INFOTEH-JAHORINA Vol. 12, March 2013.

Primjena PLC ureaja Siemens S7-300 i stanice za

simulaciju u nastavi
Milica Ristovi
Elektrotehniki fakultet
Univerzitet u Istonom Sarajevu
Bosna i Hercegovina
Sadraj - U radu je ukratko opisan rad sa PLC
(Programmable Logic Controller) ureajem Siemens S7-300 kroz
dva problema. Pored PLC-a koritena je i stanica za simulaciju
sa pokretnom trakom koja slui za testiranje i sortiranje
metalnih i plastinih dijelova. Problemi koji se rjeavaju u radu,
vrlo se lako mogu primjeniti u nastavnom procesu. Student se,
rjeavajui te probleme, praktino upoznaje sa radom
didaktikih elemenata, nakon to je savladao teorijski dio
gradiva. Obzirom da stanica za simulaciju sadri veliki broj
razlilitih ureaja, veoma slinih onima koji se sreu u industriji,
student je nakon zavrenog kursa potpuno spreman za rad u
industrijskoj automatizaciji sistema.
Kljune rijei- Industrijska automatizacija, PLC Siemens S7300, PLC u nastavi;

I.

UVOD

U dananjim sistemima industrijske automatizacije se u

velikoj mjeri primjenjuju programabilni logiki kontroleri
(PLC Programmable Logic Controller). Upotrebom PLC
ureaja rjeava se irok spektar problema kao to su: kontrola,
regulacija, prorauni, signalizacija, praenje rada nekog
ureaja, itd. Pouzdanost, jednostavna implementacija
kontrolera u novim i postojeim sistemima, mrena
komunikacija, kao i obrada podataka u realnom vremenu,
doveli su do toga da PLC postane nezaobilazan ureaj u
industriji. Ta injenica zahtijeva i sve bolju edukaciju
uenika koji e biti u stanju da se nose sa sve veim
zahtjevima koje nameu raznolike primjene PLC ureaja.
Osim teorijskih znanja neophodno je omoguiti studentima i
da samostalno rjeavaju praktine problemske zadatke i to u
namjenski opremljenim laboratorijama. Nakon obuke student
bi trebao biti u stanju da:
a)

Kreira strukturu rjeenja problema

b)

Realizuje strukturu u kontrolnom programu

c)

Uita program u PLC

d)

Pokrene PLC

e)

Testira rad kreiranog programa

f)

Pronae greke i ispravi ih

II. REALIZACIJA PROBLEMA

Da bi bio u stanju da rjeava problem student mora
poznavati jedan od programskih jezika koji se koriste za
programiranje PLC-a. Najee korieni programski jezici su:
Statement list STL, Ladder diagram i Function block
diagram FBD. Ovi programski jezici se znatno razlikuju u
zavisnosti od toga koji PLC ureaj se koristi, ipak, leder
dijagram (ladder diagram) je prilino univerzalan i veoma
slian bez obzira na tip PLC-a. Leder dijagram je nastao na
bazi strujnih upravljakih ema kojima se prikazuje protok
struje u strujnom kolu. Logike operacije koje se najee
koriste su AND, OR i NOT, to implicira da je numeriki
sistem binarni. Tu su i memorijski elementi kao to su RS
flip-flopovi.
Pored programskog jezika svaki kontroler ima
karakteristinu strukturu koju ine kontrolna stanica u
kombinaciji sa razliitim funkcionalnim jedinicama
(operativna memorija, ulazni i izlazni moduli, moduo za
napajanje energijom, sistem komunikacije). Veoma je vano
upoznati studenta sa strukturom kontrolera, prije nego to se
ponu rjeavati praktini problemi. U sutini, struktura
kontrolera je apsolutno nezavisna od problema koji se rjeava.
III. HARDVER
Problemi e u nastavku biti rjeavani korienjem PLC-a
Siemens S7-300 sa dodatnim digitalnim i analognim
modulima za proirenje (Sl. 1) i WUEKRO stanice za
simulaciju.

