LITERATURA

Engler, L., Lloyd, W., Martin-Koob, J. i Naze, S. (2011). Liar Liar, Pants on Fire! A
Physiological Study of Deception. Preuzeto 24. travnja, 2015 sa
http://jass.neuro.wisc.edu/2011/01/Liar%20Liar,%20Pants%20on%20Fire!%20%20A
%20Physiological%20Study%20of%20Deception.pdf
Grguri, . i Pavlovi, S. (2011). Primjena poligrafskog testa direktne metode. Policijska
sigurnost, 20(1), 103-113.
Maschke, G.W. i Scalabrini, G.J. (2005). The Lie Behind the Lie Detection. Preuzeto 7. lipnja,
2015 sa https://antipolygraph.org/lie-behind-the-lie-detector.pdf
Priori, A., Mameli, F., Cogiamanian, F., Marceglia, S., Tiriticco, M., Mrakic-Sposta, S. i sur.
(2008). Lie-Specific Involvement of Dorsolateral Prefrontal Cortex in Deception. Cerebral
Cortex, 18, 451-455.
Vrij, A., Granhag, P.A. (2012). Eliciting cues to deception and truth: What matters are the
questions asked. Journal of Applied Research in Memory and Cognition, 1, 110-117.

UVOD
Problem: Utvrditi da li je mogue detektirati la na temelju fiziolokih promjena u organizmu
Hipoteza: Lani iskaz e rezultirati fiziolokim promjenama

POSTUPAK
Za na projektni zadatak odabrale smo temu, Bioloke osnove laganja, zato to nas
je zanimalo laganje samo po sebi, pa tako i njegova bioloka podloga. Takoer, u raznim
televizijskim serijama i filmovima imale smo priliku vidjeti neka policijska ispitivanja te smo
se htjele i mi na neki nain time pozabaviti koritenjem poligrafa - popularno nazvanim
detektor lai.
METODA
Ispitanici: 2 studentice prve godine preddiplomskog studija psihologije Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Rijeci, u dobi od 19 godina
Instrumentarij: poligraf, izmiljeni scenarij zloina i pitanja za poligrafsko testiranje
Postupak:
Ispitivanje smo proveli koristei poligraf u laboratoriju za eksperimentalnu psihologiju
na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Nekoliko dana prije provedbe samog ispitivanja, naim
ispitanicama smo dodijelile, prema sluaju, dvije razliite prie koje opisuju krau u
studentskom domu. Zadatak ispitanica bio je da naue informacije koje su dobile u priama.
Vano je bilo, da se ispitanice zamisle u situaciji koja im je opisana. Takoer je vano, da mi
(eksperimentatorice) nismo znale koja je dobila koju priu, kako ne bi dolo do utjecaja
eksperimentatora. Jedna od ispitanica dobila je priu koja je sadravala samo neke bitne
informacije o zloinu, dok je druga ispitanica dobila priu koja je sadravala mnogo detalja
koje bi mogao znati samo onaj tko je poinio zloin, odnosno ukrao novac cimerici u
studentskom domu. Zadatak ispitanice koja je poinila zloinje bio da na poligrafskom
trebala je to bolje odglumi da nije kriva, tj. da nije poinitelj. Na zadatak bio je otkriti koja
od ispitanica je poinila krau oslanjajui se na rezultate poligrafskog testiranja (prikaz
fiziolokih reakcija).

Na dan ispitivanja, ispitanice su jedna po jedna pristupile poligrafskom testiranju. Prije

poetka testiranja dobile su usmenu uputu o nainu ispitivanja i odgovaranja. Pomou
preciznih digitalnih ureaja, za vrijeme ispitivanja, mjerena im je srana aktivnost, disanje,
periferni puls i elektrodermalna reakciju. Elektrode EKG-a smo postavili jednu ispod kljune
kosti a drugu dijagonalno, malo iznad bokova. Pojas koji mjeri disanje postavili smo ispod
prsnog koa, a elektrode koje su mjerile elektrodermalnu reakciju postavili smo na drugi
lanak srednjeg prsta i prstenjaka lijeve ruke. Periferni puls mjerile smo na sredini jagodice
kaiprsta lijeve ruke. Ispitanice su morale sjesti na stolicu, biti mirne, noge drati blago
rairene na podu pod pravim kutem te su trebale mirno gledati u neutralnu pozadinu, u naem
sluaju, u zid. Svaku od njih pitale smo 12 pitanja koja su ukljuivala relevantna (npr. Jeste li
ukrali novac?), prikrivena kontrolna (npr. Namjeravate li lagati na bilo koje pitanje iz ovog
testa?) i irelevantna pitanja (npr. Je li sada 2015. godina?). Pitanja su bila sastavljena
oslanjajui se na primjere pitanja za test direktne metode (Grguri i Pavlovi, 2011) uz male
modifikacije. Neka od pitanja imala su ponuena etiri odgovora te su ispitanice nakon
svakog od njih trebale rei svoj odgovor. Odgovori na pitanja bili su da ili ne. Pritom je
odgovor ne znaio ne i ne znam.

