Skijanje je nain kretanja zasnijeenim povrinama uporabom skija koje su

skijakim vezovima privrene za noge skijaa. Iako je skijanje prvenstveno nastalo

kao nain transporta odnosno kretanja po snijegu, kroz 20. stoljee je preraslo u
popularni nain rekreacije i sport. Osim skijanja na snijegu, poznato je i skijanje na
vodi, pri emu skija koristi vunu silu motornog amca ili vunice da ostvari brzinu
potrebnu za odravanje na vodi.

Povijest skijanja
Poeci skijanja se, prema nedavno pronaenim crteima u spiljama otkrivenim
nakon povlaenja ledenjaka, veu uz lovce koje povjesniari smjetaju u doba
egipatskih faraona. Tehnike skijanja u to doba su najvjerojatnije sliile nainu
skijanja kojeg danas nazivamo skijakim tranjem ili nordijskom skijakom
disciplinom.
Ocem modernog skijanja smatra se Norveanin Sondre Norheim. On je u 19. stoljeu
konstruirao skijaki vez koji je omoguio upravljanje skijom, i to tehnikom koja se
danas naziva telemark. Kasnija usavravanja skijakog veza i skijake cipele
odnosno pancerice dovela su do daljnjeg usavravanja skijanja i pojavu tzv. alpskih
skijakih disciplina. Ranih godina 20. stoljea Austrijanac Hannes Schneider
prezentirao je tehniku upravljanja skijom rotacijom gornjeg dijela tijela koja se po
imenom Arlberg tehnika (nazvana prema kraju iz kojeg je potjecao) vrlo brzo rairila
kao popularna rekreacija i sport.
Danas je skijanje na snijegu te skijanje na vodi rairen vid rekreacije i
natjecateljskog porta.

Vrste skijanja

Danas je skijanje vrlo rijetko nain transporta, ve je uglavnom popularan vid

rekreacije. Veina skijaa danas su rekreativci koji na ureenim skijakim stazama
koritenjem iara kako bi se popeli na vrhove planina provode slobodne trenutke
uivajui u sputanju niz snjene padine. Skijanje je toliko rairen nain zimskog
odmora da pojedine drave vei dio turistike ponude zasnivaju upravo na
rekreativnom skijanju. Najbolji primjer takve drave je Austrija, koja posjeduje preko
stotinu ureenih skijalita. Ostale drave koje imaju brojna ureena skijalita su
Francuska, Italija, vicarska, SAD, Novi Zeland, itd. U Nordijskim zemljama raireno
je i skijako tranje kao popularan vid rekreacije, iako se staze ua skijako tranje
mogu nai i u svakom alpskom skijalitu.
Posebno je zanimljiva ponuda dvoranskog skijanja, gdje se u pojedinim bogatijim
dravama (primjeri su Japan ili Saudijska Arabija) zbog nedostatka prirodnih
skijakih staza i dovoljnog broja snijenih dana u godini ak izrauju skijake staze u
velikim dvoranama, opremljene umjetnom klimom te umjetnim snijegom.
Za skijanje na vodi potrebno je to mirnija vodena povrina (more, jezero) te vanjski
vuni pogon koji skijaa na vodi vue brzinom dovoljnom da se odri na vodi.
Skijanje je i atraktivan port, gdje se natjeu u brojnim disciplinama natjecatelji iz
sve veeg broja zemalja i gotovo svih kontinenata.

Skijanje kao port

Skijanje tehnikom telemark
Skijanje je standardni olimpijski sport na zimskim Olimpijskim igrama. Skijake
discipline dijelimo na alpske i nordijske. Iako postoje i varijante tafetnih utrka u
nordijskom skijanju, skijanje je uglavnom pojedinani sport. esto se u skijake
sportove ubraja i snowboard, koji je od 1998. godine takoer ukljuen u obitelj

olimpijskih sportova. Oprema za taj sport se bitno razlikuje od skijake opreme po

