Professional Documents
Culture Documents
Marko Aurelije Samom Sebi PDF
Marko Aurelije Samom Sebi PDF
...
DERET!
www.dereta.co.yu
office@dereta.co.yu
Marko Aurelije
Urednik
Dragan Mojovi
Samom sebi
Prevod
sa
grkog
Albin Vilhar
Predgovor
Milo N. uri
Beograd
20DA
BEKETA
Milo N. uri
Panetije
10
Milo N . uri
11
12
Milo N. uri
Posidonije
13
14
Milo N. uri
15
Stoiari u Tarsu
16
Milo N . uri
17
Anej Seneka
18
Milo N. uri
19
20
Milo N. uri
21
Epiktet
Milo N. uri
22
23
ivot
24
Milo N. u:ri
icism,
L'
25
26
Milo N . uri
oin'
aKrov EnAEAEl
27
1 849, 1 87.
28
Milo N. uri
Uenje
29
30
Milo N . uri
31
32
Milo N. uri
33
34
Milo N. uri
35
36
Milo N . uri
SAMOM SEBI
PRVA KNJIGA
Amico Romua1do
optimo doctissimo
SEV
40
Samom sebi
41
42
Samom sebi
43
tivnom) Veru.
44
Samom sebi
45
46
Samom sebi
47
48
Samom sebi
49
50
Samom sebi
51
52
54
Samom sebi
55
56
Samom sebi
57
58
Samom sebi
59
60
TREA KNJIGA
1 . Ne treba stalno misliti na to da j e ivot iz
dana u dan sve krai i da nam od njega preostaje sve
manji deo, nego bi se moralo razmiljati i o tome ka
ko nikad nije sigurno da li e i onaj koj i due poivi
moi za sve vreme sauvati svoju sposobnost milj e
nja, tako da ona bude dovoljna da shvati i ispituje
stvari koje se odnose na spoznanje bojih i ljudskih
dela. Jer sposobnost disanja i varenj a, stvaranje pred
stava i delovanje nagona ne prestaju zajedno sa gub
ljenjem sposobnosti za rasuivanje. Naprotiv, prvo se
ugasi ovekova sposobnost da raspolae samim so
bom, da bude svestan zahteva koje mu nalau dunosti,
da kritiki razmilja o stvarima koje se u njemu zbiva
ju, da mu bude jasno ba to: je li ve dolo vreme da
poe sa ovoga sveta, i druge stvari te vrste koje nesu
mnjivo iziskuju izvebano razmiljanje. Zato je po
trebno da pourimo, ne samo zato to smo sve blie
smrti, nego i zbog toga to emo vrlo brzo izgubiti
sposobnost da stvari shvatamo i razumemo.
2. Treba obratiti panj u i na pojave koj e se
j avlj aj u naporedo sa prirodnim poj avama i imaj u
62
p raktiar i
naucl1lk (460-J77. pre n. e.) sa Ostrva Kos, IZ porodice As k lepIJada.
2 Haldejci su magi i astrolozi iz Haldeje, pokrajine u jugoza
padnom Vavilonu.
Samom sebi
63
64
Samom sebi
65
66
Samom sebi
67
68
Samom sebi
69
70
Samom sebi
71
Samom sebi
ETVRTA KNJIGA
1 . Ako se razum koji u nama vlada upravlja
prema zakonima prirode, onda j e nj egov odnos pre
ma dogaaj ima u svetu takav da se uvek moe pri
lagoditi onome to sudbina odreuje. On nij e vezan
za neku odreenu materiju, nego izuzetno tei za
viim ciljevima i sve to mu je na putu, pretvara u
svoj u sopstvenu materiju, ba kao vatra koja ovlada
predmetima koji su u nju pali, dok bi se mala lampa
pod nj ima ugasila. Plamen ih, meutim, guta i oni
ga samo j o vie rasplamsavaj u.
2. Nemoj preduzima ti nita na sreu ili na
neki drugi nain suprotan naelima koj i stvaraj u
savrenu umetnost.