REZULTATI
Na krivuljama mjerenja prikazani su fizioloke reakcije kao odgovor na emocionalnu
pobuenost uzrokovanu pitanjima u vezi zloina koji je poinjen. Krivulja PULSE oznaava
periferni puls, SC5 elektrodermalnu reakciju, RESP disanje i plava linija, odnosno EVENT
linija, reakciju ispitanice.
Na prikazu reakcija prve ispitanice uoavamo da ona nije imala poveanje fiziolokih
reakcija prilikom ispitivanja osim na pitanje Jeste li mi tijekom ovog ispitivanja bilo to
slagali? . Takav obrazac aktivnosti moemo protumaiti tako da je to pitanje za ispitanicu
imalo neugodan ili negativan ton ili je ak izazvalo sigurnost prilikom odgovora. Generalno,
prva ispitanica nije pokazala poveanje tjelesnih reakcija na relevantna pitanja u odnosu na
prikrivena kontrolna.
Krivulja mjerenja druge ispitanice pokazuje suprotno. Ona pokazuje da je druga
ispitanica reagirala blago uzbueno na sve tipove pitanja- relevantna, irelevantna i prikrivena
kontrolna. Ipak, reakcije na relevantna pitanja su malo vee.

Prema tome, ispitanica broj dva je pokazala vei stupanj fizioloke aktivnosti tijekom
poligrafskog ispitivanja to upuuje da je ona poinitelj zloina.

DISKUSIJA (RASPRAVA)
Ovaj projekt imao je nekoliko metodolokih nedostataka. Prvo, da bismo sa
sigurnou mogli rei kako je poligraf prikladan za otkrivanje lai trebali bismo imati vie
ispitanika (a mi smo imali samo dvije ispitanice). Takoer, trebalo bi provesti vie od jednog
testiranja (najmanje tri). Jedan od nedostataka bila je i uputa. Uputa nije bila u pismenom
obliku, nego je bila izreena svakoj ispitanici posebno. Takoer, uputu je jedna od
eksperimentatorica dala prema sjeanju (nije itala uputu s papira), to znai da ispitanice nisu
dobile uputu u istom obliku. Takoer, prva ispitanica je prije samog ispitivanja dobila malo
bolje objanjenje upute vezano za pitanja sa viestrukim odgovorima, dok druga ispitanica
nije dobila takvo opirnije objanjenje.
Demonstracija poligrafskog ispitivanja, kako je prikazano u rezultatima, je uspjela.
Uspjele smo na temelju fiziolokih reakcija koje smo dobile koritenjem poligrafa otkriti koja
je od ispitanica poinila krau. No, zbog premalog broja ispitanika, premalog broja
mjerenja te samim time to ovo i nije stvarna situacija (poinjenje zloina) ne moemo
generalizirati da bi se poligrafskim testiranjem svaki put otkrilo lae li netko, pokuava li
netko prevariti poligraf.

ZAKLJUAK
Na temelju rezultata istraivanja zakljuujemo da je na temelju fiziolokih aktivnosti
organizma mogue detektirati laan iskaz.
LITERATURA
Engler, L., Lloyd, W., Martin-Koob, J. i Naze, S. (2011). Liar Liar, Pants on Fire! A
Physiological Study of Deception. Preuzeto 24. travnja, 2015 sa
http://jass.neuro.wisc.edu/2011/01/Liar%20Liar,%20Pants%20on%20Fire!%20%20A
%20Physiological%20Study%20of%20Deception.pdf
Grguri, . i Pavlovi, S. (2011). Primjena poligrafskog testa direktne metode. Policijska
sigurnost, 20(1), 103-113.

Maschke, G.W. i Scalabrini, G.J. (2005). The Lie Behind the Lie Detection. Preuzeto 7. lipnja,
2015 sa https://antipolygraph.org/lie-behind-the-lie-detector.pdf
Priori, A., Mameli, F., Cogiamanian, F., Marceglia, S., Tiriticco, M., Mrakic-Sposta, S. i sur.
(2008). Lie-Specific Involvement of Dorsolateral Prefrontal Cortex in Deception. Cerebral
Cortex, 18, 451-455.
Vrij, A., Granhag, P.A. (2012). Eliciting cues to deception and truth: What matters are the
questions asked. Journal of Applied Research in Memory and Cognition, 1, 110-117.