tome to se ne koriste dvije skije ve jedan board odnosno daska za skijanje na kojoj
border stoji u slinom poloaju kao u daskanju na valovima.
Alpske natjecateljske skijake discipline su: slalom, veleslalom, spust, superveleslalom, alpska kombinacija i paralelna natjecanja. Neslubeno bi ih mogli
kategorizirati na tehnike (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom)
discipline. Sva pravila te organizacija i kontrola skijakih natjecanja su pod
upravljanjem Meunarodne skijake federacije (FIS) sa sjeditem u Bernu
(vicarska).
Nordijsko skijanje ukljuuje discipline skijako tranje i skijaki skokovi. Skijako
tranje se prakticira na razliitim duljinama staze, u dvije osnovne kategorije:
klasini stil i slobodni stil. Jedna varijanta skijakog tranja je i biatlon, u kojoj se
kombinira skijako tranje s streljatvom.
Skijaki letovi se izvode na specijalno pripremljenim skijakim skakaonicama, a cilj
je natjecanja ostvariti to veu duljinu skoka uz dodatne ocjene za stil izvedbe
skoka. Postoji i disciplina nordijske kombinacije, koja ukljuuje skojake skokove i
skijako tranje.
Snowbord se izvodi u nekoliko razliitih disciplina. Alpske discipline obuhvaaju npr.
slalom utrke, i odravaju se na strandardnim ureenim skijakim stazama. Meutim,
popularnije su discipline slobodnog stila ili slobodne vonje, koje se mogu odvijati u
specijalnim half-pipe stazama ili na neureenim strminama. Natjecatelji slobodnog
stila se najee okupljaju i natjeu na igrama ekstremnih sportova pod nazivom Xgames.
Skijanje na vodi je takoer natjecateljski port, koji ima nekoliko disciplina kao to su
slalom, izvoenje trikova te skijaki skokovi na vodi.

Skijaka oprema
Ovisno o disciplini, za skijanje trebate sljedeu opremu:
skije opremljene skijakim vezovima
skijaki tap
pancerice ili skijake cipele
Postoji jo i cijeli niz specijalizirane skijake opreme, kao to su skijako odijelo,
kaciga, naoale, rukavice. Ta dodatna oprema se vrlo razlikuje ovisno o skijakoj
diciplini, vremenskim uvjetima a u novije vrijeme i o modnim trendovima, pogotovo
kod rekreativaca. Nemojmo zaboraviti i kreme sa UV zatitom.

Skijaki tereni

Ovisno o disciplini, skijati se moe gotovo na svakoj povrini prekrivenoj snijegom:

na ravnijima se prakticira skijako tranje, na strmijim neka od alpskih disciplina.
Kao to i ime govori, najpoznatije skijake staze za alpske discipline nalaze se u
Alpama, iako se velik broj kvalitetnih alpskih skijalita nalazi u Sjevernoj i Junoj
Americi, Novom Zelandu, Aziji. Uobiajeno je da se skijake staze klasificiraju prema
strmini i duini, da bi se olakalo rekreativnim skijaima odabir staze koji odgovara
njihovom skijakom znanju i stilu skijanja. U Europi se najee koristi sustav boja,
pa je npr. crna boja oznaka najzahtjevnije strme staze koja je najee rezervirana
samo za natjecanja i vrhunske skijae. Crvena je staza neto blaa, ali jo uvijek
zahtjevna. Poetnici e birati izmeu staza oznaenih kao plave (male strmine)
odnosno bijele staze. Bijele su staze gotovo potpuno poloene te dakle osiguravaju
sigurno skijanje ak i potpunim poetnicima. Postoji i tzv. slobodno skijanje po
neureenim stazama, meutim ono je rezervirano iskljuivo za vrhunske skijae koji

odlino poznaju skijake tehnike i imaju odgovarajuu opremu. Ne treba posebno

napominjati da je slobodno skijanje povezano s stalnom opasnou od snjenih
lavina, odrona snijega ili terena, padovima na otre stijene ili provalije, te nije
rijetkost da slobodni skijai koji precijene svoje znanje ili podcijene pojedinu strminu
stradaju, pa ak i smrtno.
Skijaka vunica
Skijako tranje zahtijeva poloenije staze, te je dakle opasnosti od padova ili
snjenih lavina svedena na minimum. Ovaj vid skijanja je posebno pogodan za
rekreativce slabije fizike snage, starije skijae i sve one koji ele tempo skijanja
prilagoditi sebi a ne primjerice strmini alpske staze. Ipak, skijako tranje moe za
ambicioznije biti i vrlo efikasan nain postizanje odline fizike spreme, jer je
poznato da su po opim karakteristikama pripremljenosti (fizika kondicija) skijai
trkai uz atletiare na dugim prugama i bicikliste jedni od najspremnijih sportaa
uope. Najvie ureenih staza za skijako tranje se moe pronai u Nordijskim
zemljama, iako je mogue trati na skijama i na neureenim stazama.
Za skijake letove koriste se posebno pripremljene skijake skakaonice, koje se
ovisno o veliini nazivaju i skijakim letaonicama. Ove su skakaonice jasno
rezervirane iskljuivo za profesionalce koji se bave tim sportom, jer na nekim
skakaonicama skijai skakai ostvaruju skokove (odnosno letove!) duljine od preko
200 metara!
Snowboarderi mogu koristiti standardne skijake staze, iako se veina odluuje za
neureene strmine. Zanimljivost je half-pipe, ureen dio staze u obliku jarka od
nekoliko metara vrlo glatkih i strmih zidova.
Skijanje na vodi se izvodi na mirnim vodenim povrinama, posebno odreenim za tu
namjenu. Zbog opasnosti vano je da u blizini skijaa na vodi ne bude plivaa
odnosno drugih plovila ili predmeta na vodi.
Alpsko skijanje je vrlo rairen nain skijanja na planinskim padinama prekrivenim
snijegom. Ime je dobilo po Alpama, planinskom gorju u Europi gdje je tradicija
takvog naina skijanja i zaeta. Iako je alpsko skijanje danas raireno u cijelom
svijetu i na svim kontinentima, naziv se zadrao do danas.
Ovaj vid skijanja vrlo je rairen vid rekreacije ali i jedan od standardnih olimpijski
portova na zimskim Olimpijskim igrama.

