Professional Documents
Culture Documents
Narkomanija Jovana Starc48devic487
Narkomanija Jovana Starc48devic487
SAD R AJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
2. POJAM I VREME NASTANKA .........................................................................................2
3. VRSTE DROGE ................................................................................................................... 3
4. NAJEI RAZLOZI (UZROCI) UZIMANJA DROGE ............................................... 4
4.1. SREDINA ............................................................................................................................ . 5
4.2. LINOST ............................................................................................................................. 5
4.3. DROGA ................................................................................................................................ 6
5. RAZVOJ I DIMENZIJE ..................................................................................................... 7
6. ODNOS OVEK - DROGA ............................................................................................... 7
7. NARKOMANSKA GRUPA ................................................................................................. 8
8. SOCIJALNA IZOLACIJA .................................................................................................. 9
9. PORODICA I NARKOMANIJA ....................................................................................... 9
9.1. PRVA REAKCIJA DECE NA SAZNANJE RODITELJA DA IM DETE UZIMA DROGU .. 9
9.2. REAKCIJA RODITELJA NA SAZNANJE DA IM DECA UZIMAJU DROGU ....................10
10. PROBLEMI SA KOLOM ............................................................................................. 11
10.1. ODNOS KOLE PREMA NARKOMANIMA ......................................................................... 11
11. STAVOVI ADOLESCENATA PREMA DROGI ......................................................... 11
12. RAZLIKE IZMEU DELINKVENATA I NARKOMANA ....................................... 12
13. PROBLEMI NA POSLU ................................................................................................ 13
14. DROGE I ROK MUZIKA .............................................................................................. 13
15. NARKOMANIJA I VOJNI KOLEKTIV ......................................................................14
16. DROGA I ZAKON ...........................................................................................................15
17. PREVENCIJA ..................................................................................................................15
18. ZAKLJUAK ................................................................................................................. 17
LITERATURA ................................................................................................................. 18
0
1. UVOD
Narkomanija je re grkog porekla i oznava po definiciji strast za uivanjem u opojnim
drogama, a narkoman je samim tim onaj ko drogu uiva. Meutim, definicija narkomanije kao
"strasti za uivanjem" u drogama je davno prevaziena, jer je narkomanija evoluirajui poprimila
mnogo ire dimenzije i prerasla opseg obine strasti, i razvijajui se, na negativnu stranu po ljude
postala obeleje jedne cele kulture i jednog novog principa i naina ivota, postala bolest!!!
Postala je trend, odgovor na svakodnevnu monotonost ili disfunkcionalnost drutva u
kome ivimo, inat prema svemu to je normalno i razumno, ulaznica u drutvo, nain da se
prekrati vreme ili neistraeno prostranstvo bez kojeg se ivot ne smatra kompletnim.
Nekada je "kontrolisana" narkomanija tj. ona koja se kretala u obimu odreenih kultura
kao sastavni deo njihovih rituala, bila normalna pojava i nije imala pogrdni prizvuk niti u nazivu
ni u samoj svojoj biti. Meutim ovek je, kao najinteligentnije bie na planeti, naao nain da
zarad sopstvene koristi i stalne potrebe za brzim i efikasnim zadovoljenjem ula razvije pojam
narkomanije do ogromnih razmera, pritom unitavajui ivote miliona zarad svog jo veeg
bogaenja. Prodaja, tj. dilovanje droge je u dananje vreme biznis na kome se zgru bogatstva,
razvijaju drave i podiu mala kraljevstva na privatnim posedima irom sveta, a uivanje istih je
pojava koja od normalnih ljudi pravi sloj na samoj donjoj margini drutva, rastura porodice i
ubija naalost stotine hiljada, pa moda ak i milione godinje.
