Nezaposlenost Bih 9 PDF

Erol Mujanovi
Nezaposlenost
mladih u Bosni i
Hercegovini
Trenutna situacija,
izazovi i Preporuke
Erol Mujanovi
Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini
trenutna situacija, izazovi i preporuke
Naslov:
Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini

Trenutna situacija, izazovi i preporuke
Autor:
Erol Mujanovi
Izdava:
Friedrich-Ebert-Stiftung (FES)

Kupreka 20

71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Tel.: +387 (0)33 722-010

E-mail: fes@fes.ba
www.fes.ba
Za izdavaa: Judith Illerhues
Lektura:
Zinaida Laki
DTP:
Filip Andronik
Sva prava pridrava Friedrich-Ebert-Stiftung BiH. Stavovi i miljenja izneseni u ovoj publikaciji
su autorski i ne predstavljaju izriite stavove i miljenja izdavaa. Friedrich-Ebert-Stiftung ne
garantuje za tanost podataka koji su izneseni u ovoj publikaciji.
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
331.56-053.81(497.6)(049.5)
MUJANOVI, Erol
Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini :
trenutna situacija, izazovi i preporuke / Erol
Mujanovi. - Sarajevo : Friedrich-Ebert-Stiftung,
2013. - 62 str. : graf. prikazi ; 21 cm
Bibliografija: str. 61-62 i uz tekst.
ISBN 978-9958-884-24-5
COBISS.BH-ID 20777478
Erol Mujanovi
Nezaposlenost mladih
u Bosni i Hercegovini
Trenutna situacija, izazovi i
Preporuke
Sarajevo, 2013.
SADRAJ
Uvod......................................................................................... 7
Makroekonomska situacija u Bosni i Hercegovini.........................14
Nezaposlenost mladih: opa situacija i rizici................................18
Nezaposlenost mladih prema spolu............................................20
Nezaposlenost mladih i nivo obrazovanja...................................25
Nezaposlenost mladih i trajanje perioda nezaposlenosti..............34
Nezaposlenost mladih kao generacijski fenomen ........................37
NEET kategorija obuhvata sve vei broj mladih............................39
Neke od karakteristika zaposlenosti mladih................................40
Uloga radnog zakonodavstva ..................................................43
Politike i mjere borbe protiv krize i nezaposlenosti mladih ..........50
Zakljuak i preporuke................................................................55
Preporuke za politike ................................................................58
Bibliografija .............................................................................61
Uvod
Sa stalnim opadanjem rejtinga u pogledu lakoe poslovanja, sa smanjenim stranim investicijama i padom kreditnog rejtinga kao posljedicom
trajne politike krize i izostanka ekonomskog razvoja, Bosna i Hercegovina prema slubenim podacima ima stopu nezaposlenosti mladih
viu od 54 posto u 2012. godini, odnosno 57,9 posto u prvoj polovici
2013. godine.1 Ogromna zaduenja2, 235.000 nezaposlenih bez radnog
iskustva i vie od 10.000 ugaenih kompanija u proloj godini3 takoer
su neke od loginih posljedica takve situacije koje imaju znaajan negativan utjecaj na nezaposlenost.
Proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju jedan je od
faktora koji stvaraju snane konkurentske pritiske u poslovnom sektoru,
a samim tim i na tritu rada. Prilagoavanje koje proizlazi iz tog procesa
rezultira velikom preraspodjelom radne snage izmeu i unutar privrednih
sektora, kao i promjenama u kvalifikacijama potrebnim za razliita zanimanja. To e zahtijevati zatvaranje nekih radnih mjesta i otvara-nje novih,
za koja su potrebna specifina znanja i vjetine. Radnici bez odgovarajuih
1 South East Europe Regular Economic Report No. 4, Svjetska banka, juni 2013.
godine.
2 Direkcija za ekonomsko planiranje, Izvjetaj o razvoju BiH za 2012. godinu,
www.dep.gov.ba.
3 Izvjetaj o radu Federalnog zavoda za zapoljavanje, http://fzzz.ba/izvjestaji.
7
kvalifikacija, znanja i vjetina, posebno oni bez sposobnosti stjecanja potrebnih kvalifikacija, sigurno e poveati broj dugotrajno nezaposlenih.
Upravo takvu transformaciju prolazi jo uvijek i samo trite rada EU4,
odnosno sve njene zemlje lanice.5 Jedan od najvanijih primjera jest
struktura ekonomije, odnosno zaposlenost po grupama djelatnosti, pa
je tako trenutno u sektoru usluga u EU u prosjeku zaposleno ak 70,1
posto radne snage, dok u Bosni i Hercegovini taj procent iznosi 49,1 posto.6 Neke od osnovnih karakteristika trita rada u Bosni i Hercegovini
su i visoka stopa nezaposlenosti (i anketne i registrirane), niska stopa
aktivnosti, neusklaenost ponude i potranje na tritu rada te slaba
mobilnost radne snage. Sve karakteristike odnose se ujedno i na nezaposlene mlade osobe.
Nezaposlenost mladih direktno je povezana s ukupnom stopom nezaposlenosti kao posljedicom ekonomskih aktivnosti u dravi. Smanjenje nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini predstavlja veliki izazov
za vlasti kako s ekonomskog tako i socijalnog aspekta.
Pored ratom unitenih, prije svega velikih, uglavnom izvozno orijentiranih kompanija (Unis, Energoinvest, ipad, Soko, Famos, Hidrogradnja, Agrokomerc), kao i privredne infrastrukture, ukupnu socioekonomsku situaciju i problem nezaposlenosti u posljednjem periodu
dodatno su uinile kompleksnim recesija i globalna ekonomska kriza.
To se posebno odrazilo na perspektivu zapoljavanja mladih. Situacija na tritu rada postaje sve tea iz vie razloga, to se ogleda u
smanjenoj potranji za radnom snagom, strukturalnoj nezaposlenosti,
sporom razvoju sektora obrazovanja, koji treba pratiti razvoj novih
4 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Labour_market_
and_labour_force_statistics Navedeni procent je porastao irom EU u odnosu
naprimjer na 2010. godinu za jedan posto u prosjeku, dok je trite rada u BiH
zabiljeilo porast radne snage angairane u poljoprivrednim djelatnostima u istom
omjeru.
5
Eurostat pocketbooks, Labor market statistics, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/

cache/ITY_OFFPUB/KS-32-11-798/EN/KS-32-11-798-EN.PDF
6 Anketa o radnoj snazi 2012, http://www.bhas.ba/tematskibilteni/lfs_bh.pdf.

8
tehnologija, nedostatku adekvatnih politika za poboljanje poslovnog

ambijenta itd.
Osim navedenog, jedna od veih prepreka za mlade na tritu rada
je nedostatak radnog iskustva, a veliki broj oglasa i konkursa za posao
kao glavni uvjet za prijem u radni odnos navodi upravo radno iskustvo
ili radni sta od barem jedne ili dvije godine. I dok Evropska unija investira osam milijardi eura kako bi pomogla mladima da steknu prvo
radno iskustvo samo u 2012. godini, u Bosni i Hercegovini ogroman broj
mladih i nekoliko godina nakon ulaska na trite rada nema nikakvo
radno iskustvo.7
Rezultati pojedinih8 istraivanja provedenih u posljednjem periodu
potvruju da brojni faktori predstavljaju uzroke trenutno tekog poloaja mladih na tritu rada. Neki od njih su:
Teka ekonomska situacija, koja negativno utjee na otvaranje novih
radnih mjesta i na planove zapoljavanja kod poslodavaca;
Nedostatak radnog iskustva kod mladih, koji predstavlja problem
za poslodavce jer moraju uloiti vie vremena i novca da bi podigli
mlade novozaposlene osobe na zadovoljavajui nivo produktivnosti
i vjetina potrebnih za obavljanje posla;
Zastario i nefunkcionalan obrazovni sistem (nepripremljenost mladih
za trite rada), koji je i dalje veoma udaljen od potreba poslodavaca, jer naprimjer ne nudi u dovoljnoj mjeri mladima praktian rad u
kompanijama. Na taj nain mladi se nalaze u situaciji da posjeduju
7 Od ukupnog broja nezaposlenih u Federaciji BiH u junu 2013. godine (385.253),
njih 168.181 (43,65 posto) prvi put trai zaposlenje. Bilten Federalnog zavoda za
zapoljavanje, statistiki pregled, juni 2013. godine.
8

Istraivanje o mladima u BiH, Glasovi mladih: http://www.undp.org/content/

dam/bosnia_and_herzegovina/docs/Research&Publications/Democratic%20
Governance/Voices%20of%20Youth/VoY%20BHS_web.pdf.
Studija Svjetske banke Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?:
https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/3186/549010ES
W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1
9
diplomu, ali su bez vjetina i kompetencija koje bi im otvorile vrata

kompanija i donijele puno bre prva radna iskustva te napredovanje
u karijeri;
Korupcija, jer stvara lou percepciju poslovnog okruenja u BiH i
tako na radikalan nain tjera strane investitore koji bi do sada otvorili
nekoliko hiljada novih radnih mjesta da naprimjer BiH znatno bolje
kotira na listi Transparency International indeksa9;
Pasivnost mladih, meu kojima dvije treine nezaposlenih, iz niza
razloga, ne trai aktivno posao10;
S obzirom na veliki broj nezaposlenih mladih osoba i uprkos ulaganju u postojee aktivne mjere na tritu rada, i dalje je prisutan nedostatak podsticaja i olakica za zapoljavanje koje bi pomogle poslodavcima da finansijski lake podnesu teret zapoljavanja mladih;
Nedostatak informacija vezanih za funkcioniranje i situaciju na tritu rada koje bi pomogle bolju razmjenu informacija o mogunostima zaposlenja i podstakle mobilnost radne snage, to bi dovelo
do veeg broja zaposlenih mladih osoba.
Rezultati istraivanja trita rada za 2011/2012.11 godinu u Federaciji BiH, koje Federalni zavod za zapoljavanje i kantonalne slube za
zapoljavanje provode putem anketiranja poslodavaca, ukazuju na to
da su razlozi nezadovoljstva poslodavaca radnom snagom u tome to
kandidati nemaju kvalitetno praktino i radno iskustvo (32,5 posto),
ope znanje i socijalne i organizacijske vjetine (po 13,4 posto) te poduzetnike vjetine (7,7 posto).
Prema istom istraivanju, oblasti u kojima je iskazana najvea potranja za radnom snagom jesu preraivaka industrija (metal, tekstil,
9
http://www.transparency.org/country#BIH_DataResearch.
10
Istraivanje o mladima u BiH Glasovi mladih (str. 24) pokazuje da 65,5 posto
nezaposlenih ispitanika nije aktivno trailo posao u posljednjih mjesec dana u
periodu anketiranja.
11 http://www.fzzz.ba/publikacije1/Analiza_trzista_rada_i_zaposljavanja_2011-2012.pdf
10
drvo, hrana), trgovina, graevinarstvo. U posljednje vrijeme IT sektor je

takoer prepoznat kao sektor u razvoju i kao sektor u kojem je upravo
traena radna snaga mlae dobi.
I pored usvojenih stratekih dokumenata i zakona, institucionalni
okvir za provoenje politika u oblasti zapoljavanja, obrazovanja i razvoja ljudskih potencijala u Bosni i Hercegovini veoma je fragmentiran,
s nejasno raspodijeljenim nadlenostima i ulogama. Ovo se posebno odnosi na Federaciju BiH, gdje postoji dodatna podjela nadlenosti izmeu
entiteta i kantona, te se moe zakljuiti da je zbog toga provoenje
stratekih ciljeva nekoordinirano, neefikasno i neefektivno, dugotrajno
i kompleksno.
Prema podacima Republikog zavoda za statistiku Republike Srpske
(RZS) i Zavoda za zapoljavanje Republike Srpske (ZZZRS) poetkom
2013. godine u Republici Srpskoj bilo je zaposleno 236.975 osoba, a
nezaposlena 150.601 osoba, od kojih 43.948 ulazi u kategoriju mladih
(osobe starosne dobi od 15 do 30 godina). Podaci iz Ankete o radnoj
snazi12 2012. godine RZS-a o aktivnosti mladih u Republici Srpskoj takoer predstavljaju osnovu za zabrinutost. Naime, prema ovoj anketi,
koja se izrauje prema standardima Meunarodne organizacije rada
(International Labour Organization ILO), mogu se uoiti negativni
trendovi nezaposlenosti mladih na tritu rada Republike Srpske u 2012.
i prethodne dvije godine.
Naime, ovi trendovi su prije svega vezani za pad stope ukupne aktivnosti radno sposobnog stanovnitva sa 47,9 posto iz 2010. godine (to
je jedna od najniih stopa aktivnosti u Evropi) na 47,4 posto te porast
stope nezaposlenosti sa 23,6 posto iz 2010. godine na 25,6 posto u
toku 2012. godine. Radi se o mjerenju ILO metodologijom, koja je i
zvanina metodologija prema Agenciji za statistiku BiH. Ovim putem
nastoje se uzeti u obzir samo osobe koje zaista trae zaposlenje, dok
12 h t t p : / / w w w. r z s . r s . b a / s t a t i c / u p l o a d s / b i l t e n i / a n k e t a _ o _ r a d n o j _ s n a z i /
AnketaORadnojSnazi_5.pdf
11
je druga stopa nezaposlenosti, znatno vea (44,3 posto), registrirana

