SVEUILITE U MOSTARU FAKULTET

PRIRODOSLOVNO MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

STUDIJ GEOGRAFIJE TURIZAM I ZATITA OKOLIA

SEMINARSKI RAD

TURIZAM OPINE BROTNJO

Student: Marco Dragoje

Broj inedksa :
Kolegi : Geografski seminar
Nositelj kolegija : dr.sc. arko Dugandi

Mostar , sjeanj, 2017.

1.

Prvi povijesni spomen.........................................................................................................4

1.1. Brotnjo pod turskom vlau......................................................................................4
1.2 Osloboenje od Turaka.................................................................................................5
1.3. Iz novije povijesti.........................................................................................................6
2. Steci.......................................................................................................................................7
3. Dani berbe groa...........................................................................................................8
4. Kameni vinogradi...........................................................................................................9
5. Meugorje............................................................................................................................11
5.1. Razvoj turizma u Meugorju....................................................................................12
5.2. Proces urbanizacije i problem bespravne gradnje u Bijakoviima i
Meugorju
...........................................................................................................................................13
6. Zakljuak.......................................................................................................................16
7. Literatura.......................................................................................................................17

Uvod
U ovom radu emo govori ti o turizmu u Broanskom kraju. Ovaj rad e posluiti kao jedan
kratki uvod u turizam u Brotnju. Dotaknuti emo se kratko i povijesnih faktora koje su
direktno utjecali na Brotnjo te se onda prihvatiti i glavnih stavki koje danas utjeu na turizam
u Brotnju.
Turizam u Brotnju ulazi u rapdini razvoj krajem 20. stoljea te od tada krivulja uspjeha se
prilino slinim tempom uspinje.
Objasniti emo na koji nain je Brotnjo dolo do etikete najrazvijenijeg turistikog sredite na
podruju Bosne i Hercegovine.

Dakle, predmet i cilj istraivanja ovoga rada je doi do temeljnih imbenika koji utjeu na
turizam u Brotnju da bi se postigao bolji uvid u sami turizam u Brotnju. Ovi imbenici za
svrhu imaju da nam budu i smjernice za dalje istraivanje na temu.
Metode koje su koritene su deduktivna metoda, metoda apstrakcije te ona koja je najvie
zastupljena, a to je metoda deskripcije.

1. Prvi povijesni spomen

Podruje dananje opine itluk, odnosno Brotnja, prvi put u povijesti spominje se, kako smo
ve kazali, 1306/07. godine u trgovakim odnosima s Dubrovnikom. Taj do sada pronaeni
najstariji nadnevak naen je u dubrovakom Povijesnom arhivu, to nas upuuje na to da je
Brotnjo u to doba bilo povezano s tim primorskim gradom jo u srednjem vijeku.
Na ovom podruju do dananjih dana sauvan je vei broj ilirskih gomila i gradina, rimskih
hramova, ostataka antike i rimske kulturne batine, srednjovjekovnih, starohrvatskih
crkvenih zgarita, starih turskih kula, bezbroj vrlo razliitih steaka, tih "kamenih spavaa",

koji svjedoe o bogatom, burnom i umjetniki nadahnutom ivotu na ovom podruju. To su,
uglavnom, najkrae reeno na neki nain obiljeja prolosti Brotnja.
U Brotnju je sauvan veliki broj ilirskih gradina, a najpoznatije su u Hamziima, Gradniima i
Krehin Gradcu. U tim prapovijesnim spomenicima pronaeni su grobovi, oruje, te razne
vrste nakita, keramikog posua i orua. Osim Ilira, na podruju Brotnja ivjeli su i Kelti u 4.
i 3. stoljeu prije Krista. Na ovim podrujima i Grci su imali znaajnog utjecaja. Osim Grka, i
Rimljanima su bili zanimljiva ova podruja istone obale Jadranskog mora, a njihovim
dolaskom u ove krajeve opadao je utjecaj grke kulture.
Za vrijeme Rimljana u ovim krajevima, Brotnjo je teritorijalno pripadalo rimskoj provinciji
Dalmaciji. Ostatci rimske materijalne kulture jo su vidljivi u mnogim naseljenim mjestima
Brotnja i to u erinu, itluku, Krehin Gradcu, Tepiima, Biletii Polju... Na ovim
lokalitetima pronaen je rimski novac, rani ostatci graditeljske arhitekture, kameni spomenici,
rimski crijep, keramika, razne alatke, nakit i orue.
Slavenska plemena, u vrijeme velike seobe naroda, dolaze u ove krajeve od 597. godine, a
najintenzivnije naseljavanje zbilo se u VI. i VII. Stoljeu poslije Krista. upa Brotnjo, u to
doba, pripadala je pokrajini Zahumlje, odnosno zapadnom Humu, koji se prostirao na sjeveru
do Ivan planine, na jugu do Trebinja i Dubrovakog primorja, a na istoku je graniio sa
upom Gacko, te na zapadu do Imotskog i Koerina. Srednjovjekovno Brono (kasnije se
udomailo ime Brotnjo) stalno se nalazilo u sastavu Humske zemlje.

