TJEDNIK HRVATA U MAARSKOJ

Godina XXVII, broj 4

26. sijenja 2017.

cijena 200 Ft

Foto: Timea Horvat

Poklon predsjednice
Kolinde Grabar-Kitarovi
koljnofskoj koli

Knjiga o kozarskim Hrvatima



11. stranica

4. stranica

Budimpetanski Hrvatski bal


10. stranica

Hrvatska svinjokolja


12. stranica

KOMENTAR UVODNIK
Komentar

Naa sudbina u naim

rukama
U zadnjem mjesecu prole godine objav
ljeni su rezultati svjetskog obrazovnog
istraivanja PISA, koje je provedeno u 72
zemlje, meu njima i u Maarskoj, pa i u
Hrvatskoj. To je istraivanje prema kojem
su uenici u dobi od 15 godina trebali po
kazati jesu li tijekom obrazovanja stekli
vjetine i sposobnosti za aktivno sudjelo
vanje u dananjem drutvu. Budui da je u
naoj zemlji u odnosu na 2000. godinu
broj postignutih bodova opadao ak i sa
sto, podosta se raspravljalo o tome u me
dijima, ali na koji nain? Prva je reakcija
bila da su odmah upirali prst u nastavnike,
da oni ne rade dobro i da su donekle oni
krivi za to. Iako niz imbenika utjee na
uspjenost obrazovanja, krenimo s toga
gledita da su moda i nastavnici krivi, ali
zbog ega, to je dovelo do toga? Pogle
damo li sastav nastavnikih zborova obra
zovnih ustanova, moemo ustanoviti da
meu njima ima malo mladih. Veina njih
odrasla je u onom sustavu kada je izmeu
nastavnika i uenika bila neka hijerarhija,
veinom se zahtijevalo od uenika samo
leksiko znanje, vrlo malo se ulagalo u krea
tivnost. Prema mome miljenju dvosmjer
na je komunikacija najbolja, jer i dijete
odgaja odrasle. Uz to je potrebno da svi
koji su partneri u odgoju i obrazovanju
osjeaju da im cijene miljenja i mogu do
nijeti odluke radi poboljanja rezultata.
Idealno bi bilo kada bi pedagozi postali
oni ljudi koji to osjeaju svojim zvanjem,
meutim u zadnje vrijeme to zvanje iza
bere vrlo malo mladih, vjerojatno zato to
smatraju da svoju nadarenost u odree
nim znanostima, npr. u matematici, fizici,
jezicima i drugim predmetima, mnogo
bolje mogu iskoristiti na drugim mjestima.
Sve je vidljivija ova problematika i u naim
narodnosnim kolama, iz naih redova hr
vatske zajednice jedva ima uenika koji se
javljaju za pedagoga. Smatram da je sud
bina nae zajednice u naim rukama (da
kako, ne u potpunosti, ali u veem dijelu).
Ne uinimo li neto da zvanje pedagoga
za nae mlade postane privlanije i nee
se pronai kakva motivacija za njih, za ne
koliko godina nae narodnosne ustanove
ostat e bez naih nastavnika, bez onih
(moda moemo zaposliti i pedagoge ve
inskog naroda koji naue na jezik, ili iz
matine domovine) koji su odrasli meu
nama i najbolje osjeaju vanost obrazo
vanja u zajednici. 
beta
2

26. sijenja 2017.

Glasnikov tjedan
Donald Trump 20. sijenja, poloivi sveanu prisegu, postao je 45. predsjednikom Sjedinjenih Amerikih Drava.
Sve je to zahvaljujui blagodatima 2016. godine i informacijkoj revoluciji, pratilo mnotvo ljudi diljem svijeta, mnogi
u izravnome televizijskom prijenosu. Gledalo se u obitelj
jednog od najmonijih dravnika dananjega svijeta i u
njega samoga. Trump je prisegnuo drei lijevu ruku na
dvije Biblije (prvu mu je poklonila majka kao djeaku, a
druga je ona kojom je prisegnuo Abraham Lincoln) da e
vjerno obnaati dunost predsjednika SAD-a i uiniti sve
to je u njegovoj moi da uva, titi i brani ustav SAD-a.
Trump, ima 70 godina i do sada je najstariji ameriki predsjednik u prvome mandatu.
Trumpova pobjeda izaziva proturjene reakcije i, kako kau analitiari, ukazuje na
duboko podijeljeno ameriko drutvo, pogodojui populistikim politikim diskursima. Govori se da je Trump nepredvidljiv i nagao te kako e dravu povesti novim putem kod kue i u inozemstvu.
U svom inauguracijskom govoru kazao je da e vratiti
narodu i zajedMoramo zatititi nae granice vlast
no s njime odrediti
smjer Amerike i svijeta u godinama koje
od pustoenja drugih drava dolaze, poruujui
da e na prvome
uvijek biti
koje izrauju nae proizvode, mjestu
Amerika. Dodao je
da se mo seli iz Wa
shingtona i predaje
kradu nae tvrtke i unitavaju se ponovno narodu
te e svaka donesena odluka biti na konae poslove, istaknuo je
rist amerikih radnika i obitelji. Svaka
odluka o gospodarstvu, porezima, imiTrump.
graciji i vanjskoj politici bit e donesena
na korist amerikim
radnicima i amerikim obiteljima. Moramo zatititi nae granice od pustoenja drugih drava koje izrauju nae proizvode, kradu nae tvrtke i unitavaju nae poslove, istaknuo je Trump, te
dodao da e zatienost dovesti do velikoga blagostanja i snage, da e SAD opet poeti pobjeivati, kao nikad prije te vratiti poslove, granice, bogatstvo i snove. Gradit e
nove ceste i autoceste, mostove i zrane luke, tunele i eljeznice diljem drave, izgraivat e se zemlja s amerikim rukama i amerikim radom. Temeljni moto djelovanja bit
e parola: kupujmo ameriko i zaposlimo Amerikance. SAD e traiti prijateljstvo i dob
ru volju meu narodima svijeta shvaajui da je pravo svih nacija da stave svoje interese na prvo mjesto. Trump je obeao da e Amerika obnoviti stare saveze i stvoriti nove
te ujediniti civilizirani svijet u borbi protiv radikalnog islamskog terorizma. Zajedno
emo napraviti Ameriku jakom i bogatom, ponosnom, sigurnom i velikom! Bog vas
blagoslovio i Bog blagoslovio Ameriku, zakljuio je Trump u inauguracijskom govoru.
Dva dana nakon ustolienja Bijela kua obeala je da e se boriti protiv informativnih
medija. Naime, optueni su mediji da su podcijenili broj ljudi na ustolienju, to je ocijenjeno kao napad na predsjednika i pokuajem da mu se oduzme legitimnost u jednom danu. Mi neemo samo sjediti i trpjeti, porueno je iz Bijele kue.
Branka Pavi Blaetin
BUDIMPETA
Prema Obrazovnom centru Klebesberg (Klik), u njegovim obrazovnim okrunim sredinji
cama svi zakonom propisani unutarnji poslovnici, regulativi bit e sastavljeni prije zadano
ga roka, a suradnja kola i sredinjica odvija se bez potekoa. Kako donosi MTI, ustanova
je priopila da je u tijeku izradba pravilnika o organizaciji i djelatnosti, koje e Klik pripremiti
do kraja sijenja. Klik je podsjetio da se od 1. sijenja ove godine pod novim organizacijskim
okvirima odvija dravno odravanje ustanova, svih pedeset i osam obrazovnih okrunih
sredinjica samostalne su proraunske jedinice. Obrazovni centar Klebesberg kao sredinji
koordinator pomae pri ostvarenju osnovnih naela odravatelja. Obrazovne okrune sre
dinjice kole u svojoj nadlenosti, njihove polaznike, djelatnike i roditelje uenika, smatra
ju partnerima, te one sukladno pravnim propisima obavljaju svoje zadae.

