Armin Bai

Upravljanje otpadom Menadment ivotne sredine

UVOD
Upravljanje otpadom predstavlja opti interes drutva u naoj dravi, a regulisano je Zakonom
o upravljanju otpadom. Ovaj zakon ima za cilj obezbjeivanje i osiguravanje uslova za
upravljanje otpadom, na nain kojim se ne ugroava zdravlje ljudi i ivotna sredina.
Zakon o upravljanju otpadom zasnovan je na sljedeim naelima:
1.
2.
3.
4.
5.

Naelo izbora najoptimalnije opcije za ivotnu sredinu

Naelo blizine i regionalnog pristupa upravljanju otpadom
Naelo hijerarhije upravljanja otpadom
Naelo odgovornosti
Naelo "zagaiva plaa"

Upravljanje otpadom podrazumijeva: prevenciju nastajanja otpada, ponovno iskoritenje i

reciklau otpada, izdvajanje sekundarnih sirovina iz otpada i koritenje otpada kao energenta,
razvoj postupaka i metoda za odlaganje otpada, sanaciju neureenih smetlita, razvijanje
svijesti o upravljanju otpadom.

Armin Bai

Upravljanje otpadom Menadment ivotne sredine

Upravljanje otpadom ukljuuje aktivnosti prikupljanja, transporta, sortiranja, reciklae,

odlaganja, praenja i monitoringa otpada. Najvei problem sakupljanja otpada radi reciklae
je sortiranje, jer neki dijelovi procesa moraju da se izvre runo, to poveava trokove
reciklae. Takoe postoji problem kategorizacije smea, pa recimo PET flaa nije ista
kategorija otpada kao i PVC kontejnera i ne mogu zajedno da se recikliraju.
Najidealniji princip zatite ivotne sredine od otpada je ne proizvoditi ga ili koristiti ambalau
koja je biorazgradiva i ne isputa toksine u atmosferu. Kao potroa, vi moete da utiete koji
prozvod ete da kupite. Proizvodi sa vikom ambalae ne samo da zagauju ivotnu sredinu,
pakovanje je ukljueno u cijenu koju vi plaate, a stavljanje proizvoda od 30 grama u
pakovanje u koje moe da stane 60 grama je loa namjera proizvoaa da vas i vizuelno
zavara.
Japan je 1997 uveo zakon o reciklai i trenutno postoji 44 kategorije otpada. Svaki stanovnik
Japana je dobio uputstvo od 27 strana o proceduri sortiranja svog otpada. Tu se opisuju
kategorije do najsitnijih detalja, pa ukoliko imate karmin koji niste potroili, on se baca u
kategoriju za sagorevanje, ali nakon to ste ga izvadili iz ambalae, a plastiku bacili u
kategoriju 'sitna plastika i metal'. Japan je specifina zemlja, jer sa 127 miliona stanovnika, u
prosjeku 336 ljudi ive na povrini od 1 km 2. Logino Japan mora da brine o to manjoj
upotrebi zemljita u svrhe odlaganja otpada.
GOSPODARENJE OTPADOM
Gospodarenje otpadom vrlo je sloena djelatnost koja zahvata sve grane gospodarstva,
proizvodnje i potronje, a sadri itav niz postupaka i tehnologija od kojih se velik dio
primjenjuje u razliitim oblicima.
Postupci gospodarenja otpadom
U okviru cjelovitog sistema gospodarenja otpadom, zastupljeni su sljedei vaniji postupci:
1. Izbjegavanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava:
2. Skupljanje i prijevoz otpada,
3. Vrednovanje upotreba otpada:
4. odvojeno skupljanje,
5. reciklaa,
6. mehanika obrada,
7. bioloka obrada,
8. termika obrada,
9. hemijsko-fizikalna obrada,
10. Konano zbrinjavanje ostatnog otpada.