Danas se droga, osim na nekim mestima gde se zadrala kao neizbean deo kulture ili
paganskih rituala (Bolivija, Peru, Kamboda, Meksiko, Turska, pojedine afrike zemlje itd.)
uzima iz mnogo razloga. Najosnovniji od njih su, kao sto je ve navedeno: trend, potreba za
pronalaenjem sebe unutar sebe sto je posebno izraeno kod adolescenata kao jedna od faza u
krizi identiteta, potreba za lakim pronalaenjem sebe unutar sredine, to je opet karakteristino
za adolescente ije je psihiko stanje u tom periodu ivota veoma krhko i komplikovano, i koji
tee ka tome da se po svaku cenu uklope u neku veu i samim time stabilniju sredinu; inat i bunt
protiv sveta, poistoveivanje sa lanim idolima i onaj najopasniji faktor od svih ovekovih
najprevrtljivijih osobina koja je kroz istoriju bila izvor najveeg uspeha i najgorih propasti
radoznalost.
Gotovo je nemogue dopreti do svih onih koji su u kontaktu sa drogom. S obzirom na
injenicu da ju je masovna proizvodnja uinila neverovatnom jeftinom, droga i samim time
narkomanija je postala globalna pojava. Ona nije vie razonoda najbogatijih, ve i "bogatstvo
siromanih".
http://www.zcbor.org.yu
3. VRSTE DROGA
AMFETAMINI
Ubrzavaju fizike i duevne procese i izazivaju oseaj uzbuenja i vika energije.
Kao spoljni znakovi javljaju se mravljenje, irenje zenica, nesanica, drhtavica
Posledica dugotrajnog konzumiranja su paranoja i nasilnitvo.
BARBITURATI
Izazivaju jaku letargiju i pospanost. Spoljni simptomi su nejasan i smeten govor,
nedostatak fizike koordinacije i ravnotee. Dugotrajno konzumiranje barbiturata
ima posledicu poremeaja spavanja tzv. dvostruki vid.
U kombinaciji sa alkoholom konzumiranje moe biti smrtonosno.
MARIHUANA I HAI
Izazivaju fiziko i psihiko oputanje ali i promene raspoloenja. Spoljni znakovi
su crvenilo oiju, rairene zenice, nekoordiniranost pokreta, letargiju i
povremene munine. Dugotrajno korienje vodi ka fizikim i psihikim
oteenjima.
KOKAIN
Stimulie ivani sistem, pojaava ula i ponekad dovodi do halucinacija. Spoljni
simptomi su rairene zenice, drhtavica, halucinacije i nesanica. Kao posledice
dugog konzumiranja javljaju se oteenja sluzokoe nosa, svraba i pojava
otvorenih rana.
OPIJATI (opijum, morfijum, heroin, metadon i petidin)
Smanjuju fiziki i psihiki bol, izazivaju privremenu euforiju. Spoljni simpto mi
su mravljenje, letargija, promena raspoloenja, znojenje, nejasan govor, bol u
oima i bledilo. Javlja se gubitak apetita, neuhranjenost i osetljivost na infekcije.
Prevelika doza izaziva smrt.
Deluju
zastraujue.
promene
2
DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003
3
4
4.1. SREDINA
Sredina u kojoj je linost odrastala, razvija se i u kojoj ivi, je snaan faktor koji utie na
uzimanje droge. Porodica ima veoma vanu ulogu, odnosi i komunikacija u porodici koji se esto
prekidaju, konfliktni su, manipulativni, lani. Roditelji esto nemaju vremena za svoju decu,
ime su deca nezadovoljna.
Blum i saradnici opisuju neka negativna svojstva porodica ija se deca drogiraju:
odsustvo autoriteta, neproduktivne komunikacije i isticanje linih ciljeva. Shodno tome, deca
utehu trae van svojih porodica.
Veoma veliki uticaj na drogu ima i kola. Predavanja koja se odravaju u onim kolama
gde je droga uveliko uzela maha su od velike koristi. kola se zalae za to da se najpre informiu
nastavnici, roditelji, pa zatim uenici. Na taj nain kola je postala aktivan uesnik u lancu
preventivnih aktivnosti, a ne samo pasivni receptor.