pri zavodima za zapoljavanje. U tom drugom sluaju raunaju se osobe koje su registrirane kao nezaposlene i koje ostvaruju druga prava
(zdravstveno osiguranje) putem zavoda za zapoljavanje bez obzira na
to da li trae zaposlenje ili ne. U brojnim medijskim nastupima tokom
2013. godine direktor Agencije za rad i zapoljavanje BiH procijenio je
da u Bosni i Hercegovini oko 200.000 osoba radi na crno, odnosno da
nisu prijavljene od poslodavca.
Posebno su zabrinjavajui podaci o tome da se u godinama nakon
ekonomske krize znaajno poveava pritisak na jednu od najranjivijih
kategorija nezaposlenih osoba mlade. U tom smislu podaci iz Ankete
o radnoj snazi iz 2012. godine, prema kojima je samo 30,6 posto mladih aktivno na tritu rada, te da je stopa njihove zaposlenosti samo
14 posto, a nezaposlenosti 54,3 posto, alarmantni su, te zahtijevaju
poduzimanje hitnih mjera i aktivnosti koje bi za cilj imale poveanje
aktivnosti mladih na tritu rada i njihovo zapoljavanje. Podaci za cijelu 2013. godinu bit e objavljeni za nekoliko mjeseci, ali s obzirom na
to da je, prema podacima Svjetske banke, u junu 2013. godine stopa
nezaposlenosti mladih ve bila porasla na 57,9 posto za oekivati je da
na kraju ove godine stopa nezaposlenosti mladih pree 58 posto.
Navedeni pokazatelji ukazuju na to da je ogromna veina mladih
izloena riziku ekonomske, pa i socijalne iskljuenosti, to svakako moe
proizvesti brojne negativne posljedice, prije svega na demografskom i
socijalnom planu.
Nadalje, veoma ozbiljna posljedica visoke stope nezaposlenosti i
neaktivnosti mladih ogleda se i u njihovoj migraciji prema inostranstvu.
Prema podacima iz istraivanja o mladima u Bosni i Hercegovini Glasovi mladih13, koje je objavljeno u 2012. godini, 65,6 posto ispitanika
napustilo bi zemlju radi privremenog rada, 52,3 posto kako bi se nastanili u drugoj zemlji i 42 posto radi sklapanja braka. Neto vie od
13
12
http://www.undp.ba/upload/publications/VoY%20BHS_web.pdf
treine ispitanika (38,1 posto) otilo bi na due vrijeme (ili zauvijek) u

inostranstvo. Samo neto manje od petine ispitanika (18,9 posto) navodi da ne bi napustili Bosnu i Hercegovinu na due vrijeme, ni zauvijek,
to je podatak koji govori da bi veina mladih zapravo eljela napustiti
ovu zemlju.
Kada je rije o budunosti, ispitanici u navedenom istraivanju su
pesimistini i najee vjeruju da se njihov ivotni standard nee promijeniti u idue tri godine, bilo da je rije o prihodima, radnom statusu,
obrazovanju, zdravstvenoj zatiti, stambenom pitanju ili kvalitetu ivota
openito. Stav da se njihov standard nee promijeniti znatno ee iskazuju ispitanici koji pripadaju ranjivim grupama (36,6 posto) u odnosu
na opu populaciju mladih (28,1 posto).
13
Makroekonomska situacija u
Bosni i Hercegovini
Proteklih nekoliko godina, u kojima je ekonomska situacija u Bosni i

Hercegovini ila od loe ka goroj, predstavljaju period kada je stopa
rasta bila posebno slaba, broj otvaranja novih radnih mjesta nedovoljan,
a u isto vrijeme stopa nezaposlenosti mladih, koja je ve i bila iznimno
visoka, polako ali sigurno je nastavila rasti iz godine u godinu.
U ovom periodu izlazak iz recesije nekoliko razvijenih evropskih zemalja, o kojima je posebno ovisna ekonomija BiH, pozitivno se odraava
na Bosnu i Hercegovinu iako e oekivani ekonomski rast u ovoj godini
biti tek oko 0,5 posto, ali i to je napredak u odnosu na negativni rast u
proloj godini (-0,6 posto).14
Prema izvjetaju15 Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH indeks potroakih cijena je rastao bez prekida od 2012. godine i imao
je stopu rasta od 2,1 posto u 2012. godini. to se tie trgovinskog
balansa, odnosno u sluaju Bosne i Hercegovine stalnog trgovinskog
deficita jer je vrijednost uvoza uvijek vea od vrijednosti izvoza, ovaj
indikator, prema istom izvjetaju, ima trend opadanja. Naime, izraen
u procentima bruto domaeg proizvoda, trgovinski deficit je sa 20,7
posto, 22,9 posto i 23 posto u periodu 2010-2012. preao na 19,7
14 Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No. 4.
15
14
Bosna i Hercegovina, Ekonomski trendovi januar-juni 2013. godine, www.dep.gov.ba.
posto, koliko se oekuje za 2013. godinu, to je svakako pozitivan znak

za domau ekonomiju.
U pogledu reformi i razvoja Bosna i Hercegovina je meu zemljama
u regiji najslabiji uenik, odnosno s najmanjim ekonomskim rastom u
ovoj godini. Utoliko je vanije provesti kljune strukturalne reforme jer
je trenutna situacija takva da politiko i ekonomsko okruenje tjera
strane investitore i smanjuje razvojne mogunosti domaih poslovnih
subjekata. I pored rasta izvoza, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini
je bio osjetno pogoen krizom, a profitabilnost banaka je drastino
smanjena izmeu ostaloga i jer je potranja za kreditima bila smanjena
zbog ekonomske i finansijske neizvjesnosti.16
Poboljanje poslovnog okruenja, kao i fiskalna konsolidacija, samo
su neke od kljunih oblasti u kojima je neophodno hitno djelovati, a
Bosna i Hercegovina je posebno loa u izdavanju graevinskih dozvola,
u stimuliranju poduzetnitva, u infrastrukturi, i pogotovo kada su u
pitanju raspoloive vjetine na tritu rada. Navedena studija Svjetske
banke precizira i da e Bosna i Hercegovina, ako eli da odri ovakav
skromni rast, morati poveati otvaranje novih radnih mjesta, ciljajui
posebno poduzetnitvo, poboljanje vjetina i mobilnost radne snage.
Navedeno istraivanje Svjetske banke istie i da privatni sektor kreira
9 od 10 stvorenih radnih mjesta, te da se, s obzirom na takav utjecaj,
privlaenje stranih investicija ini kao apsolutni prioritet, koji je posebno vaan u Bosni i Hercegovini, gdje je javni sektor precijenjen kako
u pogledu percepcije trailaca posla tako i u pogledu prosjenih plaa
koje su znatno vee nego u privatnom sektoru koji stvara rast. Otvaranje novih radnih mjesta obino vodi manja grupa od oko 20 posto
kompanija,17 a proces je usko povezan s kvalitetom poslovnog okruenja, sa smanjenjem korupcije i s vie konkurencije, te ini profitabilnijim
navedene kompanije, uz istovremeno otvaranje novih radnih mjesta.
15
Strani investitori, kao grupa poslodavaca koja je od posebne vanosti

za otvaranje novih radnih mjesta, ve godinama u svojim izvjetajima
ukazuju na nekoliko veoma konkretnih prepreka ije bi uklanjanje dovelo do drastinog poboljanja poslovnog ambijenta i otvaranja novih
radnih mjesta. Tu spadaju registriranje poslovanja, modernizacija pravnog okvira koji se tie naprimjer privrednih drutava i trita vrijednosnih
papira te porezi i graevinske dozvole.18 Dok je svakako veoma vano
poveati sam broj novih radnih mjesta, neophodno je i truditi se da ona
budu to kvalitetnija, odnosno da uvjeti rada za zaposlenu osobu budu
dostojanstveni i to kvalitetniji. Recesija je dovela i do rasta srednjeg
siromatva, odnosno sloja osoba koje preivljavaju sa 2,5 do pet dolara
dnevno, sa 22 posto na 26 posto.19
Nezaposlenost mladih je u proteklom periodu dostigla rekordan nivo
iako je sve vei broj mladih koji due ostaju u obrazovnom sistemu i
koji kasnije ulaze na trite rada. Postoji obrnuta korelacija izmeu nezaposlenosti mladih i ciklusa ekonomskog razvoja, jer kada indikatori
ekonomskog razvoja prate opadajui trend onda nezaposlenost mladih
prati trend rasta. Konkretno, kada pokazatelji ekonomskog razvoja (npr.
nivo stranih ulaganja, nivo proizvodnje i izvoza, broj otvorenih radnih
mjesta itd.) biljee pad ili samo stagnaciju, onda nezaposlenost mladih
obino biljei rast jer ekonomija nije u stanju apsorbirati odnosno ponuditi priliku za zaposlenje generacijama mladih koje pristiu na trite rada svake godine. Stoga kao posljedicu loe ekonomske situacije
imamo stvaranje negativne spirale jer prilikom pogoranja ekonomske
situacije dodatno i ubrzano raste nezaposlenost mladih. Kada jednu
takvu sliku stavimo u kontekst tranzicijske ekonomije u kojem se nalazi
Bosna i Hercegovina, i koji donosi dodatne izazove i pritiske na trite
rada, te rastuu nezaposlenost mladih uslijed niza navedenih razloga,
onda su situacija i perspektiva u pogledu nezaposlenosti mladih u BiH
18
Bijela knjiga Vijea stranih investitora u BiH, dostupna na www.fic.ba.
16
jo tee. Isti trendovi i kretanja zabiljeeni su i u drugim zemljama, bilo

da su u stadiju tranzicije ili ve razvijene ekonomije, a veina zemalja
je u takvim situacijama aktivnije i bre provodila adekvatne politike i
reforme, poput onih koje su navedene na kraju ovog dokumenta.
Pozitivna strana je da mladi, kada im se prui prilika, mogu dosta brzo
nauiti neke od ovih vjetina (za razliku od starijih generacija) i tako se
ipak mogu integrirati na trite rada. Domae trite rada takoer nije
sposobno odgovoriti zahtjevima i potrebama za fleksibilnijim oblicima zaposlenja kao i ponuditi dovoljne mogunosti cjeloivotnog uenja i podizanja modernih vjetina, to bi svakako doprinijelo zapoljavanju mladih.
17
Nezaposlenost mladih:
opa situacija i rizici
Prema Anketi o radnoj snazi iz 2012. godine stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini najvea je u Evropi i iznosi 54,3 posto. Od
2009. do 2012. godine stopa nezaposlenosti biljei rast od 3,9 posto,
dok stopa nezaposlenosti mladih u tom istom periodu biljei rast od
ak 14,4 posto.
Ovakvu situaciju dodatno pogorava injenica da je istovremeno
smanjena stopa zaposlenosti sa 33,1 posto iz 2009. na 31,7 posto u
2012. godini. Smanjena je i stopa zaposlenosti mladih sa 16,7 posto iz
2009. na poraavajuih 10,8 posto u 2012. godini. Prikazani negativni
trend predstavlja crni scenarij kada je u pitanju (ne)zaposlenost mladih.
Kada se ovakvoj situaciji dodaju neizvjesna perspektiva otvaranja
novih radnih mjesta i rastui broj kompanija koje se gase, onda je rizik
i pritisak na mlade nezaposlene osobe jo vei. Kratkorono ispravljanje
ovakvih trendova danas se ini nemoguim.
Dokument Analiza politika zapoljavanja u BiH, koji je predstavio
Centar civilnih inicijativa (CCI) 2013. godine, potvruje da mladi nezaposleni mogu u veoma maloj mjeri raunati na institucionalnu pomo
zavoda za zapoljavanje, koji su optereeni brojnim drugim problemima.
To uveliko oteava situaciju mladih na tritu rada jer su uglavnom preputeni sami sebi. Jedna od brojnih neloginosti je da najvei dio prihoda
zavodi ostvaruju od uplata doprinosa zaposlenih osoba, kojih je u periodu
18
krize sve manje. Samo u Federaciji BiH slube za zapoljavanje servisiraju

zdravstveno osiguranje za vie od 245.000 osoba, a procjenjuje se da je
oko 120.000 osoba registrirano kao nezaposleno samo radi ostvarenja
prava na obavezno zdravstveno osiguranje. Tako se svi prihodi koji se
prikupe putem uplata doprinosa potroe u najveoj mjeri na pasivna
sredstva, koja imaju efekt socijalne pomoi, i na administrativne trokove. Zbog takvog naina poslovanja stie se utisak da su javne slube
izgubile osnovnu svrhu postojanja i mladi ljudi moraju poduzeti znatno
vee napore kako bi nali posao nego njihovi vrnjaci irom Evrope. irom
EU slube za zapoljavanje imaju znatno aktivniju ulogu na tritu rada i
obavljaju vie aktivnosti, poput posredovanja u zapoljavanju ili aktivnijeg
kontakta s poslodavcima, poput analiza i studija, naprimjer o plaama,
koje su od koristi svim akterima na tritu rada.
19
Nezaposlenost mladih
prema spolu
Kada je u pitanju nezaposlenost mladih prema spolu, treba istai da

su ene u nepovoljnijem poloaju jer ih je znatno vie na evidencijama nezaposlenih i istovremeno znatno manje u radnom odnosu nego
mukaraca.
Naime, barem kada je rije o Federaciji BiH, prema podacima o broju
nezaposlenih osoba iz decembra 2012. godine ene ine 69,6 posto od
ukupnog broja mladih nezaposlenih osoba s visokom strunom spremom, dok od ukupnog broja mladih nezaposlenih osoba sa srednjom
strunom spremom ima 53,2 posto ena.
20
Grafikon 1: Nezaposlenost mladih i stepen strunog obrazovanja