1.1.

Brotnjo pod turskom vlau

Nakon pada Bosne i Hercegovine pod Osmansko (tursko) carstvo, 1463. godine, dolazi do
pokoravanja i Hercegovine, pa prema tomu i Brotnjo potpada pod osmansku vlast, a cijela
Hercegovina pokorena je padom Herceg Novog 1482. godine. Nakon porobljavanja cijele
Bosne i Hercegovine pod tursku-osmansku upravu, nastala su teka vremena za domicilno
stanovnitvo i to u trajanju od nepunih 500 godina.
U popisu stanovnitva, obavljenog od 1475. - 1477. godine u Brotnju, a radi uvoenja poreza,
spominju se imanja poreznih obveznika u selima Vionica, Paoa, Dobro Selo, Lipno, kao i
neka pusta i nenaseljena sela. Brotnjo je dolaskom Turaka odreeno kao samoupravna
jedinica - nahija u mostarskom 1kadiluku, u kojemu je ostalo sve do 1878. godine, do dolaska
Austro-Ugarske uprave u Bosnu i Hercegovinu.
U Brotnju, kao i u cijeloj BiH, poslije osmanskih osvajanja, nastaje zastoj u razvoju
gospodarstva, kulture i civilizacije. Domai narodni predstavnici ostaju bez vlasti. Jedino su
predstavnici Katolike crkve, u prvome redu franjevci, koji su ostale uz rijetke neporuene
crkve i samostane i uz iznimne potekoe, nastavili uvati povijesne i kulturne obiaje i
tradiciju domaega puka.

Kadiluk, takoer kaza (tur. kadlk od kad: sudac, prema arap. qada: suditi), oznaavao je
u Osmanskom Carstvu, sudsku i upravnu podrunu jedinicu, takozvani kotar.

1.2 Osloboenje od Turaka

Poznati Hercegovaki ustanak iz 1875. godine protiv osmanlijskog terora, u kojemu su
sudjelovali i stanovnici Brotnja, imao je iroki meunarodni odjek. Podrku su uputili ugledni
Brotnjaci sa sastanka na Slunju koji su napisali pismo podrke ustancima u istonu
Hercegovinu.
Iz Blizanaca, i Meugorja krenuli su pojedinci u pomo pobunjenicima. Bajo (Petar) Boi
roen 2. 2. 1849. iz Blizanaca bio je etovoa pobunjenika. Uz Baju je stalno bio imun
Vasilj iz Meugorje. imun je esto bio zamjenik etovoe - vojvode. Ovom ustanku podrku
su dale i neke susjedne drave i ira meunarodna zajednica, te je dolo do poznatoga
Berlinskog kongresa, na kojemu je donesena odluka da Austro-Ugarska monarhija okupira
Bosnu i Hercegovinu. Okupacija je zavrena te iste 1878. godine.
Austro-Ugarska vlast u Bosni i Hercegovini ostala je do kraja Prvoga svjetskog rata 1918., od
kada BiH postaje sastavnicom novonastale dravne tvorevine drave Srba, Hrvata i
Slovenaca, odnosno drave 1929. godine proglaene Kraljevinom Jugoslavijom. U razdoblju
Kraljevine Jugoslavije, u vremenu od 23 godine, u gospodarskom i kulturnom smislu nije se
stanje mnogo promijenilo nabolje. Puanstvo Brotnja i dalje se bavilo uzgojem vinove loze i
duhana.
Ove grane poljoprivredne proizvodnje umnogome je unaprijedila Austro-Ugarska i to
podizanjem suvremenih vinograda i izgradnjom duhanskih otkupnih stanica. U Brotnju je
1935. godine otvoren rudnik boksita, to je tada bilo jako znaajno za ovu malu sredinu.
U vrijeme stare Jugoslavije, zbog tekog ivota teaka i nemogunosti zaposlenja u zemlji,
jedan dio stanovnitva iz Brotnja iseljava u prekomorske zemlje: Sad, Kanadu, Junu
Ameriku i Australiju. U to doba nastala je poznata izreka: "Hercegovina sve naseli, sebe ne
raseli".

1.3. Iz novije povijesti

U novoj socijalistikoj Jugoslaviji, Brotnjo i Hercegovina, kao nerazvijeno podruje, jo su
vie primorani na iseljavanje, a poglavito ezdesetih i sedamdesetih godina prolog stoljea,
ali ovoga puta najvie u Njemaku i druge europske zemlje. Tih godina najvie je iselilo
mladih ljudi. Neki od njih su se sa zaraenim novcem vratili u Brotnjo i svoj kapital uloili u
otvaranje raznih obrtnikih radnji i preraivaku industriju.
S demokratskim promjenama u bivoj Jugoslaviji dola su nova i bolja vremena i za ovaj kraj.
Dugo godina zapostavljano od bive komunistike vlasti, Brotnjo je konano moglo odahnuti
i poeti ivjeti novim ivotom. Meutim, rat koji je zahvatio i ovo podruje utisnuo je svoj
krvavi peat, uzeo svoje rtve i iz Brotnja.

