BIBLIOTEKA AGRO-HIT

Jagodiasto voe
B. Volevi, dipl. ing.

Nakladnik
NERON d ..o ..o.. , ~jelovar) Palmotieva .5
TeL 043 l 241 - 2'77, fax 043 l 247 - 428
Mob.. 091 l 2243 177
wWw.. agro-hit. com
www..neron-book .hr
e-mail: neron@bj htnet. hr
Za nakladnika
Ante Perkovi
Struna redaktura

Tomislav Feje
Gnificka priprema i dizajn
AZ PROMO
www. azpromo hr
Distributer za BiH
BEGEN d.o.o Sarajevo
Distributer za Srbiju
KAJROS d . o. o Sremsk:i Karlovci
Po~joprivredni list Beograd
za Hrvatsku NERON d.o..o.. ~jelovar.
Sva prava pxidrana. Reproduciranje ove publikacije u cjelini, djelomice ili na bilo
koji nain, bilo kojim sredstvima nije doputeno bez prethodne pismene suglasnosti nakladnika.
ISBN 953-6698-21-8
CIP Katalogizacija u publikaciji,
Nacionalna i sveuilina ~jinica Zagreb
UDK 634 '7 (035)

(Fragaria sp), viegodinja ze- je u Europi i Aziji, do 70oN.

ljasta, stalno zelena bi~jka niskog Plod je sitan, okrugao, izdueno
rasta Pripada kolu Spermatophy- konian, crven i b~jeli, vrst i
ta, potkolu Angiospermae, klasi aromatian. Cvijet je mali, bijeli,
Dico~yledoneae,
redu Ro.sale.5, dvospolni, nalazi se iznad lia..
obitelji Rosaaae, podobite~ji Ro- VarUetet R v . var. Sempe~florens
Joidea, rodu Fragaria .
Duch. Cvjeta vie puta u godini
(remontantan), F ve.5ca i F. v
Do danas je opisano 47 vrstaja- Jempe~florens Duch.. Slue kao
goda, meu k~jima su najvan~je: biljke indikatori za ispitivanje
vuusa.
1.. Fragariave.sca L.. (2n = 14;
sin. F .silve.str'is Duch , F vulgaris
2 . R orientalif Los . (2n = 28) .
Ehrh.., F suaulenta Gilib.., Poten- Rasprostranjena u istonom Sitilla vesca Scop.). Rasprostranjena biru, Mongoliji, Manduriji 1
5

Kor~ji.. Slina je vrsti

F morchata,
osim cvijeta koji je u ist~j ravnini
s liem. Od nje su nastale sorte
otporne na mraz.

(Florida, Meksiko, Peru, ile)

6. R platypetala Rydb.. Rasprostranjena od Aljaske do Kalifor~je, divlja i u kulturi ..

3 .. R maschata Duch.. (2n = 42;

sin.. F. sativa L . , F elatior Ehrh., Nasljeivanje
F magna Thuill., R rever-sa Kit.) . (genetski temelji)
rasprostranjena u Europi List
i cvijet su krupni, a plod sitan,
mukatnog okusa. Sorte: Black
Hautboi:s, panjolska jagoda, milanska jagoda.

Prema kromosomsk~j strukturi jagode se dijele na diploidne

(F. vesca L.), tetraploidne (F. orientali5 Los.. ), heksaploidne (F
moschata Duch. ) i oktoploidne
4. R chiloen~i~ Duch. (2n = 56; (R ananaua Duch.). Pri kria~ju
sin. R vesca L . , R chiloenJir L.. i jagoda razliite strukture kromoMol.) . Rasprostranjena kao div- soma mogu se dobiti i ~jeme~jaci
lja na jugu ilea, u ~jevern~j Ka- sa heptaploidnim - F mos chata x
liforniji i na Havajima, a kultivi- F. ananaua (8x), dekaploidnim
rana u ileu, Peruu i Ekvadoru. - F ananassa x F veJca i heteroList, cvijet i plod su krupni, a ploidnim brojem kromosoma .
vr~jee (stolone) se jav~jaju na- Plemenite sorte (8x) x F. vesca
kon berbe ploda. Od nje su nas- sempe~florens (4x) daju hibride,
tale sorte krupnoga ploda.
sterilne, heksaploidne prave
bastarde, fertilne, oktoploidne
5.. R ananas:sa Duch.. (2n = kriance i fenotipove k~ji su
56; sin. F grandijlora Ehrh.. , F tipini za tip F ananar.sa.. Potincta i F calyculata Duch., F. liploidi x poliploidi daju u Fl vesca var. Ananas Ait ) . Nastala je generaciji bastarde k~ji cvjet3:ju,
krianjem vrsta R chiloenri:s i F a u pravilu su samosterilni ili invirginiana. Od nje su nastale sve tersterilni R moschata (6x) x R
suvremene sorte jagoda krup- anana.SJa (8x) iF anana.ssa (8x) x
noga ploda.. Rasprostranjena na R vesca .sempe~florens u F2 - gesjeveru od 63 (Sibir) od 65o N neraciji daju samooplodne iz(Amerika), a na jugu do 26 N b~jke. Pri recipronom kri~ju
6

razliite

F ananassa x R vesta, dob~ju se

sjemenjaci sa 2n = 49, 56, 70 i
77 kromosoma, k~ji se jako razlikuju po plodnosti. Krupnoa
i kvaliteta ploda kao i ostale
osobine (F ananassa) nas~jeuju
se polifaktor~jalno, intermedijarne, parc~jalno dominantno
ill recesivna. Tzduenost ploda
je dominantna.. Ruiasta b~ja
cvijeta (F vesca) je dominantna
u odnosu na b~jelu b~ju cvijeta.
B~ja pokoice i mesa nas~jeuje
se poligenski neovisno jedno o
drugome.. Sorte vrstog mesa,
kad se kriaju sa sortama ~je je
meso meko, daju visok postotak
~jemenaka vrstog mesa. Visok
sadraj vitamina e je djelomino
dominantan Krupnoa ploda
nUe u korelac~ji s otpornou na
mraz..

4. zapadno-amerika sa 18 vr.sta (Aljaska do 6.5oN, zapadna

Kanada, Britanska Kolumbija,
zapadni dio Sjeverne Amerike
do 95E . Kalifornija, Ekvador,
Peru, ile)..
.

Rasprostra~jenost

Podtijedo kultivir-anih jagoda

morfoloke karakteristike i mjesta postanka, sve jagode

se mogu svrstati u etiri grupe:
1. europ.ska .sa 4 vrste (Europa,
zapadni Sibir, Turkmen~ja, Kavkaz);

2 azijska sa 17 vrsta (istoni

Sibir, istona i srednja Az~ja, .Japan);
3.

istono-amerika

.sa 8 vr'Sta
(istona Kanada, Ontario, Labradar do 95oE) i

Kultiviranih sorata jagoJagoda je rasprostranjena po

cijel~j Europi, u Az~ji (Sibir do da ima preko 2000. One su
Diljujska, .Jakutska i Nikolaev- proizale od est vrsta, i to: euska na sjeveru; Sahalin, .Japan, ropska grupa od R vesca L . (2n
Kina, Tibet, Himalaji, Afgani- = 14) i F moschata Duch (2n
stan, Iran, pobre Crnog mora), = 42); zapadnoamerika grupa
u Sjevern~j Americi i u .Jun~j od F chiloensis Duch. (2n = 56)
Americi pokraj Tihog oceana. Po i R pla~ypetala Rydb. ; istono
a S. Lozina-Lozinskom, s obzi- amerika grupa od F virginiana
rom na zemljopisnu udaljenost, Duch (2n = .56) i az~jska grupa
7

od F. orientalir Los . (2n = 38) .

Od svih hibrida najvei znaaj
za dananje jagodarstvo ima
F ananassa Duch.. (2n = 56)
proizaao od F.. chiloensis x F
virginiana, jer su od njega nastale sve dananje sorte krupnoga
ploda.
Razvoj proizvodnje

Jagoda se ubraja meu prve

voke, ~je je plodove o'1ek koristio. U drevn~j literaturi (Teofi:-ast, Plin~je i dr.) spominje se
kao divlja, a tek u XIV st. kao
kulturna. Prva je privedena kulturi F.. ve.5ca L.. U ~jenom okviru nastao je varijetet nazvan
alpska jagoda ili ~jesearka (F
vesca sempe~floren.s Duch..).. U
XVI st. javlja se u kulturi F moJthata Duch. Poetkmn XVII st
(1629.) iz Amerike je pren~jeta
u Europu F Virginiana Duch. ,
a poetkom XVIII st.. (1712.) i
F. chiloen.fis Duch.. U XVIII st .
poelo je brzo irenje jagoda, osobito uvoe~jem u kulturu jagode krupnoga ploda F anana.SJa
Duch (R chiloensis x F virginiana). U literaturi XVIII st..
nalaze se prvi podaci o plemenitim sortama jagoda. Procvat i
masovni uzg~j jagoda osobito se
8

manifestira u XIX st, kada su se

planskom selekcijom i hibridizacijom izdv~jile i stvorile visokoproduktivne i visokokvalitetne
sorte. Od div~jih jagoda postoji
u naoj zemlji R vesca otkad post~je i nae ume.. Za kulturne
se sorte ne zna tono kada su se
poele uzg~jati, no sigurno pr~je
nekoliko stoljea, a masovno tek
poetkom XX st..
Gospodarska vanost

Jagoda se lako i brzo razmnoava i svake godine redovito rodi.

Rodi ve prve godine poslije sad~je i d~je u drug~j ili treoj godini
prinose od 10.. 000 do 20.. 000 kg/
ha. Rano sazrijeva i njen uzgoj je,
u pravilu, vrlo rentabilan, osobito
u blizini veih gradova Preteno
se prerauje, a dijelom se koristi
i u svjeem stanju. Sa 1 ha nasada u rodu moe se dobiti
rasad za novih 4-5 ha, a sa 1 ha
matinjaka za novih 6-8 ha. Vee
povrine pod jagodom zahtijevaju za ber bu veliki broj radne
snage.

Ekoloki faktori

i oteenja korijenm:og sustava, a

osobito kada n~je zatien

Temperatura
Grm jagoda izmrzava na temperaturi od -15c do -18"C. Pri velikom snjenom pokrivau izdri
mraz od -3Sodo -48C. Kada je
snjeni pokriva debeo 20-30
cm, izdri temperaturu od -2 5o
do -38oC Ako nema snjenog
pokrivaa, osobito pri kraju zimskog razdob~ja kada otopli, strada i na -5 do -rC . Pri temperaturi od -8oC znaajne su oz~jede

Star~je lie je neotporno na

tnraz, dok je mlae, osobito ono

k<? je ser azvilo u jesen, vrlo otporno. U veini slubjeva mlado je

lie aktivno tijekom c~jele zime
i pokazuje osobitu vitalnost u
proljee. Kasni pro~jetni mrazevi
mogu nanijeti znaajne tete
prvim cvjetovima, jer su jagode,
uslijed niskog rasta, izloene
hladnom prizemnom sloju zraka.
Cvijet jagoda izmrzava na -2C .
9

T~jekom vegetac~je najbujn~ji

je
porast grmova kada se dnevne
temperature kreu od 20 do 24
C (optimum 23C) .

Vlaga
Korjenov se sistem, u grmu,
usl~jed nedostatka vlage u tlu, nedovoljno razvija u povrinskom
d~jelu tla; ne formiraju se ra~je
na stablu, us~jed ega se smanjuje bujnost, rodnost i grm se d~jeli;
duljina faze cvat~je naglo opada;
plod ra~je sazrijeva, nedovoljno
je razvijen, sitan je i nekvalitetan.
Obzirom da . se jagoda sadi
vrlo gusto i da ima veliku lisnu
povrinu koja isparava, neophodno je da tlo sadri 75-80% vlage.
.Jagoda tvori novo lie t~jekom
c~jelog vegetac~jskog razdoblja;
jedno stari i izumhe a drugo se
p~jav~juje. Tijekom sue formiraju se po 2-3 generac~je lista, a
ukoliko se navod~java, 4 generac~je lia.

(o~jak - trava~j) dok posaene

biljke izmrzav2:ju ili ih '1etar uz
sudjelovanje mraza izdie iznad
povrine tla, tako da su izloene
izrruzavanju i sue~ju. U drugom
sluaju biljke se takoer izdiu
iznad povrine tla, lie se sui i
opi se porast zaustavlja.
Poloaj

Za jagodu su najbolji oni poloaji koji nisu izloeni '1etru i

akumulac~ji hladnog zraka. Za
rane sorte najbo~ji su juni poloaji, gdje se ne jav~jaju kasni
proljetni mrazevi, jer je na njima
omogueno r~je zre~je ploda
za oko l O dana u odnosu na ~je
verne poloaje. ~jeverne i isto
ne poloaje treba koristiti za
sred~je rastue, a ~jeverne i ravniarske povrine za kasne sorte,
jer one obino kasnije cvjetaju i
nema opasnosti od kasnih pro~jetnih mrazeva.
Tlo

JI}etar

Vjetar je ograniavajui imbe

nik u uzgoju jagoda u ovim sluajevima: t~jekom zime kada vladaju niske temperature i nema
s~jenog pokrivaa i u proljee

10

.Jagoda se moe uzgajat! na

razliitim tipovima tla. Najbo~ja
su ilovasto-P.jeskovita i tla bogata organskim tvarima (humusom) gdje je vlanost od 7.5 do
80%; na takvim tlima se postiu

najvei

prinosi. Tla moraju biti

dovoljno duboka i drenirana, jer
u slabo dreniranom tlu grmovi
ugibaju, uz ostalo i uslijed razv~ja g~jivice Phytophora fragariae.
Jagoda ne podnosi vapnenasta
tla sa visokim sadrajem topivog
CaCo3, te plitka, hladna i glinovita tla. Glede reakc~je (pH), div~je i kulturne sorte jagoda mogu
usp~jevati na kiselim, neutralnim
i alkalnim tlima. Iznos pH 2 u
tlu vie teti biljkama nego pH
8. Najpovo~jruja kiselost se kree
od pH 4,6 do pH 6,4.. Kada se
tlo gn~ji duikom u neutralnom
obliku, pH se treba kretati od 4,0
do 5,8, a najvei ]e porast grmova pri pH 4,6; pri gn~jidbi duikom u amonijanom obliku

pH se treba kretati od 5,8 do 6,4,

a najbolji je porast grmova pri
pH 6,4.
Razmnoavanje,jagoda
Moe se

obav~jati

na v1se

naina: ~jemenom, c~jep~jenjem,

d~je~jenjem grmova i vrijeama

(stolonama).
Razmnoavanje
~jeroenom prakticira se pri dobivanju hibridnih ~jemenjaka R
ver:sa L.. i R ver:sa var. Semperflores Duch . (~jesearke) . Sjeme
pos~jano u vrtnu zemlju, kojoj se
doda pijesak i kompost, poinje
klijati nakon 12-15 dana..
.Jagode se cijepe samo onda
kada se eli otkriti nazonost
virusnih obo~jenja nekih sorata.
Od naina c~jepljenja primjenjuje se ablaktac~ja i u proc~jep.

1. Elitni sadni materijal predGrmovi se dijele u nekih sorata krupnoga ploda i rnjesearki stavlja odabrane n~jrodn~je, buk~je ne daju vr~jee (stolone). U jne i zdrave grmove k~ji se testiir~j se praksi dije~jenje ne pri- raju na virusne i druge bolesti.
mjenjuje, zbog slabo ra~jenog
2. Specijalni sadni mater~jal
korUenovog sistema i opasnosti
od prenoenja bolesti i tetnika.
predstav~ja prve d~je do tri generac~je elitnog mater~jala U
Razmnoavanje vr~jee (sto- tu svrhu elitni mater~jal treba
lone) je jedini praktian nain posaditi u spe~jalni matinjak,
razmnoavanja jagoda.. Veina po izoliranom blok sistemu
sorata ima osobinu da iz pazuha Pri sadnji zdravih sadnica treba
lista daju vrijee. U pravilu, na brinuti o o~jet~jivim i tolerantsvakom lanku (nodija) vr~jee, nim sortama na virusne bolesti.
ako je tlo plodno i vlano, ra~ju Ovim uzg~jem, proizvodnja sadse adventivni pupovi k~ji daju nica varira od '7.5. 000 do 2.50. 000
stablo s liem i korijenov sistem, l ha, ovisno o sorti, klimi i tlu.
odnosno sadnicu. .Jedan grm daje u prosjeku 10-18 dobro oi3. Standardni sadni materUal
~jenih sadnica, a ukupno t~jekom predstavlja dvije do tri generac~je
vegetac~je 22-30 sadnica. Naj- spec~jalnog mater~jala. Obino
bujnije su sadnice k~je su najblie se sade u dugake redove, na
matinom stablu, a ostale su slarazmaku od 90x4.5 cm. Pri tom
bije razv~jene. Proizvodnja sadni- nainu uzg~ja proizvodnja sadca je laka, brza, masovna a mogu nica iznosi 300 . 000 - 1. 000 . 000..
se proizvoditi na vie naina.
Meutim, sa sadnicama se vrlo
Proizvodnja sadnica u rodlako prenose mnoge bolesti i nim nasadima jagoda (80.000
tetnici jagoda, a osobito virusna - 120. 000 oiljenih sadnica) ne
oboljenja i lisne ui kao prijeno- preporua se, zbog toga to je
snici (vektori) tih bolesti Glede vrlo vjer~jatno da e se pren~jeti
zdravstvenog stanja, sadni ma- razna virusna i druga obo~je~ja,
terijal jagoda moe se razvrstati kao i lisne ui.
u tri kvalitetne grupe: elitna,
spec~jalna i standardna

12

Br~j

sadnica je puno vei pri

zasnivanju matinjaka na prirodno bogatom tlu u humusu ili na
tlu kome su dane velike koliine
organskih tvari, nego pri uzgoju na bilo k~jem tlu, uz jedinu
primjenu neorganskih gn~jiva.
Sadnice se mogu vaditi od kolo-

voza do pro~jea.. Klasificiraju

se pri vaenju na dvije do tr i
klase. Prva i druga klasa koriste
se za sadnju, a trea se dopunski
oivljava. Sadnice izdv~jene u
jesen mogu se uvati do proljea
u prostor~ji g~je je temperatura
oko OOC

KorijenJagode

. . . .
.: . . :

0-7 5 cm...

..

najmlae kor~jenje

'
25-50%
.

'7,5-15 cm .
25-40% ..

15-25 cm

10-50%'.
. 'i1ajstar~je korije~je

13

roditeljska biljka

biljka potomak
.s adnica

VIijea
(stolona)

nastavak VI~jee

Podizanje nasada

Pri planiranju podiza~ja nasada treba voditi rauna o veliini i

blizini trita, o raspoloivoj radn~j snazi u sez oni berbe, o transportnim sredstvima i prometnim
prilikama te o klimatskim uvjetima
Veliina

U podrujima gdje vladaju zimski ili proljetno-ljetni vjetrovi

trebaju se podii vjetrozatitni
pojasevi, na razmaku od 120 do
200 m . U tu su se svrhu najbolje
pokazale vi~je, ljive, ribiz, suncokret, kukuruz.

Zasnivanje plodoreda je vrlo

nasada pod jagodom,
na jednom gospodarstvu, treba vano pri uzg~ju jagoda,jerje ova
se kretati od 0,.5 do 15 ha, a u kultmaestopraenaraznimboles
pros~jeku oko 0,5-5 ha. Ako se tima (Verticillium sp. , Phytophtora
nasadi ne navodnjavaju, jedan fragariae i dr. ) i tetnicima, kao i
djelatnik moe odravati 1,6-2 zbog ograniene visoke produkha od poetka vegetac~je dober- tivnosti na manji broj godina..
be, a kada se navodnjavaju, svega Plodored ovisi o vie imbenika
0,5 ha.
i moe biti 3, 5 i 8-mogodinji.
14

.Jagode se najee sade u redove na veim povrinama, tako

Pri jako gustoj sadnji, u suhim je olakana obrada tla i zatita
podru~jima javlja se kao ograni- jagode od uzronika bolesti te
avajui imbenik nedostatak tetnika. Razmak meu redovivlage u tlu, dok se u vlanom tlu ma je od 60-80 cm, a u redu
razvija g~jivica Bot~yti.s cinerea. oko 30 cm. Sadnice se pri meKada gospodarstva raspolau do- haniziran~j obradi tla sade na
voljnom radnom snagom, obino 80x20, a za runu 60x30 Meu
se sadi gue (red od reda 60 cm, redovima se naine plitke brazde
a u redu 30 cm), apri uporabi za navodnjavanje. Do berbe, vomehanizac~je rjee (red od reda da se puta u sve brazde, a t~jekom
77-10.5 cm, a u redu 4.5 cm) .
berbe naizmjenino u svaku dru-

Razmaci sadnje}agoda

Pravilna .sadnja jagoda

15

plitko

pravilno

gu, kako bi suhim brazdama mogli prolaziti berai. Uz to mogua je i sadnja u dv~jne trake (dva
reda u traci). Uobiajeno se sadi
u dvije, a rjee u tri trake. Razmak izmeu redova je obino
izmeu 40-60, a izmeu traka
80-100 cm . Sadnice se sade na
razmaku 2.5-30 cm . Na ov~j se
nain postie vei prinos po jedinici povrine U dvoritima,
vrtovima g~je se ne raspolae
veim povrinama esto se primjenjuje sadnja u gredice. Formir aju se gredice iroke 120150 cm. Izmeu gredica rade se
staze irine oko 50 cm. .Jagode se
u gredican1a sade u tri do etiri
reda na razmaku od 40-.50 cm, a
u redu 25-30 cm.

16

duboko

Sadnja na humke
Pr~je

sad11:je obino se naprave

humci visine 20 i irine 90 centimetara. Razmak izmeu humaka je .50 cm. Humci se pokrivaju
polietilenskom folijom, k~j~j se
rubovi ukopavaju u zem~ju da ih
vjetar ne bi podizao. irina fol~je
treba biti oko 150 cm. Prostor
izmeu humaka polaiva se slamom . Na humak se sade dva reda jagoda na meurednom razmaku .50 cm i 30 u redu. Redovi
se postavljaju na 20 cm od ruba
humka.
Za hektar jagod11:jaka, pri ovim
razmacima, potrebno je 47. 619
sadnica. Na foliji se naine otvori pro~jera 4-.5 cm ili toliko da

se sadnice mogu presaditi. Za postav~janje fol1je u veim nasadima

koriste se traktori oprem.Jjeni spec~jalnim pri~jukom.

90

.l

..

.:.:.'.:. ;.:

'

..

30-38

17

Njekonomin~ji je uzgoj na otvorenom po~ju Jagode se takoer

uzgajaju i izvan uobiajene sezone, i to uz stalno odravanje pod

staklom- doche (stajski i atorski
tic "cloche" u Velikoj Britan~ji),
umjetnitn svjetlom (Dutch light
i saeb-bar u Nizozemsk~j), u
staklenicima i u teglama kao
kuno cvijee (u SAD) .
N a otvorenom polju mogue
je prim~jeniti pet sustava uzgoja:
u jednostavnim redovima, trakama, gredicama i uzg~j bez reda u

18

po~jima

i u kombinac~ji sa drugim biljkama (salata, mrkva, luk,

rani krumpir i ze~je) .

Priprema tla za .sadnju

na otvorenom poiju
Sast~ji

se u privoenju kulturi
(popravak strukture i plodnosti
i unitavanje korova), rigola11:ju
(2.5-50 cm, u pros~jeku 35 cm dubine) i ravnanju. Jagodu ne treba
saditi nakon biljaka k~je imaju
zajednike parazite (Verticillium
.p. , nematode), kao graak za is-

.~

hranu ljudi, rajica, bijeli krum- vijena (3-4 mlada lista, a kor~jen
pir, repa, a niti nakon kukuruza iliast, dug 8-10 cm) sa central(zbog lisnih ui na kor~jenu). nim pupom i rozetom . Sadnice
Kada je potrebno sma~jivati pH se sade na dubinu na k~joj su
u tlu, CaC03 treba raspriti go- bili u matinjaku, i to kada je tlo
dinu dana r~je, jer su jagode vlano, a vrijeme oblano. Jedan
jako o~jetljive na CaO . Pr~je ri- djelatnik, tijekom 10 sati, moe
gola~ja, kada je tlo nedovo~jno posaditi 5.000 - 6 . 000 sadnica,
plodno, razbaca se oko 15-20 a str~jno oko 25.000 b~jaka ili
t/ha stajskog gn~jiva; kada je 1,.5-2 ha
siromano humusom, oko 30-40
tiha, ili se u prethodne dvije goZa sadnju se koriste samo
dine uzgajaju i zaoravaju biljke autentino sortni i zajameno
za zelenu gnojidbu. Pri gnojidbi zdrave sadnice, k~ji imaju doorganskim tvarima, dodajemo bro ra~jen korjenov sistem i
300-600 kg NPK 5-20-305 .
najma~je tri do pet razvijenih
listova ile sadnica moraju biti
Sadnja jagoda na otvorenom svjee i kada se prereu, moraju
po~ju, sistemom pod staklom i biti svijetle boje. Centralni pup
umjetnim svijetlom, obino se treba biti dobro razvijen .
obavlja od kolovoza do listopada, a uz navodnjava~je i raPr~je sadnje, odabranim sadnije (srpanj). Pro~jetna sad~ja nicama treba skratiti ile otrim
(oujak-trava~j) nije prikladna karama za jednu etvrtinu, pa
u svim podru~jima i jagoda po- ih potopiti u kaastu smjesu
saena u ovom razdoblju neropripremljenu od svjee govee
di u prvoj godini.. Jagode se u balege i zemlje, pa ih tek onda
teglama za uzgoj u staklenicima saditi
sade obino u srp~ju i dre na
Jagoda zasaena ~jeti, do jeseni
otvorenom p~~ju sve do sredine
prosinca ili poetka s~je~ja kada e razviti snane i bujne grmove
se unose u staklenik
i stvoriti puno cvjetnih pupova,
a ve e slijedee godine dati
Sadni mater~jal - sadnica - prinos od 8. 000 do 15 ..000 kilotreba biti svjea i normalno raz- grama po hektaru, ovisno o tome

19

je li posaena krajem srpnja ili

u prv~j polovici kolovoza. Zato
se jagoda ne sadi u kasnu jesen
ili u proljee, jer e u t~j godini
dati neznatan prinos, koji nee
pokriti trokove uzg~ja.
Za ~je tnu sad~ju jagoda najee se koriste presadnice proizvedene u prethodn~j godini,
k~je su uzg~jene u pikiritu i
uvane u hladnjai.. Sade se u
drugoj polovici srpnja. Napominjemo, da u kolovozu i rujnu sa
zakanje~jem sadnje presadnica,
prinos jagoda se u iduoj godini
smanjuje za oko stotinu kilograma ploda po hektaru
Pri ljetnoj sadnji presadnica
jagode sa najbolje primaju, ako
se nakon vae~ja odmah posade.
Ukoliko je vr~jeme izmeu
vaenja i sadnje du]je, pr~jam je
slab~ji . Stoga se treba pobrinuti
da u transportu provedu to manje vremena, ali ako provedu
dulje, tada ih po prisp~jeu odmah raspakiramo, ile potopimo
u vodu najkrae dva do tri sata, te
ih nasadima..

va, zalijevanje jagodnjaka

berbi ploda.

pn

Uzg~j jagoda na crn~j fo~ji

ima niz prednosti u odnosu na

klasini nain, pa se zato u brojnim zem~jama naglo iri.. Evo tih
prednosti:

Sve ovo u~jee na poveanje

rentabilnosti uzg~ja jagoda, pa
stoga ovu vonu vrstu ubudue
treba is~juivo uzgajati na crn~j
fol~ji.

- sprjeava rast korova, jer ne

proputa svjetlost;
- odrava fiziku strukturu tla,
jer sprjeava da kia sab~je zemIju;
- poveava toplinu i vlanost
tla, zatim smanjuju se temperaturne oscilacije, bolje koristi suneva toplina i pri tom
sprjeava isparavanje vlage;
- poveava se prinos jagoda za
20-30 %;
- pobo~java kvalitetu ploda,
jer je smanjeno truJjenje, a ohojenost jagoda je intenzivn~ja;
- sprjeava truljenje ploda, jer
isti ne lei na zem~ji;
- omoguuje berbu jagoda sat
ili dva nakon kie (im se plod
i lie malo prosue), to je
nemogue u obinom jagodnjaku;
- ubrzava sazr~jevanje ploda za
3-4 dana, ime se postie vea
ClJena;
- tede se radni sati za unita-

Koju deb{jinufolije koristiti

Crne folije k~jima se pokriva

tlo za uzgoj jagoda mogu biti
razliite debljine, od 0,03 do 0,20
milimetara. Ako e se jagode
iskoritavati samo godinu dana,
koristi se folija debljine 0,03-0,04
mm; za dvogodinje od 0,0.5-0,07
mm, a za trogodinje od 0,08 do
0,10 mm. irina folije takoerje
razliita, to ovisi o sistemu sadnje jagoda. Za jednorednu sadnju irina fol~je (platna) je '7.5-80
cm, a za dvorednu 105 do 120
cm.. Najee se prodaju fo~je
iroke 120 cm i 0,06 ili 0,08 mm
debele Od prvih (0,06 mm) 13
metara.
Trajnost fol~je ovisi o deb~jini,
nainu postavljanja i buenju
otvora za sadnju, zatim o klimatskim uvjetima i postupanju
t~jekom uzg~ja.

vanje korova, obradu meuredo.

21

Tlo za uzg~j jagode na crn~j fo~ji treba biti ravno ili malo nagnuto (8-30%), dovo~jno duboko i rastresito, bez kamenja, ljunka i
viegodinjih korova, kako se folija kasnUe ne bi poderala.

Pokriva se na s~jedei nain:

jagode na foliji trebaju
ostati najmanje tri godine, tlo se prvo se izmjeri irina gredice,
prethodno mora dobro nagno- koja treba biti 30-40 cm ua od
jiti, po mogunosti s oko 200 do folije Naime, ako je fol~ja iroka
300 kilograma dobro dozrelog 120 cm, irina gredice treba
stajskog gnojiva i 6 do 8 kilo- biti 90-100 cm Da bi se folija
grama kompleksnog mineralnog privrstila na zem~ju, da je vjetar
gn~jiva NPK (10:12:26) po aru. ne bi pomakao, rubove j~j treba
Ako nema stajskog gnojiva, po sa svake strane, i po duini i po
aru treba dodati 10 do 14 kilo- irini, 10 cm zatrpati u zemlju.
grama kompleksnog NPK gno- To se radi tako da se sa svake
strane gredice (irine 90-100
jiva (10:12:26).
cm) iskopa brazdica duboka oko
Tlo se nakon gn~jidbe uzore 1O cm i u nju stave rubovi fo~je,
odnosno okopa i to samo u u- pa onda zatrpaju zemJjom .
~jeren~j vlanosti. Ako se ore
Fol~ja se na veim parcelama
ili kopa previe vlano ili suho
spec~jalnom,
jedtlo, kvari mu se struktura i teko postav~ja
se obrauje.. Oranje ili kopanje nostavnom napravom k~ja se
treba obaviti na dubini od 30 do moe pri~juiti na traktor.
40 centimetara. Prilikom oranja
sve ile korova treba povaditi i
Poto se fol~jom pokr~je tlo, na
spaliti. Tlo se nakon toga usitni nj~j se naine otvori u k~je e se
grabljama ili drljaom, poravna i saditi jagode. Otvori, odnosno
rupe iroke 4-5 cm, bue se na
tek onda prekr~je fol~jom .
meuredn~j udaljenosti 35 do
Fol~ja se pokriva runo ili trak- 40 cm i 20 cm u redu.
torom, to ovisi o povrini k~ju
Jagode na foliji sade se od sretreba pokriti. Ako se folije ne
postav~jaju na prethodno naprav- dine srpnja do sredine rujna, u
ljene gredice, ve direktno na ovisnosti o tome ima li osiguraravnu ze~ju, izmeu njih treba nih sadnica i o mogunosti priostaviti prostore iroke 30-40 cm p reme tla. Ukoliko se jagode nasade ran~je utoliko e s~jedee
k~ji e sluiti kao staze.
godine dati vei prinos i obrnuBudui

23

to. Stoga jagode treba, ukoliko je

mogue, to raruje nasaditi..
Za sadnju jagoda u srpnju
obino se koriste sadnice proizvedene prethodne godine i do
sadnje uvani u hladnjai, dok
se za sadnju u kolovozu-rujnu ili
listopadu koriste sadnice proizvedene iste godine

Za sadnju treba koristiti samo

autentino sortne i zajameno
zdrave sadnice, k~je imaju dobro
razvijen kor~jenov sistem i najmanje 3 do .5 raZ\~jenih listova.
ile sadnica trebaju biti, kad se
presijeku, svjee i s~jetle b~je.
Centralni pup treba biti zdrav i
dobro razv~jen . Sadnicama se prije sadnje skrate ile za etvrtinu
ili treinu, ovisno o duljini. ile
24

se nakon toga potope u razr~jeenu kaastu smjesu nainje

nu od jednakih d~jelova govee
balege, ilovae i vode, pa se tek
potom sade.
Sadi se sadilicom u prethodno
izbuene rupe na foliji, u k~je se
stavljaju sadnice, a onda se uz njih
sadilicom zemlja sabije, tako da

se pri laganom povlaenju s dva

prsta sadnica ne moe iupati.
Svaku sadnicu odn1ah po sadnji treba zaliti s pola litre vode,
kako bi se zem~ja bolje priljubila
uz njene ile i na taj nain stvorili
to povo~jnW uvjeti za prijam .
rjedan dana nakon sadnje jagodnjak treba obii i ako ima

suhih sadnica, obaviti podsai-

Njega jagoda na crn~j fo~ji

sast~ji se u prihranjiva11:ju preko
lia (folijarna gn~jidba), u zatiti
od bolesti i tetnika, odreziva11:ja
vr~jea zbog sprjeavanja razv~ja
sadnica i u eventualnon1 zali.
.
.JeVaD:JU.

sal-om'' ili Folifertil-om''. Prvo

se prihraD:jiva11:je radi na poetku
cvjetanja jagoda, drugo i tree
7 do 10 dana poslije prvog,
odnosno drugog prihra11:jivanja,
a etvrto i peto nakon zavretka
svih berba jagoda, u razmaku od
10 dana.

~ ... .....~ .. .. M~. ., . . .~ ~..:.:

j. 0,35~0,~0
M0,80
0 30
M

-:

M~~~

......

, ..

:.

plastina

folija
Jagode zasaene na anojfolij'i
Fol~jarna gn~jidba, odnosno
prihra11:jiva11:je jagoda preko lia

obavlja se u 4-5 navrata t~jekom

vegetac~je ili putem sistema za
natapanje kristalnim gn~jivima
(bo~ji nain prihrane) - "Wuk-

Kako bi se spr~jeila p~java bolesti (sive i crvene pjegavosti lia

te sive trulei ploda i drugih), kao
i zbog suzb~janja tetnika,jagode
treba prskati o emu e biti vie
r~jei u kasnijim poglav~jima.
2.5

Budui

sve sorte jagoda, osim

remontantnih, razvijaju vr~jee
na k~jima se kasn~je formiraju sadnice, vr~jee treba redovito uklanjati u 3-4 navrata.
Prvo uklanjanje obavlja se pred
sazrijevanje jagoda, drugo po
zavretku berbe, tree sredinom
kolovoza i (eventualno) etvrto u
rujnu. Vrijee se uklanjaju noktima. Ako se sa uklanjanjem zakasni i vr~jee ovrsnu, tada se to
ini karicama
Ako postoje uvjeti za zalijevanje, odnosno navodnjavanje
jagodnjaka za sunih godina treba i tu mjeru primjenjivati, jer se
tada poveava prinos i pobo~java
kvaliteta ploda Prvo zalijevanje
treba obaviti poetkom cvjetanja
jagoda, drugo ~jekom zrije~ja, a
tree po zavretku svih berbi Zal~jeva se oroava~jem (umjetnom
kiom) ili povrinski, put~jem
vode po stazicama - izmeu
fo~ja, koja poslije infiltracijom
prodire ispod folija do ila jagoda ili sistemom za natapa~je
postavljenim ispod folije .

26

Ovisi o razvoju tuka i pranika, odnosno o tome jesu li cvjetovi (dvospolni) hermafroditni
ili Qednospolni) funkcionalno
enski. Jagode sa funkcionalno
enskim cvjetovima skoro su
potpuno naputene i zam~jenje
ne hermafroditnim (samooplodnim) k~jima ne treba opraiva.
Kada elimo saditi sorte jagoda
sa funkcionalno enskim cvjetavima (Komsomolska, Lujza i
dr. ), onda se zbog opraivanja u
svakom treem ili etvrtom redu
posadi sorta opraiva (Madame
Moutot, Senga ~engana, njemaka
selekc~ja 107-Macherauchs Fruhernte, 109-Regina, Talisman i
Spark/e) .. Jago du oprauju insekti
(uglavnom pele), a po C . H .
Hooperu i vjetar.
Veina

sorata cvjeta od sredine tra~ja do poetka svib~ja. lT

toplijim podru~jima ran~je (kraj
oujka - poetak travnja), a u
hladnim i vlanim kasnije (u
svib~ju) . Od listanja do cvjetanja potrebno je 15-20 dana, a
od kraja cvjetanja do poetka
sazr~jeva~ja ploda 25-45 dana.
Cvjet~je jednog cvijeta traje 46 dana, a svih cvjetova u jednoj

cvatnji do 25 dana. Prvo cyjetaju

najvii cyjetovi i od njih se dobiva najkrupniji i najraniji plod .