U nastavku rada je kroz primjere opisana praktina

upotreba stanice za simulaciju.

- 785 -

Slika 1.

PLC Siemens S7-300

Mogu mu se dograditi dodatni moduli za proirivanje, kao

to je prikazano na Sl. 1, a vrlo jednostavno se povezuje i sa
stanicama za simulaciju. PLC komunicira sa raunarom RS232 komunikacijom ili Ethernetom, dok za komuniciranje sa
stanicom za simulaciju koristi RS-232 komunikaciju, a veza se
uspostavlja preko D-Sub kabla sa 37 pinova [2].

Slika 2.

Stanica za simulaciju

PLC Siemens S7-300 je moan ureaj namijenjen za

rjeavanje velikog sprektra problema. Veoma esto se ba on
sree u industriji, zbog relativno niske cijene i velike brzine
obrade podataka, pa je njegova upotreba u nastavi od
izuzetnog znaaja.
TABELA I.

ELEMENTI STANICE ZA SIMULACIJU

Simbol
Adresa Opis elementa
B0_PULSE
I0.0
Generator impulsa pokretne trake
B1_MAGAZINE_IN I0.1
Mikroprekida cilindar magacina uvuen, NO
B2_MAGAZINE_OUTI0.2
Mikroprekida cilindar magacina izvuen, NO
B10_PART
I0.3
Svjetlosna barijera u magacinu, NO
B5_CAPACITIVE
I0.4
Kapacitivni senzor
B6_OPTICAL
I0.5
Optiki senzor
B7_INDUCTIVE
I0.6
Induktivni senzor
B3_SORTER1_OUT I0.7
Izvuen cilindar sorter 1, NO
B4_SORTER2_OUT I1.0
Izvuen cilindar sorter 2, NO
B8_BELT
I1.1
Reflektujua svjetlosna barijera na pokretnoj traci
B9_STORAGE
I1.2
Reflektujua svjetlosna barijera na mjestu za sortiranje
S1_START
I1.3
Taster STOP, NC
S2_STOP
I1.4
Taster START, NO
S4_FC
I1.5
Taster FC, N0
S3_MAN_AUTO
I1.6
Prekida runo/automatski 0=runo, 1=automatski
S5_EM_STOP
I1.7
Prekida TOTAL STOP, NC
M1_BELT_RIGHT Q0.0 Motor za pokretanje pokretne trake u desno
M2_BELT_LEFT
Q0.1 Motor za pokretanje pokretne trake u lijevo
M3_MAGAZINE_EXTQ0.2 Izvlaenje cilindra magacina
M4_MAGAZINE_RETQ0.3 Uvlaenje cilindra magacina
M5_STORAGE1_EXT Q0.4 Izvlaenje cilindra sortera 1
M6_STORAGE2_EXT Q0.5 Izvlaenje cilindra sortera 2
P6_GOOD
Q1.0 Signalna sijalica - GOOD (uto svjetlo)
P7_BAD
Q1.1 Signalna sijalica - BAD (crveno svjetlo)
P2_STOP
Q1.2 Signalna sijalica tastera STOP (crveno svjetlo)
P1_START
Q1.3 Signalna sijalica tastera START (zeleno svjetlo)
P3_FC
Q1.4 Signalna sijalica tastera FC (plavo svjetlo)
P4_LA1
Q1.5 Signalna sijalica LA1 (crveno svjetlo)
P5_LA2
Q1.6 Signalna sijalica LA2 (zeleno svjetlo)
NO- normally open (normalno otvoren)
NC- normally closed (normalno zatvoren)