AKTUALNO

Sjednica HDS-ove Skuptine

Sukladno Odredbama Pravilnika o organizaciji i radu Hrvatske
dravne samouprave, 28. sijenja 2017. godine u 10 sati u
Konferencijskoj dvorani Hotela Duna (6500 Baja, Szenthromsg tr 6), odrat e se sjednica Skuptine HDS-a.
Za sastanak je predloem ovaj dnevni red:
1) Predsjednikovo izvjee o radu izmeu dviju sjednica Skuptine, izvjee o izvrenju odluka kojima je rok istekao, izvjee o odlukama za koje je bio ovlaten predsjednik. Referent: Ivan Gugan, predsjednik
2) Prihvaanje Plana poslovanja Zaviaja d. o. o. za 2017. godinu. Referent: Tibor Radi, ravnatelj
3) Rasprava o osiguranju potpore iz dravnog fonda za:
izdavanje Hrvatskoga glasnika;
djelovanje Radija Croatica;
djelovanje Internetskog TV-a;
djelovanje Hrvatskoga kulturnog sredita Croatica. Referent: aba Horvat, ravnatelj
4) Prihvaanje Plana poslovanja Neprofitnog poduzea Croatica za kulturnu, informativnu i izdavaku djelatnost za
2017. godinu. Referent: aba Horvat, ravnatelj
5) Rasprava o osiguranju potpore iz dravnog fonda za izdavanje narodnosnog asopisa Bartsg za 2017. godinu. Referentica: Eva Mayer, glavna i odgovorna urednica
6) Rasprava o proirenju kolske zgrade Hrvatskoga kolskog
centra Miroslava Krlee (odluka o predaji natjeaja prema
ispisu natjeaja EFOP-4.1.5-16). Referent: Ivan Gugan, predsjednik
7) Rasprava o II. fazi obnove Hrvatskog vrtia, osnovne kole i
uenikog doma u Santovu (odluka o predaji natjeaja prema ispisu natjeaja EFOP-4.1.5-16)
8) Priprema javne nabave za sjedite Znanstvenog zavoda Hrvata u Maarskoj. Referent: Ivan Gugan, predsjednik
9) Prihvaanje prorauna Hrvatskog vrtia, osnovne kole i
uenikog doma u Santovu za 2017. godinu. Referent: Joso
ibalin, ravnatelj
10) Prihvaanje prorauna Hrvatskog vrtia, osnovne kole,
gimnazije i uenikog doma Miroslava Krlee u Peuhu za
2017. godinu. Referent: Gabor Gyrvri, ravnatelj
11) Prihvaanje prorauna Znanstvenog zavoda Hrvata u Maarskoj za 2017. godinu. Referent: Stjepan Blaetin, ravnatelj
12) Prihvaanje prorauna Hrvatskoga kluba Augusta enoe za
2017. godinu. Referent: Mio aroac, voditelj
13) Prihvaanje prorauna Muzeja sakralne umjetnosti Hrvata u
Maarskoj za 2017. godinu. Referent: tefan Dumovi, ravnatelj
14) Prihvaanje prorauna Kulturno-prosvjetnog centra i odmaralita Hrvata u Maarskoj za 2017.godinu. Referent: Zoltn Vzvri, voditelj
15) Prihvaanje prorauna Hrvatskoga kulturno-prosvjetnog
zavoda Stipan Blaetin za 2017. godinu. Referentica: Zorica Prosenjak Matola, voditeljica
16) Prihvaanje prorauna Hrvatskoga kulturnog i sportskog
centra Josip Guja Duretin za 2017.godinu. Referent: Kritof Petrinovi, voditelj

17) Prihvaanje prorauna Ureda Hrvatske dravne samouprave za 2017. godinu. Referent: Jozo Solga, voditelj
18) Prijedlog i prihvaanje prorauna Hrvatske dravne samouprave, ureda, ustanova i medija za 2017. godinu. Referent:
Ivan Gugan, predsjednik
19) Raspisivanje natjeaja za ravnatelja santovakoga Hrvatskog vrtia, osnovne kole i uenikog doma
20) Odluivanje o planu godinjeg odmora predsjednika Hrvatske dravne samouprave. Referentica: Angela okac Markovi, zamjenica predsjednika
21) Razno.

Zasjedao Croaticin Nadzorni

odbor
Dana 16. sijenja 2017. godine u Croaticinim prostorijama
odrana je zatvorena sjednica njezina Nadzornog odbora,
doznaje Medijski centar Croatica. Na sastanku su bili: predsjednik Odbora Robert Ronta, lanovi: Jelica Pai Drajk i
Martin Kubatov, te od vlasnika predsjednik Hrvatske dravne samouprave Ivan Gugan i voditelj HDS-ova Ureda Jozo
Solga. Kako je za na Centar ravnatelj tvrtke aba Horvath
izjavio, raspravljalo se o Croaticinu Poslovnom planu za
2017. godinu, o izdavanju Hrvatskoga glasnika, o djelova
nju Radija Croatica, o djelovanju internetskog TV-a, o kulturnoj djelatnosti tvrtke te meu ostalim pitanjima o dugu
tvrtke prema HDS-u. Kako nam ravnatelj Horvath ree, po
zakonu, Croaticin godinji Poslovni plan trebaju prihvatiti
njezin Nadzorni odbor i vlasnici tvrtke. Kako i o drugim temama sjednice, tako i o tome e se raspravljati na sljedeoj
HDS-ovoj skuptini, koja e biti 28. sijenja 2017., u Baji.
Podrobno je razmotren Poslovni plan za 2017. i lanjsko
poslovanje, ali donesena je odluka da e o nareenome ponovno raspravljati u svibnju kada e biti sastavljena i bilanca
tvrtke za 2016. godinu. U svezi s poslovanjem ravnatelj je
naglasio, kako i do sada, Croaticina se djelatnost temelji na
izdavakoj djelatnosti, Medijskom centru Croatica i kulturnoj djelatnosti. U tijeku su pregovori s Poljacima, jer postoji
mogunost da e i oni svoje novine tiskati u Croatici. Glede
udbenika teko je unaprijed planirati jer uveliko ovisi o njihovoj narudbi. Jo nema dogovora s urednicom vjerkoga
asopisa Milicom Klai-Taraija gdje e se tiskati Zornica
nova. Po rijeima ravnatelja Horvatha za MCC e se raspisati
natjeaj za jo dva novinara. Od sljedeega mjeseca pokrenut e se i Internetska televizija, za ije je djelovanje traena
potpora Ministarstva ljudskih resursa i HDS-a, kao to je
traen i vei iznos za djelovanje Medijskoga centra Croatica.
Raspravljalo se i o mogunostima vraanja Croaticina duga
prema HDS-u, ali e se i na ovo pitanje vratiti kada bilanca
bude gotova. Nadovezavi se na pitanje Croaticina duga,
ravnatelj aba Horvath nam ree da je Croatica 2016. godine dostavila HDS-u iznos od gotovo 40 milijuna forinta. Budui da je Croatica neprofitno poduzee, vraanje iznosa
Samoupravi nije jednostavno. Smatra da i Skuptina treba
biti otvorenija glede toga jer mnogotota se mijenjalo proteklih godina. Jedna je od mogunosti da Croatica vraa iznos u obrocima, ratama, ali takoer je pitanje za koliko godina. Ali i to e se razmotriti na bajskoj sjednici. 
k. g.
26. sijenja 2017.

TEMA

Predstavljanje prve hrvatske knjige o Kozaru

U domu kulture sela Kozara, naselja nedaleko od Peuha, 26. studenoga 2016. prvi put je predstavljena
knjiga pisana na hrvatskom jeziku o Hrvatima u Kozaru. Knjigu su predstavili: urednica i suautorica
Branka Pavi Blaetin, dr. Ernest Bari, autor, te Silvestar Bali kao autor i lektor knjige. Nazone je uime
nakladnika kozarske Hrvatske narodnosne samouprave pozdravila Ana Crnkovi Andres, a predstavljanje
je vodio dr. Stjepan Blaetin.
Knjiga objavljena u sunakladnitvu Znanstvenog zavoda Hrvata u Maarskoj, sadri tekstove o prolosti, dijelom i sadanjosti Hrvata u Kozaru, o njihovu jeziku,
obiajima, kolstvu, vjerskom ivotu itd.
Kroz prepriane razgovore s mjetanima
otkrivaju se zanimljive podrobnosti i stare prie iz ivota nekadanje seoske zajednice. Sa strane nakladnika ona je u
poetku zamiljena kao album fotografija, sve dok u meuvremenu, pod utjecajem urednice, nije promijenjena koncepcija i odlueno da e samo dio knjige
initi fotografije. Sudionici predstavljanja
istaknuli su vanost slinih izdanja jer su
postojea, ne tako malobrojna izdanja o
prolosti hrvatskih naselja u Maarskoj,
napisana na maarskom jeziku i iz motrita maarske historiografije, pa se u njima rijetko istiu bitni podatci za razumijevanje viestoljetne prolosti hrvatske
zajednice u njima. Naglaeno je da bi na
slian nain trebalo obraditi sva hrvatska
naselja u Maarskoj, to bi mnogo pomoglo pri izradbi sveobuhvatnoga povijesnog pregleda o Hrvatima u Maarskoj.
Knjiga o Hrvatima u Kozaru izala je u
nakladnitvu Hrvatske narodnosne samouprave sela Kozara te u sunakladnitvu Znanstvenog zavoda Hrvata u Maarskoj 2016. godine. Urednica je izdanja
Branka Pavi Blaetin, recenzent dr. Stjepan Blaetin, lektor Silvestar Bali. Naslovnicu je osmislio Jzsef Zmb, a za
raunalnu pripremu odgovorna je Zmbn Berencsi Katalin. Svoj doprinos ovoj
knjizi i Hrvatima u Kozaru dao je i dr. Ernest Bari koji je napisao tekst o okakom govoru sela Kozara. U njemu profesor Bari pie, a saetak teksta smo mogli
uti i na predstavljanju, da prema rezultatima dijalektolokih istraivanja hrvatski
govor sela Kozara genetski pripada slavonskom dijalektu s prog
resivnom akcentuacijom, jekavskim izgovorom i s
elementima istonobosanskoga dijalekta, dakle ni po emu ne silazi sa sveukupnoga hrvatskog dijalektolokog atlasa.
O imenskoj batini Hrvata u ovom selu
govori nam tekst ivka Mandia u kojem
4

26. sijenja 2017.