Njegovi sinovi hrabro su stali na branik slobode - u obranu svoje djedovine. I zato: jednu
injenicu nikada ne bismo smjeli smetnuti s uma - sloboda koju danas uivamo, skupo je
plaena i moramo je uvati i braniti kao najveu vrednotu. Za nju su pali nai najhrabriji
sinovi; njih 46 svoje je ivote uzidalo u temelje slobode. S pravom se kae da je sloboda
najvee blago poslije ivota. A nai su poginuli branitelji upravo to i dokazali jer su je cijenili
vie nego vlastiti ivot.
Zato im Brotnjaci duguju vjenu zahvalnost, a njihova imena bit e vjeno upisana u povijest
naega itluka, naega Brotnja, nae Hercegovine kao trajan uzor mlaem narastaju i kao
jamstvo nae bolje budunosti. To se nikada ne smije zaboraviti.
Nakon zavretka Domovinskog rata krenuo je i gospodarski preporod itluka. Otvoreni su
novi pogoni u industrijskim zonama u kojima je do izraaja posebno dolo malo i srednje
poduzetnitvo. Opina koja je prije Domovinskog rata bila jedna od nerazvijenijih, u ovome
poslijeratnom razdoblju postala jedna od razvijenijih i najnaprednijih u BiH.
Meugorje kao nezaobilazan imbenik svemu je dalo i daje svoj obol, pa je tako ono iniciralo
i jo jedan povijesni dogaaj za itluku opinu - potpisivanje Povelje o prijateljstvu izmeu
itluka i talijanske opine Fosso - pokrajina Venecija. Nakon dugogodinjega prijateljstva
roenoga u ratu, kada je iz toga grada u Meugorje dopremana humanitarna pomo, proistekla
je ideja da se to istinsko prijateljstvo i okruni, a to se dogodilo 28. veljae u itluku i 23.
oujka u Fossou, kada je potpisana 2
Povelja o prijateljstvu izmeu te dvije opine, to je svakako povijesni in koji se ne smije
zaboraviti.

2. Steci
Premda je puanstvo ovih prostora prihvativi kranstvo ulo u krug europskih naroda, zbog
estih povijesnih nepogoda ratova ostalo je vrlo malo kulturnih spomenika: dijelovi
rimskih cesta, ostatci rimskih vojnih tabora i nastambi za zemljoposjednika, ilirske gomile,
steci te lokaliteti nazvani crkvine, to nas upuuje da su tu neko stajale crkve, od kojih
je u svijesti naroda ostala samo predaja. Steci su nadgrobni spomenici podizani u srednjem
vijeku, a na podruju upe najvie ih se sauvalo u Miletini i Vionici, te jedan na vrhu brda
Crnice.
U iroj okolici upe Meugorje i danas su u uporabi groblja na kojima se nalaze steci, to
govori o njihovoj starosti i naseljenosti ovog kraja (groblje u selu Slunju, steci u blizini
groblja Srebrenice ).
Slika 1. : Steak na nalazitu Sluanj.
2

Povelja (karta, iz lat. carta) ili na hrvatskom darovnica, dokument, najam broda, povlastica, stari
rukopis, ugovor, ustav.

(Izvor: https://arheohercegovina.com/2013/07/23/bilig-u-sluznju/)

Na velikom broju lokaliteta u Brotnju se nalazi znaajan broj steaka srednjovjekovnih

nadgrobnih spomenika. Dosta ih je bogato ukraeno, a na nekoliko ih se nalaze i natpisi. Pod
stecima su pokopani nai preci, na nekim lokalitetima i danas su aktivna groblja, pa se
nadamo da e sve nekropole biti ureene i dostupne i u turistike svrhe.Zastupljeni su svi
poznati oblici, sljemenjak, sanduk i ploa.Naalost, velik broj steaka je u prolosti unitenkoriteni su kao materijal za zidanje zidova.