30000
25000
20000
15 - 19 god. Ukupno
15 - 19 god. ene
15000
20 - 24 god Ukupno
20 - 24 god ene
10000
25 - 29 god. Ukupno
25 - 29 god. ene
5000
0
VSS
VS
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
NKV
Stepen strunog obrazovanja
Izvor: Bilten Federalnog zavoda za zapoljavanje za decembar 2012. godine

2012
Prema
Anketi o radnoj snazi iz 2012. godine stopa anketne nezaposlenosti mladih ena takoer je znatno vea od stope anketne
2011
nezaposlenosti
mladih, a samim tim i od ukupne stope
nezaposlenosti
Stopa anketne
nezaposlenosti
mladih ena
mladih, to je vidljivo iz tabele i grafikona koji slijede.
Stopa anketne nezaposlenosti
mladih
2010
2009
0
20
40
60
80
21
0
VSS
VS
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
NKV
Stepen strunog obrazovanja
Grafikon 2: Stopa nezaposlenosti mladih ena u odnosu na

stopu nezaposlenosti mladih
2012
2011

mladih ena
mladih
2010
2009
0
20
40
60
80
to se tie Republike Srpske, prema podacima sa evidencije nezaposlenih osoba ZZZRS-a u posljednje tri godine broj nezaposlenih mladih
(osobe starosne dobi od 15 do 30 godina) na dan 31. decembra 2012.
godine sa ukupno 42.985 poveao se na 46.091 osobu. U ovom periodu procent uea ena u ukupnom broju nezaposlenih mladih kretao
se oko 47 posto, to je vidljivo iz tabele 1.
Tabela 1: Nezaposlene osobe dobi od 15 do 30 godina na dan
31. decembra 2012. godine
2010.
2011.
2012.
Ukupno
ene
Ukupno
ene
Ukupno
ene
42.985
20.669
46.158
22.153
46.091
21.865
Uee
ena (%)
48,08
22
47,99
47,44
Analizirajui podatke iz Ankete o radnoj snazi 2012. godine, primjetna je razlika u stopama aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti
mladih u Republici Srpskoj, a taj dokument ukazuje i na pojavu znatno
pasivnije uloge mladih ena na tritu rada.
Kao jedan od znaajnih razloga za manje uee (mladih) ena na
tritu rada, pored postojanja stereotipne podjele rodnih uloga u drutvenom ivotu,20 protiv koje podjele se ulau znaajni napori kako vladinog tako i nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini, moemo naglasiti i
injenicu da u posljednjih nekoliko godina postoje jasni trendovi dueg
zadravanja u sistemu obrazovanja i poveanog broja mladih ena koje
studiraju i diplomiraju na visokokolskim ustanovama.
Prema podacima iz Statistikog biltena visokog obrazovanja 9 za
2012. godinu21 RZS-a, u 2011. godini od ukupno 7855 diplomiranih
studenata njih 4718 su bile ene.
Tabela 2: Diplomirani studenti u RS-u
2009.
2010.
2011.
Ukupno
ene
Ukupno
ene
Ukupno
ene
6931
3912
7328
4336
7855
4718
Uee
ena (%)
56,44
20
59,17
60,06
Vie podataka o ueu ena na tritu rada u BiH moe se nai u publikaciji
Rodne (ne)jednakosti na tritu rada u BiH - enska strana prie, Sanela Bai,
Milanka Mikovi, Sarajevo, 2012, http://www.fes.ba/publikacije/2012/Rodne%20
nejednakosti/RODNE%20NEJEDNAKOSTI.pdf.
21 http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/obrazovanje/visoko_obrazovanje/
Bilten_Visoko_Obrazovanje_9.pdf
23
Prouavajui dalje strukturu diplomiranih studenata po naunim

oblastima, moe se zakljuiti da u odreenim oblastima postoji znaajno
vee uee ena nego mukaraca, to opravdava postojanje stereotipa
o takozvanim mukim i enskim zanimanjima. Ovo su zvanine tabele
i ne objavljuju se detaljnije (tj. koji tano smjer i koliko studenata, ve
se rezultati objavljuju samo po grupama, tako da se ne moe doi do
preciznijih podataka koji bi dozvolili kvalitetniju analizu).
Tabela 3: Diplomirani studenti u RS-u po naunim oblastima (2011)
Ukupno
Muki
enski
Uee
ena (%)
Obrazovanje
1140
241
899
78,86
Humanistike nauke i
umjetnost
617
207
410
66,45
Drutvene nauke, poslovanje i

pravo
3898
1618
2280
58,49
Prirodne nauke, matematika i

informatika
514
316
198
38,52
Inenjerstvo, proizvodne
tehnologije i graevinarstvo
525
322
203
38,67
Poljoprivreda i veterinarstvo
175
102
73
41,71
Zdravstvo i socijalna zatita
745
173
572
76,78
Usluge
241
158
83
34,44
Nauna oblast
24
Nezaposlenost mladih i nivo

obrazovanja
Razvoj ljudskih resursa, ulaganje u obrazovanje, poveanje konkurentnosti radne snage, ulaganje u istraivanje i razvoj, kao i zapoljavanje
mladih, meu kljunim su elementima za uspostavu socijalne i ekonomske stabilnosti i rast drave. Stoga je neminovno ovom pitanju
posvetiti posebnu panju. Svijet rada stalno se mijenja, izmeu ostalog
i kao posljedica strukturalnih promjena i globalizacije, to bitno utjee
na stalne promjene u zahtjevima za strunim obrazovanjem i obukom
u drutvima koja razvoj ekonomije baziraju na znanju.
Na tritu rada danas se pored poznavanja specijalistikih ili tehnikih znanja trai i poznavanje modernih tehnologija u mnogim oblastima. Strateki gledajui, razvoj ljudskih resursa postaje veoma vaan, a
za adekvatan razvoj ljudskih resursa, drutva u cjelini, ekonomije i privrede, kao nosilaca razvoja u globalnoj ekonomiji, sutinski pokreta je
efikasan i kvalitetan sistem obrazovanja i obuke. Radi se o kvalitetnom
obrazovanju koje omoguava svakom pojedincu da odri visok nivo
zapoljivosti, a firmama kvalificiranu radnu snagu. Na taj nain sistem
obrazovanja igra veoma vanu ulogu u razvoju ljudskih potencijala i
postaje garant socijalne i ekonomske stabilnosti u dravi.
Ministarstvo civilnih poslova BiH nadleno je za obrazovanje na nivou Bosne i Hercegovine i ima koordinacijsku ulogu. Obrazovni sistem
u Federaciji BiH je u nadlenosti kantona, u Republici Srpskoj na nivou
25
entiteta, te u Brkom u nadlenosti Vlade Brko Distrikta. U Federaciji

svaki kanton ima vlastiti zakon o predkolskom, osnovnom i srednjem
obrazovanju, a kantoni u kojima postoje univerziteti imaju i svoje zakone o visokom obrazovanju. U RS-u svi nivoi obrazovanja su regulirani
entitetskim zakonodavstvom, a Distrikt Brko ima svoje zakone koji
reguliraju svaki od etiri nivoa obrazovanja.22
Svjetska banka je u brojnim studijama u ovoj23 i u proteklih nekoliko godina potvrdila vezu izmeu nivoa vjetina kod mladih i nivoa
zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Bosna i Hercegovina je i dalje
rtva rudimentarnog sistema obrazovanja koji ne moe pratiti trendove
i ponuditi mladima vjetine za novu ekonomiju (analiziranje podataka
i informacija, kreativno razmiljanje, komunikacijske i druge interpersonalne vjetine itd.), to ograniava mogunosti zapoljavanja mladih.
Ovakav sistem stvara niz problema, a jedan od njih je i nedostatak
usklaenosti s tritem rada, zbog ega veliki broj osoba koje zavre
proces obrazovanja zavrava na zavodima za zapoljavanje. Evidentno
je da obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini pravi male ili nikakve pomake u prilagoavanju potrebama trita, a rezultat toga je izdvajanje
velikih finansijskih sredstava iz budeta drave za obrazovanje bez ekvivalentnih rezultata u kvalitetu kadrova koje proizvede ovaj sistem. Ovi
konkretni problemi, kao i brojni drugi, potvreni su i od kljunih aktera
22
Od drugih aktera vezanih za obrazovanje i trite rada, Agencija za rad i

zapoljavanje, koja djeluje na dravnom nivou, ima koordinacijsku ulogu u
oblasti zapoljavanja. Tu je i Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH, kao
i parlamentarne komisije na razliitim nivoima koje se bave pitanjima mladih i
obrazovanjem, za koje se detalji mogu nai na web portalu www.mladi.info, koji je
ujedno i najvea baza podataka za mlade u BiH. U oblasti traenja posla, mladima
mogu pomoi sljedee organizacije odnosno web portali: www.posao.ba, www.
prviposao.ba, www.pokreniposao.ba, www.posaomarket.ba, www.zaposlite.
ba, www.ads.gov.ba, www.adsfbih.gov.ba, www.adu.vladars.net, www.europa.
eu.int/jobs/eures. to se tie zakonske regulative, web portal Abeceda karijere
nudi listu relevantne regulative u oblasti obrazovanja i traenja posla: http://
abecedakarijere.ba/trazite-posao/zakonska-regulativa.html, a tu su i svi relevantni
kontakti na kantonalnom nivou na istom web portalu.
26
koji djeluju u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a nekoliko primjera je navedeno ispod:24
Nedovoljno kvalitetan sadraj obrazovanja jer nedostaju u udbenicima i u metodama nastave fokusi na kljune kompetencije i na
ivotne vjetine, to je jedinstveni najvei problem jer direktno spreava rast kvaliteta obrazovanja,
S ulaganjima u obrazovni sistem od oko pet posto bruto domaeg proizvoda Bosna i Hercegovina je u nivou zemalja iz okruenja,
meutim kvalitet utroka nije odgovarajui jer 77 posto ulaganja u
obrazovanje odlazi na plae osoblja u tom sektoru,
Obrazovni sistem zasnovan na segregaciji, diskriminaciji i podjeli djece od rane dobi, to negativno utjee na opi kvalitet obrazovanja.
Obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini svoje upisne politike
prilagoavaju vie vlastitim resursima i profilu nastavnog kadra kojim
raspolau nego tritu rada u BiH. Posljedica takvog djelovanja je nizak
kvalitet obrazovanja,25 visoka nezaposlenost i deficit odreenih profila
kadrova, to se ogleda u nemogunosti velikog broja kompanija da
popune oglaena radna mjesta uprkos desetinama hiljada obrazovanih
mladih ljudi koji su proizali iz obrazovnog sistema i koji su raspoloivi.26 Jedan od konkretnih problema je injenica da je obrazovni sistem
baziran na nastavi bez praktine nastave, to uzrokuje nedovoljnu osposobljenost mladih za savremene uvjete rada, odnosno nedostatak
znanja i vjetina potrebnih na tritu rada.27
24 http://www.unicef.org/about/annualreport/files/Bosnia_and_Herzegovina_
COAR_2012.pdf
25 Nijedan bh. univerzitet nije priznat u Evropi, http://www.vijesti.ba/vijesti/
bih/160326-Nijedan-univerzitet-BiH-nije-priznat-Evropi.html
26
Posao.ba, Analiza trita rada u BiH za 2012. godinu.
27
CPU, Centar za politike i upravljanje, Analiza politika u oblasti povezanosti obrazovnog

sistema i trita rada u BiH.
27
Mladi se suoavaju sa ozbiljnim preprekama koje ih onemoguavaju