doznajemo koliko su bili bogati hrvatski

nazivi njiva, oranica, livada, panjaka zabiljeeni od 19. stoljea. U istoj je mjeri
nezaobilazna vrijednost onih zapisanih
osobnih i obiteljskih nadimaka koji su se
rabili unutar seoske zajednice uza slubena imena i prezimena. U spomenutoj
knjizi pokualo se kod osoba ili obitelji
navesti i slubeno ime prema maarskom
pravopisu te hrvatsko ime ili nadimak koji
je poistovjetio osobu ili obitelj unutar
mjesne hrvatske zajednice.
Mnotvo pojedinosti saznajemo i iz rukopisne ostavtine Marka Kovaevia. Takva vrsta memoarske proze izrazito je
rijetka u naim krugovima, premda iz nje
moemo saznati informacije koje se odnose na svakodnevicu Hrvata u ovome
naselju, informacije o kojima se govori i o
kojima svi znamo, ali esto ostanu nezabiljeene, zbog ega e nestati tijekom
desetljea i stoljea.
Posebno je poglavlje posveeno obiajima koje je zabiljeio Nikola Tordinac u
svojoj knjizi Hrvatski narodni obiaji, pjesme i pripovijetke iz Peuha i okolice, a
koji se dijelom i danas slave u sve manjem krugu ove zajednice. Knjiga nije posveena samo prolosti, nego i sadanjosti, naime opisan je rad kozarske Hrvatske
samouprave, njene aktivnosti, dobra suradnja s mjesnom Seoskom samoupravom. Sve ovo govori i o budunosti Hrvata u Kozaru koja uvelike ovisi o lanovima

i programu mjesne Hrvatske samouprave

i koja je dokazala da se mogu postii velike stvari i uiniti vani koraci glede budunosti ako za to ima volje.
U ovom izdanju prolost i sadanjost
okakoga stanovnitva naselja upoznajemo iz razliitih kutova. S jedne strane
temeljem onih izvora koji su poznati i dostupni za istraivae predstavljena je
kratka povijest Hrvata u Kozaru, njihov
mjesni govor, imenska batina, vjerski ivot, obiaji, kolstvo. S druge pak strane
putem subjektivnih pria, razgovora to
ih je pripremila Branka Pavi Blaetin
upoznajemo neslubenu prolost ljudi
u ovom naselju. Usklaivanjem dviju povijesti, slubene i neslubene, stvara se
najrealnija mogua slika o prolosti i ivotu mjesnoga stanovnitva te na ovaj nain meu ostalima shvaamo koji su imbenici izvan same seoske zajednice
utjecali na Hrvate u Kozaru. Osim ovih
tekstova velik dio knjige ini antologija
fotografija koja u vizualnom obliku predstavlja prolost Kozara sve do najnovijih
godina. Slina izdanja koja obrauju zaviajnu povijest Hrvata u jednom naselju ili
manjoj regiji iz raznih gledita znanosti,
nezaobilazna su za razumijevanje tijeka
koji su zahvatili ovu zajednicu zadnjih
stoljea i koji su doveli do odnaroivanja,
asimilacije velikoga dijela Hrvata u Maarskoj.
Silvestar Bali

TEMA
Petroviska Hrvatska samouprava u stalnoj akciji

Nova izdanja, hrvatski krini put i spomen-kamen iz Moslavine

Zvanaredno jaka je volja izdavake djelatnosti Hrvatske samouprave Petrovoga Sela, morebit na tom podruju i najjaa med
svimi samoupravami u Gradiu. Ne mine nijedno ljeto da ne bi dan ugledalo kakovo novo izdanje, a polag toga od 1994. ljeta
jur redovno, svako ljeto po etiri put izajde iz Croaticine tiskare dvojezini informativni list Petroviski glasnik (prije u izdavatvu
Seoske, a od 1998. ljeta u izdavatvu mjesne Hrvatske samouprave). Na kraju ljeta i zidni kalendar vik s razliitom lokalnom
tematikom eka svoje vlasnike.
Lani, prilikom 60. obljetnice Ugarske revolucije
1956., ka je dost utljivo
taknula i Petrovo Selo, pokidob se je odvud odselila
jedna treina stanovnitva, ka je onda novi itak nala veinom u Ameriki, s odlukom Hrvatske
manjinske samouprave,
3. broj Petroviskoga glas
nika u Posebnom izdanju,
u cjelini je bio posveen
tom jubileju, s kipici, spominki, i djelii velike svetanosti, u koj je Kulturno Ana krapi-Timar s novim izdanjem
drutvo Sv. Petra i Pavla iz
New Yorka darovalo Petrovomu Selu Globus, monument i simbol zajednitva svih Petrovianov po svitu. U proirenom urednitvu novin Ana krapi-Timar, Andra Handler, Rajmund Filipovi i Timea Horvat su sabrali, morebit i u zadnjem trenutku,
zgoditke, pripetenja od jo ivih svidokov ali uprav od rodbine pokojnih, ki su u ti teki ljeta zbogomdali Ugarskoj domovini.
Na poetku Posebnoga broja, uz scenarij petroviskoga sveevanja i govorov, dobitnik nagrade Za Petrovo Selo, istraiva,
Steve Geoi, iz Amerike daje povijesni pregled revolucionarnoga ljeta 1956., a potom su redom otkrivene povidajke Petrovi
anov ki su morali silom prilik ostaviti zemlju. Tako se ovde more
tati za dr. Ferenca Harangozoa, papinskoga prelata, Joefa Hirla
(Veselovoga gospodina) u Austriji, Silvestra krapia, ameri
kanskoga disidenta, hinoga para Morike Timar i Locija Gyur
csek, ali ovde je zabiljeen i put ujstarovih bratov ki su dvama
proli u Ameriku, andorovoga Pitija ki se je do zadnjega trenutka ufao da e moi domom iz vicarske, Korotove Gize ka je

Mozaiki krinoga puta budu postavljeni na Macicnu nedilju

pobigla sa svojim muem u Belgiju, ali kratko meuju o svojoj

sudbini i amerikanski Petroviani, Veronika Tekli, Lajo Geoi,
Roza Heni, Andra Filipovi, Lszl Mszros, Jano Janny, a ri
je i o Vinciju Harangozou ki je svoj novi dom naao u Australiji,
kade je i umro. Ovo specijalno izdanje sadri i litu imen s podatki, ki su se onda ganuli u stranjsko, a izdanje od dvadeset stranic
jako zanimljivo, informativno i s uda ilustracijov je nailo ne
samo doma nego i u Ameriki, na veliku simpatiju i mnogobrojne
gratulacije. Drugo izdanje petroviske Hrvatske samouprave je
tampano jo lani, na isti jubilej, po ideji Lacija krapia (Markinovoga), to je jedna zbirka od dvisto stranic, pod naslovom
Petroviski mozaiki (Petrovo Selo u kalendari (1968. 2016.). To
znai da su prethodno prelistani svi Narodni kalendari i Hrvatski
kalendari, i svi kipici, napisi, pjesme ki se bavu s Petroviani i
Petrovim Selom, pak su spaeni u ovo novo izdanje. U tom ufanju vam dajemo u ruke ovu zbirku da ete svi najt u njoj svoje
najblinje starinu, dicu ili nukie i da emo vam s naim izdanjem doarat stare spominke, stara vrimena,
tako pie u predgovoru
Ana krapi-Timar, predsjednica petroviske Hrvatske
samouprave.
lanki, glose, zapisi su iz
pera Lajoa krapia, Timeje Horvat, Mikloa
Kohutha i Janoa Totha,
a za tisak se je pobrinula
Izdavaka kua Croatica.
U novoj knjigi se najdu i
pjesme Lajoa krapia
i grafike idanskoga
umjetnika Lajoa Brigovia ki je cijelu seriju slikov napravio o petro
viskoj krajini. Hrvatska samouprava i za ovo ljeto ima velike
plane, jo pred Vazmi (tonije na Macicnu nedilju) kani postaviti
krini put s hrvatskimi natpisi na livu stran staze ka pelja prema
velikoj crikvi. Bit e to umjetnika djela na mozaiki, Tibora T.
Takcsa, ka budu postavljena u male hiice da se ovako suprotivu vrimenskim neprilikam. etrnaest hiic su adoptirale petroviske familije ke e pinezno podupirati gradnju tih obrambenih
zgradov. Polag toga, ljetos je predvidjeno jo 19. marcijua, u
nedilju i otkrivanje spomen-kamena iz Moslavine, na 470. jubilej
prvoga spominjanja Hrvatov u Petrovom Selu u slubenom dokumentu. U Geoievoj monografiji o Petrovom Selu pie da su
podaniki Erddyja iz Moslavine 1545. pred Turki pobignuli u Varoku gospoinu ada i u Petrovo Selo i to potvrdjuje i pismo
upravitelja Pernezytha iz 1546. ljeta.
Tiho
26. sijenja 2017.

BAKA

Skupina hrvatskih uenika garske osnovne kole

svake godine prije Boia prireuje Hrvatski
projekt dan. Ove su godine to organizirali 14.
prosinca 2016. Poasni je gost ovogodinjega
Hrvatskoga projektnog dana bio Mio Hepp,
glasnogovornik Hrvata u Maarskome par
la
mentu.
Garska osnovna kola u svom obrazovnom radu poseban naglasak stavlja na prikaz i poduavanje blagdanskih obiaja seoskih
narodnosti. Tako u zadnjim godinama prigodom svakog Boia,
Uskrsa, a prilino i raznih drugih praznika hrvatska i njemaka
skupina uenika organizira svoj projektni dan. Tom prigodom
nai uenici pod upravom hrvatskih nastavnika Smilje Zegnal-
Farag i Ivana Krikovia ue hrvatske blagdanske pjesme, pjes
mice, upoznavaju narodnosne obiaje, izrauju blagdanske
crtee. Tako je bilo to i tijekom ovoga Hrvatskog projektnog
dana na koji su pozvali i Miu Heppa, naega parlamentarnoga
glasnogovornika. On je otvorio ovogodinju radionicu i poklonio uenicima kolske pribore (papir za crtanje, olovke, filcove,
krede), HDS-ov zidni kalendar i Hrvatski kalendar 2017. Uenici
su mu zahvalili i recitirali hrvatske pjesmice, pjevali hrvatske pjesme. Miu Heppa posebno je obradovalo da dananja hrvatska
uionica garske osnovne kole upravo je ona koja je bila njegova
nekadanja razredna uionica od estog do osmog razreda.
Tako se pomalo prisjetio i svojih kolskih godina i lijepih uspomena. Posjetu se pridruio i Martin Kubatov, predsjednik garske
Hrvatske samouprave. On je darovao uenicima boini paketi,
a nastavnicima nov Hrvatsko-maarski rjenik u Croaticinu izdanju.
Mio Hepp i Martin Kubatov nastavili su posjet u vrtiu. Tamo
su takoer darivali djecu hrvatske skupine. Mio Hepp im je donio takoer pribore za svakodnevni rad, a garska Hrvatska samouprava im je poklonila materijal za nove police koje e biti
sastavljene tijekom zimskog odmora. Djeca su takoer pozdravila goste i darivala ih svojim runim radom.
6

26. sijenja 2017.