3. Dani berbe groa

Turistiko-kulturno-gospodarstvena manifestacija 3Dani berbe groa itluk tradicionalno
se odrava od 1955. godine kao vrlo znaajan dogaaj za itavo Brotnjo i njegove itelje.
Posveena je poetku berbe plodova trsa i odrava se u mjesecu rujnu i to prvi tjedan nakon
crkvenog blagdana Sv. kria i traje do 3 (tri) dana.
Iz godine u godinu, ova manifestacija sve je bogatija i bogatija, a elje je organizatora da
preraste u meunarodnu smotru vinara, vinogradara i kulturnog stvaralatva. Svoj pravi
procvat u programskom smislu, manifestacija je doivjela nakon Daytonskog sporazuma i
prestanka ratnih djelovanja u BiH, a posebice nakon 1998. godine kada je i donesena
Statutarna odluka i njome precizirana svrha i ciljevi odravanja ove manifestacije.
3

Turistiko-kulturno-gospodarstvena manifestacija

Mnoga su kulturno-umjetnika drutva bila sudionicima Dana berbe groa i

mnogobrojnim posjetiteljima prikazala i pokazala dio bogate batine iji su vjerni uvari.
Brotnjak, loza i vino vrsto su se isprepleli poput starodrevnog povijesnog tropleta; sjedinili
se i postali jedno. Isprepleli su se u radosti i trpljenju; stopili se u neraskidivu nit ljubavi koju
nita ne moe prekinuti. I ta se ljubav prenosi s pokoljenja na pokoljenje - s oca na sina.
Malo se koji kraj moe podiiti s toliko vinarija kao Brotnjo, ali to je jo bitnije, vina iz ovih
vinarija ve su postala prepoznatljiva po svojoj kvaliteti i ne mali broj njihovih proizvoaa
okitio se zlatnim i ostalim odlijima i priznanjima za vrhunsku kvalitetu, ule su se rijei
pojedinih govornika u povodu odravanja ove manifestacije.
Turistiko-kulturno-gospodarstvena manifestacija Dani berbe groa itluk odavno je
prerasla okvire Brotnja i Hercegovina, a na dobrome je putu da preraste i granice BiH i
postane manifestacija meunarodnog karaktera, to je jo uvijek neostvarena elje njezinih
organizatora, ali sve je vie naznaka kako e se i to dogoditi.
Slika 2. Berba groa u Kamenim vinogradima

(Izvor: http://abcportal.info/clanak/posjetili-smo-hercegovinavinovinarija-citluk-najvece-proizvodace-vina-ubosni-i-hercegovini/ispis)

4. Kameni vinogradi
Motivi groa i vinove loze pronaeni su u naem kraju na stecima, a i u dokumentima iz
srednjeg vijeka. Svojom klimom, sastavom tla, rasporedom kinih i sunih dana, Brotnjo je
kao stvoreno za uzgoj vinove loze, duhana, povra,voa.
Danas je glavni gospodarski proizvod vino, ilavka ( bijelo ), i blatina ( crno ) . Ta su vina
nala svoje mjesto na stolovima diljem svijeta. Vrijedni vinogradari i vinari uz tradicionalni
nain proizvodnje koriste i najsuvremeniju tehnologiju.
Turizam u opini itluk veinom je koncentriran u Meugorju koje je u posljednja dva
desetljea XX. i isto tako na poetku XXI. stoljea jedinstveno u svijetu: posjeuju ga ljudi iz
svih krajeva svijeta- i bijeli, i uti, i crni, i crveni; bogati i siromani; mladi i stari. Tako je u
9

