the Professional Development of Education Practitioners and Teaching/Learning Practices in SEE countries, http://www.see-educoop.
net/portal/tesee.htm

63

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 14, br. 1, 2010, str. 57-64

ATTITUDES OF FUTURE PRIMARY SCHOOL TEACHERS

TOWARDS LIFELONG LEARNING AND LIFELONG
EDUCATION
Vinja Raji and Goran Lapat
Faculty of Teacher Education

Summary Education is without a doubt an important factor of social

and individual development in all modern societies. Everyday circumstances require constant assessments of one owns competences of every one of
us and especially of teachers. The ability to work with quality accomplishes
by self-critic and high motivation for continuum of lifelong education. Educational organization should develop and enhance personal development of
teachers and further development of educational system. The paper discuses
the attitudes of future teachers about lifelong learning and lifelong education
in their professional lifetime. Content analysis of the students papers (future
primary teachers) tried to identify their attitudes toward lifelong learning.
In their papers students show great understanding of the topic and describe
lifelong education as a constant process (76.67%). Half of the students wrote
that lifelong education is a necessity (50.82%). Students found that lifelong
education will the quality of their work (39.34%), as well as the development
of their competences (34.43%). When writing about the forms of their lifelong
learning and education most students chose nonformal education (seminars,
workshops, courses 81.97% of them, informal forms of education (52.46%
- self education) and 32.79% of the students see their further education in the
formal education (PhD level).
Key words: lifelong education, lifelong learning, attitudes, pre-service
teachers

64