OBRADA OTPADA
2

Armin Bai

Upravljanje otpadom Menadment ivotne sredine

Mehaniko bioloka obrada

Cilj mehaniko biolokih obrada je smanjiti volumen obraenom komunalnom otpadu, kroz
izdvajanje pojedinih vrsta otpada koje se mogu sirovinski iskoristiti.
Kompostiranje
Otpad se prevre, rastresa i po potrebi vlai, moe se mijeati dodacima poput kanalizacijskog
mulja.
Fermentacija
Fermentacija je anaerobna bioloka obrada otpada i ee se primjenjuje u obradi muljeva, pri
emu se stvara bioplin kao glavni produkt fermentacije.
Termika obrada
Djelotvoran ali skuplji nain termike obrade otpada, a osnovne vrste jesu: spaljivanje i
piroliza.
ODLAGANJE
Odlaganjem otpada razvijaju se procesom raspadanja organskog dijela deponijski plin, a u
kontaktu s vodom nastaju procjedne vode, stoga odlagalita trebaju biti izvedena kako bi se
sprijeilo dugorono oneienje okoline.
SAVJETI I POSTUPCI UPRAVLJANJA OTPADOM
Kupujte proizvode izraene od recikliranog materijala. Izrada proizvoda od recikliranog
materijala zahtijeva manje koliine energije. Primjerice, za izradu limenke od recikliranog
materijala (aluminija) troi se 95% manje energije nego kada se za izradu iste limenke
upotrebljava primarna sirovina!
Reciklirajte! Jeste li znali da je energija uteena reciklaom jedne aluminijske limenke
dovoljna za tromjeseni rad vaeg televizora? Recikliranjem uvate okoli i tedite energiju!
Razvrstavajte otpad! Razvrstavajte otpad i odlaite ga u za to predviene spremnike!
Koristite plavi spremnik za papir, zeleni za staklo, crveni za baterije, uti za PET ambalau, a
sivi za aluminijsku ambalau.
Zbrinjavajte elektroniki i elektrini otpad! Elektrini i elektroniki (EE) je koliinski
najbre rastui otpad, a vei dio spada u opasni otpad zbog komponenti koje sadri.
Saznajte gdje su reciklana dvorita! Odlaite stiropor, karton, akumulatore, motorna ulja,
opasni otpad iz kuanstva (pesticide, fungicide, lijekove, razrjeivae, boje, otapala i ostale
hemikalije), elektrinu i elektroniku opremu i zeleni otpad u reciklana dvorita.

Armin Bai

Upravljanje otpadom Menadment ivotne sredine

Ne bacajte, popravite! Prije nego se odluite na kupnju novog ureaja, pokuajte popraviti
stari i ponovo ga iskoristiti. Ureaje koje vie ne trebate ili ne elite ne bacajte, radije ih
poklonite!
I na poslu pravilno postupajte s otpadom. I u uredu moete uticati na koliinu nastalog
otpada. Npr. papir iskoristite obostrano prije nego ga odloite za recikliranje.
Pametno iskoristite otpad. Velik dio vaeg kuhinjskog otpada moe se pretvoriti u
visokovrijedan kompost, koji e vrlo uinkovito zamijeniti umjetna gnojiva u vaem vrtu ili
vonjaku.
Pravilno odaberite akumulatorske baterije. Uvijek kada je mogue koristite baterije koje
se mogu vie puta ponovo puniti.
Izbjegavajte stvaranje otpada. Ovaj savjet moete primijeniti ve prilikom kupovine.
Kupujte proizvode bez suvine ambalae.
ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA
Zakonski propisi o otpadu u svijetu i u Bosni i Hercegovini
Zakonski propisi razvijenih drava prate intenzivan razvoj koncepcije cjelovitog upravljanja
otpadom posljednjihdecenija. Ti propisi sadre moderan pristup u upravljanju otpadom sa
teitem na izbjegavanju, iskoritavanju i obradi otpada radi odlaganja to manjih koliina
otpada i sa to manje tetnih sastojaka. Zakonski propisi Evropske unije sadre razne
direktive, odluke, propise i preporuke. Direktivama o otpadu i rezolucijom o politici
otpada odreuju se osnove upravljanja otpadom i zahtijeva se od drava lanica da
izbjegavaju nastajanje otpada, smanjuju proizvodnju otpada, iskoritavaju i recikliraju otpad.
Drave lanice EU se obavezuju da e izgraditi postrojenja sa najboljim raspoloivim
tehnologijama, izraditi planove upravljanja otpadom i primijeniti naelo zagaiva plaa
za pokrivanje trokova upravljanja otpadom. Evropski katalog otpada sadri vie od 620
ifriranih vrsta otpada. Komunalni otpad sadri 32 vrste otpada koje su podijeljene u 13
skupina.
Oblast upravljanja otpadom definisana je u Bosni i Hercegovini entitetskim zakonima o
upravljanju otpadom kojima se na nov nain, u skladu sa Direktivama EU tretira
problem otpada.