Reguli1'anje rodno.sti
Moe se izvesti na vie naina.
Skidanje cvijeta u prv~j godini
u~jee na poveanje pro~jera
grmova za 6% i br~ja sadnica
za 32%, a prinosi u drug~j godini su znaajno vei od ukupnih
prinosa iz prve i druge godine,
ako n~je uklanjan cv~jet.. U remontantnih sorata cvjetovi se
ukla~jaju samo za prvih 60-80
dana nakon sadnje, a kasruje se
dozvo~java cvjetanje i zameta~je
ploda.. Cvjetovi se ne uklanjaju,
ako je tlo plodno i porast bujan
za vr~jeme cvjeta~ja, jer je teta
unititi prve i krupne plodove
za k~je se moe postii visoka
cijena na tritu. Cvjetovi se ne
ukla~jaju takoer ni pri uzg~ju

j agode kao jednogodinje kulture

(u nekim dijelovima Francuske
zbog virusnih bolesti).. Vrijee se
sa sadnicama uklanjaju takoer
zbog poveanja rodnosti. Oni se
sijeku pr~je i poslije berbe, u tri
ili etiri navrata. Da bi odreene
agrotehnike ~jere pravilno i
pravodobno djelovale na razv~j
cvjetnih pupova, vano je poznava~je vremena i uvjeta u k~ji
ma se oni razv~jaju. Formiranje
cvjetnih pupova kod veine sorata od~ja se od r~jna do polovice studenog, a kod mjesearki
tijekom cijelog vegetacijskog
razdoblja . Sadnice koji se ranije
razviju (lipanj-srpanj) formiraju cvjetne pupove t~jekom iste
godine, to se ne deava sa sadnicama k~je su se ranije razvile
(kolovoz-r~jan). Potrebno je najma~je dva ~jeseca, da bi sadniea bila sposobna za formiranje
cvjetnih pupova.

Uklanjanje vrijea

Skoro sve sorte jagoda, u manjem lli veem intenzitetu, formiraju vrijee {"stolone"), odnosno
sadnice, iji razv~j moe biti takav da prekrije gotovo itav jagodnjak i uma~ji urode ak i za
60-70%
Vr~jee

treba uklanjati pr~Je

nego formiraju kor~jen i lie
(sadnicu) i to u nekoliko navrata:
- pred prvo cvjetanje,
- pr~je zre~ja ploda,
-po zavretku berbe, t~jekom
kolovoza i rujna
Ukl~ja~je vr~jea obav~ja se
runo, uz primjenu raznih prirunih sredstava (npr.. karama,

noevima.. ).. Treba iz~jegavati

upanje sadnica i vrijea, jer se
to puno bo~je regulira mini-kultivatorima.
Primjena

herbicida
u suzb~ja~ju vr~jea n~je dala
zadovo~javajue rezultate, pa se
u no~je vr~jeme istrauje primjena nekih kemijskih sredstava
sa inhibitornim djelovanjem na
formira~je sadnica.

28

nekih

Njega

U prve tri godine po sadnji,

~jega jagoda se sast~ji u uklanja~ju vr~jea, cvijeta, korovskih
biljaka te u rezanju starijeg lia
grmova na 5-7 cm iznad centralnog mladog lia.
Odravanje i obrada tla,
gnojidba i navodnjavanje

U prv~j godini po sad~ji,

odrava~je tla u nasadima jagoda sast~ji se u ist~j obradi (zbog
unitava~ja korova i uva~ja
vlage u tlu), a kasn~je (druga i
trea godina) kombinira se ista
obrada sa maliranjem (2-2,5 tl
ha jemene lli penine slame) .
Uz iste obrade i maliranja, kao
dopuna za unitavanje korova,
prska se kemijskim sredstvima
- herbicidima
Godinje potrebe jagoda u
hranidbenim elementima iznose: 70-100 kg duika, 50-80 kg
P205 lli 120-150 kg K20 po l
ha. Sa duinim gnojivom treba
pa~jivo postupati. Najbo~je je
kada se duik daje tlu preko organskih gn~jiva, i to prUe sad~je
u iznosu od 15 do 40 t po 1 ha,
a kasnije u m~jim koliinama

(.5-6 t) u vidu mala. Kada po- Kap po kap zajagode

st~ji potreba za neorganskim
gn~jivom, jagode treba prihra.Jagoda je veliki potroa vode
njivati amon~jskim gnojivom, i Uspjean uzg~j mogu je samo u
to lA godinje doze razbacati u podrujima s dovo~jno oborina
jesen, a ostale prije cvjetanja i i u uvjetima redovitog i dobro
nakon berbe ploda. Fosforna i odabranog naina navodnjavanja.
~jeva gn~jiva daju se t~jekom
rujna Fosforna gn~jiva se ne
Ovom sitnom vou vlaga je
preporu~ju u vlan~j klimi, neophodna od podizanja nasada
osim u agromeliorac~ji, dok se do berbe. Tako, recimo, prilikom
u suhom klimatu smatraju ne- sadnje sadnica, ako nema oboophodnim . Od kalijevih gnojiva rina, neophodno je navodnjaI:?rikladn~ji je K2S04 nego KCl. vanje, i to poslije sadnje, z~jeva
Sto se tie mikroelemenata, se n~jmanje 10 litara vode po
esto se javlja nedostatak e~jeza etvornom metru.
i mangana, i to ~e~jeza na vapU naim klimatskim uvjetima
nenastom tlu, a mangana na
vapnenastom tlu k~je je bogato poeljno je navodnjavanje bar u
organskim tvarima.
dva-tri navrata, ponekad i ee .
Za jednokratno navodnjavanje
.Jagoda je zah~jevna glede vode, dovo~jno je 30-40 milimetara
zbog plitkog razv~ja korjenovog (litara) vode po etvornom metru.
sistema. T~jekom sue treba ob- Ako je vonjak pokriven crnom
vezno navodnjavati prUe zrenja i polietilenskom fo~jom, koliina
t~jekom berbe ploda i kada biljke vode moe biti i manja (20 mislabo rastu, zatim pr~je c~etanja, limetara po etvornom metru) .
pos~je berbe ploda i po potrebi
Post~ji vie naina navodnjavanja jagodnjaka. Navodnjavanje
iz brazda povezano je s velikim trokovima za pripremu i
ureenje tla, a prijeti i opasnost
od p~jave bolesti (truJjenja).

29

PE cijev- 0 16 mm

PE cijev- 0 .50 mm

..

o
o o o o
()

C)

<J

o
V)

s
s:!
-;

l-<

s
u
tr)

o o o o

o o o o
o
25 cm

25cm

25 cm

Kap/jai u}agodnjaku

30

P...

.~

~
G)

G)

;:;->

"'o

b.O

~
... ,_.,
='

."'
G)

et-l
.......

8t-l
~

l-<

to rei o navodnjavanju

kap pokap?
Dosadanji kapljai bili su
osje~jivi na estice pr~javtine i
p~jeska i esto su se kvarili. NajnovUom konstrukcijom kapljaa
to je otklonjeno. Ovi kap~jai
proputaju estice prljavtine do
120 mikrona, dok su dosadanji
proputati estice do 20 mikrona.

snage.. Zato je navod~java~je

ovakvim kapljaima osobito prikladno za manje povrine (do
pola hektara). Najbolji je pravokutni ili kvadratni oblik parcele.
Det~ j gredice - trake sa zasaenim jagodama i shematskim
prikazom navodnjava~ja s kapaljkama prikazan je na skici

Pri ovakvom rasporedu sadnje

Kap~jai VLP imaju vibrirajuu jagoda postie se sklop oko 8.000
ploicu k~ja onemoguuje lije- biljaka na tisuu kvadratnih mep~jenje estica pr~javtine na nji- tara.. Ako je pro~jena rodnost
hovu unutranjost i time eplje 130 grama ploda po grmu u uvnje kapaljke. Ako se dogodi da jetima bez navodnjavanja, onda
kroz post~jeu filtersku zatitu je u ovom sistemu mogu prinos
dosp~je estica vea od 120 mi- oko 1. 040 kilograma.
krona, ploica se udalji od otvora
sistemom
N avod~javanjem
za kapanje i iz kap~jke e potei
mlaz vode k~ji e pr~javtinu "ageapol" mogue je dobiti 300
povui za sobom. Nakon toga grama ploda jagoda po grmu.
Povean prinos omoguuje da
ploica se vraa u prvotni poloaj
se ve prve godine otplate sva
i kaplja nastavlja rad.
ulaganja u ovakav nain zilijeva((Samoistei" kapljai proiznja. Proizvoa jami trajnost
vode se u dv~je verz~je, kapaciteta sistema tijekom vie od 10 good 2-3 do 4 litre na sat Imaju i dina. Omogueno je i dodavatu dobru osobinu to je osigurano nje posebnog ureaja za tekua
stalno proticanje vode u irokom gn~jiva, tako da se istovremeno
rasponu radnog tlaka od 0,3 do biljke navodnjavaju i prihr~juju.
3,2 bara. Kaplja pouzdano radi To je najbo~je pri~jenjivati u jai kad je tlak samo 0,2 bara, to godnjacima pokrivenim crnom
je znaajno ako su pumpe manje polietilenskom folijom .
32

Graajagoda i

hranidbena vrijednost

Prikladnim izborom sorta sezona berbe moe trajati 45-60

Mehanika i kem~jska graa
dana. Razdob~je sazr~jevanja plo- jagoda ovisi, pr~je svega o filoda p~jedinih sorata iznosi 16-30 genetskoj u\jetovanosti, stupfl:ju
dana, a rnjesearke sazrUevaju ti- zrelosti, rodnosti i primjeni
jekom c~jele godine.
agrotehnikih mjera
Berba sorata mekog ploda obino se obavlja pr~je punog
zrenja, a sorte vrstog ploda u
punom zrenju. Za udaljen~ja trita plod treba biti vrst pa se
dozvo~java da je na manj~j povrini zelen (nedozreo) . Za preradu, plod se bere kada je potpuno
zreo, i to bez peteljke i ainih
listia . Suvie zreo (prezreo) plod
n~je dobar za preradu, posebno
za pripravak kompota i smrzavanje. Berbu treba obaviti ujutro
pos~je pada rose i pos~je podne
kad prestane ega i plod se rashladi Traja11:je berbe ovisi o sorti,
a pro~jeno jagode se beru svakog drugog dana. Jedan djelatnik ubere, klasificira i spakira
pro~jeno, dnevno oko 40-50 kg
jagoda.

Mehanika graa
Prosjena

teina ploda jagode

je 2-50 g, na ~jeme otpada oko
7% dok na aini dio otpada
2-3,.5%. Specifina teina iznosi
0,956-0,983 .
Kemij5ka graa

U plodu nalazimo 82,6688,60% vode i 0,40-1,06% pepela. Ukupno ima 4,27-12,6.5%

eera, od ega je saharoza 02,34%, glukoza 1,82-6,'70% i
fruktoza 1,76-6,10%. Ukupne
koliine variraju od 0,59 do
2,02% (uglavnom limunska i
jabuna, a po nekim autorima i
vinska kiselina); salicinske kiseline ima 0,0001-0,0028 g u l l
soka. Omjer eera i kiseline
iznosi 3,44-11,00 . Pektinske su
tvari zastupljene s .5,8.5-7,67%,
a tanin i ob~jene tvari 0,11- 0,41 %. Koliina masnih tvari je

&

~t
~

33

0,19-1,05%, u prosjeku 0,53%,

duinih 1,37-1,66%, a u 100 ml
soka 0,18-0,39 g Pentozana ima
od 0,8'7 do 0,91%, metil-pentozana ima 0,50% a celuloze od
3,46 do 4,55%. Suhih tvari ima
ukupno 9,08-11,97%, topivih
.5,96-8,46%, a netopivih 3,003,'79%. Vitamin C (askorbinska kiselina - u mg %) nalazi se
u plodu od 24,3 do 97 (116,3
mgOAl sorta ludo Kothena), a u listu od 220 do 482.. Sjeme sadri
oko 21,8% masnih tvari. Divlja
umska jagoda sadri u pro~jeku
0,4.5% Fe203 od teine pepela
ili 0,0033% Fe203 od teine
ploda jagode.

Sortiranje, vrijednosne
skupine, kla5ifici1'anje,
.standardni propiri
Plodove je najbo~je sortirati
odmah pri berbi . Posude se pune
odreenim brojem ploda, koji
zajedno trebaju imati odreenu
teinu. Jagode se po kvaliteti
razvrstavaju na: kvalitetu ekstra,
kvalitetu I i kvalitetu IL
Kvaliteta ekrtr-a: plod iste sorte,

zdrav, svje, zreo, ali ne i prezreo,

neoteen, ist, jednakoga oblika,
krupnoe, boje i zrelosti i suh, sa

34

aicom i skraenom pete~jkom.

Promjer ploda mora biti iznad

30 mm kod krupnih i srednjih, a
preko 20 mm kod sitnih sorata.
Kvaliteta I: plod iste sorte,

zdrav, zreo, neoteen, vrst, ist,

jednakoga oblika, krupnoe i boje, ne sm~je biti natruo i vlaan;
aica sa skraenom peteljkom.
Promjer ploda najmanje 2.5 mm
(sorte sa krupnim i srednjim plodom) i 15 mm (sorte sa sitnim
plodom).
Kvaliteta II: plod zdrav, zreo,
ist, ra~jen, neoteen,

ne sm~je
biti natruo i vlaan, mora biti
sposoban za transport Dozvoljeno je do 10% prezrelog ploda.. Najvie 20% ploda sm~je biti
bez aica i peteljki.
Ambalaa za jagode je standardna i plod svih veliina i
kvalitete pakira se u male otvorene plitke letvene sanduie,
u okvire i u koarice za jagode U inozemstvu standardni
stup~jevi kvalitete i krupnoe
ploda su isti ili slini kao i u
na~j zemlji, samo skupine nose
druge oznake (ekstra, A, AC,
D ).. Rabimo drvene, dobro ventilirane kutije (1/4lb za najranije

plodove; Y2 lb za rane; 1-2 lb za

plodove u glavnoj sezoni berbe)
u koje moe stati 20-30 plodova; drvene ili metalne zdjele za
plodove nam~jenjene preradi i
drvene okvire kao nosae za 12
kutija od 1lb (Velika BritanUa).
Uz te ambalae upotrebljavaju
se buene plitke kutije od O, 9.5
l, od drveta, metala ili kartona
te drvene okvire kao nosae za
16, 24, 27, 32 kut~ja od 0,95 l
(SAD).
Skladitenje

Od svih vrsta voaka, plod jagoda je najmanje trajan, zbog

relativno visokog respirac~jskog
kvoc~jenta, k~ji se poveava od
poetka sazr~jevanja do punog
zrenja ploda za oko .50%, a na
temperaturi od 26,6oC je 13
puta vei nego na temperaturi
odOoC
Obina

skladita (strujanje
zraka) nisu prikladna za uvanje
jagoda, jer se u njima ne moe
postii prikladna temperatura, a
u takvim uvjetima plod se uva
samo jedan dan. U hladnjaama,
pri temperaturi od 0,5odo Ooe
i relativn~j vlanosti od 85 do
90%, sorte vrstog mesa mogu se .

odrati 14-20 dana, a sorte mekog ploda 7-1 Odana. Plodove za

trite u s\.jeem stanju ne bi trebalo uvati vie od 2 do 3 dana, a
za preradu oko 6 dana. Plodove
prije odnoenja iz skladita, treba drati 15-18 sati u komori na
temperaturi 6do goe i relativn~j
vlanosti zraka 80-8.5% pa ih onda izn~jeti iz hladnjaka . Ako bismo ih izn~jeli izravno, bez prethodnog zagr~javanja, plodovi bi
se povrinski orosili i brzo kvarili .
Uz navedeno, plod jagoda moe se uvati i smrzavati.. Plod,
upakiran u posude od stakla,
limenke, kartonske kut~je s votanom prevlakom ili u bave,
unosi se u prostorije gdje je temperatura od -23,3 do -18,9
Brzo smrzavanje ploda u kartonskim kut~jama traje nekoliko sati,
u drugim manjim posudama 2430 sati, a u bavama oko .5 dana.
Nakon smrzavanja plod se uva
na temperaturi od oko -18oC i
ni~j i moe se drati godinu i
vie dana. Prije uporabe smrznutog ploda treba ga prethodno
pos~pno zagrUati u hladnjaku
6-8 sati ili ispirati hladnom vodom oko 40 minuta ili odmrzavati spec~jalnim elektronskim
str~jem svega 2 minute.

e.

35

STANDARDNI PLASTENIK ZA UZGOJ JAGODA

Kalkulac~ja se odnosi na 2 plastenika sa slljedeim karakteristi-

kama:
Dimenz~je plastenika: 10 x 70 m= 700 m2 (ukupno 1.400 m2)
Visina plastenika: 4 ..30 m
Br~j stupova u oba plastenika: 8.58 kom
Broj posuda u oba plastenika: 7.722 kom (9 kom posuda po stupu)
Br~j sadnica u oba plastenika: 30.888 kom ( 4 sadnice po posudi)
Oekivani urod u oba plastenika: cca 24 t ( 0 . 8 kg/sadnica)
Kapacitet jedne posude: .5. 50 litara

Plastenik

2.00

kom.

Upravljaka kuica 5,2x4,2x2,5m

1.00

kom.

Posude

7,722.00

kom.

Stupovi

858.00

kom.

Sustav navodnjavanja i prihrane dozatronom- 1 kapaljka

l stup

1 oo

komplet

Odvodnja ((;jelokupni sustav- povratne i oborinske vode)

1.00

Grijanje (plinski ureaji, instalacija, ventilator i montaa)

1.00

komplet

Plinska instalacija i inicijalno punjenje plina

1.00

kom.

Strujni prikljuak i

1.00

komplet

elektrotehnike

instalacije

Agrofolija polipropilen white 105 gr/m2 5 5.x141 m sa

1,551

oo

m2

nosaima

Raunalni sustav kontrole s mjernim

zacija, 1pravljanje i daljinski nadzor)

ure3:jima

(automati

1.00

komplet

Postrojenje za obradu vode

l.OO

kom.

Motorna prskalica - atomizer

1.00

kom.

640.00

m2

Vatrogasni aparat S-9

1.00

kom.

D igitalna vaga

1.00

kom..

Pokazna tabla OP Jagoda

1.00

kom.

Zemljite

5.00

ha

Ograda (oko plastenika)

1.00

kom.

Prostor za skladitenje

1.00

kom.

30,888.00

kom.

Supstrat Brill PRO CLASSIC F RAGARIA (1

blok=37501)

1200

kom

Gnojiva Polyfeed za jednogodinju proizvodnju na 1400

mz

1.00

komplet

Bumbari NATUPO L N i S 800-2000 m 2 - konice

4.00

kom.

Sredstva za zatitu-jesenja

1.00

komplet

Sredstva za zatitu-proljetna

l. OO

komplet

Ljepljive ploe ute Terminator 10/1

10.00

kom.

Plave ploe Terno-O-CID ljepljive 10/1

10.00

kom.

Ambalaa

l.OO

komplet

Anti-insekt mrea 20/10 d im. 2x80

Sadnice

SLAVONSKA BAN KA

(Rubus sp), viegodinja biljka,

pripada redu Rosa/ts) obite~ji
Rosaceae, podobite~ji Rosaideae,
rodu Rubus, podrodu Idaeobatm
Do danas je poznato oko 195
vTsta malina, meu kojima su
najvanije:

l\!laxim., R idaeus subsp strigosu.s

Focke; 2n = 14), rasprostranjena
u Sjevernoj Americi (Iviissouri,
Arizona - do Aljaske) i .Az~ji.
Iz varijeteta R. idaeus var. albus Fuller izdvojene su posebne:
vrste: R unoli'ni'anus Rvdb i R
Egg!e~tonii Blanch (sin R idtuus
.l

var. anomalus Fern.).

Europ5ka malina (Rubu1 idaeobatus idaeus L., sin.: R. idaeus
L , R idaeus vu!gatu s Arrh.; 2n
= 14), rasprostranjena u Europi
i Azqi.

Crna malina (R idaeus occidentalis L.), rasprostranjena

u Sjevernoj Americi (Oregon i
Britanska Kolumb~ja). Var~jetet

R idaeus var. pallidw Bailey

Crvena malina (R idaeus strigolU\ l\!lichx -1\lichx., sin. R.
idaeus L, R. idaeus var. Strigosus

43

lJubiasta

malina (R. idaeus

neglectus Peck..), rasprostranjena u Philadelpruji i drugim podrujima Sjeverne Amerike; prirodni hibrid izmeu R. strigoJu.s i
R. occidentalis.
R. idaeus leuwdermi5 Douglas
(sin R. oaidentali.5 var. leucodermi.5 Card.), rasprostranjena
u Sjevernoj Americi (Britanska
Kolumb~ja, Oregon, Kaliforn~ja)
R idaeus niveU5 Thunh, rasprostranjena u centraln~j i zapadn~jKini

R idaeus innominatus S. Moore, rasprostranjena u centralnoj i

zapadn~j Kini Smatra se da neke
kultivirane sorte ove vrste po~je
u i od R. kuntzeanu5 Hemsl
R. idaeus phoenicolaJium Maxim. , rasprostranjena u .Japanu i
Kini
R. idaeu.5 spedabili5 Pur sh (sin .
Parmena spectabilis Greene),
rasprostra~jena u Sjevern~j Americi (Kaliforn~ja, Idaho, Aljaska).. Varijetet R.. idaeu.s var.
MenziessiWats (sin. R . . franci5anus Rydb.) .

44

U Aziji, preteito u Kini i Japanu, dolaze jo ove vrste:

R . idaeus palmatu.s Thunb. ; R .
idaeu.5 corchorifolius L . ; R idaeus
crataegifolius Bunge; R.. idaeus
savatieri Bailey (sin. ; R mori.foliu5 Sieh, R. crataegifolius var:.
morifolius Focke); R. idaeus tri'anthus Focke; R idaeus conduplicatu.5 Duthie (po opisu identina
sa R. idaeus trianthu.s ); R . idaeu.s
Koehneanus Focke (sin; R inci.sU5
Hort. a ne Thunb. , R. morifoliu.s
Hort, e Sieb. ); R idaeus adenophoru.s Rolfe (sin. Jagatus Focke;
ta vrsta je slina sa R idaeU5
phoenicolasius ); R . idaeus ellipticu.s
Smith (sin.; R. jlavus Hamilt.,
R Gowreephul Roxbg.), rasprostranjena na Himalajima, u Kaliforniji i na Jamajci; R. idaeus
macilentu5 Camb. (Himalaji); R
idaeu.slasios~ylus Focke; R . idaeus
bijlorus Hamilt. (Himalaji), varijetet R.. i.. h var.. quinquejloru.s
Focke; R idaeus Wilsonii Duthie; R idaeus teledapo.5 Focke; R.
idaeus me.50gaeu.s Focke; R idaeu5
rosaefalius Smith (sin. ; R jloribundus, R. sinensis Hort., R rasaejloru.s Roxb. ), rasprostranjena
na Himalajima, u iston~j Kini,
Japanu i Zapadn~j ln~ji, varijetet R i.. r. var.. wronarium Sims

i R grandifloru.s Hort, R idaeu.s

illeabro.5u5 Focke (sin. ; R sorbifoliU5 Hort); R idaeu5 coreanU5
Miq. ; R. idaeu5 amabilis Focke;
R. idaeU5 .flmculosU5 Focke; R
idaeu.5 thibetanu:s Franch. (sin. R .
Veitchii); R.. idaeus Giraldianus
Focke. Na Havajima rastu vr~te:
R . idaeus maaaei Gray iR. idaeu5
haniauuensU5 Gray.

br~j

i grananje izdanaka. Prema

grana~ju izdanaka, sorte se d~jele
na one k~je se gran~ju jako, srednje, slabo ili se ne gran~ju Oblik,
veliina, struktura i b~ja opisanih organa maline su razliiti za
razliite vrste i sorte.

Rasprostranjenost

Malina je rasprostra~jena u
Botanike kararakteristike
cijel~j Europi, Az~ji, Sjevernoj
i Jun~j Americi, junom d~jelu
Malina je ze~jasta biljka niskog Afl: ike i Austral~ ji.. Protee se do
rasta Rodi odmah poslije sadnje, 70o N i do 60 S. Najvie vrsta
a punu rodnost dosee u tre~j opisanih malina po~jee iz Azigodini.. Rodi jednom ili vie puta je (oko 25), zatim iz Sjeverne
u godini (remontantna) ivi u Amerike (oko 7), a najmanje iz
pro~jeku 8-14 godina, a dosee
Europe.
starost i do 20 godina.
Podr~jedo kultivitanih malina
Malina se sast~ji od izb~jaka
na k~jima su obino sitni trnii,
Malina se spominje jo u karijetko su izdanci sasvim goli. meno i bronano doba. Plin~je je
List je perat i sast~ji se od 3 do prvi naglasio (l sto~jee) posto.5 listia. Kratke cvjetonosne gra- janje divlje maline na planinama
ne imaju vrne i pazune cvasti Ida u Srednjoj Az~ji, te otuda i
u obliku grozda. Ukupni plod s po~jee ime Rubus idaeus.. Palaveim br~jem kotunjaa je cr- dius je u IV stoljeu malinu
ven ili crvenout. Grm je visok nazvao vonom kulturom Rido 3,5 m, ko_mpaktan ili rastre- m~jani i Grci su malinu preteito
sit. Kor~jen ima jasno izraene upotrebljavali kao l~jek U XVI..
godinje prstenove (godove) a sto~jeu (1548.) jav~ja se u kulturi
slabo razv~jenu sr. Sa starenjem u zapadn~j Europi, kr~jem XVII..
kor~jenovog sustava poveava se sr.o~jea u Americi, a poetkom
45

XIX.. sto~jea u Rusiji Krajem

XVIII.. i poetkom XIX. sto~jea
ve je bilo opisano 16 sorata R.
vulgatUJ, 10 sorata R .strigosus,
9 hibrida izmeu R.. vulgatus x
R . 5trigo5us i 7 hibrida sa dominantnim osobinama R . strigosUJ i
tragovima R. oaidentali5.. Maline
su se poele masovno uzgajati u
XIX. stoljeu, kada su se plan-

skom selekc~jom i hibridizacijom

izdv~jile i stvorile visokoproduktivne i visokokvalitetne sorte U
na~j zemlji div~je maline (R.
idaeobatus idaeu.s) postoje otkad
post~je i nae ume Za kulturne
sorte sigurno je da datiraju od
prUe nekoliko stoljea, a njihov masovni uzg~j poinje tek
poetkom XX. sto~jea.

vrhovi

~--

dvogodinji
izbojci

jednogodinji
izbojci

korijenovi

kor~jen

pupovi

Biljka maline

46

Kultiviranih sorata malina ima

nekoliko stotina. Po~jeu uglavnom od europske crvene maline (R idaeu.5 vulgatU5 Anh.),
amerike crvene maline (R. idaeobatus .5trigo.5u.s Michx) i crne
maline (R idaeobatu5 oaidentali.s ). Prirodni hibrid je ljubiasta
malina (R. idaeobatu.s neglectu.s
Peck..), dobivena odR. idaeobatU5
strigo.5u.5 i R idaeobatu5 oaidentali.s. Od tih vrsta malina postale
su skoro sve dana~je sorte s
krupnim plodom, kao i mnoge
druge sorte ili forn1e (Loganberry
i dr.) u okviru podroda EubatU5 .
Gospodarstveni znaaj

Malina se lako i brzo razmnoava i svake godine redovito

rodi.. Donosi rod ve prve godine
po sadnji a ve u tre~j godini
moe dati pro~jeni prinos i do
10.000-15.000 kg/ha. Sa 1 ha
nasada u rodu moe se dobiti
rasad za novih 10 ha. Preteito
se prerauje, a dijelom se upotreb~java s~jea ili suena. Primje~juje se u medicini i odlina
je medonosna biljka.

Sorte europske maline (R .

idaeobatus idaeus) zahtijevaju
blagu i umjereno vlanu klimu, a
sorte amerike crvene maline (R.
idaeobatus strigo.su.s), iako slie
europskim, kao i crna malina (R .
idaeobatU5 otidentalis), mogu se
uzgajati i u surov~jim klimatskim
uvjetima.. Rani jesenji mrazevi
mogu priiniti tete cvjetnim
pupovima i izbojcima. Zimski
odmor maline poi~je vrlo rano,
jo za jesenjih toplih dana ali
duboki zimski odmor ne moe
se zavriti bez niskih temperatui nie) lzb~jci mara (oko
line izmrzavaju na temperaturi
-18<> do -26C. Kor~jenov sustav
izmrzava pri temperaturi tla od 12 do -14C, a osobit~ kada n~je
zatien .

-rc

Obzirom na relativno kratak

duboki zimski odmor, oscilatorne temperature (visoke i niske) mogu izb~jcima znaajno
natetiti, osobito pri duem
djelovanju temperature iznad 6
C Tada oteenja mogu nastati i
pri -rc Proljetni mrazevi skoro
i ne tete, jer malina kasno c~jeta.
Da bi dobro usp~jevala, malina
z~ht~jeva povoljne koliine vlage
47

u tlu. Slabo raste na prevlanom

tlu, a na presuhom ugiba. Ako
zemlja n~je dovo~jno vlana, urod
se jako smanjuje, plod se smeura
i sasui na izdanku, a korijenov
sustav slabo raste i daje mali br~j
nedovoljno razv~jenih izbojaka.
Od ekspozic~ja, u naim prilikama, za malinu je najbo~ja
sjeverna, jer je hladn~ja, vlaruja i
sporo gubi vlagu; na veim nadmorskim visinama prednost se
daje junim ekspozic~jama.
Za malinu su najbolja propustna, rastresita, slabo kisela tla
(pH oko 6), bogata organskim
tvarima. Malina ne podnosi laka,
suha, vapnenasta i pjeskovita, a
ni teka, zb~jena i podvodna da;
korijenov sustav razvija se do 1 m
dubine, glavni dio ila je izmeu
1.5 i 40 cm, pa podzemna voda
ne smUe biti blia povrini od
0,90 do 1 m .
Razmnoavanje

Crvena se malina za masovnu

proizvodnju, razmnoava izb~j
cima, a crna i ljubiasta vrhovima izb~jaka. Razmnoavanjem
malina vegetativnim putem vrlo
se lako prenose mnoge boles_ti,

48

a posebno virozna obo~jenja.

Glede zdravstvenoga stanja, sadni materijal malina moe se razVI'Stati u tri kvalitetne grupe:
-elitnu,
- specijalnu i
- standardnu.
Matinjak za

proizvodnju sadnog mater~jala treba biti uda~jen

od proizvodnih nasada malina,
te pod~je~jen na blokove; pri tom
se mora voditi rauna o tome da
li su sorte otporne, tolerantne ili
o~jetljive prema viroznim obo~jenjima. Proizvodnja sadnog
materijala varira od .50. 000 do
.500.000 komada po ha.
Razmnoavanje maline kor~je
novim reznicama obav~ja se tako
da se izdanci vade sa to vie ila,
pa se posl~je ile oreu i izreu
na reznice duine .5-6 cm. Svaka
korijenova reznica mora itnati
bar jedan pup, a bo~je je ako su
dva ili tri. Ovako pripremljene
reznice stav~jaju se poloeno na
priprem~jenu zem~ju, na razmak
8-10 cm u redu, dok su redovi
razmaknuti 40-50 cm, nakon
ega se prekr~ju tronom zem~jom pom~jeanom s kompostom
ili pregorjelim stajskimgn~jivom,
u debljini od 5-6 cm . Iz pupova

ovih reznica razvit e se ~jekom

vegetac~je novi izbojci, sposobni
za podizanje novih mali~jaka.
PodizaD;je nasada

Sistem uzgoja malina uglavnom ovisi o osobinama sorte i

planirane agrotehnike i on moe
biti:
a) sistem grma s kvadratnim razmakom (1,5-3 m,
sa sad~jom 3-4 sadnice na
razmaku
od
10-1.5
cm);
b) sistem grma s pravokutnim
razmakom (1-2 m u redu, a 2,53 m meu redovima, sa sadnjom
3-4 sadnice);
e) sistem traka (0,30-0,40 x
3-3,5 m; dozvoljava porast svih
sadnica dobivenih iz podzemnih
pupova mlaih i star~jih sadnica);
d) sistem ive ograde (0,300,40 x 3-3,5 m; dozvoljava porast samo sadnicama dobivenim
iz podzemnih pupova starih sadnica) .
Najprikladn.iji je sistem ive
ograde, osobito glede utroka
radne snage i kvalitete ploda, a
najvei se prinosi postiu uzgojem po sistemu sad~je u trake.

Potporanj se moe postav1t1

kod svih sistema, a obino se
upotrjeb~java samo kod ive
ograde i sistema sadnje u trake,
i to tek druge godine.
Malina se sadi od listopada
do travnja zrelim sadnicama, a
u lipnju zelenim. Za sadnju se
uzimaju srednje debele sadnice,
sa razvijenim kor~jenovim sistemom (kor~jenov sistem sa 5-10
ila, duljina svake posebno od 8
do 15 cm i sa to vie sitnih ila,
s promjerom neposredno iznad
kor~jenovog vrata od 6 do 12 mm
i duinom nadzemnog d~jela od
50 cm i vie) . Dubina sadnje je
3 cm vea nego u matinjaku.
Sadnice se nakon sadnje skrate
na 3-4 pupa.

49

Malini najbolje odgovara nadmorska visina od 400 do 800

m . Podnosi niske zimske temperature do -26., C Ona ne podnosi jako suhe i tople pre~jele.
Najbolje rezultate daje u brdskoplaninskim podrujima gdje je
koliina oborina od 700-900 mm,
ljetni mjeseci od 40-50% oborina.. Malina najbo~je rezultate
daje na blago nagnutim ~jever
nim ekspozicijama u okruenju
bukovih uma. Istoni i zapadni
poloaji ine pr~jelaz izmeu
sjevernih i junih, dok se june
ekspozi~je vie preporuuju na
veim nadmorskim visinama Za
malinu su najbo~ja duboka, rastresita i dovo~jno propusna tla,
u~jereno vlana i bogata humusom iznad 3%. Malina najbo~je
uspijeva na tlu iji je o~jer gline
i p~jeska 40-50 : 50-60 i ~ji je
pH od 5,2 do 6,5.

Tlo treba posebno pripremiti

prije sadnje maline. l\1ora .se
prvo oistiti od korova, kamenja,
iblja i ako je neravno treba ga
izravnati. Ukoliko je tlo zakorov~jeno viegodinjim korovskim
biljkama treba ga nakon skidanja
predusjeva u srp~ju plitko izor ati
i istretirati nekim od herbicida.
Tlo nakon tri ili etiri ~jedna
treba opet plitko izorati da bi se
herbicid to bolje izmijeao sa
zemljom . Ako je tlo nezakorovljeno, onda se ono priprema oko
mjesec dana prije sad~je.. Nakon
to se tlo oisti od korova, ila
itd. ili ako je tlo nezakorovljeno,
obavlja se gnojidba stajskim gnojivom ili mineralnim gn~jivima.
Ukoliko je mogue nainiti kemijsku analizu tla, to i uinimo
kako bismo doznali koliko gnojiva trebamo.

U proljee zaorati '700 kg/ha koriste dr veni ili betonski stuNPK 6-18-36 i 110 kg/ha Uree. povi visine do 2,5 m i deb~jine
Ako se rabi stajsko gnojivo, treba 8-10 cm. Drveni stupovi prije
smanjiti koliinu mineralnog zab~janja u zem~ju mor~ju se
gn~jiva . Tlo nakon gn~jidbe tre- impregnirati, ili im nagorjeti
ba orati na 30-40 cm kada je ono dio koji e biti zab~jen u zem~ju.
umjereno vlano.. Nakon oranja Stupovi se postavljaju na razmatlo treba usitniti tanjuraama. ku 6-8 metara. Zatim se postaUkoliko ima ostataka raznog ko- vlja tri reda pocinane ice derjenja ili kamenja treba ih poku- b~jine oko 3 mm, prvi red na 50,
piti i ukloniti..
drugi na 100 i trei na 150.
Malina se moe saditi od listo- Sad~ja maline
pada do travnja. Bolje je saditi u
Sadnice se sade na dubinu
jesen nego u proljee, bolje je saditi ranije jer e se sadnice bo~je na kojoj su bili u matinjaku ili
ukor~jeniti i bit e bo~ji porast u neto dub~je .. Pr~je toga ile se
slijedeoj godini. Sadnice moraju malo skrate i potope u smjesu
biti zajameno zdrave i sortno jednakih koliina govee balege
iste, dobro sazrele i s dobro razi ilovae. Ako tlo pr i osnovnoj
v~jenim iliastim korijenom.
obradi nije gn~jeno, onda treba
dodati kilogram ili dva dobro
Ovaj sistem uzg~ja maline zagorjelog stajskog gn~jiva po
najbo~ji je glede obrade i gno- sadnici.. Neposredno nakon sadjidbe, zatite od bolesti i tetnika, nje svaku sadnicu zal~jemo s 2-3
berbe, pr ino sa i kvalitete ploda. litre vode
Poeljno je da pravac redova
bude ~jever-jug, ili bar ~jeverois
.Jedan od uvjeta za postizanje
tok-jugozapad ili ~jeverozapad velikih prinosa i dobre kvalitete
jugoistok Kod ovog sistema ploda maline je uporaba zdravog
uzg~ja najbo~ji razmak sadnje je i kvalitetnog sadnog materijala
2,20-2,50 m od reda do reda i odreene sorte.
25-30 cm u redu . Za ovaj sistem
uzgoja neophodan je i potpoU nas je doskora bio, a ponegranJ Kao potporanj najee se ~j_e je i sada, rairen obiaj da se
.51

za podizanje nasada maline koriste sadnice iz proizvodnih nasada. Proizvod~je sadnica maline
u proizvodnim nasadima ima vie
nedostataka. Pr~je svega, u proizvodnim nasadima maline gotovo
je nemogue uuvati istu sortu.
Neobrani ili truli plod otpada,
sjeme iz tog ploda klija i razvija
se, pa se u proizvodnom nasadu
poslije nekoliko godina pored
zasaene sorte nalazi i vei br~j
spontanih ~jemenjaka.. Izdanci
..
.
raZVIJem 1z ~Jemena ne prenose
osobine sorte, ve se dogaa degeneracija Plod je sitn~j i, lo~je
kvalitete i manja je rodnost.
Pored toga, malina je dosta o~jetWva na razne bolesti i tetnike. Izb~jcima maline prenosi
se veliki broj uzronika bolesti,
meu kojima su znaajni: suenje izb~jaka (Di~ymella applanata) i vei br~j viroza.
Ako se izb~jci proizvode u
proizvodnim nasadima, skoro je
nemogue proizvesti zdrave bi1jke, nezaraene uzronike sue-

nja, budui je arite infekcije na

starim proizvodnim nasadima. U
proizvodnim nasadima mogua
je akumulacija virusnih infekc~ja.
To su: mozaik maline, kloroza,
kovravost ili krivljenje lista,
prstenasta pjegavost, krljavost,
utica maline i druge. Neka od
ovih virusnih obo~jenj a prouzroe
degenerac~ju
sorte, odnosno
smanjuju prinos i kvalitetu roda,
plod neravnomjerno dozr~jeva i
ostaje tur Kako bismo uklonili
navedene nedostatke proizvodnje sadnica u proizvodnim nasadima, potrebno je sadni mater~jal proizvoditi na suvremeni
nain, u matinim nasadima, uz
kontrolu selekcionara - pozna-.
vate~ja sorta i virologa, k~ji e
se pobrinuti o zdravstvenom
sta~ju
proizvedenih sadnica.
Nasadi (mati~jaci) slue samo
za proizvodnju sadnica i mor~ju
biti podignuti od zdravog ishodnog mater~jala, odreene sorte
(original), na odgovarajuem tlu.
Sadnice maline proizvedene na
ovaj nain imat e visoku rodnost i dobru kvalitetu. ploda.