Foto: Smiljana Zegnal

Hrvatski projektni dan u garskoj osnovnoj koli i vrtiu

Mio Hepp te odgojiteljice Jadranka Kubatov Kiss i Mirjana Rudi

Posjet je zavrio u novoj zgradi garskih jaslica koje djeluju tek

godinu dana.
Valja spomenuti da uenici hrvatske skupine garskog vrtia
iosnovne kole redovito sudjeluju i na mjesnim bunjevakohrvatskim priredbama. Zadnji su put priredili program 10. prosinca 2016. na paljenju tree svijee na adventskome vijencu u
vrtu garske crkve. Paljenje tree svijee organizirala je mjesna
Hrvatska samouprava. Polaznici vrtia kazivali su pjesmice o
Boiu, Badnjoj veeri i zimskom razdoblju, a uenici su predstavili mali adventski igrokaz pod naslovom etiri svijee.
Nakon pozdrava i prigodnoga programa svi su posjetitelji bili
ugoeni toplim ajem, kuhanim vinom i kruhom s mau.
Martin Kubatov

BARANJA

arobna hrvatska fotelja

Dana 16. prosinca bilo je sveano u peukome Hrvatskom vrtiu,
osnovnoj koli, gimnaziji i uenikom domu Miroslava Krlee. Naime, u Hrvatski je vrti iz Koprivnice stigla arobna fotelja, poklon
Koprivniko-krievake upanije. Godina 2016. na podruju generalnog konzulata Republike Hrvatske u Peuhu bila je u znaku aktivnosti, gospodarskih, obrazovnih, kulturnih i vjerskih Koprivniko-krievake upanije. Stoga je zamjenik upana spomenute upanije Ivan
Pal u znak sjeanja na godinu u kojoj se predstavljalo Koprivniko-krievaku upaniju na konzularnom podruju, a povodom Boia darovao arobnu hrvatsku fotelju Hrvatskom vrtiu Miroslava
Krlea. Zamisao arobne hrvatske fotelje rodila se u glavi konzuli- Bojana Popovi prva je isprobala arobnu hrvatsku fotelju.
ce mame Vesne Haluga, a izradili su je profesori i uenici koprivnike Obrtnike kole, jedne od najuspjenijih obrtnikih kola u Hrvatskoj, a taj poticaj poduprla je Koprivniko-krievaka upanija.
Govorei o arobnoj hrvatskoj fotelji, generalna konzulica Haluga ree da se zamisao rodila u razgovoru s odgojiteljicom Zlatom
tric i da je temeljna zamisao bila motivirati djecu na slobodnije govorenje hrvatskoga jezika. Zamisao je da fotelja, koja je ujedno i
polica za knjige, bude popunjena slikovnicama i knjigama na hrvatskom jeziku, a onaj tko u nju sjedne, govori, ita i/ili recitira hrvatski. injenica je sve vea asimilacija i da hrvatska zajednica ulae velike napore u ouvanje hrvatskoga jezika na svim razinama te
ovaj poklon ne moe biti korisniji ni prikladniji to je u svom obraanju izrazito osjeajno kazala i odgojiteljica Zlata tric.
Kako bi se arobna hrvatska fotelja to prije iskuala, pobrinuli su se polaznici vrtia, ali ne samo oni nego i mnogi nazoni koju
su s oduevljenjem pozdravili ovaj poticaj, jednako kao i ravnatelj Hrvatskog vrtia, osnovne kole, gimnazije i uenikog doma
Miroslav Krlee Gabor Gyrvri i voditeljica Vrtia Anka Poli Bunjevac.

Predstavljanje dvojezine knjiice Moliti srcem

Dana 16. prosinca u peukome Hrvatskom vrtiu, osnovnoj koli, gimnaziji i uenikom domu Miroslava Krlee
prikazana je dvojezina knjiica molitvica autorice Vesne
Haluga Moliti srcem. Istoga je dana u Hrvatski vrti iz Koprivnice stigla arobna hrvatska fotelja, poklon Koprivniko-krievake upanije.
Posrijedi je dvojezina knjiica koja sadri devet molit
vica na hrvatskom jeziku autorice Vesne Haluga, i u maarskom prijevodu koji je nainio Gabor Zoltan Gyrvri.
Moliti srcem / Szvbl szl imk, knjiica na tridesetak
stranica, obogaena je ilustracijama u boji Marije Cingula,
a objavljena u nakladi i poduzea Croatica. Predstavljanje
knjige vodio je ravnatelj Gabor Gyrvri, a o njoj je govorila i urednica i autorica predgovora Milica Klai Taraija.
Ilustratorica Marija Cingula zbog bolesti nije bila na pred- Autorica Vesna Haluga poklanja knjigu Lei krlin.
stavljanju.
Obraajui se nazonima, autorica knjige Vesna Haluga ree da je iznimno sretna i ponosna. Zahvalila je svima koji su pomogli
da ova knjiica, nastala jo 2011. godine, ugleda svjetlo dana. Posebno je zahvalila to su se svi odrekli honorara kako bi svaki
hrvatski vrti u Maarskoj dobio primjerak knjige. Izrazila je nadu da je to mali doprinos ne samo uenju i govorenju hrvatskoga
jezika nego i pribliavanju Crkve i vjere najmlaima.
Ova je knjiica molitvica pjesmica namijenjena djeci dobi od etiri do deset godina. Pisana je na jednostavan nain u obliku
lako pamtljivih molitava pjesmica, ilustrirana toplim sliicama. Molitve pjesmice kratke su kako bi izrazile elje i osjeaje najmlaih. To su ujedno molitve pjesmice koje potiu zahvalu jer su djeca sama po sebi puna radosti i upuena na zahvaljivanje, potiu govorno-molitveni razvoj djeteta te mogu pomoi uenju temeljnih vrednota i naklonosti, ali i pribliavanju Crkve najmlaima. Stihove su kazivale Bojana i Lea.
Predstavljanju su osim brojnih gostiju i uzvanika pribivali i mons. Vjekoslav Huzjak, biskup Bjelovarsko-krievake biskupije,
ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Maarskoj dr. sc. Stjepan Blaetin, HDS-ov predsjednik Ivan Gugan, predsjednik Saveza
Hrvata u Maarskoj Joso Ostrogonac, HDS-ova potpredsjednica Angela okac Markovi, glavna urednica Medijskog centra
Croatica Branka Pavi Blaetin. Prigodni su program izvela djeca Hrvatskog vrtia Miroslava Krlee, a posjetiteljima je darovana
knjiga (izdavaev dar) i kolaarski ukras za boino drvce (dar autorice Vesne Haluga izraen u osjekoj obrtnikoj radionici
mediara i voskara Blaekovia). I na samome kraju i djeca i odrasli sladili su se Kraevim slatkiima, ajem i voem.
Branka Pavi Blaetin
26. sijenja 2017.

KULTURA

Peuko predstavljanje Malog ratnika,

romana Tihomira Horvata
U organizaciji generalnog konzulata Republike Hrvatske i Katedre za hrvatski jezik i knjievnost Filozofskog
fakulteta Sveuilita u Peuhu, 9. prosinca 2016. godine u Hrvatskome klubu August enoa uprilieno je
predstavljanje romana Mali ratnik pisca Tihomira Horvata. S piscem je razgovarao lektor nareene
Katedre Dubravko Vrbei.

