BUENJE

- glavno gibanje je vrtnja alata ili predmeta obrade

- pomono gibanje je pravocrtno, a izvodi ga alat
- obradu buenjem mogue je obaviti i na drugim strojevima osim na builicama
kao to su tokarilica i glodalica
- buenje se moe podijeliti na:
1. buenje u puno
- obino je prva obrada odnosno prvi prolazak alata kroz materijal
-za obradu se koristi uzvojno (spiralno) svrldo
- obrada buenjem u puno nema veliku tonost ali u veini sluajeva kvaliteta
provrta zadovoljava zato to je provrt napravljen tako da bi omoguio spajanje
dvaju ili vie djelova
2. Proirivanje provrta
- obrada koji slijedi nakon buenja u puno
- esto treba postii vee promjere provrta koji se ne mogu izvesti jednim
buenjem zbog preoptereenja stroja ili svrdla i tada se koristi proirivanje
- dijeli se u vie faza, prva je buenje u puno, a osale faze su proirivanje do
eljenog provrta
3. Uputanje
- obrada buenjem pri kojoj se alat ukapa u materijal da bi u materijalu ostalo
proirenje
- uz proirenje postoji i provrt, a u proirenje je najee smjetena glava vijka za
spajanje
- na ovaj nain glava vijka ne smeta drugim strojnim elemntima ili je samo
zadovoljena estetika
4. Proirivanje provrta bunom motkom
- primjenjuje se kada je potrebno proiriti provrte vee dubine jer tada nam je
vijano svrdlo slabo i kratko te moe doi do zaglavljivanja u materijal i pucanja
svrdla
5. Razvrtanje
- postupak obrade pri kojoj se proiruje provrt radi postizanja vee tonosti
- obavlja se kada ni uz najbolje uvjete nije mogue postii potrebno toleratno
polje buenja

- postupak se obavlja tako da se naprije izbui provrt neto manjeg promjera od

potrebnog pa se nakon toga vri razvrtanje
- za svaki promjer i toleratno polje postoji razliit razvrta
6. Duboko buenje
- koristi se za buenje dubokih provrta kada obradu nije mogue obaviti klasinim
svrdlom (nema takvog svrdla ili bi nastupilo uglavljivanje ili pregrijavanje svrdla)
- zadatak dubokog buenja nije jednostavan jer uz problem hlaenja treba rijeiti i
odvoenje strugotine
7. Zabuivanje
- strojna obrada koja se izvodi na tokarskom stroju i ne zahtijeva veu kvalitetu
obraene povrine
- primjenjuje se kada je potrebno da provrt koji treba izbuiti bude u sreditu
simetrale ili da obradak moe lako usredititi (izmeu jednog iljka i stezne glave
ili izmeu dva iljka)
8. Profilno razvrtanje
-primjenjuje se za razvrtanje provrta koji nisu klasini nego imaju razliite
promjere i oblik
- postie se vea tonost obraene povrine
9. Profilno uputanje
- koristi se kada treba napraviti dosjed za glavu vijka da se ona ne vidi ili ne
smeta ili kada treba napraviti dosjede za glave ventila