3 . Lj udi trae mesta u selu, na moru, u brdi
ma, da bi se u nj ih povukli. I ti si navikao da ima
takve elje . A svaka takva tenja je u najveoj meri
detinjasta, j er je s druge strane ipak mogue da se
ovek, ako samo hoe, u svako doba povue u sa
moga sebe. Nema mesta koje oveku prua vei mir
i spokojstvo nego to je to nj egova dua, n aroito
73
74
75
Samom sebi
76
77
Samom sebi
78
Samom sebi
79
80
Samom sebi
81
82
Samom sebi
83
84
Samom sebi
85
86
87
Samom sebi
88
PETA KNJIGA
1 . Ako se u zoru probudi zlovolj an, pomisli
ovo: "Probudio sam se zato da kao ovek krenem
na posao. Pa zar da onda budem zlovolj an kad se
spremam da radim ono zbog ega postoj im i zbog
ega sam i doao na svet ? Ili sam moda predo
dreen za to da leim u krevetu i da se grej em ? " "Pa, to j e prij atnij e . " - A zar si ti roen samo za pri
j atnost? Da li si uopte stvoren da bi uivao ili ra
dio? Zar ne vidi kako i cvee, i ptice, i mravi, i pau
ci, i pele rade svoj e poslove i kako prema svoj im
mogunostima zajedno sa nama izgrauj u svemir ? I
zar ti nee da vri dunosti oveka? Zar ne tei za
ciljem koj i ti je postavila priroda? - "Ali ja moram
da se odmorim. " - Svakako, i ja tako mislim. Ali j e
priroda odredila granice i tome, a isto tako i j elu i
piu. A ti ipak prelazi granice onoga to bi ti mo
ralo biti dovoljno. Ne ini to samo kad je u pitanj u
rad; tu ostaj e u "granicama mogunosti " . To j e za
to to samog sebe ne voli, j er bi inae voleo i svoj u
prirodu i njenu volj u. Drugi lj udi, oni koj i vole svoj
90
Samom sebi
91
92
Samom sebi
93
94
v - v
Samom sebi
95
96
Samom sebi
97
98
Samom sebi
99
1 00
Samom sebi
101
1 02
Samom sebi
103
Samom sebi
ESTA KNJIGA
1 . Supstanca itavog sveta podatna j e i lako
se moe oblikovati. Razum, koj im je ona proeta,
nema nikakvog razloga u sebi da ini zlo. U nj emu
nema zlobe, nij ednoj stvari ne nanosi on zlo i nijed
na stvar od nj ega ne trpi nikakvu tetu. Sve se vri i
sve se postie blagodarei njemu.
2. Ako savesno vri svoju dunost, mora ti
biti svejedno da li se pri tom mrzne ili ti je vruina;
da li si sanjiv ili si se dobro naspavao; kude li te lju
di ili hvale; da li e ti umreti ili e ti se desiti neto
drugo. Jer i smrt je samo j edna prirodna poj ava ko
ja takoe spada u ivot.
3 . Pogledaj u sutinu ! Ne sme ti promai
nij edna lina osobina, niti vrednost ma koje druge
stvari.
4. Sve e se vidlj ive stvari brzo promeniti i
postati ili dim, ili e se, ako nj ihova supstanca stvari
ostane ista, raspasti.
5. Razum koj i proima ceo svet, zna s ka
kvom namerom ta radi, i na kakvu materiju deluje.
_
1 05
106
Samom sebi
107
108
Samom sebi
109
110
Samom sebi
111
1 12
Samom sebi
113
1 14
Samom sebi
1 15
1 16
Samom sebi
117
1 18
. v
. V
Samom sebi
1 19
120
SEDMA KNJIGA
1 . ta j e nevalj alstvo ? Ono to si ve esto
video. Zato, makar ta se desilo, ti misli: " Tako ne
to sam ve video, i to esto. " Uopte, i gore i dole
nai e to isto, time su ispunjene i knjige staroga,
srednjeg i novog vremena, a gradovi i kue j o i
danas su toga puni. Nema nieg novog. Sve j e do
bro poznato i sve je kratkog veka.
2. Moe li da uniti svoja naela, a da pret
hodno ne ugasi predstave koje im odgovaraj u ? I
samo od tebe zavisi da li e ih opet sa lakoom za
paliti. U stanju sam da razmiljam o nekoj stvari kako
valja. Kad sam to u stanju, zato da budem ne
spokoj an? Ono to je van dometa mojih misli, to se
njih uopte i ne tie. Naui se da shvati to, pa e
biti na pravom putu. Moi e da otpone novi
ivot . Posmatraj stvari onako kako si ih ranij e gle
dao, j er u tome je tajna ponovnog oivljavanja.
3. Kako su nitavni rasko i sj aj , drame na
pozornici, stada goveda i ovaca, borbene utakmice,
koska koju baci psu, mrva koja padne u ribnjak,
122
Samom sebi
1 23
1 24
Samom sebi
125
1 26
Samom sebi
127
128
Samom sebi
1 29
Apol. 28 B.
10 Platon Apol. 28 E.
1 1 Platon Corg. 5 12 D E.