Malina

se

moe

uzgajati
razliitim nainima: kao iva
ograda - palirski uzgoj k~ji se
u nas najee koristi, kao grm
- sa potpornjem i bez njega,
u trakama i u V sistemu.. Svaki
od navedenih naina ima sv~jih
prednosti i mana.. N a veim se
povrinama, pri naem nainu
proizvodnje, pokazao najbo~jim
palirski nain uzg~ja budui da
omoguuje najlaku primjenu
agrotehnikih ~j era.. Razmaci
sad~e ovise ne samo o terenu i
raspoloiv~j mehanizac~ji ve i o
osobinama sorte _:neke daju vei
br~j izbojaka pa se ne mogu saditi gusto. Meuredni razmak je
obino 2-3 metra, a u redu 20 do
50 cm. O meurednom razmaku
svakako e ovisiti osunavanje
ploda pa time i kvaliteta i prinos
maline ..

Uzgoj maline uz kolac

ovdanjih mali~jaka. Jednogodinji izbojci se obino skrauju na

oko 1,5 metara,airazmakizmeu
redova je mali N a tako skraenom
jednogodi~jem izbojku, ako u
malinja.ku jo ima i korova, ~je
U palirskom nainu uzgoja sta za rod je malo i takav nasad
sadi se po jedna sadnica, a ako daje i 40% manji prinos od onose formira grm 2 do 3. Grmovi ga k~ji se postie u malinjacima
se mogu saditi u kvadratnom ili gdje se ibe skrauju na 180 cenpravokutnom iasporedu u odgo- timetara i g~je je tlo isto. Ovako
varajuim razmacima k~ji vr~jede visok uzgoj, zbog potrebe bo~jeg
i za palir Suvremena proizvod- osunavanja, zaht~jeva i vei menja ovoga voa zaht~jeva vii uredni razmak, n~jmanj e 2, 5
.
uzgoj nego je to sluaj u vein~. metra
.
~

.53

L
: ,T

palir:ski nain uzgoja (SAD}

60

:~
" -

_:.: :. . :.- ......

..

-~;

_:..

.. .. ' ;rk~j~;i~~nja ica

:'

.54

. , >: : ."T"uzgoja (SAD) .

Broj sadnica u sustavu ivih ograda

Razmak:
meu redovima i u redu
2,.5 m x 0,4 m
2,5 mx0,8 m
2,'7 m x 0,3 m
2,7 m x 0,4 m
2,7 m x 0,.5 m
3,0 m x 0,3 m
3,0 mx0,4 m

.3,0 m x 0,5 m

br~j sadnica po

l ha
10. 000 kom.
8.000 kom.
12.340 kom
9.260 kom.
7407 kom
9. 000 kom.
8.333 kom .
6.666 kom

uko "T" sa po dvije dvostruke

ice za provlaenje izbojaka

5.5

Postavljanje potponJja

Kod palirskog naina uzg~ja

maline obvezatan je potporanJ
Za potporanj koristimo stupove
visoke 2,5 m, k~ji su, gor~jim
d~jelom, debeli 8-10 cm ukoliko
su drveni, a ako su metalni ili betonski onda mogu biti znaajno
tanji Stupovi se postavljaju u red

na 8 m jedan od drugog..Na stupove se uvruje pocinana ica,

debljine 3 mm i to u tri reda: prva
na 5 Ocm, druga na 140 i trea na
200 cm iznad zem~je za koje se
veu izbojci maline i to najee
za srednju i gornju icu, dok
najnia ica slui izb~jcima za
potporanj, kako se ne bi u~ja4.

. ,, :" ..

.. :.. :'

ITV" UzgoJni sistem (SADJ

56

Visokorentabilni sistemi "ivih

ograda" omoguuju relativno viRezidba se sast~ji u potpunom soku proljetnu rezidbu pri koukla~janju dvogodi~jih izb~ja j~j na izb~jcima ostaje vei br~j
ka k~ji su u teku~j vegetaciji granica, k~je osiguravaju veu
don~jeli rod. Uz dvogodinje iz- rodnost po jedinici povrine
b~jke uklanjaju se i suvini jedU proljee, d~ svibnja, malinogodinji, kao i oni izb~jci k~ji
su se razvili u meurednom pro- na buja i 1jera veliki br~j jednogodi~jih izb~jaka.. Iskustvo
storu.
kaz~je da do 20. svibnja valja
Ukla~ja~jem dvogodinjih i ukloniti sve ove prijevremene"
suvinih jednogodinjih izb~jaka izb~jke Ovi jednogodi~ji izb~j
stvaraju se povoljni uvjeti za raz- ci za sv~j brzi i bujni rast koriste
v~j preostalih izb~jaka (uz punu hranu k~ja je inae potrebna
granama k~je nose plod. Njios~jet~jenost).
hovim uklanjanjem sma~juje se
Pro~jetnom rezidbom ukla~jaju opasnost od bolesti, pr~je svega,
se oteeni, odumrU i nedovo~j rupiaste pjegavosti.
no razv~jeni izb~jci, a izb~jci k~ji
Ovom se mjerom zdravstveno
donose plod, skrauju se, ovisno
o bujnosti, na visinu od 120-150 sta~je maline poprav~ja i do 70%,
cm . Osobito je tetno rigoroz- a pr ino s poveava za polovicu.
no skraiva~je izb~jaka, ime se Plod bo~je sazr~jeva, osv~jetljen je
neposredno sma~juje prinos, a i na takvim grmovima r ~jetka je
plod kasnije sazr~jeva,jer je neri- p~java njihovog tr~jenja
jetko za~jenjen izb~jcima tekue
vegetacije.
T~jekom

prve vegetacije izbojci rastu i tek u rujnu -listopadu

diferenciraju cvjetne pupove, iz
k~jih se u s~jede~j vegetac~ji
formiraju rodne granice i na
njima plod.
.57

Ljetna rezidba- uklanjanje dvogodHnjih izbojaka

postotak od ukupnog roda

l
ne uklanjati vie
od 2.5% izb~jaka

~- .

Rapored rodno.5ti na izbo)ku maline

Jakim skraivanjem u proljee gubi 5e veliki dio r-oda
58

Oplodnja i vr~jeme <:\jetanja

Sve ekonomski znaajn~je sorte
malina su samooplodne, mada
ima nekih neparnih poliploida
(triploida, pentaploida, heptaploida) i aneuploida, k~ji su
zbog razloga citogenike prirode
samobesplodni Prinosi su uvijek vei kad se sadi vie sorata
ili gdje su insekti obavili krianu
oplodnju.
Veina

sorata cvjeta od sredine

svibnja do poetka lipnja ili 4.5.50 dana nakon poetka vegetacije Razlika u poetku cvjetanja
izmeu ranih i kasnih sorata je
6-8 dana. Cvjetanje traje 20-2.5
dana
Njega

k.rajem svibnja. U jesen, u trake

dodati NPK '7-14-21 u koliini
od 450 kg/ha. U drugoj godini
i godinama rodnosti dodati u
proljee u dva obroka 600 kg/ha
KAN -a po itavoj povrini.. U
jesen dodati NPK 7 : 14 : 21 u
trake u koliini od .500 kg/ha te
po potrebi stajskog gn~jiva.
godini nakon sad~je
mogu se sijati biljke za zelenu
gn~jidbu ili uzgajati potkulture.
Crveni patlidan i rani krumpir
ne smiju se uzg3:jati zbog Verticillium sp Maline se orezuj u tako
da se uklanjaju oni izb~jci k~ji se
ne ostav~jaju za rod (reza~je do
osnove odmah posl~je berbe i
prorjeiva:nja izbojaka u pro~jee,
pri emu se ostavlja za rod 4-10
najsnan~jih izb~jaka u grmu) i

prv~j

skrauju pr~jevremene granice

Njega nasada se sast~ji u obradi

tla (unitavanje korova, razbijanje pokorice 4-5 puta godinje),
navodnjava~ju (pr~je cvjetanja, u
vr~jeme kad plod poinje rasti,
tree odnosno etvrto navodnjava~je pos~je berbe i ostala prema
potrebi) .
godini va~ja u krug
oko sadnice dodati 0,1 kg KANa pod~jeljeno u dva obroka, i to

prv~j

i izb~jci ostav~jeni za rod na visini od oko 0,80-1,.50 m (crna,

~jubiasta i crvena malina)
Vr~jeme dozrijevanja i

berba

l\1alina dozrUeva krajem lip~ja

ili 2.5-30 dana od poetka cvjetanja Razlika u sazrUeva~ju
izmeu ranih i kasnih sorata je
8-1 O dana, a zre~je i berba tr3:ju
1.5-30 dana Maline se beru kada
.59

je plod dobio karakteristinu

boju sorte, kad se lako odvaja od
loe i ne gnjei se. Plod se bere
s pete~jkama ako se transportira na udaljena trita i za dulje
uvanje. Malinu treba brati svakoga drugog ili treeg dana, jer se
time poveava prinos, i to ujutro
za hladovine ili za oblana vremena Od ukupne radne snage
za uzgoj malina, na her bu otpada
oko 80-90%. Jedan djelatnik
dnevno ubere, klasificira i spakira pro~jeno 35-40 kg ploda
Gtaa i

luanidbena
vr~jednost ploda

2,14% (izraunate kao jabuna

kiselina), od ega najvie ima limunske (4,.59-7.5,.59%), jabune,
salicilne (1,1 mg u 1 l soka) i
mravlje kiseline (0,0001761 g
u 100 g svjeeg ploda). Omjer
eera i kiselina iznosi 2,.56 do
8,10 Pektinskih tvari ima 0,4.52,8%, pentozana 2,68%, taninske i ob~jene tvari 0,13-0,31%,
duine 0,77-1,9% . Vitamina C
ima 12,8-31,9 mg%, pH 3,093,52 Sjeme malina sadri 14,6%
masnih tvari (lanolinska, oleinska, izooleinska kiselina; fi tosterina ima oko 0,'7%)
Sortiranje i standardni propisi

Mehanika graa:

l
i
:

'
l

teina ploda umske maline je

Plodove je najbo~je sortirati
3
1,2-1,6 g, volumen 2,2-2,3 cm , odmah pri berbi. Maline se razsok 85-88%, ~jeme i pokoica vrstavaju na kvalitetu ekstra,
4,1-9,9%. Teina ploda ple- kvalitetu I i kvalitetu Il
menite maline iznosi 1,8-8,42
g, a odreeni plod tei i do 12
Kvaliteta ekstra: plod mora
g. Kem~jska graa: u plodu ma- biti cijeli, ujednaen po veliini,
line ima '77,39-90,86% vode, obliku i b~ji; zreo, vrst, zdrav,
pepela 0,44-0,78%, topivih tvari ist, pravilno razv~jen, tipian za
8,93-10,4% i netopivih tvari sortu, bez aice i oteenja.
5,88-10,08% Ukupno ima 4,.5610,67% eera, od ega je invertKvaliteta I: plod mora biti
ni eer 3,40-8,69%, saharoza ujednaeno zreo, vrst, cijeli
0,08-0,5%, glukoza 2,30-5,48%, zdrav, ist, pravilno razvijen, bez
fruktoza 0,46-4,3'7%.. Uku- aice i oteenja. Dozvo~jeno je
pno kiseline variraju od 0,90 ~o do 2% ploda sa aicama

l
i

~j

pro~jena

60

Kvaliteta II: plod mora biti

dovo~jno zreo, zdrav, ist i bez
oteenja Dozvoljeno je do 10%
ploda sa aicama i neujednaeno
zrelih.

20 dana, a bez stapke '7-10 dana.

Ako se primjenjuje brzo smrzavanje (-23,3 do -28,9oC), plod
maline uuva se godinu i vie..
Pti~jena malina u pretadi voa

Ambalaa za malinu ekstra

kvalitete i kvalitete I je mala
plitka letvarica, u okvirima.
Plod kvalitete II pakira se na isti
nain, ali nije obvezna uporaba
posebnoga okvira.

Za kompot, marmeladu, brzo

smrzavanje i suenje. Plod maline treba biti vrst, srednje krupan, ~jednaene veliine, fine
strukture, visokokvalitetan i treba zadrati sv~j karakteristini
Skladite~je ploda
okus i miris poslije zagr~javanja
(blaniranja), smrzavanja ili
Najprikladnije su hladnjae u suenja Sorte za sirup i dem
kojima je temperatura od -1,0 mogu imati plodove sa mekom
e do ooc, a relativna vlanost konzistencijom mesa, nepravilod 80 do 95% Maline ubrane sa no razvijene, ali moraju biti
stap kom odre se u hladnj ai 14- fine st:Iukture, visokokvalitetni i
aroma tini .

---- --

---

- --...
.,

: ::

sv~~~
Mod.eme l. tradicionaLne 6orte jabuka.
na 6labo bujntm i bujnt'm podl.ogama
kru~ke tre6n)e viJtlJe bte"kve marelice
J lji t--e ttjetJke ktrpt lte J06 ta ribiz

Para~irane lozne ~a(inice lJ~~~

vi ndfdh i Molnih

~orti

~~~

Sva -potrebna dokumentacija

za. 06hKtrenj e poti.caj a. te

~' l:'
zj

De6platni Mn~ni 6avjeti na

procia)l'tOm mjeotu

.@

.,

;;'

~
~

R.a&adnik Sveta Manja

OmlacUmka 14
Tel: o4o/66cH91
Fax: o-"o/66o-290
Mob: 098/577-350 .:
...

JI~::

. j~...., >

~-

~~~e
'

~"
...~. \-<-:<
...

.t

....

;.

...

1 ~e'j)

.~ ~~/

f/'
. . .<WJ_
>':?;~j.%-'
..' ~ :

-~

Viegodinja bi~jka iz obite~ji

Rosaceae . Pripada redu Rubus L,
kojemu pripada i malina Rod
obuhvaa vei br<?j zeljanica,
gr mova i polugrmova Uspijeva
u hladnim i toplim, a neke vrste
iznimno i u tropskim podrujima.
Kupina je rairena kao div~ja na
rubovima uma, u ivicama ili
na zaputenim povrinama, a
uzg~ja se kao voka ili kao ornamentalna bi~jka u vrtovima
i na plantaama Neke div~je
vrste rabe se kao pokrovno bi~je
za zatitu zemlje Stab~jika je
obino bodljikava ili dlakava; uspravna je ili pognuta (povijena)
te pue ili se penje. Listovi su

jednostavni, obino izmjenino

trolisni, perasto sastav~jeni, s
polistiima Cvjetovi su bijeli ili
ruiasti, dvospolni, grupirani u
grozdaste ili metliaste cvasti.
Cv~jet je sastavljen od S, iznimno od 3 ili 7 ainih listia, od
5 cvjetnih ovalnih listia i veeg
br<?ja pranika ili plodni ea, koji se
nalaze na zajednikom cvjetitu
Plod je zbirna kotlll~jaa, srasla
cvjetna loa - kupina.
Po E. Hyatnsu i A. A ..Jacksonu,
mnoge vrste kupina razvijaju u
povo~jnim uvjetima partenogenetske plodove, odnosno ~jeme
(apomixix) i d~je bi~jke SJeme63

njake identinih oblika slino

kao vegetativnim umnaanjetn.
:::

Prirodne vrste kupina

(gtupa Euhatuf)

.... ..

Europska crna kupina (obina

Zbog toga su se mnogi hibridi
odrali u okviru prirodnih popu- kupina; Rubus.frutico5Us L.), zirnlac~ja; osnovni br~j kromosoma zeleni, do 2 m visok polugrm,
je sedam; ima diploidnih, tri- rairen u jun~j i sred~j~j Europloidnih, a jo vie tetraploidnih pi. Stab~jike su oblaste, obrasle
i drugih poliploidnih vrsta i so- trnjem, pov~jene u luku; vrh
rata. Kupina je vrlo produktivna stabljike se lako ukor~je~juje u
vona sorta (osim triploidnih i dodiru sa dom i na taj nain se
heptaploidnih formi). Plod saz- kupina prirodno razmnoava i
rUeva postepeno; od jagodastog odrava vistu. Listovi su otro
voa kupine sazr~jevaju posljednapiljeni; zeleni su i s donje /
strane, a iznimno su dlakavi i s '
~Je .
gor~je strane . Terminalni list je
Rod RubU5 je vrlo var~jabilan; irok i ovalan, boni listii su ui
.
..
obuhvaa oko 400 dobro okarak- 1 ma~Jl
teriziranih vrsta i mnogobn:~jne
pr~jelazne forme Ukupno je opiKupina kamenjaa (kamenjarka;
sano oko 3000 formi, meu ko- R saxatili:s L . ), tt:3:jnica visokih
jima je mnogo sinonima.
planinskih podru~ja. Stabljika
je ma~je bodljikava. Listovi su
Po G M. Danowu, dva su ve- sastav~jeni od 3 jajolika listia
lika genocentna nastanka divljih zelene b~je.. Po 2-20 cyjetova
formi kupina: Europa i ~jeverna grupirana je u grozdastu cvast.
Amerika. Botanike karakteris- Plod je crven i dosta sitan
tike se m~je~j:3:ju pod u~jec:3:jem
sezone, pa se ak u istom grmu
Primor:ska zimzelena kupina (R.
javlj~ju br~jne ekoloke modifi- ulmifoliu.s Schott, sin.... R. bellidikac~je; pored toga, ima adapti- jloru.s C. Koch, R .. fruticosur var:.
ranih na suho ili vlano tlo, na roseoplena Hort), rairena medisunane ili zas~je~jene polo:3:je.
teranskim umama. Stabljika je
jaka, sa izraenim kutovima, sa'~jena u izduenim lukovima; u
64

dodiru sa tlom vrh se ukorjenjuje.

Listovi su sastavljeni od 3 do .5
glatkih listia. Terminalni list je
ovalan, boni su ovalno-suliasti.
CvJetovi su srednji ili veliki, crveni ili ruiasti, ponekad dvojni i
grupirani u terminalni izdueni
grozd. Plod je crn.

pornijih i najrodnijih kupina..

Upotreb~java se za hibridizaciju
i uzg~j novih otpornih forma.
Plod je sitan i sazrijeva kasno.
Pustena kupina (R. tromentosu.s Barkh. ). Listovi su sa do~je
strane obrasli gustim i svijetlim
dlaicama; peteljke su uzduna

K'orijenolisna (per:funasta) ku- u~jebljene.

pina (R. laciniatus Wild.) ima
R . argutus Link, amerika vruspravnu visoku stabljiku obraslu trnjem .. U blagom podneb~ju sta, rodo naelnica mnogih pije tr~jna biljka. Listovi su vie- tomih sorta.. Ima sred~je nizak
ma~je zimzeleni, sastavljeni od 3 grm sa uspravnom stabljikom
kop~jasto izrezana lista, peteljka obraslom tr11:jem.
je obrasla trnjem . Cv]jet je bijeli
ili plaviast.. Plod je crn, kasno
R floridus Tratt, visok grm
sazrijeva i odlinog je okusa jako povijenih stab~jika Listovi
Uzgaja se u vrtovima u origi- su uski i otri, katkad napiljeni..
Plod je izduen, dosta krupan, sa
naln~j formi ili selekcionirana.
Neki autori pretpostav~jaju da je sitnim sjemenkama.
ova vrsta samo lisna var~jacija ili
europske crne kupine ili vrste R
etinar:ska kupina (R. hirtus W .
se/meri.
K . ) razvija puzave stabljike, jako
obrasle trnjem. Listovi su tamSiva kupina (R c.andicans nozeleni i zimzeleni.
'iVhe.), rairena je u brdskim
Plava kupina (R c.ae.Hus L.)
krajevima. C~jetovi su ruiasti
ili crveni .. Pranici su dui od razvija okruglastu stab~jiku.
tuka . Plod je sitan i crvenkast
Cyjetovi su bijeli i veliki, plod
tamnoplavi sa svijetloplavom peDivlja kupina (R. rustic.anus teljkom.
L ..),rairenaje na rubovima uma
i na mean1a. Jedna je od najot6.5

amerik~j

i pitome sorte kupina

'

U Europi se kupina uzgaja u

vrtovima od XVI sto~jea, ali
plantani uzgoj nije se proirio.. U
SAD se plantani uzgoj proirio
osamdesetih godina XIX. stoljea, usporedno s uzg~jem novih
sorata. Kao rodonaelnice u hibridizac~ji posluile su ove vrste:
R .fruticosus L.., R . artgutus Link,
R .jloridus Tratt, R . frondosus Bigel i dr.

sistematizaciji u treu
grupu spadaju i marionbeniy,
boysenberry, logenberry, youngberry i Tornlless evergreen..
Kupine iz prve grupe otporn~je .
su na niske temperature.
Kor~jen

kupine ivi dvadesetak godina. Izb~jci donose rod u

drug~j godini kada umiru i kada
ih je potrebno odstraniti. Novi
izbojci svake godine rastu iz kor~jena ili baze starih izb~jaka.

U prvu grupu spadaju s~jedee

Tipovi kupina
l. Uspravne - s vrstim izbojcima k~ji sami pridravaju grm

sorte:
-cherokee,
- chayenne i
- shawnee..

2.. Polu-uspravne - k~je imaju

vrste izbojke ali im je ipak neophodna potpora

3. Puzava - neophodna potpora.

:l
!

l
j

l
i

Svaki od ovih tipova kupina

ima oblike bez bodlja. Drugi i
trei tip imaju samo nekoliko
pupova na kor~jenu i izbojci
~jeraju iz krune . Uspravna ima
br~jne vegetativne pupove na
korijenu, pa primarne izbojke
~jera i iz kor~jena i iz krune. Po

66

treu grupu

- black satin,
- boysen,
-chester,
.

-hull'

-logan,
-marion,
- sylvan,
- sinberry,
- taybeny,
- htornles,
- ever green,
- tamelberry i
- Joung.

spadaju:

Kupina najbolje usp~jeva na

topl~jim, osunanim poloajima i
po tome je o~jet~jivija od maline.
Biljka cvjeta relativno kasno, od
svibnja pa nadalje..
U tom smislu, kupina se moe
uzgajati i na poloajima gdje
za druge vone vrste postoji
opasnost od ranih proljetnih
mrazeva. Pa ipak, valja iz~jega
vati june poloaje k~ji u rano
pro~jee mogu isprovocirati raniju cvatnju. Valja izbjegavati i
poloaje s jakim, toplim ili hladnim zimskim vjetrovima. Kupina
je osobito osjetWva i na ~jetne,
tople vjetrove k~ji smanj~ju
vlanost zraka i tla .. N a ovakvim
poloajima plod je slabe kvalitete
a biljka u c~jelosti slabo napreduje. Vjetrozatitni pojasevi su
poe~jni.

Kupina zahtijeva dobru osunanost i dobro drenirano tlo sa

sadrajem humusa od 2 do 4% i
pH 6,0-6,5. Najbolje su pjeskovite ilovae. Kupina se moe
uzgajati i na pjeskovitim tlima
ako im se pobolja sadraj organske tvari. Valja izbjegavati teka
tla sa slabom drenaom budui
67

: 1

korijenov sistem kupine ne podnosi veliku vlanost Po nekim

podacima, tornles evergreen
podnosi neto tea i vlanija tla.

l
H

.i

ii

"l!
.,
:1

:i

:l
.~

l
i

i
!
t
l

Iz~jegavati

terene na k~jima
su prethodno uzgajani: rajica,
krumpir, paprika a posebno malina, budui da sa ovim vrstama
kupina ima mnogo zajednikih
bolesti i tetnika.
Najbo~ji predu~jevi

u godini
prije sadnje kupine su sudanska
trava, ra, zob ili penica. Ovi
usjevi korove svedu na najmanju
mjeru. Valja izbjegavati poloaje
na kojima su bili: vinogradi, jabuke, breskve zbog opasnosti
od g~jive Phytophtora. Divlju je
kupinu potrebno unititi herbicidima i ukloniti s polja.

.~
~

ii

jj

:l

: fi

i'

U SAD i zapadn~j Europi sad~ji se pristupa nakon fumigac~je

tla protiv nematoda.
Najbolji pravac redova je sjever-jug.

l
l

Koriste se sadnice provjerene

na nawnost bolesti i tetnika.
Ako stignu suhe, kor~jen se potapa u vodu na nekoliko sati pr~je
sadnje Ako e sadnju ekati du-

i:
l

jj
l

:', :

68

Ije, sadnice v~ja kvalitetno utrapiti- korijen mora biti zatrpan a

tlo dovo~jno vlano.
Ako je tlo jako vlano, sad~ju
treba odgoditi.

Sadnja
Optimalni razmak meu sadnicama u redu i meu redovima
ovisi o izabranom tipu i sorti
kupine, nainu uzgoja i VIsti mehanizacije. Za nesmetan prolaz
traktor a preporua se razmak
izmeu redova od oko 2,5 metra..
lJspravne sorte mogu se saditi
na razmaku u redu od 60 do 120
centimetara g~je jednogodinji
izdanci popu~javaju prazninu
izmeu biljaka. Puzave sorte
mogu se saditi na razmaku od
120 do 240 centimetara u redu.
Neki rasadnici u SAD prod~ju
sadnice uspravnih sorata u obliku d~jelova kor~jena . D ugi su oko
1.5 do 20 centimetara a sade se
na razmaku od 60 do 90 centimetara. Potrebna debljina im je
bar 6-l milimetara. Ako se sadi
p~je podizanja potpore, sadnice rasporediti na odgovarajui
nain ..

Prve godine poslije sadnje osobito je vana meuredna obrada

u vidu tanjuranja i kultiviranja
kako bi se kupinjak oslobodio
korova Za ovu svrhu mogu se
koristiti odgovarajui herbicidi.

Agrotehnika sadD;je kupine

C~jela

se agrotehnika uzgoja
kupine zasniva na poznavanju
biolokih osobina ovoga voa:
svake godine kupina daje izb~jke na kojima rastu postrane
granice. Na njima se formiraju
pupovi k~ji e idue godine c~je
tati i dati plod, a poslije toga
c~jeli izb~jci e odumr~jeti

Uspravne kupine mogu, prve

godine pos~je sadnje, imati
samo puue izbojke . vri,
samodrivi izb~jci narast e druge godine.
Uspravne kupine ispravno
uzgajamo tako da jednogodinje
izb~jke pustimo izrasti u irinu
oko 30 centimetara. Druge godine, novi, jednogodi~ji izb~jci
se lome- pres~jeca im se vrh, kada dosegnu visinu od 90 centimetara kako bi se pospjeio rast
bonih granica k~je e s~jedee

godine donUeti plod. Istov!'eme-

no, grm kupine moe se prorijediti od prevelikoga br~ja mladih

izbojaka. Nakon to su rodili, uklanjaju se svi dvogodinji izb~jci .
Bone granice, na jednogodinjim izb~jcima, skrauju se ti-

Druge i slijedeih godina rastu

jednogodi~ji izb~jci. Oni se veu za icu kada dosegnu visinu od
120 do 180 centimetara. U SAD
se novi i stari izb~jci razdvajaju
razliitim uzgojnim metodama

jekom kasne zime na d~jinu 30

Dvogodinji izbojci zauzimaju
do 40 centimetara. Ovo prido- glavninu prostora palira dok su
nosi lakoj berbi, a plod je kru- jednogodinji vezani na do~ju
pniji. Uspravne kupine mogu icu ili ak polegnuti na zemlji.
se uzgajati bez potpornja, ali s
odgovarajuom potporom berba
Dvogodinji se izbojci, poslije mnogo laka..
je ubiranja ploda, uklanjaju, a
jednogodi~ji prorjeuju na 4 do
Druga dva tipa kupine zahti- 8 dobro ra~jenih. Iskustvo kajevaju potporu i poeljno je da je zuje da je, uz ove mjere, priklapodignemo pr~je ili odmah nakon dno i viekratno ljetno lomljenje
sad~je kako bi se voka pravilno jednogodi~jih izbojaka kako bi
razvila. Druge godine poslije sad- se pospjeio razv~j bonih grannje, dvogodinji izbojci lagano ica . Ovim nainom uzg~ja kuse veu za icu plastinom uzi- pina se sadi na razmak ma~ji od
com. Ve u ovome vremenu ku- 180 centimetara.
pina moe dati odreen prinos .
: l

:i

l
l

i !

:!

:t
!:

i'
l

uspravna

ll
l

p
'l

,l .

f:l'!l

t;

70

poluuspravna

p uu a

Vrsta potpote
Standardna potpora podrazumijeva dvije ice- prvu na visini od
90 centimetara a drugu na 1.50 centimetara. Glavni stupovi (poetni
i krajnji) visine su oko 2,5 metra (ukupno oko .50 centimetara) koliko
i oni u redu s tim to potonji mogu biti neto ui u promjeru (oko 8
centimetara).
:.. ::. :. ::.::

:.~.. :.

. .. ... .. .:.: : .~ :~ ::~:..:: :.

...... :: ... .. :.. . ..... .

&:tidbcid ili.~tdJ~b4.i,~ii.:' . .
: ..

: .

.. . . ..... .

.' .............. : :\: .:.\<~:~ .

. ;..:.: ...... .
' ;,, : ~
. : :. : .
~

Standardna dvoina konstruluija potpore

Prva icaje na visini od 90 cm a druga na 1.50 cm
Poetni Jtupovi ukopavaju se .50 cm duboko i dobro se usidre

71

.Jednogodinji izbojci u ovom duaju, im dostignu dovoljnu visinu,

r-asporeuju se i vezu.fu za ice

Vi.fe-ini si~tem.

'

A - dvogodifnji,
B -ica za vezivanjeJednogodirnjih izbojaka
-Jednogodifnji izbojci
Prva ica je na visini od 60 do 90 cm.
Razmak izmeu ica je 30 cm

72

Dobro rasporeeni, vezani i za/om/Jeni dvogodi:fnji, rodni izbojci

SiJtem uzgOja uz .strogo razdvajanje jednogodiJnjih i rodnih izbojaka

A- dvogodi.fnji, rodni izbojCi, B- ica za uvrfivanjejednogodifnjih izbofaka, e- jednogodi.{nji izbojci
Vi.sina gornje ice 1.3.5 do 18 cm, .sndnja je 4.5 cm ispod gornje, donja ica za
vezanjejednogodi{njih izbojakaje n{l visini od 45 cm iznad zemlJe. Razmak
izmeu Jtupovaje 6 do 9 m

73

j
li

,l

Ovaj uzgoJni .sistem odgovara polu-:

uspravnf.m .sortama. Ovaj .sistem
uzgoja zahtijeva vie rada

Ovaj 5i.stem .se koristi za uspravne sorte. Rodni izbojci polau se u vodoravni
poloaj zbog boljeg zrenja. Tijekom berbe, da bi se po.sao olaHao, spa/ir .se
podie u okomiti poloaj

ll
l

!l

l'
~l l

74

Dvostrani palir - najednu .stranu polau .se fednogodi.5nji, a na drugu

dvogodi.fnji izbojci. Strana na kojoj .su dvogodi.fnji moe mijenjati kut Ovaj
si.stemje razvijen kako bi .se rod koncentrirao na manju povr:finu pa/ira i
omoguila mehanizirana berba

Kombajn za kupine razvijen u SAD kori.5ti Je na dvo.5tranim pa/irima

5 minimalnim oJteenjima ploda

75

Gnojidba i obrada da

N edostatak vode moe o~jetno

Kupina zahtijeva obilno gnojenje - u jesen i u rano pro~jee. smanjiti prinos kupine Voda je
Gn~jidba u jesen obavlja se za kupinu kritini imbenik ne
poetkom listopada i to sa po samo za razvoj ploda ve i za rast
800-1..000 kg po hektaru k:om- jednogodinjih izb~jaka. Nedopleksnim mineralnim gn~jivom statak vode ugroava i prinos
iji je omjer NPK 10:12:26 ili s~jedee godine. Uz to kupina
15:15:15, nakon ega se tlo uzore ima plitki korijen - glavnina kona 10-12 cm dubine zajedno s jom uzima vodu je do dubine od
korovskim bi~jkama k~je su se samo 15 centimetara. Kupina tirazvile t~jekom jeseni, kako bi i jekom ljeta zahtijeva oko 3 cm
one posluile kao zelena gno- vode svakih 7 do 10 dana. Ova se
jidba Poetkom oujka kupina koliina moe smanjiti postavse gnoji KAN-om u koliini od ljanjem sustava za navodnjava~je
400 do 500 kg po hektaru, pa kapanjem .
ako tlo n~je jako vlano, onda ga
Razmnoavanje kupina
treba plitko opraiti.
T~jekotn vegetac~je tlo se nekoliko puta obrauje (prai ili

freza) sve do kraja kolovoza,

kada se dopusti slobodan razv~j
korova. Prvo se praenje obav~ja
poetkom travnja, a ostala svakog treeg ili etvrtog ~jedna, ovisno o razv~ju korova. Praenje,
odnosno kultiviranje obavUa se
traktorskim oruima, a u smjeru
redova- izmeu grmova runo
U sluaju sue, kupinu valja za~jevati tijekom sazrijev~ja ploda
sa 80-100 litara vode po grmu.
76

Za bo~je uva~je vlanosti tla

mogue je i zatrav~jenje meu
rednog prostora travama biljaka
iz obitelji Graminae ili leguminoza.
Post~je dv~je

vrste, odnosno
grupe kupina: s bodljama i bez
bodlja. Sorte kupine s bod~jama
razmnoavaju se izb~jcima, isto
kao i malina, dok se sorte ku~
pine bez bodlja razmnoavaju
poneto druk~je. Naime, one
se razmnoavaju oi~java~jem
vrhova ~jetorasta (jednogodinjih

izb~j aka)

i to tako da im se vrhovi strmoglavo zabadaju u zemlju, obino krajem vegetac~je,

i do sredine jes eni sasvim oil~.
Sorte kupine bez bodlja se mogu
razmnoavati i korjenovim reznicama, slino kao malina.
Sorte kupine bez bod~ja razvij~ju snane i duge izb~jke,
est i vie metara. Ovi se izb~jci,
krajem kolovoza, strmo saviju i
vrhovi zakop~ju u zemlju zbog
oilj ava~ja. Na dva do tri ~jedna
iz zab~jenog vrha izb~jka razvit
e se brojne ile, a iz vanjskih
pupova novi izbojci i tako dobiti
nova sadnica - izb~jak kupine.
Krajem jeseni oi~j eni izb~jci se
povade iz zemlje i potom koriste za sadnju Od jednog grma
kupine, prve godine poslije sad~je, moe se dobiti 3-.5 izb~jaka,
druge godine pet do deset, a
sl~jedeih godina i 1.5 izbojaka .
Razmnoavanje puuih sorata kupine bez bodlja u na~j
proizvodnoj praksi uglavnom se
obav~ja oilj~vanjem vrhova izbojaka. Uz dobre osobine ovaj
nain ima nekoliko nedostataka: br~jna radna snaga, posebni
zemljini uvjeti, i velika zasaena
povrina potrebna za osigura~je

dovo~jnog br~ja

sadnica.. Ovomu
treba dodati da se proizvodnja sadnica kupine oiljavanjem
vrhova izbojaka, najee u nas,
obavlja u rodnim nasadima, ime
se poveava mogunost gub~je
nja sortnog identiteta i p~java
znaajnog broja bolesti i tetnika..
Sve ove i~jenice uvje~j u smanjenje proizvodnje kvalitetnih,
zdravstveno sigurnih i sortno ispravnih sadnica kupina.
N~jlaka
~je sadnica

metoda proizvodkupine je oiljavanje

zelenih reznica. Ovom se metodom eliminiraju svi spomenuti
nedostaci oi~javanja vrhova
izb~jaka
Takoer,
potrebne
su daleko manje povrine pod
matinim nasadima za osigura~je dovoljnog broja sadnica
Strunjaci

upozoravaju da je
oi~java~je zelenih jednonodalnih reznica najekonomiruje i
n~jbri nain razmnoava~ja kupine bez bod~ja.. Ispitivali su
razmnoavanje zelenim jednonodalnim reznicama sorata Dirksen Thornless i Black Satin u
uvjetima umist" izmaglice.
Ci~j

ovoga je utvrenje razlika

u postotku kalusiranja, formi77

ranja korijena i du~jine korijena kod jednonodalnih i dvonodalnih reznica, kao predu~jet
osposobljenosti bi~jke za bolji
prijam posl~je sadnje i dobiva~je
kvalitetnih sadnica.
Zelene jednonodalne ili dvonodalne (to je bolje) uzimaju
se s gornje treine ljetorasta kra-

jem srp~ja i poetkom kolovoza.

Donji rez naini se 1 cm ispod
nodusa a gornji odmah iznad
lisne drke. Lisna povrina srnanji se za 1/3 . Reznice se stav~jaju
u supstrat od r~jenog pijeska,
treseta i perlita (1:1:1) cijelom
sv~jom duljinom. Gredica se
pokriva polietilenskom fol~jom
Zal~jevasedvado tri puta dnevno .

~f\

HERBOS

'

.. .
..

'

::.

:_

.:

.....

:: .: ~

.VRiJEME TRETIRANJA
FENOFAZE RAZVOJA

Sp1avljanje kupinovog vina u domainstvu

;,

'l .

;i i

l!
l

..il

!:
;

tl

i'
.r
. '~

.. il

t.

p
.l

l
i
j

Kupinova vino, prirodni napitak od s\jee kupine ubrane u prll:odi

stotinama se godina sprav~ja u domainstvima, a posljednjih desetljea
i iz uzg~jenih kupina u manjim obiteljskim vonjacima i plantaama.
Od trenutka kada se ubere svjei plod kupine v~ja obratiti pozornost
na sve faze prerade u vino kako bi se izbjegle njegove kasn~je mane i
postigla stabilnost i postojanost u da.Jjem uvanju pr~je koritenja.
istoa posuda u k~jima se priprema mora biti bespr~jekorna.
Kupine moraju biti zdrave i iz njih se moraju odstraniti natrule ili
p~jesnive bobice, peteljke ili lie. Priprema vina od kupina sasvim je
identina pripremi vina od crnog groa i oni koji znaju kako se radi
crno vino imaju uvelike olakan posao. No, krenimo redom.
Prije svegaje potrebno znati s kojom koliinom kupina raspolaemo,
tJ od koliko kilograma kupina elimo napraviti vino, kako bi znali
dodati tone koliine sredstava koja pomau da vino bude ukusno,
harmonino, l~jepe rubin crvene boje i izraene arome, a nadasve
zdravo.