U krugu vrnjaka razvijaju se odnosi privrenosti, prihvatanja, solidarnosti, ali se ti
odnosi stvaraju samo oko jednog motiva - droge. Zimberg je pokazao da mladi prema vrnjacima
ostvaruju odnos poverenja, razumevanja i poputanja. Sa tema o drogama spontano se prelazi na
sutinske probleme mladih, kao oseaj otuenosti u bezoseajnom i neprijateljskom svetu.
"Normalni" vrnjaci ne odbacuju uvek narkomane. Oni mogu sa mnogo upornosti, snage, ljubavi
i strpljenja i pomoi drugovima da se izlee od te opake bolesti zavisnosti. U grupu "normalnih"
vrnjaka spadaju zdravi vrnjaci koji imaju veoma snaan uticaj na motivaciju za leenje
obolelih pacijenata. Naroito u fazi rehabilitacije, njihova pomo je veoma dragocena.6
4.2. LINOST
Niko nije zatien od toga da postane narkoman. Ne postaje zavisnik ko to hoe. Tu
postoje neke duboke i primarne promene u organizaciji linosti koje utiu da linost drogu
otkrije kao sredstvo da smanji ili potpuno eliminie napetost, strepnju, nezadovoljstvo, depresiju,
koji su sastavni deo ivota. One druge promene nastaju zbog uticaja droge na nervni sistem i oni
remete socijalno funkcionisanje - odnose sa porodicom, vrnjacima, partnerima, ciljevima. No,
kako u ivotu ne uspevaju da ree sve te probleme, bar ne na nain koji bi ih zadovoljio, trae
5
6
" DROGA STOP HOU DA IVIM " Vukosavljevi Bojana; Legenda; aak, 2006
" DROGA STOP HOU DA IVIM " Vukosavljevi Bojana; Legenda; aak, 2006
4.3. DROGA
Bilo da vodi poreklo od francuske reci drogue - lek, arija, ili engleske rei drug - opojno
sredstvo, droga kao kolokvijalan pojam, koristi se da oznai hemijsku supstancu, koja uneta u
organizam menja jednu ili vie njegovih funkcija. (Fizioloke - rad unutranjih organa i sistema, i
7
" DROGA STOP HOU DA IVIM " Vukosavljevi Bojana; Legenda; aak, 2006
5. RAZVOJ I DIMENZIJE
Prema podacima Ujedinjenih Nacija, oko 180 miliona ljudi na svetu konzumira droge,
Kanabis - oko 144 miliona ljudi, amfetaminske stimulanse - oko 20 miliona, Kokain - oko 14
miliona i opijate - oko 13,5 miliona od kojih 9 miliona konzumira najraspostranjeniju i
najopasniju drogu Heroin.
Iako se u svetu drogira oko 180 miliona ljudi, broj zemalja u kojima se proizvode ove
supstance nikada nije bio manji nego u ovom veku, a glavne zemlje su i dalje Avganistan,
Mianmar i Kolumbija. Samo Avganistan i Mianmar ostvaruju oko 90 % ukupne ilegalne
proizvodnje opijuma dok je Kolumbija sama odgovorna za dve treine proizvodnje listova koke.
U Sjedinjenim Amerikim Drzavama skoro 15 miliona ljudi starijih od 12 godina
konzumira opojne droge a 2004. godine je uhapeno oko 1,5 miliona ljudi zbog neovlaenog
konzumiranja, prodaje i stavljanja u promet opojnih droga.