Stanica za simulaciju je didaktiki ureaj koji studentima

slui za provjeru rada programa uitanog u memoriju PLC-a
(Sl. 2). Konkretno ova stanica slui za sortiranje i testiranje
plastinih i metalnih dijelova. Stanica je vrlo sloena jer na
sebi ima razliite elemente, koji omoguuju simulaciju velikog
spektra zadataka [1]. Neki elementi stanice su: optiki,
induktivni i kapacitivni senzor, tasteri, prekida, granini
prekidai, signalne sijalice, pokretna traka, enkoder, itd.
Tabela 1. daje uvid u sve ove elemente, kao i njihove oznake u
programu i fizike adrese koje su im dodijeljene prilikom
povezivanja sa PLC-om [1].
IV. TAJMERI I BROJAI
Elementi koji skoro da su nezaobilazni prilikom rjeavanja
bilo kakvog problema sa programabilnim logikim
kontrolerima su tajmeri (Timers) i brojai (Counters). Ovi
elementi su karakteristini za svaki kontroler, isto kao i
memorijski bitovi i specijalni memorijski bitovi [3].
Tajmeri se koriste za ukljuivanje nekog izlaza odreeno
vrijeme ili sa odreenom vremenskom zadrkom. Tajmeri koji
se upotrebljavaju prilikom rjeavanja problema sa ureajem
PLC Siemens S7-300 su: S_PULSE, S_PEXT, S_ODT,
S_ODTS i S_OFFDT [2]. Meutim najee se koriste
S_PULSE i S_PEXT timeri, koji imaju sljedee karakteristike:
a) S_PULSE - Tajmer odbrojava vrijeme kada je njegov
S ulaz jednak logikoj jedinici 1, ako je ulaz S jednak
logikoj nuli 0 tajmer prestaje da odbrojava vrijeme i
resetuje se.
b) S_PEXT - Tajmer poinje da odbrojava vrijeme kada
njegov S ulaz postane jednak logikoj jedinici 1, ako ulaz S
postane jednak logikoj nuli 0 tajmer ne prestaje da
odbrojava vrijeme prije nego to istekne podeeni vremenski
interval. Tek kada vremenski interval istekne, a ukoliko je ulaz
S jednak logikoj nuli 0 tajmer se resetuje.
Brojai se koriste za promjenu stanja nekog izlaza nakon
to se neki dogaaj desi odreen broj puta. Brojai koji se
upotrebljavaju prilikom rjeavanja problema sa ureajem PLC
Siemens S7-300 su S_CD, S_CU i S_CUD, a njihove osobine
su:
c) S_CD (Down Counter broja nazad) broja
dekrementira svoju vrijednost za 1 ako ulazni signal CD
postane jednak logikoj jedinici 1 i ako je vrijednost brojaa
vea od nule. Ako je vrijednost signala na ulazu CD jednaka

- 786 -

logikoj jedinici 1 broja e u sljedeem sken ciklusu1

smanjiti vrijednost za 1 bez obzira to nije bilo promjene sa
logike nule na logiku jedinicu. Izlazni signal brojaa je
jednak logikoj jedinici 1 ako je trenutna vrijednost brojaa
vea od nule.
a) S_CU (Up Counter- broja naprijed) broja
inkrementira svoju vrijednost za 1 ako ulazni signal CU
postane jednak logikoj jedinici 1. Ako je vrijednost signala
na ulazu CU jednaka logikoj jedinici 1 broja e u
sljedeem sken ciklusu poveati vrijednost za 1 bez obzira to
nije bilo promjene sa logike nule na logiku jedinicu. Izlazni
signal brojaa je jednak logikoj jedinici 1 ako je trenutna
vrijednost brojaa vea od zadate vrijednosti.
b) S_CUD (Up-Down Counter- broja naprijed-nazad) broja dekrementira svoju vrijednost za 1 ako ulazni signal
CD postane jednak logikoj jedinici 1 i ako je vrijednost
brojaa vea od nule, a inkrementira svoju vrijednost za 1 ako
ulazni signal CU postane jednak logikoj jedinici 1. Ako je
vrijednost signala i na ulazu CD i na ulazu CU jednaka
logikoj jedinici 1 stane brojaa e ostati nepromijenjeno.
Izlazni signal brojaa je jednak logikoj jedinici 1 ako je
trenutna vrijednost brojaa vea od nule.
V. PRAKTINI PROBLEMI
A. Problem I
Motor pokretne trake ukljuuje se pritiskom na taster
START pokreui traku u desno. Traka se naizmjenino kree
u desno, a zatim u lijevo po 10 sekundi i kree se sve dok se
ne pritisne taster STOP. Motor se ponovo pokree pritiskom
tastera START. Pritiskom tastera FC izvlai se klip cilindra
koji gura predmete iz magacina. Klip cilindra se izvlai samo
ako je traka zaustavljena i ako je prisutan predmet u magacinu.
Dok je pritisnut neki od tastera (START, STOP ili FC)
ukljuena je singalna lampica tog tastera.
Rjeavajui ovaj problem, student e uz pomo simulatora
stei jasniju sliku o radu tastera, kako normalno otvorenih
(START), tako i normalno zatvorenih (STOP), zatim o radu
signalnih lampica, motora koji ima mogunost promjene
smijera obrtanja, itd. Na taj nain student svoje teorijsko
znanje dopunjuje praktinim i potpuno je spreman za rad u
industriji.