Mali ratnik roman je kojem je prethodio

rukopis Tihomira Horvata Mali ratnik
roman za mlade koji je u Drutvu hrvatskih knjievnika proglaen najboljim rukopisom pristiglim na natjeaj za
povijesni roman s temom Sigetske bitke,
to ga je raspisalo Drutvo hrvatskih knjievnika. Naime, u sklopu obiljeavanja
450. obljetnice Sigetske bitke DHK je raspisao natjeaj za povijesni roman posveen spomenutoj bitci i Nikoli ubiu Zrinskom, a namijenjen djeci i mladei.
U obrazloenju odluke strunoga povjerenstva o pobjedniku natjeaja DHK
za najbolji rukopis za djecu i mlade s temom Sigetske bitke i Nikole ubia Zrinskog stoji: Rukopis Tihomira Horvata
Mali ratnik, u podnaslovu roman za
mlade, istovremeno je vieslojno i vrlo
itljivo djelo uvjerljivih dijaloga i unutranjih monologa. Kad je rije o dogaajima
vezanim za Sigetsku bitku, rukopis se
oslanja na povijesne podatke potkrijep
ljene planom Sigeta iz 1566. godine, za
pise Franje rnka, komornika Nikole
ubia Zrinskog, koji je preivio bitku, i
mnotvo zanimljivih detalja iz ivota branitelja u opkoljenome gradu. Uz dramatine trenutke bitke, roman donosi vie
drugih, suvremenih usporednih radnja
8

26. sijenja 2017.

koje rasvjetljuju vane trenutke u ivotu

nekoliko mladih ljudi obaju spolova koji
se stjecajem okolnosti upoznaju. Svatko
od njih ima svoju ivotnu priu i svi se po
neemu izdvajaju iz prosjeka. Tihomir
Horvat povezao je njihove sudbine, ispriao kako se sa smru junaki suoavaju
bolesnik na onkolokom odjelu i djevojka
koja je u njega zaljubljena, te mladi s traumom zlostavljanja iz djetinjstva koji uspijeva pobijediti svoj strah. Mladi zajedno
rade na obiljeavanju godinjice Sigetske
bitke tako to sudjeluju u snimanju 3D
moebitnog filma i na razliite naine
kreativno doprinose ovome poslu. Jedna
od usporednih radnja koja ujedinjuje sve
ostale bavi se fantastinim mogunostima knjievnosti i suvremene tehnologije
da oivi davno vrijeme i pokua, barem
kroz ljudski um, u ve odigranome povijesnom dogaaju neto izmijeniti, razumjeti ga ljudskije. U konanici, postaje
jasno da je junatvo i prije 450 godina i
danas sloen pojam, da nije izumrlo,
nego da kroz povijest krije razliita lica i
mnogo humanosti. Mladim e ljudima roman biti privlaan i stoga to se u prizore
bitke za Siget ulazi in medias res (izravno), a mladi Danijel koji pie scenarij za
film ima snanu motivaciju za odlazak u

prolost u liku djevojke Cvite koja se tamo

bori sa svojim ocem. Njegovi odlasci u
prolost postaju sve dramatiniji jer se
blii kraj bitke, a sve je tee odvojiti javu
od prolosti Dijalozi smjeteni u 16. st.
razlikuju se jezino od onih koje izgovaraju suvremeni likovi i napisani su kajkavskom ikavicom koju je uporabio i Franjo
rnko u svojoj kronici, a fabularne povez
nice i motivacije likova uvjerljive su. Ovo
nije bilo lako ostvariti uz tako sloeno zamiljeno ustrojstvo. Uz to, ovo je jedan od
rijetkih rukopisa koji uzima za temu povijesni dogaaj, a istodobno uz muke likove obiluje razraenim i uvjerljivim enskim likovima. Bilo je mnogo ena i djece
u Sigetu za vrijeme povijesne bitke s Turcima. Oni su ponijeli svoj dio tereta u ovome dogaaju, kao to dananji mladi
nose svoj dio tereta u dramatici svako
dnevice.
Sve ovo i jo podosta toga uli smo i na
peukome predstavljanju u zanimljivom
razgovoru s piscem. Doznali smo da je rukopis tiskan kao izdanje DHK, a piscu je
pripala i nagrada od 20 tisua kuna. Peuko je predstavljanje bilo prvo toga romana izvan Hrvatske.
Branka Pavi Blaetin

Trenutak za pjesmu

KRV
nita nisam rekao
a htio sam potei
i htio sam vodu nanjuiti
sebe u vodu zavaliti ranom
savakati mjesto svoje smrti
konane i prve
i sline ruiti u
unutranju vatru
Jurica Iskra

KULTURA
U spomen

Zbogom, Metre!

Antun Krikovi
(1929. 2017.)
U jutarnjim satima 18. sijenja 2017. u svom
domu u Budimpeti preminuo je u osamdeset i
sedmoj godini ivota koreograf Antun Krikovi.
Antun Krikovi roen je
19. veljae 1929. godine u
Gari, u bunjevakohrvatskoj obitelji od majke Marte Zomborevi i oca Grge
Krikovia. Nakon srednje
kole diplomira na budimpetanskome Sveuilitu za tjelesni odgoj. Nakon plesne
skupine SZOT dobiva poziv od zagrebakog Ansambla
Lado, u kojem koreografira i plee tri godine. Godine 1959.
osnuje Narodnosni plesni ansambl Lu, iji je koreograf i
umjetniki voditelj sve do smrti. Od 1959. godine predaje
u budimpetanskoj Hrvatskosrpskoj gimnaziji, potom od
1976. do 1989. utemeljuje profesionalni Ansambl Budimpeta. Svoj stvaralaki rad nastavlja i u budimpetanskoj
Hrvatskoj gimnaziji. Potpisuje mnogobrojne umjetnike
koreografije za Maarski dravni narodni ansambl, za Plesno kazalite Honvd i za Peuki balet.
Stvarao je umalo 150 koreografija, od grkih drama do
biblijskih tematika, ali su ga privlaili i arhaini puki obiaji, jednako tako i narodnosni folklor, narodni djeji plesovi i igre. Godinama je sakupljao narodno blago na prostoru bive Jugoslavije i po hrvatskim naseljima u
Maarskoj. Potpisuje koreografije poput: Momako kolo,
Bunjevaka svadba, okaki svatovac, Dalmatinski zaruniki obred, Gradianska svadba, Dodole, Tri bijele vile,
Geme, Ptice sunca, Bludni sin, Esterina molitva, Relacije I, II,
III, Carmina Burana Koreograf Antun Krikovi dao je hrvatskoj zajednici od Gradia sve do Bake niz plesaa i
koreografa. S njegovim odlaskom neizreciva praznina
ostaje na hrvatskoj plesnoj sceni.
Nositelj je niza priznanja, Bronano odlije za rad Narodne Republike Maarske (1971.), Erkelovo odlije (1976.),
Srebrno odlije za rad Narodne Republike Maarske
(1979.), SZOT-ovo odlije (1984.), Odlije zasluni umjetnik
Narodne Republike Maarske (1989.), Odlije malog kria
Republike Maarske (1995.), Odlije izvrstan umjetnik Republike Maarske (2002.), Dravno odlije za manjine Republike Maarske (2004.) i Odlije za ivotno djelo (2005.).
Hrvatska dravna samouprava 2002. godine dodijelila mu
je odlije za osobit doprinos razvitku hrvatskog folklora u
Maarskoj.
Posljednji ispraaj koreografa i umjetnikoga plesaa
Antuna Krikovia bit e u etvrtak, 26. sijenja 2017. godine u 11 sati, u zgradi mrtvanice groblja Fiumei. Poivao u
miru!
- MCC -

Stani, Dodole! Uzalud se vrti, kie danas nee biti. Poruujem

Bludnome sinu kako ni povratka nema, i neka se i Jastrebovi
smire, suluda je borba sva. I samo da znate, uenici bivi, ubudue vas po prezimenu nitko pozivati nee. Ujutro je uznemireni vjetar nosio vijest, zaspao je Metar! Nije bilo Nebeskoga znaka, tako govore, tek osmijeha po licu, i rijei posljednje: Doi,
lijepa smrti
Moli se Estera, moli se ponizno. Neka se uslie i nae molitve.
A tko e rei onome mladom paru kako ba i nije pogodno vrijeme za okaki svatovac ili Bunjevaku svitu? Al neka ne bude
straha u vas, neete postati Crni par, niti vas Samoa progutati
nee. Doi, Sizife! Doi meu nas, pusti danas tu kamenu gromadu, zar ne sluti besmisao trena? Znamo kako nam pomoi
nema, a nepotrebna je i Ifigenijina rtva. alosni i tuni tumaramo po sceni, tu smo svi, plesai i koreografi, znojanih tijela buljimo u zelenilo linoleuma. ekamo Medejinu arnost, i ne sluamo to nam Job pria. Ui! Ui, Metre, kroz vrata tjelesne
dvorane, kudi nas i grdi. Ne marimo ni za to, samo stvaraj, stvaraj. Zar se ne sjea? Obeao si nam kipara slavnoga, obeao si
nam isklesati Metrovia. I to e nam sada ta Pigmalionova ljubav? Kranjevi u kutu oaloen sjedi i trai Misao svijeta, prie
mu Elektra i tihano ga tjei. Odnekud se i Prometej stvori, nosi
vatru u ruci, da se Lu ne ugasi. Stoje u Nijemome kolu Gradi
anci, Zalci, Baranjci, Bonjaci, Raci, Podravci, Dalmatinci, i gordi
Bunjevci i okci s bake ravni. Iznad scene Tri bijele vile prolet
jee, potiho Pjesma planine dopire do ljudi. Ne boj se, Metre,
ima jo lui u tisuama grudi! 
Kristina Goher
Bogatstvo...

Nebeski znak, koreografija Antuna Krikovia

26. sijenja 2017.