Mu/janje, .sumporenje i dodavanje kvasca

Najpr~je je

i~

,,i i

d
t
i

potrebno sam~jeti kupine u kau k~ja se naziva masulj

i sumporiti, dodati vinobran prema uputstvu na vreici u odnosu na
koliinu i ostaviti 24 sata. Time e u postupku koji sl~jedi, a zove
se macerac~ja, biti bolja ekstrakcija b~jila u motu. Istovremeno e
se na taj nain unititi razne gljivice. koje bi mogle utjecati na pojavu vinskih mana, ali meu njima i o one dobre gljivice vinskog
kvasca. Zato pot01n treba potaknuti proces vre~ja ubacivanjem sredstva za poticanje vrenja, selekcioniranog kvasca, na tritu poznatog
kao "vrelko" za crna vina.. Opet treba proitati uputstvo na vreici i
odrediti koliinu "vrdka" prema koliini kupina, ali i prema temperaturi masu~ja.. Vano je znati da je stavlja~je posuda na toplo ili na
sunce, da bi lake i bre vino odavrelo, jedna velika zabluda i da je
optimalna temperatura vrenja ispod 19oC, a nikako iznad JO. Dakle,
r~je je hladnom vre~ju koje $e treba odvijati u podrumu ili hladnijoj

provjetravanoj prostor~ji. Posuda treba biti dobro zatvorena da u nju

ne bi mogle ulaziti muice, ali da plinovi koji se stvaraju vrenjem
mogu slobodno izlaziti van, na primjer kaca s poklopcem . Vino e
biti izraen~je arome i boljeg okusa ako e proces vre~ja biti ma~je
bur an i spor*.
DoJeer'llvanJe

Prije poticanja vre~ja potrebno je samJjevenu smjesu kupina, masulj, doeeriti i to dobro razmuenim, rastopljenim eerom u motu
ili u najma~joj moguoj koliini vode. Koliko staviti eera, pita~je je
na koje se moe odgovoriti tek kada se odlui kakvo se vino eli piti
- s vie ili ma~je alkohola, s vie ili ma~je ostatka eera. Budui da
kupina ima vrlo malo vlastitog sladora, najee neg~je izmeu 6 i 9
posto, nuno je stav~jati eer do najmanje 18 posto eera u masulju.
To znai da bi na 10 kilograma kupina trebalo dodati 2 kilograma
eera . Dakako da se moe dodati i vie eera .
Ukoliko se eli dobiti vino s veim postotkom alkohola i slae vino,
moe se poveati koliina eera za jo pola kilograma. Preporua se
da masulju eer ne dodajemo o~jednom, nego u obrocima 4 do
5 puta i to svakoga dana jedan obrok, a prvi obrok prije poetka
vrenja. Prilikom dodavanja eera potrebno je c~jelu koliinu dobro
prom~jeati, a posebno je vano da klobuk na motu od krutih d~jelo
va masulja, koica i ~jemenki bude svaki puta potop~jen . Nakon pet
dana burnog vre~ja potrebno je odvojiti vino od sjemenki, koica i
ostalog c~jeenjem u drugu posudu, a potom stavlja~jem pod tijesak
ili preu. Ako do tada nije u masu~j stavljena sva koliina eera, ona
se moe staviti i nakon cijee~ja u mot, opet u obrocima.
Burno i tiho.vrenje

Novu ili istu, dobro opranu i ocUeenu posudu treba opet dobro
zatvoriti da bi se burno vrenje moglo dalje nastaviti. Nakon 10 do 1.5
dana v~ja provjeriti do kuda je vrenje otilo, koliko vino ima alkohola i koliko je jo ostalo sladora. To je vano zbog odluke hoe li se

dopustiti da vrenje, k~je je sada ve tie bude nastavljeno ili ga treba

prekinuti Kada prestane burno vre~j e, vinoje dobro ponovo pretoiti
u neku posudu na k~ju se moe staviti vrel~jaa da bi se vi~jelo da li
jo ima vre~ja, ali i da bi se sprijeio kontakt sa zrakom, a omoguio
izlazak plinova Pretakati treba lagano da talog na dnu ostane u
posudi, a u novu se posudu pretoi sasvim isto vino. Takvo vino
se ostav~j a, opet bez kontakta sa zrakom, da dalje tiho vr~je sve do
kraja, dva do tri ~jedna, tako da u njemu ne bude ostatka neprevrelog
eera, pa e vino biti suho. Vrenje se moe prekinuti vinobranom
ili konzervansom ako se eli da u vinu ostane neprevrelog eera, a
vino bude slatkastog okusa, ili slatko ili poluslatko, prema vlastitoj
e~ji . Kada vre~je vina sasvim prestane, bez obzira da li prirodno ili
namjernim prekidanjem, jo se jednom p retoi i napuni u dobro zatvorene posude Ne treba se uditi ako e se na dnu posude i nakon
toga stvarati talog. To je uobiajeno za crna vina, posebno od kupina .
I nadalje treba svaka tri do etiri ~jeseca pretoiti vino, ne mijeajui
talog. Ako je talog u boci, vino treba istakati lagano tako da talog
ostaje na dnu.

.:

l '
l

i :
[r

t/ ' :

l)

Pripremio Tugomir Pemper iz obiteljske recepture za proizvodnju

kupinovog vina k~ji se na tritu nalazi pod nazivom "Kupidon'' .

,.;.;.. . ..

~ > .

~;t[' ~:-~:- -~
,.)~{ii -;-~:- ~
- <~;,

. .:- --- . ~-a;.

.:'_ <-..t :~ :.~~ ~~

:~.

. .:,

-::;\-C-7~-:;::-;.--~_ :

;rT.... :..,' ~ '

.:::::.:.;~; : :::.: ..

. ~ :\.:\~~ik~i;I~f,~t;;~.:\~}:.:: .

~.;....,

....

.~

Obina

borovnica (rnica, 3,4-5,8). Na vapnenom tlu uspikup inj aa, crna jagoda; (V. Myt- jeva samo ako postoji dovoljno
tillu.s L), listopadni grmi visok dubok sloj kiselog humusa. Razprosjeno 20-30 cm, iznimno
rnnoava se podzemni1n izbojcido 50 cm Rairena je u sred- ma iz kor~jena l\'1lade granice
njoj, sjevernoj i istonoj Europi, su zelene, izrazito uglate Lie
visokim predjelima panjolske i ovalno-eliptino, do 3 cm dugo,
sjevernoj i srednjoj Ital~ji, te na svijetlozeleno. Cvjetovi se razviBalkanskom poluotoku U Al- jaju na kratkim peteljkama u
pama i na Kavkazu raste skoro pazuho lia . Kr unini listovi su
do 3000 m nad tnorem. Borov- okruglasto-aasti, zelenkastonica je u nas rairena u borovim, b~jeli ili crvenkasti. Borovnica
smrekovim i bukovim umama cvjeta u svibr~ju i lipnju, sazriKao acidofilna bi~jka dobro uspi- jeva od lipnja do kolovoza Plod
jeva na svakom kiselom tlu (pH je okrugla bobica, promjera 5-10

ss

mm, tamnoplaviasta, pokrivena

sivkastom pepe~jkom; ima tanku
pokoicu, sono kiselkasto-slatko i aromatino meso. Sadri organske kiseline, mineralne tvari,
tanin i b~je.. Plod se troi kao
svjee voe sa eerom, ili se sue,
ili prera~ju u sokove, kompote i
marmeladu.
'
'.

Standardna ambalaa za izvoz

borovnice je mali plato sa 3-3,5
kg neto teine .. U ~jemakoj,
iz bavarskih uma, vozi Heidelbeeren-E.xpres.r prema Hamburgu
i Anversu, otkud se roba otprema
u vedsku i E nglesku.

l'
l
l

!!:

,;

;l

il
!

:,

l
t

Pitoma borovnica

Pitoma borovnica (V.. co~ym

borum L.), rairena je u prirodnim stanitima na mo var nim
podru~jima Sjeverne Amerike;
obuhvaa, po W . H . Campu,
ove botanike forme i varijetete:
kanadska gorka borovnica (V.
angustifolium Alt.), Lamarkova
eerna borovnica (V. lamarkii
Camp), bretonska borovnica (V.
brittan ii Porter et Bickn.), crna
borovnica (V. vacillans Torrey),
visoka grmolika borovnica (V.
corymbo5Um L . ), jugoistona grmolika borovnica (V. australe

86

Small), nevjersejska borovnica

(V. caesari'en.se Mackenzie. ) .
Meu njima su dipliodne

(2n =
24) i tetraploidne (2n = 48) vrste .
Selekc~jom i hibridizacijom F. V.
Coville uzgojio je prve sorte kao
niske ili visoke grmove.
Danas se u proizvod~ji uzgajaju sorte tri vrste borovnice. Niskogrmolika - Vaccinium angustifolium, vrlo produ~tivni tipovi
Vaccinium ashei i najvie rairene
sorte visokogrmolike borovnice
v.. corymbosum. Sorte ovih borovnica sazr~jevaju od poetka
srpnja do sredine rujna. Plod
sazr~j eva dva do pet ~j edana .
Iako je borovnica samooplodna voka, u nasadu treba uzgajati vie sorata budui je iskustvo
pokazalo da se dob~je vei prinos
Borovnica se sadi t~jekom zime.
Zahtijeva osunane poloaje.
Standardni razmaci za visokogrmoliku borovnicu (SAD) su 120
cm u redu i 3 m meu redovima.
Pr~je sad~je

zemlju treba obraditi do dubine od bar 20 cm u

irini 120 cm ..

Ovo je grupa sorata koje ameriki strunjaci prepotUCD;JU za

meusobno opraivanje (visokogrmolika borovnica):

Elliot

Duke
Earliblue
Pattiot

Bluehaven

S artan

Borovnica zahtijeva tla sa pH

4 do .5,2. Ako je pH izmeu 5
a manje od l tlo se moe prilagoditi uzg~ju borovnice dodavanjem eljezo-sulfata ili magnez~j
sulfata Tla s pH iznad 6,.5 mogu
se odravati za uzg~j borovnice,
ali zahtijevaju veliko ulaganje te
ih treba izbjei.
Prije sadnje provjerite pH tla!!!
Ako je tlo vlano, napraVIti
humke visine 15 do 30 cm i
Prije sadnje otresti s korijena
irine 120 cm.
ostatke tla u k~jem se nalazila
U svaku rupu pr~je sadnje sadnica Nekoliko sati prije sadpoloiti jednu do dvije lopate nje kor~jen potopiti u vodu. Sadtreseta.. Ne korjstiti gnojiva bilo nice iz tegla treba orezati prije
k~je Vtste koja sadre kalcij ili sad~je .
vapnQ - borovnica zahtijeva
kiselo tlo.. Zbog toga propada
Saditi na dubinu na k~j~j se
borovnica posaena uz zidove i sadnica nalazila u rasadniku. Poograde s kojih vapno tee u tlo.
jedini strunjaci u SAD prepo87

ru~ju
b~je

sadnicu saditi 2,5 cm duno u rasadniku

Prve godine posDje sadnje

treba uklanjati cvjetne pupove
kako bi se omoguilo pravilno
formiranje grma.. Korov redovito
uklanjati sa nasada.

'

.~

j~
;,1

"
!i

li

i
i

J'

!i
i

j:

!
i

'f
f

l
j:
~

j
j

Ako je tlo opskrbljeno fosforom treba koristiti formulac~ju

NPK 12:4:8.. Ako nije, koristiti 10:10:10.. Primjenjuje se 30
gr ama ovih gn~jiva po grmu u
proljee, poslije pupanja i u jesen, nakon berbe. Koliinu gnojiva postupno poveavati do 150
grama po grmu k~ji dostigne
visinu od 2,5 metara. Prve godine posl~je sadnje ne primjenjivati duina gn~jiva zbog
velike osjedjivosti kor~jena borovnice! Druge se godine moe
primijeniti UREA. N asad zalijevati redovito ako potraje sua.
Navod~java~je mladoga nasada
je neophodno..
Visokogrmolika
borovnica
najbolje uspijeva na lakim i
pjeskovitim tlima. Ovo je u
neposredn~j vezi s potrebom dobre drenae kako bi se spr~jeila
pojava Phytophtore.

88

U SAD-u je, za sorte ove vrste

borovnice, uobiajeno saditi u sl~j
od najmanje 15 centimetara treseta ili odstajale borove pi~jevine.
S ovim se mater~jalima borovnica malira u redu. U nasadu, po
potrebi, rade rasprivai..

Prve godine poslije sadnje, uklanjaju se vrni- c'1etni pupovi. N a trogodi~jim i etverogo
dinjim grmovima ukla~jaju se
nisko izrasle grane kao i sve slabo
razvijene s vie cvjetnih pupova.
Kad biljke dosegnu visinu od
1 do 1,5 metara, poinje rezidba
k~j~j je cilj obnav~janje rodnih
grana. Prvo se potpuno uklanjaju
stare, slabe i oboljele grane.. S
preostalih grana orez~je se granje izraslo t~jekom zadnje dvije
godine i koje je don~jelo prinos .
Novi izbojci pojavit e se ispod
reza

Cultivar

Earliblue
Bluetta

Duke
Spartan
Patriot
Collins
Northsky
Bluejay

Northblue
Northcountry
Northland
Blueray

Ivanhoe
Olympia
Bluecrop

Berkeley
Pemberton

Herbert
Coville
Jersey

Dixie
Darrow
Latcblue

Elliot

Vrijeme sazrijevanja soarta borovnica u Oregonu (SAD)

40-45= 5)everne zemljopi.sne firine

89

cvjetni pup

vegetacij.ski pup

60 cm

....

30 cm
i! .

i :

Mladi grm borovnice po5lije rezidbe

ll
l

90
i

180 cm
150cm
120cm
90cm
60cm
30cm

Prorjeivanje grana odraslog grma borovnice

Uklanjaju se vrhovi, grmje

pror'ijeen zbog boljeg orvjetljavanja a donji izbojci Je takoer uklanjaju

Grm borovnice mora se dobro prorijediti Bolje osvjetljavanje pridonosi

kvalitetnijem plodu kojije krupniji Prinos ostaje iJti. Razvijen grm borovnice
moie dati oko 1 kg ploda

91

Orezivanje sadnua uzgojenih u tegli

Primjer rezidbe grma borovnice sorte Bluecrop u S.. godini poslije: sadnje. uklanjaju .se mrtve i bolesne grane, tanke i kratke,
sve koje ni5u u.spravne i sve donje

92

Brusnica

Brusnica (V. viti.s idaea L.), njemakom standardu: u A-klazimzeleni niski umski grmi su tvrdi i zreli, intenzivno obosvijetlozelenoga mesnatog lia jeni plod sa najvie 1% primjese
na kratkim peteUkama. C'\jetovi lia; u B-klasu zreli ili prezreli
su oko 8 mm dugi, sa zvonastom plod s najvie 2% primjese lia.
krunicom . Plod grimiznocrvene vedske i finske brusnice imaju
brusnice sadri organske kiseline, odlinu aromu za dugih sunanih
tanin, e~jezo i druge minerale. dana (srpanj i kolovoz) . PrUe
Prvoga svjetskog rata Njemaka
Sazr~jevaju od sredine kolovoza do kraja rujna. Brusnica se je uvozila 10. 000 tona iz vedske
razmnoava podzemnim izb~j i Finske.. Posl~je Drugog svjetcima k~ji se zakorjenj~ju i razvi- skog rata, zbog rasta cijena, projaju puzave nadzemne granice. met se smanjio Pakira se ve
Rairena je u Europi i Sjever- vie od l OO godina u izduene
n~j Americi, po visokogorskim sanduke po 12,.5, 25 i .50 kg ili u
umama smreke i bora zajedno s bave od .50 kg Izvozna kontrola
mahovinom; raste iznad 2000 m u Finskoj (Helsinki, Turku i Vaanadmorske visine. Trai hum idna sa) vrlo je stroga: I klasa (crveni
podru~ja, hladnije poloaje, kise- peat), svjei i tvrdi, intenzivno
lo tlo (pH 4,0-5,5) . Od ploda se grimizni plod; II klasa (plavi
proizvodi marmelada, kompot i peat), plod iste kvalitete, neto
konfiture . ItalUa izvozi brusnice zre~ji; III klasa (crni peat), zreli
iz Junog Tirola U Njemak~j ili prezreli plod. Kanada prodaje
su centri proizvodnje Oberpfalz, velike koliine u SAD (Boston),
Bayerischer Wald i okolica Ha- koje uvoze zna~jne koliine i iz
nnovera. Brusnice se pakiraju po ~jeverne Europe.

93

Ribiz (ribiz; Ribes L..),

rod viegodi~jih grmolikih b~jaka iz fam .. Saxi.fragaceae .
Sistemska pripadnost
i botanika svojstva
Rije

ribes po~ee vjer~jatno od ribas, arapskog

naziva za Rheum ribes .
Rod Ribe.s sadri oko
150 vrsta; to su listopadni
i zimzeleni grmovi, katkad bod~j i kavi, raireni
Europom, Azijom, Sjevernom f\rnerikom i ~je
verom Afrike. Vrste gospodarskog znaaja d~jele
se u dvije grupe: golih
grana (ribiz) i bodljikavih
grana (ogrozd). Po b~ji
ploda, ribiz se d~jeli na
crveni, bijeli i crni ribiz.
Grm rib iza je uspravan,
dostie do 2 m visine.
Moe ivjeti i roditi 20
godina i d~je.. Ra~ja
razmjerno ja~ kor~jenov
sistem, plitko ispod povrine.. Glavne ile su drvenaste ali sone, razvijaju
se vodoravno i cijelom

sv~jom du~jinom

obrasle su korjenovim dlaicama.. Iz pupova,

na kor~jenovom vratu, izb~jaju
bujna stabla, k~ja se prve godine ne granaju; ovi se izb~jci
gran::l:ju sljedeih godina. Prirast
se formira na vrnim dijelovima
grana; iz godine u godinu duljina
prirasta se smanjuje. Plod se razvija na kratkome rodnom izb~j
ku k~ji izrasta iz jednogodinjeg
drveta. Ako se rodni izb~jak
formira iz trogodinjeg ili starijeg drveta, manje rodi i plod je
sitn~ji. Stablo je sivkasto-smee
do cr ne b~je. C~jela biljka crnoga
ribiza - stablo, list i plod - ima
kar:akteristini miris.. List je
trod~jelan ili petod~jelan, katkad
c~jeli s nepravilno narezanim
rubom. Lisna povrina je, ve
po sorti, ma~je ili vie ~jajna; na
nali~ju lista crnog ribiza nalaze
se ukaste l~jezde specifinog
mirisa. U pazuhu lista, na mladom stablu, nalazimo ~jetne
ili mjeovite pupove. Pupovi se
diferencir::l:ju nakon zavrenoga
intenzivnog rasta, ~j. u kolovozu.
C\jetovi su skup~jeni u grozd,
a njihov bn~j varira od 5 do 1'7;
varira i oblik, d~jina i kompaktnost grozda, ovisno o sorti. Cvijet je pentameran, zvonast; ai
ni listii srasli su u trubu, a vr96

hovi su im blago svinuti, obino

su rumeni. Krunini listii su
maleni, na vrhu narezani, s\jetlozeleni ili ukasti Cv~jet je
dvospolan Ribiz sadri diploidni broj kromosoma i to 16 (x =
8). Poliploidnost se u tom rodu
rijetko javlja. Post~ji i tetraploidni hibrid (crni x crveni ribiz),
ali zbog slabe otpornosti i bujnosti u praksi n~je interesantan.
Ribiz je samooplodan, ali neke
sorte crnog ribiza slab~je rode
uz samoopraiva~je. Smatra se
da se u sluaju samoopraivanja
prodiranje ~jevice kroz tkivo
stupia odvqa normalno, ali da
cjevica oteano prodi~e u plodnicu, pa je manji br~j oploenih
~jemenih zametaka.. Zato treba
saditi vie sorata, a za cvat~je
u nasad dopremiti pele. Zametanje ploda u pozitivn~j je
korelac~ji s nazonou auksina.
Plod je boba, okruglasta ili slabo
spljotena, obavUena glatkom
koicom . Ovisno o sorti, plod je
crn, crven ili ukast

Vrste divljih ribiza

i uzg~j novih sorata

nom ribizu, ali nema gospodarskog znaaj a..

Kulturne sorte ribiza razvile su

se kao sjemenjaci divljih vrsta,
meusobnim krianjem ili mutac~jom. Crvene i bijele sorte
nastale su odR. petraeum Wulf.
(planinski ribiz). Stanita su
gorja Europe, sjeverozapada Afrike, zapadne i centralne Az~je
te Sibira . Proizvedene sorte su,
npr..: Prinz Albert, Roter H o-

Hibridizacija ribiza zapoela

je potkraj XIX sto~jea. Najvie
sorata uzgojeno je u zemljama
zapadne i ~j everne Europe. Od
kulturnih sorata crnoga ribiza,
najbolje rodite~jske biljke su sorte
Victoria i Baldwin . Selektiraju se
u svrhu dobivanja produktivnih
sorta, bogatih vitaminom e, s
dugim grozdom i ujednaenim
sazrijevanjem ploda.

lliinder, Vierllinder. - R . rubrum

L . (crveni ribiz). Rairena je od

centralne i sjeverne Europe do
~jeverne Az~je . Boba je crvena i
bezbojna. Uzgojena sorta je, npr.:
Houghton ca.stle. - R . wulgare =
R . sati.v um L. (umski ribiz) . Sa-

monikao je u umama zapadne

Europe, predak je najveeg br~ja
kulturnih sorata crvenoga ribiza,
npr.: Hero s, Fayev plodni, bijeli
ver:saille.ski - R . multiflorum Kit..
(primorski ribiz) samonikao je u
Dalmac~ji, Italiji i Grk~j.
Predak svih sorata crnoga ribiza je R nigrum L .. (europski crni
ribiz) . Raste simoniklo u Europi
te u ~jevern~j i centraln~j Aziji..
Boba je crna, izrazita mirisa. - R
ameri'r.anum Mili. (ameriki crni
ribiz) nalikuje europskome cr-

Rairenost i gospodarski znaaj ribiza

Ribiz se prvi put spomi~je u XVI. sto~jeu kao. ljekovita biljka, a

tek kasn~je kao voe U veim kompleksima uzgaja se od poetka
XX.. stoljea, u zemljama zapadne Europe, Kanade i SAD (meutim,
u SAD ne proizvode crni ribiz), kako bi sauvali ume bora od Cronartium ribicola- bolesti ribizne hre- k~joj jeR. nigra pr~jelazni
domain.. Najvei proizvoai ribiza u Europi su: Engleska, Francuska, Nizozemska, Njemaka, Danska, vedska, Norveka, vicarska i
Austr~ja . Posljed~jih godina proizvodnja crnoga ribiza razvila se u
Poljskoj, Bugarskoj, Maarskoj i Italiji.. Smatra se da je sveukupna
povrina pod crnim ribizoro u Europi oko 30. 000 ha, s prosjenim
urodom oko 3. 000 do 6 000 kg/ha.

lJ nas se dese~jeima, a i danas, u vrtovima uzgaja crveni ribiz. Od

1954. naglo se proirio crni ribiz, na veim povrinama. Pro~jeni
prinos je nizak (oko 1..600 kg/ha), jer su vee povrine pod mladim,

98

jo neradnim nasadima, na brid- otvara~ja pupova i odmah posl~je

nim ili mrazevima izloenim zametanja ploda; tada temperapoloajima, sorte su nekvalitetne, tura od -2oC moe unititi rod u
a ~jega nedovoljna; osobito je sljede~j godini.. Ribiz ne uspiloa zatita nasada. U povoljnim jeva u toplom i suhom klimatu..
prilikama i kod nas se postie Poeljna su humidna podruja sa
rodnost od 1O kg, pa i vie po 800 mm oborina godinje. Obogrmu
rina moe biti manje, ukoliko
ima dovo~jno zrane i zemljine
Ribiz se rabi i kao svjee vlage u vtijeme formiranja ploda
voe; meutim, najvan~ji je kao i diferenc~jac~je pupova. Hladni i
sirovina za proizvodnju svih vrsta jak vjetar u doba cvjetanja sniava
vonih preraevina; sadrajem vlagu u zraku, ometa let pela pa
vitamina e nadma~je sve drugo moe utjecati na snienje uroda;
voe. Crni ribiz je najkvalitetnije topli i blagi vjetrovi pozitivno
voe za preradu i slui za proiz- u~jeu na opraivanje.
vodnju visokokvalitetnih i vitaminskih sokova {ribena), likera
Ribiz najbo~je uspijeva na slabo
(cas:ri5) i ruma (solbaerum) . U kiselom, dubokom, srednje tepovoljnim prilikama rodi obilno, kom strukturnom tlu, bogatom
te je proizvod~ja osobito renta- organskim tvarima, propusnom
bilna.
na vodu, ali ipak sposobnom zadrati vlagu za prehranu ploda u
ljetnim mjesecima. Izrazito plitka
Ekoloki u'ieti
i pjeskovita i zasla~jena te barska
Ribiz je podrijetlom iz hladni- tla nisu prikladna za uzgoj ribiza
jeg i humidnog klimata. Usp~j.eva Povo~jno je ako srednje teka tla
u u~jerenoj klimi sa srednjom sadre vie od 3% humusa, >1.5
godi~jom temperaturom od mg P20.)/100 g zem~je i 20-2.5
8C i srednjom ~jetnom od 14 mg K20/100g; optimalni pH je
do 20 C; do.k na niske zimske 5,5-6,5.
temperature n~je osjetljiv Ribiz
prolista pri 2o- 6oC pa je o~jet~jiv
na proljetne mrazeve.. Crni ribiz
najosjetljiv~ji je neposredno pr~je

99

Ribiz se razmnoava vegetativno, zrelim reznicama sa selekcioniranih grmova.. Lako se oiljava jer grane imaju diferencirane embrionalne ile, pa se
adventivne ile formiraju du
cijelog internod~ja; najbolje
se oi~java bazalni dio stabla.
Uzimaju se jednogodinje ili
dvogodinje sadnice, k~je odgovaraju standardima glede sorte,
kvalitete i zdravstvenog stanja.
Podizanje nasada,
priprema da i sadnja

Ribiz se ne smije saditi u podru~ju prirodnih sklopova b~jelog

petoigliastog bora (Pinus Stro-

l(
l

,,
1

.l lt'

bu5), zbog opasnosti od bolesti

ribizove hre (Cronartium ribicola). Ona zah~jeva intenzivnu
njegu, zato je proizvodnja na
manjim povrinama rentabilnija;
na velikim kompleksima proizvodi se ondje g~je je mogua
mehanizirana obrada.. Nasadi
se lociraju na mikroklimatski
najpovoljnUim poloajima, bez
pro~jetnih mrazeva. Teren se
pr~je sad~je odvodnjava. Tlo se
priprema tako to se zaore .500
kg NPK 7-20-30 po l ha. Nakon dubljeg zaoravanja mineralnih gnojiva treba plie zaorati 10
tona stajskog gnojiva. Ribiz se
sadi na istim, nezakorov~jenim
povrinama, zemlja se obrauje
prije sadnje barem 40 cm duboko

Zbog lake organizacije berbe

i boljeg opraivanja sadi se vie
sorata.. Dobro se meusobno
oprauju ove d~je grupe: a)
Boskoop Giant, Mendip Croos,
Goli'ath, b) Silvergieten, Mendip
Cross, Wellington, Roodknop. Ovo
su stare sorte k~je su jo nazone
u naim nasadima. Naelno, ribiz
je samooplodni pa se moe uzgajati u jednosortnom nasadu. No,
nUe na odmet zasaditi nekoliko
sorti.
Sadi se oblikom ive ograde, na
razmaku od 3x1 ili 3x1,5 m, prema bujnosti sorte. Na takovim se
razmacima moe obraivati mehanizirane.
Uzg~j i tezidba grmova

Ribiz se moe uzgajati u palirskom obliku (ivi zid), ali se

u praksi iskljuivo uzgaja ploni
grm.. Grm treba biti to jai,
velikog obujma, imati to vie
jednogodi~jih izb~jaka, a ~je
gov oblik ne smije ometati kreta~je str~jeva Tehnika uzg~ja je
ova: pri sad~ji sve grane skrauju
se do zemlje Druge i tree godine, ukoliko je gr m pregust,
prorjeuju se stabla iz sredine
grma Od etvrte godine dalje,

postupno se izrezuju grane starije od tri godine; tako se grm besprekidno pomlauje.
Odravanje da

'

l'
,.

U nasadima ribiza ze~ja se

odrava istom obradom; taj
sistem redovito se pri~jenjuje u
mladim, a esto i u rodnim nasadima. Obrada- strojna ili runa
- mora biti plitka, jer je kor~je
nov sistem u povrinskom sl~ju.
Sistem maliranja u redovima
i ledina meu redovima, osim
sistema obrade, najee se pri~jenjuje u naim nasadima, osobito u himidnom klimatu.. U
bridnim podru~jima korisno je
potpuno pokrivanje tla ili mali
ranje u redu, a obrada izmeu
redova Ti su sistemi preskupi i
u praksi slabo raireni.. U novije
vrijeme u~jesto obrade tla sve se
ee u rasadima crnoga ribiza
primjenjuju her bicidi
Gn~jidba

Povremeno gn~jenje veim

koliinama stajskog gn~jiva u
nasadima ribiza je obvezno; ve
po prihra~jenosti grmova, oni se
svake godine prihranjuju mineralnim gnojivima. Osim anali-

102

OCJene stanja
..
grmova, u nov1Je se VI~Jeme, za

..

odreivanje

koliine

gn~jiva,

sluimo analizom lia.. Po S.

Bauldu, ribiz oskud~jeva u N,
ako lie sadri manje od 2,3%
N; u P - manje od 0,2% P; u
K - manje od 0,5% K; u Mg manje od 0,1% Mg. Stajski gn~j
i osnovno NPK gnojivo unose se
u tlo u jesen, prigodom jesenske
obrade, a zaoru se neto dublje. U
proljee treba unijeti NPK startno gn~jivo i UREU, a prigodom
posljednje ljetne obrade unosi se
KAN. Ribiz povoljno reagira na
folijarno prihra~jivanje.
Vrijeme sazrijevanja,
berba i standanli
Ribiz poi~je roditi u 3 .. godini, a puna mu je rodnost od
5. do 1.5 godine. U nas sazrijeva
krajem lipnja i poetkom srpnja;
zrenjem se poveava teina i
koliina eera, a sniava koliina
vitamina C; prezrele bobice gube
na teini i brzo otpadaju.. Optimalno vr~jeme za berbu je kad
je 90% boba potpuno zrelo. Ve
prema rodnosti sorte runo se
obere 7 -lO kg/ha. Trokovi rune
berbe esto ugroavaju rentabil. nost proizvodnje; radi se na kon-

strukciji strojeva za berbu ribiza.

Do sad su svi str~jevi izraeni na
principu treenja grana (shaker),
ali jo ne zadovo~javaju.

()~:.'- -()
..
.. :
l.

,.

. '

l-4
l
l

Graa ribiza, hranidbena

'-0

;&; ~
l

vr~jednost i uporaba
u preradi voa

~-

,,.'

-~

Razliite

sorte sadre 100400 mg% vitamina e, zatim

vitamine A i B te imbenik P
(500-3840 mg na 100 g soka, ~j .
vitamin k~ji uvruje stanine
membrane. Crni ribiz sadri jo
3-.5% eera, 25-30% (pa i vie)
ukupnih kiselina, 10-20 suhih
tvari te fosfora i. kalija. U smrznutom stanju uuva se 40-70%
vitamina e, dok se sulfatizacijom vitamin uuva skoro potpuno.. U medicini se rabi sirup,
k~ji pomae pri upali plua, reumatizmu, arteriosklerozi, visokom tlaku, eern~j bolesti, zaustavlja krvarenja te poboljava
m~jenost ena. Prehrambena
industr~ja proizvodi od ribiza vrlo kvalitetne artikle: sirup, sok,
vino, ele, dem i sL

'i;J

J-l

l
I

(J

..1. "-

l
l

--

Ribiz i ogrozd sade se na

razmacima od 1 metar u redu i
2,.5-3 metra izmeu redova

103

poslije

Re.zidba ribiza
104

Ogrozd

(Grossularia

Mill.)
je viegodi~ja bi~jka, pripada
redu Rosa/es, obitelji Saxifragaceae, podobitelji Ribesoideae, rodu
Crossu/aria Poznato je vie od
100 vrsta ogrozda, izmeu k~jih
su najvanije:

Grvs.5ularia reclinata Mill (sin.

Ribes grossularia L), rairena u
Europi i ~jevern~j Africi. Ima
dva var~jeteta R. g. var. R. redinatum L.) i R . g var uva-cri'spa
Smith (sin. R g var.pubescens W
D. Koch, R. uva-cri'spa L.) .

Groswlaria hirtella Spach .

(sin. Ribes hirtellum Mir ex., R
saxosum Hook., r. grac ile Jancz.),
rairena u Sjevernoj Americi.
Grassu/aria nivea Spach (sin .
Ribes niveum Lindl. ), rairena u
Sjevern~j Americi
GroHularia missouriensis Cov,
Brit. (sin Ribes missouritnse
Nutt., R grad/e Pursh, R rotundifolium Janez. ), rairena u
Sjevernoj Amei i ci.

107

Gros:sularia
O.xyacanthoides
Mill. (sin Ribes a~yacanthoides
L . ), rairena u $jevern~j AmeneL
Grossularia divaricata Cov.,
Brit (sin.. Ribes divaricati'on
Douglas, R divaricatum var..
Douglasii Janez. , R.. irriguum
Koehne), rairena od British
Columb~je (Canada) do Kaliforn~je. Ima dva var~jeteta: R . d
var pubijlorum Koehne (sin. R
d var. villosum Zabel) iR. d var..
montanum .Jancz.

[
f

r
',

. '
l
~.

Botanike katakteristike

Ogrozd je grm srednjeg rasta.

Poinje roditi druge godine, a
punu rodnost dostie sa .5-8 godina. ivi oko 1.5 godina, a moe
doivjeti vie od 20 godina.