da se ukljue u trite rada. To se naroito odnosi na mlade s niim stepenom obrazovanja, odnosno na one koji nemaju nikakve kvalifikacije.
Svjedoci smo da velika nezaposlenost pogaa i mlade s visokim obrazovanjem, ali ipak u manjoj mjeri nego prethodno navedenu kategoriju.
Imajui u vidu znaaj obrazovanja uope, a posebno srednjeg strunog i visokog obrazovanja, kao sredstva u borbi protiv nezaposlenosti,
Bosni i Hercegovini su neophodni ljudski resursi koji e moi odgovoriti
modernim tehnikim i tehnolokim izazovima. To se moe postii jedino
znaajnim ulaganjem svih kljunih stakeholdera u ljudske resurse koji
e biti konkurentni i na regionalnom tritu rada, to takoer direktno
utjee na ekonomski razvoj nae zemlje. Dio odgovornosti je svakako
i na poslodavcima koji bi trebali, u granicama mogunosti, poveati
ulaganja u ljudske potencijale, ali nerealno je oekivati da oni sami
nadoknade sve propuste drave odnosno obrazovnog sistema.
Trenutno velika veina radne snage ne zadovoljava ispod opisane
potrebe savremenog trita rada u vremenu globalizacijskih procesa,
brzog razvoja informacijsko-komunikacijskih, ali i novih tehnologija
openito, te naina poslovanja, zbog ega se na tritu rada u Bosni i
Hercegovini javlja paradoks da u ogromnoj armiji nezaposlenih osoba
poslodavci esto ne mogu da nau potrebnu radnu snagu. Navedena studija Svjetske banke,28 kao i prikupljena iskustva osoblja portala
Posao.ba u radu sa svim kljunim poslodavcima u Bosni i Hercegovini,
pokazuju da poslodavci smatraju kako veini mladih svih profila i dalje
nedostaje osnovni nivo jedne ili vie vjetina koje su ili direktno vezane za obavljanje posla (IT, poznavanje stranih jezika ili specijaliziranih
programa) ili meke vjetine (komunikacijske i pregovarake vjetine,
upravljanje vremenom, timski rad i druge). Veliki je broj nezaposlenih
osoba koje nemaju nikakvu kvalifikaciju, gotovo 30 posto, to za sobom
28
28
povlai pitanje potrebe organiziranja programa obuke, to jest strunog

osposobljavanja i usavravanja za potrebe trita rada i razvoja koncepta cjeloivotnog uenja. to se tie traenih kvalifikacija i stvarnih
potreba trita rada u 2012. godini,29 analize zavoda za zapoljavanje
te godinja studija o bosanskohercegovakom tritu rada koju realizira
najposjeeniji portal za zapoljavanje www.posao.ba ukazuju na to da
su posebno bili traeni inenjeri informatike, elektrotehnike i strojarstva
te magistri farmacije. Takoer su bili traeni varioci, ivai i trgovci, a
radi se o zanimanjima gdje nedostaje kvalitetne radne snage. Meu
online oglasima za posao kategorija komercijale i prodaje zabiljeila
je najvei broj otvorenih pozicija, te su se komercijalisti, prodavai i trgovci ponovno nali na prvom mjestu meu 10 najtraenijih zanimanja.
Osim oekivanja nastavka tih istih trendova u 2013. godini, mladi mogu
oekivati i povean broj oglasa za posao u oblasti graevinarstva te u
metalnoj industriji uslijed intenziviranja radova na izgradnji koridora Vc.
injenica je da su unapreenje znanja i vjetina, kao i razvoj karijere, veliki izazov za drutvo u cjelini, a posebno za sistem obrazovanja i
trita rada u Bosni i Hercegovini, koja tei da postane drutvo znanja
i jaka ekonomija u regiji.
Oigledno je da je neophodno hitno unaprijediti obrazovni sistem
jer u sadanjoj situaciji mladi apsolutno nisu pripremljeni za prijelaz iz
kole na trite rada, a nedostatak strategije karijerne orijentacije oteava taj prijelaz. Drava i javni sektor su ti koji trebaju pokrenuti reformu
obrazovnog sistema i pravnog okvira kako bi se to prije uzele u obzir
potrebe trita rada.
Nastavni planovi i programi u kolama i na univerzitetima veinom
su fokusirani na teoriju i uenici/studenti u veini sluajeva nemaju priliku za kvalitetno obavljanje praktinog rada kako bi stekli potrebna
praktina radna iskustva i znanja. Kvalitetno uspostavljene veze izmeu
29
http://www.posao.ba/articles.php?user=b412518133f11c1340bfeac1e7697520
&act=complete&aCat=0&aID=6468&type=A
29
obrazovnih institucija i kompanija prava su rijetkost, a znaajan broj

obrazovnih ustanova ima veoma siromane kabinete za praktinu nastavu. Iako je sistemski predviena kroz nastavne planove i programe,
praktinu nastavu je potrebno unaprijediti i osavremeniti.
Evidentno je da postoji strukturna neravnotea na tritu rada, koja
se manifestira u neusklaenosti izmeu ponude i potranje za radnom snagom sa aspekta zanimanja, obrazovanja, kvalifikacija, dodatnih
znanja i vjetina ili regionalnog rasporeda. Neravnotea je najmanje
dvostruke prirode. S kvalitativne strane, sve i kada proizvodi pojedina potrebna zanimanja za trite rada obrazovni sistem to ne radi na
pravi nain, pa tako osobe zavre na tritu rada sa visokokolskom
diplomom, ali bez ijednog dana relevantne i kvalitetne prakse kojom bi
istinski razvili pojedine vjetine i znanja koja mogu valorizirati i unoviti
kod poslodavca. Dakle, radi se o nedostatku vjetina. Bez obzira na to
o kojim zanimanjima se radi, postoji odreeni skup vjetina koje poslodavci konstantno istiu kao deficitaran kod mladih ljudi koji trae posao,
a najee se radi o timskom radu, komunikacijskim i organizacijskim
vjetinama, ili nedovoljnom poznavanju IT-a ili stranih jezika.30
Zatim, s kvantitativne strane, sama injenica da postoje deficitarna
zanimanja ukazuje na to da obrazovni sistem ni u ovom pogledu ne
prati trite rada jer ne proizvodi kadar koji se trai (npr. varioci ili informatiari). Dio problema vezan je i za nedovoljnu mobilnost31,32 radne
snage, pa tako mlade nezaposlene osobe veinom nisu voljne da putuju
iz jednog dijela drave u drugi radi zaposlenja. Pored navedenog, vrlo
esto i sama primanja nisu dovoljna da pokriju trokove osamostaljivanja mlade osobe, odnosno najma smjetaja, trokova puta i slino, a
30
31
Federalni zavod za zapoljavanje, Analiza trita rada i zapoljavanja: http://www.

fzzz.ba/publikacije1/Analiza_trzista_rada_i_zaposljavanja_2011-2012.pdf
32 Direkcija za ekonomsko planiranje, Izvjetaj o ekonomskom razvoju BiH 2012.

30
tu su i drugi razlozi kulturoloke, socijalne ili politike prirode koje mladi

u Bosni i Hercegovini esto percipiraju kao barijere u prihvaanju posla
u drugom gradu od njihovog mjesta boravka. Nedovoljna mobilnost
radne snage je opeprisutan izazov s kojim se nosi i EU trite rada, pa
se tako ova tema nalazi gotovo svake godine meu kljunim temama
godinjeg evropskog Foruma zapoljavanja u Bruxellesu, a u Bosni i
Hercegovini je ovaj problem jo vie izraen.
Dakle, obrazovni sistem jo uvijek nije efikasno povezan s tritem
rada, te ga je potrebno unaprijediti i u odreenim segmentima prilagoditi
potrebama privrede. Ovo se moe ostvariti kroz razvoj saradnje obrazovnih ustanova s poslodavcima kao kljunim partnerima na tritu rada,
poveanje broja asova praktine nastave i primjene novih tehnologija,
to bi sigurno utjecalo na smanjenje neprihvatljive strukturne neravnotee
na tritu rada. U procese i aktivnosti koje bi dovele do prevazilaenja
ovog stanja neophodno je ukljuiti sve sudionike na tritu rada.
Izuzetno poraavajui je podatak koji ukazuje na nemogunost zadravanja ljudskih resursa, posebno mladih i kvalificiranih kadrova. Prema
izvjetaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Bosna i Hercegovina je
peta najgora zemlja u svijetu po odlivu mozgova, odnosno procentu
odlaska studenata i visokoobrazovanih kadrova u inostranstvo,33 a iza
nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alir.
to se tie Republike Srpske, prema podacima ZZZRS-a najvei broj
mladih nezaposlenih osoba (oko 70 posto) jesu osobe sa zavrenom
srednjom kolom u trogodinjem (KV) i etverogodinjem trajanju (SSS).
Poslije ove najzastupljenije grupe nezaposlenih osoba, u prethodnim
godinama su bile najzastupljenije osobe iz grupe mladih koje imaju zavrenu samo osnovnu kolu (NK radnici), ali se taj trend od 2011. godine
izmijenio na nain da su u 2011. i 2012. godini druga najzastupljenija
grupa nezaposlenih postali mladi s visokom strunom spremom.
33
Konkurentnost 2012-2013 Bosna i Hercegovina, Federalni zavod za programiranje

i razvoj, 2012. (Takoer, Bosna i Hercegovina je ocijenjena sa 3,93 poena od
ukupnih 7, ime je zauzela 88. mjesto po konkurentnosti ekonomije.)
31
Tabela 4: Kvalifikaciona struktura mladih na evidenciji ZZZRS-a

31. decembra 2012.
NK
PK-NSS
KV
SSS
VKV
VS
VSS
2010.
6293
431
17.835
13.468
35
762
4161
2011.
6001
390
17.318
14.406
42
660
7341
2012.
5547
343
16.837
15.359
36
469
7500
Sama injenica da oko 13 posto mladih na evidenciji nezaposlenih

osoba uope nema kvalifikacija te da na dananjem tritu rada postoje
vrlo ograniene mogunosti zapoljavanja osoba bez kvalifikacija predstavlja osnovu za zabrinutost.
Pored toga, injenica da je u posljednjih nekolikog godina mogue
uoiti trend znaajnog poveanja broja nezaposlenih mladih sa zavrenim fakultetom na evidenciji nezaposlenih ukazuje na to da u Republici
Srpskoj takoer postoji ozbiljan nesklad izmeu obrazovnog sistema i
potreba na tritu rada.
Zbog neizvjesnosti u pronalaenju posla nakon zavretka srednje
kole znaajan broj mladih odluuje se za studiranje na visokokolskim
ustanovama iako u odreenom broju sluajeva nemaju afinitete i predispozicije za uspjeno studiranje. S obzirom na to da se odreeni broj
mladih upisuje na fakultet, a ponekad i na postdiplomske studije, samo
da bi izbjegli stanje ope apatije, na tritu rada dolazi do daljih poremeaja u odnosima ponude i potranje. U tom smislu u posljednjih pet
godina moe se primijetiti ozbiljan porast broja nezaposlenih osoba s
visokom strunom spremom, od kojih je najvei broj u kategoriji mladih,
na evidencijama ZZZRS-a, to je vidljivo iz tabele 5.
32
Tabela 5: Ukupan broj osoba s VSS (sve starosne kategorije)

na evidenciji ZZZRS-a
Mart Sept. Mart Sept. Mart Sept. Mart Sept. Mart
+/Broj 2008. 2008. 2009. 2009. 2010. 2010. 2011. 2011. 2012.
osoba
s VSS 2857 3457 3337 4250 5832 5806 6660 8852 10.587 7730
33
Nezaposlenost mladih i trajanje

perioda nezaposlenosti
Mladima u Bosni i Hercegovini treba u prosjeku znatno vie od jedne

godine da pronau posao, a s obzirom na oblasti u kojima se radna
mjesta otvaraju mnogi od njih se zapoljavaju izvan struke za koju su
se kolovali.
Dodatni problem predstavlja injenica da veliki broj osoba na tritu rada zapravo radi na crno, meu kojima znaajan dio ine upravo
mladi, koji uglavnom rade one poslove za koje nisu kolovani, odnosno
umjesto da razvijaju svoja znanja u struci za koju su se kolovali ovakvim
stanjem gube i ona znanja koja su imali. Nije rijedak sluaj i da rade
poslove koji zahtijevaju nie kvalifikacije od onih koje imaju.
Prema izvjetaju Globalni trendovi zapoljavanja u 2013. godini,
objavljenom od Meunarodne organizacije rada (ILO), broj radnika na
crno povean je u svim zemljama regije. U Bosni i Hercegovini taj procent je sa 20 posto porastao na 23 posto. To znai da gotovo svaki etvrti radnik radi na crno, te da ima znatno smanjena radnika prava, kao i
kupovnu mo, odnosno oteanu finansijsku i socijalnu situaciju. Gotovo
pet posto radnika u regiji pripada kategoriji ekstremno i umjereno siromanih jer ive u domainstvima u kojima se po lanu porodice dnevno
troi manje od etiri konvertibilne marke (KM). Mladi esto pristaju na
rad na crno pod pritiskom velike nezaposlenosti i nedostatka primanja,
a brojni sluajevi primjetni su u industriji turizma i u graevinarstvu,
34
gdje je ova pojava posebno rasprostranjena tokom ljetne sezone. U

svojim drugim studijama koje su bilo posebno fokusirane na Bosnu i
Hercegovinu ILO procjenjuje uee neformalnog zapoljavanja na oko
30 posto od ukupne zaposlenosti, koje je najvie izraeno u poljoprivredi i meu mladima te meu najnie kvalificiranim radnicima.34 Rad
na crno meu mladima je za oko 30 posto vei nego rad na crno meu
radnicima starijih dobnih skupina.35 Za mlade rad na crno predstavlja
esto jedinu strategiju preivljavanja i bijega od nezaposlenosti, ali nudi
malu nadu za napredovanje ka formalnom zaposlenju. Velika prisutnost
rada na crno ima ozbiljne posljedice na akumuliranje ljudskog kapitala,
na produktivnost, kao i opu fiskalnu situaciju u dravi.36
U okviru brojnih aktivnosti i projekata Meunarodna organizacija
za migracije (IOM) esto je registrirala sluajeve gdje mlade osobe iz
Bosne i Hercegovine odu na rad na crno u inostranstvo, to otvara vrata
jo veem broju opasnosti i problema. Nerijetko su poslodavci oni koji
koriste teku ekonomsku situaciju i stavljaju mlade osobe u bezizlaznu
situaciju nudei im rad na crno kao jedinu moguu opciju, ostvarujui
pritom utede uslijed koritenja besplatno dostupne radne snage.37
U nastavku su navedeni pokazatelji za Republiku Srpsku, a trendovi
su identini na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Prema podacima
s evidencija nezaposlenih ZZZRS-a najvei broj mladih u Republici Srpskoj ulazi u kategoriju dugorono nezaposlenih osoba (osobe koje su
34 Rosas, G., Corbanese, V., OHiggins, N., Roland, D., & Tanovic, L. (2009).
Employment Policy Review Bosnia and Herzegovina. Strasbourg: Council of
Europe, str. 10.
35 Ibid.
36 Kamenica, A. (2009). Strengthening Social Partnership in Bosnia and Herzegovina:
Addressing the Problem of Undeclared Work in the Construction Sector through
Social Partnership, str. 18.