Meugorju sve od 24. lipnja 1981. godine, kada se u Podbrdu, zaseoku sela Bijakovii, po
svjedoanstvu estero djece, ukazala Gospa.
Od tada vjerski ili hodoasniki turizam (hodoae) u Meugorju i Bijakoviima je imao
stalnu progresivnu krivulju rasta obima posjete stranih i domaih gostiju (hodoasnika), preko
20 milijuna u proteklih 20 godina, tako da se moe rei da je ono svjetsko molitveno sredite.
Sam poetak hodoasnikog turizma bio je praen pritiscima tadanjeg reima, koji je
ukazanje Gospe smatrao neprijateljskim djelovanjem protiv komunistikog reima. Reim je
pokuao sprijeiti prve dolaske hodoasnika, tako da su vlasti zabranjivale hotelima u itluku
i Ljubukom, koji su tada bili jedini turistiki smjetajni objekti, da prihvate hodoasnike i
naplate svoje usluge.
Poto su se vijesti o ukazanju irile veoma brzo, vlasti su uvidjele da ne mogu sprijeiti
dolazak hodoasnika, te su ubrzo ukinule sve zabrane dolazaka i boravaka gostiju na ovom
podruju. U to doba Meugorje i Bijakovii nisu imali nikakvih smjetajnih mogunosti, tako
da se stalnim i sve veim prilivom gostiju poelo izgraivati sve vie novih kua za njihov
prihvat. Ali ve koncem 1990. godine javlja se jenjavanje u izgradnji zbog politikih prilika i
nagovjetaja nadolazeeg rata.
Sadanji smjetajni kapacitet Meugorja i Bijakovia je preko 8 tisua postelja, od ega je
najvei postotak privatni smjetaj preko 90%(kuna radinost, te pansionski i hotelski
smjetaj). Veina novo izgraenih objekata ima kvalitetan smjetaj prve i druge kategorije.
Jedini vei smjetaj tzv. drutvenog sektora bili su Kompas bungalovi izgraeni sredstvima
Kompas Ljubljane i Apro-Hotel-itluka, a pored ovog objekta bilo je ureeno kamp naselje
Tromea u vlasnitvu tadanjeg Turist Centra iz itluka.
Sva ova intenzivna izgradnja odvijala se naalost bez odgovarajueg urbanistikog plana, i sa
velikom stihijom to je ostavilo dosta negativnosti u arhitektonsko-urbanistikom smislu.
Ovakav brz i intenzivan rast i izgradnja smjetajnih kapaciteta, nisu bili u velikoj mjeri
praeni neophodnim ulaganjem u osnovnu infrastrukturu mjesta koja je danas u vrlo
kritinom stanju- od ceste, do struje, vode, telefona, a pogotovo kanalizacijske mree koje i
nema.
Upravo su u tijeku radovi kanalizacijske mree itluk-Meugorje iji je sam projekt kotao
270.000 KM, a izvedba radova se procjenjuje na nekoliko milijuna KM. Ona je za ovo
podruje obavezna jer u budunosti moe predstavljati pravu ekoloku opasnost.
to se tie broja hodoasnika koji su pohodili Meugorje nema preciznih i slubenih
statistika, ali se kao najrealnija spominje procjena od oko 20 milijuna. Kada se govori o
strukturi stranih gostiju u prijeratnom periodu 50-60% svih gostiju inili su Europljani. Od
toga najbrojniji su bili Talijani, zatim Irci, Austrijanci, Francuzi, Od prekomorski gostiju
najbrojniji su bili Amerikanci, Kanaani, Filipinci,
U poslije ratnom razdoblju nije bilo toliko prekomorskih gostiju, ali se zamjeuje vrlo jaka
ekspanzija tzv. istonih gostiju naroito eha, Slovaka, Poljaka, Maara, te Slovenaca. U
novije vrijeme oko dvadesete godinjice Gospina ukazanja poveao se broj turista iz svih
dijelova svijeta, ali se nakon teroristikog napada na SAD, 11.rujna 2001. godine, opet naglo
smanjio.
Gosti u Meugorje i Bijakovie dolaze posredstvom domaih (sada iskljuivo privatnih)
putnikih agencija ili direktnim aranmanom stranih tour-lidera i vlasnika kua pansiona i

10

hotela. Primjetno je da nema nekadanjih velikih Putnikih agencija kao to su Kompas

Ljubljana, Dalmacija turist,
Danas je u opini itluk prijavljeno nekoliko putnikih agencija: PAP Tours itluk, Atlas
Ambasador Meugorje, Globtour Meugorje, Global, Paddy Travel,
Uz ovo gostima je na raspolaganju vie od 25 restorana, veliki broj caffe barova i picerija, te
preko 200 suvenirnica i drugih razliitih prodavaonica. Na raspolaganju je i jedan broj
sportskih terena za rukomet, koarku, tenis i nogomet.
Kulturne manifestacije svjetovnog i duhovnog karaktera odravaju se kontinuirano tijekom
godine, a vani organizatori kulturnih manifestacija su Turistika zajednica opine itluk
(Brotnjo) i Turistika zajednica mjesta Meugorje - Bijakovii. Od kulturnih manifestacija
internacionalnog karaktera treba posebno istai Meunarodni Glazbeni Festival- Meugorje
koji se ve odrava 9. godinu za redom, takoer su vani Festival mladih - Meugorje i Dani
berbe groa - itluk.
Vana izletnika podruja u blizini Meugorja su: iroki Brijeg, Blidinje, Hutovo blato,
Neum, vodopad Kravica, Mogorjelo, Dubrovnik, Mostar, Split, Makarska i otoci Hvar, Bra,
Korula,
Meugorje i Bijakovii vaan su ekonomski imbenik ne samo u uoj lokalnoj razini (itluk i
okolna mjesta su barem 2-3 puta godinje popunjena hodoasnicima iz Meugorja i
Bijakovia), ve i znatno ire, jer direktno i indirektno korist imaju i zrane luke koje
gravitiraju opini itluk (Brotnjo), kao to su Split, Dubrovnik, Mostar, Sarajevo, iji su
hoteli i gradske znamenitosti bile vrlo posjeene od strane hodoasnika u dolasku i odlasku iz
Meugorja.