Ogrozd se sastoji od debla, 68 osnovnih grana (u nekih sorata

20-25) na k~jima nalazimo jednostavne, dvodjelne, trodjelne,
r~jetko etvorodjelne trnove. List
sa 3-5 zareza je gol ili s petelJkom, bez zaliska.. Cvast je 1-3
cv~jeta, razliite boje i oblika,
Gros.sularia Lobbii Cov., Brit. smjetena u pazuho lista. Plod je
(sin. Ribe.s Lobbii Gray), rairena lana jagoda, razliita oblika, veod British Columb~je do ~jever liine i b~je, esto s votanom
ne Kalifor n~ je.
presvlakom. Ogrozd najvie rodi
na jednogodi~jim (41%) i dvoGro.ssularia curvata Cov., (sin.. godi~jim (32%) granama, zatim
Ribes curvatum Small), rairena na trogodinjim (19%), etve
u Teksasu.
rogodi~jim (7%) i najma~je na
petogodi~jim i starijim (1 %)
Gros.sularia seto.sa Cov. , (sin. rodnim granama. ZahtUeva rezaRibes setosum Lindl , R.. saxi- nje zbog obnove rodnog drveta.
montanum E. Nelson), rairena u Grm je kompaktan ili rastresit.
USA i Kanadi (Idaho do Assi- Kor~jenov sistem prua se dub~je
niboia).
nego u maline i ivi dulje nego
izb~jci (osnovne grane) KoriGrossularia rvtundifolia Cov.., jen ne daje izbojke, ali se izb~jci
Brit.. (sin. Ri'be.s rotundifolium mogu oiliti nagrta~jem zemlje .
Michx, R trijlorum Willd.),
rairena u $jevern~j Americi.
108