140International Labour Office (ILO). 2011. A comparative Overview of Informal
Employment in Albania, Bosnia and Herzegovina, Moldova and Montenegro
(Budapest).
37 http://www.banjaluka.com/vijesti/drustvo/2013/09/02/nezaposlenost-u-bihnebriga-vlasti-pasivnost-mladih-i-izrabljivanje-na-crno-recept-za-katastrofu/
35
nezaposlene 12 i vie mjeseci). injenica da na dan 31. decembra 2012.

godine ak 17.330 osoba (37,6 posto od ukupnog broja nezaposlenih
mladih) na posao eka vie od dvije godine jasno ilustrira izuzetno teak
poloaj mladih na tritu rada.
Analizirajui podatke o nezaposlenim mladima u zavisnosti od njihovih kvalifikacija, najbrojnija je grupa mladih koji posao ekaju od jednog
dana do est mjeseci, a nakon nje grupa koja eka posao od tri do pet
godina (izuzev grupe mladih s VSS kod kojih je po brojnosti druga po
veliini grupa koja na posao eka od 12 do 18 mjeseci).
Tabela 6: Kvalifikaciona struktura mladih i duina ekanja na evidenciji
ZZZRS-a (31. decembra 2012. godine)
NK
PK-NSS
KV
SSS
VKV
VS
VSS
0-6
mjeseci
1094
48
4131
4641
11
101
3027
6-9
mjeseci
293
16
1007
1122
25
660
9-12
mjeseci
357
17
986
959
27
613
12-18
mjeseci
575
29
1896
2168
59
1530
18-24
mjeseca
409
23
1177
1164
60
524
2-3
godine
749
46
2154
1991
71
725
3-5
godina
1038
68
2816
2025
91
376
5-7
godina
570
48
1394
817
26
33
7-9
godina
317
32
855
371
11
9+
godina
145
16
421
101
36
Nezaposlenost mladih kao

generacijski fenomen
Iz svih podataka navedenih u tekstu iznad, i uzimajui u obzir injenicu

da Bosna i Hercegovina ima rekordne stope nezaposlenosti, posebno
mladih, jasno je da se radi o generacijskom fenomenu i da nezaposlenost puno tee pogaa mlae nego starije dobne skupine. S jedne
strane, generacije dananjih mladih odrastaju u domainstvima gdje je
nezaposlenost u domainstvu percipirana kao gotovo normalna stvar,
i gdje su nekada i oba roditelja nezaposlena, te s relativno malim trenutnim izgledima za promjenu takve situacije. Navedena situacija ini
da je za cijelu jednu generaciju mladih ljudi, ili ak za vie generacija,
nezaposlenost postala dio svakodnevnice i gotovo pa normalna pojava.
S druge strane, kao i irom Evropske unije, gdje je fenomen i pojam
izgubljena generacija (engl. lost generation) stvoren kako bi opisao
generacije mladih ljudi koji su ak i dovoljno obrazovani ali koji ne mogu
nai posao, u Bosni i Hercegovini je takva situacija jo vie izraena. Cijela
generacija mladih odrasta i razvija se u takvoj atmosferi da ve prilikom
odabira studija veina mladih svjesno ili podsvjesno ima znatno smanjena
oekivanja i planove te vee strahove i brige o zaposlenju s obzirom na
visoku stopu nezaposlenosti koja ih oekuje po zavretku studija.
U tom kontekstu radi se zaista o ve opeprisutnom generacijskom
fenomenu koji je mnogo vie izraen u Bosni i Hercegovini nego u
Evropskoj uniji jer jednostavno zahvata, procentualno gledajui, veu
37
populaciju mladih osoba u svim dijelovima i svim gradovima Bosne i

Hercegovine. Razlika je tolika da ekonomski najdinaminiji dijelovi Bosne i Hercegovine imaju uglavnom veu stopu nezaposlenosti mladih od
veine lanica Evropske unije, tako da je nezaposlenost mladih kao generacijski fenomen opeprisutna u BiH. Do koje mjere je nezaposlenost
mladih fenomen koji je ukorijenjen meu mladim osobama pokazuju i
istraivanja provedena meu mladima o najpoeljnijem poslodavcu ili
idealnom poslu. Na vrhu liste svake godine nau se poslovi u javnom
sektoru i uglavnom javna preduzea, gdje je trenutno zaposlenje i dalje
puno sigurnije i znatno bolje plaeno nego u veini drugih ekonomskih
sektora.
38
NEET kategorija obuhvata sve

vei broj mladih
NEET (not in employment, education or training izvan posla, kolovanja ili obuke) i nezaposlenost mladih su srodni pojmovi, ali postoje
znaajne razlike izmeu njih.
Naime, stopa nezaposlenosti obuhvata populaciju onih koji su ostali
bez posla, ali su traili posao u proteklom mjesecu i u stanju su poeti
raditi u idue dvije sedmice. Ove osobe po statistikoj metodologiji Meunarodne organizacije rada spadaju u ekonomski aktivnu populaciju.
Prema navedenoj metodologiji u populaciju ekonomski aktivnih osoba
mogu se ukljuiti i pojedinci koji su u obrazovanju.
Definicija NEET kategorije ukljuuje sve osobe koje nisu u radnom
odnosu, obrazovnom sistemu, niti se osposobljavaju za posao, ali imaju
elju i sposobnost da rade.
Iako se u Bosni i Hercegovini ne vode posebne statistike o NEET populaciji, podaci iz Ankete o radnoj snazi i podaci zavoda za zapoljavanje
govore u prilog tome da i u BiH postoji znaajna populacija mladih u
ovoj kategoriji. Analitiari trita rada znaajan porast broja neaktivnih i
nezaposlenih mladih vide kao rezultat ekonomske krize i recesije koja se
manifestirala 2008/2009. godine te dodatno opteretila izuzetno slabu i
neelastinu ekonomiju Bosne i Hercegovine. Meutim, iako je nesporno
da je recesija nesumnjivo pogorala situaciju za mlade ljude, broj mladih
koji su bili u NEET kategoriji poeo se poveavati i prije toga.
39
Neke od karakteristika
zaposlenosti mladih
Mladi u Bosni i Hercegovini koji imaju sreu i vjetine da budu zaposleni

nalaze se u razliitim situacijama. Veoma je esta pojava da su primorani prihvatiti posao koji zahtijeva niu strunu spremu od one koju oni
posjeduju ili raditi u drugoj oblasti od one za koju su se kolovali. to
se tie vrste zaposlenja, gotovo svi su zaposleni u javnom i u privatnom
sektoru. Nevladin sektor je, brojano gledajui, relativno mali poslodavac, dok je etvrta mogua opcija (samozapoljavanje/poduzetnitvo)
najmanje zastupljena, kao i irom Evropske unije.38,39 Direkcija za ekonomsko planiranje u prethodno navedenim izvjetajima oekuje u 2013.
godini stagnaciju ili smanjenje broja zaposlenih u privatnom sektoru,
dok bi se viegodinji rast broja zaposlenih u javnom sektoru mogao nastaviti, to je suprotno efikasnim mjerama za smanjenje nezaposlenosti.
Disproporcija finansijskih uvjeta izmeu privatnog i javnog sektora
uinila je da javni sektor bude najtraeniji i najpopularniji meu mladima, to je donekle i razumljivo jer prosjena plaa u javnom sektoru za
pojedine industrije iznosi i 50 posto vie nego u privatnom sektoru,40 to
38
Podaci Eurostata o trendovima i situaciji na tritu rada EU: http://epp.eurostat.

ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Labour_market_and_labour_force_
statistics
39 Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi 2012.

40 http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/saopstenja/rad/mesecna_saopstenja/2013/
40
Bosnu i Hercegovinu stavlja na posljednje mjesto u Evropi, gdje je situacija

potpuno obrnuta i u sektoru koji stvara vrijednost u ekonomiji (privatni
sektor) plae su znatno vie od javnog sektora. Slabija konkurentnost,
manji pritisak na poslu i fleksibilniji pristup mjerenju uinka u javnom sektoru su, pored navedenih veih primanja, dodatni razlozi koji kod veine
mladih ine da ovaj sektor bude privlaniji za raditi. Naravno, postavlja
se pitanje dugoronosti ovakvih izbora odnosno opcija jer ekonomija ne
moe opstati s takvim kvalitativnim i kvantitativnim jazom izmeu ova
dva sektora pa je grki scenarij poprilino izvjestan, to znai da e se
vrlo brzo dodatnih nekoliko hiljada mladih ljudi nai u jo teoj situaciji
nego sada. Dakle, za oekivati je da u narednih nekoliko godina, kao u
Grkoj, jednostavno nestane novca za finansiranje rada javnog sektora i
brojnih institucija jer se jednostavno smanjuje broj privrednih subjekata
koji privreuju, dok broj zaposlenih i nivo primanja u javnom sektoru
uglavnom ima trend rasta ili stagnacije. To je i dovelo Bosnu i Hercegovinu u situaciju koju mnogi ekonomski analitiari smatraju samo na korak
do grkog scenarija jer je s jedne strane situacija na tritu rada toliko
neuravnoteena a s druge strane nema nikakvih znakova poboljanja od
strane vlasti. Zbog nefunkcioniranja institucija Bosne i Hercegovine, i s
najgorim kreditnim rejtingom u regiji, poslovno okruenje u BiH ima sve
manje ansi da se oporavi.41 Deficiti budeta i nedostatak razvojne komponente, koji karakteriziraju budete, ine da je posebno teko poeti
pozitivno djelovati i otvarati nova radna mjesta. Zahvaljujui sredstvima
MMF-a znaajne javne institucije, poput penzionih fondova, u mogunosti su preivjeti od jedne trane do druge, a posljedica takvog politikog
i ekonomskog okruenja je da je Bosna i Hercegovina po kreditnom rejtingu samo jednu stepenicu iznad Grke.42
Rad_Avgust_2013.pdf, http://www.seebiz.eu/svjetska-banka-troskovi-plata-za-javni sektor-u-bih-najveci-u-evropi/ar-28129/
41
http://www.slobodnaevropa.org/content/bih_prijeti_finansijski_slom/24422011.
html; http://www.capital.ba/hasic-prijeti-grcki-scenario/
42
Miljenje Agencije Moodys o BiH potvruje situaciju: BiH ima slabu perspektivu
41
Jedna od karakteristika zaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini

je i smanjenje trajanja ugovora o radu. Prema studiji o tritu rada43 u
Bosni i Hercegovini, koju svake godine objavljuje web portal Posao.ba,
raste procent koritenja ugovora na odreeno vrijeme, dok se procent
ugovora na neodreeno vrijeme smanjuje. Mladi su dakle i u ovom
sluaju rtve slabe perspektive i teke ekonomske situacije, koja poslodavcima ne dozvoljava da se ugovorno obaveu na dui odnosno neodreeni vremenski period. U 2012. godini stalni radni odnos je nuen
u 70 posto oglasa, rad na odreeno vrijeme u 14 posto sluajeva, a
honorarni kratkoroni posao u 16 posto oglasa. Kategorija honorarnih
poslova vie je nego udvostruena u odnosu na 2011. godinu, kada je
taj procent iznosio 7,7 posto. Svi navedeni trendovi dotiu i mlade ljude
na tritu rada u Bosni i Hercegovini.
ekonomskog rasta i visoku stopu nezaposlenosti. Sa smanjenjem stranih investicija,

krizom u Evropi i dugotrajnom politikom nestabilnou, ekonomija u BiH rasla je
sporo nakon izlaska iz recesije i sada se ini da ponovo ulazi u recesiju. Slab rast
oteat e pokuaje da se konsolidiraju javne finansije, a mogu se pogorati politike
tenzije, (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih-eu/samo-su-plate-administracijeuredne).
43 http://www.posao.ba/downloads/Trziste_rada_2012.pdf
42
Uloga radnog zakonodavstva
Zakon o radu ne postoji na dravnom nivou44 i stoga je na nivou entiteta

i Brko Distrikta BiH potreban znaajan broj adaptacija i modernizacija
kako bi navedeni zakoni mogli odgovoriti potrebama dananjeg trita
rada.
Zakljuivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plae, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa i druga pitanja
iz radnog odnosa regulirana su zakonom o radu. Ovaj zakon regulira i
pitanje pripravnitva i volontiranja, to je posebno znaajno za mlade.
U Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine pripravnik
je osoba zaposlena prvi put u profesiji za koju je obrazovana, u cilju
strune obuke ili samostalnog rada. Prava, obaveze i odgovornosti koje
se odnose na zaposlenog, propisane odredbama ovog zakona, odnose
se i na pripravnika i utvruju se ugovorom o radu koji se zakljuuje na
odreeno vrijeme, i to s pripravnikom visoke i vie kolske spreme na
jednu godinu, a s pripravnikom srednje kolske spreme na est mjeseci.
Takoer, pod odreenim uvjetima, poslodavac moe osobu koja zavri
kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za
samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
44
Prema Ustavu BiH nema nadlenosti u pogledu rada i zapoljavanja, a

nadlenosti u toj oblasti su na nivou entiteta.
sve
43
to se tie Federacije BiH, Zakonom o radu Federacije BiH u lanu