sken ciklus (scan cycle, engl.) operativni sistem PLC-a

projektovan je tako da, u toku rada sistema, automatski obezbijedi
ciklino ponavljanje sljedeih aktivnosti: periodino oitava signale
sa senzora, izvrava odreen broj aritmetiko-logikih operacija, u
skladu sa zadatom funkcijom, iji rezultati se prenose na izvrne
organe ili neke druge indikacijske ureaje. Pored toga, sa istom ili
nekom drugom uestanou, PLC treba da odrava komunikaciju,
razmenjuje podatke, sa nekim drugim raunarskim sistemima u
mrei.

Opis rjeenja problema

Zadatak se rjeava u dvije cjeline. U prvom dijelu se
rjeava pokretanje i zaustavljanje motora pokretne trake, a u
drugom izvlaenje i uvlaenje klipa bistabilnog cilindra koji
gura predmet iz magacina i smjeta ga na pokretnu traku. Kao
to je ve reeno, prilikom pokretanja motora pokretne trake,
traka se uvijek kree u desno 10 sekundi, nakon ega mijenja
smijer kretanja. Smijer kretanja trake se mijenja uz pomo
memorijskog bita, koji daje znak u kom smijeru e se traka
kretati, a vrijeme kretanja u jednom, odnosno drugom smijeru
odreeno je uz pomo tajmera. U predloenom rjeenju svaki
smijer kretanja ima svoj tajmer, mada bi, obzirom da se radi o
istom vremenskom intervalu (10 sekundi) mogao biti korien
i samo jedan tajmer. Da bi se traka pokrenula potrebno je
pritisnuti taster START, dok taster STOP ne smije biti
pritisnut. Pritiskom tastera START memorijski bit M0.0 koji
daje znak da li je traka pokrenuta ili nije prelazi iz stanja
logike nule 0 u stanje logike jedinice 1. Bit uz pomo
kola samoodranja ostaje u ovom stanju sve dok se ne pritisne
taster STOP i prekine kolo samoodranja, ime memorijski bit
M0.0 automatski prelazi u stanje logike nule 0,
zaustavljajui pri tom motor bez obzira u u koju se on stranu u
tom trenutku okree. Kada se traka pokrene, pritiskom taster
START, ukljuuje se kontakter koji je zaduen za okretanje
motora u desnu stranu, pri emu se i sama pokretna traka
kree u desno. im se motor pone okretati u desnu stranu,
aktivira se tajmer koji mjeri vrijeme od 10s, koliko je potrebno
da se traka kree u tu stranu. Nakon isteka ovog vremena
ukljuuje se kontakter koji je zaduen za okretanje motora u
lijevu stranu, a iskljuuje kontakter koji je zaduen za
okretanje motora u desnu stranu. Ova promjena se deava
korienjem memorijskog bita M0.1. Naime, kada je
vrijednost ovog memorijskog bita jednaka logikoj nuli 0
motor e se okretati u desnu stranu, a kada je jednaka logikoj
jedinici 1 u lijevu stranu. Bit se resetuje pritiskom na taster
START ili kada istekne 10s kretanja trake u lijevo, a setovati
kada istekne 10s kretanja trake u desno. Vano je napomenuti
da kontakteri zadueni za okretanje motora u desno, odnosno
u lijevo, nikada ne smiju biti ukljueni u isto vrijeme.
Drugi dio zadatka se odnosi na izvlaenje, odnosno
uvlaenje klipa cilindra koji gura predmete iz magacina na
pokretnu traku. Cilindar je bistabilni, to znai da je jedan
relej zaduen za njegovo izvlaenje, a drugi za uvlaenje, pri
emu oba ne mogu biti setovana u isto vrijeme. Klip cilindra
se izvlai ako granini prekida B1 daje signal da je klip
uvuen, ako se predmet nalazi u magacinu, ako se traka ne
kree (memorijski bit M0.0 je u stanju logike nule0) i ako
se pritisne taster FC. Klip se izvlai sve dok granini prekida
B2 ne da znak da je klip izvuen do kraja. U tom trenutku relej
za izvlaenje klipa se resetuje, a setuje se relej za uvlaenje
klipa. Klip se uvlai sve dok granini prekida ne da znak da
je klip uvuen do kraja.
Kroz ovaj opis rjeenja, jasno se vidi da student mora
odlino da poznaje rad svih elemenata koji su smjeteni na
simulatoru, ali takoe mora da poznaje i programiranje u leder
dijagramu. U ovom programu koriteni su normalno otvoreni i