U Srbiji i Crnoj Gori ima oko 100.000 narkomana, to nije mali broj obzirom na broj
stanovnika.9
Evolucija zloupotrebe psihoaktivnih droga imala je karakteristicne faze:
1. faza 1951 do 1980 brojala je 20.000.000 zavisnika (100%)
2. faza 1981 do 1990. brojala je 58.000.000 zavisnika (290%) i
3. faza 1991 do 2005. brojala je 200.000.000 zavisnika (1000%)10
" DROGA STOP HOU DA IVIM " Vukosavljevi Bojana; Legenda; aak, 2006
" NARKOMANIJA " - Seminarski rad iz Sociologije
10
http://www.svedok.co.yu
9
7. NARKOMANSKA GRUPA
Veze jednog hroninog i zavisnog narkomana sa drutvenom zajednicom uglavnom se
svode na kontakte sa osobama koje se nalaze u istom problemu. Po svojoj psihikoj strukturi
narkoman spada u linosti koje pokazuju vrlo nisku toleranciju na bol i emocionalni stres. Kada
nije u bliem kontaktu sa istomiljenicima i prijateljima, gubi oseanje prividne sigurnosti, a
spoljna fasada se lako rui. Zbog svog defektnog socijalnog razvoja najee pokuava da
izbegne bilo koju vrstu socijalne odgovornosti, zbog ega postaje neprijateljski raspoloen i
nepoverljiv prema onima koje smatra za deo legitimnog sveta, a koji doivljava kao
ugroavajui. Zato je udruivanje narkomana sa grupom istomiljenika jedna od njegovih realnih
socijalnih potreba. Iz tih razloga savremeni narkomani retko uivaju drogu izolovani, izuzev
shizoidno strukturisanih linosti. Najvei broj narkomana ivi svoj ivot u okviru manjih
neformalnih grupa, veernjih skupova po stanovima ili se povremeno sreu u veem broju na rok
koncertima ili rejv hepeninzima, tako da je narkomanska grupa u sutini jedno od najznaajnijih
obeleja moderne narkomanije. Narkomani su u veem broju sluajeva ve premorbidno
obeleeni i nesigurni kao pojedinci, prinueni da se sakupljaju i sigurnost stiu kroz grupni
identitet. Nije iskljueno da narkomanska grupa nosi u sebi zaista i elemente jednog neuspelog
pokuaja socijalno nesigurnih i emocionalno nezrelih linosti da nau svoje mesto pod suncem.
Motivi sakupljanja oigledno nisu zdravi, veze unutar grupe su labave, ali uprkos svemu tome
narkomanska grupa egzistira, pogotovu kada se oseti ugroena spolja.
lanovi narkomanske grupe povezani su delom zbog snabdevanja drogama, a delom
zbog zajednikog naina ivota, kolektivnog uzimanja droga, lenarenja, ispraznih
kvaziintelektualnih nadmetanja i beskorisnog traenja vremena. Narkomanska grupa nije
hijerarhijski slojevita i u njoj svi lanovi imaju ista prava i istovremeno svi su bez obaveza.
Potuju pojam slobode. Ponekad grupi moe da se nametne snagom svoje linosti jedna osoba,
koju tada svi doivljavaju kao duhovnog i idejnog vou i bezrezervno je sluaju, verujui da je
ona inkarnacija svih njihovih potreba. U takvim sluajevima grupa dela po uputstvima lidera i
slepo se pokorava njegovim nareenjima, ak i kada nisu u saglasnosti sa njihovim ranijim
moralnim i etikim normama ( arls Menson i njegova porodica ). U grupi trae nesputane
senzualne doivljaje. No, kako ih izazivaju pomou droge, senzualnost se iskrivljuje i najee
javlja u izopaenoj formi.
Narkomanska grupa ne mora uvek da bude miroljubiva. Adolescentna narkomanska
grupa umesto da prizna otvoreno svoju tenju za slobodom, ljubavlju i odbacivanjem
kompromisa prema obavezama, moe da reaguje u vidu iskazivanja mrnje, gneva ili otvoreno
agresivnog ponaanja. Svoju agresivnost ne ispoljavaju uvek otvoreno, ve maskiranim ili
simbolinim oblikom ponaanja, kao, na primer, kroz odevanje koje je krajnje
11
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.