BUDIMPETA I OKOLICA
Veeras je naa feta

Hrvatska kulturna veer i bal u Budimpeti

U prostorijama priredbenog doma budimpetanskoga Sveuilita Lornda Etvsa Glyavr, 7. sijenja
2017. godine u veernjim satima prireena je tradicijska Hrvatska veer i bal u organizaciji Hrvatske
samouprave grada Budimpete. Umalo sto etrdeset gostiju zabavljalo se na glazbu petrovoselskog
Pinka banda i sastava Podravka plus. Veer su otvorili plesai budimpetanske Hrvatske izvorne folklorne
skupine, a u pola noi dodijeljene su vrijedne nagrade na tomboli.
S Hrvatskim balom, u organizaciji Hrvatske samouprave grada
Budimpete, otvorena je ovogodinja balska sezona maarskoga glavnoga grada i njegove okolice. Veer je prireena na starome mjestu, koje e izgleda biti i nadalje omiljeni prostor za
zabavu. I ovoga su se puta oko stolova okupili svi narataji, ve
poznate osobe koje svake godine dolaze na veselicu. O njezinoj
uspjenosti govori kako su pojedini te veeri doveli i svoje prijatelje. Uime organizatora nazonima se obratila predsjednica Samouprave Anica Petre Nmeth, koja je posebno pozdravila savjetnika Veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpeti Ivana
Buia, savjetnika Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Budimpeti Gorana Pranjia, predsjednika Hrvatske dravne samouprave Ivana Gugana, glavnoga ravnatelja Neprofitnog poduzea Maarski stvaratelji Jnosa Hvrija te predsjednika Udruge
akoveke Zrinske garde Alojzija Soboanca, koga je na hrvatsku veselicu otpratila i nekolicina Zrinskih gardista. Otpoelo je
vrijeme karnevala, vrijeme je to za ples, pjesmu i veselje. Danas
smo se okupili ovdje u Budimpeti, usred velegrada da zajedno,
veseli i dobro raspoloeni, ponemo novu 2017. godinu ree
meu inima ga Petre Nmeth. Potom je zahvalila svima koji su
svojim darovima pridonijeli kako bi nagrade na tomboli bile
bogatije i raznovrsnije: HDS-ovu predsjedniku Ivanu Guganu za
glavnu nagradu, Sandi Grbavac za bonove pekare Mlinar, vinaru
Zoltanu Horvatu za vina, za ulaznice u kazalite Operetta, budimpetanskome predstavnitvu Hrvatske turistike zajednice,
Mariki Vass za torte i Kristini Goher za darove. Osim nareenih
vrijedne je nagrade dodijelila i Hrvatska samouprava grada Bu-

Hrvatska izvorna folklorna skupina

10

26. sijenja 2017.

Ivan Bui, Goran Pranji i Ivan Gugan

dimpete. Okupljene su pozdravili i dobru zabavu im zaeljeli i

predsjednik Ivan Gugan, savjetnik Ivan Bui i predsjednik Alojzije Soboanec.
Veer, ve po starome obiaju, spletom bunjevakih plesova
otvorila je budimpetanska Hrvatska izvorna folklorna skupina,
uz glazbenu pratnju tukuljskoga sastava Prekovac. Ustaljeni je
obiaj da na balu sviraju dva sastava, ove su veeri za vrijeme
veere i cijelu no umalo sto etrdeset gostiju zabavljali petrovoselski Pinka band i sastav Podravka plus. Tako moglo se plesati na ritmove popa ili na glazbu za narodne plesove. Podravkin je
tim svojim nastupom kasno u noi ojaao scenski umjetnik Stipan uri. A nitko nije ostao ni gladan jer odista se nudio bogati
vedski stol... od raznih sireva, salata, piletine, govedine, tjestenine do pite s jabukama. Oni koji su htjeli doznati koliko
im je te veeri blagonaklona boginja Fortuna, iskusili
su se u tomboli. Sreke su ove veeri prodavali Vera
Drajk i Branko Kova, izvlaila ih je Beata Bui, a nagrade je uruio dopredsjednik Hrvatske samouprave
grada Budimpete Stipan uri. Torte e zasladiti ivot
Ramoni Velin i Ani Bui, s Maarsko-hrvatskim rjenikom postao je bogatiji Antun Hosu, a nemaju razloga
za tugovanje primjerice ni Kata Barilovi, Mira Horvat,
Jzsef Vass, Tomislav Kreki, Ivan Gugan ili Magda Tot.
U kazalitu Operetta rdgl Jzsis moi e pogledati u drutvu jo jedne osobe Jelica Pai Drajk, a
opereta A chicagi hercegn eka Magdu Tot. Sretna
je dobitnica glavne nagrade, produeni vikend u Vlaiima za dvije osobe u HDS-ovu pansionu Zaviaj, Jelica Pai Drajk. Oni koji ovoga puta nisu imali sree na
tomboli, neka ne budu tuni. Jo je pred nama 2017.
godina, ima jo vremena za sreu, zabavu i veselje
meu ostalim te smo veeri svi mi postali bogatiji novim doivljajima, plesom i veselicom smo koraknuli u
nove izazove. 
Kristina Goher

GRADIE
Jubilarni, 40. Hrvatski bal u Koljnofu

Franjo Grubi: Kod nas ne bi smila i nee se raskinuti ova tradicija!

Nije moralo uda ljudi zvijezde brojiti u dvoje, u debeli minusi pretprole subote, po jaki Koljnofskih
tamburaev, ka je odsvirana na otvaranju jubilarnoga, 40. Hrvatskoga bala u koljnofskom restoranu Tercia,
jer zvanina feta nije ni ljetos razoarala goste ki su se odazvali pozivu Koljnofskoga hrvatskoga drutva.

asni gosti na otvaranju bala

Povijest koljnofskih Hrvatskih balov se pie od dalekoga 1977.

ljeta kad su stari jakari izmislili, za ne bi moglo i Koljnofsko
hrvatsko drutvo imati svoj bal, kot su to u ono vrime imali
ognjobranci i portai. I tako je odrano to seosko slavlje po prvi
put u Ungerovoj krmi, a svako ljeto je sve ve ljudi dolo i polako je krmica nastala premala za sve Hrvate, povidao je predsjednik Koljnofskoga hrvatskoga drutva, ujedno i naelnik Kolj
nofa, Franjo Grubi. Koljnofci su zabavu kasnije otprimili i u
opron u razne hotele, od Panonije, prik Lvra, do oprona,
bilo je ljeta kad je gostov bilo oko esto. Sad jur nekoliko ljet
koljnofski restoran Tercia nudi mjesto za hrvatsku no s fanjs
kom veerom, dobrom zabavom, svaki put do ranoga svitanja.
Kod nas ne bi smila, i nee se raskinuti ova tradicija, naglasio je
Franjo Grubi, jedan od glavnih organizatorov bala i prikdao ri
Ingi Klemeni, predsjednici mjesne Hrvatske samouprave, ka je
pozdravila asne goste: dr. Gordana Grlia Radmana, veleposlanika Republike Hrvatske u Budimpeti, dr. Miju Karagia, poas
noga konzula Republike Hrvatske u Ugarskoj, Matiju Firtla, par-

Sliku Mika Gludovca na tomboli je od Franje Grubia dobila Anita Egrei

Domai WhatsUpci sve su popularniji

lamentarnoga zastupnika, Ivana Gugana, predsjednika Hrvatske

dravne samouprave, i tefana Kolosara, predsjednika Hrvatske
samouprave Jursko-moonsko-opronske upanije. Hrvatski veleposlanik dr. Gordan Grli Radman je po prvi put posjetio Hrvatski bal u Koljnofu, uoi 25. godinjice medjunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. U svojem sveanom govoru istaknuo
je da su Hrvati u Ugarskoj lojalni gradjani ove drave, a i dobar
primjer isticanja hrvatskoga podrijetla. Ovom prilikom je prikdao i dar predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarovi, ku je ona dobila prilikom otvaranja izlobe ugarske tvrtke
Herend u Zagrebu s tim ciljem da vridno umjetniko djelo s
prikazom zagrebake katedrale na porculanu dospene u neku
plemenitu svrhu. To je sad dospilo koljnofskoj koli, na to mjesto, kade se peldodavno uva jezini i kulturni identitet Hrvatov
u Ugarskoj, se je pretalo iz pisma Kolinde Grabar-Kitarovi. U
kulturnom programu nastupali su enska klapa Golubice, Koljnofski tamburai i folklorai Dvojezine kole Mihovil Nakovi,
a bezbrino se je zabavljalo ovde kih 150 ljudi iz Ugarske, Austrije, Hrvatske, tove i iz Kanade. Blizu ezdeset sponzorov je ponudilo vridne dare za tombolu, a za glazbeni dio su bili zadueni
petroviski Pinka-band i domai WhatsUpci. Iako je ljetos bilo
manje gostov na balu, oividno su mladi ljudi dobili dodatnu
volju za ovu zabavu, ne samo iz Koljnofa nego i iz Petrovoga Sela
ter Hrvatskoga idana, a atmosfera, vridna i visokom jubileju, i
ovput je bila frenetina.

Tiho
26. sijenja 2017.

11

PODRAVINA

Hrvatska svinjokolja
u Podravini
U organizaciji Zajednice podravskih Hrvata i Hrvatskoga kulturnog i sportskog centra Josip Guja Duretin u Martincima je
14. sijenja prireena prva Hrvatska svinjokolja u Podravini uza
sudjelovanje pet druina. No u petak i subota pred jutro nisu
obeavale nita dobro organizatorima, padao je gusti snijeg, ali
sve se smirilo s prvim zrakama zubatoga zimskog sunca, oien
je prostor martinake otvorene arene i druenje je moglo zapoeti. Kako uime organizatora kae v. d. ravnatelj spomenutoga Centra Kritof Petrinovi, organizatori su nabavili svinje po
povoljnoj cijeni te uza pridravanje uvjeta natjecanja mogla je
poeti svinjokolja na tragu uobiajenih hrvatskih svinjokolja u
Podravini.
Vesele skupine marljivih ena i hrabrih mukaraca imale su
pune ruke posla kako bi sve zgotovili do ranih poslijepodnevnih
sati kada je ocjenjivaki sud proglasio najbolje uratke svinjokolje. Sve se to odvijalo uz toplo kuhano vino, neizostavnu rakiju,
slasne zalogaje i tamburaku podlogu koju je osiguravao sta
rinski Orkestar Biseri Drave pod vodstvom glazbenog pedagoga
Tibora Kedvesa. Cilj tradicionalne hrvatske svinjokolje po naumu organizatora jest jaanje timskog rada, veselog raspolo
enja, a sve to uz druenje i posao poput punjenja kobasica,
uraka, krvavica, spremanje friketina, kuanje kuhanog vina
i domaih rakija. I sve je zgotovljeno za jedan dan. Nekada se
svinjokolja odravala pred Boi i trajala je dva dana. Prilo se
brava slamom, a ne plinom, spremala se zimnica, ljubomorno

Foto: HKSCJGD&EMMA

spremao svaki komadi od svinje, astila se rodbina i kumstvo

koje bi se okupilo kako bi posao iao bre i veselije, kuhala se
obvezatna veera sa svim ugodama koje su toga dana spravljene.
A druine su bile: Hrvatski Centristi, Mi Hrvati (Martince),
Podravka +, Podravci, Martinaki BBQ. Njima su dijeljene i nag
rade u vie kategorija. Rezultati: najbolje kuhano vino: omoci; najbolja rakija: Hrvatski Centristi; najbolja friketina:
Podravci; najbolja urka: Mi Hrvati (Martince); Najbolja kobasica: Podravka+; Najveselija ekipa: Mi Hrvati (Martince); najljepa
unka: Podravci; posebna nagrada: Martinaki BBQ.
Branka Pavi Blaetin

12

26. sijenja 2017.