1 30
Samom sebi
131
1 32
Samom sebi
133
Epiktet 1 , 2 8 ; 4; II 22, 3 7.
Epikur (Epikuros ) , uveni filozof i osniva filozofske kole
epikurejac a, 323. godine je doao u Atinu, kupio 306. godine kuu sa
vrtom i tu osnovao "kolu filozofa u vrtu " . Umro 270. pre n. e. On je
,reu nalazio u tome da oveka naini srenim, i uio j e da se vrednost
wega to je dobro moe proceniti jedino prema radosti i bolu.
16
134
Samom sebi
135
136
Samom sebi
137
S:1mom sebi
OSMA KNJIGA
1 39
140
Samom sebi
141
142
Samom sebi
143
3 Lucila, ki
arkova i ena njegovog druga u vladi Vera.
.sekunda Je svakako zena carevog uitelja Maksima, filozofa stoika. Epl:mhanos Je verovatno ime nekog carevog oslobodeni ka. - Diotim
1 44
145
Samom sebi
146
Samom sebi
147
] 48
Samom sebi
149
150
Sa mom sebi
151
1 52
Samom sebi
1 53
1 54
DEVETA KNJIGA
Bezboan je onaj koji ini greh. Sveopta
priroda stvorila je sva bia da budu jedno uz drugo,
da pomognu j edno drugome kad treba, da jedno
drugome ne ine nikakvo zlo. Onaj koji radi protiv
nj ene volj e, grei pred naj uzvienij im boanstvom.
Onaj ko lae, grei pred istim tim boanstvom. Jer
sveop ta je Priroda priroda istinskih stvari. Ono to
je istinito, medutim, po sutini je u srodstvu sa
onim to postoj i. Ukoliko, dakle, onaj koji namerno
lae, ini nepravdu j er vara druge, on grei. Grei i
onaj koj i lae protiv svoje volj e, jer je time, ukoliko
se sukobio sa sveoptom prirodom i pokvario red u
vasioni, poremetio red u kosmosu i nj egovoj priro
di. A to ini ovek koj i, ukoliko to od nj ega zavisi,
radi protiv istine. On je j o pre toga dobio od priro
de sposobnosti koj e nij e umeo da iskoristi, pa zato
sada ne moe vie da razlikuje pogreno od istini
tog. Bezboan je onaj ovek koji tei za nasladama
kao da su one istinska dobra, i koj i izbegava bolove.
Kad takav ovek pomisli da sveopta priroda esto
1.
1 56
Samom sebi
157
158
Samom sebi
>
159
160
1 0. I
Samom sebi
161
1 62
Samom sebi
163
1 64
Samom sebi
165
1 66
Samom sebi
167
168
Samom sebi
1 69
Samom sebi
DESETA KNJIGA
1 . 0, duo! Da li e ikad postati dobra i jed
nostavna, da li e se odvojiti od svega, obnaiti se i
biti prozranija od tela koj e te opkolj ava ? Da li e
okusiti neto od ljubaznog i nenog srca ! Hoe li se
jednom zasititi i biti zadovoljna, tako da ne tei vi
e ni za im, ni ivim ni neivim, i hoe li uguiti
svoje prohteve, makar kakvi oni bili ? Moe li da ne
trai vie vremena kako bi due mogla uivati, i da
ne udi za mestom, krajem, zemljom ili simpatij a
ma lj udi ? Nego da bude zadovoljna svojim trenut
nim poloajem i da se raduje svemu to ima ? Mo
e li da bude uverena kako sve to postoj i dolazi
od bogova; kako je sve to tebe radi i kako e biti od
koristi tebi sve ono to se njima dopada i to oni bu
du davali savrenom biu, koje je dobro, pravino i
lepo, i koj e stvara, odrava, obuhvata i povezuje sve
ono to mora da se raspadne, kako bi iz njega mo
glo nastati neto drugo, slino ? Hoe li ve jednom
postati takva da moe iveti u zajednici i sa bogo
vima i sa lj udima, a da ih ne optuuje i da oni tebe
ne preziru ?
171
1 72
Samom sebi
1 73
1 74
Samom sebi
1 75
1 76
Samom sebi
1 77
1 78
frg. 898 N.
3 Mesro se odnosi na Plaronov dialog Teetet (Theait. 1 74 D E),
ali j e nejasno. Tekst je na ovom mestu dosta oteen.
=
Samom sebi
1 79
1 80
29.