Armin Bai

Upravljanje otpadom Menadment ivotne sredine

Slika 1: Neke vrste opasnog otpada

Armin Bai

Upravljanje otpadom Menadment ivotne sredine

OVJEK JE JEDINO BIE NA PLANETI KOJE STVARA OTPAD

Najvei dio svojih potreba ovjek zadovoljava proizvodnjom razlicitih proizvoda kao to su
alatke, maine, hrana, odjea, prevozna sredstva itd. Nakon upotrebe, ti proizvodi postaju
otpad. ovjek je jedino bie na planeti Zemlji koje proizvodi otpad.
Prema mjestu nastanka razlikuju se dvije osnovne vrste otpada:
1. Komunalni otpad (nastaje u domainstvima, uredima i drugim mjestima)
2. Tehnoloki otpad (nastaje u industrijskim i raznim uslunim djelatnostima)
Prema Zakonu o Upravljanju otpadom FBiH, otpad znai sve materije ili predmete koje
vlasnik odlae, namjerava odloiti ili se trai da budu odloene u skladu sa jednom od
kategorija otpada. U Zakonu se kae da proizvoa ili vlasnik otpada snosi sve trokove
prevencije, tretmana i odlaganja otpada, ukljuujui brigu nakon upotrebe i nadzor,
polazei od principa zagaiva plaa.
ODBACITI OTPAD NIJE RJEENJE
Agenda 21, Rio de Janeiro 1992. Konferencija posveena okoliu i odrivom razvoju.
Neodriva potronja, posebno kod industrijalizovanih nacija, poveava vrste i koliinu
otpada. Moe se oekivati poveanje koliine otpada etiri do pet puta do 2025. godine.
Sprijeite ili minimizirajate stvaranje otpada. Osigurajte da zagaivai plate trokove
ienja.
Koliina otpada se stalno poveava uprkos dramatinim upozorenjima ekologa. Razvijene
zemlje proizvode mnogo vie komunalnog otpada od ostalih. U razvijenim dravama
(Zapadna Evropa, Sjeverna Amerika, Japan i Australija) ivi sedmina stanovnika svijeta. Oni
proizvode treinu svjetskog komunalnog otpada. Ali, u naprednim tehnologijama upravljanja
otpadom (reciklaa i obrada otpada), razvijene drave sudjeluju sa vie od 80% u ukupno
recikliranom i obraenom otpadu, u kontrolisanom odlaganju sa gotovo 49%, a u
nekontrolisanom odlaganju otpada sa samo 6%.
U Bosni i Hercegovini se polako stvaraju uslovi za uvoenje cjelovitog sistema upravljanja
otpadom. O trenutnom stanju najbolje govore prizori sa naih bosanskih rijeka - nekad
iste i lijepe, danas zatrpane raznovrsnim smeem. Izbjegavanje i smanjenje nastanka
otpada, kao i njegovo iskoritavanje poinje u svakom domainstvu. Potrebno je djelovati
organizovano i zajedniki, poev od onih koji donose odluke u politici i ekonomiji, preko
proizvoaa, distributera i trgovaca, do potroaa.
U Sarajevu se na Gradsku deponiju godinje odloi preko 130.000 tona komunalnog otpada.
Veina deponija u Bosni i Hercegovini ne ispunjava ni najosnovnije uslove za zatitu okolia,
a zauzimaju velike prirodne povrine. Lokalno stanovnitvo prua sve vei otpor
postojanju takvih deponija. Otpor postoji takoe i prema otvaranju planiranih regionalnih
deponija koje e zadovoljavati sanitarne i ekoloke zahtjeve. To nas upozorava da problem
ne moemo rijeiti samo odlaganjem (odbacivanjem) otpada.
6