MALA STRANICA

Maske za maskenbal
Nakon Sveta tri kralja uli smo u vrijeme poklada, to je razdoblje prije korizme u kojem se prireuju povorke makara, kostimirani i maskirani, krabuljni plesovi. Obiaj obiljeavanja poklada see daleko u povijest. U 9. stoljeu, u vrijeme Grgura
Velikog propisana je crkvena mjera koja obvezuje da se u ponedjeljak i utorak,
uoi Pepelnice posti. Nedjelja koja prethodi Pepelnici nazvana je bezmesna
nedjelja. elite li biti kreativni, stvaralaki i sami izraditi svoju masku, krinku,
ve trebate razmisliti to ete odjenuti. Da bi va kostim za maskenbal bio
uspjean, ne treba potroiti mnogo novaca, vano je imati dobru zamisao!
Moda emo vam pomoi ovim savjetima:

Jagoda od filca i bisera

STIGLA GRIPA UVAJTE SE!

I u nau je zemlju stigla gripa, sve vie ljudi obolijevaju, a prema vijestima medija i velik broj djece. Budui da se virus gripe
brzo iri, dajemo vam nekoliko savjeta kako se moete u kolama zatiti od zaraze:
Redovito perite ruke vodom i sapunom!
Pridravajte se pravila kihanja i kaljanja! Pokrijte usta i nos rupiem,
maramicom!
Ne unosite se u lice sugovorniku jer se virus prenosi kapljicama!
Slojevito se oblaite kada idete van!
esto prozraite prostorije!
Po mogunosti jedite to vie voa i povra!
Bolesnik sa simptomima neka ostane doma sve dok ne proe jedan
dan bez temperature!

Mali jezini savjetnik

maskembal ili maskenbal
Kako se pie pravilno: maskembal ili maskenbal? Pravilno je i pie se maskenbal. Ako se suglasnik n nae
ispred suglasnika b na granici dviju osnova, u pismu se
ne zamjenjuje sa m.

Raketa od kartona i folije

Pomfrit od kartona i spuve

Znate li
to je podrijetlo
rijei karneval?
Postoji nekoliko nagaanja; jedno je da potjee od
talijanskih rijei carne levare to bi u prijevodu znailo maknuti meso, i odnosilo se na
zadnje dane prije korizme. Takoer se spominje mogunost
podrijetla ovog izraza iz latinskog jezika carne vale, to znai
zbogom mesu. U svakom sluaju, tumaenje podrijetla uvijek se odnosi na isto, a to su dani pripreme za post. to bi zapravo bio i doslovan prijevod izvorno latinskog pojma carne
vale (zbogom meso). Postoje i tumaenja da je rije karneval
nastala i po drugom kriteriju, od takoer latinskog Carrus
Navalis (brod na kotaima). Brodovi na kotaima bili su dio
proljetne sveanosti posveene boici Izidi (Isidis Navigum) u
Italiji tijekom 14. i 15. stoljea.

26. sijenja 2017.

13

POMURJE

Nakon petnaest godina suradnje potpisana povelja

Serdahelska Hrvatska osnovna kola Katarina Zrinski i Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja veuilita
u Zadru nakon 15 godina uspjene suradnje pretkraj prole godine (16. prosinca 2016.) u Serdahelu
potpisali su Povelju o suradnji i prijateljstvu. Nju su svojim potpisom potvrdile Marija Bikopi Tiler,
ravnateljica serdahelske kole, i dr. Smiljana Zrili, proelnica Odjela.
Petnaest godina vrlo je brzo prolo, suradnja je sve bolja i bolja,
mi se viamo vie puta u godini, stalno smo u kontaktu s mejlom,
kada treba jedan drugom pomaemo. Ve smo prije razgovarali o
tome da bi bilo dobro slubeno potvrditi ovu suradnju. Ugovor je
potpisan izmeu Odjela i kole, da bi se to podiglo na viu razinu,
trebat e odobriti i senat Sveuilita, a onda se moemo ukljuiti u
Erasmus program, to emo jo vidjeti na koji nain. Mislim da bez
obzira hoemo li moi neka dodatna sredstva dobiti za nau suradnju, mi emo to nastaviti jer nama je ta suradnja vana.
I Serdahelcima je vana suradnja, djelatnici kole uvijek se potrude da se gosti iz Zadra dobro osjeaju u Serdahelu, suradnju
sa strane potpomau i mnoge druge organizacije, serdahelska
Seoska i Hrvatska samouprava, pa i samouprave okolnih mjesta.
beta
Dr. Smiljana Zrili, dr. Robert Bacalja i Marija Bikopi Tiler (slijeva) nakon
potpisivanja Povelje

Sveuilite u Zadru i serdahelska Hrvatska osnovna kola surauju ve 15 godina. Suradnja je zapoela 2002. godine na poticaj ondanjega proelnika Odjela dr. sc. Roberta Bacalje i tadanje ravnateljice Hrvatske kole Jolanke Tiler. Tijekom 15 godina
svakog ljeta dvadesetero uenika 7. razreda ljetuje u Zadru, a
isto toliko studenata kroz nastavu u serdahelskoj Hrvatskoj koli upoznaje se s pomurskim krajem, pomurskim Hrvatima i programom predmetne nastave hrvatskoga jezika u narodnosnoj
koli. Tijekom podrug desetljea umalo tristo uenika serdahelske Hrvatske kole ljetovalo je na Jadranu, a isto toliko studenata gostovalo je u Serdahelu. Na inu potpisivanja bio je i prof.
Bacalja koji se prisjeao prvih koraka suradnje. Ree da zadarska
ustanova izvrsno surauje s Hrvatima izvan granica, s molikim
Hrvatima u Italiji, s gradianskim Hrvatima u Austriji, s njima
provode i projekte razmjene, takoer je vrlo dobra suradnja s
Hrvatskom katedrom Sveuilita u Peuhu, njezini su profesori
vie puta bili suorganizatori skupova, a preko Erasmus programa dvije studentice zadarskoga sveuilita odravaju praktine
vjebe u peukoj Osnovnoj koli i gimnaziji Miroslava Krlee.
Prema njegovu miljenju suradnja je vrijedna za studente, profesore, pa tako i za serdahelsku djecu i potpisivanjem Povelje
moda e se ostvariti i neke mogunosti za dodatna sredstva.
Proelnica odjela za izobrazbu uitelja dr. Smiljana Zrili tijekom
15 godina njegovala je suradnju dviju ustanova, nije izostavila
nijednu godinu doputovanja u Serdahel, vie puta je organizirala i posjet nastavnika serdahelske Hrvatske kole u Zadar, a jednako tako zadarski profesori stizali su na susrete u Serdahel. Njezin su trud zahvalile i mjesne samouprave. Hrvatska samouprava
Stipan Blaetin 2015. godine dodijelila joj je priznanje za promicanje hrvatske samobitnosti i jezika u Serdahelu, a serdahelska Seoska samouprava 2016. g. darovala joj je naslov Poasna
graanka naselja. Nakon potpisivanja Povelje prof. Zrili je ree:
14

26. sijenja 2017.

LETINJA
U tome pograninom gradu i ove e se godine prirediti Festival
svinjokolja, 28. sijenja. Lani bio je to poticaj tamonje Hrvatske
samouprave, kojoj se organizaciji pridruila i Gradska samou
prava, tako e ove godine Festival prirediti u zajednikoj organi
zaciji. Po obiaju, i ove se godine mogu prijaviti druine koje e
izraditi jedno od svinjokoljskih specijaliteta. Druine se mogu
prijaviti kod ureda Gradske samouprave ili kod predsjednice Hr
vatske samouprave Marije uric.
SERDAHEL
Hrvatski kulturno-prosvjetni zavod Stipan Blaetin od 1. veljae
2017. godine pokree teaj hrvatskoga jezika za poetnike i za
napredne. Prijaviti se moe na telefonu: +36/30/2473239 ili na
Zavodovoj e-adresi: zavodblazetin@gmail.com.

Filmai serdahelske Hrvatske samouprave posjetili su svoje pri

jatelje Foto-kino kluba Ivanovec i sudjelovali na obiljeavanju
70. godinjice organiziranog djelovanja udruga tehnike kultu
re u Meimurskoj upaniji, u akovcu.