ploidne sorte. Meutim, udvostruenjem broja kromosoma

R . nigrum x Gro rsularia (koji su,
kao diploidni, potpuno sterilni,
dok je amfidiploidni krianac
~~~.a potpuno fertilan) dobiveni su tetraploidi (2n = 32) Ribes nigrolaria, R.. nigroveum (R. nigrum
x niveum) iR .satigrum (R. ~ati
vum x nigrum). Osobine ogrozda
nas~jeuju

Nas~jedivanje

se polifaktor~jalno, intermed~jarno, parc~jalno dominantno ili recesivno.

Ogrozd ima veliki br~j vrsta i Rasprostranjenost

var~jeteta, k~ji su - po kromoOgrozd je rairen cijelim svisomsk~j strukturi - uglavnom
diploidni (2n = 16) . Krianjem jetom Najvie opisanih vrsta
vrsta u bliskoj srodnosti, kao re- po~jee iz Sjeverne Amerike (oko
cli'nata, divaricata, nivea, hir tella, 35), zatim sl~jede Az~ja (oko 25),
o.xyacanthoides i dr. , dob~ju se Europa (oko 6), Juna Amerika
plodni hibridi. Krianjem vrsta (oko 2) i ~jeverna Afrika (oko
razliitih podrodova, najee 1) . Najmasovn~je se uzgajaju euse u Fl - generac~ji dob~ju pot- ropske sorte ogrozda, a potom
puno sterilni hi br idi. Meutim, amerike.
poznati su i plodni hibridi
dobiveni izmeu Ribes nigrum x
Gros su/aria = Ribe:s Culverwelli,
R sangiuneum x Gro.sllularia =
Ribes .fontenayense te triploidni
hibrid (R. nigrum x Gro ssularia)
x alpinum, k~ji su kasn~je opisani
kao vrste. iste autopoliploidne

vrste imaju smanjenu fertilnost

pa je otuda teko dobiti tetra109

Podrijetlo kultivit:anih
ogrozda i dobivanje
novih sorata

::

,.

'.

'

f~

,.
.,

otporne na zimske niske temperature i pro~jetne kasne mrazeve

i na ljetne vruine; trebaju biti
otporne ili tolerantne na Sphaerotheca mor:s-uvae Schw., Puudopeziza ribi.s Kleb., M_yw p haere/la ribis Fuck i Cronartium
ribicola Fish. Pri stvaranju novih
sorti, treba rabiti one vrste i sorte
ogrozda k~je imaju nabr~jene
osobine

Kultiviranih sorti ogrozda ima

vie od 2000. One su proizale
od europskih vrsta Ri'be.5 groHularia var. vulgare, R. g. var. uvaaipa i amerike vrste Grossularia hirtella, zatim od G rustica
= RibeJ uva-cri.spa x Gro5.5ular'ia
hirtella (Downing, Carrie, Pearl,
Poorman, Red .Jacket), od G. uti'- Razv~j proizvodnje
li5 = G. ~ynoJbati x G redinata
(Mountain), od G von Fleetian
Ne post~je pouzdani podaci o
= G. miHouriensis x G redinata kultiviranju ogrozda. U Rus~ji u
(Glendale) i od drugih vrsta, kao XI. sto~jeu, a neto kasn~je i u
i krianjem vrsta Gro.5.5ularia x zapadn~j Europi, ogrozd se poRibe5ia.
javljuje u obliku nasada, posebno
u XVI. stoljeu uz samostane.
Nove sorte ogrozda mogu se U Americi se p~javio tek podobiti klonskom selekc~jom, lovicom XVII sto~jea. U liteselekc~jom u populaciji tipova, raturi je prvi put opisan 1536.
hibridizacijom u okviru vrste, Od tada se masovnije uzgaja,
meu vrstama Grossularia, Riintenzivira se selekc~ja i u ve~j
besia i Coreo.5ma, te induciranim mjeri stvaraju nove sorte posemutac~jama.. One trebaju dati bice u XIX. stoljeu.
krupne plodove (do 30 g) glatke
pokoice i razliite b~je (od tamIma ga u umama, a plemenite
nozelene do svijetlozelene, b~jele, se sorte uzgajaju, ali manje, na
s~jetloute do tamnoute, crvene okunicama i u gradskim vrtovido crvenocrne), visoke kvalitete i ma. N~je poznato kad je poeo
okusa (eer- kiseline- aroma) . uzg~j ogrozda, ali je sigurno da
Nove sorte trebaju biti samo- ga se uzgaja ve nekoliko sto~jea,
oplodne 1 visokoproduktivne, a neto vie u XIX. stoljeu.
110

Gospodarstvena vrijednost

br~jnim

zemljama sjeverne
Europe ogrozd smatraju "sjevernim vinogradom" . Rodi ve druge godine pos~je sadnje, pete
godine urodi do 10.000 kg/ha, a
od este do osme 20.000-30000
kg/ha.. Ogrozd rano sazrijeva,
daje visok prinos, ne zaht~jeva
puno rada, a plod se rabi svje ili
se prerauje.
Ekoloki imbenici

Ogrozd zaht~jeva umjerenu

temperaturu t~jekom ~jeta i zime
(na ~jeveru nastaju oteenja od
mraza, a na jugu od visokih temperatura), poloaj izloen cirkulac~ji zraka i zatien od jakih
'jetrova Ako takvi u~jeti nisu
osigurani, post~ji opasnost od
pepelnice i smrzavanja t~jekom
jeseni i zime. Ogrozd daje dobre
rezultate uzg~jen na teem, ilovasto-pjeskovitom tlu. Zaht~jeva
umjereno vlano i hladno tlo, na
k~jemu se ne sm~je zadravati
voda niti u najkraem vremenu.
Ne podnosi pjeskovita i jako topla tla.

Ogrozd se moe razmnoavati

~jemenom, zrelim ili zelenim
reznicama i polonicama. Za
masovnu proizvodnju sadnica europskih i amerikih sorti najpovoUn~je je razmnoavanje polonicama ili zelenim reznicama,
a za amerike sorte i zrelim reznicama. Oiljeni izbojci ili reznice
ogrozda trebaju biti u rasadniku
jednu godinu (amerike) ili dvi-

je godine (europske), a potom se

sade u plantane nasade.

a meu reznicama u redu 8-1.5

cm .

Ogrozd se razmnoava zrelim reznicama, k~je se uzmu

iz zdravih i testiranih grmova.
Uspjeno se moe razmnoavati i
nagrtanjem. Reznice ogrozda ne
oi~juju tako dobro kao reznice
crnoga ribiza Kako bi se postiglo dobro oiUenje, treba izabrati odrvenjene jednogodinje izbojke i odrezati ih od matine
biljke u jesen pr~je no opadne
lie.. Potom se naine reznice
d~jine 30 centimetara. Nedozreli se i tanki vrhovi izb~jaka
odbacuju. Pripremljene reznice
sade se u brazde ili jarke. Pupovi
i trnje u donjem d~jelu uklanjaju
se, a ostavlja se 4-.5 vrnih pupova. Istraivanja ukazuju da je
bolje oi~jenje ako se ostave svi
pupovt na rezmct..

Kako bi se rezmce razvile u

kvalitetne sadnice, trebaju u
rasadniku ostati dvije godine na
istome mjestu, ili se nakon prve
godine presade na vei razmak u
redu (2.5-30 cm) Dvogodinje,
dobro oi~jene sadnice prikladne
su za podizanje nasada. Neki
proizvoai proizvode i trogodi~je sadnice

Tlo na kojemu se oi~java

reznica treba biti lake, lako obradivo, ne pre suho ili izloeno
vjetru. Reznice se sade duboko i
tlo se vie puta ugazi. Iznad tla
se stavlja 8-10 cm vrnog dijela
reznice. Ako mraz odv~ji reznicu
od tla, treba ga ponovno ugaziti .
Redovi s reznicama postav~jaju
se na razmaku 0,6-0,75 metara,
112

Podizanje nasada
Veliina

nasada ogrozda treba

biti do .50 ha i vie, a na manjim povrinama od 0,.5 do .5 ha
On~je g~je je jako sunce, ogrozd
treba uzgajati kao meukulturu
ili posaditi u nasadu ogrozda
nekoliko redova voaka zbog
~Jene.

Sistem uzg~ja uglavnom ovisi

o osobinama sorte i planirane
agrotehnike; ogrozd se moe
uzgajati u obliku grma, kordona
ili ive ograde (palira) . Najee
se uzgaja u obliku grma na razmaku 1,3-1,.5 do ili 2-3 m . Moe
se uzg3:jati i samostalno ili kao
meukultura u vonim nasadima.

Ogrozd se sadi ujesen ili, akoje

vt~jen1e prikladno, zimi, a iznimno u proljee. Sadimo o~jene
izbojke ili reznice, stare dvije ili
tri godine ili jednogodi~je, ako
su jako razvijene; sade se neto
dublje no to su bili nagrnuti
zbog oi~javanja.. Izbojci se,
posl~je sadnje, oreu na 3-.5 pupova.
Oplodnja i vx~jeme cvjetanja

Sve ekonomski znaajne sorte

ogrozda su samooplodne, rijetko jednopolne, a neki hibridi
(Ribe5 nigrum x Grouularia) su
partenokarpni.. Ogrozd ne zahtijeva zajedniku sadnju sorti

zbog kriane oplodnje, i bez

pomoi insekata daje normalne
plodove i visok urod. Ogrozd
cvjeta rano (o~jak - trava~j) i
ujednaeno no, ako za cvjeta~ja
vladaju niske temperature, nastaje razlika u cvjetanju razliitih
sorti, od 4 do 10 dana. Cvjeta~je
traje 3-4 ~jedna. Cvjetanje na
istim grmovima moe trajati
2-3 tjedna, a na istom grozdu
nekoliko dana . Cvjetanje poinje
na do~jem d~jelu grozda prema
vrhu, gdje zavrava. Oko 69%
ploda se i zametne.

treba prorjeivati plodove.

Obrada tla sastoji se od unitavanja korova i razb~ja~ja pokorice 4-.5 puta godi~je. Tlo
se navod~javanjem odrava
vlanim i hladnim.. N asad se
malira slojem od 12 do 15 cm
raznih tvari. Gn~ji se prema rezultatima analize tla i lista, sa
250-300 kg duinih i kalijevih
gnojiva i 300-400 kg fosfornih,
te svake druge do tree godine
sa 30-60 t st::~jskog gn~jiva ili
~jetvom i zaoravanjem bi~jaka
za zelenu gnojidbu; treba gnojiti osobito ~jem jer je ogrozd
jako o~jetljiv na nedostatak ovog
elementa. Vana je zatita od
jakoga sunca, bolesti, tetnka i
ptica. Orezivanje je potrebno, jer
ogrozd rodi na jednogodinjim
izb~jcima i ~odnom drvetu stvorenom na starijim granama ili
na glavnom deblu u nasadima
sistemom kordona. Rezidba se
sast~ji od skraivanja razvjjenih
izbojaka na polovicu ili treinu
duljine, uklanjanja slabo razvijenih, starih, zakrljalih i slabo
rodnih grana.. Na grmu se ostavi
6-8 grana, starih 3-6 godina, s
vie rodnih granica k~je daju
glavni rod, a ive prosjeno 24 godine.. U jako rodnih sorata
114

il

Vrijeme saz~jevanja i berba

Ogrozd sazr~jeva od poetka

srpnja do sredine kolovoza; od
ranih do kasnih sorti postoji razlika od 6 ~edana.. Bere se kad je
plod zelenkast, a esto se u t~j
fazi beru sorte ~ji je plod otvorenocrveni ili crveni Ogrozd
se bere runo. .Jedan djelatnik
nabere oko 60 kg ploda dnevno,
ve po tome koliko je trnastih izrataja i izbojaka u kruni..
Ubrani plod ne treba ostaviti na
suncu, jer se lako kvari..
Graa i

luanidbena
vr~jednost ploda
Prosjena

teina ploda iznosi l

ili 1,.5-2 g, od toga je vode 8188% (pro~jeno 8.5%), a mineralnih tvari 0,2-0,67%. Plod sadri
ukupnih eera 6,22-10,64%, od
toga fruktoze 3,34-6,08%, glukoze 2,40-.5,09%, saharoze 0,301,90%.. Ukupnih kiselina sadri
0,40-2,30% (ujabunoj), od toga
je najvie limunske, jabune, vinske (u 100 ml41 mg). Duinih
tvari ima 0,33-1,13%; pektina
0,88%, a po nekim autorima
4,28-7,88% od suhe teine; tani-

na od 0,0.5-0,9 do 2%, pentozana 0,37%. Vitamina Cima 9,1028,71 mg%.

Sortiranje i skladitenje

Najbolje je plodove sortirati

odmah za vrijeme berbe (ne kasn~je u pakirnici) i odmah ih staviti
u koare.. Sorte tanke pokoice
staviti u koarice obujma 2-3 kg,
a sorte vrste pokoice u koare

volumena 10-1.5 kg . Ne postoje

ni nai ni str ani stan dar dni propisi za kvalitetu ogrozda i njegovu ambalau, te se preporuaju
propisi za crni ribiz
Ogrozd semoeuvati 1-3 dana

u skladitima s prozraivanjem

Jagoda, malina i kupina lako

se razmnoavaju slobodnom vegetacijom u prirodi, izb~jcima
i vr ijeama Ov~j lagani nain
razmnoavat~ja donosi br~jne
opasnosti degenerac~je sorti. U
nas se izb~jci maline proizvode
u rodnim nasadima kao izdanci,
a jagode u rodnim nasadima,
vrijeama (stolone) Ovako su,
t~jekom godina, brojne sorte
izgubile sortna svojstva zbog
nekontroliranog m~jea0ja bi~ja
ka proizvedenih generativnim
vegetac~jskim nainom.

Prigodom
vegetacijskoga
razmnoavanja vrijea i izbojaka
postoji opasnost akumulacije virusnih infekcija, to takoer pridonosi degeneraciii sorti.
Kako bi se postigli vi soki urodi
i kvaliteta ploda sadni mater~jal
treba proizvesti u matinim nasadima na suvremeni n<lin
Izbojcima maline prenose
se uzrocmc:1 nekih bolesti npr
~jubiastc pjegavosti (Did__rmdia
applanata), i brojne viroze U
lli

rodnim nasadima gotovo je ne- raenim sadnim materijalom

mogue proizvesti zdrave biljke
nezaraene ~jubiastom pjegavoTijekom proizvod~je sadnica
u, jer je arite infekc~je nasta- j agodiastog voa, sve biljke s
promjenama na liu mogu se
rim rodnim izb~jcima..
lako otkriti i unititi; meutim,
Zna~jn~je vir usne bolesti jesu: postoji velik br~j virusa k~ji
mozaik maline, kloroza ivaca, prouzroe takozvanu latentnu
koVIavost ili iskriv~jenje lia, zarazu. Oni su prikriveni i ne
prstenasta pjegavost, kr~javost izazovu vidljive promjene, ali omaline, utica maline i dr Neke slabe biljku te smanje koliinu i
od virusnih bolesti smanjuju kvalitetu prinosa. Zaraene bi~jke
koliinu i kvalitetu prinosa, plod teko je uoiti, to oteava proizneravnomjerno sazr~jeva i ost~je vodnju zdravoga sadnog materijala uobiajenim umnaanjem na
tur:.
otvorenome po~ju.
Sline se bolesti pojavljuju i na
kupini: antraknoza ~jetorasta, lju- Postupci selekcije i dobivanja
biasta pjegavost i brojne viroze.
poetnoga i zdtavoga sadnog
mater~jala

.Jagode su takoer, tijekom

vegetacijskoga razmnoava~ja,
podlone ire~ju svih bolesti.
To su mnogobrojni virusi k~ji
. u m~jeanim infekc~jama mogu
izazvati potpunu degenerac~ju
i nerodnost jagode . Nazonost
nekih virusa ogleda se u vi~jivim
pro~jenama lia ili ploda u vidu
klorotinog arenila lia, utila
oboda lia, u~jenosti, utila
ivaca ili deformac~je ploda. N eki
virusi izazivaju jaku krljavo st pa
ak i uvenue grmova jagoda.
Br~jne g~jivine bolesti ire se za118

Prvi i najzna~jn~ji korak je

izbor pozitivnih klonova k~ji
sv~jim pomolokim sv~jstvima
karakteriziraju odreenu sortu.
Odabrani klenovi trebaju biti
rodni i buj ni, bez vidljivih pro~jena na liu i plodu, k~je bi ukazale na eventualnu nazonost
virusa i drugih uzronika bolesti
ili gri~ja Eventualna nazonost
gri~ja, kod jagoda, eliminira se
pri~jenom kemo i termoterapije. Svaki odabrani klon zatim
se testira na nazonost virusa.

Viruse eliminiramo primjenom

termoterap~je ili tzv.. kulture tkiva
i meristemskih vrhova. Najbolje
je kombinirati metodu termoterapije s kulturom tkiva, pri emu
se biljka u spec~jalnim komorama izlae povienoj temperaturi
od 3TC i to 3 ~jedna. Zatim se
uzimaju vrlo kratki vrhovi k~ji
su slobodni od virusa, i od njih
na steriln~j umjetn~j hranJjiv~j
podlozi, u zatvorenim staklenim
posudama, reproduciraju zdrave
biljke. Od zaraenih, mogu se
dobiti zdrave bi~jke bez primjene
termoterapije reprodukc~jom od
meristemskih vrhova na umjetn~j hranljiv~j podlozi.. Naime,
kod zaraene biljke jako mali
vrhovi d~jine od 0,.5 mm obino
su bez virusa. Meutim, svak~j
nanovo reproduciran<?j b~jd, od
ovako malih d~jelova tkiva, mora
biti ponovno provjerena sortna
ispravnost, zbog moguih odstupanja od matine bi~jke. Provjeriti i uspjeh eliminac~je virusa.
Dobivene poetne biljke obino
se oznaavaju kao klon kategorije A . Klonovi kategor~je A umnaaju se u po~ju gdje se radi glavna
selekc~ja . Pritom se biraju najrodnUi klonovi s krupnim plodom na
k~jemu nije utvrdena nazonost
virusa, grinja ili nematoda Ova-

ko izabrane b~jke oznaavaju se

kao klonovi kategor~je B. Dakle,
klon kategorije B prvoklasni je
sadni mater~jal, slobodan od virusa, mikroplazme, nematoda i
grinja, i njegovu kvalitetu treba
uuvati u daljnjem postupku
razmnoavanja.
Daljnje se razmnoavanje moe raditi u po~ju u nasadu kategor~je superelita, ali uz obvezu
svih ponovnih testiranja na nazonost virusa, drugih bolesti i
tetnika uz odbacivanje naknadno otkrivenih zataenih biljaka.
Ovako razmnoenim sadnicama
zasnivaju se matini nasadi kategor~je elita, u kojima se ponav~jaju svi pregledi. Ovim se sadnicama podiu rodni nasadi.

Malina
Matinjad za proizvodnju sad-

nica maline moraju biti od sortnoga i zdravoga ishodnog materijala. Od poetnoga klonskog
materijala kategor~je B, k~ji se
umnaa u ianim kuicama ili
u kulturi tkiva, podie se matini
nasad kategorije super-elita. Nasad mora biti izoliran od drugih
nasada maline, najmanje 5 km .
Ovako proizvedeni izb~jci slue
119

osnivanju matinjaka kategor~je

elita, a potom kategor~je original..
Tlo mora biti plodno, rastresito i umjereno vlano. Na pripremljeno tlo ujesen se posade
izb~jci maline I klase na razmak 1 x 0,5' m . Preporua se da
na jedn~j parceli budu izb~jci
samo jedne sorte ili da razmak
izmeu sorata bude najmanje
6 m. Zasaeni izb~jci skrate se
na 20 cm od zemlje Sljedee
godine pr~je dozr~jevanja ploda
potrebno je ukloniti sve zametnute plodove kako bi se otklonila
mogunost nicanja ~jemenjaka.
Do jeseni i prve vegetac~je, svaka
e posaena biljka dati 1-2 izbojka i velik potencijal za s~jedeu
godinu.

T~jekom vaenja izb~jaka treba

se pobrinuti da u zemlji ostane

to vei br~j ila. Ne preporua
se orezivanje izbojaka i matine
biUke do zemlje, jer e se vegeta~jsk.i potencijal utroiti na formiranje jakih izb~jaka iz grma.
Time se smanjuje mogunost
izbUanja izb~jaka iz ila maline
udaljenih od grma l\1eutim,
ako se strukovi i izb~jci izvade iz
zemlje, novi e izb~jci masovno
izbiti iz preostalih ila. Posebnu
pozornost treba posvetiti zatiti
matinjaka od bolesti i tetnika.
Prvi fitopatolok.i pregled izbojaka obavlja se u lipnju, a drugi
u rujnu. Otkriju li se izb~jci
zaraeni virozama, moraju se odmah unititi isto kao i sve ile u
promjeru 2 m .
Krajem vegetac~je, s jednog
hektara mati~jaka, moe se dobiti 200 tisua izb~jaka Mati
njak se, uz normalnu njegu, moe
koristiti za proizvod~ju izbojaka
tijekom 3-4 godine, nakon ega
se moe prevesti u rodni nasad.

sljedeeg proljea

Kupine se u proizvodn~j praksi razmnoavaju u rodnim nasadima, oiljavanjem vrhova ljetorasta i izbojcima.

iz matinjaka
se trebaju povaditi svi izbojci.
Parcela se posl~je toga treba pripremiti za sljedeu vegetaciju.
Na jednom hektaru mogue je
proizvesti 100 -120 tisua izbojaka godi~je.

Oiljavanje vrhova ljetorasta

pri~jenjuje se kod sorata koje ne
Kupina se moe razmnoavati
tvore izb~jke korijena. Oiljava- zrelim i zelenim reznicama, i
~je se treba obavi u rodnom name se proizvede velika koliina
sadu kupine ili posebnom jed- oiljenih reznica Duljina reznica
nogodinjem ili viegodinjem je jedan do dva pupa.
matinom nasadu. Sadnice, proizvedene u jednogodi~jem matinjaku, kvalitetnUe su i sortno te zdravstveno sigurn~je od
onih k~je su proizvedene u viegodinjim matinjacima i u rodnim nasadima. Vrhove ljetorasta ukorjenj~jemo tako da tijekom kolovoza i rujna vie puta
dovo~jno izrasle ljetoraste i ~ji
hove bone izb~jke ukopamo
10 cm u rastresitu zemlju. Do
kraja vegetac~j e ukopani vrhovi
e oiliti.. Ako ile nisu dovoljno
narasle, vaenje treba odgoditi za
proljee . Oiljeni se vrhovi oreu
na 20 cm od zem~je i tako odvoje
od matine biljke.
Izbojcima se razmnoavaju sve
uspravno rastue sorte s bodljama. Zavretkom vegetacije ili

Ukoliko se umnoavanje poetnog klonskog mater~jala radi

u polju ili ako se umnoavanje
u kulturi tkiva kombinira s d~j
njim umnoavanjem u polju,
vano je izabrati dobro tlo (lokac~ju) za matine nasade.
Tlo za mati~jak jagode, radilo
se o super-eliti, eliti, originalu ili
prv~j reprodukciji, moe se rabiti samo jedne godine jer postaje
upitnom sortna ispravnost zbog
p~jave ploda i sadnica nastalih
od ~jemena. Oni e biti razliiti
od matinih bi~jaka. Takoer se,
duljim zadravanjem jagoda na
istoj povrini, komplicira kontrola bolesti i tetnika, pa proizvodnja zdravih biljaka postaje
nemoguom .
Tla izabrana za matine nasade, moraju biti plodna, dobro
provj etrena, lakog mehanikog
sastava i s osiguranim navod~ja
va~jem.. Nisu prikladna hladna,
nepropusna da s visokom razinom podzemne vode. Treba iz~jegavati vapnenasta da . N ajbo~je
je koristiti da na kojima su prethodno uzgajane itarice, grahorice, s~ja i sl.. Nije dobro ko122

ristiti tla g~je je uzgajano povre

zbog nazonosti uzronika bolesti (Fufarium, Verticillium, Rhizoctonia i dr:).
Matini

nasad kategor~je super-elita trebao bi biti udaljen

najmanje 5 km od drugih jagoda. U nekim se zem~jama jagode
sade u kvadratu lxl m, a razmak
izmeu kvadrata je 2 m .. Ovakvi
razmaci omoguuju krianu obradu i lake otkrivanje i unitava~je zaraenih biljaka, bez opasnosti ire~ja zaraze.
N a ovakav se nain, u nasadu
kategorije super-elita, sadi samo
oko 4 ..000 bi~jaka po hektaru.
Nasadi kategorije elita trebali
bi biti udaljeni od najbliih jagoda 3 km, a matini nasad kategor~je original1,5 km . Razmaci
sadnje trebaju biti 140x60 cm.

Kultura tkiva je uzg~j in vitro svih biljnih dijelova, bilo da

su to stanice, tkiva ili organi u
asetinim uvjetima .
Ova metoda vegetac~jskoga
razmnoavanja ima br~jne prednosti u usporedbi s ostalim standardnim nainima vegetac~jsko
ga razmnoavanja:
L Vrlo je brza (razvojni ciklus
traje od 3 do 8 mjeseci), pa je
povo~jna za brzo umnoavanje
i ire11:je novostvorenih sorata i
hibrida.
2. Dob~je se velik broj biljaka
od eksplantata koji se koristi
kao poetni mater~jal. Tako je
proizvodnja neograniena i onemoguena je zaraza izvana.
3 Koriste li se za poetne eksplantate, meristemi (kombinirano s termoterap~jom), dobiju se
biljke osloboene virusa, mikroplazmi i bakter~ja. Ovo je osobito bitno prilikom razmnoavanja
jagodiastih kultura, in vitro.

4. Obavlja se u laboratorijskim
uvjetima, t~jekom cijele godine.

Za dobit zdravog sadnog materijala koristi se kultura meristerna kombinirano s termoterap~jom Ova suvremena metoda
sastoji se od etiri faze:
a) Postavljanje aseptine kulture ili izolac~ja meristema sa
1-2 lisne primord~je veliine od
0,1-0,5 mm .
b) Organizacije meristemskog
ateksa u lisnu rozetu i umnoavanje izb~jaka, tj . proliferac~ja
ili multiplikac~ja. Ova faza podrazum~jeva transplantac~ju novih biljica k~je su se inducirale
na bazalnom kraju lisne rozete
prolaskom kroz nekoliko prolaza..
e) Oiljavanje dovoljno izduenih biljica.
d) Aklimatizacija o~jenih i
zasaenih biljica, u stakleniku,
pod lakom izmaglicom.
Za uzg~j b~jaka, dobivenih iz
kulture tkiva, koriste se spec~jal
ni ogledni rasadnici lJ njima su
poduzete mjere predostronosti
zbog zatite biljnog mater~jala
od raznih prenosite~ja zaraze..
Ovako dobibvene biljke, kao poetni bezvirusni mater~jal, mogu
123

se u matinim nasadima razmnoavati prema nabr~janim

postupcima.. Meutim, mogue
je direktno koristiti ovakav super elitni sadni mater~jal za podizanje rodnih nasada.
Potenc~jal

ovakvog razmnoavanja je vrlo velik Teoretski,

od samo jednog eksplantata za
6 mjeseci moe se proizvesti 1
mWjun bqjaka. U s~jetu post~je
komerc~jalni laborator~ji k~ji ovom metodom proizvode 1-3
milijuna sadnica jagoda.
Uobiajenom

metodom razmnoavanja korijenovim reznicama, moe se dobiti 1.5 tisua

bi~jaka maline od 14 matinih
b~jaka, za 3 godine . Meutim,
kulturom tkiva od jednog eksplantata mogue je dobiti 50 tisua bi~jaka, za jednu godinu.
Slian potenc~jal

umnoavanja
kulturom tkiva ima i kupina.
Smatra se da su meristemski
vrhovi u kulturi tkiva uzeti s
bi~jaka k~je su podvrgnute termoterapiji najbolja metoda za
dobivanje bi~jaka bez virusa.
Uvoenje

124

ove metode u raz-

mnoavanje

jagodiastog voa

omoguuje

brzu izmjenu sortimenata. Zdravi klanovi, veeg

broja sorata, mogu se dugo u
vati u kulturi tkiva bez opasnosti
zaraze. Ovaj izvorni, klonski mater~jal, moe se uvati na nisk~j
temperaturi 2-4C i opet biti vitalan i sposoban za proliferac~ju
na novom, svjeem med~ju Ovako se mogu uvati brojne biljke
na malom prostoru Neovisno
o sezoni, moe se zapoeti njihovo komerdjalno multipliciranje. Ovo proizvodnju sadnog
materijala ini dinaminom, s
mogunou brze zamjene sortimenta. Najvia kakvoa u sortnom i zdravstvenom pogledu,
jami postizanje visokih uroda u
rodnim nasadima.
U razv1jenim zemljama visok
prinos jagode dostie se prve godine posl~je sadnje, ako se sadnja
obav~ja u prv~j polovici kolovoza. Sadnice, za ovu vrstu sadnje,
mogu se proizvesti kulturom tkiva Ovakve biljke proizvode vie
vrijea od onih razmnoenih
tradicionalnim nainom Ve poetkom zime daju centralnu krunu i s~jedeeg pro~jea proizvedu
puno vie C\jetova od biljaka
razmnoenih
tradicionalnim

metodama. Osim toga, racionalnije se koristi tlo, jer se nasaditi

mogu povrine oteene korovima. Na ovaj se nain rjeavam,o
borbe s korovom k~ja je inae
neiz~jena t~jekom pro~jetne i
jese~je sadnje .
Mogunosti ove metode proizvod~je zdravog sadnog mater~jala

su velike, a potrebna istraivaka

iskustva ve su steena. Organizac~ja proizvodnje zaht~jeva
odreene u~jete . Pr~je svega, svaka
proizvodnja klonskog materqala,
mora zapoeti u nek~j znanstven~j ustanovi, jer zahqjeva visokospec~jalizirane
str u nj ake
razliitog profila: selekcionare,
virologe, fizi ologe, kao i tehniko
osob~je osposob~jeno za rad u
laborator~ju i stakleniku
Za

intenzivnu

proizvodnju
jagodiastog
voa
kulturom
tkiva, potrebna su ulaga~ja u
proire~je laboratorijskog prostora s komorama za filtrac~ju
zraka, veim klima komorama
regulirane atmosfere, suvremenim staklenicima s regulacijom
temperature, prmjetrava~jem i
oroava~jem uz istovremeno osigura~je od lisnih ui i drugih
prenositelja virusnih bolesti.

U daljnjem tekstu dajemo pregled i kratki opis sorata

voaka

jagodiastih ploda, k~je predlaemo za proizvodne nasade. Ovdje su i

perspektivne sorte k~je se nalaze u oglednim nasadima u nas, a zasluuju pozornost rezultatima k~je su dale u inozemnim oglednim
nasadima.

JAGODA
L Vrlo rane sorte

Proizvodni nasadi
Favette - Stvorena je u Francusk~j (Institut National de
Recherches Agronomiques de
Montf~lVet) . U grupi je sorti ranoga zrijenja, pa se na trite
isporuuje u svjeem stanju. Prikladna je za uzgoj na otvorenom
i u zatvorenom prostoru (tuneli),
s ci~jem to ran~jeg dobivanja
ploda Preporua se za topl~ja
podru~ja g~je je izraena ranozrelost Grm je srednje veliine ili
bujan.. Plod je srednje krupnoe,
crvene b~je i ukusan.

Per'Spektivne .sorte
Miss- Nov~ja talijanska sorta
vrlo ranog sazr~jevanja. Sorta
miss je visokorodna, krupnog
ploda, to nije tipino za sorte ra-

128

nog sazrijeva~ja. Grm je bujan,

odlinog rodt?-og potencijala.
Adaptibilna je na razliite tipove
tla. Zbog ranozrelosti prikladna
je i za uzg~j u zatvorenom. Prvi
rezultati ispitiva~a, u naim uvjetima, izuzetno su dobri..
Earliglow-MDUS 3861 (Fairland x midland) x (Redglow
X su recrop) "Wonderful strawberry .flavor" je trgovaka marka
sorte jagode EARLIGLOW.
Plod je srednje veliine, ilave
sjajne pokoice i vrstoga mesa.
Slatki plod ujednaene b~je ini
ovu sortu izvrsnom za svjee
koritenje i smrzava~je. Veliina
ploda se sazrijevanjem smanjuje.
Ovo je bujna sorta i daje dosta
izb~jaka. EARLI G LO\V otporna je na Ph. fragariae i Verticillium Wilt.

Il.. Srednje ra ne sorte

crveno, vrsto, sono, slatko-kiselkasto i s malom upljinom.

Proizvodni nasadi

Cortina- talij anska sorta..Grm

je srednje bujan .. Rodna je.. Otporna je na pepelnicu, a tolerantna prema antraknozi. Prikladna
je za loije uvjete uzgoja (tea tla,
otr~ju klimu).. Plod je sredn:je
krupan, pravilnoga srcastog oblika zailjenog vrha, intenzivno
crvene boje.. Prikladna je za uzgoj
u zatvorenom prostoru.
Honeoye - Amerika sorta
dobivena ktian:jem Vibrant x
Holiday Cvjeta srednje kasno,
a sazr~jeva rano.. Plod je sredn:je
veliine, konini do konino-ok
ruglasti, intenzivno crvene boje
i ~jajan. Meso je vrsto, crveno,
kiselkasto i aromatino. Prikladna je za svjeu uporabu i smrza-

Er is - Sredn:je je b~jnog grma,

obilne rodnosti. Prikladna je za
uzgoj u mediteranskom podruju
i u kontinentalnim uvjetima .
Plod je krupan pravilno-konusnog oblika, s~jetlocrvene b~je .
Prikladna je za transport
Perlpektivne sorte

Totem - Stvorena je u SAD i

uvedena je u proizvodnju 1971.
godine. Relativno je otporna
na mrazeve, i zna~jno je rezistentna na bolesti k~je izaziva
Phytophorota .fragariae, kao i na
virusne bolesti.. Meso ploda je
umjereno do tamno crveno, dobrog okusa. Prikladna je kako
za preradu, tako i za uporabu u
svjeem sta~ju

va~Je

III.. Sred~je kasne sorte

Pocahontas - Stvorena je u
SAD (Maryland) krianjem
sorata Teunesse Shipper x Midland. Grm je bujan i vrlo rodan.
Stvara dosta izb~jaka. Dobro
podnosi suu:. Plod je sredn:je
krupan (oko 13 g), oktuglastokupast, dosta uniforman, svijetlocrvene b~je.. Meso je svijetlo-

Proizvodni nasadi

Mru:molada- ta)jjanska sorta.

Grm je u~jereno bujan, iznimne
rodnosti. Prikladna j e za uzg~j u
kontinentalnim uvjetima i vrlo
otporna na niske temperature.
Relativno je o~jet]jiva na pepel129

ntcu

umjereno osjet:Jjiva na
rupiastost lista Prikladna je
za uzg~j u zatienom prostoru.
Plod je srednje krupan, pravilnokonusnog oblika i intenzivno
crvene boje.

zivno crveno, aromatino i posebno kvalitetno. Dobro podnosi

transport. Prikladna je za sve naine uporabe, u svjeem stanju i
za smrzavanje i preradu.
Perspektivne sor te

Elsanta - Stvorena je u Nizozemsk~j krianjem sorata Goreila x Holiday.. Grm je srednje bujan, visoke rodnosti.. O~jetJjiva je
na sivu trule ploda. Plod je krupan, otvoreno-crvene boje, konino-okruglastog oblika. Meso
je vrsto dobrog okusa. Lako se
bere i otporna je na transport..

Sympho~y-

Stvorena je nedavno u kotsk~j (SCRI), i za

kratko vr~jeme je postala druga
najznaajn~ja sorta u Velik~j Britaniji, kao i prva sorta priznata
od lanca supermarketa "Marks&
Spencer".
Darselect - Stvorena je u
Francusk~j (El-santa x Parker)
(rasadnik Darbonne) . U grupi
je sorata srednje kasnog zrijenja.. Plod je tamnocrvene
pokoice sa dobrom otpornou
na gnjee~je. Ima jak, tradicionalni okus jagode s izraenom
aromom, te dobru otpornost na
bolesti.. Daje krupne, ujednaene
plodove.. Plod se poslije berbe
dobro uva .

Senga Sengana - Stvorena je

u Njemak~j (R. von Sengbuch)
krianjem sorata Marke! x Sieger. Selekcionirana je 1942.. godine. Postala je znaajn~ja sorta
jagode u s~jetu. Vodea je u sortimentu br~jnih zemalja, osobito
jugoistone i srednje Europe.
Kod nas se uzgaja vie od tri
desetJjea i dugo je najraireruja
sorta jagoda.. Grm je bujan, uspravan i vitalan. Rodi obilno, a
sazr~jeva krajem svibnja Berba IV. Kasne sotte
traje 20-2.5 dana. Plod je srednje
krupan do krupan (16 g), zaru- P1oizvodni nasadi
b~jeno-kupast do srcast i tamnocrvene boje. Meso je vrsto,
Pandora - Engleska sorta
sono, slatko-kiselkasto, intenGrm je vrlo b~jan, dobre rodnos-

130

ti.. Izraava muku sterilnost, te

otporna na bolesti. Otporna je

na uzronike bolesti Phytophtora
fragariae i na antraknozu..Grm je
vrlo bujan i ponaa se dobro na
nefumigiranim tlima . Vrlo je
rodna sorta, krupnog, vrstog
ploda

se mora saditi s kasnocvjetajuim

opraivaima (Pegasus, Rapsody,
Bogota). Umjereno je otporna
na vertilic~jum, fitofmtozu i pepelnicu. Osjetljiva je na crvenu
sr kor~jena.. Plod je krupan, konusnog oblika, naranastocrvene
b~je Kasna je stolna sorta. V..Vierodne sorte
"Dei neutral"
Pegasus - Engleska sorta.
Grm je umjereno bujan, dobre 1.. za submediteran~ko podruje
rodnosti. Relativno je otporna
Selva - Stvorena je u SAD
na vertilicijum i fi.toftorozu, a
umjereno osjetljiva na pepelni- (California). U grupi je sorata
cu. Plod je krupan, atraktivnog jagoda na iju rodnost ne u~jee
izgleda, dobre manipulativnosti. duljina dana (Day Neutral) . TiOvo je izrazito stolna sorta Do- jekom sezone daje konstantno
bro se uva
krupne plodove.. Plod j e svijetlocrvene boje. Zahtijeva berbu u
Sella- talijanska sorta. Grm je pun~j zrelosti. Ima izuzetno vrst
bujan, obilne rodnosti Prikladna plod varijabilnog oblika. Grm je
je za kontinentalne uvjete uzgoja bujan i o~jecljiv na ma~jak kalija.
i tea tla. Dobre rezultate daje
prigodom kasn~je sad~je (u je- 2 .. za umjereno-kontinentalno
sen) Tolerantna je na pepelnicu podruje
i bolesti korijena . Plod je krupan,
Seascape - Stvorena je u SAD
pravilno srcastog oblika, svijetlocrvene b~je.
(California) krianjem sorata
Selva x Douglas . Spada u grupu
Idea- sorta.kasnog dozr~jeva sorata jagode na iju rodnost ne
~ja (sel. 79-12-1.3 x Etna) pro- utjee d~jina dana (Day Neuistekla iz programa opleme~ji tral). Plod je tamnocrveni, atrakvanja, Univerziteta u Ceseni, Ita- tivan, sjajan, krupan, dobrog
lija Sorta kasnog dozr~jevanja, okusa i vrst. Grm je b~jan i us131

pravnog rasta U vlanim je sezonama osjetljiva na sivu trule. Cvjeta

i dozr~jeva cijele vegetacijske sezone. Prikladna je za uzgoj u kontinentalnom podru~ju.

MALINA

Meeker- Stvorena je u SADu. Otporna je na bolesti koje prol..Jednorodne sorte

uzroe tr~jenje korjenovog sistema maline. Dobivena je kriProizvodni nafadi
anjem sorata Willamette x
Cuthbert. Plod je srednje krupan
Willamette - Stvorena je na do krupan, intenzivne boje, vrst
univerzitetu drave Oregon u i ukusan. Prikladan je za smrzaSAD-u. Stvara veliki br~j oko- vanje i preradu . Moe se brati
mitih izb~jaka ije su rodne i mehanizirane . Grm je bujan
granice srednje duljine, elastine i rodan . Ne podnosi vjetrovite
i r~jetko se lome pod teretom poloaje i pretjerano gnojenje
ploda ili za jaega vjetra. Plodje duinim gnojivima. Osjetljiva
srednje krupan do krupan, zao- je na vilusnu kr~javost maline
bljenokupast, tamnocrvene b~je, (RBDV) ..
slatkokiseo, aromatian i ukusan.
Tulammen - Tulammen je
Kotunice u plodu dobiju tamnocrvenu b~ju i otpadaju.. Plod stvoren 1980. godine kria~jem
je prikladan za svjeu uporabu sorata Nutka i Glen Prosen u
i preradu, a moe se koristiti i Vancouveru (Britanska Kolumza smrzavanje. Prinosi su oko 8 b~ja, Kanada).. Nutka u svom potiha. Post~je podaci o znaajno dr~jetlu ima sorte cornival i, nama dobro poznat, villamette.
veim prinosima pri uzgoju uz
naslon i uz uporabu herbicida Drugi roditelj, Glen Prosen
za unitavanje mladih izb~jaka stvoren je u k~tsk~j koji u svom
i rodnih granica, do visine 40 podrijetlu ima sortu crne macm . Samooplodna je sorta. Tole- line Camberland. Plodovi sorte
rantna je na najtetnije viruse, a tulammen su dugi, koninog
osjet~jiva na Didymella aplanata. oblika, ~jajni, intenzivno crvene

132

boje to ih ini atraktivnim

Gradina - Stvorena je hibri(privlanim) i dopadljivitn . Svje- dizacijom 1962. godine od soi plod slatkog je okusa i aro- rata Mailing Exploit x Rubin.
matian . Dobro se uva i zadr-:- Stvara veliki br~j jakih izbojaka .
ava privlanost i do 8 dana na Izbojci su vrsti i trnoviti.. Plod
temperaturi od 4C.
je crven, zarubljenokupast, slatko-kiselkastog i harmoninog
Vrlo su prikladni za preradu, okusa.. Kotunice u skupnom
kako za smrzava~je p~jedina plodu dozrijevaju istovremeno.
noga ploda (I Qf) tako i za de- Priblino su iste veliine i vrsto
sertna pakira~ja. Plod je izuzet- meusobno povezane, te je
no krupan, izvrsne kakvoe.. Pri- povrina ploda relativno ravna i
kladan je za preradu, kao i za u- privlana Plod u cvasti sazrijeva
porabu u svjeem sta~ju. Izb~j razmjerno kratko Sazrijeva 4 do
ci su bujni.. Plod je dobro raspo- 5 dana poslije maling eksploita.
reen i nije skupljen u grupu.
Samooplodna je.. Rodi obilno
Ima relativno dugu peteljku to (prosjeno oko 10,6 tiha).
daje odlinu izloenost ploda za
runu berbu. Tulammen je donePodgorina- Stvorena je hibrikle otporan na virus krljavosti dizac~jom 1982.. godine od soramaline preko peludi, ali je in- ta Rote Wadenswiler x Latham.
fekc~ja mogua.. Selekcioniran Izb~jci su srednje bujni. Lie
je kao sorta otporna na lisne ui je perasto Grm stvara umjeren
Amphorophom agathonica Hotte5, broj izbojaka. Plod je vrlo kruprenosite~ju kompleksa virusa pan (4,.56 g), zarubljena-kumozaika maline.. Nije osjetljiv na past, slatko-kiseo i relativno
truljenje ploda poslije berbe iza- vrst, prikladan je za uporabu u
zvano B cinerea i RhizopU5 .spp. , svjeem stanju, preradu i smrzakao druge sorte maline. Tulam- va~je.. Vr~jeme dozrijevanja je
men je o~jetljiv na bolest sue~ja relativno kratko. Bolje rodi u naizb~jaka (Didymella applonata), sadima u k~jima su zastup~jene i
slino sor tama viliamette i meedruge ekonomski znaajne sorte.
ker. Tulammen je ma~je osjetljiv Rodi obilno, jednom godinje.
na truljenje korijenovog sistema Tolerantna je na viruse.. Rano
zavrava vegeta~ju Zbog visoke
koju izaziva Phytophthora.
133

rodnosti treba ju uzgajati uz potporanJ.

Per'Spektivne .sorte
''

i,

''!i
'

Glen Ample - Stvorena je u

kotsk~j. Prilino je popularna
sorta u ovom trenutku Ima
krupne plodove odline kvalitete .
Vrlo je rodna. Plod se lako odvaja od cvjetne loe. Idealna je za
koritenje u svjeem stanju preko
lanaca supermarketa.

Malahat - Pripada grupi sorata maline ranoga dozrijevanja

ploda.. Odlikuje se visokom
rodnou i prikladnou ploda
Titan- Stvorena je u SAD kriza isporuku na trite u svjeem
stanju. Plod je krupan, vrst, anjem sorata Hllton x N .Y. 598
konian, sjajnocrven i lako se (Newburgh x St. Walfi:ied) .. Ovo
bere. Ima vrlo prihvatljiv okus je sorta vrlo krupnoga ploda ivemaline . Bujna je, okomitog rasta like rodnosti . Odlian je izbor za
i visoke rodnosti. Sline je otpor- komerc~jalne proizvoae maline.
nosti na mraz kao i sorta Meeker: Sazrijeva rano. Krupan, dugaak
Otporna je na infekciju Botrytisa konian plod je svijetlocrvene
izbojaka Relativno je o~je~jiva b~je i atraktivan. Izb~jci su usna truljenje kor~jenovog sistema pravni, skoro bez bodlja i prilino
koje izaziva Phytophthor'tl fmg. otporni na mraz. O~jetljiva je
var. rubi..
na truljenje korijena koje izaziva Phytophtora. Preporua se
Qyalicum- Sorta visoke rod- uzdizanje tla du redova zbog
nosti, srednjeg perioda sazri- pobolja~ja drenae, kao i prejevanja Daje krupne plodove, ventivna uporaba fungicida .
umjereno crvene, vrste, s dobrim odrava~jem poslije berbe, IL Remontantne
ugodnog okusa. Izb~jci su vrlo (dvotodne) sorte
bujni, uspravnog habitusa. Daje
mnotvo novih izbojaka. Izuzet- Proizvodni nasadi
no je otporna na mraz. Otporna
je na pepelnicu, a o~jerljiva na
Hetitage- Stvorena jeu SADtr~jenje korijena k~ju izaziva u 1969. godine (Geneva, New
York) krianjem sorata Durham
P~ytophthor'tlfr'tlg.. var. rubi.
x (Milton x Cuthbert). Plod je
134

sred~je krupnoe, koninog

o-

blika, atraktivne crvene b~je,

vrst, dobroga okusa.. U naim
uvjetima sazr~jevaju od poetka
rujna. Izbojci su vrlo bujni i otporni na mraz.. Rastui, jednogodinji izbojci su uspravni i jaki.
Plod je sred~je krupan, kupast,
crvene b~je i vrlo atraktivan. Meso ploda je vrsto i izvanredne
kvalitete. Plod se lako odvaja od
~jetne loe. Plod je prikladan za
koritenje u s'1eem s~ju i za
smrzavanje. Dobro podnosi visoke temperature..

Polana - Stvorena je u Poljskoj.. Jesenji prinos sazrijeva tri

tjedna ranUe od sorte Heritage..
Ima krupne, sjajne, koncentrine
plodove dobrog okusa.. Odline
je rodnosti jer svaki pup daje
dvjje rodne granice. Ima krae
izb~jke od sorte heritage i brzo
popunjava red. Sazr~j eva kad i
sorta Summit..
Sazr~jeva

10-14
dana ranije od sorte heritage.
Plod je sred~je krupnoe, crven,
Autumn Bliss - Stvorena je u vrst, okruglastog oblika, lako se
Velik~j Britaniji '1983. godine, odvaja od ~etne loe. Prikladan
viekratnim krianjem u Inter- je za uporabu u svjeem stanju
nacionalnom institutu za hor- kao i za preradu Visoke je rodtikulturu u East Mallingu.. Ra- nosti i daje dosta izbojaka. Donije dozrije od takozvanih je- bre je otpornosti na truljenje kosenjih sorata. Visoke je rodnosti, r~jenovog sistema.
krupnog ploda odlinoga okusa.
Dobro se uva poslije berbe
Orus 534-10 - Ovo je dvorei prikladna je za koritenje u dna selekcija maline stvorena u
svjeem stanju, kao i za preradu . Oregonu (SAD).. Plod je krupan
Izbojci ne zahtijevaju naslon ako i izuzetno dobar za smrzava~je.
nisu izloeni '1etrovima. Otpor- Dobre je rodnosti. Prikladna je
na je na bolest trulje~ja kor~jen za koritenje u svjeem stanju uz
ovog sistema (Phytophthora .sp. ) paljivo rukovanje Sazrijeva raPlod d~je sazrijeva. O~jetljiva je nije u odnosu na sortu Heritage.
na RBD-virus (virus krljavosti
maline).
JoanSquire-StvorenajeuEngleskoj (Meadway fluits). DvoSummit -

13.5

redna je sort a visoke rodnosti i izuzetne kvalitete ploda. Plod je

odlinog okusa, atraktivan, otvoreno do umjereno crvene b~je. Drugi
prinos sazr~jeva dva ~jedna kasn~je od sorte Autumn Bliss s najveim
prinosom u r~jnu. Prikladna je za sve namjene.
Sazrijevanje maline u Velikoj B ri taniji

Mjesec

Lipanj

Srpanj

Kolovoz

Rujan

GlenMoy
Glen Lyon

Glen Ample
Tulameen

l
l

l
l

M ailing Leo
Autumn Bliss
Joan}
Joan Squi.re

KUPINA
l. Bez bod~ja

stanju s dobrim tehnolokim

sv~jstvima. Meso je slabo kiselProizvodni nasadi
kasto i malo trpko. Plod sazrijeva
krajem srpnja i poetkom koloThornfree- Stvorena je 1956.. voza. Berba traje oko 40 dana.
godine u SAD-u od hibridne Izbojci smrzavaju na temperakombinacije US 1410 (Brainerd turama niim od 18C. Otporna
x M or ton Thornless) x lJS 1414 je na didimelu i antraknozu.
(Merton Thornless x Eldorado) Djelomino je o~jetljiva na utu
Plod je vrlo privlaan, sred- hru lista i ~jetorasta.
nje krupan do krupan, zaobljen
do tupokonusan, crn, sjajan,
prikladan za uporabu u svjeem

136

Black Satin - Amerika je vrlo rodna sorta (preko 20 tona/

ha), krupnog, izduenog ploda,
pro~jene mase oko 7,4 g, a pojedini plodovi dostiu do 9 g
Pokoica je crna i ~jajna dok j~j
se pri pun~j zrelosti ~jaj gubi.
Plod je manje trpak od ploda
sorte thornfree. Takoer c~je
ta i zrije ranije 5-10 dana od
ove sorte. Izb~jci su bez bod~ja,
prilino jaki, uspravni i bujni.
Usporedbom s drugim sortama
bez bodlji, pokazala se naj otpornUom na smrzavanje i bolest ute hre lista i ljetorasta.

no, do sredine kolovoza

Lochness- Prva europska sorta kupine bez bod~ja. Stvorena je
u kotsk~j (S. C . R . Institute).
Umjerene je bujnosti, neto kasn~jeg dozrijevanja. Plod je srednje veliine do krupan, izduenog cilindrinog oblika, crn, ~ja
jan i vrst Plod se dobro uva
poslije berbe. Prikladna je za
uzg~j u zatvorenom prostoru za
izvan-sezonsko trite . Osjetljiva
je na verticilijum ( Vertilicillium
Wilt.) .

ll. S bodljama
Hull thornlles:.... Stvorio ju je
u SAD-u (Carbondale, Illinois) Proizvodni nasadi
selekcionar dr .J Hulli. Proizvodi