- 787 -

normalno zatvoreni kontakti, broja, setovanje i resetovanje

izlaza, itd. Oba tajmera i onaj koji mjeri vrijeme kretanja trake
u desno i onaj koji mjeri vrijeme kretanja trake u lijevo su
TON tajmeri, iji je rad opisan u poglavlju IV.
B. Problem II
Pritiskom na taster START izvlai se klip cilindra gurajui
predmet i magacina na pokretnu traku, pod uslovom da se u
magacinu nalazi predmet. Kada se klip cilindra izvue,
automatski se pokretna traka pokree u desno. Predmet tako
nailazi pored kapacitivnog, optikog i induktivnog senzora,
respektivno. Predmet na pokretnoj traci moe biti metalni, crni
plastini ili bijeli plastini, pa je cilj da se prepozna o kom se
predmetu radi, na osnovu signala koje daju senzori, te da se ti
predmeti razvrstaju. Bijeli plastini predmeti treba da se
skupljaju u prvoj pregradi na mjestu za sortiranje, crni u
drugoj pregradi, a metalni na kraju pokretne trake (Sl. 3).
Nakon to se jedan predmet sortira iz magacina se na pokretnu
traku izbacuje drugi predmet i taj process se ponavlja.
Pokrenut process se moe prekinuti u bilo kom trenutku
pritiskom taster STOP.Da bi rijeio ovaj problem, student
mora teorijski da poznaje rad kapacitivnog, induktinog i
optikog senzora, te da poznaje rad enkodera da bi mogao
zaustaviti pokretnu traku tano ispred prve ili druge pregrade
za sortiranje. Rjeavanjem problema stie se kompletnija i
jasnija slika o funkcionisanju senzora, enkodera, kao i o radu
monostabilnih i bistabilnih cilindara.
Opis rjeenja problema
I ovaj zadatak je rijeen u dvije cjeline. U prvoj cjelini
realizovano je ukljuenje i iskljuenje sistema, pokretanje i
zaustavljanje motora, te izbacivanje predmeta iz magacina na
pokretnu traku, a u drugoj prepoznavanje vrste predmeta i
sortiranje istih. Sistem se ukljuuje pritiskom na taster
START, ako nije pritisnut taster STOP.

Pregrada za
sortiranje bijelih
dijelova

Slika 3.