MOZAIK

esti roendan plesnoga

kruga Veseli Raci u Kalai

Salantski uenici u Beliu

Kako nas je izvijestio voditelj Plesnoga kruga Stipan Peri, prva

ovogodinja priredba Hrvatske samouprave grada Kalae odrana je na blagdan Tri kralja, 6. sijenja. Naime, Plesni krug Veseli Raci svoj 6. roendan proslavio je plesanicom koja je uz peuki Orkestar Vizin odrana u kalakome Drutvenom domu.
Plesanicu je vodila Vesna Velin, lanica KUD-a Tanac.

Okupljeni na roendanskoj zabavi

Na umalo etverosatnoj plesanici uili su, odnosno uvjebavali hrvatske (podravske, pomurske, baranjske okake i bake
bunjevake) plesove. Stipan Peri podsjea kako je Plesni krug
utemeljen prije est godina 7. sijenja od nekadanjih bainskih
i dunokih plesaa, te plesaa Kalakoga plesnog drutva, a njima su se prikljuili i drugi ljubitelji junoslavenskih plesova bez
plesnoga predznanja. U radu Plesnoga kruga mogu sudjelovati
svi zainteresirani bez obzira na dob, spol i narodnost, koji se
rado okupljaju petkom izmeu 18 i 20 sati da bi uivali u dobrom drutvu uza zvuke narodne glazbe i ples. Kako uz ostalo
ree Peri, ni ove godine nije izostala roendanska torta, ime
su poastili svoje lanove. Osim lanova bilo je i nekadanjih
starih lanova te onih koji su doli iz Baina, pa ak i iz oblinje
Pake (Paks). Tako se okupilo umalo 50 zainteresiranih. Voditelj
Plesnoga kruga najavio je da e idua priredba kalake hrvatske
zajednice u organizaciji Hrvatske samouprave biti tradicionalni
pokladni Lakomac koji e se prirediti 21. sijenja u predvorju Katolike ustanove. U programu e nastupiti aljmaki KUD Zora i
kalaki enski pjevaki zbor Ruice, a u nastavku veeri goste e
zabavljati garski Orkestar Baka. Prijaviti se moe kod predsjednika Samouprave (Ladislav Sabo: 06-30/ 290-9580) ili kod zastupnice (Marija Ivo: 06-30/ 273-4657).
ANDZABEG
Hrvatska samouprava toga grada i ove godine prireuje uobia
jeni Racki bal, koji e biti u subotu, 28. sijenja 2017., s poetkom
u 19 sati, u Finta Rendezvnyhzu (Velencei t 29). U kulturnome
programu nastupa erinski Pjevaki zbor Jorgovani i Plesna
skupina Zorica, te domaa plesna skupina Igraj kolo. Na balu
svira martinaki sastav Podravka. Cijena je ulaznica 1999 Ft, bal je
s naramkom.

Pripremajui se za ovogodinji prikaz projektne teme, potraili

smo pomo od belianske knjinice. Drage knjiniarke dale su
nam veliku podrku, posudile nam sve knjige ge eljke Horvat
Vukelja. Naime, naa je kola prikazala nju i njezin knjievni rad.
Mnogo smo informacija prikupili o spisateljici, a pomou Peuke radiopostaje snimili smo jedan telefonski razgovor s gom
eljkom.
Nakon susreta u Santovu, 8. prosinca vratili smo knjige u
knjinicu. S pomou jednog hrabrog tate, svi uenici koji su
sudjelovali na Croatiadi pomogli su vratiti knjige. Nestrpljivo
su ekali dan kada jedno popodne mogu boraviti u Hrvatskoj.
Jedna gospoa u knjinici je organizirala radionicu za nae i
njihove uenike.
Prije poetka rada pogledali smo lijepu suvremenu zgradu
knjinice, posjetili itaonicu, prolistali neke knjige. Najvie nam
se sviala dvorana, gdje se prireuju knjievni susreti. Ovdje je
gostovala i ga eljka.
Kada su stigle uenice iz mjesne kole, zapoela je radionica
vjete ruke. Najprije su izradili anela od krep-papira i bisera, zatim boinu estitku. Nai su uenici jako vjeto radili, drago im
je bilo to su imali izvanredni sat hrvatskoga jezika. Iz gotovih
radova priredili su improviziranu izlobu. Nakon gostoprimstva,
domaice su nam pokazale njihovo gradsko privremeno klizalite, koje su djeca mogla isprobati i uivati.
S mnogo doivljaja smo krenuli kui u nadi da e ovaj poetak
druenja imati nastavak.

Eva Adam Bedi
BAKUT
Tamonja kulturna udruga bunjevakih Hrvata 7. sijenja, orga
nizirala je ve tradicionalno Bunjevako prelo koje je odrano u
mjesnoj priredbenoj dvorani, ime je otvoren niz pokladnih za
bava u Bakoj. Prelo je uljepano prigodnim kulturnim progra
mom Hrvatske kulturne grupe iz baranjskog Birjana. U nastavku
veeri za dobro raspoloenje pobrinuo se dunoki orkestar Za
bavna industrija.
26. sijenja 2017.

15

GLASNIK

Kiseg XIV. Maligan-tura

Foto: Imre Haranji

Lani dvakrat tua, u juniju pak smrz je kodio kisekim vinogradom i vinogradarom, tako da je urodjaj 70 %
nastao ukodjen. Manji vinogradari skoro da su za gano zamiali pobrano grojze, a vei vinogradari kupili
su si grojza da budu imali vina, rekao je Kornel tefani, gazda jedne od najveih pivnicov ter nastavio:
Blauburger, Plava frankovka, Pinot noir, Merlot i Chardonnay temelj su rljenoga vina ove okolice, tako da
smo si i mi kupili od ovih sortov. Naravno, dobili smo kvarovanja, ar plaamo osiguranje, dodao je jo Kisean.
vaju u sebi aromu starosti i domae slasti. Kobasice i ocvarki
nisu falili iz ponude kot ni iz grojza spreano vino ili gano. Matija tefani je pjevajuu etu nestrpljivo pobrao da se gane dalje jer objed je ve gotov. Njegova pivnica je svakako vrhunac
Maligan-ture. Kao svenek, tako je bilo i ljetos. ekali su nas muzikanti Djuro Vlai i Marko teiner. Perkelt s tarhonjami je bio
slasan, a vino od kupljenoga grojza kvalitetno i po vlaem sistemu napravljeno. Druenje se je pretvorilo u tanac i jaenje... a
zvijezde su kazale jur put, kad su se tridesetimi ganuli domom u
sve hladnijoj noi. Neka ovo ljeto bude bolje nego lanjsko, i gorje nek dojdue , veli vinogradarska izreka, a mi pak eljimo da
tako i bude!
Marija Flp-Huljev

Vrime za piaenje isto nij bilo najpovoljnije 7. januara, u subotu, na XIV. Maligan-turi kisekih Hrvatov. Puhao i grizao je istoni
vjetar, minusi su skakali doli do 10 C, ali prijateljsko drutvo se
je u pol desetoj ve pailo u pivnicu kisekoga farnika Vilmoa
Harangozova. Raznovrsne rakije od suhih slivov, figov, od briske,
ipka i trave, nemogue je sve i nabrojiti kot ni ponudjene kolae i slatkie. Iz farovske pivnice nij falilo ni vino, ni gostoprimstvo, ni ala. Na ulazu kisekih planin tajrieva garaa slui za
ofrianje i poivanje. Slana peciva za glad, vino za aju, a gano
za grijanje tijela se osobno drugaije potribuje. Poasni vinogradar Bla Farkas u svojem obnovljenom odmaraliu nas je
presenetio s evapi u pita. Do Avarove pivnice farnik Harangozo
krivo nas je peljao, tako da na tri km duem putu i sa zakanjenjem u cilj smo na hrptu zali. Avarova i Kalmanova pivnica uBAJA
U organizaciji Palae kulture, Orkestar Babra 25. veljae u tome
podunavskom gradiu odrat e cjeloveernji koncert, s poet
kom u 18 sati. Ulaznice se mogu kupiti na www.bacskaikulturpa
lota.hu. Budimpetanski Orkestar Babra njeguje tamburaku
glazbenu tradiciju junoslavenskih naroda. Kako sami istiu, tra
dicija uz modernu obradbu obiljeava njihovu svirku. Osnovali su
se kao studenti budimpetanske Glazbene akademije Ferenca
Liszta. Redovito sviraju na koncertima i plesanicama. Voditelj je
Orkestra Dvid Pozsonyi, jedan od glavnih pokretaa i organiza
tora Tamburakog festivala u Dunoku.
GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavi Blaetin, tel.: +36-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE: Timea Horvat, e-mail: tiho@croatica.hu, NOVINARI:
Stipan Balatinac, e-mail: balatinac66@gmail.com, Bernadeta Blaetin, e-mail: beta@croatica.hu, Kristina Goher, e-mail: kristina.ghr@gmail.com, RAUNALNI SLOG: Anna Kondor, tel.: 1/269-1974,
e-mail: nusik.glasnik@gmail.hu, LEKTOR: ivko Mandi, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymez u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.:1/269-1974, e-mail: glasnik@croatica.
hu ZA OSNIVAA: Savez Hrvata u Maarskoj. IZDAVA: Croatica Kft. RAVNATELJ: aba Horvath. List iri posredstvom Maarske pote, na osnovi pretplate na iroraun: ERSTE Bank Hungary Zrt.
11600006-00000000-78637100, urednitvo Hrvatskoga glasnika i alternativni iritelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira iz dravnog prorauna Maarske. Rukopise,
fotografije icrtee ne uvamo i ne vraamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymez u. 68.
HU ISSN 1222-1270