NO MUZEJA 2017.

GODINE
Hrvatsko muzejsko drutvo ve jedanaest godina provodi manifestaciju No muzeja, koja
je
u potpunosti poprimila karakteristike nezaobilaznog kulturnog dogaaja, a s ciljem da se
potakne daljnje prepoznavanje muzeja kao dinaminih institucija, koje potiu istraivanje,
inovativnost, kreativnost, a promoviranjem batine i njenog utjecaja na suvremene
tendencije, promiu vanost interakcije muzeja s okruenjem, stvaranje nove publike i
odrivi razvoj muzeja i zajednice.
Dvanaestu No muzeja koja e se odrati 27. sjenja 2017. od 18.-01. sati iza ponoi,
obiljeit e tema
Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na drutvo, kojom se eli ukazati na
vanost prikupljanja, ouvanja i prezentiranja najiroj javnosti, materijalne i
nematerijalne kulturne batine, koju brojni muzeji i druge ustanove batine u svojim
zbirkama, ali i iznimnog utjecaja koji je imala glazba i glazbeni stvaraoci kroz povijest do
najsuvremenijeg doba.
Ideja manifestacije je da se kroz razliita dogaanja u Noi muzeja, prezentira javnosti
brojne zbirke posveene glazbi i glazbenim stvaraocima, velikim skladateljima ,
dirigentima, pedagozima i izvoaima u najirem smislu, ali i utjecaje koje su pojedine
glazbene pojavnosti imale kroz povijest, a posebice danas na drutvo u cjelini. Na
spomen velikana klasine glazbe Mozarta, Beethovena ili Haydna,teko je rei tko za njih
nije uo ili njihovu glazbu nije sluao.. Kad je rije o klasicima hrvatske glazbe, o
hrvatskim glazbenim velikanima na spomen samo Dore Pejaevi, Vatroslava Lisinskog,
Ivana pl. Zajca i Borisa Papandopula itd. ostavtina za hrvatsku kulturu je iznimna, a
suvremeni hrvatski stvaraoci i izvoai upotpunjuju listu velikana.
Meutim ..trag, primjerice Elvisa, Hendrixa, Lennona, Strummera i Cobaina u drutvu i
( popularnoj) kulturi naeg civilizacijskog kruga u posljednjih pola stoljea toliko je dubok
da s pravom moemo rei kako oni doista jesu glazbom, stihovima, pojavom i stavovima
promijenili svijet, a posebice mikrosvjetove u kojima svatko od nas provodi svoju
svakodnevnicu.. ( Draga, Aleksandar: Jutarnji list, 22.05. 2010.,Glazbenici i kritiari piu
o velikanima popularne glazbe: Dan kada je umro moj heroj)
Ovim navodima moemo samo dodati da je nedavni odlazak Davida Bowiea, glazbenika i
multimedijskog umjetnika, koji je izmeu ostaloga i glumio lik Nikole Tesle u zadnjem
Nolanovom filmu Presti, kao i posveta Tesli i Bowijeu na zadnjem mega IN MUSIC
festivalu u Zagrebu, govori o meusobnim utjecajima znanosti, povijesti, umjetnosti i
drutva.. ili posveta In Music festivala i Noi muzeja je inovativnosti i pozitivnom aspektu
ljudskog stvaralatva, te idejama koje mijenjaju svijet i ine ga ( glazba) ljepim i boljim.
Svjedoci smo i i gotovo se moe rei, sudionici u ljetnim glazbenim festivalima koji
postaju najunosniji / globalni/hrvatski kulturno turistiki izvozni proizvod.
Tijekom proteklih dogaanja u Noi muzeja glazba je uvijek bila dio muzejskih programa
kao i svi oblici glazbenog izriaja, kako klasina glazba i svi glazbeni stilovi, tako i
suvremena glazba i najugledniji glazbeni stvaraoci i izvoai etno, rock, elektronske,
metal i druge vrste suvremene/popularne glazbe).
Ve due vrijeme se govori o osnivanju Muzeja glazbe, pa je No muzeja svojevrstan
prilog tim nastojanjima.

Organizatori Noi muzeja pozvat e na suradnju i partnerstvo Muziku akademiju u

Zagrebu i sve druge batinske, znastvene i pedagoke ustanove, organizatore festivala i
predstavnike hrvatske klubske scene te teoretiare i novinare koji se bave glazbom.