Pregrada za
sortiranje crnih
dijelova

Stanica za simulaciju sa istaknutim pregradama za sortiranje crnih

i bijelih dijelova

Ukljuenjem sistema memorijski bit M0.0 prelazi iz stanja

logike nule 0 u stanje logike jedinice 1 i ostaje u tom
stanju sve dok se ne pritisne taster STOP. Dakle, sve dok je bit
M0.0 u stanju logike jedinice 1 sistem neometano radi.
Pokretanjem sistema ukljuuje kontakter motora pokretne
trake, koji je zaduen za kretanje trake u desno. Motor je
ukljuen sve dok je sistem ukljuen, s tim to se privremeno
zaustavlja onda kada se vri sortiranje plastinih dijelova, o
emu e kasnije biti vie reeno. Odmah po pokretanju motora
izvlai se klip cilindra magacina koji je zaduen za guranje
dijelova iz magacina na pokretnu traku. Ovaj cilindar je
bistabilni, a izvlai se ako se u magacinu nalazi bar jedan dio,
ako je klip uvuen do kraja (granini prekida B1 je u stanju
logike nule 0) i ako je stanje brojaa, koji broji impulse
koji stiu sa enkodera, nula. Kada se klip cilindra izvue do
kraja granini prekida B2 je u stanju logike jedinice 1, to
uslovljava uvlaenje klipa cilindra. Cilindar se uvlai tako to
se resetuje izvlaenje cilindra a setuje njegovo uvlaenje.
Kada se klip uvue do kraja resetuje se uvlaenje cilindra.
U nastavku je rijeeno prepoznavanje vrste predmeta i
njihovo sortiranje. Da bi imali predstavu o poloaju predmeta
na pokretnoj traci koriste se impulse koji dolaze sa enkodera
trake. Brojanjem tih impulsa u svakom trenutku se moe
odrediti poloaj predmeta na traci. Impulsi se broje jednim
UP brojaem (S_CU rad ovog brojaa je opisan u
poglavlju IV), koji nakon to dostigne zadatu vrijednost
resetuje sam sebe. Eksperimentalno je dokazano da od mjesta
izbacivanja predmeta iz magacina do mjesta na kom se
skladite metalni dijelovi (metalni dijelovi preu najvei put
jer se skladite na kraju trake), enkoder poalje 80 impulsa.
Isto tako je utvreno da od mjesta izbacivanja predmeta iz
magacina do mjesta na kom se sortiraju bijeli, odnosno crni
plastini dijelovi enkoder poalje 70, odnosno 75 impulsa. Ovi
podaci se biti izuzetno znaajni zbog zaustavljanja motora.
Predmet se iz magacina izbacuje uvijek kada je stanje brojaa
jednako nuli, odnosno broja je izbrojao 80 impulsa i
resetovao se. Kreui se u desno, predmet prolazi pored
kapacitivnog, optikog i induktivnog senzora, respektivno.
Kapacitivni senzor daje impuls kada ispred njega proe
predmet, bez obzira da li je metalni ili plastini. Ovaj impuls
setuje memorijski bit M1.0. Optiki senzor proizvodi impuls
ako ispred njega proe metalni ili bijeli predmet, a ovaj impuls
setuje memorijski bit M1.1. I na kraju induktivni senzor daje
impus samo ako je ispred njega proao metalni predmet, te se
setuje memorijski bit M1.2. Analizom stanja memorijskih
bitova dolazi se do zakljuka o kom se predmetu radi. Ako su
setovani memorijski bitovi M1.0, M1.1 i M1.2 znai da se radi
o metalnom predmetu, te se traka ne zaustavlja. Ako su
setovani memorijski bitovi M1.0 i M1.2, a nije setovan M1.1,
onda se radi o bijelom plastinom predmetu i traka kree sve
dok enkoder ne poalje 70 impulsa, tada se traka zaustavlja,
postavljajui pri tom predmet tano ispred prve pregrade za
sortiranje. Kada se traka zaustavi setuje se izvlaenje klipa
cilindra prvog sortera, koji gura bijeli plastini predmet u prvu
pregradu za sortiranje. Kada se klip cilindra izvue do kraja,
cilindar se resetuje i poinje da se uvlai. Istovremeno se