se u SAD-u od 1983. godine
Danow - Star~ja sorta kupine
Otporna je na niske tempera- s bodljama, stvorena u SAD-u.
ture. Vrlo je bujna sorta s izbojci- Izb~jci su b~jni i uspravni, pa se
ma bez bod~ji Izb~jci su snani, moe uzgajati i bez potpornja.
skoro uspravni. Dobro podnosi Plod je vrlo privlaan, krupan,
razliit tip tla. Uzgaja se uz pot- crn, ~jajan. Meso ploda je sono,
poranJ
slatko, ugodnog okusa.. Plod je
izuzetno prikladan za uporabu u
Perspektivne sorte
svjeem stanju, kao i za preradu .
Rodnost je odlina. Plod poinje
Chas ter Thornless - .Jedna je zrjeti u tre~j dekadi lipnja i zr~je
od najotpornijih sorata na niske do sredine srpnja Vrlo je rodna
temperature. Rodna je sorta i bez sorta. Razmnoava se vrhovima
trnja Ima krupne, plodove viso- izb~jaka, zelenim reznicama i
ke kvalitete, k~ji sazrijevaju kas- kulturom tkiva. Srednje je rana
137

sorta. Berba poinje u tre~j de-kadi srpnja Sazr~jeva neto rani-je

no sorta Black satin. Plod je srednje krupan do krupan, mase do
6,.5 g tamnocrvene b~je Koristi se za stolnu uporabu i industr~jsku
preradu.
Hibridi maline i kupine

: i

'!
:.i

Proizvodni nasadi

Boysenbeny - Nastao je krianjem loganberryja, kupine i maline

(Loganbeny x Blackbeny x Raspberry) . Plod je cilind.rian ili dugoljast, krupan, taman i dulji od ploda maline. Okus je blii divljoj kupini. Bodljikavi izbojci su bujni dok su bestrne selekcije boysenberryja manje bujne. Dobar je izbor za pjeskovita tla. Boysenberry je
osobito otporan na suu. Plod je krupan. B~ja ploda je purpurna.
Sazrijeva u drugom d~jelu srp~ja i ~jekom kolovoza. Izbojci t~jekom
zimskog mirovanja podnose temperatwu do -13C . Moe se uzgajati u vinogradarskim podru~jima.. Zbog izuzetno ukusnoga ploda
specifine arome c~jenjena je na zapadno-europskom kao i na drugim tritima

CRNI RIBIZ
Proizvodni nasadi

Baldwin - sazrijeva poetkom srpnja.. Grozd je rastresit i dug oko

.5,5 cm . Teak je oko 6,4 grama. U grozdu je 6-8 bobica Bere se u
dva naVIata. Sorta je samo-oplodna. Grm je sred~je bujan, zb~jen.
Rodnost sorte je VIlo visoka
(T Fejef)

Ben Nevis- Stvorena je u Velikoj Britaniji (SHRJ Invergowie, Dundee) .. Dobivena je kria~jem sorata (Consort x Magnes) x

138

(Brodtorp x .Jaslunda). Priznata lz bazalnih grana tvori novo drje 197.5. godine. Formira srednje vo.. O~jecljiva je na pepelnicu
bujan i uspravan grm . Otporna je (Sphaerotheca mor:s uvae) i ribina napad pepelnice. C'ieta i sa~ zovu grinju (Cecidophyop.5is rizrUeva nekoliko dana kasn~je no bi.5).. U nas poinje cvasti sredisorta Baldwin. Visoko je samo- nom travnja, a sazr~je do sredine
oplodna. Bobice su krupne (oko lipnja. Izuzetno je rodna. Samo0,96 g) na kratkim grozdiima oplodna je. Bobice su srednje
ima ih pro~jeno 6,2 . Vrlo je rod- krupnoe (oko O, 7 g) i nalaze
na. Prikladna je za mehaniziranu se na vrlo dugakim grozdiima
berbu i za preradu.
(pro~jeno po 7,4) . Prikladna je
za razliite naine prerade.
Ben Lomond - Stvorena je
u Velik~j Britan~ji (SHRJ InvergmiVie, Dundee). Dobivena
Tsema - Dobivena je iz istog
je krianjem sorata (Consort x programa oplerne~jivanja kao i
Manges) x (Brodtorp x Jaslun- prethodna sorta i od istih sorata
da). Priznata je 197.5. godine. u Nizozernsk~j.. Priznata je za
Tvori kompaktan grm srednje novu sortu 1974. godine . Grm je
bujnosti, neto raireruji. Otpor- srednje bujan do bujan. Irna tenna je na pepelnicu ( Sphaerotheca denciju irenja. Vrlo je o~jetljiva
mon-uvae), to je jako znaajno. na pepelnicu. Cvjeta i sazrijeva
C'ieta i sazr~jeva nekoliko dana nekoliko dana pr~je sorte Tekasnije no sorta baldwin. Samo- nah. Bobice su srednje veliine
oplodna je i vrlo rodna.. Bobice (oko 0,7 g) i nalaze se na dugim
su vrlo krupne, a prosjeno ih je grozdiirna.. Vrlo je kvalitetna i
7,7, na grozdiu. Prikladna je za prikladna za preradu.
mehaniziranu berbu, preradu 1
za potronju u s'ieern stanju.
Black Reward - Stvorena je u
Nizozemsk~j 19.52.. godine (N.
Tenah - Stvorena je u Nizo- .J. A. Slits), slobodnim opraivazemsk~j (N. J.. A. Slits) kria~jern njem lokalne sorte Haarstegse.
sorata Goliath x Brodtorp. Daje bujan grm, vie rairen .
Priznata je 1974. godine. Grm je Vrlo je rodna. O~jetljiva je na pevrlo bujan s tendencijom ire~ja pelnicu. C~eta neto kasnUe od
139

sorte baldwin, to je znaajno za izbjegava~je kasnih mrazeva. U

naim uvjetima sazr~jeva k~ji dan prije sorte baldwin. Bobice su
krupne (oko 0,89 g), nalaze se na kratkim grozdiima. Prikladna je
za proizvodnju soka i drugog.
Perspektivne sorte
Ben Gairn- Stvorenaje u SCRI u kotskoj. Toj e prva komercijalno prihvatljiva sorta s rezistentnou (otpornou) na virus reverzije
crnog ribiza (BRAV), bolesti k~jaje najvei problem u proizvodnji.
Ben Hope - Priznata je za novu sortu 1998. godine u kotskoj i
proizala je iz istog programa kao i prethodna sorta. To je prva komerc~jalno prihvatljiva sorta visoke rezistentnosti prema grir1;ji galici
crnog rib iza, jedinog pr~jenosnika virusa reverz~je.

CRVENI RIBIZ
Proizvodni nasadi
Industria -Hainemanns Rote Spadese- Stvoren je u Macherauchu u Njemakoj. Proizvodnja je zapoeta 1942. godine. Poetkom
osamdesetih godina uvezena je iz Francuske za podruje u okolici
Poege. Uzg~ja se u vie europskih zemalja. Grm je velike bujnosti
i rodnosti .. Prinos je, u naim uvjetima, do tri vagona po hektaru.
Otporna je na bolesti i lisnu u. Ne moe se razmnoavati obinim
reznicama ve c~jep~je~jem na zlatni ribiz ili bazalnim zagrijavanjem.
Cvjeta kasno i tako se iz~jegnu kasni proljetni mrazevi.. Sazr~jeva
vrlo kasno i zrele bobice dugo se mogu zadrati na grmu. Lako se
bere. Grozdii su dugi, s mnogo srednje krupnih bobica (i do 20) .
Bobice su intenzivno crvene i vrlo kiselog okusa pa nisu prikladne za
svjeu uporabu, nego samo za preradu ..

140

Red Lake - Grm je bujan,

a grane su slabo razgranate, te
pod teretom roda esto padaju
na zemlju. Obilno rodi. Sazrijeva srednje rano. Grozd je dug
Sadri vie od deset bobica k~je
su srednje do krupne, svijetlocrvene.
Jookher van Tets - Grm je

bujnog, uspravnog rasta. Odlikuje se dobrom rodnou i ranim

dozrijevanjem . Grozd je srednje
dugaak (8-10 bobica) . Bobice
su krupne, purpurne-crvene,
kiselkaste, sone i daju dobro
ob~jen sok

upotreb~javati

u svjeem stanju,
i za preradu. Zbog izuzetno
dugakih grozdova lako se bere .
U naim uvjetima poinje cvjetati u prvoj dekadi travnja, a sazr~jeva od kraja svibnja.
Stvorena je u
Slovak~j (B~jnice) krianjem
sorata Red Lake x Goppertova.
Priznata je 198 5 godine. Prethodno je ispitivana pod brojem Bo 67 . Grm je b~jan, ali se
ne zaguuje.. Osnovne grane su
bujne i dugake i dobro su obrasle bonim granicama Listovi su krupni i otro nazubljeni
i poetkom vegetac~je imaju
crvenkastu nijansu.. Visoko je
samo-oplodna Otporna je na
kasne pro~jetne mrazeve . O bilno
i redovito rodi. Cvjeta pet dana
kasnUe nego detvan, a sazr~jeva
desetak dana kasn~je.. Grozdii
su vrlo dugi. Bobice su srednje
krupne (oko 0,.58%), crvene b~je,
izraeno su kisele. DozrUevaju
ravnomjerno. Prikladna je za industr~jsku preradu.
Tittan -

Stvorena je u
Slovak~j (B~jnice) krianjem
sorata .Jonkheer van Tets x
Heinemanns Rote Spatlese.
Priznata je 1985. godine. Prethodno je testirana pod br~jem
Bo 176 Grm je b~jan, jakih
grana. Listovi su krupni. Samooplodnaje. Otporna je na bolesti
i kasne mrazeve. Uspjeno se
razmnoava reznicama. Odline
je rodnosti.. Grozdii su vrlo
dugaki (80 mm) i na njima su Proizvodni nasadi
ravnoi'll:jerno rasporeene bobice (pro~jeno po 22). Bobice su
Losan - Stvorena je u Slova
srednje krupne (oko 0,62 g), tam- k~j Grm je bujan i kompaktan.
nocrvene, slatko-kisele. Mogu se Grozd je dug. Bobice su krupne,
Detvan

141

intenzivno crvene. Rodnost je

visoka i redovita.
Rotet - Stvorena je u Nizozemsk~j .. Ima vrlo krupne bobice na dugim grozdovima To
je sorta srednjeg dozrijeva~ja.
Odlino rodi .
Rolan - Stvorena je u Nizozemsk~j . Sazrijeva neto poslije sorte .Jonkneer van Tets, a
znaajno ranije od sorata Rovada
i Industria.. Ima krupne bobice
na izuzetno dugim grozdovima
Lako se bere. Bobice su slatkokisele i prikladne za uporabu u
svjeem sta~u.. Odline je rodnosti..

Rovada - Kao i prethodne

dvije sorte stvorena je u Nizozemskoj.. Vrlo krupni plod na
ekstremno dugim grozdovima,
visoka rodnost i lak uzg~j, ine
ovu sortu izuzetno prikladnom za
uporabu u svjeem sta~ju. Vrlo je
tolerantna na pepelnicu i druge
bolesti lista. Kasnim cvjeta~jem
iz~jegava kasne mrazeve. Kasno
sazrUeva. Izuzetno je popularna
sorta.
Stanza- Odlikuje se odlinom
rodnou, kasnijim c'-detanjem i
prilino kasnim dozrijevanjem.
Bobice su krupne, tamnocrvene,
vrste, kisele, s dobro obojenim
sokom.

Pt'oizvodni nasadi'

Ptimus- Sortaje stvorena u Slovakoj (Bojnice), kria~jem sorata

Heinamanns sorte Spatlese x Red Lake.. Uvedena je u proizvodnju
19T7. godine . Grm je srednje b~jan do bujan, kompaktan. Osnovne
grane su jake. Rodne granice su tanke, kratke i gusto rasporeene.
Listovi su sred~je krupni i tamnozeleni.. Visoko je samo-oplodna.
U naim uvjetima cvjeta poetkom chuge dekade tra~ja, a sazrijeva
tijekom tree dekade lipnja i prve dekade srp~ja. Odline je rodnosti
Grozdii su dugaki (88 mm) sa 17 do 30 bobica. Bobice su b~jelo
ute, prozirne pokoice, slatkasto-kisele. Dobro podnosi transport
Prikladna je za uporabu u svjeem stanju, i za preradu.

Blanka- Stvorena je u Slovakoj iz istog programa i od istih sorata

kao i sorta Primus . Grm je sred~je bujan i rairen. Osnovne grane su
jake, sred~je dugake do dugake . .Jednogodi~j e grane su duge i jake.. Rodne granice su debele, sred~je duge. Listovi su krupni, blijedo

zeleni. Samo-oplodna je. Cvjeta i sazr~jeva nekoliko dana poslije

sorte Primus. Odline je rodnosti. Grozdii su vrlo dugaki s 24
do 43 bobice Bobice su srednje veliine (oko 0,58 g), uto-bijele,
prozirne, kiselkaste. Plod je prildadan za industrijsku preradu, ali se .
moe konzumirati i s~je.

i:

.,

OGROZD

Invicta - Stvorena je u Engleskoj (East Mailing) . Ima bujHonings Fruheste - Stvorena ne grmove i otporna je na peje u Njemakoj. Prilino bujna pelnicu.. Ako se skra~ju, grane
sorta, uspravnog habitusa i vrlo imaju tendenciju izduivanja
trnovita. Prilino je osjet~jiva i padanja na zem~ju. Bod~je su
na pepelnicu.. Cvjeta rano, pa dugake.. Bobice su zelene kad
mogu nastati oteenja cvjetova zr~ju i pokrivene su pepe~jastim
od kasnih mrazeva.. Sazr~jeva dlaicama. Koristi se za preradu
rano.. ~obice su sred~je krupne, u fazi nedozrjelog ploda i izvrsna
okruglaste, zlatnoute, slatke 1 je za smrzavanje, konzerviranje.
Zrjeli plod ima izvrstan okus .
aromatine. Dobre je rodnosti.
Vrlo je rodna sorta. O~jet~jiva je
Whinham'slndustry- Stvore- na grinju ogrozda. N~je o~jetljiva
na je u Velikoj Britaniji. B~jna na niu koncentrac~ju sumpora,
sorta.. Grm je uspravan, lunih pri zatiti od grinja.
grana. Bobice su srednje krupne,
ovalne, tamnocrvene, dlakave. Perspektivne sorte
To je sorta srednjeg dozr~jevanja.
Rokula- Dobivena je kriaPrikladna je za spravljanje dema
i za uporabu u svjeem stanju. ~jem sorata Mauk's Frtihe Rote i
Usp~jeva bo~je od drugih sorata selekc~je .58.1.. koja je otporna na
na teim tlima. Vrlo je osjetljiva pepelnicu, u Max-Planck Intituna pepelnicu. Dobre je rodnosti . tu u Njemakoj .. Sazrijeva 8 dana
prije sorte Whinham's Industry.
Proizvodni nasadi

144

Grm je umjerene bujnosti . Bobice su okruglaste, tamnocrvene u

pun~j zrelosti, izvrsnoga desertnog okusa. Otporna je na pepelnicu
(Sphaerotheca mor:s.:..uvae) ploda, lista i ljetorasta. Prikladna je za komerc~jalni uzgoj..

Pax - Stvorena je u Engleskoj (East Mailing) od roditeljskih sorata Whinhams Industry, Capivator i Lancashire lad. U~jerene je
otpornosti na pepelnicu i preteno je bez bod~ji, iako se trnovi mogu
razvijati na ~jetorastima. Sline je rodnosti kao sorta Invicta, ali su
bobice krupn~je. Zrele bobice su crvene b~je. Zreli plod ima izvrstan
okus

VISOKOGRMOVITA
BOROVNICA
P1'oizvodni nasadi'

Bluetta- Manje je bujna od

drugih sorata. Grm je kompaktan i rairen. U grupi je ranih
sorata Dobre je rodnosti.. Bobice su sitne do sred~je veliine,
vrste, tamnoplave . Prikladna
je za runu berbu. Interesantna
je zbor ranog zrijenja, ali i kao
ukrasna biljka nieg habitusa.

Hardyblue - Prilagodljiva je

Duke - Duke je ranog

zr~je

nja, srednjih do krupnih bobica

slatkog okusa.. Atraktivne bobice
su vrste i odre se u s\jeem
stanju, dulje od mnogih drugih
sorata. Cvjeta kasn~je, ali sazrijeva ranije ime se iz~jegavaju
proljetni mrazevi. Ubraja se u
najrodnije sorte, konstantne rodnosti. Grm je uspravnog rasta, ali
se grane pod teretom roda, savijaju prema zemlji. Prikladna je za
mehaniziranu berbu.

razliitim

tipovima da, ukJjuujui i tea. Bobice su posebno

ukusne i slatke.. U spravni bujni
grmovi bogato rode.. Bobice su
srednje veliine, tamnoplave boje.

Reka - Stvorena na Novom

Zelandu i u kratkom je vremenu
postala osobito popularna sorta.
Sazr~jeva rano i rodi obilno. Tre14.5

ba je otro orezivati zbog velikog

rodnog potenc~jala Bobice su
iznimno krupne i ukusne. Grm
je bujan i uspravnog je rasta

bro podnosi transport. Izuzetno

je c~jenjena zbog snanog gm1a
i vrlo krupnoga i kvalitetnog
ploda..

Bluecrop - Stvorena je u
SAD krianjem sorata (.Jersey
x pioneer) x (Stanley x .June).
Uvedena je u proizvod~ju 1952.
godine. Grm je b~jan, uspravan
i vrlo rodan.. Otporna je na suu..
Sazr~jeva sred~je rano, nekoliko
dana nakon sorte berkley.. Grozd
je rastresit. Bobice su vrlo krupne
i vrste, sp~jotene, jako osjetljive,
slabo aromatine, pros.1ecne
kvalitete. Otporna je na puca~je
pokoice i bobice ne otpadaju..
Cijenjena je zbog post~jane rodnosti, vrstoe i svijetloplave boje
babica.

Berkley - Stvorena je u SADu krianjem sorata Stanley x

(Jersey x Pioneer) . Uvedena je u
proizvod~ju 1949. godine. Grm
je bujan, otvoreno-rairen, rodan. Obino se razgranava visoko iznad zem~je, i tako formira
kratko stablo. Listovi su krupni.
Sazrijeva srednje rano.. Zrenje
poinje u prvoj dekadi srpnja, a
zavrava kasno, ak poetkom
r~jna Grozdii su rastresiti.
Bobice su vrlo krupne (1,.5 do
1,9 g), spljotene, s~jedoplave,
vrste, slabo aromatine, srednje
kvalitete. Otporne su na puca~je
pokoice. Dobro se uva.

j
l
l.

l;

li

'l :l

il

:l
:j

L
i
,.

j'

Blueray - Dobivena je krianjem istih kombinac~ja sorata

kao bluecrop.. lJ proizvodnju je
uvedena 19.55 . godine. Grm je
bujan, uspravan, ali se grane pod
teretom roda sa~jaju i stvaraju
rairen habitus . Spada u grupu
sorata sred~je do ranog dozrijeva~ja. Grozdii su mali i kompaktni. Bobice su vrlo krupne,
s~jetloplave, vrste, aromatine,

visoko-desertne kakvoe.. Otporna je na pucanje pokoice. Do146

Nui - Stvorena je nedavno na

Novom Zelandu.. iri se europskim zemljama Ima iznimno
krupne i vrste plodove koji su
atraktivni za trite u svjeem
stanju. Grm je nii, sred~je bujnosti Sorta sred~jeg dozr~jeva~Ja

Puru- Stvorena je na Novom

Zelandu, kao i prethodne dvije
sorte.. Grm je bujan, uspravan.

sorte Elliott. U~je

rene je rodnosti i daje pro~jeno
4-6 kg ploda po grmu Bobice
Elliott - Sorta s najkasnijim su krupne, ukusne i aromatine.
dozr~jevanjem, koja je znaajno Prikladna je za runu i za strojnu
produila sezonu potro~je berbu te za uporabu u svjeem
ploda u svjeem stanju. Ima us- stanju.. Zbog kasn~jeg zr~jenja
pravan grm, neznaajno rairen.. prikladna je za uzg~j zbog doRodnost je visoka i konstantna pune sezone i kontinuirane opBobice su sred~je krupnoe, skrbe trita svjeim plodom.
vrste, bez oiljaka pri berbi,
Toro - Sorta je srednjeg dosvijetloplave, prosjenog okusa.
Mogu se brati i mehanizirano zrijeva~ja, velike b~jnosti.. Daje
zato to se 10-80% bobica moe krupne bobice umjereno plave
brati istodobno. Prikladna je za boje, ukusn~je od bobica sorte
trite u svjeem stanju Cvjeta Bluecrop. Daje iznimno krupne
iznimno kasno.
plodove Preporua se razmak 1
m uredu .
Perspektivne sorte
Bobice su krupne, plosnatog oblika i izuzetno slatke.

: ~:
. .. .

najkasn~je

Nelson - Dobivena je kria~em sorata Bluecrop i Berkley

u SAD-u 1988. godine. Nelson
je nasl~jedio dobar okus sorte
Bluecrop, a krupnou ploda sorte
Berkley Odlikuje se ustaljenom
i visokom rodnou. Kvaliteta
ploda je odlina. Bobice su vr
ste, tamnoplave b~je. U grupi je
sorata srednje kasnog vremena
.. .
zrqenJa.

Elizabeth - Stvorena je u
SAD-u. Grm je bujan. Sazr~jeva
kasno, nekoliko dana ran~je od
147

:t
!'
i

l
!

.JAGODA I MALINA
BOLESTI
Pjegavost li~ta jagode
Bolest je naizraen~ja za kinih
godina, kada prouzroi masovno
suenje lia.

k~ji se sui. Pjege se mogu nai i

na stablu, pete~jkama i plodu

Uzronik G~jiva

Pt'epoznava~je. U pro~jee se
na liu uoavaju okruglaste, svi-

jetle pjege, smee-crvenih rubova. ~jege spajanjem i irenjem

obuhvate veliku povrinu lista,

(mycosphaerella fragariae). G~jiva k?ja je

uzronik lisne pjegavosti prezimi
u oboljelim ostacima jagode te u
pro~jee sporama zarazi lie.

149

:l

:~ ~

'

l
;

..

tj

Zatita .. Treba saditi zdrave

sadnice i izbjegavati vlana tla..
Oboljelo lie u kolovozu treba
pokositi i spaliti, a nasad prorijediti, prekopati i provesti gnojidbu

,,

"!i
~l

Zatitu treba provoditi im se

uoe prvi simptomi fungicidima
na osnovu bakra: champion, cuproxat, bakreni euparen, euparen
.50 i euparen multi.

:l

J:1

Siva pliJesan plodova.fagode

:"'
.i

Slino je siv~j p~jesni groa

jer je uzronik isti parazit (bu-

trytis cinera) ..

:.~

-~
.'

:~

.,
.;

PI"epoznava.nje. Znaci bolesti

jav~jaju se pr~Je zr~jenja ploda,
pa ako tada ima dosta kie, moe stradati skoro c~jeli pnnos
Bolest se uoava prema smeim
pjegama na plodu, u okviru k~jih
tkivo omekava i truli. Truljenje
se brzo iri i zahvaa cijeli plod.

'
'
,.

Kia i vjetar raznose spore k~je

prenose zarazu ploda.
Klijanje spora i nastanak zaraze mogui su i bez kie.. Za to je
esto dostatna vlaga u grmu jagode Osobito su osjet~jive sorte
150

iji se plod ra~ja blie zem~ji

ili u unutranjosti grma gdje se

vlaga, pos~je kie i rose, najdue
zadrava..
Zatita...Jagode ne treba gusto . .
saditi.. Mora se unitavati korov,
jer poveava vlanost nasada Ne
uzgajati sorte ~ji se plod razvija
dodirujui zem.Jju.. Strugotina, .
slama ili tamna polietilenska
fo~ja postavljaju se ispod bi~jke,
pnJe ili poslije sadnje jagoda,
kako plod ne bi dodirivao zem~ju.

Za prvo tretiranje prije cvatnje treba koristiti fungicide ireg

spektra djelovanja (euparen multi 0,2.5%) a za kasn~ja tretiranja
botricide (ronilan, kidan, teldor)

Pepelnica Jagode {Spahaerotheca

humu/i ili musc.ularif}

Ova bolest napada sve nadzemne organe jagode. A zaraeno lie se sV~Ja, plod dobiva
bjelkastu prevlaku 1 c~jeli grm
slabije napreduje ..
Suzbijati treba ve kod pojave
prvih simptoma ili, to je jo
uinkovitije, preventivno prskati
eupar-enom, bayletonom spec~jal,
cosanom, benemilom, tiltom i dr.

Bolesti korijenaJagode

je

sitn~je, kovra

se i postaje

klorotino .

U svijetu i kod nas bolesti kor~jena jagode sve vie umanjuju

prinos i nanose tetu proizvoa
ima.

Bolesti kor~jena jagoda uzrok~ju bn~jne vrste g~jivica - Vertid!lium albo-atrum, Phytophtora
fragarie, Armilaria me/lea i druge.

Na pojavu viroza u jagodnjacima utjee nekontrolirani promet

zaraenim sadnicama. Zbog toga
pri kupnji sadnica treba paziti na
odgovarajui atest na viruse.

Su.enje .stabla i grana maline

Jedna

Bolest se prepoznaje po opem

slabljenju i propadanju biljke te
. . .
smanJenJU pnnosa.
Strunjaci

upozoravaju da se
bolesti kor~jena jagode mogu
spr~jeiti izborom otpornih sorata- senga sengana, earlydown
itd, sadnjom na dobro tretiranim tlima a posebno plodoredom.. Izbjegavati sadnju jagoda
nakon rajice, paprike te saditi
s veim razmacima i umjereno
upotreb~javati duik

Viroze
Veliku tetu jagodama ine virozna obolje~ja. Do sada je, kod
jagode, uoeno dvadesetak virusa ~ja se nazonost prepoznaje
sma~je~jem b~jnosti i rodnosti
te ma~jim br~jem izb~jaka. Li-

od najopasn~jih bolesti
maline. Ne poduzmu li se mjere
zatite, malina se sui i nasadi se
poneg~je moraju unitavati.
PI"epoznavanje Poetkom se
ljeta p~javljuju ~jubiaste pjege
na osnovi ljetorasta, koje se vremenom poveavaju i ire a do
jeseni zahvaaju c~jeli ljetorast.
Kora ljetorasta krajem ~jeta pob~jeli, trga se i puca, odvajajui
se od drvenog dijela. Sr i drveni
dio ljetorasta postaju smei. Na
obo~jelim ~jetorastima vide se
br~jna crna tjeleca. Obo~jeli ljetorasti u proljee se masovno sue .
Razv~jem bolesti sui se i osnova
stabla, paje oteano po mlaivanje
maline oreziva~jem.
Uzronik

Gljiva k~ja izaziva

ovu bolest, prezimi na obo~jelim
~jetorastima u crnim ~jeledma,
151

iz kojih se u pro~jee oslobaaju

spore k~je izazivaju primarnu
zarazu i to u drug~j polovici
svibnja. Tijekom ljeta formiraju
se ~jetne spore, piknospore, koje
izazivaju sekundarnu zarazu. Na
liu se zapaaju smee pjege
nepravilnog oblika, koje se ire
du ivaca.
Zatita. T~jekom jeseni i zime
obo~jele d~jelove maline treba
odrezati, iznUeti iz nasada i spaliti, a preostale tretirati "bakarnim
vapnom". U svibnju, kada ~jeto
rasti dosegnu 10-15 centimetara,
obavi se prvo tretiranje, a drugo
prije otvaranja cvjetnih pupova.
Nakon 10-12 dana tretiranje se
ponovi. Malina se etvrti put tretira poslije berbe.

caj na irenje virusnih oboljenja

ima gustoa i blizina parcela na
kojima se uzgaja malina.
Suzb~janje virusa moe se provesti unitava~jem prenosite~ja

- lisnih uiju i nematoda te dezinfekcijom tla.

Na malini je do sada uoeno
oko 30 vrsta virusa. U Hrvatskoj
su osobito tetni: virus prstenaste pjegavosti maline k~ji se
poznaje po prstenastim pjegama
svijetlozelene boje koje se jav~jaju u pro~jee, virus klorotine
mreavosti lia maline k~ji se
prepoznaje po klorotinim linijama na nervaturi lista (prenosi
ga lisna u) itd.
Ljubiasta pjegavost maline

Vir urne bolesti maline

(Didymella apllanata}

Virusna su oboljenja sve ea.

Jedna od najopasnijih bolesti
Budui da se ona ne mogu ~jeiti, maline u nas.. Poznata je kao
osnovna je mjera borbe protiv uvelost pupova i rodnih izb~jaka
njih nabava zdravog sadnog ma- maline. Ovaj parazit izaziva priterijala i unitavanje oboljelih iz- jevremeno sue~je lia i izbojab~jaka. O tome je dosta reeno u ka, uvenue pupova i srna~jenje
rodnosti.
drugim poglavljima.
Osim sadnim mater~jalom, virusi se prenose i lisnim uima,
peludi, nematodama Velik utje-

152

Didymella apllanata prezim~ja

va na jednogodinjim izb~jcima i

malinu napada u drugoj godini

........
:. ..:.:.::: .
,.

. it
t

. . . J

Uz sve neophodne agrotehni- uta hra kupine

ke ~jere za uzg~j maline (zdrav
uta hra je u nas nova bolest
sadni materijal, prorjeivanje izb~jaka, ukla~janje onih koji su kupine, otkrivena pr~je nekoliko
donijeli prinos itd..) temelj borbe godina. Otprije nije poznata, jer
protiv obje bolesti su bakreni se donedavno kupina nije niti
preparati.
uzgaJala. irenjem uzg~ja ove
vone vrste stvoreni su uvjeti za
Hra maline
p~javu ute hre. Vjeruje se da je
ov~je dospjela uvozom sadnica
Poznaje se po smeim pje- kupine te da e se brzo iriti
gama na naliju lista. Napada
Bolest se lako poznaje po kasve nadzemne ~jelove maline..
Oboljelo lie otpada u kolovozu rakteristinim ukastim nakupinama k~je nastaju na svim
l I't.lJnU
organima kupine: listu, peteljci,
I protiv ovog parazita koriste stablu i plodu. Obo~jelo se lie
savija i deformira, sui i otpada,
se bakreni preparati.
to nepovo~jno utjee na urod i
kvalitetu ploda. Prvi znak bolesti
Siva plije~an ploda
uoi se na do~jem liu u obliku
.Javlja se u vrlo gustim grmovi- ukastih nakupina, a na ~jeto
ma u vrijeme dozr~jevanja ploda. rastima i stabljici u obliku rana
Plod postaje mekan i vod~jikav, du~jine centimetar ili dva. Ispod
a prekr~je ga pauasta presvlaka. raspukle kore naziru se nakupine
Osim prorjeivanja grmova uz utih spora..
uzgoj otpornih sorata, primje~j~je se kemijska zatita u dva
Obo~jeli se ljetorasti i stab~jika
navrata: pr~je cvjetanja i poslije mogu osuiti, zbog ega bolest
procvjetava~ja, preparatima kao vrlo nepovoljno u~jee na razv~j
sto Je ronil"
an .
i vitalnost kupine.
v

((

Na oboljelim biljkama plod

teko, ili uope ne sazrije.

1.;3

;l l;

ij':
l

l! i
!j;

!: l
!;: ll

..

'

li

l:
!i

:i

Spore formirane u ukastim

nakupinama ire se tijekom vegetac~je i uzrokuju novu zarazu.
Gljiva, uzronik bolesti, prezimi
u oboljelim dijelovima kupine.
esta kia i vl~no vrijeme pogoduju razv~ju i irenju bolesti..
Treba

prim~jeniti mehanike

i kem~jske ~jere. Ondje g~je

je bolest jae zahvatila kupinu
potrebno je, posllje bet be, odstraniti i spaliti obo~jele izb~jke.
Preporua se uzgoj ma~je osjet~jivih sorata.

i;

:,:

:,
l
l[

l
it.,.

.l
"t

;j

j
l

Odmah poslije pojave prvih

znakova bolesti, tretiramo fungicidima. To je obino u vrijeme kada ~jetorasti dosegnu
etrdesetak centimetara. Tretiranja se ponavljaju u razmaku od
10 do 14 dana.
Prepo ruaju se pr eparati na bazi
bakrenog oksiklorida ("Bakreno
vapno VVP SO"), mankoceba
(dithane M-45, mankozeb).

Cvjetar:jagode i maline

Odrasli insekti napadaju cvjetne pupove jagode i maline.

Prepoznavanje i nain ivota.
tetnik prezimljava u stacUju odraslog insekta ispod starog lia
i drugih biljnih ostataka. lnsekt
je crvenkastosme i dug je oko
tri milimetra. U pro~jee enke
poloe jaja u neotvorene c\jetne
pupove, a potom zas~jecaju cvjetnu drku s gornje strane, pa se
pupovi o~jese.
Liinke

u cvjetnim pupovima
provedu oko 25 dana. Vrijeme do
izlaska insekta je od est do deset
tjedana . C~etar se dvaput hrani i
to u ~jeto-j esen te pro~jee. Tada
ih i unitavamo, jer preparati
~jeluju samo na odrasle insekte
(zolone, lebaycid i dr..) .
Ma/inina pipa

Osobito velike tete radi uplaninskom podru~ju..

Prepoznavanje i nain ivota
Odrasli insekt prezimljava u ze~ji, naj ee uz okot maline.

:i
.l
!
:~

li l

154

Iz zemJje izlazi poetkom, a

masovno sredinom svibnja, to
je u skladu sa ojetanjem maline
Odrasli insekti hrane se ojetnim
pupovima i otvorenim C\jetovima
enke polau jaja u cv~jetove,
Razni stadiji razvoja pipe maline
od lipnja do polovice srpnja
Byturus tomenfo.5U5
Liinke se hrane plodom maline,
a kada odrastu odu u zemlju,
zaahure se i do polovice listoSuzbijanje . tetnik se suzb~ja,
pada formiraju se odrasli insekti. u vr~jeme formiranja cvjetnih
Malinina pipa ima jednu gene- pupova maline, pr~je cvjetanja,
rac~ju godinje.
preparatima zolone liquide, lebayacid EC, a odmah pos~je
c\jetanja delis EC-25.

Ma/inina pipa hrani .se cvjetovima, a njene liinke plodom maline

1.5.5

jedno s mravima kojijedu mednu rosu titne ui.

U mnogim su zemljama nematode glavni uzronik smanjenja uroda i propada~ja jagode. .Jagodu nematode napadnu
preko kor~jena a nekada i preko
stabla. To su sitni organizmi k~je
je teko uoiti. Korijenova nematoda ulazi u ilice Ovi tetnici
napadaju stablo, lie i pupove
Glavni nain borbe protiv ovih
tetnika je dezinfekcija metilbromidom. Tretira~je mogu vriti samo za to odgovorne osobe
Budui ovaj preparat djeluje
negativno na ozonski omota,
u nekim je zemljama ve zabra~jen, te basamid granulatom (u
zatvorenom). Na Floridi (SAD)
mnotvo proizvoaa jagoda priklonilo se hidroponskom nainu
uzg~ja jagode.
U nas je glavna mjera borbe
protiv nematoda pravilni plodored i izbor zdravog sadnog mater~jala . Zaraene se bi~jke moraju ukloniti.
Bijela ftitna uf

esta je p~java osobito u jako

zakorov~jenim jagodnjacima, za-

1S6

Postoji velik broj odgovarajuih insekticida, npr:. lebaycid,

medasystox - jednim tretiranjem pr~je cva~je i drugim pr~je
poetka sazr~jevanja ploda.

Malina i kupina
1.. Zim.sko tretiranje..
Zimsko tretiranje vri se radi suzb~janja suenja izboja, te protiv
jaja lisnih u~ju i titastih u~ju, crvenim uljem ili kombinac~jom nordu WG b~jelo ulje.

2. Tretiranje u Vt"ijeme pupanja..

Slui suzb~janju uzronika ((antraktoze" - pjegavosti
(Gleosporium venetum).

~jetorasta

157

Tretirati je najbolje u trenutku

pucanja pupa preparatima na bazi
bakra, kao to su Bakreno vapno
S-.50 u koncentrac~ji 0,.5%.

Talstar 0,.5% (bifentrin), Sumialfa (esfenvalerat), Ripcord (cipermetrin).

4.. Tre tiranje po.slije pr'OL'Vata.

3.. Tretiranje pred cvjetanje.

Tretira se prije poetka cvjetanja

s ci~jem suzbija~ja uzronika:
"antraknoze", plamenjae pupa
(Didymella applanata), plemenjae izbojaka (Leptosphaeria coniothirium) i hre (Phr-agmidium
rubi idaei) .

Ovim se prskanjem suzb~ja

malinina pipa (Byturu.s tomentosw), cvjetar maline (Anthonomu5
rubi), prstenar maline (Agrilw
aurichalceus), korebus maline
( Corebus rubi), muha maline (Pegomia rubivora), lisne ui, malinina muica (7homa.5inia theobaldi), rutava buba ( Tr-opinota
birta), malinin savija (Notocelia
udmanniana).
Preporu~ju

se sljedei fungicidi: Venturin 0,2% (ceptan),

Dithane M -lO 0,2% (mancozeb).
Kod suzbija~ja tetnika fungicicima dodati neki od s~jedeih
insekticida: Zolone 0,2% (fosalon), Basudin 0,2% (diazinom),

Namijenjeno je suzbijanju istih

bolesti kao i prethodno, osim
to se ovim tretiranjem suzb~ja i
uzronik truljenja ploda (Botrytis
cinerea) . Preporu~ju se Bakreni
euparen u konc. 0,3% uz dodatak
Ronilana 0,2% (vinklozolin) .

.. ...

Tretiranje protiv truljenja moe se ponoviti nakon 10 dana

Ronilanom 0,2% ili Euparenom
0,2% (dilofluanil) . Brati n3:jran~je
14 dana poslije ovog tretiranja.

.5.. Tretira,Ye poslije berbe. Ovo

se tretira~je ne smije izostaviti
i obavi se odmah poslije berbe. Namije~jeno je suzb~janju
plamenjae pupa (Didymella
applanata), i plamenjae izbojaka (Leptorphaeria coniothirium).
Tretira se poslije uklanjanja i
spaljiva~ja starih i prorjeiva~ja
novih izb~jaka
Tretiranje se ne sm~je odlagati.. Treba koristiti preparate na
bazi bakra uz dodatak insekticida za suzbij~je malinine muhe
( 7homaJiniana theobaldi), i to Ba.

1.58

kreno vapno. uz dodatak Malation 0,2%.. U nasadima s vie

plamenjae pupova i plamenjae
izb~jaka, tretiranje ponoviti nakon 1.5 dana.
Za kupinu vr~jedi isto, osim to
za suzbijanje eriofidn.ih grinja
treba koristiti neki od akaricida
na bazi klofentezina (Apollo),
propargita (Omite), heksitiazoksa (Nissorum) i sl. Tretirati kad
~jeto rasti kupine im3:ju 20-30
cm, pr~je cvjetanja i za vr~jeme
proc\ietavanja.
Kod tretiranja u procvjetavanju posebnu pozornost posvetiti
karend i prednost dati akaricidima s kraom karencom.

Jagoda
1.. Tretiranje poetkom vegetacije.. T~jekom travnja suzb~ju
se uzronici ~jubiaste pjegavosti, preparatima na bazi bakra
(Bakreno vapno, champion, cuproxat).. lJkoliko je konstatirao
napad Tar:sonemus pallidus bakrene preparate kombinirati sa
nekim od akaricida: propagrita (Omite 0,1%), klofentezina
(Apollo 0,05%), heksitiazoxa
(Nissurum 0,0.5%), brompropi-

2.. Tr-etiranje prije cvjetanja.

Suzb~janje jagodnog c'ietara,
surlaa, lisnih uiju i grinja Koristiti: fosalon (Zolone 0,25%),
diazinom (Basudin 0,2%), a
za suzbijanje grinja propargit
(Omite 0,1 %).

Za suzb~janje uzronika bolesti

insekticidu dodati fungicid: kaptan ili mankozeb (Dithane M 70
0,2%)
3 .. Tretiranje poetkom f:vjetanja. Suzb~janje uzronika sive
trulei (Bot~ytis cinerea) . Mogu
se koristiti: dihlofluanid (Euparen 0,2%), vinklozin (Ronilan
0,2%), prosimidon (Sumileks

0,15%)
4 . Tretiranje u vrijeme punog
cvjetanja.. Zbog sive trulei u
izrazito povoljnim U\jetima za
razv~j B cinerea. Koristiti fungicide najkrae karence.

.5.. Tretiranje po.slije berbe.

Ima za cilj suzb~janje uzronika
ljubiaste pjegavosti (M..fr'tJgariae) . Koriste se bakreni preparati
ili fungicidi na bazi kaptana i
mankozeb a.
159

Odmah posl~je berbe treba nazoni.. Meutim, fitopatolozi

suzbijati Othiorrhynchu.s vrste. naglaavaju da je i P~ytoptho
Mogu se koristiti neki od in- rafragariae var. rubi, novootsekticida: fenitrotin (Sumition krivena i ekonomski vrlo tetna
0,2%), dilazinon (Basudin 0,2%), gljiva koju treba izdvojiti (zbog
malation (Malation 0,2%), meti- velikih teta k~je uini) Struna
dation (Ultracit 0,1 %), fosalon literatura upozmava da gdje god
(Zolone 0,2.5%), bifentrin (Tal- se u s~jetu Phytopthorafragarstar 0,05%).
iae var. rubi pojavila don~jela je
katastrofalne posljedice za proizDruga varijanta zatite maline vodnju maline.
od bolesti i tetnika
Ukoliko u ovomu nema drugih
interesa, teko je shvatiti u emu
NAPOMENA: Pos~jednjih je je problem . Evo zato.
godina sve ee suenje i proPrvo, ne trebamo se nadmetati..
padanje malina. Struna javnost Problem sue~ja maline post~ji, i
polemizira o uzroniku ove po- onje na (svih nas k~ji se bavimo
jave. Dok jedni tvrde da je uz- malinom) . Drugo, bolest izaziva
ronik patogene-infektivne prig~jiva, a gljiva ivi u tlu, pa je to
rode i u nasade se unosi zara- problem i onih koji se bave tlom.
enim sadnicama, drugi ovu po- Tree, za razvoj g~jive neophodjavu tumae abiotskim uzrocima na je voda (8-20 sati neprekidne
pr~je svega poveanom vlagom zasienosti da vodom), pa je to
da.. Evo to o tome kae dr problem i onih koji se bave vodom (odvodnjavanje/navodnjaMirko Ivanovi:
. . . . elimo naglasiti s~jedee. vanje). etvrto, g~jiva napada
Tono je da propadanje maline malinu (ne banane), pa je to
u nas izaziv~ju br~jni imbenici problem voara, selekcionara,
abiotske (tlo, voda, zrak, niska i agrotehniara itd, Peto, gljiva
visoka temperatura i sL) i biotske se prenosi sadnim materijalom
naravi (g~jive: D,ydimella, Veticilli- (tako je \jerojatno k nama i doum, Rhioctonia, Armillaria, Lep- spjela), pa je to problem svih
to.5j>haeria, Pythium, Fusarium, onih koji se bave proizvod~jom
bakterije, virusi), insekti, grinje, sadnog mater~jala. esto, sadni
nematode i dr , u nas oduvijek materijal se proizvodi, ili bi se
160

trebao proizvoditi po odreen~j

proceduri propisanoj Zakonom . U dravama EU Phytopthorafragariae var rubi nalazi se
na A2 karantensk~j listi to je,
takoer, odreeno zakonskim
propisima pa je i tu uloga drave.
Sedmo, osmo, deveto, ....... ili prvo
svejedno je, suenje maline se
pr~je svega tie proizvoaa maline, otkupljivaa, preraivaa,
izvoznika... . Ukoliko se ne nae
rjeenje problema suenja maline, opravdanost bav~jenja ovom
proizvodnjom postaje upitna
Jo jednom treba istaknuti
da je fitoftora maline postala
n~jznaajn~ja bolest ove biljke
u svim zem~jama g~je se ovaj
parazit p~javio Ovo potvruje
injenica da je fitoftora maline prvo otkrivena u kotsk~j
jo 1938. godine i da je on~je
prouavaju vie od 70 godina.
Fitoftora tnaline - truljenje
kor~jena maline
Uzronik:

Phytophtora .spp.
(Engl..: Phytophthora root rot}.
Fitoftora ili tru~jenje korUena
maline je, izvan sumnje, najznaajnija bolest kor~jena maline u
sv~jetu Ona je daleko znaajn~ja
nego sve druge bolesti kor~jena

zajedno Za razliku od verticilione, k~ja se jav~ja na kupini,

fitoftora se prvenstveno javlja na
malini, dok je na kupini rjea.
Fitoftora maline prVI Je put
opisana u kotsk~j 1937 godine. Potom je otkrivena u Americi 1958., ali su znaajnije tete
on~je nastale tek 80-ih kada je
jaka p~java bolesti registriraJ)a
u centralnom i istonom dijelu
SAD-a, Velik~j Britaniji, Europi
i Austral~ji Ova je bolest postala
znaajnom, pr Ue svega zbog:
1) irenja virulentnih izolata
g~jive (vjer~jatno na sadnom mater~jalu k~ji n~je pokazivao simptome) u podru~ja u k~jima bolest
nUe bila nazona i
2) pobo~jane tehnike izolacije i dokazivanja gljiva roda Phytophthora Zbog nemogunosti
njihove izolac~je i dokazivanja,
tetno ~jelovanje patogena pogreno je pripisivati ~jelovanju
drugih imbenika kao to su
niska zimska temperatura ili
guenje korUena u vlanom tlu.
Fitoftora se primarno javlja na
crven~j malini i nekim njenim
hibiidima, kao i na crn~j malini
(Roccidentalis) . Meutim, bolest
161

n~je utvrena

do

D anas je fi.toftora rairena

cijelim svijetom i u br~jnim je
zemljama najznaajnija bolest
maline ..

Zaraeni rodni izbojci daju

slabe bone grane s liem koje
uti, vene i sui se du glavnog
i izmeu bonih nerva. Jako
zaraeni rodni izbojci osue se
prije dozrijevanja ploda.

na drugim vrstama
roda Rubus ili njihovim hibridima..

Opis bole.sti.. Pojava bolesti uoava se na niim dijelovima

g~je je tlo nepropusno i g~je se
skuplja voda. Najee se sui
nekoliko biljaka u grupi. Zaraza
sejav~ja na najniem dijelu reda i
iri se navie. Biljke se prorj e~ju
i smanjen je br~j novih izb~jaka.
Ako je malina zaraena nekim
drugim bolestima ili oteena
niskim temperaturama, izb~jci
normalno izb~jaju u proljee i
malinjak se obnavlja Meutim,
u sluaju fitoftore, malina se u
potpunosti sui i nema obnavljanja nasada.. Bolest se moe
javiti na rodnim izbojcima i na
ljetorastima . Zaraeni ~jetorasti
(izb~jci) brzo venu i propadaju,
esto nakon pojave vodenaste
pjege u njihov~j osnovi Ponekad
bolest na ljetorastu napreduje
spor~je, pa se javlja utilo, potom uvenue i na kraju sue~je.
Meutim, nekad izb~jak ostane
zaraen ne pokazujui simptome

162

s~jedeeg pro~jea.

Skidanjem kore sa zaraenih

korjenia uoava se ruiasto
smea pro~jena b~j e korijena
s naglaenom razlikom izmeu
zdravog i bolesnog ~jela tkiva.
Pojava bolesti na kor~jenu i korjenovom vratu moe biti pouzdan d~jagnostiki znak fitoftore
maline.

Patogen. lJ s~jetu je, iz zaraene maline, izolirano osam

vrsta gljiva iz roda Phytophthora.
Sve imaju razgranatu, prozirnu
cenocitski micelij k~ji starenjem stvara septe. Sve nabrojane
gljive na vrsto hranjiv~j podlozi
slabo formir~ju sporang~je lJ
sjeveroistonom dijelu SAD-a
najee je iz obo~jelih bi~jaka maline izolirana g~jiva P..fragariae, a
u sjeverozapadnom d~jelu SADa i kontinentalnom dijelu Europe
P.. erytroseptica i visoko patogena
varijanta P.. megasperma, poznata
kao tip 2 . Najnovija istraivanja

" . :.

kazuju da su navedene g~jive in ~jenog dosp~jevanja u nasad je

sline izolatima P. .fragariae iz putem zaraenog sadnog materijagode. Meutim, zbog malih jala, kontaminiranog da ili tekumorfolokih i uzgajivakih raz- e vode k~jom se zaraza prenosi
lika izmeu izolata s maline i ja- s viih na nie terene ili ako se
gode ali i nemogunosti krianih koristi voda za zalijeva.~je u kojoj se nalazi inokulum patogena.
inokulac~ja maline i jagode s istim izolatima, st~jalite je da izolati gljive s maline dob~ju naziv P.
Kad gljiva dosp~je u do, u njefragariae var. rubi.
mu ostaje dugo iako se malina
ne uzg~ja. Najei inokulum tla
U raznim zemljama, razliiti su zoospore koje se formiraju u
istraivai uglavnom su izolirali zoosporang~jama na zaraenom
P. .fragiae.. Meutim, dobivene tkivu ili na zoosporama. Zoosu i razliitim imenima opisane . spore u P. .fragar iae formiraju
br~jne druge vrste kao to su: P. se i osloba~ju na temperaturi
megasperma (SAD, Velika Bri- od 4-25oC, a optimum je na 13tanija), P. cactorum (SAD, Velika 190C. Openito uzevi, formiBritanija), P. citricola (SAD, Ve- ranju sporangija pogod~je visoka
lika Britanija), P. cryptogea (SAD, vlanost tla .
Australija), P. drechsleri (Velika
Britanija), P. cambivora (Velika
Neophodna vlanost tla je
Britanija) i dr.
ograniavajui i vjer~jatno primarni razlog potpune povezaCiklus r'tlzvoja.. U prirodi po- nosti pojave fitoftore maline sa
stoji vie potencijalnih izvora vlanim tlom.. Optimalno osloprimarnih zaraza maline, ali nji- ba~je zoospora nastaje kada
hov znaaj varira ovisno o vrsti je tlo potpuno zasieno vodom i
g~jive . Neke gljive kao to je P. naglo prestaje im se d o pone
megasperma imaju vrlo irok c~jediti. Relativno se malo zooskrug domaina~ dok na primjer:, pora oslobaa im je vodeni
P. .fragariae ima vrlo uzak krug matriks potenc~jal- 10 mbar (-g.
domaina i manje je rasprostrakad je voda u du 10 cm iznad
njena od bilo koje druge vrste nepropusnog sloja) i zoospore se
roda Phytothora. Uobiajeni na- oslobaaju kad je vodeni matriks
163

optimlan~j temoslobaanje zoospora

- 25 mbar. Na

l'
:

i
!

peraturi,
poinje priblino 30-60 minuta
poslije saturiranja tla i zavri se za
3-6 sati, ako tlo ostane saturirano vodom. Zasienost tla vodom
je vana i za ras~javanje zoospora.
Zoospore se kroz tlo kreu samo
kad su najvee upljine u njemu
ispunjene vodom. O~jecanje
vode ili rasprivanje s potopljene povrine omoguuje da se
zoospore pasivno raznose. Za
vr~jeme drugog zakuhavanja tla
kor~jen maline puca uslijed ega
se iz korijena lui eksudat kemoterap~jski privlaei zoospore
g~jive.

Zaraza maline zoosporama

ovisi o zasienosti da vodom i
o~jetljivosti sorte.. Kod o~jedjivih
sorata do treba biti zasieno vodom jedan sat, kod umjereno
osjetljivih sorata 8-24 sata, a
kod otpornih preko 24 sata. Kad
se malina inficira, gljiva moe
formirati nove sporangije i zoospore sposobne za novu zarazu
kadgod su u tlu povoljni u'1eti
(vlage i temperatura) .
Suzbijanje. Najvanija je proizvodnja zdravog sadnog materijala. Najsigurniji nain je proiz164