26. precizirano je da poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu s pripravnikom, kojim se smatra osoba koja prvi put zasniva radni odnos u
zanimanju za koje se kolovala, radi strunog osposobljavanja za samostalan rad. Ugovor o radu s pripravnikom zakljuuje se na odreeno
vrijeme, a najdue godinu dana, ako zakonom, propisom kantona ili
ugovorom o radu nije drugaije odreeno.
Dakle, s pripravnikom se zakljuuje ugovor o radu, odnosno pripravnik zasniva radni odnos, dok volontiranje ne podrazumijeva zasnivanje
radnog odnosa iako se i pripravnik i volonter struno osposobljavaju za
samostalan rad.
U Federaciji BiH nedavno je usvojen Zakon o volontiranju FBiH, a
na dravnom nivou je razmatran Prijedlog zakona o volontiranju. Zanimljivo je da navedenim prijedlogom zakona nije predviena mogunost
da organizator volontiranja bude privatno preduzee. Naime, navedeni
prijedlog zakona precizira da organizatori volontiranja mogu biti dravni
i entitetski organi uprave, organi jedinica lokalne samouprave, organi
sudske, zakonodavne i izvrne vlasti, javne ustanove, te svaka pravna
osoba registrirana u skladu sa Zakonom o udruenjima i fondacijama
Bosne i Hercegovine odnosno entiteta.
S obzirom na navedeno, buduim zakonom o radu u Federaciji BiH,
ije usvajanje tek treba da nastupi, ostavit e se mogunost organiziranja osposobljavanja za rad u struci bez zasnivanja radnog odnosa kod
poslodavaca iz privatnog sektora. Ova konstrukcija zapravo asocira na
volontiranje.
Zakon o volontiranju Federacije BiH definira kao volontiranje aktivnost od interesa za Federaciju BiH kojom se doprinosi poboljanju
kvaliteta ivota, aktivnom ukljuivanju graana u drutvene procese
i razvoju humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog drutva. Postoji i
dugorono volontiranje u struci (volontiranje due od 240 sati tokom
najmanje tri mjeseca bez prekida), koje se priznaje kao radno iskustvo.
44
Kada je rije o volontiranju, u nekim ranijim istraivanjima pokazalo

se da dio mladih ima negativan stav prema volontiranju jer se u veini
sluajeva radi o neplaenom radu. U istraivanjima je isticano da to nije
rjeenje za mlade ljude, koji ionako ive u tekim ekonomskim uvjetima,
pogotovo jer volontiranje na odreenom radnom mjestu ne mora nuno
znaiti i zaposlenje na tom mjestu. Ipak, ohrabruje injenica da je veina mladih spremna volontirati i da ovaj vid rada smatra poveavanjem
anse za zaposlenje.
Prema izvjetaju Glasovi mladih iz 2012. godine ini se da volonterski rad nije uobiajena praksa ni u obrazovnim institucijama u
Bosni i Hercegovini. Relativno nizak procent ispitanika (16,4 posto u
2011/2012. i 15,2 posto u 2008. godini) svjedoi o postojanju organiziranog volonterskog rada u obrazovnim institucijama pri kojima se
koluju ili su se kolovali. S obzirom na koristi koje volonterizam ima
i za pojedinca koji se u njemu angaira i za drutvo, ini se da bi bilo
korisno kada bi kole svoje uenike vie podsticale da se njime bave i
kada bi se vie ukazivalo na znaaj volonterskog rada.
Rezultati tog istog istraivanja ukazuju na to da je svega 10,3 posto
ispitanika volontiralo u zajednici/lokalnoj organizaciji ili grupi. inili su
to najee jednom ili dvaput godinje. Veina mladih nije se angairala
u volonterskim aktivnostima najee jer, kako navode, to od njih niko
nije zatraio (38,9 posto), zatim zbog nedostatka vremena (24,4 posto).
Odreen broj mladih kao prvu asocijaciju kada se spomene volontiranje navodi i stjecanje iskustva ili prakse. Stoga se kao preporuka
namee provoenje jae kampanje promocije znaaja volontiranja, informiranja i jaanja svijesti mladih, uenika, studenata, nezaposlenih,
poslodavaca i javnog sektora o vanosti volontiranja u smislu poveanja
mogunosti zapoljavanja, te izrada registra organizatora volontiranja.45
Promociju volontiranja treba da obavljaju svi akteri na tritu rada jer svi
45 Znaajan doprinos promoviranju znaaja volontiranja daje nevladin sektor putem
razliitih projekata, kao to su: Volontiraj kreditiraj, Volontiranje je cool i dr.
45
imaju interes da mladi steknu to vie kvalitetnog i praktinog radnog

iskustva.
Zakon o radu Republike Srpske46 u najveem dijelu usklaen je s
relevantnim konvencijama Meunarodne organizacije rada i ostalim
meunarodnim dokumentima kojima je ureena posebna zatita mladih u procesu rada. Zakon je nizom odredbi osigurao prilino visok
stepen zatite zdravlja maloljetnika ukljuenih u proces rada i brojnim
odredbama tretira sigurnost mladih ljudi na poslu (npr. Zakonom je
propisano da je radnicima mlaim od 18 godina ivota zabranjen
prekovremeni i noni rad).
U Zakonu o radu posebna panja posveena je i ureenju pitanja
stjecanja radnog iskustva osoba koje se nakon zavretka obrazovanja
prvi put zapoljavanju u svojoj struci. U skladu sa Zakonom o radu,
pripravnikom se smatra osoba koja je zavrila srednju kolu, viu kolu
ili fakultet, a koja prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju i koja
treba, prema zakonu, poloiti struni ispit, a potrebno joj je prethodno
radno iskustvo u njezinom zanimanju ili profesiji. S ovim osobama poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu na onoliko vremena koliko traje
pripravniki sta propisan za zanimanje na koje se odnosi. Pripravniki
sta u pravilu za osobe sa srednjom strunom spremom traje do est
mjeseci, s viom devet mjeseci, a s visokom strunom spremom 12
mjeseci.47
Zakonom o radu propisan je i minimum prava po osnovu rada koje
pripravnik ostvaruje. Naime, za vrijeme obavljanja pripravnikog staa
pripravnik ima pravo na 80 posto minimalne zarade prije polaganja
46
Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 55/07.
47
Pripravnik moe stjecati radno iskustvo bilo gdje. U RS-u postoji i termin pripravnikvolonter, koji u sutini radi isto to i pripravnik, s tim da nema pravo na naknadu
za rad. U RS-u takoer postoji Zakon o volontiranju, ali on se odnosi iskljuivo na
drutveno koristan rad, koji se formalno-pravno ne priznaje kao radno iskustvo.
(To dovodi do raznoraznih zabuna i nerazumijevanja, i za oekivati je da se tekst
modernizira, a nedovoljno jasni i potrebama adaptirani dijelovi adaptiraju novim
zakonom o radu u RS-u.)
46
strunog ispita, to plaa poslodavac. Isto tako, poslodavac osigurava

invalidsko osiguranje u sluaju povrede na poslu. Pripravnik ima pravo
na zdravstveno osiguranje kako je to regulirano propisima u pogledu
nezaposlenih osoba. Ove beneficije osigurava nadleni zavod za zapoljavanje (u tom sluaju to nije dodatni troak za poslodavca jer se
pripravnik tretira kao nezaposlena osoba).
Trenutnim zakonskim rjeenjem nije propisana obaveza poslodavca da nakon isteka pripravnikog staa pripravniku ponudi zakljuenje
ugovora o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme, ali u posljednje
vrijeme moe se uoiti trend da najvei broj ozbiljnih poslodavaca to
uini za pripravnike koji su se naroito istakli za vrijeme obavljanja svog
pripravnikog staa. Naime, obavljanje pripravnikog staa, izmeu
ostalog, omoguuje meusobno upoznavanje pripravnika i poslodavca te mladima omoguuje da se svojim radom i zalaganjem nametnu
poslodavcima.
Iako su Zakonom o radu definirana znaajno umanjena prava po
osnovu rada pripravnika, to znai da poslodavci uz znatno manje trokove mogu dobiti radnu snagu, znaajan broj poslodavaca iz sektora
malih i srednjih preduzea nerado zapoljava mlade bez prethodnog
radnog iskustva. Osnovni razlog za nezapoljavanje je injenica da pripravnici u najveem broju sluajeva uope nemaju praktino znanje i
vjetine koje mogu primijeniti, te je za njihovu obuku i uvoenje u
posao neophodno odrediti mentora, to podrazumijeva da ni mentor nee biti u mogunosti da u potpunosti izvrava sve svoje radne
zadatke i obaveze. Radi se o oteavajuoj okolnosti za kompaniju jer
je potrebno odvojiti vrijeme za uvoenje u posao novozaposlene mlade osobe, posebno u kontekstu recesije i nedostatka sredstava te u
situacijama kada su pritisak i oekivanja u pogledu produktivnosti od
zaposlenih jo vei zbog racionalizacije resursa. Isto tako, poslodavci iz
ove kategorije izraavaju i zabrinutost da e pripravnici nakon zavretka
svog pripravnikog staa i obuke napustiti preduzee te kao obueni
radnici s odreenom koliinom radnog iskustva potraiti zaposlenje u
47
konkurentskim kompanijama. Ovakva situacija znaajno utjee na broj

dostupnih pripravnikih mjesta jer od ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata u realnom sektoru njih gotovo 99 posto ulazi u kategoriju mikro i malih preduzea, odnosno poslodavaca koji se izuzetno
teko opredjeljuju za angairanje pripravnika.
Zakonom o radu, pored pripravnika, ureen je i poloaj pripravnika
volontera. U skladu s odredbama Zakona o radu, rad koji obavlja pripravnik volonter izjednaen je s klasinim pripravnikim staom, te
se vrijeme provedeno u obavljanju rada u statusu pripravnika volontera
rauna u radno iskustvo pojedinca i evidentira u njegovoj radnoj knjiici.
Osnovna razlika u statusu pripravnika volontera u odnosu na klasinog pripravnika je obim prava po osnovu rada koje uiva pripravnik
volonter. Iako je za poslodavce ovaj nain angairanja pripravnika s
materijalne strane puno povoljniji od angairanja klasinih pripravnika, posljednjih godina relativno mali broj poslodavaca se opredjeljuje
za angairanje pripravnika volontera. Isto tako, kod mladih je takoer
izraen nedostatak zainteresiranosti za ovaj vid stjecanja neophodnog
radnog iskustva zbog injenice da za svoj rad ne dobijaju naknadu.
Zakonom propisana mogunost zakljuivanja ugovora o radu s nepunim radnim vremenom, koji bi zbog svoje fleksibilnosti mogli biti
sredstvo za postepeno uvoenje mladih u procese rada, najvei broj
poslodavaca ne koristi ovu zakonom propisanu mogunost, ve prilikom
zapoljavanja u najveem broju sluajeva trae radnike za rad s punim
radnim vremenom. Zbog te injenice trite rada postaje nedostupno
za nekoliko desetaka hiljada studenata koji se koluju na visokokolskim ustanovama, a koji nemaju mogunost da, za razliku od kolega u
Evropskoj uniji i SAD-u, uporedo studiraju i rade ako to ele.
Navedena injenica, uz druge istaknute potekoe, poput nedovoljnog kreiranja radnih mjesta, dalje postaje uzrokom problema nesnalaenja mladih na tritu rada i u samim procesima rada. Poslodavci su
esto u anketama kao osnovni problem prikazivali nedostatak mekih
48
vjetina (soft skills)48 kao osnovnog nedostatka prilikom zapoljavanja

mladih. Zbog nedostatka mekih vjetina, koje su same po sebi skup
osobina linosti, socijalnih osobina, komunikativnosti, verbalnih vjetina, linih navika i stavova, koje utjeu na odnose s drugim ljudima
i radnom sredinom, mladi se osjeaju ugroenima na tritu rada i u
radnoj sredini, te sve vie i vie postaju apatini i nezainteresirani za
ukljuivanje u procese rada.
48
W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1.
49
Politike i mjere borbe protiv