8. SOCIJALNA IZOLACIJA
Proces socijalizacije zaustavljen je, ili usporen onoga trenutka kada se uspostavi
zavisnost. Slaba i povrna socijalizacija onemoguava stvaranje prisnijih kontakata sa linostima
izvan narkomanske subkulture. Narkoman ima poverenja samo u narkomane, pa ak i onda kada
se ovaj ogrei o njega, to govori o oteanom korienju socijalnih iskustava. Prema svim
ostalim osobama, koje narkomani u svom argonu nazivaju "the straight persons" (eng. ispravne
osobe), imaju podozriv stav koji ponekad moe da ide ak do paranoidne odbojnosti. Na ovaj
nain narkomani ive u socijalnoj izolaciji, u okviru svoje subkulture, ili kao izolovani pojedinci.
Svoju socijalnu neprilagoenost mogu da ispoljavaju kroz defanzivne oblike ponaanja, ili kroz
impulsivnost i otvorenu agresuju.
U narkomanskoj subkulturi gotovo da ne postoji potreba za odravanjem zajednice i
ivljenjem u njoj, kao ni oseanje dunosti i elja za prestiem. Oseanje pripadnosti
narkomanskoj subkulturi proizilazi iz potrebe da se pripada nekom bez obaveza, sa
neogranienom slobodom ponaanja u okviru grupe, kao i iz potrebe da se uz neformalno
lanstvo nabavlja droga kad god to postane neophodno. vrsta povezanost unutar grupe ne
postoji. Jasne ideoloke koncepcije, takoe, ne postoje. Grupa se ponaa u skladu sa trenutnom
situacijom i potrebama. Razmiljanja i zakljuivanja zavise od aktuelnih raspoloenja i vrste
droge.12
9. PORODICA I NARKOMANIJA
9.1. PRVA REAKCIJA DECE NA SAZNANJE RODITELJA DA IM DETE UZIMA
DROGU
Ukoliko roditelji otkriju neki karakteristian kompromitujui materijal u kui, kao, na
primer, pric, iglu, smotuljak vate, limuntus, mrki prah u staniolskoj foliji, iskrivljenu nagorelu
kaiku, papir za cigarete sa natpisom Rizla, izmrvljeno zeleno lie zamotano u providan papir
od kutije za cigarete i sl., ili otkriju u kupatilu na pekiru ili na podu krvave mrlje, deca
iznenaeno odgovaraju, u poetku, da nemaju pojma kako se to nalo u kui. Ponekad kau da je
to pribor iz nekog biveg vremena, na koji su odavno zaboravili, ili da pripada nekom njihovom
drugu koji ih je zamolio da pric ili paketi droge za neko vreme ostavi kod njih na uvanje.
Ipak, vrlo esto, pritenjeni neoborivim dokazima, priznaju da to pripada njima ali u poetku jo
12
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.
13
14
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.
http://www.psihologijanis.org
10
http://www.psihologijanis.org
http://blog.b92.net
11
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.
12
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.
13
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.
14
17. PREVENCIJA
Okosnica savremenog programa prevencija narkomanije
je u sintezi usko strunih i drutvenih aktivnosti i njihovom
meusobnom proimanju. Naroito su odgovorni roditelji kako
za sebe tako i za svoju decu. Roditelji su duni da unapreuju
20
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.
15
18. ZAKLJUAK
21
http://www.hhdn.org
" NARKOMANIJA " - Seminarski rad iz Sociologije
22
16
LITERATURA
17
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan;
Partenon; Beograd, 2003.
" DROGA STOP HOU DA IVIM " Vukosavljevi Bojana; Legenda; aak, 2006.
INTERNET:
- http://www.hhdn.org
- http://blog.b92.net
- http://www.zcbor.org.yu
- http://www.svedok.co.yu
- http://www.psihologijanis.org
- http://www.narkomanija.org.yu
18