5. Meugorje
upa Meugorje (ine je sela Meugorje, Bijakovii, Vionica, Miletina i urmanci),
smjetena jugozapadno od Mostara, utemeljena je 1892. godine i stavljena pod zatitu sv.
Jakova apostola, zatitnika hodoasnika. Selo se u povijesnim izvorima prvi put spominje
1599. godine.
Godine 1897. dovrena je stara upna crkva, za ono vrijeme velika i lijepa, ali sagraena na
trusnom tlu ubrzo je poela pucati. Stoga se odmah nakon I. Svjetskog rata poelo misliti na
gradnju nove crkve. Nova je crkva, nedaleko stare, dovrena i blagoslovljena 19. sijenja
1969. godine. Do 24. lipnja 1981. godine Meugorje je ivjelo ivotom ostalih sela ovog
kraja: ljudi su obraivali zemlju, sadili duhan i lozu. Proizvodili vino i povre da bi priskrbili

11

za svoj skromni ivot i ivot svoje djece.Naravno, mnogi su odlazili u svijet: u prekooceanske
i zapadnoeuropske zemlje, te gradove u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Slika br. 3 Crkva sv. Jakova

Od 24. lipnja 1981. Meugorje postaje najpoznatijom upom u svijetu. Tog dana u
podnevnim satima nekoliko djece iz Bijakovia, iz zaseoka Podbrdo, ugledalo je, kako su
kazali, neobinu pojavu: enu s djetetom koja im je rukama davala znak da se priblie.
Djeca su preplaena pobjegla svojim kuama i ispriala to su vidjeli. Odgovor starijih bio je
posve oekivan: Ne igrajte se s time, ta gdje e se vama ukazati Gospa.
Djeca su uzbuena i radoznala, i sutradan otprilike u isto vrijeme (oko 17.30) dola na isto
mjesto. Dogaaj se ponovio: Djeca su tako svjedoe najprije ugledala snano svjetlo, a
potom i Gospu s kojom su molili.
Ukazanja su se nastavila svakodnevno, a narod najprije iz upe, a potom i iz drugih mjesta, te
svijeta, poeo se okupljati i moliti.
Odmah nakon poetka ukazanja, poeli su i progoni vidjelaca, njihovih roditelja i rodbine,
upljana i sveenika. Djeca su privoena na policijska sasluanja i psihijatrijske preglede, ali
je uvijek bilo utvreno da su djeca zdrava.
Tadanji meugorski upnik fra Jozo Zovko mjesec i pol dana nakon dogaaja uhapen je i
osuen po komunistikom sudu na tri i pol godine zatvora stoga to je propovijedao
evanelje. Istu su sudbinu doivjela jo dva sveenika.
Od 1981. godine do danas Meugorje je od obine upe postalo mjesto okupljanja
milijunskog mnotva hodoasnika iz cijelog svijeta, a mnogi od njih su posvjedoili da su
upravo u ovoj upi pronali vjeru i mir.
Meugorje danas usporeuju, po plodovima, s glasovitim mjestima Gospinih ukazanja u
dvadesetom stoljeu: s Lourdesom i Fatimom. Molitvena mjesta u upi Meugorje su crkva,
Brdo ukazanja ( Podbrdo ) i Krievac.
Nema hodoasnika koji ne posjeti sva ta tri mjesta.

12

5.1. Razvoj turizma u Meugorju

Meugorje, jedno od najveih svjetskih marijanskih sredita, mjesto je koje svakodnevno
posjeuju brojni hodoasnici iz cijeloga svijeta. Fenomen Meugorje poeo je u ljeto davne
1981. godine, kada se prema svjedoanstvu estero djece, 24. lipnja u ovome hercegovakom
mjestu ukazala Kraljica mira. Mir je saetak svih njezinih poruka, to je stanje u kojemu sve
poruke date u Meugorju nalaze svoje ispunjenje. Preko vidjelaca Kraljica mira daje
mjesene poruke vjernicima u kojima desetci tisua vjernika trae nadu, spas i ispunjenje
svojih molitvi i nada.
Meugorje je kao jedinstven fenomen u suvremenom svijetu koji u to krevito hercegovako
mjesto privlai milijune hodoasnika iz cijeloga svijeta.
Prema nekim istraivanjima pretpostavlja se kako je Meugorje u 28 godina posjetilo 30
milijuna ljudi, to niti jedan drugi turistiki centar u Bosni i Hercegovini a i ire nije uspio
dosegnuti.
Kao jedan od silnih plodova Meugorja vidim doivljaj i iskustvo ovjeka kao osobe, Boga
kao Boga. U Meugorju doivljavamo vjeru bjelodano kao osobni odnos izmeu Boga i
ovjeka.
Ukazanjem Kraljice Mira, Meugorje se razvilo turistiki i postalo je nezaobilazna destinacija
s bogatim vjersko-molitvenim sadrajem za milijune hodoasnika iz cijeloga svijeta.
Tijekom cijele godine u Meugorju se odravaju brojni seminari i festivali, a meu njima,
svakako treba istaknuti Festival mladih koji se ve 20 godina odrava u Meugorju. U
vrijeme odravanja mladi diljem svijeta mole se, pjevaju, svjedoe o svojoj vjeri, sudjeluju u
procesiji i klanjanju, drue se i razgovaraju.
Festival mladih se svake godine odrava u prvim danima mjeseca kolovoza i u vrijeme
njegova trajanja Meugorje je svjetski centar mladih iz kojega se svijetu alju poruke mira,
ljubavi i vjere. Hodoasnici koji dou u Meugorje uz nezaobilazan posjet Brdu ukazanja i
Krievcu, u svetitu imaju prigodu posjetiti jo nekoliko zanimljivih odredita.
U sklopu svetita nalazi se i Majino selo , ustanova za odgoj i skrb naputene i nezbrinute
djece. Danas o toj djeci skrbe meugorski franjevci na elu s duhovnim voom fra
Svetozarom Kraljeviem, koji je i ravnatelj Majinog sela.
Svakodnevno to mjesto prua odgojno-obrazovni rad onima koji su od svih naputeni ili na
bilo koji nain odbaeni od drutva.
Integrirano u turistiku ponudu Meugorja, Majino selo je nezaobilazna destinacija posjeta
hodoasnika koji svakako neposrednim doivljajem prenose pozitivnu sliku Meugorja u
svijet.
U sklopu Majinog sela djeluje i zajednica za lijeenje ovisnika Milosrdni Otac koju je
utemeljio pokojni fra Slavko Barbari 1999. godine i ova je kua utoite momcima koji su
pali u pakao droge i trae izlazak iz krize i nadu u bolje sutra. Iako mlada, Zajednica je svojim
radom stvorila pozitivan i prepoznatljiv imid diljem svijeta.
Uz ovu kuu, djeluje i Kay centar, kua za naputene i odbaene ene. Uz zajednicu Milosrdni
Otac, u Meugorju od 1993. godine djeluje Cenacolo. Temelj ove zajednice jesu molitva i
vjera u bolji ivot, ivot bez droge.
13