Armin Bai

Upravljanje otpadom Menadment ivotne sredine

Cjelovit sistem upravljanja otpadom, zasnovan na savremenim evropskim iskustvima,

zahtijeva prije svega slijedee aktivnosti:
1.
2.
3.
4.

izbjegavanje i smanjivanje nastanka otpada,

reciklaa, kao i ponovno koritenje (materijalno i energetsko) nastalog otpada,
obrada neiskoritenog otpada,
odlaganje (trajno i privremeno) neiskoritenog i obraenog otpada.

Savremeni sistem postupanja s otpadom polazi od temeljne pretpostavke da svako

moralno i materijalno odgovara za otpad koji proizvodi!
OBRADA KOMUNALNOG OTPADA
Cjelovit sistem upravljanja otpadom podrazumijeva obradu neizdvojenog otpada prije
konanog odlaganja na deponiju. Postoji cijeli niz razliitih mehanikih, biolokih i
termikih postupaka obrade otpada. Termiki postupci osiguravaju viestruko smanjenje
volumena otpada ime se smanjuje potreba za novim deponijama. Izgaranje, odnosno
spaljivanje otpada, do sada je u svijetu najee koritena tehnologija termike obrade
komunalnog otpada. Po nainu rada spalionica otpada je vrlo slina termolektrani.
Obino se u spalionicama proizvodi i elektrina energija, a opremljenje su modernim
ureajima za ienje dimnih plinova. Najvie takvih postrojenja je u razvijenim dravama
svijeta, prvenstveno u Japanu, SAD i Zapadnoj Evropi. Razlog lei u tome to se radi o
ekoloki naprednim tehnologijama koje su relativno skupe i zahtjevne kad je u pitanju
sastav komunalnog otpada. Trai se da on ima to veu ogrijevnu vrijednost i to
manjiprocenat vlage.

Slika 2: Spalionica otpada (Incinerator) u Modeni, Italija

Deponije otpada
Kuni otpad koji nije
recikliran mora biti
odloen na deponiju
otpada. U Bosni i
Hercegovini
egzistiraju tri vrste
deponija
otpada:
deponije koje su
nastale
neodgovornim
odlaganjem
i
bacanjem otpadaka uz rijeke i izletita, zatim deponije koje zvanino koriste komunalna
7

Armin Bai

Upravljanje otpadom Menadment ivotne sredine

preduzea, iako se na njima ne primjenjuju nikakve mjere zatite okolia i, konano, sanitarne
deponije koje se grade u novije vrijeme za potrebe veih regija i koje uglavnom ne ugroavaju
okoli.
Smetlita divlja odlagalita, neuredne deponije
Otpad odloen na smetlitima, odnosno neuredenim deponijama direktno ugroava okoli i
ljudsko zdravlje. Opasnosti i druge neugodnosti su viestruke i to od:
1.
2.
3.
4.

irenja zaraznih bolesti koje mogu prenositi glodari, insekti i druge ivotinje,
smrada, praine i dima,
procjednih voda iz deponije koje su veoma opasan zagaiva okolia,
emisija deponijskih plinova.