- 788 -

pokree motor pokretne traka i broja nastavlja da broji

impulse enkodera. Onda kada broja izbroji 80 impulsa
resetuje se i poinje da broji impulse iz poetka. Onog
trenutka kada se broja resetovao izbacuje se novi predmet iz
magacina na pokretnu traku. Na isti nain se vri sortiranje
crnog predmeta koji se smjeta u drugu pregradu na mjestu za
sortiranje. Crni plastini predmet prepoznaje samo kapacitivni
senzor. Dakle, ako je setovan memorijski bit M1.0, a
resetovani bitovi M1.1 i M1.2, radi se o crnom predmetu i
traka se zaustavlja kada broja izbroji 75 impulsa sa enkodera.
Kroz ovaj opis rjeenja se vidi da student mora odlino da
poznaje rad svih elemenata koji su smjeteni na simulatoru, ali
takoe mora da poznaje i programiranje u leder dijagramu,
ako i u prethodnom primjeru. U ovom programu student se,
izmeu ostalog, upoznaje sa jednim novim elementom u leder
programiranju brojaem. Rjeavanjem ovog problema
student e da uoi jasnu razliku izmeu bistabilnog i
monostabilnog cilindra, te naina izvlaenja i uvlaenja
njihovih klipova.
VI. ZAKLJUAK
PLC Siemens S7-300 i stanica za simulaciju, iji je nain
upotrebe prikazan u ovom radu, koriste se za izvoenje
nastave iz podruja programabilnih loigkih kontrolera na
Elektrotehnikom fakultetu Univerziteta u Istonom Sarajevu.
Oprema koja je koritena dio je opreme koju je
Elektrotehniki fakultet dobio okviru projekta nabavke
opreme koji se realizovan na Univerzitetu u Istonom
Sarajevu. Odmah nakon obuke nastavnog osoblja oprema je
ukljuena u nastavu, omoguujui studentima da pored
teorijskih bre stiu i praktina znanja iz ove oblasti.
Samostalni rad studenata prilikom izraivanja programske
podrke za simulirane sisteme, podeavanja i programiranja
ureaja je najbolji nain za prouavanje ove tematike.
Koritenjem simulatora se dodatno poboljava prikaz realnih
industrijskih procesa u kojima se upravljanje vri pomou
PLC ureaja, pa je nakon odluanih predavanja i uraenih
vjebi student u stanju da samostalno programira PLC ureaje.
Vjebe koje su predstavljene u ovom radu su vjebe srednje
teine i rade se na asovima tek kada se savladaju osnovi

zadaci vezani za PLC S7-300 i druge, jednostavnije stanice za

simulaciju. Pored ovih postoje i naprednije stanice za
simulaciju koje simuliraju realne industrijske i sline procese,
ali je procijenjeno da je ova stanica najbolja za prezentovanje
rada najrazliitijih ureaja koji se koriste u industriji.
LITERATURA
[1] Experimantal Manual, Test and Sorting station with SIMATIC S7-300,
WUEKRO - electronics GmbH
[2] Experimantal Manual, Programmable Logic Controllers SIMATIC S7300, WUEKRO GmbH
[3] L.A. Bryan, E.A. Bryan: Programmable Controllers -Theory and
Implementation, Second Edition, An Industrial Text Company Publication,
Atlanta, 1997.
[4] H. Jack: Automating manufacturing systems with PLCs, Version 4.6,
December 15, 2004.
ABSTRACT

In this paper is described work with PLC (Programmable

Logic Controller) Siemens S7-300 through two problems. It is
also used simulation station with conveyer belt, which is used
for testing and sorting metal and plastic objects. Problems that
are solved here can be easily implemented in learning process.
Through these problems, student is acquainted with the work
of didactic elements, after he mastered the theoretical part of
the curriculum. As simulation station has a lot of different
devices, similar to those in industries, student is able to easily
implement his knowledge and experience in industrial
automation.

- 789 -

Key words- Industrial automation, PLC Siemens S7-300;

APPLICATION OF PLC SIEMENS S7-300 AND A

SIMULATION STATION IN TUITION
Milica Ristovi