5.2. Proces urbanizacije i problem bespravne gradnje u Bijakoviima i

Meugorju
Urbanizacija je proces nastajanja gradova i irenje ve postojeih preobrazbom seoskih
podruja u gradska. Sami pojam urbanizacije odnosi se i na korigiranje ponaanja, naina
ivota i djelatnosti stanovnika. Ukoliko se prisjetimo kako je Meugorje izgledalo prije
tridesetak godina, uvidjet emo da se tijekom toga vremena naselje preobrazilo iz izrazito
ruralnoga u urbano.
Takve mijene, u svjetskim razmjerima, najee su bivale potaknute razvojem industrije u
devetnaestom stoljeu, a u Meugorju su potaknute ukazanjima Blaene Djevice Marije 1981.
godine. Na mjestu dananjih zgrada, ugostiteljskih i poslovnih objekata razliitog tipa, bile su
obradive poljoprivredne povrine na kojima su uzgajane autohtone sorte vinove loze i duhana.
Urbanizacija je uvjetovala promjenu u izgledu naselja, ali i u djelatnostima kojima se bave
stanovnici Meugorja.
Iako je proces urbanizacije poboljao nain ivota, materijalnu situaciju i izgled mjesta,
istodobno je donio mnogo problema zbog koncentracije poprilino velikog broja stanovnika
na malome prostoru. Sve bi bilo drukije da je proces urbanizacije planski proveden, da su
zadovoljene potrebe koje su imperativne za takav ustroj, ponajprije ureenje vodovodne,
kanalizacijske, elektroenergetske i telekomunikacijske mree. Meugorje nema status
grada, niti je ustrojeno kao zasebna opina.
Jedan od temeljnih razloga zbog kojih je tako, sigurno je neplanski provedena urbanizacija,
gomilanje zgrada u uskom pojasu u blizini crkve, nerazvijenost prometnica, te bespravna
gradnja koja je sprijeila ravnomjerni razvoj, odnosno mogui napredak i urbanizaciju
okolnih ruralnih podruja.
Bespravna gradnja unitava prostorni izgled naselja i uzrokuje smanjenje sadanjih i buduih
razvojnih mogunosti. Pod samim pojmom bespravne gradnje podrazumijevamo gradnju bez
postojanja graevinske dozvole, odnosno bez propisane pravno-tehnike dokumentacije.
Lokalna samouprava koja je odgovorna za planiranje i ureenje prostora svojim djelovanjem
ne sprjeava novi zamah bespravnog graenja. Sankcioniranje baspravne gradnje rijetko
je primjenjivo u djelovanju lokalne samouprave jer i sami bespravni graditelji teko
prihvaaju provoenje sankcija u obliku uklanjanja bespravno sagraene graevine.
Uz bespravnu gradnju vezuju se mnogi problemi koji su izraeni i u Meugorju. Takvo,
neodgovorno graenje objekta nije samo usko povezano s njegovim graditeljem.
Bespravna gradnja ugroava zajednicu, javni interes funkcionalno koritenje javnih
povrina. Bespravna gradnja uvjetuje zauzimanje i usitnjavanje poljoprivrednih
parcela, ilegalno prikljuivanje na komunalnu infrastrukturu, naruava se uspostavljeni red i
funkcioniranje naselja.
Problem je kulminirao u godinama nakon ukazanja Blaene Djevice Marije. Dolo je do
potrebe za gradnjom smjetajnih kapaciteta koja je danas, ini se, prevrila sve mjere i
nadaleko nadmaila broj potrebnih objekata.