Sadraj
1
2
3
4
5

Tehnike alpskog skijanja

Discipline alpskog skijanja
Poznati alpski skijai
Organizacije u alpskom skijanju
Vanjske poveznice

Tehnike alpskog skijanja

Kroz povijest su se tehnike alpskog skijanja esto znaajno mijenjale. Razloga za te

promjene bilo je vie, osim same domiljatosti pojedinih uitelja skijanja tu je i
tehnoloki napredak materijala, oblika i funkcionalnosti skijake opreme, nivo
ureenosti staza, itd.
Prva poznata alpska tehnika je Lilefender, a dobila je ime po gradu Lilenfeldu. Rije
je o tehnici skijanja pomou jednog dugakog tapa, kod kojeg skija zabada tap u
sredite zavoja te se zatim oko njega rotira i na taj nain odreuje smjer skretanja.
Kasnije su skijai vrlo brzo usvojili koritenje dva kraa tapa a ne jednog dugakog.

Puno je iru primjenu doivjela tzv. Alberg tehnika koju je ranih godina 20. stoljea
prezentirao Austrijanac Hannes Schneider, a poznata je i kao tehnika plune
kristijanije. Valja istaknuti i Norveanina Sondre Norheima, koji je konstruirao skijaki
vez koji je omoguio bolje upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva
telemark. Daljni napredak tehnologije, posebice kvalitete skija i njihovih rubnika,
omoguile su modernije alpske tehnike kao to su prestupna tehnika te carving
(itaj karving, od engleskog naziva carving). Danas u natjecateljskom i rekreativnom
alpskom skijanju preovladavaju carving, te kod manjeg broja skijaa prestupna
tehnika.

Discipline alpskog skijanja

Alpske natjecateljske skijake discipline su: slalom, veleslalom, spust, superveleslalom, alpska kombinacija i paralelna natjecanja. Neslubeno bi ih mogli
kategorizirati na tehnike (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom)
discipline.
Najvanije natjecanje u alpskom skijanju je ono koje se odvija na zimskim
Olimpijskim igrama. Svake godine se vrhunski skijai natjeu na natjecanjima
Svjetskog kupa pod patronatom Meunarodne skijake federacije (FIS), koja
organizira i niz utrka nieg nivoa. U ne-olimpijskoj godini skijai se okupe na
Svjetskim prvenstvima.

Poznati alpski skijai

Velik je broj poznatih skijaa koji su kroz povijest dominirali alpskim natjecanjima.
esto se kao najbolji skijai svih vremena istiu Ingemar Stenmark, Marc Girardelli,
Benjamin Raich ali i brojni drugi. Moemo biti ponosni da je jedan od najveih
sportaa u tom sportu uope naa Janica Kosteli, koja dominira tim sportom u prvoj
dekadi 21. stoljea.

Organizacije u alpskom skijanju

Sva pravila te organizacija i kontrola skijakih natjecanja su pod upravljanjem
Meunarodne skijake federacije (FIS) sa sjeditem u Bernu (vicarska). U Hrvatskoj
je za alpsko skijanje nadlean Hrvatski skijaki savez.

(. snowboarding)

. 155 cm, 28 cm, 1 cm.
, , ,
, .
, ,
. ,
.
, ,
.
.
: (1)
, . (2)
, . (3) ,

 . (4)
, .
, , 1960-
.
, ,
,
. , .
1998. .
& , -
, , .
, ,
(. flying tomato).