vodnja rasada kulturom tkiva u

zatvorenom prostoru
Vaan je izbor ~jesta za podizanje malinjaka. Malinjak treba
podizati na dreniranim i ocjeditim tlima na kojima se voda ne
zadrava i u kojima zara:za ill;je
registrirana. Nepropusna tla moraju se drenirati.
Treba ispitati osjetljivost sortimenta maline.. Koristiti sorte
k~je su najotporn~je na bolesti. U ~jeverozapadnom dijelu
SAD-a se za komercijalni uzg~j
preporucUJU
sljedee
sorte:
Meeker) Chillewack i Sumner)
koje pokazuju i~esnu poljsku
rezistentnost, dok su Wiliam ette,
Skeena, Chilcotin i Comox vrlo
osjetljive. U istonom d~jelu
SAD-a posebno o~jetljivima su
se pokazale Titan i Hilton, mnjereno do visoko osjetljive su Festical, Heritage, Reveille i Taylor,
dok je Newburg donekle rezistentan.. Latham je znaajno rezistentan. Svi genotipovi maline
podr~jetlom iz Velike Britaill;je
pokazali su se vrlo o~jetljivima u
uvjetima u SAD-u.

etvrto, kem~jska zatita. U uvjetima manje povo~jnim za razv~j

bolesti i kod manje o~je~jivih sorata maline primjena fungicida na
bazi Metalksila i Fosetil daje zadovo~javajue rezultate Ali, kod jako
o~jetUivih sorata maline i na zb~jenim vlanim i tekim tlima kemUski preparati manje su efikasni

ZATITA OD KOROVA

Za suzb~janje jednogodinjih
i viegodinjih travnih korova u
nasadima jagoda, ribiza i ogrozda, n1ogu se koristiti preparati na
bazi djelatne tvari Fluazifop-pbutila (Fusilade Fork i Fusilade
super). U jagodama su dozvo~je
na dva tretiranja i to pr~je cvatnje i poslije berbe. U malinama,
ogrozdu i ribizu, dozvo~jeno je
tretiranje do poetka cvatnje.
irokolisne korove u nasadima
jagode i maline moemo tretirati
pripravcima sa ~jelatnom tvari
klopiralid (Logo 300, Lantrel
300, Loret), Devrinol i Razza
(d. t .. napropamid); suzbijaju veliki br~j uskolisnih i irokolisnih
korova nicanja u nasadima jagode i kupine U nasadima jagode,
za suzbijanje ~jemenskih irokolisnih i nekih uskolisnih korova, moe se koristiti preparat
Venzar (d t . Lenacil) .

U nasadima malina, kupina,

crnog i crvenog ribiza, moe se
koristiti granulirani zem~jini
herbicid casoran G.
GUSKE UNITAVAJU
KOROV
Korov u jagodnjaku jedna je od
najveih briga proizvoaa. Osim
toga, navodnjavanje je neophodna agrotehnika mjera, pa viak
vlage prouzroi jak rast korova.
Treba raztnisliti o mogunosti
imanja gusaka u blizini jagodnjaka, jer najbo~je unitavaju
korov u nasadu. Prolazei ne
diraju i ne povrjeuju jagode. U
sistemu navodnjavanja, za hektar je dovoljno 15 do 20 gusaka.
T~jekom c~jetanja i sazrijevanja
ploda guske moraju biti izvan
nasada.
16.5

PREPORUKA STRUNJAKA
PO~JOPRIVREDNOG

:;

l
l

sadnje jagodiastog voa,

a osobito jagoda, u zapadnoeuropskim zem~jama i SAD-u tlo
se dezinficira metil-bromidom
protiv nematoda Montrealskim
protokolom ove zemlje sporazumjele su se da metil-bromid
izbace iz uporabe do 2010 . godine. Meutim, u veini ovih
zemalja potroai i proizvoai
jagoda raspravljaju, je li dogovor
zbog zatite Zemljinog ozonskog omotaa ili zbog onih k~ji
jedu jagode Kako god bilo, na
ovim tritima se ve sad trai
deklariranje je li jagoda proizvedena na tlu g~je se koristio metilbromid. Apsolutna zabrana ve
postoji u Njemak~j, Nizozemskoj i Danskoj. Iako se metil-bromid kod nas ne proizvodi, ova
napomena slui kao upozore~je,
osobito izvoznicima.. Uslijed naglog zaokreta u zakonsk~j regulativi, u nekim zemljama se ozbiljno razmatra preor~jentacija
na hidroponski uzg~j jagoda

FAKULTETA

Pr~je

Pr~je

sadnje jagode obvezno

pregledamo tlo, kako bismo
ustanovili nazonost 1njaka,
grice i rovca. Ukoliko se utvrdi
kritian br~j 3-4 injaka ili 23 grice na m 2 , plitko u tlo deponirati volaton ili dotan G-5 ili
Counter G-S .
Prvo tretitanje obaviti kretanjem vegetacije zbog zatite od
lisne pjegavosti, koristiti jedan
od bakrenih preparata: Bakreno
vapno, Champion, cuproksat.
Drugo tretiranje obav~ja se u
vrijeme formiranja c'1etnih pupova zbog zatite od lisne pjegavosti. ~oristiti jedan od preparata: Zubineb S-70, Antracol,
Dithane M 4.5 .. Zatitu odjagodnog cvjetara i jagodnog surlaa
provesti jednim od preparata:
Lebaycid EC-.50, Reldan-super)
Zolone liquide.
Tree tretira~je

se obavlja
neposredno pr~je cvjetanja kako
bi se suzbila truljenje ploda, koristiti jedan od preparata: Baycor
25-WP, Euparen, Ronilan DF,
166

Sumilex 50 FL, Kidan.

: ::..

...
. : .

Ukoliko u fazi cvjeta~ja kii,

ponoviti tretiranje u roku '7-1 O
dana jednim od navedenih preparata Ako uoimo p~javu rutave bube, potrebno je tretirati
jednim od preparata: Thionex E35, Thiodan E-35, Zolone liquide, ali pr~je tretira~ja obavijestiti
pelare da zatvore pele ..
etvrto tretiranje se obavlja
u precvjetavanju. N am~jenjeno je
zatiti od trulje~ja ploda. Koristiti jedan od preparata: Ronilan
FL, Ronilan DF, Sumilex .SOFL, Kidan..

Zatita maline od
bolesti i tetnika
Prvo tretiranje se obavlja
poetkom listanja maline. Ovo
prska~je je nam~jenjeno preventivnoj zatiti od suenja izbojaka
maline, pa treba koristiti jedan
od bakrenih preparata: Bakreno
vapno, Champion, Cuproksat, a
zbog suzbijanja malinovog cvjetara koristiti jedan od preparata:
Lebaycid EC-SO, Lannate, Ultracid 40-WP.
Drugo tretitanje obavljamo
u dr ug~j polovici travnja zbog
zatite od suenja izbojaka maline i hre maline. Koristiti jedan
od sljedeih preparata: Dithane
M-45, Antracol, Baycor \VP2.5, upineb S-70 . Za suzb~ja~je
malinine ui, malinine muice,
malininog cvjetara, malinine
pipe, koristiti jedan od preparata:
Thionex E-35, Lebaycid EC-50,
Thiodan E-35 .

Peto tretitanje obavlja se nakon berbe jagode. Namijenjeno

je zatiti od lisne pjegavosti,
koristiti jedan od preparata:
upineb S-10, Captan WP-.50 .
Zbog zatite od pepelnice koristiti jedan od preparata: Kumulus, Kossan, Kvaljivi sumpor, a
zbog suzb~janja insekata i grinje
Tree tretiranje se obav~ja prikoristiti jedan od preparata: Thiodan E-3.5, Actellic-SO, Zolone je cvjet~ja zbog zatite od suenja izbojaka maline, trulje~ja
liquide.
ploda, hre, a koristiti jedan
NAPOMENA: Ne prskati ka- od preparata: Baycor WP-25,
Ronilan DF, Euparen.
da je VIijeme toplo i sparno.

167

Za suzb~janje malinine pipe,

malininog <:\jetara, malinine
muice, malininog prstenara,
koristitijedan od preparata: Thionex E-35, Lebaycid EC-.50,
Pyrinex 48-EC, Thiodan E-35 .
j.

l!
l!

!i

etvrto tretir~je se obav~ja

u precvjetavanju zbog zatite od:
truljenja ploda, suenje izbojaka
maline, jednim od preparata:
Baycor WP-25, Euparen. Za
suzbijanje malinine pipe, malinine ui, malininog korebusa,
koristiti jedan od preparata: Pyrinex 48 EC, Reldan Super~ Zolon liquid.

od preparata: Bakreno vapno,

Champion i Cuproksat. Za suzb~janjejajaaca lisnih u~ju, grinja
kupine, koristi se Oleo ultracid
100-EC.
Drugo tretira~je obavlja se
sredinom travnja. Ovo tretiranje
je nam~je~jeno zatiti od: hre
kupine, pjegavosti vrijee kupine, koristiti jedan od preparata: Bayfidan 2.50, Baycm WP25 . Za suzbija~je grinja kupine,
malinine pipe, koristiti jedan od
preparata: Thionex E-35, Foimat
LC-.50, Actellic-SO .
Tree

Peto tretiranje se obavlja tri

~jedna pr~je berbe zbog zatite
od tru.lje~ja ploda i sue~ja izbojaka, koristiti jedan od preparata:
Ronilan DF, Sumilex SO-FL,
Kidan. Za suzbija~je malinine
pipe i malinine ui koristiti preparate s kraom kar-encom: Actellic-SO i Hostaquick EC-50
Zatita kupine od
bolesti i tetnika
Prvo tretiranje obavlja se u
vrijeme pupanja (oujak). Ovo
prskanje je namije~jeno zatiti
od hre kupine a koristiti jedan
168

tretiranje obavlja se
poetkom svib~ja . Ovo tretiranje
je nam~je~jeno zatiti od hre
kupine, pjegavosti vr~jee kupine,
grinja kupine, malinine pipe,
savijaa . Za njihovo suzb~janje
koristiti preparate navedene za
prethodno tretiranje.

etvrto tretiranje se obavlja

pred cvjetanje. Ovo tretiranje je
namije~jeno zatiti od hre i
truljenja ploda, koristiti jedan od
preparata: Baycor WP-25 i Euparen. Za suzbijanje malininog
korebusa, grinja kupine, lisne ui,
koristiti jedan od preparata: Thionex E-35, Actellic E-35, Foli-

~ja gri~ja

koristiti jedan od preparata: Folimat LC-.5'0, Metasystox, Thionex E-3.5 .

Peto tretitanje obavlja se nakon cvatnje. Ovo tretiranje j~

nam~jenjeno zatiti od tru~jenja
Drugo proljetno tretiranje se
ploda a koristiti jedan od pre- obavlja pred poetak cvjetanja.
parata: Ronilan DF, Sumilex N amije~jeno je preventivn~j
SO FL, Kidan. Za suzb~janje lis- zatiti od uzronika antraknoze,
nih u~ju, malininog korebusa i hre ribiza i pepelnice.. Za ovo
sav~jaa kupine koristiti jedan od tretiranje koristiti jedan od prepreparata: Actellic-SO ili Hosta- parata: Baycor WP-2.5, Baycor
quik EC-.50 .
300 EC, Sabithane, Systhane 12
E, Folicur 2.50, a zbog suzbija~ja
esto tretitanje se obav~ja po- ogrozdove gr bice, lisnih uiju i
s~je berbe kupine . Ovo tretiranje ose listarice, koristiti jedan od
je nam~jenjeno zatiti od hre preparata: Pyrinex-48 EC ili
kupine: koristiti jedan od pre- Reldan-super:
parata: Baycor WP-2.5, Bayfidan
2.50, Bayleton WP-2.5 . Za suzbiPrvo tretiranje poslije c~jeta
janje gri~ja, lisnih uiju, koristiti ~ja (u precvjetava~ju), obavlja
jedan od preparata: Thionex E- se zbog preventivne zatite od
3.5, Actellic .50, Folitnat LC-50.
uzronika hre ribiza, antroknoze i pepelnice, koristiti jedan od
Zatita Iibiza od
preparata: Baycor WP-2.5, Baybolesti i tetnika
cor 300-EC, Sabithane, Systhane 12 E, Folicur 2.5'0, a zbog
Ptvo tretitanje se obavlja u suzb~janja titastih u~ju, stakpro~jee p~javom prvih listia . lokrilca i gri~ja koristiti jedan od
Ovo tretiranje je nam~jenjeno preparata Ultracid 40-WP
preventivn~j zatiti od uzronika
pepelnice, te je potrebno koristiti
Drugo tretira~je poslije cvjetajedan od preparata: Karathane, ~ja - ukoliko se uoe lisne ui
Afugan, Sabithane, Bayleton koristiti jedan od preparata: AcWP-25, Kumulus DF, Kossan, tellic 50 ili Hostaquica EC-.50
Kvaljivi sumpor, a zbog suzb~ja-

169

U godinama povo~jnim za raz- dovog plamenca i dr., koristiti se

v~j uzronika biljnih bolesti po- jednim od preparata: Lebaycid
trebno je obaviti jo jedno treti- EC-50 ili Reldan-super.
ranje pos~je berbe. Za ovo tretiPrvo trethanje poslije eljeranje zbog zatite od hre ribiza
i antraknoze koristiti bakreno tanja obav~ja se zbog prevenvapno, a protiv pepelnice koris- tivne zatite od uzronika hre
titi jedan od preparata: Kumulus ogrozda i pepelnice, koristiti
DF, Kvaljivi sumpor ili Kossan. se jednim od preparata: Saprol,
U nasadima g~je je nazoan Baycor WP-25, Baycor 300-EC
staklokrilac i drugi tetnici, ko- i Systhane 12 E, a zbog suzbiristiti jedan od preparata: Ultra- janja ogrozdove ui i ogrozdovog
plamenca koristiti se jednim od
cid 40-WP ili Lannate.
preparata: Reldan-super, Zolone
liquide i Basudin 40 .
Zatita ogtozda od
bolesti i tetnika
Dtugo tretita~je poslije c\jePrvo proljetno tretitanje se ta~ja, a najma~je petnaest dana
izvodi u poetku listanja.. Ovo pr~je berbe, izvodi se zbog pretretiranje je nam~jenjeno preven- ventivne zatite od uzronika
tivn~j zatiti od uzronika an- hre ogrozda i pepelnice a
traknoze i hre ogrozda, koris- preporua se preparat Saprol
titi jedan od bakrenih preparata koji itna krau karencu. Ukoliko
Zbog suzbijanja ogrozdove ui su nazone lisne ui koristiti Ackoristiti Oleo Ultracid 100-EC. tellic-SO ili Hostagnick EC-50 .
Zatita borovnice od
Drugo proljetno tretiranje
bolesti i tetnika
se obavlja pred samo c~etanje .
Namijenjeno je preventivn~j
zatiti od uzronika hre ogrozPrvo tretil:a~je obav~ja se u
da, pepelnice i sive plijesni ploda, fazi bubrenja pupova, zbog prekoristiti se jednim od preparata: ventivne zatite od uzronika
Saprol, Baycor VVP-20, Baycor hre borovnice, lisne pjegavosti
300-EC ili Systhane 12 E. Zbog i raka grana i stabla borovnica
suzbija~ja ogrozdove ui i ogroz- jednim od. bakrenih preparata,

170

a zbog suzbijanja titastih uiju

borovnice, cvjetara i savijaa lista,
koristiti Oleo ultracid 100-EC

Dtugo tretiranje se obav~ja

poslije cvjetanja (u precvjetavanju) zbog preventivne zatite od
uzronika hre borovnice, P.jegavosti lia i ploda, pepelnice borovnice i truljenja ploda a koristiti jedan od preparata: Baycor
WP-25,Baycor EC-.300,Saproli
Bayleton WP-2.5 u kombinaciji s
jednim od preparata: Delan 7.50SC, Antracol ili Captan WP-50.
Za suzb~janje savijaa borovnice,
titaste ui i lisnog minera, koristiti Ultracid 40-WP.
Tree tretiranje se obav~ja po
potrebi krajem lipnja i poetkom

srpnja zbog preventivne zatite

od uzronika hre borovnice,
pepelnice i truljenja ploda. Uporabiti preparat SaproL

171

ZATITA JAGODE
.. , ..

..

.... .. "

:_::~:\i::::::_:::;.:; : :~::\:;;::\ :::.::;.~>t{(::::.:::;; ~ :~~f

.i<b~,g~~t~diJ~ : ;
PRIMJENE

(J:{

HERBOS

....

. : ....

"

..

. ..

ZA STIJl

PUU E SORTE JAGODA

Puue sorte jagoda n3:jee se

Rote diamant

uzgajaju uz potporanj pa ih zovu

i jagode stablaice . Ova grupa soNjemaka sorta k~ju je stvorio
rata obuhvaa jednorodne, dvo- najpoznatiji svjetski selekciorodne i stalnorodne sorte . Zbog nar jagoda Reinhold Hummel.
dekorativnosti prikladne su za Rodi na vr~jeiama k~je tijekom
uzg~j u stanu, na balkonima i u vegetacije mogu dosei i 1,5 m.
malim vrtovima. N3:jinteresant- Uzg~jem uz potporat~j dobin~je stalnorodne puue sorte su: vamo vrlo dekorativnu voku.
njemaka sorta "rote diamane> i
Lako se razmnoava kulturom
francuska "mount everest'>. Pre- meristemskog tkiva pri emu
poruku zasluuje i njemaka se dobiva zdrav sadni mater~jal.
dvorodna sorta "frependulla Treba je saditi u srpnju ili koloh urnmyn .
vozu, pa e sljedee godine dati
odlian rod . Zr~je od lip~ja do

175

prvih mr azeva, to znai da u

sobi, balkonu ili vrtu imamo
svjee i zrele plodove jagoda oko
pet ~jeseci. Plod je sred~je krupan, lijepe crvene b~je i odlinog
okusa.
Mount Everest

Francuska stalnorodna puua

sorta.. Treba je uzgajati uz potporanj.. Cvjeta obilno.. Plodove
donosi na vr~ j eama. Vrlo je
rodna sorta Zrije od lip~ja do
prvih mrazeva. Plod je srednje
veliine, ~jepe crvene boje, vrst
i vrlo ukusan.
Frependulla Hummy
Njemaka

dvorodna puua
sorta, odlikuje se dobrom
rodnou i zadovoljavajuom
otpornou na bolesti. Treba je
saditi u kolovozu i uzgajati uz
potporanj .. Plodove formira na
cvjetnim drkama i na vrijeama.
Zr~je u lipnju i srp~ju . Plod je
srednje veliine, ~jepe crvene
b~je i dobrog okusa.
Od

puuih

sorata poznate su
i njemake sorte "soniana hummy".1 druge.

sorte jagoda

.:

U sv~jetu je stvoreno vie desetaka stalnorodnih sorata jagoda

koje formiraju ma~je vr~jee,
pa se ne mogu svr'Stati u grupu
puuih .. Ove sorte prikladne su
za uzgoJ prvenstveno u vrtovima.

...

.. .

Crveni ribiz

Ako se c~jepe na zlatni ribiz

(Ribes aureum), zbog ega imaju
izgled voaka stablaica, neke
sorte crvenog ribiza mogu biti
vrlo dekorativne. To se prvenstveno odnosi na sorte crvenog
ribiza koje se odlikuju velikom
rodnou, dugim grozdovima i
lijepom bojom pokoice bobica,
. ", "red lake",
k ao sto su 1ndustna
"yookher wan 'T'
.1 ets".d
1 ruge.
v

"

"Industria" - Izuzetno rodna francuska sorta k~ja slabo

oi~java, pa se ne razmnoava kao
veina sorata ribiza reznicama,
nego cijepljenjem. Najbo~je ju je
c~jepiti na zlatni ribiz, na visinu
od oko 30 cm, pri emu se dobije
l~jepa voka malog rasta, k~ju
moemo uzg~jati i u posudama,
na balkonima i u malim vrtovi-

,'

. ...;

176

_::.:::

. ..

/.:!\

ma. Moe se uzgajati i u obliku malih dekorativnih drvoreda. Formira duge grozdove, obino sa 15-20 bebica u grozdu.. Plod zr~je krajem srpnja, a na drvetu moe ostati jo 15-20 dana. Pokoica bobice
je l~jepa, purpur no-crvene boje

DVOREDNE SORTE MALINA

..:

.:... ::.

Poznato je da malina rodi na

dvogodinjim izbojcima, odnosno u drugoj godini ~jihovog
razv~ja . Meutim, neke sorte na
jednogodi~jim izbojcima vrnih
pupova razvijaju rodne granice
koje krajem ljeta i t~jekom jeseni
donose rod . Potom t~j dio izboj ka
odumire, a ostali dio donosi rod
u drugoj godini, od sredine lipnja
do sredine srpnja. Ove sorte nazivaju se dvorodne ili remontantne.. Uz nekoliko post~jeih
sorata maline k~je u jesen sazrijev<3:ju, kao to su "krupna dvoro d na", "!'U;].an", "hen.tage" 1. "z eva
jasenja", u svijetu se intenzivno
radi na stvaranju novih dvorodnih sorata. Tako su stvorene dvije nove sorte "ljulj in'' u Bugarsk~j
i "autmn bliss" u Englesk~j .. Uz
navedene sorte, vodea sorta za
proizvodne nasade "villamette"
nekih godina, kada su prikladni
uvjeti, na vrhovima ljetorasta
donese rod tijekom jeseni..

Dvorodne sorte maline kod

nas su uzg~jane usput, na oku
nicama Prednost uzgoja dvorodnih sorata maline je produljenje
sezone potronje ploda u svjeem
stanju, a ako bi se uzgajale na
veim povrinama, produila bi
se sezona berbe i skladitenja,
ime bi se racionalnije iskoristila
radna snaga i preradbeni kapaci teti .
Prvi rod u lip~ju- drugi krajem ljeta i poetkom jeseni.
Tehnolog~ja

uzgoja dvorodnih
sorata maline donekle se razlikuje od uzg~ja jednorodnih sorata.
Postoje dva naina uzgoja, ovisno
o cilju k~ji se eli postii, kao i o
sortama koje se uzgajaju. Ako se
eli brati prvi i drugi urod, mora
se uzgajati na potpornju od stupova i ice. Prvi rod dozrijeva
kada i ostale jednorodne sorte.
Plod se nalazi na rodnim gran-

177

icama

koje su izbile
godi~jim izb~jcima .
Drugi rod dozrijeva kn~jem ljeta i t~jekom jeseni, a nalazi se na
rodnim granicama k~je su izbile
iz vrnih pupova dvogodinjeg
izb~jka. Posl~je zavrenog prvog
zre~ja ploda, dvogodi~ji izb~jci
se uklanjaju do zem~je kako bi
se omoguio neometani razv~j
novih izbojaka, k~ji formiraju
pupove u donjem dijelu. Uklanjanjem izbojaka poslije zavrene
berbe smat~juje se mogunost
zaraze istih Krajem zime orezuju se vrni d~jelovi izb~jaka, k~ji
su don~jeli rod prethodne jeseni
i priveu se na icu. Dvorodnim
sortama ne treba ukla~jati mlade
izb~jke do poetka lipnja, to
se radi pri uzg~ju jednorodnih
sorata, jer bi tako jese~ji urod
postao upitnim .
Drugi nain uzgoja dvorodnih
sorata zasniva se samo na drugom
rodu, odnosno na izb~jcima koji
se razvijaju iste godine, a posl~je
zavrene berbe izbojci se pokose
Ovaj nain uzg~ja ima nekoliko
prednosti NUe potreban potpora~j od stupova i ice i n~je
neophodna zatita protiv bolesti
i tetnika. Sma~juje se rizik od

178

smrzavanja izb~jaka, zbog toga

to se izbojci po zavrenoj berbi,
ujesen, pokose i spale.. Za ovaj
nain uzg~ja maline prikladne su
dvorodne sorte k~je imaju kratke
i jake izb~jke, kao to su "~juljin'',
<<heritage" i <'zeva jese~ja".
O brada da i gn~jidba uglavnom su isti kao za jednorodne
sorte.
. .. . .

Najpoznatije sorte
Najpoznat~ja

i naJrasuen~ja
dvorodna sorta maline je ((krupna dvorodna" . Srednje je bujnosti i tvori malo izb~jaka k~ji su
vrsti i uspravni, krupnih i r~jet
kih trnova Umjereneje rodnosti.
O~jet:Wva je na ekstremno niske
zimske temperature. Vie j~j odgovaraju podru~ja s blaom klimom. Prvi rod sazrijeva vrlo rano,
a drugi t~jekom rujna i listopada.
Plod u cvasti dozr~jeva priblino
istovremeno. Plod je vrlo krupan,
izduen, harmoninoga okusa i
vrst Lako se bere i prikladan je
za potro~ju u svjeem sta~ju.
((Heritage" je amerika sorta.
lzb~jci su vrlo bujni, visoki, tako
da n~je neophodan potporanj.
Sazr~jeva kasno . Prvi rod sazr~je-

.. .

. ...

va poetkom srpnja, a drugi po-etkom rujna. Plod je srednje krupan, kupast, crvene boje i vrlo atraktivan.. Meso ploda je vrsto i izvanredne kvalitete.
"Zeva jesenja" je stvorena u vicarskoj .. Slabe je bujnosti .. .Jednogodinji izbojci su vrsti i uspravni, a rode kad budu visoki oko metra.
Rodi na jednogodinjim izbojcima Poinje sazr~jevati krajem kolovoza, do prvog mraza. Plod je vrlo aromatian.. Prikladna je za uzg~j
bez potpor~ja.
je no~ja bugarska sorta .Jednogodinji izb~jci su vrlo
vrsti, niski i uspravni. Ima karakteristine listove otrih vrhova. Plod
je okruglast, vrst, tamnocrven, srednje krupnoe, ugodne arome i
okusa. Prikladna je za uzg~j bez potpornja ko~jom izdanaka.
''~juljin"

'~utumn

bliss" nedavno je stvorena u Engleskoj .. Slabe je bujnosti

Izbojci su jaki i uspravni Rano dozr~jeva, osobito drugi rod, koji
poinje sazr~jevati sredinom kolovoza. Plod je krupan i kvalitetan.
Odlikuje se visokom rodnou u usporedbi s ostalim dvorodnim sortama.

JAGODE ZA TRI GODINJA DOBA

D obivene su kria~jem div~jih rode od kasnog pro~jea do kasne
vrsta, rode dulje od pet mjeseci jeseni, odnosno pet i vie ~jeseci
i jako dobro podnose nepovo~jne godi~je. Takoer su otporne na
uvjete.
jako sunce i zimu, ali i na razne
bolesti..Danas mnogi proizvoai
Roys Bringhw;st sa Sveuilita prihvaaju jagode "threebute" i
u Kaliforn~ji, prije petnaestak "tlueestar" To su najzastupljenigodina, u planinama svoje rodne je sorte u krajevima sa sjevernom
Utah, ubrao je nekoliko grmova i srednje-zapadnom klimom.
div~jihjagoda i kriajui ih, dobio
jagode "neutralnog" dana. One
179

Dobre su rodnosti

mikozu i trulje~je lista i stabljike

"Three-bute" i "three-star" su
"Three-star" se lako prilagoava
biljke- sestre, podrijetlom od is- visokim temperaturama, rodi
tog divljeg pretka .. Imaju isti pre- obilno i plod je ukusan, dok
tiks "tri", jer rode u tri od etiri "three-bute" ima ktupn~je i
godi~ja doba . Otporni planin- crvenije plodove, iako to n~je
ski preci omoguili su da uspiju pravilo.. Sazrijevaju u proljee
svuda i u najhladn~jim oblastima za tridesetak dana, raunajui
na istoku N a ~jeveru rode od od otvara~ja cv~jeta Kako temlipnja do listopada, a od sijenja peratura raste, vr~jeme sazrido kolovoza u blagim, primors- jevanja skr auje se na 21-23
kim klimatskim uvjetima. Dobre dana . Nasuprot tomu, na niim
su rodnosti, iako ona ovisi o tem- temperaturama, t~jekom jeseni,
peraturi tla. Njenim sniavanjem za sazr~jevanje ploda potrebno
poveava se rodnost t~jekom ~jeta je 4.5-50 dana. U pro~jee "threebute" d~je plodove teine 10-12,
1 Jeseni.
a u jesen 15 grama, dok plod
Osnovna razlika izmeu ploda "threestar-a" u pro~jee ima 8-10
klasinih i jagoda "neutralnog" pa i 12 grama Plod je 30-50%
dana je u veliini.. Plod obine ja- krupn~ji kad je temperatura nia..
gode ima 10-14, a ovih drugih 6- Ako je tlo dovoljno vlano, a
8 grama tijekom ljeta, to je oko biljke poteene tetnika, rezul30 posto manje. Razlike u okusu tat je jo bo~ji.
nema.. Prednost sorte "threebute" i "three- star" je u tome to
Kako se uzgajaJu
su manje osjet~ive na bolesti i
nepovo~jne uvjete. Stabljike i
Pravila njege klasinih jagoda,
korijen su im razv~jen~ji, a neto za sorte "neutralnog "d ana Je
'd su ma~je o~jet~jive na bolesti i nostavno ne vr~jede Od prvog
tetnike lia i stabla. Velika im je dana potreban je druk~ji pristup
tolerantnost na bolesti korijena, jer ove jagode im~ju zna~jno
osobito na gljivicu koja napada i manje vrijea a cvjetaju sve do
unitava sr kor~jena . Otporne su zime.. Treba ih posaditi jo ranije
i na tru~j enje kor~jena, straheo- u pro~jee.
180

'

. i

Sade se zb~jeno i gusto.. Pri- re~ju se umjerene koliine.

nos je vei ako se sade u cik-cak
Izbojci se zakidaju cijele sezone,
li~ji, kako ne bi smetale jedna
drugoj .. K.tljavost se sprjeava tako da se biljke us~jere na rast
zakidanjem cvjetova est tjedana ploda, a ne na razmnoavanje.
posl~je sadnje, kako bi plod To n~je problem, jer ove jagode
dosegao eljenu veliinu.. Za to u odnosu na klasine, formiraju
vr~jeme biljke dovoljno ojaaju ma~je vr~jea.
pa procvjetaju, a poslije 30 dana
Vana je i priprema za prezirumogu se brati..
ljavanje. U kasnu jesen treba
Korisno je i prostiranje tankog poeti maliranje rastresitom
sloja slame odmah pos~je sad- slamom. Ona se uklanja prije
nje, jer ove jagode imaju plitak nego biljke ponu novu vegekor~jen. Vana je temperatura tac~ju u proljee . Ako rastu pre
tla.. Ako je via, preporua se gusto, veliina ploda se smanjuje.
postavlja~je b~jele folije preko Zbog toga ih treba razr~jediti.
sl~ja tamne fo~je. B~jela fo~ja
sprjeava prodor svjetlosti, a crna
zadrava vlagu u tlu. Tijekom
VIuih ljetnih dana ove se jagode
rashla~ju rasprivaima, u~je

1
~

renom koliinom vode. Prskalica

se postav~ja u sredinu vrta i podesi tako da daje maglicu kapi. Ne
prska se poslije 16 sati, a idealno
VIijeme je od 12 do 1.5 - tada
nee biti problema s bolestima.
Ove jagode vole ravnomjerno
prihranjiva~je duikom . Kompost, dobro sazrjelo stajska gnojivo ili riblja emulzija dodaju se
svaka dva tjedna t~jekom ~~jele
vegetacije. Povrinom tla raspo181

.~

MALINJAK TIJEKOM ZIME

Najznaajn~je

Za ovo tretiranje najefikasn~ji su preparati na bazi bakra

- "bakreno vapno \VP 50" 1%,
cuprabau 2 (0,.5%) i "bordoka
juha'' (2 %) i drugi. Ovo tretiranje naJznaajnije je za suzbijanje bolesti stabala, a obavlja se
odmah pos~je berbe i ukla~janja
novonastalih izbojaka.. Poeljno
je da se tretira~je ponovi kada
Prvi posao k~ji e utjecati na lie pone opadati
s~jedeu berbu je uklanjanje koSuenje maline ne uzrokuju
rova. Znaajna mjera je i rezidba.
Sva stabla k~ja su ove godine samo bolesti i tetnici.. Ona se
don~jela urod odreu se do zem- sui i u nasadima podignutim na
~je Istovremeno treba ukloniti i vrlo kiselom tlu (ph ispod 4). Sa
nove izbojke, zaraene bolestima parcela, na kojima su otkriveni
ili one k~je su napali tetni in- suhi izbojci, bez vid~jivih znakova
sekti. im se uklone prekobr~jni bolesti ili tetnika, treba odrujeti
izbojci, preostali izbojci imaju zemlju na analizu. Ako se pokae
dovoljno s'\jetlosti, bo~je se pro- da je do kiselo, svake jeseni treba
vjetravaju i ravnomjern~je sazri- unijeti odreenu koliinu vapna,
sve dok pH vrijednost ne dosegJeVaJU.
ne minimalno .5.
Kod zatite maline, osobito
mladih izb~jaka, fungicidima se
Ne treba zaboraviti ni obradu,
smanj~je tzv. zarazni potenc~jal g~jidbu tijekom zime i navodza sljedeu vegetac~ju Poznato njavanje u vegetac~ji.. Kad se ovo
je da veina parazitskih g~jiva napravi, sorte maline ostvarit e
prezimi u malinjaku ili na samim najm~je 80 posto rodnog pobiljkama .Jese~je prskanje treba tencijala.
omoguiti biljkama da to zdrav~je uu u slijedeu vegetadju.
za suvremenu
proizvod~ju maline je naputanje
stare prakse da se ne ulazi u
nasad, od berbe do pro~jea.. Naprotiv, od berbe do zime malina
se priprema za sljedeu berbu.
Tako se berbom zavrava jedan
proizvodni ciklus, a zapoinje
drugi..

182

--:

. '
. .
. . .

TULAMMEN SVE POPULARN~JI

' ::.

::~:'

..

...
.
:

.. i
.(

': l
.j

..l

. .

.. l

... l
..

.i
.. i
_:i

. l
;

-._ l
l

. 'l

)'

uTulammen'' je nov~ja sorta

maline, stvorena u Vancouveru
Obilno rodi.. Plod je posebno
krupan, izvrsne kvalitete, prikladan za preradu i svjeu uporabu Sazr~jeva neto kasnije nego
druge sorte, stvorene i znaajno
zastup~jene na sjeverozapadnoj
pacifikoj obali Amerike. Tulammen je r~je indijanskog poruijetla i znai "crvena zemlja'',
to je naziv r~jeke u unutranjosti,
ije su strme obale od crvene
zemlje
Kasn~je

.. ;

:i

zrjenje i vrstou ploda Tulammen je naslijedio od

crne maline. etvorogodinja
usporedna ispitivanja ove i vie
vodeih sorata, meu k~jima su
villamette" i "meeker", pokazala
su da je znaajno rodn~ja, a plod
je vri i tei.

:. l

Plod

.. l

'

.
. f

.!

.i

..l
.. i

.~ :.

Tulammena je dug,
koninoga oblika, ~jajan, intenzivno crven, to ga ini osobito
privlanim. Svjeima sladak okus
i prilino je aromatian. Dobro
se uva i zadrava privlanost i
do osam dana na temperaturi
od etiri stupnja. Prikladan je za
preradu i smrzavanje

Ako je, u vrijeme zr~Je~Ja,

temperatura 30 stupnjeva ili
via Tulammen i Meeker za razliku od drugih sorata pokazuju
manju o~jetljivost na opekotine
od sunca Zbog neto duJjeg vremena sazrijevanja, T ulammen
n~je prikladan za mehaniziranu
berbu.
lzb~jci

Tulammena su bujni.
Nedozrjeli su zeleni, s n epravilno
rasporeenim purpurn~m pjegama, kojih ima vie u do~jem
d~jelu Trnovi su purpurni, otri
i malobrojni u bazalnom dijelu.
Dvogodinji (rodni) izb~jci su
jaki, uspravni, sivkastouti i kora
im bazalno d~je puca.. Rodne
granice su vrsto vezane, relativno duge i uspravn~je nego
granice meekera. Plod je dobro
rasporeen, odnosno n~je u obliku grozdova. Zbog duge peteljke
prikladni su za runu berbu..
Samo-oplodna je sorta.
Zbog krupnih, vrstih, privlanih plodova, koji dulje sazrijevaju, Tulammen je prikladan za
koritenje svje, ali i za preradu i
smrzavanje.

183

O~jetljivost na bolesti

Tulammen je donekle otporan na prijenos virusa krljavosti maline preko peludi, ali je zaraza mogua. Selekcioniran je kao sorta
koja prenosi virus mozaika maline. Zbog duljeg cvjetanja i zr~jenja,
izloena je zarazi ploda sivom plijesni (B. cinerea), N~je o~jetljiva na
tru~je~je ploda poslije berbe. O~jetljiva je na suenje izb~jaka (Didymella applanata), slino kao sorte villamette i meeker. Truljenje korijena, koju izaziva fitoftora, podnosi bo~je od drugih sorata.

RAZMNOAVANJE RIBIZA
Crni ribiz se najee razmnoava zrelim reznicama. Nove sadnice mogu se dobiti iz
polonica ili nagrtanjem, to se
radi na ma~jim povrinama i

Brazda ostaje otvorena sve dok

se iz pupova poloenog stabla
ne ra~ju mladice duljine 10-12
centimetara.. Tek tada se popuni
zemljom.

okunicama.

Ako se razmnoava polonicama, ujesen se oko matinog

grma prekopa zemlja i dobro
nagnoji. U rano proljee, kretanjem vegetac~je, iz grma se izaberu dva do etiri bujna stabla za
rod. Ostala, dobro razvijena stabla (tri do pet), stara do tri godine, ostave se za proizvod~ju
sadnica. Ispod svakog se iskopa
brazda dubine desetak centimetara, u k~ju se poloi ostavljeno
stablo i kukama privrsti za

U vr~jeme vegetac~je, tlo oko

polonica, treba okopavati i
po potrebi zalijevati. Poslije
opadanja lia ~jesen, polonice
se odgru, odreu od grn1a i izvade iz zemlje. S ~jih se is~jeku
oiljeni ljetorasti, sadnice k~je se
klasiraju, trape i uvaju do sadnJe..

ze~ju.

184
....
. . :. :
...
. .
.:=-

U vegetaciji .se tlo oko polonica okopava i po potrebi zaliJe:va

. !

-.:

RazmnoavanJe crnog ribiza nagrtanjem

185

Ako se crni ribiz razmnoava nagrtanjem, u rano proljee grmovi

se oreu "u glavi" i dobro nagnoje stajskim i mineralnim gnojivom .
T~jekom proljea razv~je se dosta n1ladica, k~je treba prorijediti kad
izrastu desetak centimetara. Nakon toga se zagru zemljom do polovice visine. Poslije dva-tri tjedna ponovno se zagrnu, tako da treina
duljine bude iznad zemlje. T~jekom ljeta, na donjem dijelu mladice
razvit e se ile. Ujesen se zemlja sa grmova odgrne i izbili se ~jeto
rasti, zajedno sa ilama, odreu do osnove.. Tako se dobiju sadnice za
sadnju na stalno ~jesto.

KUPINOVO VINO
Princip priprav~janja svih vrsta
vonih vina gotovo je isti. Vono
vino moe se dobiti vrenjem
ploda ili vrenjen1 isc~jeenoga
mota.. Motu ili vou dodaje
se vinobran (10-1.5 g/100 l), uz
istovremenu korekc~ju eera i
kiseline.
Za spremanje desertnog vina
od kupine koristi se svjei plod
kupine. Nakon muljanja mas~j
(zgnjeene kupine) se sumpori
s 1.5 grama vinobrana na 100
kilograma. Ovisno o e~jenom
sadraju alkohola u desertnom
kupinovom vinu, korekc~ja sadraja eera i kiselina obav~ja
se prema tono odreenoj recepturi. Tako, na primjer) ako se od
kupine eli dobiti desertna vino
sa najniim postotkom alkohola

(12 posto), na svaku litru mota

doda se litra vode i 335 grama
eera . Za svaki sljedei postotak alkohola dodaje se 40 grama
eera . Ako elimo dobiti desertno vino sa 17 posto alkohola, na
svaku litru mota (lO kg masulja
od kupine sadri 7,.5 do 9 litara
mota) dodat emo litru vode i
.505 grama eera.
Ovako pripremljen i zasumporen masulj od kupine (kao i
drugog jagodiastog voa) vri u
kacama oko tri dana, zatim se
vino cijedi i ulije u iste bave u
k~jima je uvano crno vino. Tiho
vr~jenje u ovom desertnom vinu
potrajat e sve dok se ne ohladi
ispod 15 stupnjeva. Tad se vrenje,
zbog visokog sadraja alkohola,
prekida. Izvjesna koliina zaos-

186
. >>.

. .. :

:..:

talog neprevrelog
okus.

eera

vinu

e,

uz

jainu,

dati slatkast, ugodan

MALINA MEDI OBILNO

Veliki broj sorata maline c~jeta do polovice srpnja.
Cvijet maline pele pohode t~jekom cijelog dana. Iako je ova voka
samo-oplodna, plod ~je su cvjetove po~jetUe pele, krupniji je i ljepi..
Iako samo-oplodna malina lui obi~je nektara a ima i dosta peludi.
Medenju pomae toplo vr~jeme i dosta vlage u zraku, a osobito povo~jno ~jeluju tople noi.
Nektar maline je proziran do sv~jetlout i rijedak, pa sae izgleda
kao da je poprskano vodom . Med u sauje taman, gust, s tamnozelenim odsjajem..
S jednog hektara maline moe se dobiti i do 100 kilograma meda.

RAZNE VRSTE I HERBICIDI

Crni tibiz, vat:. Consott
(Kerry x Ribes ussuriensis)

Vrlo otporna na hru bijelog bora

187

Ukrasni crni tibiz, Crandall

(Ribes odoratum)

Poznata kao "zaimki" ribiz- vrlojake arome

Ametika visokobunasta brusnica

(Viburnum trilobun)

U SAD

188

5e

rabe za spravlJanje demova. Crvene boje ploda,

ostaje na grmu i nakon opadanja lifa

Naniberry
(Vibur num lentago)

Vr:5ta brusnice. Nara.ste i do 3 m Vrlo .sladak plod

TAJNE RIZNICE U LISTU

CRNOG RIBIZA, KUPINE I MALINE
Ctnitibiz
Pomo' u pravi ar

Esencija iz lista crnog ribiza

efikasno djeluje na rad bubrega,
pospj~uje luenje urina i isti
krv:. Caj od lista ribiza pomae
kod poveanog_ tlaka, skleroze,
optereenosti . k.tvnog sistema
poslije pre~eriva~ja u jelu i piu.
Koristi se protiv vodene bolesti i
. bolesti mjehura. aj se priprema
od 2.5 g (dvije i pol lice) lista

k~ji

s pola litre vrue

vode i ostavi stajati 20 minuta.
Pije se do pola litre aja dnevno
se

prel~je

aj protiv zglobobolje i reumatizma spravlja se od 30 g (tri

lice) lista k~ji se kuha S minuta
u litri vode.. PUe se 2-3 alice
dnevno. Ovaj aj je vrlo koristan
kod zatvora, slabe probave, migrene, oteenih k.tajnika. i promuklosti.

189

Za bo~ji rad jetara, poslije obruka treba popiti alicu aja (od
10 g lia ribiza, sa 200 g vode,
odstoji l) minuta). Moe se
zainiti s malo limuna i meda.

L~jek maline

Napitak i ohlozi

Sachi tanin, m~enu kiselinu,

vitamine A i C .. Caj se kuha od
List kupine
10-15 g listova u pola litre vode.
Poklopljena treba odstajati pola
sata. aj od lista maline isti krv,
.Jaa krv, snai desni
Sadri tanin, soli, e~jezo, or- isto kao i aj od lista kupine, ali
ganske kiseline i eer.
je blai. Ovaj aj izaziva znoje~je,
pa se koristi kod lake prehlade i
aj se priprema od 20 g lia. ka~ja. Takoer njegovo steue
Kuha se 5 minuta u litri vode. djelova~je ini ga izuzetno korisPije se topao, do 2 alice dnevno. nim protiv svih oblika krvarenja,
isti i jaa lav, pomae pro- obilne menstruac~je, i protiv svih
tiv proljeva, krvarenja i b~jelog bolesti krvoilja.
pranja, protiv katara, ira na
elucu i kiseline, kao i hemeNarodna medicina isti aj koroida, ali i protiv upale krajnika risti kao oblog za vanjsku uporai glasnica.. Za lijeenje desni i bu i protiv raznih konih liajeva
klimavih zuba, aj se kuha od 20 i osipa. Protiv ovih bolesti jo je
g suhog kupinovog lia u pola efikasn~ja "mast", k~j a se dobiva
litre vode 5-10 minuta. Ohlaen od 10 g (lica) u prah smrvljenih
i procijeen, uz malo jabunoga suhih listova maline um~jeanih
octa ili limuna, slui za ispira~je u 200 g meda. Ova mast se moe
usta.
koristiti i protiv upale oiju i
crvenila lica..
Protiv slabokrvnosti: l OO g
lia kupine i koprive u 2 l vode
Protiv kiseline u elucu, spravodst~ji 24 sata. Zatim se kuha 5 ~ja se aj tako da se dvije lice (20
minuta, proc~jedi i, dok je topao g) lia maline pre~je s pola litre
doda 200 g meda i promijea.. vrele vode, poklopi i ostavi dva
Popije se alica, prije jela, tti puta sata. Zatim se procijedi i pije po
dnevno.
alica prije doruka, ruka i ve-

190

ere .

Ovako sprav~jen aj pomae i kod blae glavobo~je.

Mjeavine
Zajedniko

djelo<Vanje

Listovi ovih biljaka nalaze se u sastavu br~jnih ajnih ~jeavina i

meusobno se dobro kombiniraju. Primjerice: aj od listova maline,
kupine, jagode i ribiza u jednakom omjeru koristan je protiv angine,
upale grla i kraj-nika (1.5-2.5 g ~jeavine po litri kipue vode).
aj od listova jagode, kupine i maline u jednakom omjeru odlian
je za jaanje krvi.

BOROVNICA

Po<Vije.s t
Borovnica je b~jka planinskih i brdskih podruja. Njena bioloka
uloga je velika, jer obogauje tlo humusom. Stari narodi nisu poznavali
njenu ljekovitost Prvi putje opisana poetkom 12. stoljea u spisima
monahinje H ildegard, g~je se spominje vezana uz lijeenje kalja i
tuberkuloze.
Ljekovitost

Crne, modre, sone. . .

Bobice veliine graka ugodnog su slatko-kiselkastog, malo oporog
okusa. Beru se zrele, u kolovozu. Sue se na suncu ili u suarama na
temperaturi 6.5-70 stupnjeva. Ispravno osuene bobice su smeUlane
i veliine su zn1a papra, a sadre do ll% :flobatanina, oko 2% invertnog eera, 6% organskih kiselina, oko est miligrama pektina, dosta
vitamina Ci karetina . Ljekovite su svjee i suene borovnice, sok od
zreloga ploda, rakija, ekstrakt i vino.. Borovnica se moe neogranieno
koristiti.

191

Sok, vino, sit up

Ekstrakt zreloga ploda sadri

obilje antoc~janskih b~ja k~je
vrlo povoljno u~jeu na jaanje
vida. Ovo je posebno korisno za vozae i none radnike.
Preporua se uporaba svjeeg ili
steriliziranog soka i kompota.
Pekmez i kompot su dragocjeni
vitaminski koncentrat zimi i u
rano pro~jee.

Sirup, kuhan s medom umjesto sa eerom, odlian je protiv oboljenja plua, naroito
bronhitisa.. Dragocjen je protiv
kroninog nedostatka apetita
i ~jelesne slabosti. P~je se, lica
sirupa, nekoliko puta dnevno.
Protiv crijevnog katara i raznih
upala sluznice korisno je ujutro i
naveer savakati liicu ploda
borovnice ili popiti au soka.
Tretman traje 3-6 dana.

Nekad se ekstratom borovnice

Kneipp-ova rakija
l~jeio vlani liaj na koi praen
svrabom. Sprav~jan od svjeeg
Sueni lagano prokuhani plod
soka kuhanog do sirupa, bez
eera. Gaza ili platno natopi se jako je dobar protiv blagih oblika
sirupom i previja bolno mjesto d~jart:je, krvarenja hemoroida i
~jekom dva tjedna. l\1asa se brzo mokranog kamenca. Kod prosui i ostaje slijep~jena, dok svrab ljeva, osobito u star~jih osoba, dr
Kneipp je preporuio ralciju od
ne prestane.
babica (ne liker), spravljenu od
2-3 ake s'\jeih ili osuenih boPriprema
rovnica u litri jake rakije (najbolje
Zreli je plod koristan protiv komovice) u k~joj odst~je 2-3
oboljenja jetara i ui i protiv ~jedna. Po teini bolesti uzima
veine eluanih bolesti Sirup se slaba (10-12 kapi na kocki
od ploda priprav~ja se od kilo- eera), jaa (30), ili najjaa doza
grama bobica kuhanih u litri (aica za rakiju razblaena vovode 1.5-20 minuta i oc~jeenih. dom ili vinom) .
Soku se doda ista koliina eera
Pomo
i kuha do gustoe sirupa. Uzima
se lica ujutro i pr~je spavanja.
Sok od ploda osvjeavajue je

192

p1ce
lijek viestruka
Vino od ploda borovnice
djelovanja.. Sirov sok je odlian
za ispiranje i grgljanje, osobito
Dragoc:jeno je protiv akutnih
za ~jeenje katara grla i drijela. i kroninih oboljenja eluca i
Ako se gutljaj ovoga soka zadri cr~jeva, posebice onih k~ja nasu ustima dulje, lijei upale zub- taju kao posljedica poremeaja
noga mesa i sprjeava gnojne izluivanja probavnih sokova.
procese Pomae kod leuko- Vino od borovnice smatra se
pla~je jezika (b~jele. mrlje), este n3:jbo~jim prirodnim l~jekom, jer
kod puaa. Otkla~ja i zadah iz apsorbira i otapa otrovne tvari
usta. Uzima li se sok vie puta iz cr~jeva. Ima antibakter~jsko
dnevno i zadri u ustima, stvara djelovanje, sp~'jeava i ograniava
odbojnost prema duhanu. Protiv razvoj bakter~ja, a ne utjee
angine je dobra mjeavina 100 gr nepovo~jno na CI'~jevnu floru .
soka od borovnice i dvije lice li- Vino lagano stee, to stimulira
munovog soka.
miie cr~jevnog kanala. Vrlo je
djelotvorno kod loega apetita i
slabosti Moe se koristiti d~je
vrijeme bez tetnih nuspojava..

193

KAZALO
.Jagoda
Malina
Kupina
Bmovnica
Ribiz
Ogrozd
............................................ ........................ ........... .... ......... ....... . .
Matini nasadi
........ ............. .................. .................. .................. .
Sortiment voaka jagodiastih plodova
................... ... ..... .
Bolesti, tetnici i zatita jagode, maline i kupine ...... ....... ...... .
Integralni program kemijske zatite
maline, kupine i jagode od bolesti i tetnika
.......................... ... .
Razno
............................................. .................................................... ...... .

Poljoprivredna biblioteka
.JAGODA, MALINA, KUPINA
Priredio B.. Volevi, dipl.ing.

Nakladnik
NERON d..o.o., Bjelovar~ Palmotieva S
Tel 043/241-27'7, fax 043/247-428
Web site: www. agro-hit.com
www. neron-book hr
E-mail:neron@bj. h tnet..hr
Za nakladnika.:
Ante Perkovi
Grafika priprema i di.zajn
AZ PROMO, www azpromo.hr
Struna redaktura.:
Tomislav F~je
za Hrvatsku NERON d o. o. Bjelovar

ISBN 9.53-6698-21-8

5
4.3
6.3

85
95
107
117
127
149

157
1'75