14

Meugorje je postalo mjesto izraene bespravne gradnje, gradnje koja nije ukalupljena u
urbanistiki plan, to je uvjetovalo neravnomijeran raspored i izgled izgraenih graevina.
Time je naruen izgled mjesta, ali i funkcionalnost.
Da je Meugorje graeno prema mrenom planu, dobili bismo mjesto koje bi hodoasnicima
pruilo laku orijentaciju i snalaenje, te rastereeno prometovanje svim dijelovima naselja.
Pravilni raspored parcela i poetno sankcioniranje bespravne gradnje smanjilo bi broj
moguih imovinsko- pravnih sporova. S obzirom da je veliki broj ugostiteljskih objekata u
Meugorju bespravno sagraen, nemamo uvid u broj smjetajnih jedinica, iz ega proizlazi
neplaanje poreznih obveza ime uskraujeno mogunost financijskog napretka opini i
dravi.
U Meugorju je prijeko potrebno poboljanje prometnica i rastereenje ve postojeih, to se
moglo ostvariti naplatom graevinskih dozvola, uvoenjem obvezne legalne gradnje. Zbog
bespravne gradnje uskratili smo svoje mjesto za pravilan raspored prometnica, trotoare
za pjeake, nazivlje ulica, oznake i mape za bolje snalaenje hodoasnika.
Temeljni problem koji ima izrazito velike razmjere je komunalna infrastruktura (cestovna
mrea, vodovodna mrea, elektrina mrea, kanalizacijska mrea, telekomunikacijska mrea i
ostale), koja u Meugorju nije prikladno uraena. Zbog bespravno izgraenih objekata
i njihovih poloaja, nije mogue oformiti kvalitetnu kanalizacijsku mreu. Takvi pothvati
trebali su davno biti uinjeni. Neodgovorno ponaanje, isputanjem zagaenih voda i otpada,
zagauju se podzemne vode i okoli.
Veliki problem predstavljaju i neodgovorni graditelji koji, osim to sudjeluju u bespravnoj
gradnji, grade tijekom sezone i ugroavaju mir i sigurnost prolaznika, potom prekoraenje
doputene visine objekta i gabarita. Bespravna gradnja dovela je i do ruenja starih objekata
koji svjedoe o ranijem nainu ivota i graditeljstva u Meugorju. Umjesto zatite
takvih objekata, pojavljuje se ugroavanje, pa i trajni gubitak kulturnih dobara i povijesnih
vrijednosti mjesta.
Pri gradnji odreene graevine propisana su dva tipa nadzora. To su struni i inspekcijski
nadzor. U naoj opini oito je da gradnja funkcionira bez takvih nadzora. Dolazimo u
situaciju zapitati se zbog ega je dolo do takvog naina gradnje i nepotivanja zakona, lei
li ishodite problema i nebriga o njegovu rjeavanju u neaktivnom i nepravovremenom
djelovanju lokalne vlasti, iznuivanju novaca od graditelja u svrhu zatakavanja takvih radnja.
Mnogo problema nastalo je bespravnom gradnjom. Uvjetovala je neravnomijeran
razvoj mjesta, pravno-imovinske sukobe, podmiivanje lanova lokalne vlasti i
samo nepovjerenje i neodgovornost graana. Pitamo se zato je poslijeratna situacija dovela
do poveane bespravne gradnje. Na emu poiva dobro nae sredine: u napretku pojedinca ili
u boljitku sveukupne zajednice?

15

6. Zakljuak
Turizam u opini brotnjo se tek razvija ukazanjem Gospe u Meugorju.Danas je opina
Brotnjo najrazvijenije turistiko podruje u Bosni i Hercegovini uz Sarajevo.Prosjeno opinu
Brotnjo posjeti oko milijun turista iz cijeloga svijeta.Uz mnoge nerjesene komunalne i
prometne probleme Brotnjo ipak funkcionira bezprijekorno ali bi moglo bolje.Brotnjo ipak
vrijedi posjetiti naroito radi vjerskih potreba ali i uz uivanje u vrhunskim vinima te
upoznavanju hercegovakih obiaja i naina ivota koji se i danas u nekoj mjeri sauvao.

16

7. Literatura
1. kegro Ante; Brotnjom od pretpovijesti do srednjeg vijeka, Zagreb, 2005.
2. Sablji Ivanka; Opina itluk: Ruralni razvoj poljoprivreda i turizam, Mostar, 2015.
WEB:

1. www.brotnjo.ba
2. www.medjugorje-info.com
3. www.citluk.ba
Slike:
1. http://abcportal.info/clanak/posjetili-smo-hercegovinavinovinarija-citluk-najveceproizvodace-vina-u-bosni-i-hercegovini/ispis
17

2. https://arheohercegovina.com/2013/07/23/bilig-u-sluznju/

18