4 Prva
Samom sebi
181
1 82
Samom sebi
1 83
I 4
JE D AN AE STA KNJIG
v e su ov e. on a vid i
1 Os ob ine raz um ne d us
seb e, ob l ku j e sa n: u se
sa mu se b e, izd va ja sa mu
- Je r l
. . vo lJ' i , sam a u iva plo d kO J1 vra da.
v
po SV OJOJ
.
e zlv otm J' a UZ lva ov
d
pio
e
u
raj
va
go
od
i
d ove b l' l'J aka
d
h ma kar gde
sti ze SV OJ U od re en u svr
po
i
i
ug
dr
'u
J
.
. N'J oJ' se ne de sav a ono sto
.
se na laz ila gr am ca Ziv ota
d_
v . m tva nm
! (k 0
m ili sh. cm
ta no vo , da ra n Jve g ne
pot m ne e do iv eti ni v
v
nis ta no vo , sta Vls e, a e
CIJ. . e t a ko de r nis u gle da le
. samo malo razua, a k o Je
.
ve k od et rd eset go din
j e po za k nu IS to to
sve
u
id
uv
ati
im
mo e
Na ro it e os ob me raz uos ti bil o i to e tek bit i.
v
v.
::
. .
186
1 87
Sam om seb i
ili:
l:
zd . "
" iv ot tre ba uzb rat i kao zre o gro
di! e, poj avi l se st i dru go tom e sli no. Pos le tra g
!.-arater l kOJ. a J
ra kom edi j a, koj a je ima la v asp ltm
uCl la ljud e skr m
ba svo jim otv ore nim n c nom
D IOg en !?n g? sto _
nos ti i um ere nos ti. Za to Je I sam
kom ed J e os l J
ta pri ma o od nj e. Pos le stare
ija, !<02a se, u ze l j. i
sre dnj a i nap osl etk u nov a k ? me
u lzve tac eno.st. oz
da podra ava iv ot, pre tvo nla
ponesto kon sno , a.h
nat o j e da su i ovi pes nic i kaz ah
stv ar, sve to pev anj e
kak vu svr hu ima uop te cel a ta
i sastav lj anj e dra ma ?
393
Upo redi Sofo kle, Kralj Edip 1
ss.
188
1 89
Samom sebi
v . v
1 90
Samom sebi
1 91
1 92
Samom sebi
193
1 94
voda Muza.
Samom sebi
195
196
197
Samom sebi
198
DVANAESTA KNJIGA
200
201
Samom sebi
202
Samom sebi
203
11.
204
Samom sebi
205
206
Samom sebi
207
208
209
Samom sebi
S A D R AJ
Mi lo N . uri ,
AURELIJE . . .
ST OI KA KO LA I MA RK O
ko le . . ,
1 . Gla vni pre dst avn ici sto ik e
a ) Sta rij i per iod .
5
7
7
. . . . . . . . . . . . . . . .
9
.. .... .
b ) He len sko -rim ski per iod . .
9
. ...
1 . Panetije. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . , 12
2. po sid oni je . . . . . . .
. . . . . . . . . , 15
3 . Sto iari u Tarsu . .
. . . . . . , 17
c) Po zni per iod . . . . . . . .
. , 17
1 . L . A nej Sen eka . . . . . . . . .
. . . . . . . . , 21
2. Ep ikt et . . . . . . .
.
. . . . . . . .
II. Ma rko Au rel ij e . . . . . . . .
. . . . . . . . .
1 . iv ot . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
2 . Uenje . . . . . . . . . .
23
23
28
Marko Aureli j e
SAM O M SEBI
SAMOM SEBI
Prevod sa grk og
Prva knjiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 9
Druga knjiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Tpea knjiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 1
etvrta knjiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Peta knj iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
esta knj iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 04
Sedma knjiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 2 1
Osma knjiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 8
Deveta knj iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 55
Deseta knj iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 70
Jedanaesta knj iga . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 85
Dvanaesta knj iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
.
Albin Vilhar
Za izdavaa
Miroslav Dereta
G lavni urednik
Marina Slavkovi
Dij ana Dereta
Korektura
Vladimir Jankovi
ISBN 8 6-7346-325-4
Prvo D E R E TINO izdanje
Tira
1 000 primeraka
Beograd 2003
Izdava / tampa / Plasman
Grafiki atelje D E R E TA
Vladimira Rolovia 3 0 , 1 1 0 3 0 Beograd
Tel .!fax: 0 1 1 /25 1 2-22 1 , 25 1 2-46 1
www.dereta.co.yu. office@dereta.co.yu
Knj iare D E RE TA :
Knez M ihailova 4 6 , tel : 0 1 11627-934, 3 0- 3 3 - 5 0 3
Banovo b rdo, Dostoj evskog 7, tel: O 1 1 /5 5 6-445