krize i nezaposlenosti mladih
U dokumentu Evropa 2020 jasno su definirane smjernice za EU ekonomske politike, koje obuhvaaju odrivost javnih finansija i makroekonomsku stabilnost, pametan, odriv i inkluzivan rast. Dokument definira
i smjernice za EU politike zapoljavanja, koje se baziraju na poveanju
uea radne snage, razvijanju kvalificirane radne snage, unapreenju
sistema obrazovanja i obuke te na borbi protiv socijalne iskljuenosti.
Politike zapoljavanja u Bosni i Hercegovini formulirane su u strategijama zapoljavanja, i to u Strategiji zapoljavanja u Bosni i Hercegovini
2010-2014, Strategiji zapoljavanja Federacije BiH 2009-2013. i Strategiji zapoljavanja Republike Srpske 2011-2014. Tu su i strategije razvoja
entiteta ili pojedinih kantona u kojima je posebna panja posveena
oblasti zapoljavanja. Meutim, ovako veliki broj strategija zapoljavanja
na malom podruju kao to je Bosna i Hercegovina, koja broji manje od
etiri miliona stanovnika, ipak nije doveo do rezultata koji su oekivani
u navedenim strategijama i koje ak ne obuhvaaju ni iste vremenske
periode. Dravnom strategijom za zapoljavanje (Strategija zapoljavanja u Bosni i Hercegovini 2010-2014) odreeno je da e finansijska
sredstva za realizaciju stratekih aktivnosti i dostizanje zacrtanih ciljeva
osigurati entitetske vlade. Radi se i o paradoksalnoj situaciji u kojoj drava priprema strategiju za iju implementaciju nema sredstava. Dakle,
50
u dravnom budetu finansijska sredstva za realizaciju ovih aktivnosti

naalost nisu ni planirana, a njome su definirani opi i specifini ciljevi:
Promoviranje inkluzivnog i zapoljavanjem bogatog rasta i smanjenje deficita produktivnog zaposlenja i dostojanstvenog rada
Unapreenje zapoljivosti ena i mukaraca, naroito najugroenijih
Unapreenje djelotvornosti, efikasnosti i upravljanja politikama i
institucijama trita rada
Dva posto godinje poveanje ukupne stope zaposlenosti
2,5 posto godinje poveanje stope zaposlenosti ena
Nezaposlenost mladih smanjena na 30 posto do 2014. godine
Ve sada je jasno da nije postignut nijedan cilj i da su se trendovi
kretali u suprotnom smjeru.
Evidentno je da politike zapoljavanja moraju pokazati progresivniji
pristup rjeavanju problema nezaposlenosti mladih i osigurati sistemsku
kontinuiranu podrku od obrazovanja do trita rada, uz primjenu evaluacije dosadanjih efekata, s ciljem popravljanja efikasnosti i odabira
najbolje mjere za zapoljavanje mladih.
Izvjetaj Svjetske banke Lakoa poslovanja u Bosni i Hercegovini za
2011. godinu prema indikatorima lakoe poslovanja Bosnu i Hercegovinu pozicionira na 110. mjesto od 183 analizirane svjetske ekonomije,
iza zemalja bive Jugoslavije i Albanije.49
Kada je rije o implementaciji aktivnosti iz stratekih dokumenata,
moe se rei da su u posljednje vrijeme uglavnom slube za zapoljavanje
davale doprinos i izdvajale finansijska sredstva za rjeavanje problema
nezaposlenosti putem sufinansiranja programa obuke, dokvalifikacija i
prekvalifikacija ili programa podsticanja zapoljavanja i pokretanja malog
biznisa kako za mlade tako i za druge kategorije nezaposlenih osoba. Provoenje mjera bi podrazumijevalo interakciju, usku saradnju i ukljuivanje
49 http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/BOSNIAHERZE
XTN/0,,contentMDK:22754504~menuPK:362032~pagePK:2865066~piPK:2865
079~theSitePK:362026,00.html
51
gotovo svih ministarstava i institucija na dravnom i na entitetskom nivou,

kao i aktera iz privatnog sektora, jer se aktivnosti iz stratekih dokumenata tiu i poduzetnitva, i socijalnih politika, i obrazovanja, i statistikih
pokazatelja, to se u proteklom periodu nije desilo.50
Ove institucije zasigurno ne mogu same uiniti puno na rjeavanju
problema nezaposlenosti, te je potrebno uraditi analizu loih uinaka
navedenih stratekih dokumenata i preispitati nedovoljno djelovanje
drugih institucija.
Domaim institucijama znaajnu podrku na stratekom i na operativnom nivou pruili su pojedini donatori, odnosno meunarodne organizacije aktivne u oblasti zapoljavanja, i samo u protekle etiri godine
vie od 5000 mladih ljudi steklo je prvo radno iskustvo, a napravljeno je
i nekoliko veoma vanih sistemskih poboljanja, prvenstveno pri zavodima/slubama za zapoljavanje. Ovdje se prvenstveno misli na otvaranje
17 centara za informiranje, savjetovanje i obuku mladih ljudi (CISO),
kao i na otvaranje Job klubova, koji su napravili revoluciju u pristupu
ka korisniku od navedenih institucija i gdje je nekoliko desetaka hiljada
mladih ljudi dobilo konkretne i korisne informacije i vjetine. Koncept
CISO centara u Bosni i Hercegovini upravo je preuzela i Hrvatska otvarajui lanac slinih centara za podrku mladim osobama koje trae posao (CISOK centri). Inicijativa je vrijedna spomena jer je ovo jedan od
iznimnih sluajeva gdje se u Bosni i Hercegovini implementirala jedna
veoma vrijedna, dobra i potrebna praksa prije nego u Hrvatskoj.51
50 Primjeri mjera: realizirati pravne i institucionalne pretpostavke za uspostavljanje
sistema za obrazovanje i obuku odraslih; ukljuiti programe poduzetnikog
obrazovanja u obrazovne programe; uspostaviti sistem meusektorske saradnje
socijalnih partnera u obrazovanju; poboljati izradu, monitoring i evaluaciju
intervencija na tritu rada itd.
51 Otvaranje CISOK-a u Hrvatskoj nastupilo je tri godine nakon otvaranja istih
centara u BiH; http://www.mrms.hr/pocelo-otvaranje-centara-za-informiranje-isavjetovanje-o-karijeri-cisok/.

Nekoliko hiljada mladih je steklo prvo radno iskustvo zahvaljujui programima
zapoljavanja za mlade provedenim od meunarodnih organizacija i u saradnji
s domaim partnerima: http://www.un.ba/novost/10397/odrzana-zavrsna-konfe52
to se tie Republike Srpske, u gotovo svim stratekim dokumentima koji se odnose na oblasti zapoljavanja, obrazovanja i omladinske
politike nezaposlenost i neaktivnost mladih prepoznati su kao znaajni
drutveni problemi, te su tim dokumentima predviene mjere i aktivnosti kojima je cilj smanjenje stope nezaposlenosti i neaktivnosti mladih
u RS-u. U tim dokumentima kao kljuni akteri prepoznati su Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite, Ministarstvo prosvjete i kulture
te Ministarstvo porodice, omladine i sporta, sa zavisnim javnim ustanovama i drugim institucijama koje potpadaju pod nadlenost navedenih
ministarstava. Pored stratekog prepoznavanja problema, u Republici
Srpskoj tokom posljednjih nekoliko godina implementirane su i brojne
mjere koje imaju za cilj poveanje zaposlenosti mladih te otklanjanje
uzroka za njihovu nezaposlenost.
U cilju pruanja prilike mladim visokokvalificiranim radnicima da
odrade pripravniki sta Zavod za zapoljavanje Republike Srpske od
2007. godine, uz finansijsku podrku Vlade Republike Srpske, provodi
projekte podrke zapoljavanju pripravnika. Projektom iz 2007. godine
u svojstvu pripravnika zaposlena su 554, a projektom iz 2008. godine
zaposlen je 1191 pripravnik s visokom strunom spremom. Projektom
iz 2010. godine Prvi posao, ija realizacija je okonana u 2011. godini, u svojstvu pripravnika zaposleno je 1500 osoba. U oblasti zapoljavanja u cijeloj Bosni i Hercegovini od posebne bi koristi bila rigoroznija i preciznija kontrola uinaka razliitih projekata i provedenih
mjera zapoljavanja. Imali smo recentne primjere kada su se utroena
sredstva mogla rasporediti na jo bolji nain, poznati primjer je projekt
zapoljavanja pripravnika visoke strune spreme u Republici Srpskoj,52 u
okviru kojeg je previe mladih zapoljavano u administraciji u odnosu na
privatni sektor. Takoer, za razliku od uglavnom obuhvaenih pravnika
rencija-un-programa-yerp
52 www.capital.ba/vlada-rs-potrosila-26-miliona-km-na-zaposljavanje-pripravnikaefekti-izostali/
53
i ekonomista, od vee koristi za ekonomiju bi bilo obuhvatiti u veem

omjeru i deficitarna zanimanja navedena u ovoj publikaciji.
Trenutno se provodi projekt pod nazivom Znanjem do posla, kojim je obuhvaeno sufinansiranje zarada 1500 mladih i strunih osoba s
visokom i viom strunom spremom s evidencije Zavoda za zapoljavanje koje nemaju radnog iskustva u svom zanimanju, a to im je potrebno
kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, odnosno polaganje strunog
ili pripravnikog ispita. Dalje intervencije koje imaju za cilj usklaivanja
obrazovnog sistema i potreba trita uraene su u oblasti obrazovanja
odraslih. Naime, u Republici Srpskoj obrazovanje odraslih je istaknuto
kao sastavni dio sistema obrazovanja u Strategiji razvoja obrazovanja, a
svoju potvrdu dobilo je donoenjem niza vanih dokumenata. Najvaniji
korak u razvoju obrazovanja odraslih bilo je donoenje Zakona o obrazovanju odraslih i osnivanje Zavoda za obrazovanje odraslih, stvaranje
uvjeta za rad i akreditiranje ustanova i institucija za obrazovanje odraslih
te izrada i usvajanje podzakonskih akata.
Tokom posljednjih nekoliko godina uinjen je odreeni napredak u
razvoju i promociji sistema poduzetnitva kod mladih. Naime, znaaj
poduzetnitva i poduzetnikog duha do odreene mjere prepoznat je i
u obrazovnom sistemu Republike Srpske. Uenje o poduzetnitvu prije
est godina postalo je sastavnim dijelom redovnog obrazovnog procesa
u srednjim strunim kolama kada je uveden predmet Osnove preduzetnitva. Uvoenje ovog predmeta inicirala je Agencija za razvoj malih i
srednjih preduzea u okviru VET reforme srednjeg strunog obrazovanja
te pomogla u kreiranju nastavnog plana i programa za ovaj predmet.
54
Zakljuak i preporuke
Analizirajui problem nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini, moe

se zakljuiti da su dostignuti historijski maksimumi. Izuzetno visoke
stope nezaposlenosti i neaktivnosti mladih i nemogunost ekonomske
emancipacije mladih postaju jednim od kljunih faktora koji usporava i
ak onemoguava drutveni rast i ekonomski razvoj.
S obzirom na to da mladi bez mogunosti ekonomskog osamostaljivanja sve kasnije zakljuuju brakove te u sve kasnijim godinama ivota
dobijaju djecu, u narednih nekoliko desetljea ukupan broj stanovnika
Bosne i Hercegovine mogao bi se prepoloviti, a struktura tog stanovnitva bi mogla biti ekonomski neodriva jer bi najvei broj osoba bio u
poznim godinama i ekonomski neaktivan.
Za otvaranje novih radnih mjesta potrebno je stvarati uvjete za lake
pokretanje biznisa i poslovanje openito, to jest rastereenje privrede putem promjene poreske politike i smanjenja birokratskih procesa,
pokretanje kapitalnih infrastrukturnih projekata te privlaenje stranih
investicija. Drava ima glavnu i najveu odgovornost za stvaranje uvjeta
ekonomskog rasta.
Stoga je neophodno jasno i konkretno politiko opredjeljenje usmjereno na ekonomski razvoj i efektivnu saradnju sa svim faktorima na tritu rada (vlada, odnosno njen resor finansija, poduzetnitva, industrije,
55
obrazovanja, te poslodavci, javne slube za zapoljavanje i dr.). S tim u