Komunalni otpad sa deponije bioloki je vrlo aktivan. Kao posljedica te aktivnosti nastaje
deponijski plin sastavljen najveim dijelom od metana i ugljendioksida. Zbog toga na takvim
deponijama uvijek postoji opasnost od eksplozija i poara. Deponijski plin je i jedan od
uzronika stvaranja takozvanog efekta staklenika koji djeluje na promjenu klime.
Procjedne vode iz deponija su naroito opasni zagaivai. Oborinske, podzemne i
povrinske vode, kao i one koje su na deponiju dospjele sa smeem, po pravilu su
zagaene tekim metalima i razliitim organskim otrovima (pesticidi, fenoli, dioksini i
sl.). Procjedne vode odlaze u okolinu i zagauju podzemne vode ugroavajui i izvore
pitke vode.
Slika 3: Primjer jednog smetlita koje predstavlja viestruku opasnost

Sanitarne deponije kao ureena odlagalita otpada

Sanitarne deponije su daleko sigurnije za okolinu i najbolje mogue rjeenje. Sanitarna
deponija sa svih strana mora biti dobro izolovana od okoline.
8

Armin Bai

Upravljanje otpadom Menadment ivotne sredine

Sanitarno odlagalite je posljednja faza u cjelovitom sistemu upravljanja otpadom. Ne

moe se izbjei, ali stalno treba teiti izbjegavanju ismanjivanju otpada!
To se postie tako to se ispod, sa strane i iznad odloenog otpada postavljaju nepropusni
slojevi sainjeni od folija, gline i sl. Otpad se tekim mainama, kompaktorima, sabija i
prekriva inertnim materijalom. Obavezno mora postojati i drenani sistem za prikupljanje
procjednih voda i deponijskog plina. Procjedne vode se moraju proistiti pa tek onda ispustiti
u okoli. Deponijski plin moe biti iskoriten za proizvodnju elektrine i toplinske energije
kao to je to sluaj na Gradskoj deponiji u Sarajevu.
Slika 4: Kompaktor

Slika 5: Sarajevska sanitarna deponija

RECIKLAA
Reciklaa je izdvajanje materijala iz otpada i njegova ponovna upotreba. Sakupljanje otpada,
izdvajanje, prerada i izrada novog proizvoda su karike u lancu reciklae. Otpad nije dovoljno
9

Armin Bai

Upravljanje otpadom Menadment ivotne sredine

samo smanjivati i izbjegavati. Potrebno ga je razdvajati na mjestu nastanka prema vrstama

otpadaka jer samo odvojeno sakupljeni otpad moe se iskoristiti.
Slika 6: Primjer posuda za recikliranje

Bioloki lako razgradivi otpad (biootpad) ini najvei dio otpada, zatim slijede papir i karton,
plastika, staklo i metali. Sve su to otpaci koji se mogu reciklirati. Nekada su se velike nade
polagale u tzv. centralne reciklae otpada kojima su iz izmijeanog otpada razlicitim
mehanickim postupcima izdvajani razni korisni otpaci.
Slika 7: Poruka svim ljudima !

ZAKLJUAK
Na osnovu uraenog rada i prikupljenog materijala, donio sam par zakljuaka:
10

Armin Bai

Upravljanje otpadom Menadment ivotne sredine

Kao to rekoh ljudi su najvei uzrok zagaenju okolia, potrebne organizacije za bolje
zbrinjavanje otpada, takoe potrebna volja i zalaganje ljudi u svijetu a naroito u BiH jer
naravno prvenstveno govorim o svojoj dravi. Dovoljno je jasno kolika je zagaenost u BiH
kada samo ujete da su mnoge rijeke prije 40 tak godina bile pitke i ljudi i djeca su se kupali
u njima a sada je ak i ribama ivot ugroen, a sve to zbog ovjeka. Naravno zagaivanjem
okolia ugroavamo ivot sebi i drugima oko nas i nadam se da e se smanjiti procenat
zagaivanja prvenstveno ovjeka kao pojedinca, pa tek onda ostalih zagaivaa (postrojenja,
maina i slino).

11