vezi potrebno je pokrenuti/inicirati i sljedee aktivnosti:
Integrirati potrebe trita rada u obrazovne politike na svim nivoima
povezati sistem obrazovanja s tritem rada (provesti zakonske
odredbe o formiranju i radu tripartitnih i savjetodavnih vijea na
entitetskom, kantonalnom i opinskom nivou, gdje bi partneri direktno utjecali na veze obrazovanja i trita rada).
U oblasti obrazovanja neophodno je nastaviti zapoete reforme u
cilju uspostavljanja efikasnog sistema profesionalne orijentacije i
karijernog savjetovanja, usklaivanja upisne politike s potrebama
trita rada, razvoja savremenih nastavnih planova i programa u
kojima e puno vea panja biti posveena praktinoj nastavi te
daljem razvoju sistema obrazovanja odraslih.
Izraditi nastavne planove i programe koji e sadravati vei obim
praktine nastave bazirane na rezultatima ispitivanja trita rada i
saradnji s poslodavcima.
Ovim bi se znaajno pribliio svijet rada uenicima i studentima, te
bi se stvorila mogunost da se upoznaju s poslodavcima i njihovom
politikom rada.
Razvijati uenje za poduzetnitvo kao kljunu kompetenciju na
svim nivoima obrazovanja te podsticati samozapoljavanje/pokretanje malog biznisa za mlade (formirati fondove za razvoj i podsticanje omladinskog poduzetnitva, kreirati poduzetnike inkubatore
za mlade s inovativnim biznisima). Omladinsko poduzetnitvo jo
uvijek je u zaecima i nije prepoznato kao adekvatan odgovor na
nezaposlenost mladih.
Promovirati volonterizam i njegov znaaj u kontekstu zapoljavanja
i razvoja socijalnih vjetina. Svijest o volonterizmu nije dovoljno razvijena. U ovu aktivnost potrebno je ukljuiti sve aktere trita rada,
odnosno uenike i studente, poslodavce i javne institucije, kako bi
se kod mladih poveala motivacija za volontiranjem, kod poslodavaca stvorio vei broj prilika pruenih mladima, a drava bi trebalo
56
da napravi pogodan okvir za ovu aktivnost, tako da svi imaju svoju

odgovornost za uspjeh.
Uraditi analizu (ne)uinkovitosti strategija zapoljavanja radi bolje
pripreme novih politika zapoljavanja. Reformske procese u oblasti
posredovanja u zapoljavanju treba nastaviti u cilju potpunog reformiranja poloaja i uloge zavoda za zapoljavanje na tritu rada.
Naime, neophodno je da zavodi za zapoljavanje fokus svojih aktivnosti s pukog evidentiranja nezaposlenih i drugih administrativnih
funkcija usmjere ka puno aktivnijoj ulozi koja bi se zasnivala na
posredovanju u zapoljavanju.
Oblast ureenja rada i radnih odnosa neophodno je u potpunosti
uskladiti s pravnom steevinom Evropske unije te osigurati veu
fleksibilnost radnih odnosa, uz istovremeno garantiranje socijalne
sigurnosti u sluaju gubitka zaposlenja odriva fleksigurnost.
Isto tako, u narednom periodu potrebno je raditi na podizanju svijesti o mogunostima zapoljavanja s nepunim radnim vremenom
mladih, u svim djelatnostima u kojima mladi ele raditi, po uzoru
na EU trite rada, kako bi mladi mogli studirati i raditi.
Potrebno je da se javne slube za zapoljavanje fokusiraju na aktivne mjere na tritu rada umjesto na servisiranje zdravstvenog
osiguranja.
57
Preporuke za politike
Donosioci politika trenutno se suoavaju sa osnovnim izazovima u zapoljavanju, koji su drugaiji i kompleksniji u odnosu na one koji su postojali u prolosti. Ti izazovi ne podrazumijevaju samo kvantitativna pitanja,
kao to su visoka stopa nezaposlenosti ili niska stopa zaposlenosti, nego
i ona kvalitativna, kao to su oblici nesigurnog stanja u oblasti rada i
zapoljavanja, ukljuivanja socijalnih kategorija stanovnitva, ukljuivanja mladih i ena na trite rada, siromatvo i drugo.
U ovom kontekstu vrijedi pogledati neke od dobrih praksi Evropske
unije. Izvjetaj Evropske fondacije za poboljanje uvjeta rada i ivota
nudi veoma kvalitetno predstavljena i analizirana rjeenja u vidu politika
i konkretnih mjera za poduzeti. Radi se o komplementarnim intervencijama koje nastupaju u razliitim stadijima i situacijama mladih osoba,
ali koje svakako imaju za cilj pomoi to uspjeniju integraciju na trite
rada. Prije svega, izvjetaj istie mjere koje spreavaju rano naputanje
obrazovnog sistema i razliite vidove podrke u okviru kolskog okruenja, u kui ili putem drugih mjera koje mogu poveati anse mlade
osobe da ostane u obrazovnom sistemu.
Potom, tu su mjere koje imaju za cilj vratiti one koji su ranije napustili
kolovanje i pruiti im blagovremeno drugu priliku da se vrate u obrazovni sistem, bilo da se radi o nastavku istih studija ili o otpoinjanju
studija koji vie odgovaraju njihovim eljama i mogunostima.
58
Prijelaz izmeu kolstva i radnog mjesta je posebna oblast zasnovana na adekvatnim politikama i mjerama koje pomau mladim ljudima
da preu sa uenja na zaraivanje.
Za kraj, mjere koje jaaju zapoljivost mladih osoba, odnosno njihov
kapacitet da nau i da zadre posao, te mjere koje dozvoljavaju da se
uklone barijere zapoljavanju mladih jesu intervencije koje se deavaju
najblie taki na kojoj mlade osobe ulaze u trite rada.
To podrazumijeva, naprimjer, razvijanje specifinih vjetina potrebnih za odreeno zanimanje koje osoba nije stekla tokom obrazovanja,
dok drugi paket mjera podrazumijeva olakavanje pronalaska posla za
mlade iz pojedinih ranjivih grupa.
U svakom sluaju, u budunosti je prilikom izrade strategije kojom
e se definirati politika zapoljavanja potrebno kvalitetno izanalizirati faktore i okvir formuliranja politika zapoljavanja. To se prije svega
odnosi na analizu faktora ponude radne snage, faktora potranje za
radnom snagom i faktora koji utjeu na ponudu i potranju.
Put ka formuliranju politika zapoljavanja trebao bi slijediti kruni
pristup koji ukljuuje proces u pet koraka: analiza postojee situacije,
identifikacija kljunih pitanja, generiranje i evaluacija mogunosti politika i odluivanje, planiranje implementacije politika te monitoring i
procjena uinka politika.
Iz perspektive planiranja politika i intervencija moe se definirati pet
kljunih dimenzija zapoljavanja, a to su:
Stvaranje novih radnih mjesta
Poveanje nivoa zapoljivosti radne snage
Usklaivanje trita rada
Poboljanje radnih uvjeta
Jednak pristup zapoljavanju
59
Bibliografija
Analiza trita rada i zapoljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine u

2011. godini, s procjenama za 2012. godinu, Federalni zavod za
zapoljavanje, Sarajevo, 2012.
Anketa o radnoj snazi 2012, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 2012.
Bilten Federalnog zavoda za zapoljavanje, decembar 2012.
EUROPE 2020 A European strategy for smart, sustainable and inclusive
growth.
EUROSTAT. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/
eurostat/home/
South East Europe Regular Economic Report No. 4, Svjetska banka,
juni 2013.
Glasovi mladih Istraivanje o mladima u BiH, Kvantitativni rezultati,
MDGF, Sarajevo, 2012.
Global Entrepreneurship Monitor 2012, Global Report.
Lakoa poslovanja u Bosni i Hercegovini za 2011. godinu, Svjetska
banka, Federalni zavod za programiranje i razvoj, 2011.
Zakon o radu, Slubene novine Federacije BiH, br. 43/99, 29/03.
Zakon o volontiranju, Slubene novine Federacije BiH, br. 110/12.
Strategija zapoljavanja Federacije Bosne i Hercegovine (2009-2013),
Ministarstvo civilnih poslova BiH, Sarajevo, 2008.
61
The Global Competitiveness Report 2012-2013, The World Economic

Forum.
Al Jazeera Balkans web: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zaposljavanje-u-vrijeme-mrsavih-budzeta
Analiza politika zapoljavanja u BiH, CCI, nacrt dokumenta, juni 2013.
Strategija zapoljavanja u Bosni i Hercegovini 2010-2014.
Studija Svjetske banke Are Skills Constraining Growth in Bosnia and
Herzegovina?
Bijela knjiga za 2011. godinu, Vijee stranih investitora u BiH,
www.fic.ba
Analiza trita rada za 2012. godinu web portala Posao.ba.
Strategija zapoljavanja Republike Srpske 2011-2015.
Podaci Eurostata o trendovima i situaciji na EU tritu rada:
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/
Labour_market_and_labour_force_statistics
CPU Centar za politike i upravljanje, http://www.cpu.org.ba/media/8126/CPU-Povezanost-trzista-rada-i-obrazovanja.pdf
62

Nezaposlenost Bih 9 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nezaposlenost Bih 9 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Erol Mujanovi

Eurostat pocketbooks, Labor market statistics, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/

6 Anketa o radnoj snazi 2012, http://www.bhas.ba/tematskibilteni/lfs_bh.pdf.

tehnologija, nedostatku adekvatnih politika za poboljanje poslovnog

Istraivanje o mladima u BiH, Glasovi mladih: http://www.undp.org/content/

diplomu, ali su bez vjetina i kompetencija koje bi im otvorile vrata

drvo, hrana), trgovina, graevinarstvo. U posljednje vrijeme IT sektor je

je druga stopa nezaposlenosti, znatno vea (44,3 posto), registrirana

treine ispitanika (38,1 posto) otilo bi na due vrijeme (ili zauvijek) u

Proteklih nekoliko godina, u kojima je ekonomska situacija u Bosni i

Bosna i Hercegovina, Ekonomski trendovi januar-juni 2013. godine, www.dep.gov.ba.

posto, koliko se oekuje za 2013. godinu, to je svakako pozitivan znak

Strani investitori, kao grupa poslodavaca koja je od posebne vanosti

Bijela knjiga Vijea stranih investitora u BiH, dostupna na www.fic.ba.

jo tee. Isti trendovi i kretanja zabiljeeni su i u drugim zemljama, bilo

krize sve manje. Samo u Federaciji BiH slube za zapoljavanje servisiraju

Kada je u pitanju nezaposlenost mladih prema spolu, treba istai da

Grafikon 1: Nezaposlenost mladih i stepen strunog obrazovanja

Stepen strunog obrazovanja

Izvor: Bilten Federalnog zavoda za zapoljavanje za decembar 2012. godine

Stepen strunog obrazovanja

Grafikon 2: Stopa nezaposlenosti mladih ena u odnosu na

Stopa anketne nezaposlenosti

Prouavajui dalje strukturu diplomiranih studenata po naunim

Drutvene nauke, poslovanje i

Prirodne nauke, matematika i

Zdravstvo i socijalna zatita

Nezaposlenost mladih i nivo

entiteta, te u Brkom u nadlenosti Vlade Brko Distrikta. U Federaciji

Od drugih aktera vezanih za obrazovanje i trite rada, Agencija za rad i

Posao.ba, Analiza trita rada u BiH za 2012. godinu.

CPU, Centar za politike i upravljanje, Analiza politika u oblasti povezanosti obrazovnog

Mladi se suoavaju sa ozbiljnim preprekama koje ih onemoguavaju

povlai pitanje potrebe organiziranja programa obuke, to jest strunog

obrazovnih institucija i kompanija prava su rijetkost, a znaajan broj

Federalni zavod za zapoljavanje, Analiza trita rada i zapoljavanja: http://www.

32 Direkcija za ekonomsko planiranje, Izvjetaj o ekonomskom razvoju BiH 2012.

tu su i drugi razlozi kulturoloke, socijalne ili politike prirode koje mladi

Konkurentnost 2012-2013 Bosna i Hercegovina, Federalni zavod za programiranje

Tabela 4: Kvalifikaciona struktura mladih na evidenciji ZZZRS-a

Sama injenica da oko 13 posto mladih na evidenciji nezaposlenih

Tabela 5: Ukupan broj osoba s VSS (sve starosne kategorije)

Nezaposlenost mladih i trajanje

Mladima u Bosni i Hercegovini treba u prosjeku znatno vie od jedne

gdje je ova pojava posebno rasprostranjena tokom ljetne sezone. U

nezaposlene 12 i vie mjeseci). injenica da na dan 31. decembra 2012.

Nezaposlenost mladih kao

Iz svih podataka navedenih u tekstu iznad, i uzimajui u obzir injenicu

populaciju mladih osoba u svim dijelovima i svim gradovima Bosne i

NEET kategorija obuhvata sve

Mladi u Bosni i Hercegovini koji imaju sreu i vjetine da budu zaposleni

Podaci Eurostata o trendovima i situaciji na tritu rada EU: http://epp.eurostat.

39 Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi 2012.

Bosnu i Hercegovinu stavlja na posljednje mjesto u Evropi, gdje je situacija

Jedna od karakteristika zaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini

ekonomskog rasta i visoku stopu nezaposlenosti. Sa smanjenjem stranih investicija,

Uloga radnog zakonodavstva

Zakon o radu ne postoji na dravnom nivou44 i stoga je na nivou entiteta

Prema Ustavu BiH nema nadlenosti u pogledu rada i zapoljavanja, a

to se tie Federacije BiH, Zakonom o radu Federacije BiH u lanu

Kada je rije o volontiranju, u nekim ranijim istraivanjima pokazalo

imaju interes da mladi steknu to vie kvalitetnog i praktinog radnog

Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 55/07.